Ispitni katalog za dravnu maturuu kolskoj godini 2012./2013.

HRVATSKI JEZIK

HRVATSKI 2013.indd 1 8.1.2013 12:48:42

Struna radna skupina za izradu ispitnih materijala iz Hrvatskoga jezika:Sandra Breka-Ovar, prof., Gimnazija Josipa Slavenskog akovecBoica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, ZagrebSunica Podoreki, prof., Medicinska kola VaradinDavor Tanocki, prof., III. gimnazija, Osijekdr. sc. Sanda Lucija Udier, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za kroatistikuStruni konzultanti za izradu ispitnih materijala iz Hrvatskoga jezika:dr. sc. Lana Hudeek, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovljedr. sc. Dean Slavi, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku.

HRVATSKI 2013.indd 2 8.1.2013 12:48:42

Sadraj

Uvod ................................................................................................51. VIA RAZINA ISPITA ...........................................................6 1.1. Podruja ispitivanja ..................................................6 1.2. Struktura ispita ...........................................................6 1.2.1. kolski esej ...........................................................6 1.2.2. Knjievnost i jezik...............................................7 1.3. Obrazovni ishodi ........................................................8 1.4. Tehniki opis ispita ................................................ 11 1.4.1. Trajanje ispita.................................................... 11 1.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja.................... 11 1.4.3. Pribor ................................................................ 12 1.5. Opis bodovanja ........................................................ 12 1.5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline kolskoga eseja ................................................. 12 1.5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline Knjievnosti i jezika .......................................... 14 1.6. Vrste zadataka ......................................................... 14 1.6.1. Primjeri esejskoga zadatka .......................... 14 1.6.1.1. Interpretativni kolski esej ............ 14 1.6.1.2. Usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova ..................... 16 1.6.1.3. Raspravljaki kolski esej............... 19 1.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora ....... 23 1.6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora s dopunjavanjem ............................................ 24 1.6.4. Primjer zadatka povezivanja ...................... 24

2. OSNOVNA RAZINA ISPITA ............................................ 25 2.1. Podruja ispitivanja ............................................... 25 2.2. Struktura ispita ........................................................ 25 2.2.1. kolski esej ........................................................ 25 2.2.2. Knjievnost i jezik............................................ 26 2.3. Obrazovni ishodi ..................................................... 27 2.4. Tehniki opis ispita ................................................ 30 2.4.1. Trajanje ispita.................................................... 30 2.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja.................... 30 2.4.3. Pribor ................................................................ 31 2.5. Opis bodovanja ........................................................ 31 2.5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline kolskoga eseja ................................................. 31 2.5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline Knjievnosti i jezika .......................................... 33 2.6. Vrste zadataka .......................................................... 33 2.6.1. Primjeri esejskoga zadatka .......................... 33 2.6.1.1. Interpretativni kolski esej ............ 33 2.6.1.2. Usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova ..................... 35 2.6.1.3. Raspravljaki kolski esej............... 37 2.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora ....... 39 2.6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora s dopunjavanjem ............................................ 40 2.6.4. Primjer zadatka povezivanja ...................... 40

3. PRIPREMA ZA ISPIT ......................................................... 41

HRVATSKI 2013.indd 3 8.1.2013 12:48:42

HRVATSKI 2013.indd 4 8.1.2013 12:48:42

UvodHrvatski je jezik na dravnoj maturi obavezan predmet. Pristupnik1 moe polagati ispit iz Hrvatskoga jezika na vioj ili na osnovnoj razini. Ispitni katalog za dravnu maturu iz Hrvatskoga jezika temeljni je dokument ispita u kojem su navedeni i objanjeni sadraji, kriteriji i naini ispitivanja i vrjednovanja na vioj i osnovnoj razini u kolskoj godini 2012./2013.Via razina ispita iz Hrvatskoga jezika usklaena je s Nastavnim planom i programom za gimnazije2. Oni pristupnici koji su sluali Hrvatski jezik prema ostalim nastavnim programima, trebaju ako ele polagati viu razinu, proiriti steeno znanje sadrajima gimnazijskoga nastavnog programa sluei se dodatnom odobrenom literaturom.Osnovna razina ispita odgovara nastavnomu planu i programu s najmanjom satnicom u etverogodinjim strukovnim kolama3.Ispitni katalog podijeljen je u dva dijela od kojih se svaki odnosi na jednu od navedenih razina. Svaka je razina ispita opisana u est poglavlja. U prvome se poglavlju (Podruja ispitivanja) openito navode ispitne cjeline i podruja ispitivanja. U drugome poglavlju (Struktura ispita) opisana je okvirna struktura ispita prema ispitnim cjelinama s obzirom na trajanje, udio pojedine cjeline u ispitu i polazni sadraj (tekst). U tome su poglavlju ukratko opisani sadraji ispitivanja, kljuna znanja i vjetine te

1 Termin pristupnik u tekstu Kataloga ima ope znaenje te se odnosi i na pristupnice i na pristupnike.

2 Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Posebno izdanje, broj 2, kolske novine, Zagreb, 1. kolovoza 1995.

3 Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, Posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipnja 1997.

struktura svake ispitne cjeline (kolski esej i Knjievnost i jezik). U treem je poglavlju (Obrazovni ishodi) podrobno navedeno koje sadraje pristupnik mora znati i razumjeti u svakoj ispitnoj cjelini, te to mora moi uiniti kako bi uspjeno rijeio ispit.U etvrtome poglavlju (Tehniki opis ispita) navedeno je trajanje svake ispitne cjeline, opisan je izgled ispita i objanjen je nain njegova rjeavanja. U petome poglavlju (Opis bodovanja) podrobnije su opisani kriteriji i kategorije za vrjednovanje kolskoga eseja te su ukratko opisani kriteriji za bodovanje druge cjeline. U estome se poglavlju (Vrste zadataka) nalaze upute i primjeri svih vrsta zadataka koji se nalaze u ispitu.

HRVATSKI 2013.indd 5 8.1.2013 12:48:42

1. VIA RAZINA ISPITA1.1. Podruja ispitivanjaIspitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja, razumijevanje knjievnoga teksta i uporaba hrvatskoga standardnog jezika. Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dviju ispitnih cjelina. Prva je ispitna cjelina kolski esej i ini ju jedan zadatak otvorenoga tipa. Druga je ispitna cjelina Knjievnost i jezik i ine ju skupine zadataka zatvorenoga tipa.

1.2. Struktura ispitaSvaka ispitna cjelina ima 50% udjela u ukupnome uspjehu na ispitu. U Tablici 1. prikazana je struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na vioj razini. Tablica 1. Struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na vioj razini

Ispitna cjelina

Naziv Trajanje Udio u ocjeni Pribor Prilozi

1. kolski esej 160 minuta 50%kemijska olovka kojom se pie plavom ili crnom bojom

ulomak (ili vie njih) teksta s popisa knjievnih ispitnih djela

2. Knjievnost i jezik 80 minuta 50%kemijska olovka kojom se pie plavom ili crnom bojom

pitanja uz polazni tekst i bez polaznoga teksta

Ukupno 240 minuta 100%

1.2.1. kolski esejPristupnik treba napisati kolski esej ograniene duljine na temelju polaznoga teksta ili polaznih tekstova. kolski esej treba imati od 400 do 600 rijei. U ispitu iz Hrvatskoga jezika mogue su tri vrste kolskoga eseja:1. interpretativni kolski esej2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova3. raspravljaki kolski esej.Pristupniku e na ispitu biti zadan jedan zadatak za kolski esej koji se odnosi na jednu od triju navedenih vrsta kolskoga eseja.Zadatak za kolski esej sastoji se od upute, polaznoga teksta ili polaznih tekstova i smjernica kojima se odreuju zahtjevi prema kojima pristupnik treba oblikovati svoj kolski esej. U svakome e kolskom eseju, bez obzira na vrstu, uvijek biti ponuen bar jedan knjievni tekst, odnosno pjesma ili ulomak s popisa knjievnih ispitnih djela. Uz ulomak iz knjievnoga djela s popisa knjievnih ispitnih djela kao drugi polazni tekst moe biti zadan

HRVATSKI 2013.indd 6 8.1.2013 12:48:42

i knjievni ili neknjievni tekst koji je povezan sa sadrajem, strukturom, idejom i/ili knjievnim kontekstom zadanoga ispitnog djela. Pristupnik prema smjernicama pie kolski esej zadane duljine.U poglavlju Opis bodovanja navedene su i opisane sastavnice ljestvice za vrjednovanje kolskoga eseja (Tablica 3.). Popis knjievnih ispitnih djela za kolski esej nalazi se na 8. stranici. Primjeri zadataka za sve tri vrste kolskoga eseja nalaze se na stranicama od 14. do 22.Za pisanje kolskoga eseja pristupnik moe postii najvie 80 bodova.

1.2.2. Knjievnost i jezikU drugoj ispitnoj cjelini zadatcima zatvorenoga tipa ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja. U Tablici 2. prikazana je struktura druge ispitne cjeline Knjievnosti i jezika.

