issn: 1848-2929

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 68, godina xi, rujan 2017.

issn

: 184

8-29

29

tema brojaDigitalno poslovanje

posebni prilozi

intervjuJurica Gorup

Odnosi s javnošćuTisak i dizajnFinancijski proizvodi za poduzetnikeMBA programi

32 BIZdirekt � rujan 2017. www.mirakul.hr

Sadržaj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Jurica Gorup, direktor tvrtke Solaris Pons d.o.o.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Tajland

TelekomunikacijeSamo investiranje u nove tehnologije jamči profitabilnost

Metalska industrijaMetaloprerađivačku industriju opterećuju nekonkurentnost i nedostatak kadrova

Energija i zaštita okolišaPrije niskougljične trebala nam je cjelovita energetska strategija

AutomobiliHibridi i električni automobili osvajaju hrvatsko tržište

Poslovni kalendar

12 tema broja: Digitalno poslovanje

Mrežni operateri neće ulagati u novu infrastrukturu ako ne vide jasne izglede za stabilnu potražnju i ako im se ne omoguće regulatorni uvjeti za isplativo ulaganje. Indu-strijski sektori zainteresirani za digitalizaciju pomoću tehno-logija 5G pričekat će dok tehnologije 5G ne budu testirane i spremne za uporabu, pa im je Europska komisija za ubr-zanje procesa i zadržavanje konkurentnosti na svjetskom tržištu ponudila model javno-privatnog partnerstva.

28 Tisak i dizajn

8

34

39

58

64

68

73

50 MBA programi

22 Odnosi s javnošću

42 Financijski proizvodi za poduzetnike


Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Daniela Maršalek, mr.sc.

Elvira Mlivić Budeš, Martina Mršić, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Bitcoinmania

Iliti zašto ne vjerujem u kripto valute. Barem za sada. Povijest nas uči da sve što neprirodno brzo raste kad-tad doživi slom. Neminovno. Inače ne bi bilo neprirodno. Ima-li smo ne tako davno vrlo sličan slučaj, tzv. „dot-com bu-bble“, gdje su vrijednosti pojedinih „vrućih“ tehnoloških dionica rasle po nekoliko tisuća posto, pa i više, na temelju vrlo upitnih argumenata, tipa „da se radi o novoj industri-ji koju svijet ne razumije“, da su to dionice s ogromnim potencijalom kod kojih ne vrijede uobičajena ekonomska pravila (da neto profit i P/E odnos mora opravdavati cije-nu dionice) itd. Ekonomska pravila su, naravno, ipak vrije-dila, itekako, i kada su konačno svi postali svjesni da se radi o potpuno nerealnim vrijednostima, sve se srušilo kao kuća od karata. Do te mjere da su cijene brojnih dioni-ca potonule 99,9%, i, naravno, pogurale tvrtke u stečaj. To sve ne znači da se ulaganje u tehnološke dionice nije nikome isplatilo, i da su sve propale. Dapače, ta se ula-ganja ubrajaju danas među najprofitabilnija i kroz zadnjih dvadesetak godina donijela su ogromne profite svojim ulagačima. Ali isključivo one dionice koje su imale realnu podlogu za svoje poslovne rezultate, odnosno konkretnu imovinu, profit, dugoročno održiv poslovni model i sve ostalo što očekuju ozbiljni institucionalni ulagači (to su npr. Google, Apple, Booking.com ili Uber). I tu dolazimo do ključnog faktora x. Institucionalni igrači. Moraju te prihvatiti najveći, oni koji drmaju industrijom. Ukoliko središnje i privatne banke, te vodeći investitori, ne stanu iza određenog modela, teško da se to može održati. Čak

i kad bi model bio dugoročno održiv, a veliki to „kao ne vide“, što je teško povjerovati, jednostavno će ga vreme-nom srušiti, jer su država, bankari i investitori prejaki čimbenici da bi se bilo koji model održavao mimo njih. Ako ništa drugo, zakon je na njihovoj strani. A zakon je moć. Neograničena. Upravo tu leži, osim nenormalno velikog rasta koji graniči sa zdravim razumom, najveća opasnost za kripto valute. Ako vodeće svjetske centralne banke npr. zabrane trgovanje kao visoko špekulativno, sve će se srušiti preko noći i predstavljati još jednu od inve-stitorskih lekcija budućim naraštajima. S druge strane, ukoliko ih glavni igrači ipak podrže, za kripto valute po-stoji budućnost, ali uz znatno umjereniji rast, ukoliko će ga uopće biti, jer poanta valuta nije rast, već mogućnost bržeg, transparentnijeg, sigurnijeg i jednostavnijeg plaćanja.

Nikada se do sada ekstremni rast cijena neke imovine nije dugoročno održao, i dalji eksponencijalni rast cijena kripto valuta kroz sljedećih desetak ili više godina bio bi događaj bez presedana u povijesti. Na temelju toga, teško je opravdati neka veća ulaganja u kripto valute, osim nekog visoko špekulativnog iznosa koji ste spremni u potpunosti izgubiti ukoliko dođe do, vrlo izvjesne, havarije cijena. Na-ravno, hype će trajati još neko izvjesno vrijeme i možda izađete na vrhuncu, s velikim dobitcima, što je kod malih privatnih investitora vrlo rijedak slučaj. Do you feel lucky, punk?


BIZ vijesti BIZ vijesti

y Više aktualnih vijesti pogledajte na BIZdirekt portalu: www.mirakul.hr/bizdirekt

ABB-ov robot YuMi dirigirao Andrei Bocelliju

YuMi, pravi suradnički robot s dvije ruke, prvi takav na svijetu, 12. rujna debitirao je u operi dirigirajući slavnom talijanskom tenoru Andrei Bocelliju i Filhar-monijskom orkestru Lucca u Teatro Verdi u Pisi, na dobrotvornom koncertu Prvog međunarodnog festiva-la robotike. Preko 800 gostiju iz cijelog svijeta uživalo je u programu nazvanom 'Dah nade: od Stradivarija do robota'. Među gostima je bio i izvršni direktor ABB-a Ulrich Spiesshofer, pod čijim vodstvom je razvijen YuMi.

YuMi-ja, kojeg je proizveo švicarski tehnološki pio-nir ABB, na pozornicu je pozvao Andrea Bocelli, koji je izveo poznatu ariju La Donna è Mobile/Žena je varlji-va iz Verdijeva Rigoletta. Tijekom svoje prve večeri nastupa YuMi je u operi dirigirao djelima Puccinija i Mascagnija.

Robota je uvježbao talijanski dirigent Andrea Colom-bini. YuMi-jeva izvedba razvijala se u dva koraka. Na probama, Colombinijev pokret je bio uhvaćen u pro-cesu koji se zove 'lead-through programming', gdje se dvije robotske ruke vode prema kretnjama s velikom pažnjom na detalje. Drugi korak je uključivao fino ugađanje kretnji u ABB-ovom programu RobotStudio kako bi se pokreti robota uskladili s glazbom. -Nijanse pokreta dirigenta u potpunosti su reprodu-cirane na razini koja mi je prije bila nezamisliva. To je nevjerojatan korak naprijed, s obzirom na krutost pokreta prethodnih robota - napisao je Colombini u svom blogu.

YuMi je jedan od najviših oblika robotske tehnolo-gije koji mijenja način na koji svijet gleda na surad-nju između čovjeka i robota. Opisan kao kooperativni, suradnički robot, osmišljen je za rad zajedno s ljudima i kao dopuna radne snage. Svoju je sposobnost već ra-nije dokazao uspješno rješavajući Rubikovu kocku. Dirigiranje kao jedna od najviših formi umjetnosti i YuMi svjedoče o prirodnom razvoju čovjeka i stroja koji mogu raditi zajedno, i to na potpuno nove načine.

AZ, Erste Plavi i OT Logistics potpisali međudioničarski ugovor o suradnji u Luci Rijeka

Allianz ZB društvo za upravljanje obveznim miro-vinskim fondovima, Erste društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i tvrtka OT Logistics iz Poljske, sredinom rujna potpisa-li su međudioničarski ugovor kojim reguliraju suradn-ju u društvu Luka Rijeka d.d.AZ i Erste mirovinski fondovi, kao institucionalni in-vestitori, i tvrtka OT Logistics u ovom projektu vide vrlo dobru priliku za ostvarivanje zajedničkih ciljeva, a koji su dugoročno ulaganje u razvoj i jačanje Luke Rijeka te ostvarivanje dobrih poslovnih rezultata. AZ i Erste mirovinski fondovi kao dioničari Luke Rijeka, ovim ulaganjem očekuju ostvarivanje optimalnih pri-nosa za članove svojih fondova.Poljska tvrtka OT Logistics s više od 70 godi-na iskustva, zajedno s ostalim tvrtkama OT Logi-stics Grupe, najveći je upravitelj lukama u Poljskoj i južnom Baltičkom moru te lider u unutarnjem vodnom transportu, od Kaliningrada u Rusiji do luka u Njemačkoj i Nizozemskoj. Od 2013. godine dionice tvrtke OT Logistics izlistane su na Varšavskoj burzi.

Addiko Bank i Viber predstavili ‘Addiko Chat Banking’

Addiko banka sredinom rujna predstavila je 'Addiko Chat Banking', inovativnu digitalnu uslugu plaćanja putem Vibera, prvu te vrste u Hrvatskoj. S 'Addiko Chat Bankingom' banka je klijentima omogućila ne samo izravnu komunikaciju s bankom, već im je osi-gurala i jedinstvenu uslugu plaćanja, putem jedne od globalno najpopularnijih komunikacijskih platformi.

Ovime je Addiko banka postala prva banka u Hr-vatskoj i jedna od prvih u svijetu koja pruža usluge plaćanja putem Vibera. Uvođenjem 'Addiko Chat Bankinga' Addiko nastavlja s modernizacijom i digi-talizacijom svoga poslovanja čineći osnovne bankarske usluge jednostavnijima, izravnijima i učinkovitijima kako bi odgovarale svakodnevnim potrebama klijenata.Korisnici 'Addiko Chat Bankinga' mogu jednostavno

i brzo obavljati plaćanja u domaćem platnom pro-metu, koristiti predloške plaćanja, provoditi interne prijenose, provjeravati stanje na svom računu, pratiti transakcije, locirati najbliže poslovnice i bankomate, te primati informacije o novim uslugama.

-Digitalizacija iz temelja mijenja financijske insti-tucije i zahtijeva strukturne promjene u bankarstvu. Današnji klijenti traže moderne, brže, praktičnije i dostupnije usluge koje će im olakšati svakodnevno bavljenje financijama. Banke zato moraju djelova-ti i moramo svoje usluge unaprijediti i prilagoditi ih potrebama i očekivanjima klijenata. 'Addiko Chat Banking' čini upravo to, omogućava našim klijentima da na učinkovit i jednostavan način šalju i primaju no-vac. Ponosan sam što kroz suradnju s globalnim bran-dom poput Vibera uvodimo inovaciju koja modernizi-ra bankarsko poslovanje i financijske transakcije. Ipak, najvažnije je što smo s 'Addiko Chat Banking-om' stvorili dodanu vrijednost za naše klijente - istaknuo je Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Bank d.d.Aktiviranje 'Addiko Chat Bankinga' odvija se putem Addiko EBank usluge, bez plaćanja dodatne naknade. Dnevni limit transakcija je 1.250 HRK, a plaćanja se mogu izvršiti prema fizičkim i pravnim osobama. Pri-tom primatelji prenesenih sredstava ne moraju imati instaliran 'Addiko Chat Banking', niti uopće račun u Addiko banci budući da se uplate odvijaju po istom načelu kao i ostale transakcije internetskog bankarstva.

U studenom treća po redu konferencija MEETING G2

Treće izdanje konferencije MEETING G2 usmjerene na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, pod nazivom MEETING G2.3 – Hrvatska, puna poslovnih potencijala, održat će se od 6. do 8. studenoga ove godine u Zagrebu, u Kongresnom centru FORUM Zagreb. Riječ je o nastavku poslovnih konferencija MEETING G2.1 i MEETING G2.2, održanih pod visokim pokroviteljst-vom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, i pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva poduzetništva i obrta te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hr-vatske i Grada Zagreba, uz podršku Agencije za investicije i konkurentnost, Agencije HAMAG-BICRO, HBOR-a i Turističke zajednice grada Zagreba.

Prve dvije konferencije privukle su više od 100 uspješnih poslovnih ljudi iz 23 zemlje svijeta s gotovo svih kontinenata – iz Argentine, Australije, Austrije, Bolivije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Ekvadora, Finske, Francuske, Hrvatske, Južne Afrike, Kanade, Kolumbije, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Paragvaja, Perua, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Švicarske, Velike Britanije i Venezuele. Među ovogodišnjim panelistima su i Nicolas Baron

Adamović (Njemačko-hrvatska industrijska i trgo-vinska komora), Ruža Študer (zastupnik Švicarske za savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH) i Ivan Ivin (Numerica Partners, Čile/Slovenija) na panel disku-siji 'Kako privući investitore iz hrvatske dijaspore i zastupati njihove interese', te Zlatan Fröhlich (HGK, Komora Zagreb), Antonio Vukorepa (Cronique, Uje-dinjeni Arapski Emirati/Dubai), Žarko Tomasić (Hr-vatski svjetski kongres - Europa, Radni odbor za go-spodarstvo) i Andrija Čolak (Surf'n'Fries, Kisha) na panel diskusiji 'Kako promovirati hrvatske proizvode iz cijelog svijeta u cijelom svijetu'.

Prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb najavljuje blago ubrzavanje stope rasta BDP-a

Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je s oporavkom tijekom prve polovice tekuće godine, a najnovije prognoze Eko-nomskog instituta, Zagreb sugeriraju nastavak ovog tren-da i u nadolazećem razdoblju, uz nešto višu stopu rasta u odnosu na 2016. godinu. Potaknuti prije svega rekordnom turističkom sezonom, ali i povećanjem potrošačkog opti-mizma, rastom raspoloživog dohotka, stabilnim tečajem kune prema euru te očekivanim rastom glavnih trgo-vinskih partnera, istraživači Ekonomskog instituta, Za-greb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook najavljuju blago ubrzavanje stope rasta BDP-a s 3,0 posto u 2016. godini na 3,1 posto u ovoj te 3,3 posto u 2018. godini.

Kao i u prethodnom razdoblju, domaća potražnja glavni je generator rasta, dok se nakon pet uzastopnih godina pozitivnog doprinosa u iduće dvije godine očekuje nega-tivan doprinos neto vanjske trgovine ekonomskom rastu, ponajprije zbog ubrzanja rasta uvoza. S obzirom na rast potrošnje te veliku uvoznu komponentu potrošnih do-bara, uvoz bi trebao nastaviti snažno rasti, i to po stopi od 10,4 posto u ovoj i 6,9 posto u 2018. godini, dok se usprkos snažnom rastu izvoza usluga te stabilnom rastu izvoza roba ipak očekuju nešto skromnije stope rasta izvo-za, 8,2 posto u 2017. i 5,7 posto u 2018. godini. Unatoč tome, zbog očekivanog povećanja rezervacija za gubitke bankarskog sektora, iza čega najvjerojatnije stoje nenapla-tivi krediti poduzećima koja su dio koncerna Agrokor ili su dio mreže Agrokorovih dobavljača, očekuje se suficit tekućeg računa bilance plaćanja i u 2017. i u 2018. godini.

S druge strane, sve tri sastavnice domaće potražnje – osobna i državna potrošnja te investicije – nastavljaju s pozitivnim doprinosom rastu. Tako se u ovoj godini očekuje porast osobne potrošnje od 4,1 posto, dok se u idućoj godini, uz nešto blaži rast raspoloživog dohotka, očekuje usporavanje trenda rasta potrošnje uz stopu od 3,1 posto.


Intervju mjeseca

Obnovljivi izvori energije imaju ključnu ulogu u gospodarskom razvoju HrvatskeSredstva iz EU fondova stoje na raspolaganju. Država samo treba uvidjeti ogromni potencijal obnovljivih izvora energije, pojednostaviti postupak dobivanja sredstava, posavjetovati se sa strukom i krenuti u akciju.

Razgovarao: Ante Vekić

Intervju mjeseca

Posljednjih godina nije rijetkost čuti priče mladih ljudi koji su otišli iz Hrvatske i uspjeli u poslu negdje u ino-zemstvu. Nešto je manje onih koji do uspjeha stignu u Hrvatskoj, a pogotovo ako su mlađi od 30 godina. Jedan od onih koji dokazuju da je i to moguće je Jurica Gorup, Osječanin koji je nakon fakulteta pokrenuo svoju prvu tvrtku, a danas, samo šest godina kasnije, na čelu je gru-pacije Solaris Pons, koja okuplja tvrtke koje primarno dje-

luju u području obnovljivih izvora energije i zapošljava više od 50 ljudi.

Za razliku od većine Vaših vršnjaka koji su nakon za-vršetka fakulteta krenuli u potragu za zaposlenjem, Vi ste se okrenuli poduzetništvu i relativno brzo doživjeli prve uspjehe.Samo jedan razgovor bio mi je dovoljan da shvatim kako to nije put za mene. Po završetku fakulteta s kolegom i još jednim obiteljskim prijateljem, iskusnim poduzetni-kom, pokrenuo sam tvrtku S.E.G. Inženjering d.o.o., s velikim ambicijama i ciljevima u području automatizacije u industriji.Nakon tri mjeseca shvatili smo da industrija u ovom di-jelu i nije baš nešto razvijena i da tu za nas posla neće biti. Tada se i 'iskusni' partner povukao. Kasnije sam vidio reportažu o obnovljivim izvorima energije, kojom brzi-nom napreduju i koliko su popularni u Njemačkoj, ali i zakonski regulirani. Odlučili smo proučiti naše zakone, tarifne sustave i pravilnike i napravili totalni zaokret - s automatizacije se prebacujemo na obnovljive izvore ener-gije, tada čistu egzotiku.

Kako je tekao taj put?Povezao sam se s obiteljskim prijateljem koji godinama živi u Njemačkoj, iznio mu poslovni model i predložio ulazak u tvrtku. Čovjek je bez puno razmišljanja pristao. Napravili smo prvu elektranu na zemlji u Hrvatskoj, vlastitim sredstvima, na zemlji moje bake. Trebalo nam je preko godinu dana i preko 100 različitih dozvola, su-glasnosti, ugovora i potvrda. Ali uspjeli smo. Ta je foto-naponska elektrana označila početak razvoja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. No, 18 mjeseci bez prihoda ostavilo je traga. Kolega je pred samo otvorenje elektrane izašao iz tvrtke bez objašnjenja. Tako sam ostao sâm i u tom razdoblju obavljao posao za tri osobe. Na posao od-lazim u 7, vraćam se kući u 21 kako bih nadoknadio sve zaostatke ljudi koji nisu imali upornosti i vizije.

Do danas mi je ta navika dolaska i odlaska na posao osta-la, vjerojatno zbog straha da se posao neće na vrijeme odraditi, makar danas ima 50 ljudi koji ga odrađuju. Na-kon njegovog odlaska i puštanja u rad naše prve elektrane sve nam je krenulo. Počeli smo dobivati upite za nove fo-tonaponske elektrane i iz mjeseca u mjesec imali smo sve

više posla. Put je bio trnovit i težak, suprotan od prvotno zamišljenog. Kao da odaberete ići u Zagreb preko Slavon-skog Broda, a na kraju dođete u taj isti Zagreb preko Spli-ta. Put kakav niste zamišljali. Teži, nelogičan, ali opet na kraju sa stizanjem na zadani cilj.

