ispitivanje preferencija prema različitim grupama...
TRANSCRIPT
Ispitivanje preferencija prema različitim grupama
multimedijskih obrazovnih sadržaja i spola u
razrednoj nastavi
dr.sc. Jelena Bistrović*, dr.sc. Tea Pavičić Zajec ** * Osnovna škola „Braća Radić“, Koprivnica, Koprivnica, Republika Hrvatska, [email protected]
** Prva osnovna škola Varaždin, Varaždin, Republika Hrvatska, [email protected]
Sažetak - Brojna istraživanja bave se utjecajem
multimedijskih obrazovnih prezentacija na obrazovna
postignuća učenika. Dječaci i djevojčice različito
komuniciraju s računalima, različito misle o njima, imaju
različite motive, pristupe, preferencije pa je osjetljivost na
spolne razlike iznimno važna kako bi multimedijski
obrazovni materijali bili primjereni za djecu oba spola.
Budući da su spolne razlike u preferencijama prema
obrazovnim softverima i igrama dokumentirane, svrha ovog
rada je ispitivanje eventualnih preferencija prema
multimedijskim obrazovnim sadržajima različite grupe kod
dječaka i djevojčica. Istraživanje je provedeno tijekom
školske godine 2015. / 2016. i trajalo je 4 mjeseca. Uzorak
istraživanja činilo je 97 učenika iz pet razrednih odjela 4.
razreda dviju osnovnih škola iz Koprivničko-križevačke
županije te dviju osnovnih škola iz Međimurske županije. U
istraživanju je korišteno šest grupa multimedijskih
obrazovnih sadržaja u uvodnom dijelu sata Prirode i
društva: asocijacije, videozapis, interaktivne priče,
interaktivne karte, vizualni poticaji (fotografije) te kvizovi i
križaljke. Rezultati istraživanja pokazali su postojanje
preferencija prema multimedijskim obrazovnim sadržajima
ovisno o grupi multimedijskog sadržaja i spolu učenika.
Djevojčicama su se više nego dječacima svidjele grupe
sadržaja videozapis i vizualni poticaj. Interaktivne priče je
grupa aktivnosti koja se najviše svidjela ispitanicima oba
spola.
Ključne riječi – multimedijski obrazovni sadržaj; spolne
preferencije; razredna nastava
I. UVOD
„Multimedij i nove tehnologije edukatorima donose
mnoštvo novih alata, omogućavaju nov i inovativan pristup podučavanju, a učenicima omogućuju brže, funkcionalnije, raznovrsnije i dostupnije učenje“ [11]. Pri tome je alat u službi prikaza znanja, a njegova učinkovitost korištenja u nastavi u velikoj mjeri ovisi i o učiteljevu stilu poučavanja [3]. Svaki učitelj mora imati spoznaje o mogućnostima samog alata (koje se moraju sustavno nadograđivati i obogaćivati) te o mogućnostima njegova doprinosa u scenariju učenja i ostvarivanju obrazovnih ciljeva kod dječaka i djevojčica.
Brojni autori istražuju utjecaj multimedijskih obrazovnih sadržaja na učenje. Neka istraživanja pokazuju da multimedijske prezentacije nisu utjecale na ocjene,
učenje ili prisjećanje naučenog, da je njihova svrha samo zabava i pojednostavljivanje sadržaja te da nedovoljno pripremljene prezentacije mogu čak ometati učenje [5, 9, 17]. Oprečna stajališta prethodno spomenutima tvrde da multimedij povećava i poboljšava učenje i pažnju, razvija pozitivne stavove prema tehnologiji pa čak i prema predavaču [4, 1, 14].
Psiholozi prof.dr.sc. Josip Burušić i prof.dr.sc. Gordana Kuterovac – Jagodić ističu postojanje utjecaja spola na obrazovna postignuća djece u školi dok, nasuprot tome, malobrojni hrvatski autori istražuju utjecaj digitalnih materijala na učenje kod djevojčica i dječaka. Djevojčice češće nego dječaci postižu bolje rezultate u matematici, prirodoslovlju i čitalačkoj pismenosti, što pokazuje studija OECD1-a objavljena 2015. godine pod nazivom „Abeceda rodne ravnopravnosti u obrazovanju“ [12].