Tablica 2. Struktura ispitne cjeline Knjievnost i jezik

Dijelovi druge ispitne cjeline

Podruje ispitivanja

Polazni tekst Vrsta zadatakaBroj

zadataka

Broj

bodova1. Knjievnost sedam polaznih tekstova zadatci viestrukoga izbora 35 35

1. Knjievnost zadatci bez polaznoga tekstazadatci viestrukoga izbora s dopunjavanjem

3 3

1. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta zadatci viestrukoga izbora 7 71. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta zadatci povezivanja 2 102. Jezik zadatci bez polaznoga teksta zadatci viestrukoga izbora 25 25

Ispit druge ispitne cjeline ukupno sadri 72 zadatka i nosi 80 bodova.Ispit druge ispitne cjeline sastoji se od dvaju dijelova i podijeljen je prema podrujima ispitivanja.Prvim dijelom druge ispitne cjeline provjerava se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i knjievnopovijesna znanja te se sastoji:a) od sedam polaznih tekstova uz koje su vezane skupine od pet zadataka viestrukoga izborab) od triju zadataka viestrukoga izbora s dopunjavanjem koji nisu vezani uz polazni tekst c) od sedam zadataka viestrukoga izbora koji nisu vezani uz polazni tekstd) od dvaju zadataka povezivanja koji nisu vezani uz polazni tekst.Drugi dio druge ispitne cjeline ini dvadeset pet zadataka viestrukoga izbora kojima se ispituje znanje hrvatskoga standardnog jezika.

HRVATSKI 2013.indd 7 8.1.2013 12:48:43

1.3. Obrazovni ishodiZa svaku ispitnu cjelinu odreeni su posebni ciljevi ispita, odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi uspjeno rijeio ispit.

kolski esejPrvom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i knjievnopovijesna znanja te uporaba hrvatskoga standardnog jezika. U kolskome eseju od pristupnika se oekuje da samostalno oblikuje tekst te da pokae znanje, vjetinu i sposobnost razumijevanja polaznoga teksta. Od pristupnika se oekuje da zna: sintetizirati i uobliiti misli i spoznaje u kolski esej te

sastaviti vezani tekst (uvod, razradba, zakljuak) samostalno primijeniti razliite postupke

oblikovanja teksta (interpretaciju, analizu, sintezu, dokazivanje, raspravu, opis, usporeivanje)

strukturirano izlagati u zadanim veliinama (vrijeme i broj rijei)

prikladno rabiti struno nazivlje potkrijepiti stavove i sudove valjanim argumentima i

primjerima (citati ili parafraze) objasniti sadraj, namjenu i funkciju ponuenoga

teksta nijansirano itati i analizirati ponueni tekst (sadraj,

strukturu, izraz i stilska obiljeja), odnosno uoiti slinosti i/ili razlike u ponuenim tekstovima

povezivati steena knjievnopovijesna i knjievnoteorijska znanja4 s ponuenim tekstom

4 Na 9. i 10. str. odreeno je koja se sve knjievnopovijesna i knjievnoteorijska znanja oekuju od pristupnika na vioj razini.

vladati normama hrvatskoga standardnog jezika5 povezano, jezgrovito, jasno i jezino pravilno

sastaviti kolski esej prema ponuenim smjernicama uskladiti stil pisanja s namjenom teksta pisati itko i uredno.

Knjievna ispitna djela za kolski esej u kolskoj godini 2012./2013. za viu razinu ispita su:1. Camus, Albert, Stranac2. Cihlar Nehajev, Milutin, Bijeg3. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi, Zloin i kazna4. Dri, Marin, Dundo Maroje5. Flaubert, Gustave, Gospoa Bovary6. Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladoga Werthera7. Kafka, Franz, Preobrazba8. Krlea, Miroslav, Gospoda Glembajevi9. Krlea, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza10. Marinkovi, Ranko, Ruke (novele: Ruke, Zagrljaj, Aneo, Prah)11. Poe, Edgar Allan, Crni maak12. Salinger, Jerome David, Lovac u itu 13. Sofoklo, Antigona14. imi, Antun Branko, Preobraenja15. oljan, Antun, Kratki izlet.

Bez obzira na vrstu eseja uz polazni tekst u ispitu moe biti zadan i tekst autora koji nije naveden u popisu knjievnih ispitnih djela za kolski esej ili neknjievni tekst, ali e se na temelju toga teksta ispitivati opa znanja iz teorije knjienosti, povijesti knjievnosti ili jezika te razumijevanje teksta.5 Na 10. i 11. str. odreeno je koja se jezina znanja i vjetine oekuju

od pristupnika na vioj razini.

HRVATSKI 2013.indd 8 8.1.2013 12:48:43

Knjievnost i jezikKnjievnostDrugom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja.Od pristupnika se oekuje da zna: prepoznati tekstove, autore, razdoblja i poetike

hrvatske i svjetske knjievnosti prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna i

knjievnoteorijska obiljeja knjievnih i neknjievnih tekstova

razumjeti specifinosti stvaralatva pojedinoga autora

prepoznati i razumjeti obiljeja knjievnih rodova i vrsta

razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske, dramske, knjievno-znanstvene i publicistike tekstove te poznavati njihov povijesni razvoj

prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja europske (svjetske) knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetike) od staroga vijeka do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu

prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja hrvatske knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetike) od srednjega vijeka do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu

razlikovati i usporediti poetike i estetike knjievnopovijesnih razdoblja od staroga vijeka do suvremene knjievnosti

razumjeti Bibliju kao temeljnu knjigu europske civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni tekstovi predvieni programima)

interpretirati: Homer, Ilijada, Odiseja; Sofoklo, Antigona, Kralj Edip

interpretirati: Plaut, krtac; Vergilije, Eneida

poznavati tekst Baanske ploe te razumjeti vanost Baanske ploe za hrvatsku kulturu

razumjeti znaenje Petrarkine poezije, prepoznati Petrarkin sonet i petrarkistiki stil

interpretirati: Dante Alighieri, Boanstvena komedija, Pakao; Giovanni Boccaccio, Dekameron; Francesco Petrarca, Kanconijer

interpretirati: William Shakespeare, Hamlet; Miguel de Cervantes, Don Quijote

poznavati stvaralatvo Marka Marulia i Marina Dria

interpretirati: Marko Maruli, Judita; Petar Hektorovi, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Marin Dri, Dundo Maroje, Novela od Stanca; Petar Zorani, Planine

interpretirati liriku hrvatskih petrarkista: Hanibal Luci, iko Meneti i Dore Dri

razumjeti tematiku rasute baine i turske opasnosti (Juraj igori, Marko Maruli i Petar Zorani)

razumjeti barokni odnos prema temi ivota, smrti i ljubavi

poznavati stvaralatvo Ivana Gundulia i interpretirati djela Suze sina razmetnoga i Dubravka

poznavati i razumjeti geografsku, tematsku i anrovsku raznolikost hrvatskoga baroka

interpretirati: Jean Racine, Fedra; Voltaire, Candide razumjeti tematsku specifinost hrvatskoga

prosvjetiteljstva interpretirati: Johann Wolfgang Goethe, Patnje

mladoga Werthera; Edgar Allan Poe, Crni maak razumjeti ulogu lirike u hrvatskome narodnome

preporodu i interpretirati liriku Petra Preradovia poznavati stvaralatvo Ivana Maurania i

interpretirati djelo Smrt Smail-age engia

HRVATSKI 2013.indd 9 8.1.2013 12:48:43

0 poznavati stvaralatvo Augusta enoe, razumjeti

njegovu ulogu u kontekstu hrvatske knjievnosti 19. st. te interpretirati djela Zlatarovo zlato i Prijan Lovro

interpretirati: Honor de Balzac, Otac Goriot; Gustave Flaubert, Gospoa Bovary; Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna; Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica

interpretirati: Ante Kovai, U registraturi; Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii; Josip Kozarac, Tena

interpretirati liriku Silvija Strahimira Kranjevia interpretirati: Charles Baudelaire, Cvjetovi zla interpretirati: Henrik Ibsen, Nora interpretirati liriku Antuna Gustava Matoa i

Vladimira Vidria razumjeti obiljeja dijalektalnoga pjesnitva

hrvatske moderne interpretirati: Milan Begovi, Bez treega; Antun

Gustav Mato, Cvijet sa raskra, Camao; Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

interpretirati: Marcel Proust, Combray; Franz Kafka, Preobrazba

razumjeti obiljeja moderne lirike interpretirati: Luigi Pirandello, est lica trai autora;

Samuel Beckett, U oekivanju Godota interpretirati liriku Antuna Branka imia poznavati stvaralatvo Miroslava Krlee i

interpretirati njegova djela: Baraka pet be, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza, Lirika

interpretirati liriku Tina Ujevia, Dobrie Cesaria i Dragutina Tadijanovia

interpretirati: Albert Camus, Stranac; J. D. Salinger, Lovac u itu

interpretirati liriku Jure Katelana, Vesne Parun i Josipa Pupaia

interpretirati: Ranko Marinkovi, Ruke (zbirka) poznavati stvaralatvo i interpretirati poeziju Ivana

Slamniga i Slavka Mihalia interpretirati: Antun oljan, Kratki izlet; Ivan Aralica,

Psi u trgovitu.