Energetika je sektor u kojem tradicionalno uspijevaju samo veliki i dobro umreženi igrači. Sustav je relativno zatvoren, pa je fascinantno kako ste se kao 'igrač s klu-pe' uspjeli ugurati među najbolje?Ne bih se složio. Energetski sektor je do 2007. godine bio isključivo vezan za državne tvrtke. Preuzimanjem zakon-skih propisa iz EU i omogućavanjem fizičkim i pravnim osobama da budu proizvođači električne energije, stvore-na je prava revolucija. Bilo je nezamislivo struju kupovati od bilo koga drugoga osim od HEP-a, a sada preko noći vi, zahvaljujući liberalizaciji tržišta, ne samo da ćete moći struju kupovati od nekog trećeg, nego imate mogućnost biti i proizvođač električne energije.

Slažem se da postoje umreženi igrači koji koriste pozicije kako bi si stvorili prostor na tržištu, ali prije ili poslije stvari dođu na svoje i iskristaliziraju se oni koji nešto vrijede. Na poziciju lidera u sektoru obnovljivih izvora energije doveo nas je isključivo i samo uporni rad. Zna-nje mojih suradnika i moja upornost rezultat su ovog što smo danas postigli. Nema veće sile koja može pokrenuti razvoj tvrtke od discipliniranog rada. Kontinuirano uvo-dimo inovacije u svoje poslovanje, ne bavimo se samo fo-tonaponskim sustavima, već energetskom učinkovitosti općenito. Puno ulažemo u edukaciju zaposlenika, uvijek volimo isprobati nešto novo, testirati to kod sebe i onda ponuditi tržištu.

Kvote za otkup električne energije proizvedene iz ob-novljivih izvora podigle su dosta prašine?Istina, kvote za fotonapon podigle su dosta prašine, ali samo da bi maknule fokus s nečega puno ozbiljnijega. 5MW kvota, gdje je sudjelovalo stotine fizičkih i pravnih subjekata, podiglo je puno prašine, a stotine MW kvota vjetra, gdje je sudjelovalo nekoliko igrača, nitko nije ni primijetio. To puno govori o čemu je tu riječ.

Što je, po Vašem mišljenju, krivo učinjeno u cijeloj pri-či i zašto je došlo do problema?Svima koji se bavimo ovim poslom jasno je što je krivo učinjeno i zašto je došlo do problema. Jedini pravedan su-stav FIFO (first in first out), koji se do tada koristio, pro-glašen je nevažećim. Poništeni su svi do tada zaprimljeni zahtjevi, koji su uredno pristigli u HROTE i bili zapri-mljeni u sustav po redu pristizanja od kada se ispunila stara kvota 2013. Zašto, ostaje do danas svima nejasno.

Svi koji su od početka 2013. godine predali dokumenta-ciju, uključujući i nas, sa šokom i nevjericom dočekali su tu odluku krajem 2013. Bilo je jasno da će biti velikih problema. Da je ostao FIFO sustav, naša grupacija ima-

la bi preko 7 MW u kvoti, što javnih, što zemljanih, što privatnih projekata. Ovako smo ostali bez 5 MW sa samo 2 MW za realizaciju. Je li nekome bilo u interesu da na-pravi ovo što je napravio i treba li za to odgovarati, nije na nama da odlučujemo. Ali da je učinjen prvenstveno nelogičan i glup korak u poništavanju regularnog reda i formiranju kaotičnog reda, jest. Probleme u donošenju nelogičnih zakona ne bih komentirao, samo mogu ukaza-ti na to da očigledan problem postoji i da se njime treba pozabaviti kako bi se stvorila pravna sigurnost za sve po-tencijalne strane investitore.

I danas obnovljivi izvori energije izazivaju dosta kon-troverzi, a najavljeno poskupljenje struje opet je, u negativnom kontekstu, u središte zanimanja dovelo proizvođače struje iz obnovljivih izvora energije. Kako gledate na to?Obnovljivi izvori energije izazivaju dosta kontroverzi zato što mediji prenose jednu stranu priče, i to onu koju plasiraju osobe koje se zalažu za neisplative projekte termoelektrana na plin. Nije ništa protuzakonito u za-laganju za svoju ideju, ali nije korektno iznositi neistine samo kako bi se prikrilo pravo stanje stvari. U konačnici, na građanima je da prosude je li pametnije ono što govo-re naši 'stručnjaci' ili ono što razvija ostatak razvijenog svijeta. Mi ne trebamo izmišljati toplu vodu, samo tre-bamo promatrati kojim smjerom idu oni razvijeni i tome se prikloniti. Od obnovljivih izvora energije koristi mogu imati svi proizvođači opreme, instalateri, investitori, a od termoelektrane na plin samo nekolicina, kako ste naveli, umreženih igrača.

Ulaskom u EU preuzeli smo obveze da ćemo do 2020. imati 20% iz obnovljivih izvora energije. Imali smo duž-nost napraviti plan i program kako to realizirati i na koji način isplaćivati svu proizvedenu električnu energiju. Koncept obnovljivih izvora energije kakav danas vidi-mo kod nas po pitanju ugovora, isplate te prikupljanju sredstava za isplatu kroz naknade prekopiran je iz dru-gih zemalja EU, ako funkcionira kod njih ne vidim razlog zašto ne bi funkcionirao kod nas. Nije Hrvatska nekome pogodovala, samo je prekopirala model za preuzete oba-veze. U slučaju neispunjenja tih obveza, Hrvatska će su-kladno preuzetim obvezama, ne realizira li 20% OIE do 2020. godine, plaćati penale. Postavlja se pitanje je li bolje izgraditi postrojenja i biti energetski neovisan ili platiti kaznu, ne imati energetska postrojenja i biti energetski ovisan.

Imaju li obnovljivi izvori energije budućnost u Hrvatskoj?Obnovljivi izvori energije imaju ključnu ulogu u gospo-darskom razvoju Hrvatske i oni su definitivno naša bu-dućnost. Mi smo voljni podijeliti sve informacije i poka-zati računicu. Razvili smo sustav solarnog navodnjavanja koji može navodnjavati stotine hektara poljoprivrednih površina bez utroška energije. Dakle, poljoprivrednik in-stalira sustav navodnjavanja preko solara, nema troška

Jurica Gorup je nakon fakulteta pokrenuo svoju

prvu tvrtku, a danas, samo šest godina kasnije,

na čelu je grupacije Solaris Pons i zapošljava

više od 50 ljudi.

Obnovljivi izvori energije izazivaju dosta kontroverzi zato što mediji prenose jednu stranu priče, i to onu koju plasiraju osobe koje se zalažu za neisplative projekte termoelektrana na plin.

Jurica Gorup, direktor tvrtke Solaris Pons d.o.o.


energije, poveća si prinos za 30 do 60% i automatski je konkurentan na tržištu s europskim i svjetskim proizvo-đačima. Bespovratna sredstva za implementaciju sustava stoje mu na raspolaganju iz fondova EU. Navodnjavanje prati prirodni ciklus, kada je najveća suša ima najviše energije od sunca za navodnjavanje.S druge strane, razvili smo i sustave za velika industrijska postrojenja. Velika industrijska postrojenja najčešće ima-ju i velike proizvodne hale na koje se mogu montirati FN sustavi za proizvodnju električne energije. Ako je osnovni energent električna energija, a proizvodni pogon si može takav sustav montirati na krov, proizvoditi vlastitu elek-tričnu energiju i na taj način si ostvariti značajne uštede, on čini svoj proizvod konkurentnijim.Također, razvili smo sustav FN elektrana u turističkim središtima koje proizvode najviše električne energije u jeku sezone - kada je potrošnja najveća. Turizam ima dvoznamenkasti rast, a infrastruktura to ne može prati-ti, pa se često spominju restrikcije struje i vode. Na ovaj način ne samo da bi energija bila zelena i jeftina, već ona može spasiti turizam za nekoliko godina kada se dodatno razvije.

Koji su potezi koje bi država mogla učiniti da čistu energiju učini još popularnijom i isplativijom?Sredstva iz EU fondova stoje na raspolaganju. Država samo treba uvidjeti ogromni potencijal obnovljivih izvo-ra energije, pojednostaviti postupak dobivanja sredstava, posavjetovati se sa strukom i krenuti u akciju. Gore na-brojeni primjeri samo su jedan mali dio onoga gdje sve obnovljivi izvori energije mogu naći svoju primjenu, po-dići naše gospodarstvo, a sve to novcem iz Europe.

Vratimo se Vašem poslovanju. Unatoč relativno sigur-nom izvoru prihoda, krasi vas epitet serijskog podu-zetnika. Pokrenuli ste velik broj tvrtaka, što samostal-no, što u partnerstvima, i kroz njih otvorili znatan broj radnih mjesta. Koje su to djelatnosti kojima se bavite i koliko ljudi zapošljavate?

U ovom trenutku naša je osnovna djelatnost proizvod-nja električne energije i energetska učinkovitost u svim gospodarskim granama. 'Na van' možda i izgleda dru-gačije i nepovezano, ali sve čime se bavimo apsolutno je povezano i samo je nadogradnja na prethodni posao. Naša osnovna djelatnost je planiranje, projektiranje, izgradnja i održavanje fotonaponskih sustava, tu imamo uvjerljivo najviše pojedinačnih referenci u Hrvatskoj, s preko 350 realiziranih projekata. Bavimo se projektiranjem i izvo-đenjem elektroinstalacija, s naglaskom na pametne insta-lacije, gdje imamo svoj sustav koji nudimo tržištu, no i sustave drugih proizvođača.Prvi smo u Hrvatskoj napravili solarno navodnjavanje na vlastitim poljoprivrednim površinama pod energetskim nasadima paulovnije, da bi nekoliko godina nakon tog pi-lot projekta odradili najveći sustav solarnog navodnjava-nja u ovom dijelu Europe, u Kneževim Vinogradima, na navodnjavanju oko 100 ha jabuka. U Zadru smo odradili projekt navodnjavanja 60 ha trešanja od većih referenci i oko desetak manjih sustava navodnjavanja od po nekoli-ko hektara voćnjaka, te sustave za prepumpavanje vode u ribnjacima.Uz fotonaponske sustave bavimo se i postrojenjima na drvnu biomasu - iz tog smo razloga i zasadili vlastitu sirovinu kako bismo barem dio potreba pokrili iz vlasti-te proizvodnje. Prva od 6 naših kogeneracija kreće s iz-gradnjom u narednom mjesecu u Valpovu, snage je 300 kW, a dovršetak i puštanje u rad planirano je za sredinu 2018. godine. U timu imamo 7 inženjera elektrotehnike, dva strojarstva i jednog građevine, i u mogućnosti smo pokriti najzahtjevnije građevinske projekte. Unutar su-stava imamo vlastitu proizvodnju PVC stolarije, prodaju materijala za završne radove, bravarsku radionicu, uskoro i alatnu radionicu. Ukupno nas u svim tvrtkama ima pe-desetak.

Na Slavoniju, očigledno, ne gledate kao na sredinu u kojoj ne vrijedi poslovati?Slavonija ima ogromnih potencijala, ali potrebno je puno rada, međusobne komunikacije i partnerskih odnosa. Ap-solutno sam uvjerenja da vrijedi poslovati u ovoj sredini. Jest da je teže, i zahtijeva više napora da bi se postigao identičan uspjeh, recimo, u Zagrebu, ali kada bi svi raz-mišljali i išli linijom manjeg otpora, onda bi se svi trebali preseliti u Zagreb.

Što Vas najviše motivira u poduzetništvu?U poduzetništvu me prvenstveno motivira sâm proces dolaska do cilja. U konačnici, kada bolje razmislim, sâm cilj i ne toliko, koliko procesi, trud i rad koji je potrebno uložiti da se do cilja dođe. Na taj se način čovjek razvija, upoznaje, uči i shvati da, koliko god naučio, još uvijek ima prostora naučiti više. Kada dođeš do određenog cilja, onda je taj projekt gotov i moraš planirati drugi, uživaš u tom cilju jedan dan i znaš da moraš dalje. On ti postaje još jedna referenca i sredstvo da dođeš do sljedećeg, okrećeš novu stranicu i krećeš dalje.

Intervju mjeseca

Slavonija ima ogromnih potencijala,

ali potrebno je puno rada, međusobne

komunikacije i partnerskih odnosa.

Financijska AkademijaNaučite upravljati financijama i steknite uvjerenje Ovlaštenog Financijskog Managera.

Program se sastoji od 8 redovnih modula i 3 izborna modula.

MODUL 1 (11. i 12. listopada 2017.)

Analiza financijskih izvještaja

MODUL 2 (27. listopada 2017.)

Upravljanje financijskim rizicima

MODUL 3 (17. studenoga 2017.)

Kako prepoznati i razumjeti računovodstvene manipulacije

MODUL 4 (1. prosinca 2017.)

Procjena vrijednosti poduzeća

MODUL 5 (14. i 15. prosinca 2017.)

Izrada investicijske studije/planiranje i ocjena isplativosti investicije

MODUL 6 (19. siječnja 2018.)

Kontroling u funkciji poslovne uspješnosti

MODUL 7 (2. veljače 2018.)

Upravljanje troškovima i ulaganjima

MODUL 8 (16. veljače 2018.)

Financijsko planiranje

MODUL 9 – IZBORNI (10. studenoga 2017.)

Managerski izvještaji iz kontrolinga

MODUL 10 – IZBORNI (5. prosinca 2017.)

Uvođenje funkcije kontrolinga u poduzeće

MODUL 11 – IZBORNI (9. ožujka 2018.)

Metodologija uvođenja kontrolinga

TRAJANJE PROGRAMA: 11. listopada 2017. - 16. veljače 2018.

MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICE:Kraš Auditorium, Ravnice 48, Zagreb

KOTIZACIJA:Redovita cijena programa iznosi 12.000,00 kn + PDV.Promotivna cijena za uplate do 26. rujna iznosi 10.900,00 + PDV.

VODITELJ PROGRAMA:Nikola Nikšić, CMC

PRIJAVE I KONTAKT:tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 94e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hrSvi moduli mogu se upisati pojedinačno, kao zasebni seminari.


Prema indeksu DESI 2017. (Indeks digitalnoga gospo-darstva i društva), Hrvatska zauzima 24. mjesto u Eu-ropskoj uniji. Hrvatski se građani Internetom koriste više od EU prosjeka i njihove se digitalne vještine kon-tinuirano razvijaju. Upotreba digitalnih tehnologija u poduzećima gotovo je na razini prosjeka EU. Polaga-no se poboljšavaju i digitalne javne usluge. Međutim, daljnji razvoj digitalnoga gospodarstva i društva mogli bi usporiti loši rezultati u kategoriji povezivosti, odno-sno telekomunikacijske infrastrukture.

DESI je složeni indeks kojim se mjeri digitalni napre-dak na temelju pet pokazatelja: povezivost (nepokretna širokopojasna mreža, pokretna širokopojasna mreža, brzina i cijene širokopojasnog pristupa); ljudski kapi-tal (osnovne vještine i upotreba Interneta; napredne vještine i razvoj); korištenje Internetom (koliko se građani služe internetskim sadržajem i sudjeluju u ko-munikaciji ili transakcijama na Internetu); integracija digitalne tehnologije (digitalizacija poduzeća i e-trgo-vina), te digitalne javne usluge (e-uprava).Kada je u pitanju povezivost, Hrvatska bilježi spor na-predak. Povećana je pokrivenost brzim širokopojasnim Internetom, kao i broj pretplatnika, no vrijednost tih pokazatelja i dalje je ispod prosjeka EU. Cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje su izrazito visoke. Ostvaruje se napredak u uvođenju pokret-ne širokopojasne mreže, no nužno je značajnije poboljšanje pokrivenosti 4G mrežom.

Koncepcija jedinstvenog digitalnog tržištaHrvatsko digitalno zaostajanje prema DESI indeksu ukazuje kako je problem institucionalan jer razvoj te-lekomunikacijske infrastrukture zavisi od reguliranja tržišta, odnosno od izvršne vlasti. Pri tome Hrvatska ima, u usporedbi s većinom drugih članica EU, lošu zakonsku regulativu za telekomunikacijsko tržište, što je otežavajuća okolnost za digitalizaciju gospodarstva.U takvim okolnostima gospodarstvu je vrlo teško pra-titi europske digitalne trendove, i to je najvažniji uzrok našeg ekonomskog zaostajanja za drugim zemljama srednje i istočne Europe. Naime, digitalna ekonomija ima sve veći utjecaj na gospodarstvo. Udio digitalne ekonomije u BDP-u EU iznosi oko 6%, uz godišnji rast od oko 12%. Do 2020. godine očekuje se otvaranje novih 4 milijuna radnih mjesta u EU kroz digitalnu ekonomiju. ICT sektor prepoznat je kao sektor čije aktivnosti doprinose jačanju konkurentnosti svih osta-lih sektora gospodarstva.

Prepoznajući važnost digitalizacije, Europska je ko-misija donijela Strategiju jedinstvenog europskog di-gitalnog tržišta (Digital Single Market - DSM), koja se temelji na tri osnovne pretpostavke: bolji pristup potrošača i poduzeća digitalnim dobrima i uslugama u cijeloj Europi, osiguravanje odgovarajućih ravno-pravnih uvjeta koji pogoduju digitalnim mrežama i

inovativnim uslugama, te iskorištavanje punog poten-cijala rasta digitalnoga gospodarstva.Sveobuhvatna strategija ne samo da obuhvaća digital-ne smjernice, modele financiranja digitalizacije, nego uključuje i digitalno obrazovanje i znanje, poticanje inovacija...Digitalizacija kao zamašnjak rasta gospodarstva EU podrazumijeva i fondove za ulaganje u uvođenje na-prednih e-poslovnih modela analizom postojećih poslovnih procesa, unaprjeđenje konkurentnosti mikro, malih i srednjih poduzeća u slabije razvijenim područjima kao i unaprjeđenje cyber sigurnosti.

5G tehnologija donosi industriju 4.0Dvadeset i četiri godine nakon uvođenja mobilnih mreža 2G (GSM) u Europi, na vidiku je nova revolu-cija s novom generacijom mrežnih tehnologija pozna-tima pod nazivom 5G, kojima se otvaraju mogućnosti za nove digitalne gospodarske i poslovne modele.Tehnologije 5G još nisu u potpunosti standardizirane, no u najvećim tehnološkim tvrtkama već se razvijaju i testiraju njihove glavne specifikacije i tehnološke sastavnice. 5G se smatra prekretnicom koja će preo-braziti industriju zahvaljujući mrežama s gigabitnim brzinama, podupiranju Interneta stvari (Internet of Things-IoT) te omogućavanjem inovativnih poslovnih modela u svim djelatnostima.

Studija Europske komisije koja predviđa socioeko-nomske prednosti 5G-a, 'Identifikacija i kvanti-ficiranje ključnih socioekonomskih podataka za potporu strateškom planiranju za uvođenje 5G u Europi', procjenjuje da će 2025. godine imati koristi od uvođenja 5G sposobnosti do 113,1 milijardu eura godišnje u četiri ključna sektora koji će biti prvi kori-snici 5G povezivanja: automobilska industrija, zdravst-vo, promet i energetski sektor. Ulaganja od oko 56,6 milijardi eura trebala bi stvoriti 2,3 milijuna radnih mjesta u Europi.Studijom su utvrđena četiri različita okruženja za testiranje utjecaja 5G: pametni gradovi, neurbana područja, pametni domovi i pametni radni prostori.

Istraživanje pokazuje da prednosti 5G uvoda u četiri proučena industrijska sektora (automobilska, zdravstvena, prometna i komunalna poduzeća) mogu dosegnuti 113,1 milijardu eura godišnje.

Za uvođenje komercijalnih 5G usluga bit će potrebna i znatna ulaganja, raspoloživost odgovarajućeg spektra te bliska suradnja aktera u telekomunikacijskom sektoru i ključnih korisničkih industrija. Mrežni operateri neće ulagati u novu infrastrukturu ako ne vide jasne izglede za stabilnu potražnju i ako im se ne omoguće regulatorni uvjeti za isplativo ulaganje. Isto tako, industrijski sektori zainteresirani za digitaliza-ciju pomoću tehnologija 5G možda će pričekati dok

Daljnji razvoj digitalnoga gospodarstva i društva u Hrvatskoj mogla bi usporiti loša telekomunikacijska infrastruktura.