Dječaci i djevojčice različito komuniciraju s računalima, različito misle o njima, imaju različite motive, pristupe, preferencije. Spolne razlike u preferencijama prema obrazovnim softverima i igrama dokumentirane su. Inkpen [8] ističe važnost osjetljivosti na spolne razlike kako bi multimedijski obrazovni materijali bili primjereni za učenike i učenice. Riding i Grimley [16] istražuju povezanost kognitivnog stila učenja i multimedijskog sučelja kod jedanaestogodišnjih dječaka i djevojčica. Zaključuju da postoje temeljne razlike u načinu na koji dječaci i djevojčice obrađuju informacije iz različitih multimedijskih obrazovnih prezentacija te da prikazane spolne razlike moraju imati implikacije u dizajniranju i korištenju multimedijskih prezentacija. Passig i Levin [13] istraživali su interese dječaka i djevojčica predškolske dobi prema multimedijskom obrazovnom sučelju. Njihov je cilj bio utvrditi karakteristike multimedijskih sučelja koje zanimaju dječake i djevojčice. Rezultati istraživanja pokazali su da djevojčice više vole pisanje, boje, crteže te mirne igre dok dječaci, s druge strane, ističu interes za kontrolom nad računalom i kretanjem na zaslonu. Autori ističu da većina današnjih računalnih igara teži zadovoljiti preferencije dječaka (naglasak je na kontroli, izboru i brzoj navigaciji). Luik [10] istražuje karakteristike obrazovnih programa i njihov utjecaj na učenje kod
1 Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, engl. Organisation for
Economic Co-operation and Development
MIPRO 2019/CE 575
dječaka i djevojčica. Pokazalo se da su dječaci imali slabije rezultate od djevojčica u programima koji su većinu pitanja imali u tekstualnom obliku, a bolje su rezultate dječaci postigli sa slikovnim i grafičkim oblikom pitanja. Zanimljiva spoznaja je da su dječaci postizali bolje rezultate kada su animacije nakon točnih odgovora bile različite. U suprotnim slučajevima učenje im je bilo dosadno budući da njihova motivacija za učenjem nije toliko visoka kao kod djevojčica.2
Neke zemlje imaju programe koji pomažu nastavnicima da postanu svjesniji rodno – spolnih razlika u nastavnom procesu [12]. Odjel za obrazovanje provincije Alberta u Kanadi izradio je smjernice koje nastavnicima pomažu revidirati obrazovne resurse kako bi se poticala rodna raznolikost. Kroz Zakon o jednakosti u obrazovanju žena, Ministarstvo obrazovanja Sjedinjenih Država podržalo je istraživanje i razvoj inovativnih kurikuluma i strategija podučavanja i učenja za promicanje ravnopravnosti spolova. Washington i Aljaska zahtijevaju od lokalnih škola uklanjanje spolnih predrasuda iz njihovih nastavnih materijala. Razvijeni su alati za osposobljavanje i programi koji pomažu nastavnicima u uklanjanju rodnih stereotipa u nastavnoj praksi. Među programima za promicanje ravnopravnosti spolova u školi, Švedska nudi edukaciju nastavnika o rodnoj svijesti koja odražava cilj ravnopravnosti spolova u kurikulumu. Francuska zajednica Belgije financira internetsku stranicu koja pruža alate za pomoć nastavnicima u rješavanju rodnih stereotipa u svom radu.
Povezanost instrukcijskog dizajna i spola do sada nije
dovoljno temeljito istraživano u sklopu hrvatskog
obrazovnog sustava, stoga smatramo da je upravo to
područje u kojem buduća istraživanja mogu dati vrijedan
doprinos.
II. METODOLOGIJA
Eksperimentalno istraživanje u prirodnim uvjetima
provedeno je u pet razrednih odjela 4. razreda u dvije osnovne škole u Koprivničko – križevačkoj županiji3 i u dvije osnovne škole u Međimurskoj županiji4 tijekom šk. god. 2015./2016.. Istraživanje je trajalo 18 nastavnih sati Prirode i društva, odnosno četiri mjeseca. Uzorak istraživanja činilo je 97 učenika i učenica (N=97). Od čega 48 djevojčica (49,5%) i 49 dječaka (50,5%).