JezikU podruju usvojenosti jezinih znanja od pristupnika se oekuje da zna: poznavati i primjenjivati pravopisnu normu

hrvatskoga standardnog jezika (prema Hrvatskome pravopisu, Babi-Finka-Mogu, kolska knjiga, Zagreb, 1996., 4. izdanje)

razlikovati osnovne jezikoslovne pojmove prepoznati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga

standardnog jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska i akustika obiljeja), slogove i prozodiju te njihovu raspodjelu

razlikovati znaenje pojmova fon, fonem, alofon i grafem; morf, morfem i alomorf te ih prepoznati na primjerima

na primjerima prepoznati i razumjeti sljedee glasovne promjene: sibilarizaciju palatalizaciju jotaciju nepostojano a vokalizaciju jednaenje glasova po mjestu tvorbe jednaenje glasova po zvunosti gubljenje glasova alternacije ije/je/e/i

HRVATSKI 2013.indd 10 8.1.2013 12:48:43

razlikovati obiljeja knjievnoga i neknjievnoga

teksta prepoznati osnovna obiljeja akavskoga,

kajkavskoga i tokavskoga narjeja te razumjeti njihovu ulogu u hrvatskoj kulturi, odnos prema standardu te poloaj etnografskih dijalektizama u standardnome jeziku

razumjeti razloge jezine razjedinjenosti u hrvatskoj knjievnosti i pokuaje grafijskoga ujednaavanja

razlikovati gramatike kategorije promjenjivih vrsta rijei (rod, broj, pade, lice, vrijeme, vid, nain, stupanj i odreenost) te ih funkcionalno primjenjivati

poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste rijei prosuditi stilsku obiljeenost glagolskih i imenskih

oblika razumjeti tipove odnosa meu sastavnicama

spojeva rijei (sronost, upravljanje, pridruivanje) te ih prepoznati na primjerima

analizirati reenino ustrojstvo: predikat subjekt objekt prilone oznake atribut i apoziciju

razumjeti vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih reenica

razumjeti leksiko-semantike pojmove: metaforu metonimiju sinonime antonime

homonime arhaizme i historizme antroponime toponime

razumjeti znaenje estih frazema u hrvatskome jeziku te njihov odnos prema frazemima u drugim jezicima

razumjeti razloge jezinoga posuivanja, razlikovati vrste posuenica i pravilno pisati posuenice

razumjeti tvorbene naine u hrvatskome jeziku razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga

standardnog jezika razumjeti strukturu rjenika i leksikografske jedinice razumjeti i poznavati povijesni razvoj hrvatskoga

jezika.

1.4. Tehniki opis ispita 1.4.1. Trajanje ispitaIspit iz Hrvatskoga jezika pie se ukupno 240 minuta.Prva ispitna cjelina (kolski esej) provodi se vremenski odvojeno od drugoga dijela i pie se ukupno 160 minuta.Druga ispitna cjelina (Knjievnost i jezik) pie se ukupno 80 minuta.Vremenik provedbe obaju dijelova ispita bit e objavljen u Vodiu kroz ispite dravne mature te na mrenim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www. ncvvo.hr).

1.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanjakolski esej Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna knjiica, list za kolski esej, list za koncept te dva lista za ocjenjivae.

HRVATSKI 2013.indd 11 8.1.2013 12:48:43

Pristupnik treba pozorno proitati tekst ope upute i upute za pisanje kolskoga eseja.U ispitnoj je knjiici pristupniku zadan jedan zadatak za kolski esej. kolski esej pristupnik treba pisati prema zadanim smjernicama. Pristupnik moe rabiti list za koncept tijekom pisanja, ali na kraju mora svoj kolski esej itko napisati na list za kolski esej.

Knjievnost i jezik Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna knjiica Knjievnost i jezik s polaznim tekstovima, uputama i zadatcima te listom za odgovore.Pristupnik treba pozorno proitati tekst upute.Za svaku je vrstu zadataka navedena uputa za rjeavanje. Vano je pozorno proitati upute za rjeavanje zadataka i biljeenje tonih odgovora. Primjeri uputa za rjeavanje pojedinih vrsta zadataka nalaze se u poglavlju Vrste zadataka.

1.4.3. PriborPribor kojim se doputeno sluiti tijekom pisanja obaju dijelova ispita iz Hrvatskoga jezika je kemijska olovka kojom se pie plavom ili crnom bojom.

1.5. Opis bodovanjaNajvii broj bodova koji pristupnik moe postii je 160.

1.5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline kolskoga eseja Uspjeno napisan kolski esej u prvoj ispitnoj cjelini donosi najvie 80 bodova jer se stvaran najvii broj bodova (40) iz psihometrijskih razloga mnoi s dva (postupak ponderiranja).kolske eseje pristupnika vrjednuju osposobljeni ocjenjivai prema jasno utvrenim mjerilima.U svakome kolskom eseju vrjednuje se: poznavanje i razumijevanje teksta povezanost teksta uporaba hrvatskoga standardnog jezika.U Tablici 3. prikazano je to podrazumijeva svaka od navedenih sastavnica vrjednovanja, najvii broj bodova i njihov postotni udio.

HRVATSKI 2013.indd 12 8.1.2013 12:48:43

Tablica 3. Temeljne sastavnice ljestvice za vrjednovanje kolskoga eseja na vioj razini

OznakaElement

vrjednovanjaOpisivai Broj bodova

Postotni udio elementa u

ukupnome broju bodova

aPoznavanje i razumijevanje teksta

A1prepoznati obiljeja polaznoga teksta/tekstova

2

50%

A2navesti kljune sadrajne podatke i strukturu

4

A3razumjeti i problematizirati polazni tekst/djelo u cjelini

6

A4 potkrijepiti tvrdnje 4

A5sintetizirati argumente, stavove i itateljsko iskustvo

4

b Povezanost teksta

B1 sadrajno oblikovanje 115%

B2 smislenost i loginost 4

B3 prikladan stil 1

cUporaba hrvatskoga standardnog jezika

C1 sintaktika tonost 4

35%C2 pravopisna tonost 6

C3 morfoloka tonost 2

C4 leksika tonost 2

UKUPNO 40 100%

HRVATSKI 2013.indd 13 8.1.2013 12:48:43

Posebne situacije u vrjednovanjukolski esej ne e se vrjednovati i dobit e nula (0) bodova: ako se pristupnik nepristojno izraava ako pristupnik nije napisao tekst u obliku kolskoga

eseja ako pristupnik crta, ilustrira na listu za kolski esej ako pristupnik nije odgovorio na zadani zadatak

(promaena tema) ako ima nedovoljan broj rijei (doputeno je

odstupanje od 10% od donje granice broja rijei) ako je rukopis potpuno neitak ako je napisan velikim tiskanim slovima.Za svaki esejski zadatak izrauje se precizna ljestvica bodova za pojedine opisivae.

1.5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline Knjievnosti i jezikaU drugoj ispitnoj cjelini pristupnik moe ostvariti najvie 80 bodova.Svaki toan odgovor donosi jedan bod.

1.6. Vrste zadataka U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki primjer zadatka ponueni su uputa, toan odgovor i obrazovni ishod za zadatke viestrukoga izbora i za zadatke viestrukoga izbora s dopunjavanjem.

1.6.1. Primjeri esejskoga zadatkaEsejski zadatak sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka, broj rijei i sl.), polaznoga teksta ili tekstova te smjernica za pisanje kolskoga eseja.

U ovome poglavlju ponueni su primjeri za sve tri vrste kolskoga eseja koje mogu biti zadane na dravnoj maturi, a to su:1. interpretativni kolski esej2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova3. raspravljaki kolski esej.Ponueni esejski zadatci u ovome katalogu samo su primjeri i ne polaze uvijek od popisa knjievnih ispitnih djela navedenih za kolsku godinu 2012./2013. Esejski zadatci na dravnoj maturi uvijek se temelje na popisu knjievnih ispitnih djela na 8. stranici.

1.6.1.1. Interpretativni kolski esejU interpretativnome kolskom eseju polazni tekst je pjesma ili ulomak iz proznoga ili dramskoga knjievnog djela s popisa knjievnih ispitnih djela navedenih na 8. stranici. Ponueni tekst popraen je metodikim instrumentarijem, odnosno podatcima o naslovu, autoru i, ako je potrebno, kontekstualnim napomenama kojima se ponuenomu ulomku upotpunjuje smisao.

Primjer zadatka za pisanje interpretativnoga kolskog esejaPozorno proitajte navedeni tekst nakon kojeg slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

HRVATSKI 2013.indd 14 8.1.2013 12:48:43

Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza

U crnoj svili on je tu enu jedamput davno, prije mnogo godina, neobino intenzivno doivio u onoj udnoj zlatnoj kavani kad je ekao na nju itav dan. Onda je tu enu prvi puta ugledao umornu i staru, a danas, trideset i etiri godine poslije onoga dogaaja on je mnogo umorniji i stariji od nje. I koliko god to nije odgovaralo stvarnosti, ona njegova davna spoznaja da je njeno lice klaunsko, bijelo, kao branom namazano, sve je vie dolazila do izraaja pod njegovim kistom to je dublje ulazio u sliku. Njeno makasto kreveljenje, prenavljanje, njena namjetena ljubaznost, protuprirodan, izvjetaen smijeh, njena laljiva pretvorljivost i namjetena katolika treoredaka skromnost, sve su to bile duhovne naslage u koje je prodirao snimajui masku te ene u crnoj svili pred sobom, kao da je posmrtna. Pod osnovnim potezom njegove ruke ostala je ta blijeda maska kao podloga blijedog klaunskog obraza u crnoj svili sa starinskim broem. Zarezi oko usana neobino strastveni, oi ive, velike, upale, gorue, a pod tim tamnim oima umorni podonjaci, kao sjenke poroka. A iza toga jedno umorno lice, nenaravno, neprirodno, lano, lice zapravo majmunsko, neobine, zguvane, nervozne fiziognomije. Prva dva dana, dok je to lice bilo jo pod koprenom nabaenosti, u floteci prvog poteza, pod masom neizdiferencirane boje, dok su se samo nazirali mutni obrisi, a sve je jo izgledalo na konvencionalnu distancu, stara je bila zadovoljna i odobravala je frazama koje su graniile sa zanosom. Ali poslije, kada je taj kist pod rukom njenog sina poeo sve ivlje da zalazi pod kou, kada se pod tim otrim dlakama rastvarala epiderma kao pod britvom, kada su se rastapale boje pod prodirnom snagom pogleda, ona je pred tim obrazom u crnoj svili na platnu, to je tamo nastajao pod rukom slikarskom, postajala sve nemirnijom. to je taj kist namoen u terpentin sve vie skidao s toga lica sve lutkasto, nainjeno, bazarsko, pozersko, onu gustu naslagu minke pod tim potkonim tajnama, to se tu sve vie, kao pod anatomskim noem, razrezivalo i skalpiralo jedno potajno skriveno lice, njena je zlovolja sve vie rasla. Ona je postajala nervoznom, nju su poele muiti njene poslijepodnevne glavobolje, ona je izostajala zbog raznih smetnja, a konano jednog jutra, prije posla, kada je Filip puei svoju prvu cigaretu i sav zadubljen u svoje platno (koje je ve poelo da ga privlai) i zaboravio da ga mati eka, ona je htjela neto da mu kae, ali nije dospjela dalje od prvih rijei. Iz nje je provalio pla, grevito i iskreno.