Tema brojaTema broja

Mrežni operateri neće ulagati u novu infrastrukturu ako ne vide jasne izglede za stabilnu potražnju i ako im se ne omoguće regulatorni uvjeti za isplativo

ulaganje. Industrijski sektori zainteresirani za digitalizaciju pomoću tehnologija 5G pričekat će dok tehnologije 5G ne budu testirane i spremne za uporabu, pa im je Europska komisija za ubrzanje procesa i zadržavanje konkurentnosti na

svjetskom tržištu ponudila model javno-privatnog partnerstva.

Digitalno poslovanjeDigitalno

poslovanje

Pripremio: Gorden Knezović


tehnologije 5G ne budu testirane i spremne za upora-bu. Zbog toga su iz Europske komisije ponudili model sufinanciranja izgradnje IT infrastrukture nove gene-racije kroz javno-privatno partnerstvo.

Neiskorišteni potencijal ICT sektora u HrvatskojICT sektor u Hrvatskoj zapošljava oko 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kune, a rast sektora najvećim dijelom dolazi iz izvoznih aktivnosti, ključni su pokazatelji iz analize hrvatskog ICT sektora za 2016. godinu konzultantske tvrtke Bisnode.ICT sektor značajan je utoliko što je važan za ukupno gospodarstvo zbog svojega rasta te zbog njegove ulo-ge u ukupnoj digitalizaciji gospodarstva. Prema analizi Bisnodea, rast ICT sektora dolazi od izvoznih poslova, dok je razina prihoda na domaćem tržištu ostala ne-promijenjena, što upućuje na stagniranje procesa digi-talizacije u Hrvatskoj.Prihodi ICT-a od izvoza čine 19% i dosegli su 6 mili-jardi kuna. Na domaćem tržištu prihod raste za 3,2%, ali se trend rasta nastavlja, što je pozitivan pokazatelj. Kad je riječ o ulaganjima u 2016. godini, ona su bila veća nego u odnosu na 2015. godinu, a odnosila su se na ulaganja u ICT infrastrukturu. Lani je u sektoru ICT-a stvoreno 1.300 novih radnih mjesta.

U segmentu ICT proizvodnje ostvareni su značajni prihodi od 3,9 milijardi kuna, a broj zaposlenih i tu ra-ste te je izvoz dosegao više od 60% ukupnih prihoda u tom specifičnom dijelu ICT sektora.U segmentu softvera i usluga ostvareno je više od 8 milijardi kuna ukupnog prihoda, a čak 31% ukupnog prihoda ostvaruje se na izvoznim tržištima. Jedan od ključnih problema s kojima se suočava ICT je nedosta-tak kvalificirane radne snage.

Brzi Internet uvjet razvoja gospodarstvaEuropska komisija odobrila je Hrvatskoj 101,4 miliju-na eura vrijedan program izgradnje nove digitalne in-

frastrukture (New Generation Network, NGN). Riječ je međugradskoj optičkoj mreži koja će spajati 540 gradova i omogućiti da brzi Internet dođe do milijun građana koji su zakinuti za takvu uslugu, jer ona ope-raterima nije financijski isplativa.Program širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj omogućit će pristup Internetu privatnim i poslovnim korisnicima po brzinama koje su prosjek EU, odnosno već godinama standard u Uniji.To bi Hrvatskoj trebalo pomoći da uspostavi infra-strukturu potrebnu za informatičko društvo, odnosno da nadoknadi postojeći zaostatak koji ima za drugim članicama EU.

Operativno, program izgradnje nove infrastrukture, koja će tržišno natjecanje operatera iz velikih grado-va poput Zagreba preliti na ostatak Hrvatske, vodit će tvrtka Odašiljači i veze. Program će trajati do 31. pro-sinca 2023., a bit će podloga za surfanje brzinama od 100 Mbps sinkrono - 100 Mbps u downloadu i uploa-du. Svi operateri moći će kapacitete nove mreže zaku-piti pod jednakim uvjetima, i to dugoročno.

EU će financirati 85% buduće digitalne infrastruktu-re, odnosno 86,2 milijuna eura. Ostatak sredstava od 14,5 milijuna eura, pojašnjavaju, osigurat će Vlada, i to u odgovarajućim iznosima do 2023. godine.

Primjena digitalnih tehnologija u gospodarstvuHrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), kao i ostalih dvanaest međunarodnih partnera na projektu Smart Factory Hub, u travnju i svibnju ove godine provela je anke-tu kako bi se saznalo koliko su hrvatski poduzetnici uključeni u Pametnu specijalizaciju i spremni za Indu-striju 4.0. Prikupljeni su odgovori 26 hrvatskih malih i srednjih poduzetnika (MSP-a) u industriji.Upotrebu elektroničkih i ICT sustava zamjenjuju pa-metne tvornice koje koriste ICT sustav s ciljem digi-

Prepoznajući važnost digitalizacije, Europska je komisija

donijela Strategiju jedinstvenog

europskog digitalnog tržišta (Digital Single

Market DSM).

Tema broja

Estonija 9(0,55) 9(0,58) 17(0,57) 17(0,62) 9(0,58) 10(0,58) 5(0,59) 6(0,60) 21(0,27) 20(0,32) 2(0,80) 1(0,84)

Litvanija 12(0,53) 13(0,55) 8(0,59) 8(0,60) 20(0,44) 20(0,45) 10(0,54) 9(0,56) 8(0,41) 8(0,44) 11(0,58) 11(0,62)

Mađarska 16(0,43) 14(0,46) 14(0,60) 16(0,64) 18(0,44) 18(0,49) 12(0,51) 11(0,52) 27(0,21) 24(0,24) 24(0,33) 27(0,35)

Slovenija 18(0,47) 17(0,51) 18 (0,55) 19(0,58) 15(0,50) 14(0,52) 24(0,39) 23(0,41) 13(0,36) 7(0,46) 19(0,45) 16(0,51)

Češka 17(0,46) 18(0,50) 13(0,61) 16(0,62) 13(0,52) 13(0,53) 21(0,40) 22(0,42) 11(0,37) 12(0,41) 26(0,29) 22(0,44)

Latvija 19(0,46) 19(0,47) 10 (0,63) 13(0,64) 22(0,42) 23(0,44) 9(0,55) 10(0,54) 26(0,21) 25(0,23) 18(0,46) 15(0,51)

Slovačka 22(0,41) 20(0,46) 22(0,49) 23(0,54) 17(0,49) 15(0,50) 17(0,44) 15(0,49) 19(0,30) 21(0,30) 27(0,29) 23(0,42)

Poljska 24(0,40) 23(0,43) 25(0,46) 25(0,52) 23(0,41) 21(0,45) 26(0,37) 24(0,40) 24(0,21) 27(0,22) 14(0,54) 14(0,53)

Hrvatska 23(0,40) 24(0,43) 28(0,42) 28(0,45) 19(0,43) 21(0,46) 13(0,46) 14(0,50) 16(0,34) 17(0,35) 25(0,32) 26(0,36)

Bugarska 27(0,35) 27(0,37) 23(0,48) 26(0,52) 27(0,39) 27(0,31) 23(0,39) 26(0,39) 23(0,22) 26(0,22) 23(0,35) 25(0.40)

Rumunjska 28(0,31) 28(0,33) 21(0,50) 22(0,54) 28(0,28) 28(0,31) 28(0,30) 28(0,29) 28(0,18) 28(0,19) 28(0,21) 28(0,27)

DESI 2016/2017

Pozicija u EU (indeks

digitalizacije) 2016

Pozicija u EU (indeks

digitalizacije) 2017

Povezivost 2016

Povezivost 2017

Ljudski kapital 2016

Ljudski kapital 2017

Primjenjivost digitalnih

tehnologija 2017

Upotreba interneta

2016

Upotreba interneta

2017

Primjenjivost digitalnih

tehnologija 2016

Digitalni javni servis

2016

Digitalni javni servis

2017

Usporedba DESI indexa (Digital Economy and Society Index) za nove članice EU 2016./2017.

Izvor: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/desi


Računovodstvo bez papira, je li moguće?

ZamislitesvijetukojemsufinancijskipodatciVašegposlovanjatransparentniilakodostupni. Da, to je nešto što Vam treba kako biste brzo i pravovremeno donosili odlu-kekojećepovećatiVašprofit.PakakotodaVamondaknjigovođadajefinancijskeiporezne izvještaje jednom godišnje i tako kasno? Dokumentacijajeusvakodnevnomposlovanjuneizbježna.Onajetudaopišeštosmoradili,kada,možda izašto,ali ionošto jenajznačajnije,kolika jebilafinan-cijskavrijednostsvakogpojedinogposlovnogdogađaja.Običnotetzv.papirologijeimajakopuno.Međutim,pojavomInterneta,elektronskekomunikacijeidigitalizacijeposlovanja,papirologijeipakimasvemanje.Pazaštoondaidaljemoramoračune,izvode i sl. koje smo dobili elektronskim putem printati te ih zajedno s onima koji su došlipoštomnositi(puf,pant,pagdjedanađemparking..)doknjigovođe?Nebilitotrebalobitijednostavnijeibrže?

RačunovodstveniuredDodanavrijednostizZagrebaod2009.godineuspješnonudiusluguonlineračunovodstvapoduzetnicimaizcijeleHrvatske.Sobziromnatodasedokumentacijadostavljauelektronskomobliku,nijevažnogdjesenalazitedoklegodimatepristupInternetu.Kodovakoorganiziranogračunovodstvaimatedirektanpri-stup kompletnoj elektronskoj arhivi svih izvještaja koje knjigovodstvo priprema, kao isvojelektronskojdokumentacijikojustedostavljali.Također,ostvarujetedirektanpristupračunovodstvenomsoftveruukojemmožeteizdavatiračune,putnenaloge,voditiblagajnu,skladišteiostalo,kaoipratitiaktualnafinancijska,poreznaiprodajnaizvješćasbilokojeguređaja,pačakiuponoćsmobitela(akotakoželite).Uspješnostovakvogračunovodstvenogmodelaležiutransparentnostipremaklijentuusvakomdetalju,kaoiuažurnosti.RačunovodstveniuredDodanavrijednostusvomposlovanju koristi suvremene tehnologije kako bi ubrzali i pojednostavili komunikaci-juizmeđupoduzetnikaiknjigovođe.Korisničkaslužbabrzoodgovaranasveupite,adostupni su i na Facebooku: www.facebook.com/DodanaVrijednost/.Da biste uvijek bili u toku sa svim promjenama propisa, osmislili su obavještavanje putemvideoporuke.SvedosadašnjevideoobavijestimožetenaćinanjihovomYou-Tubekanalu:www.youtube.com/c/DodanavrijednostHr.

Na njihovoj web stranici možete naći njihov vlog, korisne kalkulatore, npr. kakoizračunaticijenuuslugeposatu,cijenuproizvoda,korisnee-knjigezasvakogpo-duzetnika,kaoičlankekojeobjavljujuurenomiranimstručnimčasopisima.Akosteoovakvojsuradnjisknjigovođomoduvijeksanjali,sadajevrijemedatajsanpretvoriteustvarnost.Sveinformacijemožetedobitiputembesplatnoginfotelefona0800/300-900tenawww.dodana-vrijednost.hr.Učinitekorakupravomsmjeruzasvoje poslovanje, vrlo je jednostavno.

Kristina Toth Đurić, direktorica tvrtke Dodana vrijednost d.o.o.

Tema broja

talnog povezivanja strojeva, ljudi i proizvoda, tzv. in-dustrija 4.0.Većina hrvatskih MSP-a razumije korist pametne proizvodnje u svojim poduzećima, štoviše, upoznati su s novim trendovima u industriji te imaju namjeru po-stupno uvoditi pametna rješenja, tehnologije i metode, no samo ih 12% sada implementira.Niski postotak uvođenja industrije 4.0 očit je kada se, prema istraživanju agencije nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova (CBI) provedenom u travnju ove go-dine, Hrvatska nalazi na pretposljednjem mjestu u Eu-ropskoj uniji, ispred Bugarske.

Troškovi implementacije, nedostatak informacija i vi-soka složenost novih tehnologija predstavljaju izazove, no unatoč tome hrvatski poduzetnici zainteresirani su za pametnu proizvodnju te smatraju kako su sljedeća četiri područja najvažnija za povećanje konkurent-nosti: bolja kvaliteta proizvoda, bolja koordinaci-ja s kupcima, smanjeni troškovi proizvodnje i bolja usklađenost sa specifikacijama kupca ili regulatornim zahtjevima.

Većina MSP-a već je implementirala nove tehnologije Cloud Storage/processing i Responsive manufactu-ring, a u budućnosti su zainteresirani za implemen-taciju tehnologija Data analytics i Smart maintenance.

Većina malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj ne koristi metode u proizvodnom procesu, samo mali broj implementira LEAN proizvodnju, no svi imaju želju za unaprjeđenjem. Odlike LEAN metode su ve-lika varijabilnost proizvoda, male serije, mala količina zaliha, fleksibilna proizvodnja i visoka kvaliteta. Najveća prednost je veza između smanjenja troškova i unaprjeđenja produktivnosti i kvalitete. Također je važno stalno usavršavanje radnika, čime se postižu

bolji rezultati. U managementu ljudskih resursa, MSP-i žele implementirati metode strateškog razvoja osoblja, motivacijske sustave i transfer znanja.Smart Factory Hub projekt financirao je Interreg Da-nube Transnational Programme s ciljem poboljšanja okvirnih uvjeta za inovacije u području pametne proizvodnje na dunavskom području. Osim HAMAG-BICRO-a, uključeno je još 12 partnera iz devet zemalja - Austrije, Njemačke, Slovenije, Mađarske, Češke, Ru-munjske, Bugarske, Slovačke i Srbije. Traje 30 mjeseci (siječanj 2017. - lipanj 2019.) te ima vrijednost preko 1,8 milijuna eura.

IT rješenja za digitalizaciju poslovanjaHrvatska je u protekloj godini ostvarila malen na-predak u području integracije digitalnih tehnologija u poduzećima. Postotak hrvatskih poduzeća koja se koriste uslugama u oblaku viši je od prosjeka EU te poduzeća koriste mogućnosti koje nudi internetska trgovina: 18% MSP-ova bavi se prodajom na Interne-tu (što je više od prosjeka EU, koji iznosi 17%); s dru-ge strane, usluga e-računa nije pretjerano popularna. 9,3% hrvatskih poduzeća analizira velike podatke iz bilo kojeg izvora podataka (što je blizu prosjeku EU-a od 10%), dok pokazatelj digitalnog intenziteta ima srednju vrijednost.

Budući da digitalne tehnologije omogućavaju nove načine povezivanja, suradnje i poslovanja, utječu na sve temeljne funkcije poslovanja i predstavljaju izazov za postojeće modele poslovanja. Unatoč relativnom nepostojanju nacionalne politike u području digita-lizacije, hrvatske su tvrtke srednje uspješne. Stoga bi za hrvatsko gospodarstvo bilo još korisnije kad bi hr-vatska poduzeća imala na raspolaganju ciljanu strate-giju digitalizacije.U Europskoj komisiji smatraju kako su Digitalni ino-

vacijski centri (Digital Innovation Hub - DIH) ključni za strategiju Digitalizacije europske industrije (Di-gitising European Industry strategy). Inicijative za digitalno-inovacijske centre došle su iz Njemačke (Mittelstand-Digital Competence), Velike Britanije (High Value Manufacturing Catapult) i Nizozems-ke (Fieldlabs). Nakon njihovog razvoja u starijim članicama Europske unije na europskoj razini uspo-stavljene su koordinacije takvih digitalno-inovacijskih centara: I4MS (ICT Innovation for Manufacturing SMEs) i SAE (Smart Anything Everywhere). Kako bi se njihova uspješna praksa prenijela i na nove članice Europske unije, Europska komisija objavila je 30. ko-lovoza natječaj kojim traži kandidate za 30 digitalno-inovacijskih centara sa sjedištem u Bugarskoj, Hr-vatskoj, Cipru, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj ili Slove-niji (EU 13).

Natječaj je dio projekta Europske komisije Pametne tvornice u novim članicama EU (Smart Factories in new EU Member States).Projekt Pametne tvornice u novim državama članicama EU ima za cilj:• Identificirati organizacije sa sjedištem u Bugarskoj,

Hrvatskoj, Cipru, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj ili Sloveniji koje mogu postati digitalni inovacijski centri;

• Pomoći razvoj 30 digitalno-inovacijskih centara u najmanje 8 ciljanih država kroz mentorske i trener-ske aktivnosti;

• Analizirati postojeće stanje digitalizacije industrije te razviti jasne i ciljane preporuke za podizanje ka-paciteta industrijske proizvodnje.

Projekt je pokrenut u svibnju 2017. s budžetom od 1,8 milijuna eura i trajat će 18 mjeseci. Iskoristiti će uspjehe i naučene lekcije iz prethodnih i tekućih re-levantnih inicijativa, kao što je ICT inovacija za male i srednje tvrtke (I4MS), koja je već završila program mentorstva za 29 novih digitalnih inovacijskih centara.Digitalni inovacijski centri trebali bi nakon obuke biti pokretači i inicijatori digitalizacije u industriji u svojim zemljama i regijama, posebno u tradicionalnim indu-strijskim sektorima u malim i srednjim poduzećima koja manje ulažu u digitalne tehnologije nego što je to slučaj u razvijenijim dijelovima EU i u industrijskim sektorima koji su orijentirani na digitalne tehnologije i inovacije.

Digitalno-inovacijski centri bit će podrška malim i srednjim tvrtkama da postanu tržišno konkurentniji kroz razvoj njihovih poslovnih i proizvodnih procesa, kao i proizvoda i usluga putem digitalnih tehnologija. DIH će djelovati kao one-stop-shop, pružajući malim i srednjim tvrtkama pristup tehnologijskim testiranji-

Tema broja

5G smatra se prekretnicom koja će preobraziti industriju

zahvaljujući mrežama s gigabitnim

brzinama, izgraditi Internet stvari te

omogućiti inovativne poslovne modele.


ma, podršci financiranju, marketinškim inteligent-nim mogućnostima i mogućnostima umrežavanja. Na osnovu takve pomoći tvrtke će se moći usmjeriti na ključne tehnologije kao što su robotika, fotonika, računala visokih performansi (HPC), cyber fizikalnih sustava itd.Preko digitalnih inovacijskih centara tvrtke, posebice MSP, mogu imati pristup stručnim službama za razvoj i ispitivanje digitalnih inovacija, kao i financijskim i inovacijskim uslugama.

Primjena digitalnih tehnologija u proizvodnjiKako nam je rekao prodajni inženjer iz Siemensa Hr-vatska Adriano Liebhardt, industrija je, za razliku od IT sektora i potrošačke elektronike, inertniji sustav u kojemu je najbitnija karakteristika pouzdanost i otpor-nost na pogreške, što je uglavnom u koliziji s novim tehnologijama.

-Međutim, konstantni razvoj novih rješenja i predno-sti koje ista nude prevaga su koja ne dopušta sta-gnaciju. Ta činjenica samo daje dodatno na važnosti i čini industrijska rješenja složenijima, što zahtije-va dugotrajan proces testiranja. Vrijeme je još jedan ograničavajući čimbenik kada govorimo o implemen-taciji novih tehnologija - kaže Liebhardt, dodajući kako tu do izražaja dolazi korištenje suvremenih softver-skih alata koji omogućuju tzv. virtualnu proizvodnju, testiranje kompletnog proizvoda prije nego je fizički izrađen ijedan primjerak.