Multimedijske prezentacije izrađene za potrebe ovog istraživanja sadrže šest grupa aktivnosti ovisno o nastavnoj jedinici, obrazovnim postignućima i ciljevima sata: asocijacije, videozapis, interaktivne priče, interaktivne karte, vizualni prikaz te kvizovi i križaljke. Svaka od šest grupa predstavlja određeni tip motivacijske i multimedijske instruktivne poruke koji sadrži tri istovrsne aktivnosti različitog sadržaja. Multimedijske prezentacije korištene u ovom eksperimentalnom istraživanju izrađene su alatima PowerPoint i Prezi. Uz
2 Dio teksta uvoda i rezultati istraživanja preuzeti su iz doktorskog rada
autorice Bistrović, J. [2]. 3 Osnovna škola „Braća Radić“, Koprivnica i OŠ Sokolovac 4 III. osnovna škola Čakovec i OŠ Ivanovec
postojanje brojnih „novijih“ alata odabrana su ova dva alata zbog svojih brojnih kreativnih i multimedijskih mogućnosti, dostupnosti i, najvažnije, velike raširenosti, odnosno „popularnosti“.
Za procjenu preferencija prema multimedijskim prezentacijama korišten je mjerni instrument anketni upitnik napravljen u obliku Likertove skale od 5 stupnjeva, odnosno 5 ocjena. Učenici su svaku multimedijsku aktivnost, koje su bile prezentirane u uvodnom (motivacijskom) dijelu sata, ocjenjivali ocjenama od 1 do 5 kroz tri kategorije: poučna, zanimljiva, zabavna.
Cilj istraživanja bio je pokušati eksperimentalno
provjeriti postoje li razlike u preferencijama pojedinih
multimedijskih sadržaja kod dječaka i djevojčica. Na
temelju postavljenog cilja i prethodno provedenih
istraživanja formulirana je sljedeća hipoteza: Djevojčice
će preferirati instruktivne poruke u grupi interaktivne
priče i vizualni poticaji, a dječaci video zapise i
interaktivne karte.
A. Prikaz rezultata
Za obradu, prikaz i tumačenje rezultata korišten je t – test i deskriptivna statistika.
Djevojčice su boljim ocjenama nego dječaci ocijenile
poučnost druge prikazane igre asocijacije (Tablica I,
Mdjevojčice=4,96, Mdječaci=4,77), dok u Tablici II vidimo
bolje ocjene djevojčica u ocjenjivanju prvog kviza
(Mdjevojčice=4,94, Mdječaci=4,69).
TABLICA I. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO
KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST ASOCIJACIJA
Grupa i redni
broj aktivnosti Kategorija
Dječaci
M
SD
Djevojčice
M
SD
t
(p)
Aso
cija
cije
1.
asocijacija
(Ndječaka=49,
Ndjevojčica=48)
poučna 4,73
0,446
4,88
0,444
1,553
(0,124)
zanimljiva 4,80
0,456
4,88
0,334
0,976
(0,332)
zabavna 4,82
0,486
4,79
0,410
0,270
(0,788)
2.
asocijacija
(Ndječaka=47,
Ndjevojčica=48)
poučna 4,77
0,520
4,96
0,202
2,369
(0,021)
zanimljiva 4,77
0,476
4,83
0,377
0,766
(0,446)
zabavna 4,60
0,712
4,75
0,484
1,233
(0,221)
3.