HRVATSKI 2013.indd 15 8.1.2013 12:48:43

UputeSvoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s uvodom, razradom i zakljukom.Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan.Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju kolskoga eseja.

Smjernice za pisanje kolskoga esejaPredstavite Krlein knjievni rad u kontekstu hrvatske knjievnosti s naglaskom na romansijersko stvaralatvo. Smjestite ulomak u kontekst romana.Navedite koje su okolnosti obiljeile Filipovu osobnost ve u najranijim godinama te svoje tvrdnje potkrijepite navodima iz polaznoga teksta.Izdvojite i opiite kako se sjeanje na majku iz djetinjstva ostvaruje na Filipovoj slici.Obrazloite stvaralaki problem koji mui Filipa. Uoite i opiite tehniku introspekcije i simultanosti vremena u polaznome tekstu. Protumaite Filipov probueni stvaralaki interes pri slikanju majina portreta. Objasnite zato se majka rasplakala. Usporedite lik Filipa Latinovicza i lik ure Andrijaevia iz Nehajevljeva romana Bijeg.

1.6.1.2. Usporedna ralamba dvaju ili vie tekstovaU ovome tipu zadatka ponuena su najmanje dva teksta koja povezuje neko obiljeje, primjerice tematika, ideja, glavni motiv, problematika, knjievna vrsta, stilsko razdoblje itd.I u ovome zadatku pristupnik treba izraziti svoj osobni stav koji se temelji na njegovoj knjievnoj naobrazbi. Od pristupnika se oekuje da uoi problem, slinosti i razlike izmeu ponuenih tekstova.Dakle, valja promiljeno proitati ponuene tekstove i smjernice za pisanje koje uspostavljaju vezu meu tekstovima. I u ovome zadatku uz ponuene tekstove naveden je metodiki instrumentarij, odnosno podatci o naslovu i autoru, a ako je potrebno, navedene su kontekstualne napomene kojima se ponuenomu ulomku upotpunjuje smisao.

Primjer zadatka za pisanje usporedne ralambePozorno proitajte navedene tekstove nakon kojih slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

HRVATSKI 2013.indd 16 8.1.2013 12:48:43

Prvi tekst

Marin Dri, Dundo Maroje (drugi in)

MAROJE: (...) signor Marino! Metre! Signor! U kolajini! U velutu! Gdje mi su dukati, moje pet tisu, manigodo jedan? S zlijem enami? Ne odgovara? Dukate mi moje, dukate, ribaode jedan! Bjei, ne odgovara, pse jedan?MARO: Tko ste vi, dobri ovjee? to elite?MAROJE: to elite?!MARO: Ne poznam vas, idite zbogom!MAROJE: Ajme! ini me se ne znat!MARO: Ovaj je lud!MAROJE: Nee da me pozna, ribaode? Da eka!MARO: Oruje! S orujem! Gospodine kapetane, ovaj me eli ubiti!KAPETAN: Dr ga, dr ga!BIRI: Miruj, daj ovamo taj no!MAROJE: Pustite me da ubijem ribaoda jednoga!KAPETAN: Odvedite ga u tamnicu, tamo emo ga dobro izlijeiti od ludosti.

HRVATSKI 2013.indd 17 8.1.2013 12:48:43

Drugi tekst

Honor de Balzac, Otac Goriot

Lijenik je stigao u osam i po i, premda se nije izjasnio osobito povoljno, nije mislo ni da e smrt nastupiti odmah. Najavio je naizmjenine uzmahe i padove o kojima e ovisiti starev ivot i razum.

Bilo bi mu bolje odmah umrijeti, na kraju je rekao lijenik.Eugne je prepustio iu Goriota Bianchonovoj skrbi te krenuo odnijeti gi de Nucingen alosne

vijesti koje bi, za njegovu duu, jo proetu obiteljskim dunostima, trebale onemoguiti svako veselje. Recite joj neka se ipak dobro zabavi, doviknuo mu je ia Goriot; izgledao je kao da

spava, no u trenu kad je Rastignac izlazio, podigao se u sjedei poloaj.Mladi se ovjek pojavio kod Delphine duboko potresen, i naao je poeljanu i obuvenu; nedostajala

je samo jo plesna haljina. (...) Kako, niste odjeveni? rekla je. Ali gospoo, va otac... Opet moj otac, uskliknula je prekidajui ga. Ali neete me valjda uiti to dugujem svojemu

ocu. Poznajem ja oca ve dugo. Ni rijei vie, Eugne. Sluat u vas tek kad se odjenete. Thrse je sve pripremila u vaem stanu; moja koija je spremna, uzmite je; vratite se. Priat emo o mojemu ocu idui na bal. Treba krenuti rano; ako zapadnemo u kolonu koija, bit emo sretni ako se pojavimo tamo u jedanaest sati.

HRVATSKI 2013.indd 18 8.1.2013 12:48:43

Upute Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s uvodom, razradom i zakljukom.Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan.Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju kolskoga eseja.

Smjernice za pisanje kolskoga esejaOdredite problem koji povezuje polazne tekstove.Ukratko predstavite likove koji su nositelji temeljnoga problema u Dundu Maroju i Ocu Goriotu.Opiite slinosti i razlike meu roditeljima i meu djecom u polaznim tekstovima.Kakav je odnos djece i oeva u Dundu Maroju, a kakav u Ocu Goriotu?Smatrate li odgojno poeljnijim odnos roditelja i djece u Dundu Maroju ili u Ocu Goriotu?Obrazloite svoj stav.

1.6.1.3. Raspravljaki kolski esejU raspravljakome kolskom eseju kao polazni tekst zadan je ulomak ili su zadani ulomci iz djela s popisa knjievnih ispitnih djela navedenih na 8. stranici. U ovoj vrsti eseja pristupnik pokazuje sposobnost raspravljanja o knjievnoj ili drugoj temi/problemu koji proizlazi iz konteksta zadanoga knjievnog djela. Od pristupnika se oekuje poznavanje, razumijevanje, analiziranje i sintetiziranje zadane teme te argumentacija tvrdnji i stavova koja se temelji na osobnome i itateljskome iskustvu.

Primjer zadatka za pisanje raspravljakoga kolskog esejaPozorno proitajte navedene tekstove nakon kojih slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

HRVATSKI 2013.indd 19 8.1.2013 12:48:43

0Prvi tekst

Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskomu kastoru

Prostite, sjeni, lutaju tihe na Letinu alu,to u pozajmit klasinu strofu!Majica Gaea neto je druka, neg li je bila,Drukiji danas treba Apolo.

Prostite i vi, Kastore dragi, gospodski psiu! Drijemajte samo mekom na sagu.Vani je zima (ne znam vam toga rei na pasju,Al vi ste uvijek istoga mnijenja!),

Sipa po vraku! Kako li samo mirkate vano!Oito, da se udite neto,Kud li se trgom vucare trome, prostake psinePodvita repa, kime ko britva.

Skitnice jedne! gotove uvijek eljno zaviritPoganom njukom u svaku tricu!Pee vas, reko bih, ta zaboravnost, ali izvinte,Kastore dragi. Tempora! Mores!

Glete, na primjer, toga se nae ba i u ljudi;to su to ljudi sigurno znate;Vidi se, vidi; uope psi ste moderan posve,Sve vam je jasno, nain korektan.

Bah il je udo: s vremena duhom pooste naprijed.Sve je uzlud: odlina kua,Gdje vas je asna predala nekad na svijet majka,Ne da se tako lako zatajit.

I kad su ljuske pale sa vaeg slijepoga vida,eljeli nijeste pogledat u zrak;Prvi vam korak bjee da svojoj gospoi bajnojLaznete skromno gospodsku petu.

Zlatna metoda! Cjelovom tijem shvatiste ivot!Meka vas ruka uze u krilo;Cijela obitelj, odlina kua i ekcelencaU vas je slavne vidjela dare.

Kad vas je koji majin miljenik razmien netoObijesnim prstom epo za uho,Vi ste mu odmah, psiu vanredni, gotovo njeno,Pruili drugo, repi podvinuv!

Zato ste tako legnuli meko, zato vam danasProlazi starost kao u loju,U kut iz kuta, kako vam reknu, ali se zato Ne prua vaa apa badava!

HRVATSKI 2013.indd 20 8.1.2013 12:48:43

Eto, to znai biti psetancem odlina gazde!Najlake k cilju podvita repa!Pitoma njuko, cjeluje petu, al se i za teMirisno pee masna kobasa!

I ja sam, evo, kreposti vaoj savio pjesmu,Polaem lovor preda vas;Slab je to darak, jestive vie volite stvari,Odlike vie praktine vrsti!

Ipak vam ne ht uditi daljem napretku vaem U uho neto apnuti moram:Sve mi se ini, da ste uglavnom svojom metodom,Kastore, malko slijedili ljude!

Drugi tekst

La Fontaine, Vuk i pas

Vuk od gladi kost i koa posta, Pasja straa jest mu nije dala.Jednom srete dogu, to negdje zaosta,Punu, situ, lijepu, sva se sjala. Rado bi je vuk napao, Na komade rastrgao, Al to ne bi bilo lako, Jer je pseto bilo jako; Tko zna, tko bi rtvom pao.Zato je dobru veer psetu nazivao, Drugarski se s njime u razgovor dao, Divio se njegovoj debljini. Ako ti se lijepim ini,Moj gosparu, bit debeo ree pseto A ti pusti umu, eto, Tvoja braa sva su jadna, Skitnice i eljad gladna; Svi u bijedi tamo skapavate;Bez brige za hranu nikad ne mo lei, I sve borbom mora stei.Moj primjer ti slijedi, bit e bolje za te.