-Nadalje, mogućnost praćenja kompletnog proizvodnog procesa, jasna kontrola i nadzor nad resursima, kao i samo održavanje sustava, osnova su pametnog proizvodnog postrojenja - pojašnjava Liebhardt.-U suvremenim tvornicama strojevi međusobno ko-municiraju i razmjenjuju veliku količinu podataka. Na taj način kompletan je proizvodni proces harmoniziran i usklađen - od planiranja do održavanja, a veliku ulo-gu ima i prevencija te detekcija kvarova. Preduvjet je za to prikupljanje velike količine podataka, standardi-zacija komunikacije i njihova obrada te pohranjivanje i pravilna interpretacija. Sve to moguće je obrađivati i pohranjivati na jednom centralnom mjestu - u tzv. oblaku, tj. cloud sustavima koji nude fleksibilnost u mogućnosti nadogradnje, jamče sigurnost podataka i dostupnost s bilo kojeg mjesta - objasnio je Liebhardt, navodeći primjer Mindsphere kao Siemensovog indu-strijskog cloud sustava, koji se oslanja na etablirana rješenja u svijetu IT-a prilagođenih za industrijske po-treba te predstavlja platformu za razvoj centralizira-nog sustava za praćenje svih pokazatelja uspješnosti proizvodnog sustava.

Dodao je kako u hrvatskim razmjerima Siemens uspješno prati tehnološki napredne industrijske grane

kao što su farmaceutska industrija te industrija hrane i pića, koje su prepoznale važnost novih tehnologija i rješenja u duhu industrije 4.0.

-Digitalno poslovanje u divizijama Digital Factory i Process Industries and Drives čine srž Siemensovog tehnološkog razvoja. Od 1. lipnja 2015. godine Hr-vatska je ušla u društvo 50-ak zemalja za koje je akti-virana platforma za online poslovanje. Najznačajniji dio te platforme je Industry mall – online katalog, cjenik, web-shop uz dodatne funkcije koje se mogu prilagoditi pojedinom korisniku. Korištenje Industry Malla je potpuno besplatno, a za napredne funkcije potrebna je registracija. Sada ima preko 150 registri-ranih tvrtaka partnera, svaki s više korisničkih računa. U 2 godine od implementacije e-business platforme Siemens dobiva čak 60% naručenih pozicija tim susta-vom, što dokazuje spremnost partnera iz industrije na korištenje novih alata u poslovanju. Sustav omogućuje i individualizaciju za svakog pojedinog korisnika. Primjerice, Siemensovi korisnici koji koriste vlasti-ta ERP rješenja mogu svoje standardne dokumente (npr. narudžbenice) u elektroničkoj formi poslati na Siemensov sustav koji iste automatski čita, pretvara u digitalni oblik i obrađuje. Automatski se generira na-log i dobiva informacija o isporuci opreme i praćenju pošiljke - rekao nam je Liebhardt.

Gospodarstvu su potrebne digitalne javne uslugeI u javnim digitalnim uslugama Hrvatska zaostaje za drugim zemljama EU, posebno je to izraženo u di-gitalnim javnim uslugama za gospodarstvo. Naime, kada je riječ o e-upravi, Hrvatska je u prošloj godi-ni postigla određeni napredak, ali je pala s 25. na 26. mjesto jer su ostale države napredovale brže, navodi se u Indexu DESI. Broj korisnika usluge e-uprave po-lako se povećava, no nije postignut nikakav napredak u pogledu isporuke usluga. Kada je riječ o otvorenim podatcima, Hrvatska je u protekloj godini postigla značajan napredak te su rezultati nešto viši od prosje-ka EU. Zbog političke situacije u protekloj godini nije bilo mnogo aktivnosti u pogledu usluge e-uprave.

Hrvatska sada ima revidiranu strategiju 'e-Hrvatska 2020.'; Vlada planira objaviti i revidirani Akcijski plan e-uprave. Važnu ulogu ima osnivanje Centra dijeljenih usluga u oblaku, koji će koordinirati sve aplikacije IKT-a koje nude razne državne institucije i upravljati njima (2.300 ciljanih javnih tijela koja bi trebala biti uključena u projekt). Hrvatska plani-ra razviti dodatne e-aplikacije za građane. Alat za e-poslovanje namijenjen tvrtkama dostupan je u prob-noj inačici, ali još nije odobren i njegova je provedba odgođena.Daljnjim razvojem i provedbom strategije e-uprave, uključujući alat za e-poslovanje, može se pridonijeti

uspješnom okruženju e-uprave, što bi moglo donijeti znatne uštede u Hrvatskoj.Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta započelo s javnom kampanjom pod nazivom 'Sve na jednom mjestu', kojom se građanima, potrošačima i poduzetnicima želi predstaviti i približiti alate koje imaju na raspolaganju, a koji im mogu pomoći da ostvare svoja prava i iskoriste poslovne prilike koje pruža zajedničko europsko tržište.

-Kroz različite instrumente i alate naši poduzetnici, primjerice, mogu doznati informacije o načinu na koji se u drugim državama može osnovati tvrtka, koje tehničke specifikacije je potrebno da ispunjavaju njihovi proizvodi, itd. - rekla je potpredsjednica Vla-de i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, Martina Dalić.

Jedan od alata dostupnih gospodarstvu je nacionalni centar SOLVIT, koji može pomoći u slučaju problema s administracijom u nekoj od država EU, primjerice u povratu poreza, potvrdi boravka ili socijalnom osi-guranju. Želi li pak tko osnovati tvrtku u Hrvatskoj ili drugoj državi EU-a i treba informaciju o uvjetima, pomoći će mu jedinstvena kontaktna točka za usluge, a sve informacije dobit će na portalu www.psc.hr.

Tema brojaTema broja

Do 2025. EU će od uvođenja 5G uprihoditi do 113,1 milijardu eura

godišnje u četiri ključna sektora: automobilska industrija, zdravstvo,

promet i energetski sektor.

Upotrebu elektroničkih i ICT sustava zamjenjuju pametne tvornice koje koriste ICT sustav s ciljem digitalnog povezivanja strojeva, ljudi i proizvoda, tzv. Industrija 4.0.

Nužna bolja cyber sigurnostJedna od ključnih mjera Europske komisije za sigur-niji Internet je planirano uvođenje novih pravila o zaštiti podataka (General Data Protection Regula-tion - GDPR), koja će postati obveza za sva poduzeća krajem proljeća iduće godine. Telekomi su uglavnom snažno opredijeljeni na zaštitu podataka, s obzirom na specifičnost njihovog poslovanja zasnovanog na povjerenju klijenata. Telekomi imaju organizacijske i tehničke mjere zaštite, čija je zadaća kontinuirano otkrivanje potencijalnih rizika i njihovo otklanjanje korištenjem najboljih dostupnih rješenja.No pitanje je na koji će način poduzeća osigurati primjenu te regulative i koliko će ih njena primjena koštati.Kada je u pitanju sigurnost podataka na Internetu, iz HT-a savjetuju korištenje sigurnosne kopije podata-ka koje treba zaštititi od ransomwarea ili bilo kojih drugih zloćudnih sadržaja na Internetu. Sigurnosna kopija trebala bi biti dislocirana od mreže, odnosno računala koje se backupira - primjerice, neka vrsta si-gurnosne kopije u oblaku, Cloud Backup. Nužno je koristiti mrežnu zaštitu i ispravno podesiti vatrozid. Baš kao i operativni sustav, bilo kakav softver koji nas štiti od zloćudnog sadržaja također mora biti ažuriran najnovijim zakrpama proizvođača.


Tema broja Tema broja

Digitalna transformacija outdoor oglašavanja počinje u OsijekuSektor vanjskog oglašavanja u Hrvatskoj još uvijek ne koristi sve mogućnosti digitalne tehnologije. Osječka tvrtka This Time to je odlučila promijeniti. Osmislila je sustav za geolokacijsko oglašavanje u javnom prijevozu, zahvaljujući kojemu vanjsko oglašavanje ulazi u digitalnu eru i oglašivačima nudi pregršt novih mogućnosti.

Inovacija u vanjskom oglašavanju zaživjela je u Osijeku. Prvi oglašivači već su prigrlili mogućnosti koje im pruža platforma za geolokacijsko oglašavanje u javnom prijevo-zu i putnicima osječkih tramvaja prikazuju svoje zvučne i vizualne oglase - na točno određenim lokacijama. Iako se radi o testnoj fazi, povratne informacije, kažu u This Timeu, odlične su i sve je više tvrtaka zainteresirano za korištenje mogućnosti ovog tehnološkog iskoraka u vanj-skom oglašavanju.

-Sustav se sastoji od video zaslona i zvučnika koji su po-stavljeni u tramvaju. Kad se tramvaj približi unaprijed za-danoj lokaciji, sustav putnicima u vozilu emitira unaprijed pripremljenu reklamu - objašnjava Ante Pandžić, jedan od osnivača tvrtke. U projekt je prije nešto više od tri godine ušao s partnerom Davorom Ojvanom, a prvo pojavljivanje u javnosti bio im je nastup na ZABA startu, natjecanju za najbolje poduzetničke ideje, gdje su sa svojim geolokacij-skim sustavom ušli u finale, kao jedini startup iz Slavoni-je. Nagradu nisu osvojili, ali nastavili su raditi na razvoju proizvoda i danas se mogu pohvaliti jedinstvenom inova-cijom koja u osvajanje nacionalnog, a kasnije i međuna-rodnih tržišta, kreće upravo iz Osijeka.

-Razvoj je bio spor i težak. Samostalno smo ga financirali i učili smo na vlastitim greškama. Danas imamo kvalitetan proizvod, trenutno je instaliran u 10 tramvaja, a namjera nam je ponuditi ga vrlo brzo i u drugim hrvatskim grado-vima - ističe Pandžić.

Osim što video zasloni u kombinaciji s GPS mogućno-stima nude jedinstvene mogućnosti za kreativna ogla-šivačka rješenja, javni je prijevoz medij putem kojega se može doći do velikog broja potencijalnih klijenata. Osječ-ki Gradski prijevoz putnika, primjerice, dnevno zabilježi 40.000 vožnji, prosječno vrijeme trajanja vožnje je 30 mi-nuta. U populaciji koja se vozi javnim prijevozom najviše je zaposlenih osoba, a slijede ih umirovljenici i učenici/studenti. Kad se te brojke povežu s rezultatima istraži-vanja koji kažu da čak 98% putnika barem ponekad čita reklame u vozilu, te činjenicom da je video oglašavanje 8 puta učinkovitije od statičnih reklama (postera), tada po-staje jasan potencijal geolokacijskog audiovizualnog ogla-šavanja u javnom prijevozu.

-Ovaj medij ne mora nužno biti zanimljiv samo onim poduzetnicima koji se nalaze na rutama javnog prijevoza. Zbog mogućnosti ciljanja određene populacije, na određe-nim lokacijama, u određeno vrijeme, širok je spektar onih koji mogu oglašavati putem This Time platforme: ljekar-ne, autoškole, obrazovne ustanove, specijalizirane proda-vaonice, razne maloprodajne radnje, agenti za nekretnine, kulturne ustanove… Gotovo da nema onih koji ne mogu pronaći kreativno rješenje da na iznimno učinkovit način prenesu svoju poruku onima kojima je namijenjena - za-ključuje Pandžić.

Video zasloni u kombinaciji s GPS

mogućnostima nude jedinstvene

mogućnosti za kreativna oglašivačka

rješenja.

Sljedeći koraci: investicija i širenje u ostale gradove i inozemstvoTehnološke inovacije poput ove uvijek su na meti potencijalnih investitora. Tako i This Time osnivačkidvojacaktivnoradinapregovorimasnekolikonjih.Dokjeproizvodbioufaziprototipabiloimje,kažu,malotežeobjasnitiokakvomsepotencijaluradiikakoćegatržišteprihvatiti.Danas,smatraju,dokazalisudaposlovnimodelmožebitiuspješan isada imaju puno bolje argumente za daljnje pregovore. -U razgovorima smo s nekoliko tvrtkikojevidimokaostrateškepartnere,aliotvorenismoizasvedrugeopcijekojećenampomoćiudaljnjemrastuirazvoju.Uskorokrećemopremadrugimhrvatskimgra-dovimatepregovaramoistri inozemnapartnera.Radimoinaunaprjeđenjuplatformenovimmogućnostimakojaćeoglašivačimaostvaritiuvidujošvišeanalitičkihpodatakaoperformansamanjihovihoglasatenatajnačinpomoćidabudujošbolji,učinkovitijiidasazadanimbudžetimabržedosegnuzacrtaneciljeve-ističePandžić.


Restart za uspješnu PR jesenPR i marketing manageri rijetko budu eksperti u svim područjima komunikacije. Jedno je komunikacija, a drugo je učinkovita komunikacija. Pitanje je postižemo li ciljeve kada komuniciramo, bilo s kolegama, s novinarima, s nadređenima, s klijentom, s javnošću.

Pripremila: Martina Mršić

Kada manager posjeduje vještinu

dinamične prezentacije, može

prezentirati nekoliko sati u komadu

bez da osobama koje zaprimaju

informaciju pada fokus.

Osvježavanje znanja i korisni savjeti. Ono što ćete pročitati, a ne ostaviti za dan kad ćete imati više vre-mena. Od vlastite komunikacije i komunikacije mana-gementa do internih projekata i digitalnog etera.

Reprogramiranje jezikaU svakom biznisu kontinuirano se ulaže u ono od čega se živi. A što ako živimo od komunikacije? Pružaju li nam pressice, pitchevi i prezentacije za klijente i dalje dovoljno za razvoj? Naša se okolina neprestano mijenja, kao i ljudi u njoj. Teško da naša komunikacija može ostati ista, a jedan od smjerova daljnje edukacije za komunikacijskog profesionalca je neurolingvističko programiranje.

Kako navodi NLP Hrvatska, platforma pod licen-com autora NLP-a Richarda Bandlera u Hrvatskoj, marketingaši i PR manageri rijetko budu eksperti u svim područjima komunikacije te traže treninge u područjima gdje imaju manje sigurnosti. Jedno je ko-munikacija, a drugo je učinkovita komunikacija. Pi-tanje je postižemo li ciljeve kad komuniciramo, bilo s kolegama, s novinarima, s nadređenima, s klijentom, s javnošću. (Re)programiranjem sebe i svojeg jezika

lakše, brže i efektnije dolazimo od točke A do točke B. To su one situacije kada kažemo: 'Krivo su me shva-tili', 'On nije normalan, zašto je tako reagirao'. Sve kreće od samog komunikatora, značenje komunikacije je odgovor koji dobivamo.

Autor platforme i NLP trener Saša Tenodi govori kako se može naučiti mnogo alata za uspješnije sva-kodnevno komuniciranje, ali da su od najveće važnosti razvijanje tzv. osjetilne izoštrenosti te vještina javnog nastupa - dinamične prezentacije. Osjetilna izoštrenost je svjesnost o neverbalnim obrascima osoba s koji-ma smo u interakciji - vještina omogućava praćenje neverbalnog ponašanja, promjena u ritmu disanja, promjene u tonu glasa, što omogućuje brzo i ne-primjetno prilagođavanje i vođenje sugovornika pre-ma željenom cilju. Kada manager posjeduje vještinu dinamične prezentacije, može prezentirati nekoliko sati u komadu bez da osobama koje zaprimaju in-formaciju pada fokus. Ova vještina omogućava i upravljanja emocijama onih koji zaprimaju poruku.

Martina Lucić Čanak, NLP je master, vlasnica tra-vel PR agencije magic4.club te magistrica turističke

komunikologije. Navodi da je dobila alate koji joj omogućuju da bolje razumije svoje klijente i su-radnike: -Oduševljavaju me situacije kada u jednom telefonskom razgovoru s klijentom dođemo od pro-blema do rješenja. U ovakvim situacijama služim se tehnikom dobro oblikovanog ishoda i iznalaženjem vrijednosti. Postavljanjem dobro oblikovanih pitanja dolazim do odgovora na temelju kojih brže predlažem konkretna rješenja ili aktivnosti koje zadovoljavaju njihove kriterije.

Osvijestiti neverbalnoThe most important thing in communication is hea-ring what isn’t said. Peter F. Drucker

Naši su mozgovi vizualni, 80% informacija primamo kroz osjetilo vida. Neverbalno šaljemo poruke kojih ni sami nismo svjesni. Koliko u žrvnju svakodnevnog posla obraćamo pozornost na svoju i tuđu neverbalnu komunikaciju?-Neverbalna komunikacija ima znatno veći utjecaj na primatelja poruke od verbalne. Kada verbalna poruka nije usklađena s neverbalnom komunikacijom, šalje se zbrkana poruka, stvara se nerazumijevanje, konfuzija i nepovjerenje - navodi trener Saša Tenodi iz NLP-a Hrvatska. To je ona situacija kada kolega s kojim ste pripremali prezentaciju 'bomba' ideje, rješenja za koja bi dali ruku u vatru, izađe pred publiku i započinje bojažljivo stojeći u kutu. Svi slušatelji odjednom auto-matizmom pregledavaju mailove na mobitelima.Pravilo neverbalne komunikacije: Budi kongruentan (100% verbalno i neverbalno usklađen), ako baš u tom trenutku ne možeš biti, glumi da jesi. You have to fake it. Često griješimo u interpretaciji neverbalnih signa-la, što može uzrokovati probleme, upozorava Tenodi. S obzirom na to da se neverbalni obrasci razlikuju od osobe do osobe, od kulture do kulture, neverbalna komunikacija nema fiksno značenje, jer na značenje utječe kontekst. Ako osoba ima prekrižene ruke, to ne znači u startu da ima zatvoreni stav, stav odbijanja. Često viđamo i stav govornika, ponajviše političara - ruke ispred tijela, dlanovi odvojeni, spojene su jagodice svih prstiju - pojedinci ovakav stav ruku često inter-pretiraju kao 'intelektualni stav', no to nije prirodan položaj tijela, pa je preporuka ne koristiti ga jer nije prirodan, što utječe i na (ne)kongruenciju govornika.

Treniranje direktoraViše se ne gleda samo kako komunicira manager jer je pojavom društvenih mreža sve što radimo postalo javno i vidljivo. Važno je zna li management razgova-rati s novinarima i održati kvalitetnu prezentaciju, jer i to može utjecati na imidž.Najbrži način prenošenja znanja i edukacije medijski su treninzi i simulacije prezentacija/press konferenci-ja. Rašeljka Maras, predsjednica Cromilk udruge, česti gost u informativnim emisijama i bivša vlasnica jedne

od prvih PR agencija u Hrvatskoj, kaže: -Neki ljudi su manje, a neki više talentirani, ali i zainteresirani za komunikaciju. Kao i svaki drugi posao, komuniciranje s javnošću nešto je što se uči, a vježba čini majstora. Svakome tko istupa u javnosti važno je raditi medijs-ke treninge, simulacije intervjua i nastupa te im davati povratnu informaciju koja je iskrena i realna.

Najbolje je prvo raditi generalne radionice da se dobije osjećaj što podrazumijeva javni nastup, a nakon toga se radi po specifičnoj temi. Tada se PR manager igra đavoljeg odvjetnika; priprema osobu za sve moguće situacije, dovodi do neugodnih situacija iz kojih tre-ba pronaći najbolji izlaz. Učenika se snima kamerom i prati se svaki detalj u komunikaciji, od verbalne do neverbalne komunikacije i samog sadržaja. Benefiti su neprocjenjivi. Većina ljudi već nakon nekoliko trenin-ga pokazuju značajan pomak.-Pripremajte čovjeka da bude ono što jest, da se osjeća ugodno u svome tijelu i u ulozi u kojoj se na-lazi. Usmjeriti, educirati i ukazati na ono što se može unaprijediti - svakako. No mijenjati osobnost, nikako - zaključuje Rašeljka Maras.

U lov na misijuNema tog sadržaja koji će dugoročno doprinijeti imidžu ako sustav ne funkcionira iznutra. Prilikom akvizicija tvrtaka, više se kao odraz stabilnosti u obzir ne uzimaju samo financijski pokazatelji, nego i kako zaposlenici gledaju na upravu, i obrnuto. Stoga, ne bi smjeli odustati od ponavljanja važnosti i 'guranja' projekata interne komunikacije.Suradnja s HR-om od krucijalne je važnosti. Ivica Vrančić, Chartered FCIPD, business coach koji već go-dinama radi unutar velikih sustava upravo na korpo-rativnoj kulturi, upućuje da HR uz pomoć PR-a treba zajednički planirati i provoditi stalnu komunikaciju vrijednosti, željene kulture i misije, imajući na umu da ključnu ulogu mora imati ukupan management na čelu s prvom osobom.