asocijacija
(Ndječaka=46,
Ndjevojčica=45)
poučna 4,59
0,617
4,67
0,739
0,559
(0,578)
zanimljiva 4,16
0,714
4,73
0,720
0,829
(0,409)
zabavna 4,72
0,688
4,69
0,793
0,183
(0,855)
576 MIPRO 2019/CE
TABLICA II. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO
KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST KVIZOVI I KRIŽALJKE
Grupa i redni broj
aktivnosti Kategorija
Dječaci
M
SD
Djevojčice
M
SD
t
(p)
Kviz
ovi
i kri
žalj
ke
1. kviz
(Ndječaka=45,
Ndjevojčica=48)
poučna 4,69
0,733
4,94
0,320
2,096
(0,040)
zanimljiva 4,62
0,806
4,71
0,683
0,557
(0,579)
zabavna 4,56
0,785
4,58
0,871
0,161
(0,872)
2. križaljka
(Ndječaka=47,
Ndjevojčica=47)
poučna 4,94
0,247
4,91
0,351
0,340
(0,735)
zanimljiva 4,87
0,337
4,91
0,351
0,599
(0,550)
zabavna 4,85
0,465
4,81
0,613
0,379
(0,705)
3. križaljka
(Ndječaka=45,
Ndjevojčica=45
poučna 4,96
0,208
4,98
0,149
0,582
(0,562)
zanimljiva 4,96
0,208
4,98
0,149
0,582
(0,562)
zabavna 4,96
0,208
5,00
0,000
1,431
(0,160)
Suprotno pretpostavkama, temeljenim na
prethodnim istraživanjima o boljoj čitalačkoj pismenosti
djevojčica, da će djevojčice boljim ocjenama ocijeniti
većinu kategorija u grupi aktivnosti interaktivne priče,
naši rezultati nisu pokazali statističku značajnost u
ocjenama ove grupe aktivnosti (Tablica III).
TABLICA III. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO
KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST INTERAKTIVNE PRIČE
Grupa i redni
broj aktivnosti Kategorija
Dječaci
M
SD
Djevojčice
M
SD
t
(p)
Inte
rakti
vne
pri
če
1. priča
Ndječaka=47,
Ndjevojčica=48)
poučna 4,94
0,247
4,92
0,277
0,332
(0,741)
zanimljiva 4,83
0,524
4,82
0,527
0,125
(0,900)
zabavna 4,62
0,848
4,76
0,693
0,875
(0,384)
2. priča
(Ndječaka=46,
Ndjevojčica=44)
poučna 4,85
0,420
4,93
0,255
1,153
(0,253)
zanimljiva 4,83
0,486
4,93
0,255
1,301
(0,198)
zabavna 4,89
0,379
4,89
0,321
0,067
(0,947)
3. priča
Ndječaka=45,
Ndjevojčica=45)
poučna 4,87
0,405
4,98
0,149
1,729
(0,089)
zanimljiva 4,82
0,387
4,91
0,288
1,237
(0,220)
zabavna 4,80
0,505
4,96
0,208
1,912
(0,061)
U grupi aktivnosti vizualni poticaji uočene su
značajnije razlike u ocjenama pojedinih kategorija kod
djevojčica i dječaka (Tablica IV: poučnost 1. aktivnosti
(Mdjevojčice=4,77, Mdječaci=4,43), zanimljivost 2. aktivnosti
(Mdjevojčice=4,89, Mdječaci=4,48), zabavnost 2. aktivnosti
(Mdjevojčice=4,87, Mdječaci=4,50), zabavnost treće aktivnosti
vizualni poticaj (Mdjevojčice=4,93, Mdječaci=4,63)), što je
podudarno s Passnigovim i Levinovim [13] rezultatima
koji su pokazali da djevojčice više vole pisanje, boje i
crteže nego dječaci.
TABLICA IV. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO
KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST VIZUALNI POTICAJ
Grupa i redni broj
aktivnosti Kategorija
Dječaci
M
SD
Djevojčice
M
SD
t
(p)
Viz
ual
ni
poti
caji
1. vizualni
poticaj
(Ndječaka=46,
Ndjevojčica=48)
poučno 4,43
0,910
4,77
0,660
2,014
(0,044)
zanimljivo 4,35
0,971
4,54
0,874
1,018
(0,311)
zabavno 4,35
1,079
4,40
1,125
0,211
(0,833)
2. vizualni
poticaj
(Ndječaka=46,
Ndjevojčica=47)
poučno 4,50
0,983
4,81
0,711
1,731
(0,087)
zanimljivo 4,48
1,150
4,89
0,375
2,332
(0,023)
zabavno 4,50
1,049
4,87
0,499
2,158
(0,035)
3. vizualni
poticaj
(Ndječaka=46,
Ndjevojčica=43)
poučno 4,76
0,673
4,93
0,258
1,587
(0,118)
zanimljivo 4,72
0,688
4,93
0,258
1,955
(0,055)
zabavno 4,63
0,853
4,93
0,258
2,276
(0,027)
Zbog dokazane bolje prostorne orijentacije i
snalaženja u prostoru muškaraca od žena očekivali smo
značajnije bolje ocjene dječaka u aktivnosti interaktivne
karte no rezultati su pokazali suprotno (Tablica V). U
aktivnosti interaktivne karte nisu uočene statistički
značajne razlike u ocjenama dječaka i djevojčica.