HRVATSKI 2013.indd 21 8.1.2013 12:48:43

Vuk e: A to za to treba uiniti? Skoro nita pas e osim paske jake I lavea na prosjake;Treba laskat domarima, gazdi sluga biti, Pa e onda imat i tiKao plau pune ostataka zube, I pilie i golube;esto e te i pogladit za to.Vuk se, ganut, misle na blaenstva taka, Rasplakao skoro nato.Usput vidje, gdje psu na vratu fali dlaka.to ti je to? Ah nita! Kako? Malo pa nita. Ali ipak? Trag od lanca bit e, Uz koji sam vezan sred dvorita. Vezan? vuk e. Zar ne moe ii,Kamo hoe? Uvijek ne, al to to mari? I te kako mari! Sve te lijepe stvari to mi vrijede, kad ih ropstvo kvari.Nema li slobode, vuk e radije da strada.I pobjegav trkom, tri jo i sada.

UputeSvoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s uvodom, razradom i zakljukom.Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan.Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju kolskoga eseja.

Smjernice za pisanje kolskoga eseja Usporedite polazne tekstove i napiite to im je zajedniko s obzirom na strukturu. Odredite alegorinost. Iznesite i obrazloite svoje miljenje o ponaanju likova u La Fontaineovu tekstu te o Kastorovu ponaanju u Kranjevievu tekstu. Obrazloite koji je pisac kritiniji prema ljudskim karakternim osobinama te oprimjerite svoje miljenje. Protumaite smisao latinske izrjeke: O tempora, o mores! (O, udnih li vremena, udnih li obiaja!; O, pokvarenog li svijeta!). Iznesite svoje miljenje o dodvoravanju. Budi li lik vuka Va optimizam u pogledu na svijet i ljude? Obrazloite.

HRVATSKI 2013.indd 22 8.1.2013 12:48:43

1.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izboraU sljedeim zadatcima od vie ponuenih odgovora samo je jedan toan.Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za odgovore.

Koja je stilska figura uporabljena u sljedeim stihovima?

Jer prava je samoa samo zbog sreeJer prava je samoa samo zbog ljubaviJer prava je samoa eljna smrti

A. anadiplozaB. anaforaC. epiforaD. simploka

TOAN ODGOVOR: BOBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna i knjievnoteorijska obiljeja knjievnih i neknjievnih tekstova (stilske figure)BODOVANJE: 1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili je oznaeno vie odgovora

Kojim je tvorbenim nainom nastala rije primorje?

A. istim slaganjemB. prefiksalnom tvorbomC. prefiksalno-sufiksalnom tvorbomD. sufiksalnom tvorbom

TOAN ODGOVOR: COBRAZOVNI ISHOD: razumjeti tvorbene naine u hrvatskome jezikuBODOVANJE: 1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili je oznaeno vie odgovora

HRVATSKI 2013.indd 23 8.1.2013 12:48:43

1.6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora s dopunjavanjemU sljedeim zadatcima zadanu reenicu dopunite jednim od ponuenih odgovora.Od vie ponuenih odgovora samo je jedan toan.Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za odgovore.

Dopunite sljedeu reenicu.___________________ alegorijska je pjesma u kojoj Pavao toos daje pesimistiku sliku odnaroene Hrvatske.A. Kip domovine vu poetku leta 1831.B. Nek se hrusti aka malaC. Prosto zrakom ptica letiD. Rodu o jeziku

TOAN ODGOVOR: AOBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja hrvatske knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetiku) od srednjega vijeka do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu BODOVANJE: 1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili je oznaeno vie odgovora

1.6.4. Primjer zadatka povezivanja U sljedeim zadatcima svaki sadraj oznaen brojem poveite samo s jednim odgovarajuim sadrajem oznaenim slovom. Svaki sadraj oznaen slovom moe se povezati jedanput ili vie puta. Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za odgovore.

Autorima pridruite odgovarajue knjievno razdoblje u kojemu su djelovali.

1. Charles Dickens A. realizam

2. Giovanni Verga B. naturalizam

3. Guy de Maupassant C. verizam

4. Gustave Flaubert

5. mile Zola

TONI ODGOVORI: 1. A, 2. C, 3. B, 4. A, 5. BOBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja europske (svjetske) knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka do suvremene knjievnosti u kronolokome slijeduBODOVANJE: 1 bod svaki toan odgovor (ukupno 5 bodova) 0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili je oznaeno vie odgovora

HRVATSKI 2013.indd 24 8.1.2013 12:48:43

2. OSNOVNA RAZINA ISPITA2.1. Podruja ispitivanjaIspitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja, razumijevanje knjievnoga teksta i uporaba hrvatskoga standardnog jezika. Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dviju cjelina. Prva je ispitna cjelina kolski esej i ini ju jedan zadatak otvorenoga tipa. Druga je ispitna cjelina Knjievnost i jezik i ine ju skupine zadataka zatvorenoga tipa.

2.2. Struktura ispitaSvaka ispitna cjelina ima 50% udjela u ukupnome uspjehu iz ispita. U Tablici 4. prikazana je struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini. Tablica 4. Struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini

Ispitna cjelina

Naziv TrajanjeUdio u ocjeni

Pribor Prilozi

1. kolski esej 160 minuta 50%kemijska olovka kojom se pie plavom ili crnom bojom

ulomak (ili vie njih) teksta s popisa knjievnih ispitnih djela

2. Knjievnost i jezik 80 minuta 50%kemijska olovka kojom se pie plavom ili crnom bojom

pitanja uz polazni tekst i bez polaznoga teksta

UKUPNO 240 minuta 100%

2.2.1. kolski esejPristupnik treba napisati kolski esej ograniene duljine na temelju polaznoga teksta ili polaznih tekstova. kolski esej treba imati od 350 do 500 rijei. U ispitu iz Hrvatskoga jezika mogue su tri vrste kolskoga eseja:1. interpretativni kolski esej2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova3. raspravljaki kolski esej.Pristupniku e na ispitu biti zadan jedan zadatak za kolski esej koji se odnosi na jednu od triju navedenih vrsta kolskoga eseja.Zadatak za kolski esej sastoji se od upute, polaznoga teksta ili polaznih tekstova i smjernica prema kojima se odreuju zahtjevi u skladu s kojima pristupnik treba oblikovati svoj kolski esej. U svakome e kolskome eseju, bez obzira na vrstu, uvijek biti ponuen bar jedan knjievni tekst, odnosno pjesma ili ulomak s popisa knjievnih

HRVATSKI 2013.indd 25 8.1.2013 12:48:43

ispitnih djela. Uz ulomak iz knjievnoga djela s popisa knjievnih ispitnih djela kao drugi polazni tekst moe biti zadan i knjievni ili neknjievni tekst koji je povezan sa sadrajem, strukturom, tematikom i/ili knjievnim kontekstom zadanoga ispitnog djela. Pristupnik prema smjernicama pie kolski esej zadane duljine.U poglavlju Opis bodovanja navedene su i opisane sastavnice ljestvice za vrjednovanje kolskoga eseja (Tablica 6.). Popis knjievnih ispitnih djela nalazi se na stranicama 27. i 28.Primjeri zadataka za sve tri vrste kolskoga eseja su na stranicama od 33. do 39.Za pisanje kolskoga eseja pristupnik moe postii najvie 80 bodova.

2.2.2. Knjievnost i jezikU drugoj ispitnoj cjelini zadatcima zatvorenoga tipa ispituje se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja. U Tablici 5. prikazana je struktura druge ispitne cjeline Knjievnost i jezik. Tablica 5. Struktura ispitne cjeline Knjievnost i jezik

Dijelovi druge ispitne cjeline

Podruje ispitivanja

Polazni tekst Vrsta zadatakaBroj

zadataka

Broj

bodova1. Knjievnost sedam polaznih tekstova zadatci viestrukoga izbora 35 35

1. Knjievnost zadatci bez polaznoga tekstazadatci viestrukoga izbora s dopunjavanjem

3 3

1. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta zadatci viestrukoga izbora 7 71. Knjievnost zadatci bez polaznoga teksta zadatci povezivanja 2 102. Jezik zadatci bez polaznoga teksta zadatci viestrukoga izbora 25 25

Ispit druge ispitne cjeline sadri ukupno 72 zadatka i nosi 80 bodova.Ispit druge ispitne cjeline sastoji se od dvaju dijelova i podijeljen je prema podrujima ispitivanja.Prvim dijelom druge ispitne cjeline provjerava se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i knjievnopovijesna znanja te se sastoji:a) od sedam polaznih tekstova uz koje su vezane skupine od pet zadataka viestrukoga izborab) od triju zadataka viestrukoga izbora s dopunjavanjem koji nisu vezani uz polazni tekst c) od sedam zadataka viestrukoga izbora koji nisu vezani uz polazni tekst.d) od dvaju zadataka povezivanja koji nisu vezani uz polazni tekst.Drugi dio druge ispitne cjeline ini dvadeset pet zadataka viestrukoga izbora kojima se ispituje znanje hrvatskoga standardnog jezika.

HRVATSKI 2013.indd 26 8.1.2013 12:48:43

vladati normama hrvatskoga standardnog jezika7 povezano, jezgrovito, jasno i jezino pravilno

sastaviti traeni kolski esej prema ponuenim smjernicama

uskladiti stil pisanja s namjenom teksta pisati itko i uredno.