Misija je svrha postojanja tvrtke. Odgovara na pi-tanje ZAŠTO radimo posao koji radimo. Korporativna ili organizacijska kultura bazirana je na odabranim vrijednostima, tj. odgovara na pitanja: KAKO radi-mo? I misija i kultura ne daju se kopirati, a zbog njih klijenti/potrošači konzumiraju ili odbijaju proizvode ili usluge neke firme.-Bolje razumijevanje zaposlenika zašto nešto rade i kako se radi posao koji oni trebaju obaviti dovodi do njihove veće uključenosti i do kvalitetnijeg obavljanja posla, tj boljih poslovnih pokazatelja - ističe Vrančić, i napominje da je organizacijska kultura, nažalost, izuzetno zanemaren element upravljanja poslovanjem kod nas, iako je snažno povezana s uspjehom (ili neu-spjehom) poslovanja. -Postoje brojne firme bez jasne misije, ali ne postoje organizacije bez organizacijske

Pravilo neverbalne komunikacije: Budi kongruentan (100% verbalno i neverbalno usklađen), ako baš u tom trenutku ne možeš biti, glumi da jesi.

Odnosi s javnošću Odnosi s javnošću


kulture, jer i 'nekulturne' organizacije imaju neku organizacijsku kulturu. Neprikladni način KAKO za-poslenici obavljaju svoj svakodnevni posao osjetit će i potrošači/klijenti, ali i poslovni partneri te svi ostali vezani za organizaciju, što u konačnici izravno utječe na sliku koju organizacija stvara u svojoj okolini - smatra Vrančić.

Vaše virtualno JaPitanje je možemo li si priuštiti da nemamo virtualnu inačicu, ulazi li to u opis posla? Dobro poznati 'word of mouth' postao je 'word of hashtag'. Društvene mreže mnogima su postale jedan od osnovnih izvora infor-macija i iznimno je bitno pratiti tvrtke u digitalnom eteru. Romana Dugandžija, PR managerica iz RED

agencije, prisutna na društvenim mrežama, objašnjava da bez obzira čime se bavimo ostavljamo neki dojam i krivo je mišljenje ako se imidžom ne bavimo da ga ne-mamo. Kreiranje vlastitog imidža ovisi o tome kojom se vrstom PR-a manager bavi i kakva je korporativna kultura u određenoj agenciji ili kompaniji u kojoj radi. Slika koju o sebi ostavljate mora biti u skladu s vašom odgovornošću, zadatcima i ulogom u timu.Ako volite ono što radite i vjerujete u projekte koje radite i vaš tim, to je najveći benefit. Savjetuje da je važno procijeniti koliko ćete 'osobnog' sadržaja iz pri-vatnog života prenijeti te treba voditi računa o kon-tekstu i činjenici da se na društvenim mrežama ne obraćate samo onima koji vas poznaju. Svaka mreža ima svoje male zakonitosti, ljudi često stvaraju kon-traefekt ne poznajući sam medij. -Treba pronaći ele-gantnu kombinaciju profesionalnog komuniciranja i osobnog stila, ne želite biti napadni, iritantni ili uvredljivi - zaključuje Dugandžija.

Blog, influenceri i native - što stvarno stoji iza pop ter-mina i kako do pravog efektaU radu s influencerima najviše se griješi u očekivanju da osoba koju smo odabrali prenosi poruke baš kako i koliko smo mi zamislili. Ona to mora raditi u svojem prirodnom stilu, jer će se inače stvoriti kontraefekt i njegovi/njezini će pratitelji osjećati prodaju.Lana Rosandić iz agencije Alert kaže da to ne funkcio-nira ni ukoliko samo damo proizvod u ruke influence-ra, nadajući se da će influencer sam kreirati content. Radi se o zajedničkom procesu kako bi se uskladile ključne poruke, a sadržaj bio vjerodostojan te u skla-du s imidžom i uobičajenom komunikacijom odabrane osobe. Jedan oblik evaluacije, pa i honoriranja, može biti mjerenje rezultata prodaje putem promo kôda koji je influencer komunicirao ciljnoj skupini, tj. potenci-jalnim kupcima. Brandovi mogu mjeriti i tzv. engage-ment te na taj način evaluirati suradnju.-Često se influenceri angažiraju bez jasno definiranog cilja, pa je naša preporuka da ih se uključi u suradnju još u fazi planiranja. Dijalog između brandova i in-fluencera treba poboljšati jer je to za sada, po našem iskustvu, jednosmjerna komunikacija. Influenceri uvelike mogu pomoći brandovima te ih informirati o trendovima i feedbacku tržišta kroz komentare koje dobivaju - navodi Lana Rosandić.

Agencija Dialog komunikacije organizator je prve blogerske konferencije Diablog. Stručnjakinja Nataša Blagojević upućuje da je blog odličan alat za izgradnju imidža i predstavljanje novosti, zaposleni-ka, proizvoda ili usluga. Pravila za pisanje uspješnog bloga najsažetije rečeno: važno je poznavati blog kao komunikacijski alat, platformu na kojoj se objavljuje, objavljivati vlastiti sadržaj koji je kvalitetan, originalan i zanimljiv. Također, važno je ne zaboraviti na bloger-sku zajednicu, kako na svoje čitatelje, tako i na druge

Slika koju o sebi ostavljate mora biti

u skladu s vašom odgovornošću,

zadatcima i ulogom u timu.

Odnosi s javnošću

Imati vrijednosti ne znači da ih samo imate na svom webu DarijiMateljak,kojajeManagingDirectoriPartneruagencijiHauska&Partner,po-stavili smo nekoliko pitanja vezanih uz korporativnu kulturu i interne komunikacije.

Na koji način PR menadžer surađuje s HR odjelom?Korporativne komunikacije prirodno su usmjerene na intenzivnu suradnju s nekoliko sektora unutar kompanije - ljudskim potencijalima, regulatornim i pravnim poslo-vima, sektorom za razvoj i strategiju, marketingom, razvojem proizvoda... Zajedno s ljudskim potencijalima kreiraju izgradnju i razvoj korporativne kulture, upravljaju internim odnosima i komunikacijama, razvijaju vlastite komunikacijske kanale i pro-gramekojisuusmjereninarazvojradneokoline.Bliskasuradnjaodnosasjavnošćuiljudskihpotencijalaiznimnojevažnazazdravoupravljanjeradnomokolinom,jersute dvije funkcije u potpunosti komplementarne.

Zašto je važna korporativna kultura i misija tvrtke?Korporativnajekulturakarakterorganizacije,onaodređujeorganizacijskoponašanje,stilupravljanjaikomunikacije.Onamorabitiupotpunostiusklađenaskorporativnimidentitetom, to jest organizacijskim vrijednostima, vizijom i misijom. Korporativni identitetmožesegraditiisključivousporedosrazvojemkulture.Svakaorganizacijatrebala bi imati vrlo jasno artikulirane vrijednosti, ne samo napisane na web stranici iliunekojbrošuri,negoseuistinuiponašatiikomuniciratiuskladusnjima.Nakul-turu,kaoinaidentitet,utječemnogočimbenika,alijevažnodaseonaživiodozgoprema dolje. Tako da sâm vrh organizacije donosi poslovne odluke i postavlja pro-cese, diktira stil komunikacije u skladu sa svojom kulturom i identitetom. Kultura i identitet nisu nešto što nastaje u nekakvom misterioznom 'PR laboratoriju' - oni su odraz cjelovitosti organizacije.

Na koji način nepostojanje istog može naštetiti imidžu tvrtke?Svaka organizacija ima svoju kulturu, samo što se one razlikuju. Mogu biti zatvorene, snažne,dominantne,hijerarhijskeilisuradničke,prijateljske,prilagodljive.Dijelomnakulturuutječeisektorukojemukompanijadjeluje,tj.njezin'corebusiness',ovisnoo tome koliko je usmjerena na suradnju s korisnicima ili drugim dionicima. Kompa-nijetrebajugajitisvojukulturu,graditipremaonomeštoželebiti,aliuokviruonogašto jesu.Nedostatakorganizacijskihvrijednosti, jasnevizije,misije,preciznihpo-slovnih ciljeva i komunikacije svih dijelova identiteta uzrokuje urušavanje, nedostatak zajedništvameđuzaposlenicima,otuđenostmanagementaodzaposlenika,nedosta-takstrateškihodnosasdionicima.Svetoposljedičnoutječenateškoćeuupravljanjuugledomkompanije.Imidžjesamonadgradnja.


blogere. Rezultati istraživanja pokazuju kako u Hr-vatskoj već sad više od dvije trećine blogera surađuje s brandovima.Kreiranje sadržaja za blog podrazumijeva i visokokva-litetne fotografije te videa. Potrebno je i znanje kako optimizirati sadržaj na blogu za tražilice, kako oglašavati i mjeriti uspješnost bloga. Nekonzistentna komunikacija, mijenjanje tema i fokusa, neodgova-ranje na komentare i pitanja, zanemarivanje optimi-zacije pomoću ključnih riječi, objavljivanje premalo ili previše, najčešće su pogreške u održavanju blogova za klijente, ističe Blagojević.-Među domaćim primjerima provjerite komunikaci-ju branda Nivea, koja se približila mlađoj publici, te Dukata, koji je otišao korak dalje u suradnji s bloge-rima, omogućivši im takeover, odnosno preuzimanje komunikacije na određeno vrijeme na Instagramu - navodi Nataša Blagojević.

Najperspektivnija industrija - komunikacija u turizmu Komunikacija tijekom cijele godine te stvaranje iskustva i doživljaja misao je vodilja komunikacije u turizmu. Riječ je o godišnjim odmorima, ljudi su na taj dio godine posebno osjetljivi, pa i komunikacija treba biti jednako osjetljiva. Martina Lucić Čanak, vlasnica travel PR agencije magic4.

club i magistrica turističke komunikologije savjetuje ja-snu PR strategiju s kojom će biti upoznati svi djelatnici, tako da svi imaju razumijevanje proizvoda ili usluge te su sposobni prenijeti uzbuđenje i privlačnost branda. -O svojim gostima razmišljajte kao o ambasadorima s koji-ma ćete ostvariti kontinuiranu komunikaciju, koji možda neće doći sljedeće godine, ali će vrlo rado dati preporuku - ističe sugovornica, čija se tvrtka profilirala upravo u de-stinacijskom managementu i putničkim blogovima. Ovdje je moćan alat TripAdvisor, platforma koju danas koriste svi koji putuju. Ako radite kao komunikacijski stručnjak u turističkoj agenciji, osvijestite što možete učiniti na lokalnoj razi-ni da bi doprinijeli produženju sezone, a da ne ovisite o turističkim zajednicama. Posao turističkih zajednica je da promoviraju određenu destinaciju, dok su agencije te koje kreiraju proizvode u skladu sa svojom ciljanom skupinom. -Po meni su izvrstan primjer agencije koje su se specija-lizirale za određeni profil putnika, sukladno specifičnim interesima. Jedna od najvažnijih vještina travel PR stručnjaka je posjedovanje znanja kako kreirati turistički proizvod za pojedino tržište - naglašava Lucić Čanak. Tomislav Mileis, direktor turističke agencije Visit na Visu, koja se specijalizirala za military i povijesne ture, dobit-nik nagrade Tour operator of the Year by Luxury travel guide, upućuje na to da i lokalne agencije trebaju raditi na pozicioniranju destinacije, te kako u Hrvatskoj nedo-staje promocija destinacije od strane turističkih zajednica. Targetiranje tržišta iznimno je skupa aktivnost za jednu lokalnu agenciju, stoga je važno i da razradite svoje kanale na samoj destinaciji.

-Mnogo naših gostiju dolazi jer vjeruju komentarima za-jednice sličnih ciljnih skupina na TripAdvisoru. Izazov je kako oduševljene goste ponukati da tijekom ili odmah na-kon svog doživljaja ocijene uslugu - kaže Mileis.Selma Čmelik, vlasnica turističke agencije i agencije za di-gitalni marketing chartera Zona Plus iz Zadra, ističe kako TripAdvisor može poboljšati i SEO i Facebook promoci-ju zbog mogućnosti podjele komentara. -Neki ponuđači smještaja i poslovni subjekti zaziru od ovakvog načina promocije iz straha od loših komentara. Ako dajete svoj maksimum da taj proizvod bude kvalitetan, nema straha od loših komentara i važno je da to znate objasniti svojem klijentu - zaključuje Selma Čmelik, koja je još jedan primjer razvoja specifične usluge, pa tako i specifične ko-munikacije, radeći isključivo s charter kompanijama.Ana Smoljo, Senior Consultant i Partner u agenci-ji Hauska & Partner ističe kako je važno dobro pozna-vati trendove da bi se mogli prilagoditi ciljanoj skupini. -Milenijalci primarno koriste informacije koje su im do-stupne online, posebice preko mobilnih uređaja, a tako i organiziraju svoje putovanje. Oni žele personaliziranu uslugu i autentična iskustva koja im destinacija može po-nuditi. Upravo je ovdje značajna uloga komunikacijskih stručnjaka koji trebaju osmisliti sadržaj koji će biti kvali-tetan, atraktivan i dostupan - zaključuje Ana Smoljo.

Dijalog između brandova i influencera

treba poboljšati jer je to za sada

jednosmjerna komunikacija.

Odnosi s javnošću

Što je dobar native oglas Nataša Blagojević, Dialog Komunikacije

CILJ:-moradatikoristčitatelju-vrijedneinformacije,zabavitigailipotaknutina engagement-odličanjenačinzapovećanjebrandawarenessa

KONKRETNa PRaVILa Za PISaNJE:-jasnanaznakaoplaćenomoblikutržišnogkomuniciranja-prilagođenjemedijunakojemseobjavljuje,prilagodba'medijskomokolišu'

NaJčEŠćE POGREŠKE:-sadržajkojijeneprilagođenmedijui/ilikontekstu-remetikorisničkoiskustvoinestvaradojamprirodnoguklapanjauostalisadržaj- nije relevantan ni zanimljiv -neoznačavanjedajeriječoplaćenomoglasu

KaKO ZNaMO Da JE USPJEŠaN:- broj pregleda -kolikosuposjetiteljistraniceuprosjekuprovelivremenačitajućičlanak-kolikoputajeoglaspodijeljennadruštvenimmrežama- koliko je komentiran - kakav je sentiment komentara

ŠTO MEDIJ žELI KaD PREDaJEMO NaTIVE Za KLIJENTa:-zanimljivutemukojajeprilagođenaplatformitedonosizanimljivioriginalansadržajkojićepotaknutičitanost!


Kako se izdvojiti u moru kreativnostiDigitalni tisak postaje sve važniji na brojnim područjima te tako i tisak ambalaže postaje područje strateškog rasta. Sve više nude se jedinstvena rješenja opreme, potrošnog materijala i usluga.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Ambalaža i dizajn međusobno su povezani. No, kako privući pažnju kupca?-Ambalaža je ključ za isticanje prednosti i prenošenje dodanih vrijednosti proizvoda koje odgovaraju potre-bama suvremenih potrošača. Ambalaža komunicira s potrošačem, informira ga o proizvodu, privlači ga i prilagođava se promjenama u potrošnji i navikama, te, koristeći suvremene materijale, tehnologije i teh-nike tiska, izdvaja proizvod od konkurencije - smatra Drena Milijević, ravnateljica Instituta za ambalažu i tiskarstvo Tectus, Zagreb (IatT) te članica Upravnog odbora Svjetske organizacije za ambalažu (WPO) i Svjetskog ocjenjivačkog suda za nagradu WorldStar.Osim obveze da zaštiti proizvod od nepovoljnih vanj-skih utjecaja i tako osigura da u izvornom obliku i kvaliteti stigne u ruke potrošača, ambalaža mora is-puniti još niz funkcija i udovoljiti trendovima dikti-ranim razvojem potrošačkog društva.

-Suvremena ambalaža mora biti praktična, ergonom-ski oblikovana, prilagođena svim dobnim skupinama, različitim podnebljima i kulturama, drugačija, jedin-stvena, isplativa i nadasve ‘prijateljska okolišu’. In-dustrija ambalaže na svim razinama potvrđuje svoju sposobnost inovacije i prilagodbe potrebama global-nih kretanja. Zaštita okoliša i održivost temeljni joj je i dugoročni trend, a uključuje i ekološki, ‘zeleni’ dizajn ambalaže, eko-logistiku, eko-proizvodnju, re-ciklabilnost i obnovljivo porijeklo ambalažnih mate-rijala - navodi Drena Milijević.-Bihevioralne znanosti uče nas da se u prvih 7 sekun-di donosi odluka sviđa li vam se nešto ili ne, odnosno je li to nešto što želite ili ne. Upravo je u tih 7 sekun-di ‘catch’ kojim detaljem/efektom približiti budućeg

klijenta. Ne postoji opći odgovor na ovo pitanje, već samo individualni pristup, uvijek saslušati i najmanje detalje klijentovih želja i postaviti prava pitanja koja su se u Printeri pokazala kao recept za uspješno po-slovanje. To može biti promo katalog sa savršenim tiskom, kratki rok s prihvatljivom cijenom te efekti na omotu kao što su fosforoscentne boje, UV sjajni lak, foliotisak, nepravilni oblik i sl. - navodi Mirko Koren, direktor prodaje u tvrtki Printera.

Uz glavnu djelatnost trgovine papirom, Europapier svojim klijentima nudi i posebno osmišljena rješenja vezana za papir i ambalažu. Osim što su klasični ve-letrgovac papirom, u Europapieru radi niz stručnja-ka, grafičkih inženjera, koji iskustvom stečenim kroz dugi niz godina rada u struci svakom klijentu nude i savjetodavnu uslugu kada je riječ o odabiru vrste materijala.

-Osim što se vodimo time da svakom našem klijentu u suradnji s našim dobavljačima ponudimo materi-jal koji svojom namjenom najviše odgovara krajnjoj upotrebi, uvijek u obzir uzimamo i krajnju uštedu i benefit. Kako to radimo? Vrlo jednostavno: snimimo vaš proizvodni proces i krajnji proizvod i ne vodimo se previše time što ste do sada koristili, nego pred-lažemo bolje, suvremenije i u konačnici često i po-voljnije rješenje! I sve to, potpuno besplatno. Jer, mi jednostavno volimo papir i nekako se osjećamo dužni pomoći svakom klijentu da iz njega izvuče najbolje - pojašnjava Katja Milković, Sales and Marketing Ma-nager u tvrtki Europapier Adria d.o.o.

Najzapaženija dizajnerska rješenjaNa našem i regionalnom tržištu Drena Milijević isti-če dobitnike nagrada za najbolju ambalažu CROPAK i REGPAK 2017. Naglasak je na dobitnicima Nagrada godine, koji su, u konkurenciji 135 ambalažnih rje-šenja, po ocjeni petnaesteročlanog domaćeg i me-đunarodnog, stručnog ocjenjivačkog suda udovoljili vrlo strogim kriterijima definiranim za suvremenu ambalažu.

-Uvjerena sam da će naši dobitnici nagrada biti kon-kurentni i na natjecanju za nagradu WorldStar, koju više od 50 godina dodjeljuje World Packaging Orga-nization. Izravnu nominaciju već su zaslužili - navo-di Drena Milijević.

Suvremena ambalaža mora biti praktična,

ergonomski oblikovana,

prilagođena svim dobnim skupinama,

različitim podnebljima i kulturama, drugačija,

jedinstvena, isplativa i nadasve ‘prijateljska

okolišu’.