TABLICA V. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO
KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST INTERAKTIVNE KARTE
Grupa i redni broj
aktivnosti Kategorija
Dječaci
M
SD
Djevojčice
M
SD
t
(p)
Inte
rakti
vne
kar
te
1. karta
(Ndječaka=47,
Ndjevojčica=48)
poučna 4,70
0,689
4,77
0,692
0,485
(0,629)
zanimljiva 4,53
0,856
4,69
0,776
0,928
(0,356)
zabavna 4,30
1,061
4,65
0,887
1,732
(0,087)
2. karta
(Ndječaka=46,
Ndjevojčica=48)
poučna 4,65
0,706
4,88
0,393
1,880
(0,064)
zanimljiva 4,70
0,591
4,77
0,555
0,636
(0,527)
zabavna 4,65
0,640
4,75
0,601
0,764
(0,447)
3. karta
(Ndječaka=45,
Ndjevojčica=45)
poučna 4,76
0,679
4,93
0,330
1,579
(0,119)
zanimljiva 4,78
0,560
4,93
0,252
1,700
(0,094)
zabavna 4,76
0,529
4,89
0,318
1,449
(0,152)
U analizi ocjena za grupu aktivnosti videozapis
dolazimo do iznenađujućih rezultata. Djevojčice su
boljim ocjenama nego dječaci ocijenile zabavnost prvog (Mdjevojčice=4,96, Mdječaci=4,77) i trećeg (Mdjevojčice=4,96,
Mdječaci=4,77) videa (Tablica VI). Zbog prethodno
prikazanih istraživanja koja govore da dječaci preferiraju
brzinu i pokret na ekranu očekivali smo bolje ocjene
dječaka u aktivnosti videozapis.
MIPRO 2019/CE 577
TABLICA VI. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO
KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST INTERAKTIVNE KARTE
Grupa i redni broj
aktivnosti Kategorija
Dječaci
M
SD
Djevojčice
M
SD
t
(p)
Vid
eoza
pis
i
1. video
(Ndječaka=47,
Ndjevojčica=48)
poučan 4,83
0,481
4,96
0,202
1,692
(0,096)
zanimljiv 4,81
0,449
4,94
0,245
1,733
(0,087)
zabavan 4,64
0,792
4,90
0,309
2,080
(0,042)
2. video
(Ndječaka=47,
Ndjevojčica=47)
poučan 4,70
0,778
4,85
0,360
1,191
(0,238)
zanimljiv 4,81
0,647
4,87
0,448
0,556
(0,580)
zabavan 4,77
0,698
4,77
0,633
0,000
(1,000)
3. video
(Ndječaka=43,
Ndjevojčica=47)
poučan 4,88
0,391
4,91
0,282
0,437
(0,664)
zanimljiv 4,84
0,374
4,96
0,204
1,871
(0,066)
zabavan 4,77
0,571
4,96
0,204
2,066
(0,044)
Za svaku od šest grupa aktivnosti izračunata je i
aritmetička sredina (ukupna aritmetička sredina svih
ocjena istovrsnih aktivnosti i svih kategorija (poučnost,
zanimljivost i zabavnost) za pojedinu grupu aktivnosti)
koja se tada uspoređivala po spolu (Tablica VII i Tablica
VIII).