Knjievna ispitna djela za kolski esej u kolskoj godini 2012./2013. za osnovnu razinu ispita su:1. Boccaccio, Giovanni, Dekameron (Uvod, 1. dan

1. novela, 2. dan 3. novela)2. Cesari, Dobria, Lirika3. Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladoga Werthera4. Gunduli, Ivan, Dubravka5. Ibsen, Henrik, Nora 6. Krlea, Miroslav, Gospoda Glembajevi 7. Mato, Antun Gustav, Pjesme8. Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipanii 9. Sofoklo, Antigona.

Bez obzira na vrstu eseja uz polazni tekst u ispitu moe biti zadan i tekst autora koji nije naveden u popisu knjievnih ispitnih djela za kolski esej ili neknjievni tekst, ali e se na temelju toga teksta ispitivati opa znanja iz teorije knjienosti, povijesti knjievnosti ili jezika te razumijevanje teksta.

7 Na 29. i 30. str. odreeno je koja se sve jezina znanja i vjetine oekuju od pristupnika na osnovnoj razini.

2.3. Obrazovni ishodiZa svaku ispitnu cjelinu odreeni su posebni ciljevi ispita, odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi uspjeno rijeio ispit.

kolski esejPrvom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i knjievnopovijesna znanja te uporaba hrvatskoga standardnog jezika. U kolskome eseju od pristupnika se oekuje da samostalno oblikuje tekst te da pokae znanje, vjetinu i sposobnost razumijevanja polaznoga teksta. Od pristupnika se oekuje da zna: sintetizirati i uobliiti misli i spoznaje u kolski esej te

sastaviti vezani tekst (uvod, razradba, zakljuak) samostalno primijeniti razliite postupke

oblikovanja teksta (interpretaciju, analizu, sintezu, dokazivanje, raspravu, opis, usporeivanje)

strukturirano izlagati u zadanim veliinama (vrijeme i broj rijei)

prikladno rabiti struno nazivlje potkrijepiti stavove i sudove valjanim argumentima i

primjerima (citati ili parafraze) objasniti sadraj, namjenu i funkciju ponuenoga

teksta nijansirano itati i analizirati ponueni tekst (sadraj,

strukturu, izraz i stilska obiljeja), odnosno uoiti slinosti i/ili razlike u ponuenim tekstovima

povezivati steena knjievnopovijesna i knjievnoteorijska znanja6 s ponuenim tekstom

6 Na 28. i 29. str. odreeno je koja se sve knjievnopovijesna i knjievnoteorijska znanja oekuju od pristupnika na osnovnoj razini.

HRVATSKI 2013.indd 27 8.1.2013 12:48:43

Knjievnost i jezikKnjievnostDrugom cjelinom ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja.

Od pristupnika se oekuje da zna : prepoznati tekstove, autore, razdoblja i poetike

hrvatske i svjetske knjievnosti prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna i

knjievnoteorijska obiljeja knjievnih i neknjievnih tekstova

razumjeti specifinosti stvaralatva pojedinoga autora

prepoznati i razumjeti obiljeja knjievnih rodova i vrsta

razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske, dramske, knjievno-znanstvene i publicistike tekstove

prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja europske (svjetske) knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetike) od staroga vijeka do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu

prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja hrvatske knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetike) od srednjega vijeka do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu

razlikovati i usporediti poetike i estetike knjievnopovijesnih razdoblja od staroga vijeka do suvremene knjievnosti

razumjeti Bibliju kao temeljnu knjigu europske civilizacije (naziv, struktura, jezici i prijevodi, temeljni tekstovi predvieni programom)

interpretirati: Homer, Ilijada; Sofoklo, Antigona

interpretirati: Plaut, krtac poznavati tekst Baanske ploe te razumjeti vanost

Baanske ploe za hrvatsku kulturu razumjeti znaenje Petrarkine poezije, prepoznati

Petrarkin sonet i petrarkistiki stil interpretirati: Dante Alighieri, Boanstvena komedija,

Pakao; Giovanni Boccaccio, Dekameron; Francesco Petrarca, Kanconijer

interpretirati: William Shakespeare, Hamlet; Miguel de Cervantes, Don Quijote

poznavati stvaralatvo Marka Marulia i Marina Dria

interpretirati: Marko Maruli, Judita; Marin Dri, Dundo Maroje

interpretirati liriku hrvatskih petrarkista: Hanibal Luci, iko Meneti i Dore Dri

poznavati stvaralatvo Ivana Gundulia i interpretirati njegova djela Suze sina razmetnoga i Dubravka

poznavati i razumjeti geografsku, tematsku i anrovsku raznolikost hrvatskoga baroka

razumjeti tematsku specifinost hrvatskoga prosvjetiteljstva

interpretirati: Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera

razumjeti ulogu lirike u hrvatskome narodnome preporodu i interpretirati liriku Petra Preradovia

poznavati stvaralatvo Ivana Maurania i interpretirati njegovo djelo Smrt Smail-age engia

poznavati stvaralatvo Augusta enoe, razumjeti njegovu ulogu u kontekstu hrvatske knjievnosti 19. st. te interpretirati djelo Zlatarovo zlato

interpretirati: Honor de Balzac, Otac Goriot; Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna

HRVATSKI 2013.indd 28 8.1.2013 12:48:43

interpretirati: Ante Kovai, U registraturi; Vjenceslav

Novak, Posljednji Stipanii interpretirati liriku Silvija Strahimira Kranjevia interpretirati: Henrik Ibsen, Nora interpretirati liriku Antuna Gustava Matoa i

Vladimira Vidria razumjeti ulogu dijalektalnoga pjesnitva hrvatske

moderne interpretirati: Antun Gustav Mato, Kip domovine

leta 188* interpretirati: Albert Camus, Kuga razumjeti obiljeja moderne lirike interpretirati liriku Antuna Branka imia poznavati stvaralatvo Miroslava Krlee i

interpretirati njegova djela: Gospoda Glembajevi i Povratak Filipa Latinovicza

interpretirati liriku Tina Ujevia, Dobrie Cesaria i Dragutina Tadijanovia

interpretirati liriku Jure Katelana, Vesne Parun, Josipa Pupaia, Ivana Slamniga i Slavka Mihalia

interpretirati: Pavao Pavlii, Dunav.

JezikU podruju usvojenosti jezinih znanja od pristupnika se oekuje da zna: poznavati i primjenjivati pravopisnu normu

hrvatskoga standardnog jezika (prema Hrvatskome pravopisu, Babi-Finka-Mogu, kolska knjiga, Zagreb, 1996., 4. izdanje)

razlikovati osnovne jezikoslovne pojmove prepoznati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga

standardnog jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska i akustika obiljeja), slogove i prozodiju te njihovu raspodjelu

razlikovati znaenje pojmova fon, fonem, alofon i grafem; morf, morfem i alomorf te ih prepoznati na primjerima

na primjerima prepoznati i razumjeti sljedee glasovne promjene: sibilarizaciju palatalizaciju jotaciju nepostojano a vokalizaciju jednaenje glasova po mjestu tvorbe jednaenje glasova po zvunosti gubljenje glasova alternacije ije/je/e/i

razlikovati obiljeja knjievnoga i neknjievnoga teksta

na primjerima prepoznati osnovna obiljeja akavskoga, kajkavskoga i tokavskoga narjeja te razumjeti njihovu ulogu u hrvatskoj kulturi, odnos prema standardu te poloaj etnografskih dijalektizama u standardnome jeziku

HRVATSKI 2013.indd 29 8.1.2013 12:48:43

0 prepoznati i razumjeti obiljeja i razvoj hrvatskoga

jezika i pisma od Baanske ploe do danas razumjeti razloge jezine razjedinjenosti u hrvatskoj

knjievnosti i pokuaje grafijskoga ujednaavanja razlikovati gramatike kategorije promjenjivih

vrsta rijei (rod, broj, pade, lice, vrijeme, vid, nain, stupanj i odreenost) te ih funkcionalno primjenjivati

poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste rijei analizirati reenino ustrojstvo:

predikat subjekt objekt prilone oznake atribut i apoziciju

razumjeti vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih reenica

razumjeti leksiko-semantike pojmove: metaforu metonimiju sinonime antonime homonime arhaizme i historizme

razumjeti znaenje estih frazema u hrvatskome jeziku te njihov odnos prema frazemima u drugim jezicima

razumjeti razloge jezinoga posuivanja, razlikovati vrste posuenica i pravilno pisati posuenice

razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika

razumjeti strukturu rjenika i leksikografske jedinice.

2.4. Tehniki opis ispita 2.4.1. Trajanje ispitaIspit iz Hrvatskoga jezika pie se ukupno 240 minuta.Prva ispitna cjelina (kolski esej) provodi se vremenski odvojeno od drugoga dijela i pie se ukupno 160 minuta.Druga ispitna cjelina (Knjievnost i jezik) pie se ukupno 80 minuta.Vremenik provedbe obaju dijelova ispita bit e objavljen u Vodiu kroz ispite dravne mature te na mrenim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).

2.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanjakolski esej Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna knjiica, list za kolski esej, list za koncept te dva lista za ocjenjivae.Pristupnik treba pozorno proitati tekst ope upute i upute za pisanje kolskoga eseja.U ispitnoj je knjiici pristupniku zadan jedan zadatak za kolski esej. kolski esej pristupnik treba pisati prema zadanim smjernicama.Pristupnik moe rabiti list za koncept tijekom pisanja, ali na kraju mora svoj kolski esej itko napisati na list za kolski esej.

Knjievnost i jezik Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna knjiica Knjievnost i jezik s polaznim tekstovima, uputama i zadatcima te listom za odgovore.Pristupnik treba pozorno proitati tekst ope upute.Za svaku je vrstu zadataka navedena uputa za rjeavanje. Vano je pozorno proitati upute za

HRVATSKI 2013.indd 30 8.1.2013 12:48:44

rjeavanje zadataka i biljeenje tonih odgovora. Primjeri uputa za rjeavanje pojedinih vrsta zadataka nalaze se u poglavlju Vrste zadataka.