Tisak i dizajn

Digitalni tisak ambalaže Moželiserećidajedigitalnitisakambalažeključnopodručjerastagrafičkeindu-strije,upitalismoDrenuMilijević.-Transformacijatiskaambalažesvakakojepočela.Brandovitražemanjenakladeibržipristuptržištu.Digitalnitisakpostajesvevažnijinabrojnimpodručjimatetakoitisakambalažepostajepodručjestrateškograsta.Svevišenudesejedinstvenarješenjaopreme, potrošnog materijala i usluga. Tehnologije digitalnog tiska svakako su izbor zabrojneizazoveskojimaseindustrijaambalažesuočava.Naglasakjesvakakonasigurnostiproizvodakaonajizazovnijemaspektuambalaže.Potražnjazadigitalnimtiskomambalaževjerojatnoćerastikakonjegoviprocesiitehnologijenastavljajuna-predovati-smatraDrenaMilijević.

Hrvatsko tržite papira za sada je još uvijek stabilno jer su se naše tiskare okrenule izvozu te redom sve bilježe rast.

Tisak i dizajn

Tisak je (i dalje) budućnost?Kao što je općepoznato, papir polako, ali sigurno gubi bitku s novim medijima i digitalizacijom te je global-ni trend da se potrošnja klasičnih papira (novinskog, premaznog, nepremaznog) definitivno, iz godine u godinu, smanjuje. Kako kaže Katja Milković, hrvatsko tržite papira za sada je još uvijek stabilno jer su se naše tiskare okre-nule izvozu te redom sve bilježe rast izvoza i time, unatoč lošoj hrvatskoj gospodarstvenoj slici, spaša-vaju hrvatsku grafičku industriju. Tako je u porastu potražnja za recikliranim papirima, Eco friendly pa-pirima, papirima dobivenim Up cycling metodom (miješanje celulozne pulpe s ostatcima iz raznih in-dustrija - kožne, tekstilne, poljoprivredne), laganim voluminoznim papirima, gdje uštedom na gramaturi proizvod postaje lakši, jeftiniji, a pritom ne gubi na dojmljivosti. A u Hrvatskoj je izražen trend potrošnje sintetičkih papira koji su izrazito trajni i produžuju vijek trajanja proizvoda.

-S obzirom na to da smo zbilja postali potrošačko društvo i svaki svoj slobodni trenutak provodimo u kupovini, segment koji globalno, ali i kod nas raste jest ambalažna industrija, posebice proizvodnja kutija i papirnatih vrećica. Upravo ova dva navedena trenda diktiraju potrebe naših klijenata, pa stoga često tren-

dovi koji su u Europi prisutni već duži niz godina do-laze kod nas upravo zbog izvoznih projekata. Kako bi išli ukorak s vremenom, barem jednom godišnje Europapier nudi svojim kupcima nove palete papira, a tijekom godine svaki mjesec predstavljamo javnosti nove linije papira - pojašnjava Milković iz Europa-piera, globalne kompanije s 13 podružnica u Europi i središnjom u Austriji. -Svi zajedno razvijamo i gradimo našu globalnu po-nudu papira. I svi se zajedno radujemo kada se od nekog našeg materijala ostvari projekt kojeg možeš u konačnici primiti u ruke i koristiti. Kako bi predsta-vili sve te divne projekte i nove trendove te inspirirali tisuće klijenata, razvili smo blog Design & Paper. Svi zajedno, u 13 zemalja, sudjelujemo u njegovu stvara-nju i predlažemo teme i autore koje ćemo predstaviti, pa se tako nerijetko nađe i pokoji hrvatski projekt i hrvatski autor! Ukoliko bilo tko ima neki projekt ko-jeg bi volio predstaviti na našem blogu, pozivamo vas da nam se javite i pošaljete svoje radove te se pridru-žite našoj međunarodnoj zajednici ljubitelja papira - ističe Katja Milković.

Inovativne tehnologije u tiskuTisak je dinamična djelatnost zbog brzog razvoja teh-nologije. Koje se inovativne tehnike koriste u tisku danas upitali smo Mirka Korena iz Printere.

ScanPOS d.o.o.Zvonimira Rogoza 3,

10000 Zagreb

tel.: 01 6331 540e-mail: [email protected]

www.scanpos.hr

ScanPOS je zastupnik Avery Dennisona, prestižnog američkog branda za termalne printere čija dokazana kvaliteta i sigurnost u ispisu naljepnica jamče brzo i kvalitetno poslovanje s naglaskom na modernizaciju i povećanje efikasnosti poslovanja.

ScanPOS nudi široku paletu printera različitih namjena, za brojne i različite potrebe kupaca, uz ponudu potrošnog materijala (sve vrste i dimenzije etiketa, ribona...).

Kontaktirajte nas već danas!

Ručni termalni printeri

Skeniranje 1D i 2D bar kodova

Vođenje zaliha i stanja skladišta

Ispis novih deklaracija

Inventurni terminal

Stolni termalni printeri

1D i 2D Bar kodovi

Deklaracije

Etikete

Cijene

RFID naljepnice

Shipping etikete

Opremanje trgovina, hotela i ostalih poslovnih prostora sa specifičnom opremom renomiranih svjetskih proizvođača.


Tisak i dizajn

-Potrebe su dinamične! Rok, cijena i kvaliteta i dalje su tri fragmenta uspješnosti Printere, kao vodeće ti-skare u regiji. Uzročno posljedično tome, tehnologija je ta koja prati potrebu, a ne obratno, što nas dovo-di do zaključka da je naša H-UV tehnologija daleko ispred konvencionalne. Oni najvažniji parametri koje bismo ukratko izdvojili još su viša razina oštrine i kvalitete otiska, brži rokovi isporuke te, s obzirom na poboljšanu produktivnost, još konkurentnija ponuda iz perspektive troškova potrošača. Upravo ta tehno-logija omogućuje nam proces - odmah isporuke! Ko-mori, tiskarski stroj, nema nitko u ovom dijelu regije te smo izrazito ponosni na njega i naše strojare koji njime upravljaju. Sve ovo potvrđuje brojka od pre-ko 3.000 zadovoljnih klijenata - rekao nam je Koren, dodajući da je inovativna tehnika bez ljudske ruke ništavna, stoga bez razvoja ljudi i njihove involvira-nosti nema rezultata.

-Naše iskustvo govori nam sljedeće: postoje konven-cionalne tehnike tiska, te je borba na tržištu, gdje svi tražimo svoje svjetlo pod suncem, iz godine u godinu sve jača. Cijena je sve niža, uz povećanje troškova. Vjerujem da je rješenje pronaći nišu, te ponuditi kli-jentima nešto drugačije, proizvod ili tehniku u kojoj se mogu i sami istaknuti na neki drugačiji način. U našem sustavu, uz ponudu već konvencionalnih proizvoda, svakako bih istaknuo izradu umjetničkih reprodukcija, uokvirivanje po narudžbi, izradu per-sonaliziranih štandova i tribina, personaliziranih su-stava vješanja promotivnih materijala. Ukratko, sve što je personalizirano, izrađeno po narudžbi klijenta u danom momentu, po našem je mišljenju pravi put. Tehnika koja nas svakako privlači i mislim da pruža nešto novo, te vjerujem da ćemo i u tom smjeru pro-širiti ponudu, naziva se hidrografija (hydrographic) - navodi Alan Vitas, komercijalni direktor u tvrtki PrinterajXL.

Budućnost promotivnih materijala - nove dimenzije za novo vrijemePromotivni materijali važni su za promidžbu bran-dova. O tome što klijenti najčešće traže vezano uz

promociju svog proizvoda, tvrtke, djelatnosti, također smo razgovarali s Alanom Vitasom.-Printeraj XL ipak nije komercijalna tiskara u pravom smislu riječi. Kad govorimo o tiskari, mnogi imaju vi-ziju offsetnog ili digitalnog stroja. Ponekad se volimo nazivati studijem ili tvornicom ideja s proizvodnim pogonom ispod našeg krova. Takvim nas prepoznaju i klijenti. Nismo stali samo na ponudi idejnih rješenja, nego smo davnih dana odlučili i naučili da je ponekad veći izazov realizirati proizvod, koji do vašeg dolaska u PrinterajXL postoji samo u oblacima. Naravno da nas s ekonomskog stajališta raduju poslovi poput izrade le-taka, mapa, kataloga, vrećica i klasičnih tiskovina, koje po mojem mišljenju nikad neće zastarjeti, no poseb-no nas raduje kad klijent s povjerenjem daje nama na odluku i odabir kako realizirati nešto na prvi pogled nemoguće. Upravo takvim vidim promotivni materi-jal budućnosti. Ideje nam dolaze, a ponekad, ukoliko obaveze dopuste, doslovno sjednemo za stol, skiciramo novo rješenje za izradu nekog proizvoda, te spajamo tehnologije kako bi taj novi proizvod zaživio. Recimo, standup svjetleći display koji, osim na svojim povr-šinama, obasjava i pločnik ispred nekom reklamnom porukom uz pomoć odgovarajuće tehnologije... Zašto ne? - pojašnjava Vitas.

Digitalni tisak velikih formata Tisak velikog formata možda je još jedina komercijal-na tehnika tiska koja uz dovoljno nisku razinu poten-cijalnih reklamacija garantira i prihvatljivu dobit, no isključivo ukoliko u ponudi imate i popratne usluge, smatra Alan Vitas iz PrinterajaXL.

-Često nije dovoljno samo materijal otisnuti (to rade gotovo svi, pa je i dobit niska), nego, recimo, isti i montirati na određenoj lokaciji u određenom mo-mentu. Mnogi otvaraju slične tiskare jer su ulaganja u odnosu na cijenu proizvodnog offsetnog pogona neusporedivo manja, a zaboravljaju da je stroj samo alat kojim se služe. Često tu rade najveću pogrešku, jer smatraju da su nabavom stroja riješili pitanje us-luge. Taj samo otisnuti proizvod s realno relativno malom dobiti ulaz je na stražnja vrata u ponudu koju klijent zapravo traži - kaže Vitas, te dodaje kako je upravo jedna kompletna usluga - usluga apliciranja materijala, usluga uređenja prostora, usluga izrade nosivih željeznih konstrukcija, piljenja i brušenja, izrada proizvoda koji uključuju staklo, polimerne materijale, objediniti razne tehnike i izraditi gotov proizvod drugačiji od onog što nude komercijalne ti-skare - upravo ono što njihovi klijenti preferiraju i što ih čini drugačijima od drugih.

-Ulagati u tehnologiju bitno je na prvom mjestu zato da bi se mogla podizati razina kvalitete proizvoda, no i dalje tvrdim da je u našoj ‘tvornici ideja’ ključ u ko-legama i timu - zaključuje Vitas.

Tisak je dinamična djelatnost zbog brzog

razvoja tehnologije.


REGPaK 2017.Serija: 360 - kolekcija ambalaže za med

Vlasnik proizvoda: Aki d.o.o., SlovenijaDizajn: Aki d.o.o., SlovenijaProizvođač ambalaže: Aki d.o.o., Slovenija

Tisak i dizajn

Dobitnici CROPaK i REGPaK 2017.

CROPaK GODINE 2017.

Kategorija: Grafički dizajnProizvod: HOT & SPICY First aid Kit

Kategorija: Dizajn u cjeliniProizvod: Novogodišnji kalendar 2017. - Osvajanje brodova

Kategorija: Grafički dizajniREGPaK 2017.Proizvod: Piquentum Sv. Vital 2014

Kategorija: ambalaža proizvoda/serijeSerija: argeta Exclusive

Kategorija: Tehnička izvedbaProizvod: Etikete Chiavalon Mlado

Kategorija: ambalaža hrvatskog proizvoda/serije - VinoSerija: Linija Principovac

i

Kategorija: ambalaža proizvoda/serije - Otočni proizvodProizvod: Broško - ekstra djevičansko maslinovo ulje s otoka Brača

Kategorija: ambalaža proizvoda/serije – Zanatsko (craft) pivoSerija: Serija piva 0,33l Pivovare Medvedgrad

Vlasnik proizvoda: HANDdizajnstudiod.o.o.,ZagrebDizajn:VinkoPašalić,HANDdizajnstudiod.o.o.,ZagrebProizvođač ambalaže: Kreativni tisak d.o.o.

Vlasnik proizvoda:StudioGrozićd.o.o.,SamoborDizajn: TomislavLeopold,StudioGrozićd.o.o.,SamoborProizvođač ambalaže: StudioGrozićd.o.o.,Samobor

Vlasnik proizvoda: VinskipodrumBuzetd.o.o.,HrvatskaDizajn: StudioSondad.o.o.,HrvatskaProizvođač etikete:Etikgrafd.o.o.,Hrvatska

Vlasnik serije: Atlantic Grupa d.d., SlovenijaDizajn:BlažMedja,Gigodesignd.o.o.,Ljubljana,SlovenijaProizvođač ambalaže: Crown Imballaggi Italia s.r.l., Italija

Vlasnik proizvoda:OPGChiavalonSandi,VodnjanDizajn:MiranTomičić,Bruketa&ŽinićOM,ZagrebProizvođač ambalaže: Etikgraf d.o.o., Sveti Petar u Šumi

Vlasnik proizvoda:PoljoprivrednazadrugaSupetar,BračDizajn:VanjaCuculić,StudioCuculić,ZagrebProizvođač etikete: Etikgraf d.o.o., Sv. Petar u Šumi

Vlasnik serije: Cyrkon d.o.o., ZagrebDizajn:AndreaKnapić,ZagrebProizvođači ambalaže: Vetropack Straža tvornica staklad.d.,HumnaSutli;EtiTisakd.o.o.,Zagreb;ValovitiPapirDunapack d.o.o., Zabok

Vlasnik serije: Iločkipodrumid.d.,IlokDizajn:VanjaCuculić,StudioCuculić,ZagrebProizvođači ambalaže: Etikgraf d.o.o., Sv. Petar u Šumi;Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli;MGKPackd.d.tvornicaPluto,HrvatskiLeskovac;KorkenSchiesserGmbH,Austrija

Tisak i dizajn

S 50 godina - novi početakIskren i predan odnos prema ljudima i poslu kroz dugi niz godina mora dati rezultate. Za uspjeh u grafičkoj struci potrebno je i stalno poštovanje pravila struke i kupaca te dosljedno držanje visokih standarda poslovanja.

Nastavit ćemo razvoj u smjeru definiranja Kerschoffseta kao vodeće offset tiskare u Hrvatskoj, s naglaskom na širenje u regiju te na tržište EU.

Tisak je dinamična djelatnost zbog brzog razvoja tehnologije. Na pitanja o dugoročnom uspjehu u tiskarskoj industriji, novim investicijama i budućim planovima razvoja odgovorio nam je Danijel Kerš, di-rektor tvrtke Kerschoffset Zagreb d.o.o.

Bliži se 50 godina rada tiskare Kerschoffset. Koji je 're-cept' za dugoročno uspješno poslovanje?Kao osnovni motiv dugoročnog uspješnog poslovanja naveo bih ljubav i poštovanje prema tiskarskom po-slu. Tiskarstvo je u našoj obitelji prisutno već gotovo 50 godina i temelji se na višegeneracijskoj tradiciji. Iskren i predan odnos prema ljudima i poslu kroz dugi niz godina mora dati rezultate. Naravno, za uspjeh u grafičkoj struci potrebno je i stalno poštovanje pravila struke i kupaca te dosljedno držanje visokih standarda poslovanja koje smo sami sebi postavili, ali mislim da kupci prepoznaju našu predanost. Iskreno volimo svoj posao.

Je li poslovanje tvrtke Kerschoffset Zagreb d.o.o. više orijentirano na domaće ili inozemno tržište? Koje biste klijente posebno izdvojili?Ne bih izdvajao nikoga posebno jer je naše bogatstvo u velikom broju kupaca koji vole i žele raditi s nama, to su kupci s kojima smo kroz dugogodišnju suradnju ostvarili partnerske odnose. Naravno da je trenutno još uvijek veći broj domaćih kupaca u odnosu na ino-zemne, ali polako raste i naš izvoz, i on će ove godine biti na cca 15% prihoda.

U kojoj je mjeri važna certifikacija, i je li ona dokaz uspješno implementiranih novih tehnologija?Postoji puno čimbenika uspješnog poslovanja koji su važni, a jedan je od njih i certifikacija. Ona olakšava standardizaciju kvalitete i vođenje procesa koji su po-trebni za brzu i dinamičnu te paralelno s time i kvali-tetnu proizvodnju. Naša tiskara posjeduje, osim stan-dardnih certifikata ISO 14001, OHSAS 18001 i ISO 9001, još i dodatno specifične certifikate vezane uz grafičku industriju (FSC i FOGRA ISO 12647). Sva-kako da je certifikacija dokaz implementiranja novih tehnologija, a pogotovo FOGRA, koja je neizostavni certifikat ukoliko želite biti prisutni na tržištima Njemačke i Austrije.

Planirate li uskoro proširenje poslovanja, kapaciteta?U našoj tiskari u tijeku je jedna od najvećih investi-cija u grafičkoj industriji u Hrvatskoj u zadnjih dese-

tak godina. Mi posljednjih godinu dana pripremamo, a prije ljeta smo i pokrenuli veliku investiciju (preko 45 milijuna kuna) kroz koju ćemo modernizirati i kapa-citetom, organizacijom i strojevima podići tiskaru na puno višu razinu od dosadašnje. Kako je naša uloga na tržištu i do sada bila velika, vjerujemo da ćemo s ovom investicijom definirati Kerschoffset kao lidera offset tržišta u Hrvatskoj i regiji.Investicija je realizirana uz pomoć EU fondova, finan-ciranja banke i velikog angažmana vlasnika, uspješno smo zatvorili financijsku konstrukciju investicije na željenoj razini. Vjerujemo da ćemo provedbom projekta postići ambiciozne rezultate koje smo defini-rali u našem poslovnom planu.

Kako vidite budućnost tvrtke? U kojem će se smjeru Kerschoffset nastaviti razvijati?Nastavit ćemo razvoj u smjeru definiranja Kersch-offseta kao vodeće offset tiskare u Hrvatskoj, s na-glaskom na širenje u regiju te na tržište EU. Moder-nizacijom strojnog parka i dobrom organizacijom, te dodatnim uvođenjem potrebnih poslovnih rješenja u narednim godinama vidimo se i dalje na vodećoj tržišnoj poziciji.

1.1 Osnovni grafički standardi Znak i logotip - osnovni odnosi

Okomiti odnos - ujedno i temeljni te se preporučuje njegovo korištenje u korporativnim materijalima.

Vodoravni odnos - sekundarni, a njegova se primjena preporučuje kod velikih smanjenja.


Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Kraljevina TajlandGlavni grad:

BangkokPovršina:

513.120 km²Stanovništvo:

68.200.824 Službeni jezik:

Thai (službeni) 90.7%, Burmese 1.3%, drugi 8%

Valuta:

tajlandski baht (1 EUR = 38,78 THB)

Tajland - rast priljeva inozemnih izravnih ulaganja veći od globalnog prosjekaEkonomski temelji Tajlanda su dobri, najviše zbog turizma i državne potrošnje pri ulaganjuu zemlju, no inflacija i politička previranja utječu na destabilizaciju situacije u zemlji.