TABLICA VII. ARITMETIČKE SREDINE OCJENA GRUPA
AKTIVNOSTI: ASOCIJACIJE, KVIZOVI I KRIŽALJKE TE VIDEO
Spol
uče
nik
a
Aso
cija
cije
Kviz
ovi
i
kri
žalj
ke
Vid
eo
Muški
(N=49)
M 4,70 4,82 4,79
SD 0,305 0,262 0,305
Ženski
(N=48)
M 4,78 4,87 4,90
SD 0,363 0,237 0,180
t-test
(p)
1,140
(0,257)
0,844
(0,401) 2,226
(0,029)
TABLICA VIII. ARITMETIČKE SREDINE OCJENA GRUPA
AKTIVNOSTI: INTERAKTIVNE PRIČE, INTERAKTIVNE KARTE I
VIZUALNI POTICAJ
Spol
uče
nik
a
Inte
rakti
vne
pri
če
Inte
rakti
vne
kar
te
Viz
ual
ni
poti
caj
Muški
(N=49)
M 4,84 4,64 4,53
SD 0,241 0,467 0,656
Ženski
(N=48)
M 4,90 4,80 4,77
SD 0,194 0,420 0,332
t-test
(p)
1,461
(0,147)
1,667
(0,099) 2,251
(0,028)
Aritmetičke sredine ocjena grupa aktivnosti pokazuju
da su se djevojčicama najviše svidjeli videozapisi i
interaktivne priče, a dječacima interaktivne priče te
kvizovi i križaljke. Interaktivne priče je grupa aktivnosti
koja se najviše svidjela ispitanicima oba spola.
Djevojčicama i dječacima najmanje se svidjela aktivnost
vizualni poticaji – opisivanje i otkrivanje slika te
pamćenje vizualnih i tekstualnih pojmova. U dvije od šest
grupa aktivnosti uočene su statistički značajnije razlike u
ocjenama učenika i učenica - učenice su boljim ocjenama
ocijenile aktivnosti videozapis i vizualni poticaj od
učenika (Tablica VII i Tablica VIII) što je podudarno s
istraživanjem autorice Hui-Mei Hsu [7] koja govori da
žene preferiraju igre s edukativnim značenjem i smislom,
ali iznenađujuće zbog postojećih istraživanja koja
pokazuju da dječaci preferiraju dinamičnost i pokretne
slike [8, 10] više od djevojčica. Dakle, statistički značajna
razlika u spolu i preferencijama prema tipu aktivnosti
uočena je kod videozapisa i vizualnih poticaja. Analizom
dobivenih rezultata odbacujemo postavljenu hipotezu –
djevojčice će preferirati instruktivne poruke u grupi
interaktivne priče i vizualni poticaji, a dječaci videozapis
i interaktivne karte. Postojeća istraživanja govore kako
dječaci više od djevojčica računala koriste za igru i
zabavu, a manje za učenje i izvršavanje školskih obveza
[8, 7, 18, 6] što može biti objašnjenje za lošije ocjene
koje su multimedijskim sadržajima dodijelili učenici.
III. ZAKLJUČAK
Učitelji i nastavnici mogu odigrati značajnu ulogu u
oblikovanju stavova učenika prema školi i učenju potičući ih da rade najbolje što mogu te kroz korištene nastavne strategije i obrazovne materijale. Očigledno je da postoji niz razlika u načinu na koji dječaci i djevojčice pristupaju, koriste i komuniciraju s računalnim tehnologijama. Ono što se do sada nije dovoljno temeljito istražilo jest način na koji multimedijski sadržaji za učenje utječu na učenje učenika različitog spola. To je područje u kojem buduća istraživanja mogu biti vrijedan znanstveni i praktični doprinos.
Ovim se radom željelo provjeriti postojanje preferencija učenika i učenica razredne nastave prema multimedijskim aktivnostima u predmetu Priroda i društvo. Učenici su Likertovom skalom od 5 stupnjeva ocjenjivali aktivnosti u kategorijama poučnost, zanimljivost i zabavnost. U istraživanju je sudjelovalo 97 učenika iz pet razrednih odjela četvrtih razreda dviju osnovnih škola iz Koprivničko-križevačke županije i dviju iz Međimurske županije.
U dvije od šest grupa aktivnosti uočene su statistički značajnije razlike u ukupnim ocjenama učenika i učenica. Učenice su boljim ocjenama ocijenile aktivnosti videozapis i vizualni poticaj od učenika. Dobiveni rezultati podudarni su s prethodnim istraživanjima koja govore da žene preferiraju igre s edukativnim značenjem i smislom, ali začuđujući zbog istraživanja koja pokazuju da dječaci preferiraju pokretne slike više od djevojčica. Dobivene rezultate možemo poistovjetiti s postojećim spoznajama o tome kako dječaci računala u većoj mjeri koriste za igranje i zabavu, a djevojčice za učenje, izvršavanje školskih zadataka, komunikaciju i socijalnu interakciju.