2.4.3. PriborPribor kojim se doputeno sluiti tijekom pisanja obaju dijelova ispita iz Hrvatskoga jezika je kemijska olovka kojom se pie plavom ili crnom bojom.

2.5. Opis bodovanjaNajvii broj bodova koji pristupnik moe postii je 160.

2.5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline kolski esej Uspjeno napisan kolski esej u prvoj ispitnoj cjelini donosi najvie 80 bodova jer se stvaran najvii broj

bodova (40) iz psihometrijskih razloga mnoi s dva (postupak ponderiranja).kolske eseje pristupnika vrjednuju osposobljeni ocjenjivai prema jasno utvrenim mjerilima.U svakome kolskom eseju vrjednuje se: poznavanje i razumijevanje teksta povezanost teksta uporaba hrvatskoga standardnog jezika.U Tablici 6. prikazano je to podrazumijeva svaka od navedenih sastavnica vrjednovanja, najvii broj bodova i njihov postotni udio.

HRVATSKI 2013.indd 31 8.1.2013 12:48:44

Tablica 6. Temeljne sastavnice ljestvice za vrjednovanje kolskoga eseja na osnovnoj razini

OznakaElement

vrjednovanjaOpisivai Broj bodova

Postotni udio elementa u ukupnome broju bodova

aPoznavanje i razumijevanje teksta

A1prepoznati obiljeja polaznoga teksta/tekstova

2

50%

A2navesti kljune sadrajne podatke i strukturu

4

A3razumjeti i problematizirati polazni tekst/djelo u cjelini

6

A4 potkrijepiti tvrdnje 4

A5sintetizirati argumente, stavove i itateljsko iskustvo

4

b Povezanost teksta

B1 sadrajno oblikovanje 1

15%B2 smislenost i loginost 4

B3 prikladan stil 1

cUporaba hrvatskoga standardnog jezika

C1 sintaktika tonost 4

35%

C2 pravopisna tonost 6

C3 morfoloka tonost 2

C4 leksika tonost 2

UKUPNO 40 100%

HRVATSKI 2013.indd 32 8.1.2013 12:48:44

Posebne situacije u vrjednovanjukolski esej ne e se vrjednovati i dobit e nula (0) bodova: ako se pristupnik nepristojno izraava ako pristupnik nije napisao tekst u obliku kolskoga

eseja ako pristupnik crta, ilustrira na listu za kolski esej ako pristupnik nije odgovorio na zadani zadatak

(promaena tema) ako ima nedovoljan broj rijei (doputeno je

odstupanje od 10% od donje granice broja rijei) ako je rukopis potpuno neitak ako je napisan velikim tiskanim slovima.Za svaki kolski esej izrauje se precizna ljestvica bodova za pojedine opisivae.

2.5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline Knjievnost i jezikU drugoj ispitnoj cjelini pristupnik moe ostvariti najvie 80 bodova.Svaki toan odgovor donosi jedan bod.

2.6. Vrste zadatakaU ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki primjer zadatka ponueni su uputa, toan odgovor i obrazovni ishod za zadatke viestrukoga izbora i za zadatke viestrukoga izbora s dopunjavanjem.

2.6.1. Primjeri esejskoga zadatkaEsejski zadatak sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka, broj rijei i sl.), polaznoga teksta ili tekstova te smjernica za pisanje kolskoga eseja.

U ovome poglavlju ponuen je primjer za sve tri vrste kolskoga eseja koje mogu biti zadane na dravnoj maturi, a to su:1. interpretativni kolski esej2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova3. raspravljaki kolski esej.Ponueni esejski zadatci u ovome katalogu samo su primjeri i ne polaze uvijek od popisa knjievnih ispitnih djela navedenih za kolsku godinu 2012./2013. Esejski zadatci na dravnoj maturi uvijek se temelje na popisu knjievnih ispitnih djela navedenih na 27. i 28. stranici.

2.6.1.1. Interpretativni kolski esejU interpretativnome kolskome eseju polazni tekst je pjesma ili ulomak iz proznoga ili dramskoga knjievnoga djela s popisa knjievnih ispitnih djela navedenih na 27. stranici. Ponueni tekst popraen je metodikim instrumentarijem, odnosno podatcima o naslovu, autoru i, ako je potrebno, kontekstualnim napomenama kojima se ponuenomu ulomku upotpunjuje smisao.

Primjer zadatka za pisanje interpretativnoga kolskog esejaPozorno proitajte navedeni tekst nakon kojeg slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

HRVATSKI 2013.indd 33 8.1.2013 12:48:44

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii

(...) I koliko je to njezino eznue za odlinim drutvom i zabavama to bi ih sad graani a sad asnici davali, bilo neobuzdano, opet ga je neumoljivo sapinjala tvrdokorna vlast oca. Nije htio ni da uje za kakove izdatke na njezina odijela i gdjekada upravo surovo uskraivao i neznatne trokove to bi ih za nju mati od njega traila. Da uskrati novac, on bi naao sto razloga i napokon predbacivao Valpurgi da je iskvarila to dijete putajui mu preko oevoga znanja kojeta na volju. Htio je pako da Lucija boravi u njegovoj sobi te mu ita, a on je poduava, kako bi tvrdio, u onome to e joj danas-sutra vrijediti daleko vie nego msli na kojekakve ludorije to ih moe da zamisli enska ispraznost.

Nelijepo, zlobi nalik uvstvo proti ocu muilo bi gdjekada Luciju, a to nije mogla da zataji ni njemu ni majci. Izravno mu toga dato nije smjela rei; ali je Stipani pogaao da je njezina pokornost i uslunost prama njemu usiljena. Majci pako nije skrivala to svoje uvstvo naspram ocu; kad bi joj rekla da otac eli neka doe u njegovu sobu, smraila bi lice:

Idem kad moram. Ali da znate kako mi teko teku asovi u oevoj sobi, vi me ne bi nikada gore slali. Vidi, Lucijo, a on eli samo da s njime razgovara. Ja ne umijem da s njime razgovaram. Zato si takova? I otac se na te tui da sjedi uza nj kao tua i samo ga mui svojom upornom

utnjom. Velim vam, kad sam sama uza nj, meni su svezana usta. to bih s njime govorila, kad znam da mi

nije pravedan? Zar nisam odrasla pa i danas jo zatvorena u ovim tamnim sobama kao u samostanu? Neka pogleda moje vrnjakinje kakvi im je ivot, pa e vidjeti govorim li pravo.

I Valpurga je bila o tom uvjerena, ali je htjela da Luciju priljubi ocu, jer on je jo uvijek najradije njoj spoitavao da nije umjela dati Luciji odgoja te nema u sebi nikakvih njenijih osjeaja ve je odrasla divlja i surova kao gortakinja.

HRVATSKI 2013.indd 34 8.1.2013 12:48:44

UputeSvoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s uvodom, razradom i zakljukom.Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan.Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju kolskoga eseja.

Smjernice za pisanje kolskoga esejaSmjestite roman u knjievnopovijesno razdoblje u kojem je nastao. Poveite ulomak s kontekstom djela. Usporedite meusobne odnose i postupke likova o kojima se u polaznome tekstu pripovijeda i svoje tvrdnje potkrijepite citatima.Objasnite odnos oca i keri te ulogu majke u tom odnosu. Objasnite zato je Lucija Stipani primjer tragine djevojke.Usporedite Stipaniev odnos prema sinu i prema keri. Usporedite lik Ante Stipania i lik oca Goriota. Komentirajte tadanji nain odgoja.

2.6.1.2. Usporedna ralamba dvaju ili vie tekstovaU ovome tipu zadatka ponuena su najmanje dva teksta koja povezuje neko obiljeje, primjerice tematika, glavni motiv, knjievna vrsta, stilsko razdoblje itd.I u ovome zadatku pristupnik treba izraziti svoj osobni stav koji se temelji na njegovoj knjievnoj naobrazbi. Od pristupnika se oekuje da uoi problem te slinosti i razlike izmeu ponuenih tekstova.Dakle, valja promiljeno proitati ponuene tekstove i smjernice za pisanje koje uspostavljaju vezu meu tekstovima. I u ovome zadatku uz ponuene tekstove naveden je metodiki instrumentarij, odnosno podatci o naslovu, autoru i, ako je potrebno, navedene su kontekstualne napomene kojima se ponuenomu ulomku upotpunjuje smisao.

Primjer zadatka za pisanje usporedne ralambePozorno proitajte navedene tekstove nakon kojih slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

HRVATSKI 2013.indd 35 8.1.2013 12:48:44

Prvi tekst

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii

Lucija gledae asak strogim pogledom u lice slike. No gledaj mi u oi! ree ona tiho; gledaj vrsto, ravno, da vidim ve jednom jasno to je istina.

Oprosti ti, ovjek kavalir uen, ugledan i bogat, kako bi ti mogao varati sirotu osamljenu djevojku? No gledaj mi vrsto u oi! Zar bi tvoje oi mogle varati i onda uj, Alfrede! Ja sumnjam: Ta reci jasno, otvoreno: Kad e to biti, da me doe osloboditi iz ovih uza? Ja sjedim u onom starom naslonjau med njegovim mrkim drugovima i esto mi bude kao da se ova tijesna etiri zida sve steu i da se niski strop nada mnom sve sputa k momu tjemenu, i biva mi da viem: Uguit u se pomozite, uguit u se! Pa onda plaem i sakrivam oi da ne vidim ovaj grob ivih! Najvoljela bih da je sve gotovo, da me mrtvu nose odovuda gdje propada moja mladost: jo mogu samo da vidim tebe da ti pruim ruku, moda me izvede tamo gdje je iroki svijet, gdje je svjetlo, gdje se giblju pravi, ivi ljudi! Da nijesam jo zdrava? Ako nijesam, pa ti mi donesi zdravlje! Zar bih ovdje mogla ozdraviti? Nu pogledaj mi otvoreno, iskreno u oi. Zato, ako me ljubi, i ne doe po me?