Bangkok

Tajland je od 2005. godine doživio nekoliko krugova političkih previranja, uključujući vojni udar u 2006. godini, nakon čega je slijedio veliki broj uličnih poli-tičkih prosvjeda 2008., 2009. i 2010. godine. Tajland-sko gospodarstvo drugo je po veličini u jugoistočnoj Aziji, nakon Indonezije, te je njegov prihod po glavi stanovnika na četvrtom mjestu u regiji. BDP je po-rastao, a potaknuto je snažnom autoindustrijom i statusom velikog izvoznika riže i poljoprivrednih proizvoda. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, Tajland je imao snažan rast i značajno je smanjio si-romaštvo. Tajlandska Vlada 2013. godine uvela je mi-nimalnu plaću dnevno za 300 bahta (oko 10 dolara) i nove porezne reforme namijenjene nižoj radničkoj klasi. Uz relativno dobro razvijenu infrastrukturu, gospodarstvo slobodnog poduzetništva i općeni-to proinvesticijsku politiku, Tajland je vrlo ovisan o međunarodnoj trgovini, pri čemu izvoz čini oko dvije trećine BDP-a. Tajlandski izvoz uključuje elektroni-ku, poljoprivredne proizvode, automobile i dijelove

te prerađenu hranu. Tajland je privukao oko 3.0-4.5 milijuna radnika migranata, uglavnom iz susjednih zemalja. Rast je usporen u posljednjih nekoliko go-dina zbog domaćih političkih previranja i usporene globalne potražnje, što je utjecalo na rast inflacije. Ipak, ekonomski temelji Tajlanda su dobri, uz nisku inflaciju i nisku nezaposlenost. Turizam i državna po-trošnja - uglavnom na infrastrukturu i kratkoročne mjere poticaja - pomogle su u jačanju gospodarstva. U dugoročnom razdoblju, Tajland će se suočiti s ne-stašicom radne snage, političkom nesigurnošću i sta-renjem stanovništva.

Struktura gospodarstvaSektor industrije i usluga doprinosi oko 90% BDP-a, a uključuje turizam, tekstil i odjevne predmete, pića, du-han, cement, namještaj, plastiku i dr. Drugi su svjetski proizvođač volframa, te treći proizvođač kositra. Po-ljoprivredni sektor, koji se sastoji uglavnom od malih poljoprivrednika, doprinosi samo 10% BDP-a, ali za-


Robna razmjena s Tajlandom (2016.)

Izvoz Hrvatske u Tajlanda Uvoz Hrvatske iz Tajlanda

Strojogradnja 8% Riba 8%

Elektronička oprema 7% Meso 6,5%

Metalurgija 5,5% Računalna oprema 9%

UKUPNI IZVOZ 2.143 tisućeEUR UKUPNI UVOZ 18.353 tisuće

EUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

KONZULaT REPUBLIKE HRVaTSKE U KRaLJEVINI TaJLaND

Počasni konzul: Vithoon AramvareekulAdresa: No. 138/51, Jewelry Center Bu-ilding, 23rd Floor, Room No. C-7, Nares Road, Bangruk Disctrict, Bangkok 10500, Thailand Tel: +66 81 8666855Fax: +662 236 1451

GENERaLNI KONZULaT KRaLJEVINE TaJLaND U REPUBLICI HRVaTSKOJ

Počasni generalni konzul: Pavlović, AlojzijeAdresa: Gundulićeva 18/IV, 10000 Zagreb Tel: +385 1 48 30 359Fax: +385 1 48 30 359E-mail: [email protected]

Mramorni hram

Važni linkoviVlada Tajlandawww.thaigov.go.thMinistarstvo vanjskih poslovawww.mfa.go.th/Odbor za ulaganje u Tajlandwww.boi.go.th/index.php?page=indexOdjel za carinuhttp://en.customs.go.th/

pošljava oko jedne trećine radne snage. Poljoprivredni proizvodi koji su dostupni u Tajlandu su riža, tropska biljka tapioka, guma, kukuruz, šećerna trska, kokosovo i palmino ulje, ananas, stoka, riblji proizvodi. Nekada je Tajland bio najveći izvoznik cvijeća te jedan od pet najvećih proizvođača vanilije.

Mogućnosti poslovne suradnjeGeografska udaljenost i birokracija glavne su prepreke za poslovanje s azijskim tržištima, no potencijala sva-kako ima. Poseban potencijal vidi se u brodogradnji, gdje Hrvatska ima konkurentsku prednost u odnosu na druge zemlje, te se smatra kao posebna prilika za ulazak na tajlandsko tržište. Hrvatska najčešće surađu-je s europskim podružnicama pri suradnji, kao i uvo-zu/izvozu s Tajlandom.

Postupak uvoza robe u TajlandSva roba koja se uvozi u Tajland mora se prijavi-ti Carinskom odjelu. Opći postupci za uvoz u Taj-land zahtijevaju podnošenje uvoznog obrasca ko-jeg trebaju pratiti standardni otpremni dokumenti. Neki proizvodi mogu zahtijevati uvoznu licencu i/ili odobrenje od relevantnih agencija. To uključuje prehrambene proizvode (prerađene ili neprerađene), lijekove, medicinske proizvode, proizvode za zdrav-stvenu zaštitu, kozmetiku, opasne tvari, životinje i neke poljoprivredne proizvode. Uvoz nekih artikala koji ne zahtijevaju dozvolu ipak mora biti u skladu s važećim propisima predmetnih agencija, uključujući, u nekim slučajevima, dodatne naknade i uvjete izda-vanja potvrde o podrijetlu. Općenito, preporučuje se

angažiranje špeditera koji se bavi uvozom i izvozom u Tajlandu. Tajland koristi nomenklaturu Harmoni-ziranog sustava za označavanje i kodifikaciju robe. Većina pristojbi je ad valorem i izračunava se po CIF vrijednosti u carinarnici, ili je specifična (izračunata po jedinici, po volumenu ili po težini).


Stekao je solidnu reputaciju kao drugi dom za globalna multinacionalna poduzeća. Smanjenjem poreza na do-hodak do 20% u 2013. godini, stopa poreza na dobit u Tajlandu rangira se kao drugi najniži u zemljama ASE-AN-a. Ne samo da je to dovelo do povećanja gospodar-skih aktivnosti i ulaganja u Tajlandu, već ih je stavilo u konkurentsku poziciju prema drugim zemljama. S dru-ge strane, tajlandsko gospodarstvo suočilo se sa nizom geopolitičkih rizika, inflacijom te usporavanjem razvoja od strane Kine. Svi navedeni faktori mogli bi destabi-lizirati situaciju u zemlji te donijeti nove probleme po-tencijalnim i sadašnjim ulagačima.

Poslovni običajiTajlanđani pridaju veliku važnost titulama. Poslovne posjetnice daju se odmah nakon rukovanja i pozdrava desnom rukom, uglavnom nadređenoj osobi. U poslo-vanju, sastanci su neophodni barem jednom mjesečno. Dobro je poslati popis ljudi koji će sudjelovati na sa-stanku, dnevni red, sve podatke o poslovnom subjek-tu, kako bi se mogli pravilno pripremiti za sastanak. Pisani materijal trebao bi biti dostupan na engleskom i tajlandskom jeziku. Vrijeme se treba cijeniti jer time izražavate poštovanje. Hijerarhijska kultura ima stro-ga pravila o položaju. Morate biti strpljivi. Pojedinci koji započinju pregovore s tajlandskim kolegama tre-baju imati na umu važnost osobnih odnosa u poslova-nju. Nije neobično da se početni sastanci održavaju u restoranima ili barovima kako bi se olakšala početna izgradnja odnosa. Formalnost je bit poslovanja u Taj-landu i poštuju se stroga pravila protokola. Tajlanđani vas ocjenjuju na temelju odjeće i nakita. Poslovno odi-jevanje je konzervativno.


Gospodarstvo Tajlanda

BDP: 1.161 bilijuna USD

BDP per capita: 16.800 USD

Stopa rasta BDP-a: 3,2%

BDP prema sektorima: usluge (55,3%), industrija (35,9%), poljoprivreda (8,9%)

Izvoz (2016.): 215,3 mlrd USD

Izvozni proizvodi: automobiliidijelovi,računalnaoprema,nakitidragokamenje,

polimeri etilena

Zemlje izvoza:SAD(11,2%),Kina(11,1%),Japan(9,4%),HongKong(5,5%)

Uvoz (2016.): 194,7 mlrd USD

Uvozni proizvodi: sirovanafta,električnistrojeviidijelovi,kemikalije,željezoičelik,

automobilski dijelovi

Zemlje uvoza: Kina (20,3%), Japan (15,4%), SAD (6,9%), Malezija (5,9%)

Nezaposlenost: 0,9%

Inflacija: 0,2%

Internetski kod zemlje: .th

Pozivni broj: +66

ang Thong - nacionalni marinski park

U dugoročnom razdoblju, Tajland će

se suočiti s nestašicom radne snage, političkom

nesigurnošću i starenjem stanovništva.

UlaganjaTajland je strateški smješten u srcu Azije, što mu daje prednost kod transportnih i komunikacijskih puteva, te je dobra podloga ulagačima ka dinamičnijem pristupu brzo rastućem ekonomskom tržištu. Hvale se infra-strukturom svjetske klase, konkurentnim ljudskim ka-pitalom i jakom državnom potporom. Tajland je poka-zao izuzetan gospodarski napredak koji je u proteklih 6 godina imao rast priljeva inozemnih izravnih ulaganja od 21% (u usporedbi s globalnim postotkom od 0,7%).

Crna Gora - razvoj na krilima elitnog turizmaako nemate dućane Fendija, armanija, Prade, Guccija, Cartiera i ostalih, nikada nećete privući onu bogatašku kremu koja doslovce ne pita za novac. Jedino što Saint-Tropez razlikuje od Hvara i Lošinja luksuzni su butici i restorani s Michelin zvjezdicama.

Godišnje u Crnu Goru dođe oko jedan i pol milijun turista, od čega gotovo 50% boravi u Budvi, koja zadnjih godina doživljava nevjerojatnu transformaciju.

Piše: Krešimir Šimac

Crna Gora ima relativno malu obalu, sa svega sedamdesetak kilometara plaža. Zbog toga, i zbog Rusa kao ključne ciljne skupine te značajnog poslovno-turističkog partnera, donijeli su stratešku odluku o razvoju u smjeru elitnog turizma, kao glavne gospodarske grane. To za državu predstavlja prilično razuman potez, s obzirom na ograničene turističke kapacitete i želju za maksimiziranjem prihoda od postojećih kapaciteta, ali mnogi građani Crne Gore nisu sretni takvim razvojem si-tuacije, jer im drastično poskupljuje troškove života te utječe na životni komfor, kroz probleme s parkingom, gužvama na cesti, plaćanjem pristupa određenim plažama itd. Godišnje u Crnu Goru dođe oko jedan i pol milijun turista, od čega gotovo 50% boravi u Budvi, koja zadnjih godina doživljava nevjerojatnu transformaciju, i mnogi koji su tu bili prije de-setak i više godina više ju ne mogu prepoznati. Crnogorski turizam općenito strahovito se razvija i naočigled mijenja ponudu i vizure gradova, kroz niz infrastrukturnih projekata koji Crnu Goru polako pretvaraju u elitnu turističku desti-naciju. Osim Budve, snažan razvoj u smjeru elitnog turizma doživjeli su Sveti Stefan, kojeg je uz Vilu Miločer u konce-siju uzeo renomirani Aman Resort, Tivat, gdje je izgrađena najmodernija i najluksuznija nautička luka u Europi, Porto Montenegro, a upravo je u tijeku izgradnja novih luksuznih resorta Luštica Baya i Portonovija.

Što Hrvatska može naučiti od Crne Gore?Hrvatska ima brojne konkurentske prednosti u odnosu na Crnu Goru. Višestruko veću i raznolikiju obalu, puno bolji geografski položaj, znatno jače gospodarstvo te neusporedi-vo razvijeniju infrastrukturu. Međutim, ne iskorištavamo ni približno mogućnosti koje pruža luksuzni turizam, a za što imamo izvrsne preduvjete. Posljednjih nekoliko godina u tom je smjeru najdalje otišao Lošinj, koji se zapravo i jedi-ni formalno deklarirao da ide u smjeru elitnog turizma (što ne podrazumijeva samo hotele 5 zvjezdica, već i kompletnu infrastrukturu, od aerodroma prilagođenog za slijetanje pri-vatnih mlažnjaka i helikoptera, do luksuznih marina). Du-brovnik se u tom smjeru razvija sam od sebe, kao turistički biser, ali ni on ne iskorištava ni približno mogućnosti koje

pruža pravi elitni turizam. O Hvaru da i ne govorimo, tamo su luksuzne samo cijene i pokoja jahta. A ono što krucijalno nedostaje našim ekskluzivnim destinacijama luksuzni su bu-tici, kao neizostavni dio ponude za vrlo imućne goste. Ako nemate dućane Fendija, Armanija, Prade, Guccija, Cartiera i ostalih, nikada nećete privući onu bogatašku kremu koja doslovce ne pita za novac. Jedino što Saint-Tropez razlikuje od Hvara i Lošinja luksuzni su butici i restorani s Michelin zvjezdicama. Naše su destinacije i ljepše, ali ovaj dio nedostaje i bez njega neće privući top klijentelu. Crnogorci su to shvatili, Porto Montenegro sve to već pruža, i zato su najluksuznija luka u Europi, Budva se razvija kao mali jadranski Monte Carlo, a u tijeku su i brojni novi slični projekti, poput već spomenutih Luštica Baya i Portonovije. Iako smatram da je daleko bolje razvi-jati uravnoteženu ponudu, što Hrvatska radi i za što ima bolje uvjete od Crne Gore, šteta bi bilo da neke lokacije, koje već idu u smjeru elitnog turizma, to ne iskoriste u potpunosti i zaokruže do kraja turističku ponudu Hr-vatske. Jer privlačenje svjetskih milijardera nije samo povećanje turističkih prihoda iz tog lukrativnog segmen-ta, nekima od njih naša bi se država mogla posebno svidje-ti te bi na temelju toga mogli donijeti odluke o investicija-ma u nekretnine, proizvodnju i sl.

Turizam

Porto Montenegro Vila Miločer

Porto Montenegro


Telekomunikacije

Samo investiranje u nove tehnologije jamči profitabilnost

U prvih šest mjeseci ove godine najveći telekom operateri u Hrvatskoj ostvarili su rast u svim ključnim kategorijama mobilnog i fiksnog segmenta.

Telekomi su upotpunili svoje usluge širokom paletom informatičkih uređaja, cloud usluga, poslovnih aplikacija, analiza tržišta, ICT infrastrukture, sigurnosne zaštite, usluga kontaktnih centara.


Telekomi su u tržišnoj utakmici sve više usmjereni na bolje korisničko iskustvo, prije svega putem brže i jednostavnije komunikacije s korisnicima, kojima se omogućava veći izbor i kvalitetnije personalizirane usluge. Primjer takvog pristu-pa je Moj Telekom, aplikacija Hrvatskog Telekoma koja na jednom mjestu omogućava pregled i upravljanje svim uslu-gama. Aplikacija omogućava i plaćanje korisničkih računa, a uskoro će imati integrirani chat i sustav pametnih noti-fikacija. Do kraja godine trebala bi biti razvijena slična apli-kacija i za poslovne korisnike. Sličan pristup imaju i drugi telekomi.

Poslovanje telekom operatera u prvoj polovici godineU prvih šest mjeseci ove godine najveći telekom operateri u Hrvatskoj ostvarili su rast u svim ključnim kategorijama mobilnog i fiksnog segmenta. Ukupni konsolidirani priho-di Hrvatskog Telekoma povećani su za 8,5% u odnosu na prvo polugodište 2016. i iznose 3.691 milijuna kuna. EBIT-DA prije jednokratnih stavki povećana je za 8,9%, na 1.458 milijuna kuna u odnosu na prvo polugodište 2016. godine. EBITDA marža na razini je od 39,5% i veća je za 0,2 p.p. u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Neto dobit manja je za 4,9% i iznosi 397 milijuna kuna. Rezultat je to veće amortizacije zbog povećanih infrastrukturnih ulaganja i fi-nancijskih troškova, prvenstveno povezanih s tečajnim razli-kama.Vipnet je ostvario rast prihoda za 4,3% (na 207 milijuna eura), rast EBITDA za 8,5% (na 46,7 milijuna eura), broj kućanstava koji su postali korisnici Vipnetove fiksne ko-munikacijske usluge povećan je za 305.000. U mobilnom segmentu ukupan broj Vipnetovih korisnika porastao je za 2,5% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, i izno-si ukupno 1,78 milijuna. Vipnet je zabilježio i snažan rast broja pretplatnika od 6,3%. U usporedbi s rezultatima prvih šest mjeseci prošle godine, Vipnet je ostvario rast prihoda od 2,2% u mobilnom segmentu. Prosječan prihod po korisniku iznosi 11,7 eura, što je 2,8% više nego u prvih šest mjeseci 2016. godine.Broj kućanstava koja koriste Vipnetove fiksne komunikacijs-ke i TV usluge u prvih šest mjeseci 2017. godine porastao je na 305.300, što je 10,2% više nego u istom razdoblju prošle godine. Broj fiksnih širokopojasnih linija, u odnosu na isto razdoblje u 2016. godini, porastao je za 9,4%, dok je broj fiksnih glasovnih linija porastao za 7,3%. U TV segmentu, kombinacijom kabelske, IPTV i satelitske televizije, Vipnet je u prvoj polovici 2017. godine ostvario porast broja kori-

snika od 6,1%. Prosječni prihod po liniji (ARPL) iznosi 27,4 eura, što je porast od 16,8% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U prvih šest mjeseci 2017. godine, Vipnet je zabilježio rast prihoda od 31,4% u fiksnom segmentu.

Ključni pokazatelji poslovnih rezultata Tele2 Hrvatske u drugom kvartalu ove godine odnose se na rast ukupnih prihoda od 5% te EBITDA za čak 37% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Tele2 Hrvatska bilježi rast u svim ključnim segmentima, koji uključuju prihod od krajnjih ko-risnika, veleprodaje, usluga i prihoda od opreme, odnosno uređaja. Za prvih šest mjeseci ostvareni su ukupni prihodi od 592 milijuna kuna, što je porast od 6%, a EBITDA je rasla čak 51% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Investicije u telekom infrastrukturuU prvih šest mjeseci 2017. godine Vipnetove investicije izno-sile su ukupno 37,2 milijuna eura, što je 14% više nego u istom razdoblju prošle godine, a odnosile su se većinom na izgradnju fiksne optičke mreže za superbrzi Internet i mo-bilne 4G+LTE mreže. Vipnet je s vlastitom infrastrukturom dosegao 440.000 kućanstava u 43 grada značajno pouzdani-jom fiksnom mrežom sljedeće generacije, nego je to slučaj kod primarno bakrene infrastrukture (xDSL-a). Početak izgradnje vlastite FTTH mreže označio je i ulazak u 13 no-


Telekomunikacije

40

U sljedeće dvije godine, najviše brzine prijenosa podataka će

se udvostručiti i doseći razine od 500 do 700

Mbit/s.

vih gradova diljem Hrvatske. U mobilnom segmentu Vipnet nudi najbržu 4G+/LTE mrežu u Hrvatskoj, pri čemu brzina Vip mreže u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru iznosi do 300 Mbit/s. Zahvaljujući značajnim investicijama, Vipne-tova mobilna mreža jedina je koja koristi LTE na frekvenciji 800 MHz na svim lokacijama diljem zemlje, osiguravajući izvrsnu pokrivenost u zatvorenim prostorima.

4G tehnologija razvija se iz godine u godinu - s jedne stra-ne kroz upotrebu spektralno djelotvornijih tehnologija poput naprednijih modulacijskih shema, a s druge strane kroz što veće uparivanje raspoloživog 4G radiofrekven-cijskog spektra, rekli su nam iz HT-a, ističući kako su značajno povećavali investicije u mrežu u protekle dvije go-dine, te nadograđivali mobilnu mrežu kako bi bila podrška značajnom porastu mobilnog prometa i mobilne brzine. 4.5 G tehnologiju HT testira u komercijalnoj mreži. Ma-sovnije uvođenje ovisi i o dostupnosti mobilnih uređaja koji imaju napredne mogućnosti. Broj takvih uređaja sada je, kako kažu iz HT-a, zanemariv (ispod 1%). U sljedeće dvije godine najviše brzine prijenosa podataka će se udvostručiti i doseći razine 500-700 Mbit/s, naveli su iz HT-a.Kada je uvođenje 5G mreže u pitanju, ona će biti moguća kroz korištenje novog spektra na 3,5 GHz i još napredni-jih MIMO antenskih tehnologija. Iz HT-a upozoravaju kako Hrvatska ima najskuplji radiofrekvencijski spektar u Europi, što uvelike usporava tehnološki napredak, pa i dolazak 5G mreže u Hrvatsku. Naime, HT godišnje za naknadu za ra-diofrekvencijski spektar izdvaja skoro 250 milijuna kuna,

a 2020. zbog otvaranja 5G spektra taj će trošak narasti na 476,5 milijuna kuna. Ujednačavanje naknade za radio-frekvencijski spektar s prosjekom EU oslobodilo bi HT-u stotine milijune kuna na godišnjoj razini za ubrzanje inve-sticijskog ciklusa u infrastrukturu.