578 MIPRO 2019/CE
Ovo eksperimentalno istraživanje ispitivalo je dosad
manje istraživano područje preferencija u multimedijskim
materijalima kod dječaka i djevojčica. Pedagoška
perspektiva svakako prihvaća multimedijsku tehnologiju
kao potencijal za preoblikovanje i dodavanje nove
dimenzije učenju. Prilikom izrade multimedijskog
materijala za učenje valja znati kako dobar multimedijski
materijal treba izgledati te koje uvjete mora uvažiti i
zadovoljiti. Nastavnik mora znati koje ciljeve učenja želi
ostvariti, u kojem okruženju će se materijal koristiti te
koje su karakteristike njegovih učenika.
LITERATURA
[1] Berk, R. A., “Research on PowerPoint®: From Basic Features to
Multimedia”, International Journal of Technology in Teaching and Learning, 7, vol. 1, pp. 24-35, 2011.
[2] Bistrović, J., Razvoj i provjera modela motivacijske i multimedijske instruktivne poruke, doktorski rad, Zagreb: Filozofski fakultet, 2017.
[3] Brock, S. and Joglekar, Y., “Empowering PowerPoint: Slides and Teaching Effectiveness”, Interdisciplinary Journal of Information, Knowledge, and Management, 6,pp. 85-94, 2011.
[4] Burke, L. A. and James, K. E., “PowerPoint-based lectures in business education: An empirical investigation of student-perceived novelty and effectiveness”, Business Communication Quarterly, 71,pp. 278-296, 2008.
[5] Craig, R. J. and Amernic, J.H., “PowerPoint presentation technology and the dynamics of teaching”, Innovative Higher Education, 31,pp. 147-160, 2006.
[6] Fairlie, R.W., “Do Boys and Girls Use Computers Differently, and Does It Contribute to Why Boys do Worse in School Than Girls?”, BE J. Econ. Anal. Policy, 16, vol. 1, pp. 59–96, 2016.
[7] Hui-Mei J. Hsu, “Gender Differences in Elementary School Students ‘Game Design Preference”, International Journal of Information and Education Technology, 3, vol. 2., pp. 172 – 176, 2013.
[8] Inkpen, K., “Three important research agendas for educational multimedia: Learning, Children, and Gender”, AACE World Conference on Educational Multimedia and Hypermedia 97. Calgary: AB, pp. 521-526, 1997.
[9] Levasseur, D.G. and Sawyer, J.K., “Pedagogy meets PowerPoint: A research review of the effects of computer-generated slides in the classroom”, The Review of Communication, 6, (1/2),pp. 102-123, 2006.
[10] Luik, P., “Would boys and girls benefit from gender-specific educational software?”, British Journal of Educational Technology, 42, vol. 1, pp. 128-144, 2011.
[11] Matasić, I. and Dumić, S., “Multimedijske tehnologije u obrazovanju”, Medijska istraživanja, 18, vol. 1,pp. 143-151, 2013.
[12] OECD, „The ABC of Gender Equality in Education: Aptitude, Behaviour, Confidence“, PISA, OECD Publishing, 2015.
[13] Passig, D. and Levin, H., “Gender Preferences for Multimedia interfaces”, Journal of Computer Assisted Learning, 16, vol. 1, pp. 64-71, 2000.
[14] Penciner, R., “Does PowerPoint enhances learning?”, CJEM, 15, vol. 2., pp. 109-112, 2013.
[15] Proost, K.,Elen J. and Lowyck J., “Effects of Gender on Perceptions of and Preferences for Telematic Learning Environments”, Journal of Research on Computing in Education, Summer, 29, vol. 4, pp. 370-384, 1997.
[16] Riding, R. and Grimley, M., “Cognitive style, gender and learning from multimedia materials in 11 year old children”, British Journal of Educational Technology, 30, vol 1, pp. 43-56, 1999.
[17] Savoy, A., Proctor, R.W. and Salendy, G., “Information retention from PowerPoint and traditional lectures”, Computers & Education, 52, vol. 4,pp. 858-867, 2008.
[18] Tai, D.W.S., Chen, J.L., Zhang, R.C., Tai, V. and Hu, Y.C., „Gender differences in visual presentation e-learning. World Transactions on Engineering and Technology Education, 11, vol. 3, pp. 274 – 279, 2013.
MIPRO 2019/CE 579