Drugi tekst

August enoa, Zlatarovo zlato

Gospodine Pavle, ako Boga znate, idite! apnu Dora otimljui mu ruku. Hou. Al sluaj me. Samo rije. Moram. Danas mi se u srce zarinuo krvav no, htio sam da prokunem dan

na koji me majka rodila. Tmina mi pade na oi, kamen na srce, bilo mi je da se iv zakopam. Al neviena ruka trgnu me iz ame, ponese me pred tebe, djevojko. Da mi je put do tebe zakrio roeni brat, bio bih ga ubio. Karaj me da sam uao kao zlotvor amo, karaj! Istina je. Htjedoh ti vidjeti samo kuu, opazih tebe. Srce me srvalo. Srce, Doro moja koje uva u sebi predragi zapis ime tvoje. to mi je volja ta snaga ta pamet? Sve si samo ti, djevojko moja! Kad sam dozivao u pamet onaj blagi as gdjeno ti suze ljubavi potekoe niz moje elo, miljah da je samo bio san o raju, o Bogu. Al sad sam kod tebe. Ovo je tvoja ruka. Sad mi je dobro. Oj djevojko, nemoj da sve to i snom bude, reci, po Boga ivoga, da me voli. Vjeri mi se da me iznevjeriti nee, ma kako nas raskidali. I evo ti nevjeren plemiku podajem ruku da neu biti nego tvoj i ne ugledao lica bojega ako nijesam poten i ist.

Ne govori, ne govori, Pavle odvrati djevojka drui kroz suze da, da, tvoja sam, al ne govori, previe sam sretna!

I baci mu se u naruje, i trgnu mu se iz naruja, pa zavapi: Zbogom, Pavle! Evo me, kumo! Prosti nam grijehe, oj milosrdni Boe! zamrmlja stara i ode sa Dorom u kuu.urno pohiti Pavle na konju u svoje noite.

HRVATSKI 2013.indd 36 8.1.2013 12:48:44

Upute Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s uvodom, razradom i zakljukom.Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan.Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju kolskoga eseja.

Smjernice za pisanje kolskoga esejaAutore polaznih tekstova smjestite u knjievnopovijesna razdoblja u kojima stvaraju. Smjestite polazne tekstove u sadrajni kontekst djela kojima pripadaju.Navedite slinosti i razlike u polaznome tekstu izmeu Lucije i Dore s obzirom na njihove osjeaje. Objasnite koje su okolnosti obiljeile Lucijin razgovor s Alfredovom slikom te navedite uzroke Lucijina emocionalnoga stanja.Objasnite prirodu odnosa Dore i Pavla. Usporedite Alfreda i Pavla.Iznesite svoje miljenje o tvrdnji da se na putu ostvarenja velike ljubavi javljaju mnoge tekoe.

2.6.1.3. Raspravljaki kolski esejU raspravljakome kolskom eseju kao polazni tekst zadan je ulomak ili su zadani ulomci iz djela s popisa knjievnih ispitnih djela navedenih na 27. i 28. stranici. U ovoj vrsti eseja pristupnik pokazuje sposobnost raspravljanja o knjievnoj ili drugoj temi/problemu koji proizlazi iz konteksta zadanoga knjievnog djela. Od pristupnika se oekuje poznavanje, razumijevanje, analiziranje i sintetiziranje zadane teme te argumentacija tvrdnji i stavova koja se temelji na osobnome i itateljskome iskustvu.

Primjer zadatka za pisanje raspravljakoga kolskog esejaPozorno proitajte navedeni tekst nakon kojeg slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

HRVATSKI 2013.indd 37 8.1.2013 12:48:45

Charles Baudelaire, Albatros

esto za zabavu mornari na broduLove albatrose, bijele morske pticeto prate brodove uz duboku voduKao ravnodune, tihe suputnice.

Tek to ih uhvate i na daske stave,Vladarice neba nespretno i bijednoSpuste svoja krila i, pognute glave,Dre ih ko vesla postieno, edno.

O, kako je mlohav taj putnik krilati!Nedavno prekrasan, kako li je ruan!Netko mu kljun drai onim to dohvati,Drugi oponaa hod mu tako tuan.

Pjesnik je nalik tom gospodaru nebato ivi u buri i carskog je roda,U zemaljskoj hajci nema to mu trebaI silna mu krila ne daju da hoda.

HRVATSKI 2013.indd 38 8.1.2013 12:48:45

Upute za pisanje Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s uvodom, razradom i zakljukom.Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i gramatiki toan.Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju kolskoga eseja.

Smjernice za pisanje kolskoga esejaOdredite temeljni problem pjesme Albatros. Objasnite ivot Baudelaireova pjesnika u pjesmi Albatros. Opiite kako se okolina odnosi prema pjesniku i kako se on osjea u tome okruenju. Iznesite svoje miljenje o ulozi i poloaju pjesnika/umjetnika u suvremenome svijetu. Smatrate li da je pjesnik potreban suvremenomu svijetu? Obrazloite svoj stav.Potkrijepite tvrdnje stihovima ili parafrazama stihova.

2.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izboraU sljedeim zadatcima od vie ponuenih odgovora samo je jedan toan.Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za odgovore.

Kaja je stilska figura uporabljena u sljedeim stihovima?

Volio sam je kao travui kao jasenjeko trsku i kanarincako uspavanku i majino buenje.

A. gradacijaB. metaforaC. poredbaD. simbol

TOAN ODGOVOR: COBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna i knjievnoteorijska obiljeja knjievnih i neknjievnih tekstova (stilske figure)BODOVANJE: 1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili je oznaeno vie odgovora

HRVATSKI 2013.indd 39 8.1.2013 12:48:45

0Koji je oblik instrumentala imenice hobi pravilan?A. hobiemB. hobijemC. hobijomD. hobiom

TOAN ODGOVOR: BOBRAZOVNI ISHOD: razlikovati gramatike kategorije promjenjivih vrsta rijei (rod, broj, pade, lice, vrijeme, vid, nain, stupanj i odreenost) te ih funkcionalno primjenjivatiBODOVANJE: 1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili je oznaeno vie odgovora

2.6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora s dopunjavanjemU sljedeim zadatcima zadanu reenicu dopunite jednim od ponuenih odgovore.Od vie ponuenih odgovora samo je jedan toan.Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za odgovore.

Dopunite sljedeu reenicu.Prva i temeljna epoha europske knjievnosti, __________________________________________, ini povijesni poetak i temelj europske kulture i knjievnosti sve do danas; u njoj se knjievna djelatnost dijeli od mita, s jedne strane, i od znanosti i filozofije, s druge strane.A. antikaB. srednji vijekC. humanizamD. renesansa

TOAN ODGOVOR: AOBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja europske (svjetske) knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka do suvremene knjievnosti u kronolokome slijedu BODOVANJE: 1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili je oznaeno vie odgovora

2.6.4. Primjer zadatka povezivanja U sljedeim zadatcima svaki sadraj oznaen brojem poveite samo s jednim odgovarajuim sadrajem oznaenim slovom. Svaki sadraj oznaen slovom moe se povezati jedanput ili vie puta. Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za odgovore.

HRVATSKI 2013.indd 40 8.1.2013 12:48:45

Autorima pridruite odgovarajue knjievno razdoblje u kojemu su djelovali.

1. Jean Racine A. renesansa2. Miguel Cervantes B. barok3. Pierre Corneille C. klasicizam4. Torquato Tasso5. William Shakespeare

TONI ODGOVORI: 1. C, 2. A, 3. C, 4. B, 5. AOBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja europske (svjetske) knjievnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetiku) od staroga vijeka do suvremene knjievnosti u kronolokome slijeduBODOVANJE: 1 bod svaki toan odgovor (ukupno 5 bodova) 0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili je oznaeno vie odgovora

3. PRIPREMA ZA ISPITUpute pristupnicima jednake su i za viu i za osnovnu razinu ispita.Literaturu za pripremu ispita iz Hrvatskoga jezika ine svi udbenici koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta za rad u gimnazijama i strukovnim kolama u proteklome etverogodinjem razdoblju.Obrazovnim ishodima odreeno je to e se ispitivati na dravnoj maturi.U ishodima za podruje knjievnosti neka je knjievna djela potrebno interpretirati i razumjeti, a neka je potrebno samo poznavati, kao to je navedeno u ovome katalogu.U ishodima za podruje knjievnosti navedena su knjievnopovijesna razdoblja, knjievna djela i autori prema slubenim planovima i programima za gimnazije i strukovne kole.Ishodi za podruje jezika obuhvaaju najvanije sadraje u etverogodinjemu srednjokolskom obrazovanju. Uporaba hrvatskoga standardnog jezika posebno se vrjednuje u pisanju kolskoga eseja u prvoj ispitnoj cjelini, a podruje nastave jezika ispituje se posebnim zadatcima u drugoj ispitnoj cjelini.Uspjeh na ispitu uvjetovan je dobrim poznavanjem naina ispitivanja.Za postizanje uspjeha na ispitu pristupnicima se savjetuje: temeljito poznavanje ispitnih djela poznavanje ispitnih cjelina te primjera zadataka svladavanje svih sadraja propisanih Ispitnim

katalogom upoznavanje s materijalima koje je objavio

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja rjeavanje oglednoga primjera ispita.

HRVATSKI 2013.indd 41 8.1.2013 12:48:46

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

HRVATSKI 2013.indd 42 8.1.2013 12:48:46