Prilagođavanje usluga telekom operatera korisnicimaTrendovi na telekomunikacijskom tržištu pokazuju kako je video format već neko vrijeme najbrže rastući format ko-munikacije i u cijelom se svijetu sve više gleda video sadržaj koji zahtijeva mnogo podatkovnog prometa, od YouTube videa do filmova i serija. Očekuje se da će video sadržaj do 2020. globalno zauzimati čak 85% ukupnoga internetskog prometa. U Hrvatskoj trećina korisnika gleda televizijski ili video sadržaj više puta tjedno putem smartphonea, a tehnologija i razvoj novih platformi za gledanje TV i video sadržaja značajno su promijenili naše navike.HT je tako početkom svibnja ove godine u velikom broju svojih mobilnih tarifa, bez dodatne naknade, povećao količinu podatkovnog prometa uključenog u tarife, kako bi korisnicima omogućio još veću konzumaciju svih vi-deo sadržaja koji gledaju putem svojih mobilnih uređaja. Također, HT je ove godine svojim korisnicima omogućio da uz opciju Stream On neograničeno streamaju sadržaje s raznih video servisa, bez potrošnje podatkovnog prometa iz tarife. Konkretno, uz Stream On opciju mogu koristiti servi-se MAXtv To Go, YouTube, Netflix, HBOgo i Pickbox.

EU financiranje IT infrastrukture u ruralnim područjimaIz fondova EU moguće je privući sredstva za razvoj optičke infrastrukture u ruralnim područjima i na područjima gdje nema komercijalnog interesa telekoma, pa je Vlada odlučila krenuti u izgradnju paralelne agregacijske mreže. U HT-u smatraju kako bi bilo bolje da se krenulo s većim ulaganjima u pristupnu mrežu do krajnjeg korisnika.-Kao ključnom partneru u ostvarenju ciljeva Digitalne agen-de 2020., stručni resursi HT-a i dalje su na raspolaganju državi, te nastavljamo s aktivnostima kako bi u najkraćem roku osigurali velike brzine što većem broju korisnika - na-glasili su iz HT-a, dodajući da kao najveći privatni investitor u Hrvatskoj te jedan od većih i u cijeloj regiji nastavljaju s intenzivnim ulaganjem u optičku pristupnu mrežu, odno-sno mrežu koja dolazi do domova korisnika, i na taj način daju doprinos ostvarenju strateških ciljeva EU koje Hrvatska mora ostvariti do 2020. Jedan od ključnih ciljeva Digitalne agende 2020. jest povećanje brzina krajnjim korisnicima. U Hrvatskoj ima 1.500.000 kućanstava, a HT će do kraja 2017. omogućiti NGA brzine za 876.000 kućanstava. Optički pristup do kraja 2017. HT će omogućiti za 378.000 korisnika. Takvim ulaganjima, do kraja 2020. HT Grupa planira samostalno ostvariti 70 posto ukupnih ciljeva Digitalne agende 2020. Od uloženih 1,6 milijardi kuna u prošloj godini, HT je najveći dio usmjerio na povećanje kapaciteta za širokopojasni pri-stup Internetu. Povećana ulaganja HT planira i sljedećih godina. Vipnet natječaj za izgradnju optičke infrastruktu-re u ruralnim područjima gleda kao jedinstvenu priliku za

Utjecaj ukidanja roaminga na korisnikeOd 15. lipnja ove godine za potrebe povremenih putovanja dodatna roamingnaknadanenaplaćujesezapozive/sms ipodatkovniprometunutarEEA(državeEEA su članice EU te Island, Lihtenštajn i Norveška). Korištenje roaming uslugaobračunavasenatemeljudomaćihcijenautarifiiliopcijikojekorisnicikoriste.UciljusprječavanjazlouporabeiliprekomjerneuporabeHrvatskiTelekomprimjenjujeneke od mjera politike pravedne uporabe na potrošnju roaming usluga u zemljama EEApredviđeneroamingregulacijom.PritometrebaznatidapoziviizHrvatskeuzemljeEEAnisuobuhvaćeniroamingregulacijomteidaljevrijedesvapostojećapra-vila sukladno uvjetima tarife/opcije koju korisnik koristi. U roamingu u zemljama EEA iostalimzemljamapojedineuslugeisadržajinisudostupni,sobziromnatodaihjemogućekoristitiisključivonapodručjuHrvatske,budućidasuugovorenaautorskapravakorištenjavideosadržajaisključivozapodručjeHrvatske.

KadajeupitanjuukidanjeroaminganapodručjucijeleEuropskeunije, izVipnetasunamreklikakosu implementiralisvesvojeobveze tepažljivoprate trendove iučinkeporastaroamingprometa,izmeđuostaloginakapacitetemrežesobziromnavelikbrojstranihturista,aliistovremenoikvaliteteuslugezadomaćekorisnike.Ovisnoorezultatimaprovedenihanaliza,Vipnetćeeventualnoizvršitipromjeneusvojemposlovanju,vodećipritomeračunaozadovoljstvukorisnika-kakocijenom,takoikvalitetom.Vezanouzomogućavanjeprekograničnogkorištenjavideosadržaja,štobitrebalostupitinasnagupočetkomidućegodine,Vipnetjeupoznatsasvojimobvezama,alipostavljasepitanje i reakcijedavateljasadržaja injihove informira-nosti,sobziromnatodaistineovisnoougovornimodredbamamorajuomogućitioperaterima ispunjavanje ove obveze.

Telekomunikacije

poboljšanje nezavidne statistike u Republici Hrvatskoj u tzv. DESI indeksu u području povezivosti, koja se odnosi na do-stupnost i cijenu širokopojasnog Interneta. Naime, Hrvatska je na 28 mjestu od 28 država u toj kategoriji i stoga je Vip-netu cilj pozicionirati se kao pouzdan strateški partner Vla-di Republike Hrvatske u gradnji nove tehnološki napredne mreže bez koje je nemoguće ostvariti daljnji razvoj ICT-a i digitalizaciju Hrvatske. Dodatno, Vipnet ne samo da je zain-teresiran za ovaj natječaj, već je vrlo ozbiljan kupac i kapa-citeta tzv. agregacijske mreže, čiju je gradnju iz EU fondova Europska komisija ocijenila jednako važnom te ju predstavi-la kao autoput i nužan kapacitet kojim se povezuju lokalne ceste, tj. pristupne mreže. Vipnet očekuje da će Vlada uskoro odobriti i taj program dodjele državnih potpora.

Nova EU pravila za zaštitu podatakaS obzirom na činjenicu da su telekomunikacije vrlo specifična industrija i da Vipnet ima više od dva milijuna korisnika, zaštita osobnih podataka jedan je od ključnih pre-duvjeta za osiguravanje njihova povjerenja. Upravo zbog toga, Vipnet je u svojem poslovanju uspostavio organizacijs-ke i tehničke mjere zaštite, čija je zadaća kontinuirano otkri-vanje potencijalnih rizika i njihovo otklanjanje korištenjem najboljih dostupnih rješenja. Pozdravljaju novu regulativu vezanu za tematiku zaštite osobnih podataka (GDPR) jer će donijeti dodatna poboljšanja za korisnike. S druge strane, upravljanje korisničkim podatcima na sistematičan, transpa-rentan i odgovoran način omogućit će značajan napredak u razumijevanju korisničkih potreba te značajno unaprije-diti područja marketinga, prodaje i upravljanja korisničkim iskustvom. S korisnicima će i dalje komunicirati na transpa-rentan i personaliziran način te im omogućavati usluge koje će poboljšavati njihovo korisničko iskustvo.HT već primjenjuje visoke standarde zaštite osobnih poda-taka pri pružanju svojih usluga. Ti su standardi opisani u Obvezujućim korporativnim pravilima za zaštitu privatno-sti DT Grupe, koja su odobrena od strane nadležnih tijela u EU. Tako, na primjer, HT provodi Privacy by design i Privacy by default pristup u kreiranju svojih usluga, ima posebnu organizacijsku jedinicu nadležnu za zaštitu osobnih podata-ka, povjerenika za zaštitu osobnih podataka, što se sve uvodi kao obveza tek s primjenom GDPR-a. HT dodatno radi na punom i pravovremenom usklađenju s obvezama i GDPR-a, pa će tako, primjerice, dodatno poraditi na transparentnosti o informiranju korisnika po pitanju obrade i zaštite njiho-vih osobnih podataka koje su im povjerili i omogućiti ko-risnicima još jednostavnije upravljanje njihovim osobnim podatcima.-Implementirali smo i primjenjujemo PSA postupak kojim osiguravamo Privacy by design i Security by design pristup, što znači da sve relevantne zahtjeve zaštite osobnih podataka i IT/NT sigurnosti ugrađujemo u proizvode i usluge od samog začetka - rekli su nam iz HT-a, dodavši kako su ustrojili i po-sebne organizacijske jedinice koje se bave zaštitom osobnih podataka i sigurnošću podataka. Usto, provode redovite inter-ne provjere usklađenosti svojeg rada sa zakonima i korpora-tivnim pravilima s ciljem što bolje zaštite privatnosti.

Jedina tehnološka novina novog iPhonea X je što se za otključavanje koristi Face ID tehnologija prepoznavanja lica. Uzpomoćnizasenzorauvrhuekrana,kojiočitavainfracrvenispektari još mnogo drugih parametara, prepoznaje korisnika. Radi i u mraku,ojačanajestrojnimučenjem,auređajseotključavainstant-no - sveuzpomoćA11Bionic čipa i posebnogneuralnogengi-nea razvijenog za te svrhe. Tehnologija ima i proširenu primjenu u softverskim igricama, oponašanju pokreta i grimasa lica. iPho-ne X dolazi s cijelim nizom vrhunskih i dotjeranih karakteristika. ImasuperretinaOLEDzaslonod5,8inča,2436x1125piksela,458ppi,većikontrast,HDR,TrueTone,3DTouch.No,svetekarakte-ristikeipaknisuočekivanibitantehnološki iskorak,negosuvećviđeno u svijetu pametnih mobitela. Naime, očekivanje je biloda će iPhoneX redefinirati korištenjemobitela, kao što je prijedesetgodina touradioprvi iPhone,a to redefiniranjenijeseočekivalouformikolikousoftverskimmogućnostima,odnosnonaiOS-u11.ZbogtogajerazumljivorazočarenjestručnjakaštokodnovogiPhoneasoftverskemogućnostinisutemeljenenane-davno predstavljenom ARKitu.-AugmentedRealityje,očekivalisutosviodApplea,trebaopostatimainstreamtehnologijakojombizapočelanovadigitalnaera,aulogaiPhoneaXbilajedemistificiranjeteevidentnopotentne,alimnogimaidaljenejasneinovacije-kažeizvršniurednikčasopisaBug,DraganPetric.

SamsungGalaxyNote8imazaslondijagonale6,3inčaQuadHD+rezolucije,teSuperAMOLEDtehnologijukojaomogućava

korisniku da vidi više uzmanje skrolanja.Unaprijeđena S Penolovkadonosipotpunonovinačinpisanja, crtanja i interakcijes

telefonom,kaoikomunikacijesprijateljima.Opremljenjedvjema12MPstražnjimkameramasoptičkimstabilizatoromslike(OIS),obje

saširokokutnimitelefotolećama.GalaxyNote8uključujeiBixby,inte-ligentannačinkorištenjatelefonakojiučiodvas,unaprjeđujesesvre-

menom.PredkrajgodineočekujeseGalaxyNote9,kojibitrebaobitiprvipametnitelefonsfingerprintsenzoromuekranu.

HTCU11opremljenjenajsuvremenijimQualcommovimčipsetomSnapdragon835,ima5,5-inčniekranSuperLCD5sQHD(1.440x2.560),USoniczvukomteEdgeSenseom,tehnologijomkojatajuređajčiniprvimtelefonomnasvijetukojiimaruboveosjetljivenadodir.HTCU11podržavačaktriAIpametnaasistenta: vlastiti Sense Comapanion, Googleov Assistant i Amazono-vuAlexu,alinijedanservisskojimasupovezaninepodržavahrvatskijezik.

Noa H10le, top model hrvatskog brandaNOA, osvojio je prestižnu EISA nagradu za najbolji smartphone2017.godineubestbuy kategoriji. EISA jeudruženje kojeobje-dinjuje stručnjake 53 magazina iz 25 država svijeta, koji od1982. godine ocjenjuju razne uređaje iz domene potrošačkeelektronike.NagraduzaukupnonajboljismartphoneodnijelisuSamsungGalaxyS8iGalaxyS8Plus.ZanajboljukamerusmartphoneaproglašenjeHuaweiP10,apobjeduukatego-

rijicjenovnopristupačnihuređajaHonor8Pro.

iPhone X

Samsung Galaxy Note 8

HTC U11

Noa H10le

1

3

2

4

Novi flagship mobilni uređaji


Tehnološki pristup bankarstvuIstražujući i analizirajući potrebe poduzetnika, banke i druge financijske institucije te tehnološke tvrtke koje razvijaju financijska rješenja, nastoje u svakom trenutku prilagoditi svoju ponudu potrebama krajnjih korisnika, a pojedine financijske institucije stavljaju se u ulogu savjetnika, nastojeći svakom partneru pružiti optimalno rješenje prilagođeno njegovim specifičnim potrebama.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Financijski proizvodi za poduzetnike

Mobilno bankarstvo poduzetnicima omogućava preglede prometa te plaćanja u svakom trenutku, neovisno o mje-stu na kojemu se nalaze, što im uvelike olakšava rad. Zbog brojnih prednosti i jednostavnosti korištenja poduzetnici prihvaćaju ovaj oblik bankarstva.Raiffeisen banka nudi poduzetnicima bankarstvo na dlanu - RBA mBIZ mobilno bankarstvo. Ova aplikacija dostup-na je za Android i iOS platforme. Korisnicima omogućava pristup mobilnom bankarstvu i uključuje mToken, kao si-gurno rješenje za autentifikaciju. Aplikacija pruža mnoge praktične i korisne funkcionalnosti, u svrhu pojednostav-ljenja i ubrzanja poslovanja u digitalnom dobu. Identifi-kacija korisnika i autorizacija naloga moguća je otiskom prsta, što znatno smanjuje vrijeme pristupa informaci-jama te pregledu poslovanja. Putem aplikacije moguć je pregled stanja te cjelokupnog prometa kunskih i deviznih transakcijskih računa, autorizacija kunskih platnih naloga pojedinačno ili grupno, zadavanje kunskih platnih naloga standardnim ili putem opcije FotoNalog te opcije Parcijal-nog skena, odnosno pojedinačnog skeniranja podataka s faktura te niz drugih mogućnosti.PBZ svojim klijentima nudi mPBZCOM - mobilno bankarstvo za poduzetnike, uz koje je obavljanje finan-cijskih transakcija brže, jednostavnije i povoljnije te PBZCOM-SMS - sms bankarstvo za poduzetnike, a ugo-varanjem ove usluge SMS porukom može se dobiti infor-

macija o prometu po poslovnom računu.Erste banka svojim klijentima omogućuje ugovaranje usluga e-bankarstva, kao što su Erste NetBanking, Erste mBanking, Erste Fon te Erste SMS. Usluga je nedavno i unaprijeđena na način da podržava identifikaciju otiskom prsta, a novost je i jedinstveni zaslon s pregledom računa i izbornikom za najčešće korištene funkcionalnost.

Financiranje obrtnih sredstavaU svakodnevnom poslovanju tvrtke moraju voditi računa o financiranju obrtnih sredstava, a banke im svojim proi-zvodima znatno olakšavaju poslovanje. RBA Banka za poslovne subjekte u ponudi ima i tri vr-ste poduzetničkih paketa, koji sadrže proizvode i usluge Banke s određenim popustima, a neke proizvode potpuno bez naknade: FlexiBIZ STANDARD, FlexiBIZ BALAN-CE i FlexiBIZ BONUS. Korištenjem paketa klijenti mogu značajno optimizirati troškove, jer uz jednu mjesečnu naknadu koriste više različitih produkata (račun, Internet bankarstvo, mobilno bankarstvo, Business MasterCard, određeni broj besplatnih transakcija, Uniqa putno zdrav-stveno osiguranje, ORYX asistenciju - pomoć na cesti i ostale usluge). Do kraja godine RBA za sve novoosnovane poslovne subjekte u ponudi ima FlexiBIZ STANDARD, poduzetnički paket bez naknade, a do 31. prosinca 2017. godine za sve klijente u ponudi je i fiskalna blagajna s mo-gućnošću prihvata kartica, bez naknade.Malim i mikro poduzetnicima RBA omogućava podršku u svakodnevnom poslovanju putem nekoliko proizvoda za financiranje obrtnih sredstava. Svojim klijentima nude korištenje tzv. automatskog prekoračenja (overdrafta), gdje se jednom ugovoreni iznos prekoračenja automatski produžuje na temelju prometa koji klijent obavi preko ra-čuna i traje dokle god poduzetnik ima potrebu za korište-njem ove vrste kredita. Ugovaranjem jednog od poduzet-ničkih paketa, poduzetnik ostvaruje i popust na naknadu za odobrenje dopuštenog prekoračenja.Poduzetnicima su na raspolaganju i kratkoročni krediti do 3 godine, koji se svojom fleksibilnošću prilagođava-ju specifičnim potrebama svakog klijenta u dijelu načina korištenja, valute, mogućnosti kombiniranja različitih in-strumenata osiguranja. Sa željom da svojim klijentima približi i omogući korište-nje proizvoda koji su po vrsti i načinu optimalno rješenje za svakoga pojedinačnog klijenta, Raiffeisen banka razvila je tzv. Advisory koncept za mikro i male poduzetnike, gdje


U svakodnevnom poslovanju tvrtke

moraju voditi računa o financiranju obrtnih

sredstava.



Banka svoje znanje i informacije stavlja na raspolaganje poduzetniku, savjetujući ga oko financiranja, upravljanja likvidnošću, proizvodima za njegove zaposlenike, instru-mentima zaštite od poslovnih rizika i sl.PBZ banka svojim klijentima za financiranje obrtnih sredstava uobičajeno nudi online kredit, prekoračenje po poslovnom računu (za lakše upravljanje s likvidnošću te povremeno i kratkotrajno korištenje tijekom mjeseca) te revolving kredit. Online kredit, koji je inovacija na finan-cijskom tržištu, ugovara se jednostavno i brzo, online, bez odlaska u poslovnicu, bez dodatnih instrumenata osigu-ranja, bez papirnate dokumentacije, a korištenje kredita moguće je kroz svega nekoliko sati.Erste banka nudi širok spektar proizvoda usmjerenih fi-nanciranju tekućeg poslovanja, investicijskih aktivnosti poduzetnika, projektno financiranje te akreditivno-ga-rantne poslove. Isti se, pored proizvoda koje banka samo-stalno kreira, odnose i na brojne proizvode u suradnji s drugim financijskim i institucijama države (HBOR, EIB, EBRD, HAMAG). Iz navedenog izbora, banka je u mo-gućnosti kreirati posebne koncepte i kombinacije proi-zvoda, sve u skladu s potrebama svakog klijenta, odnosno njegovog poslovanja. Kako bi im pojednostavnila i ubrzala odobravanje financi-ranja, Erste banka poslovnim korisnicima omogućuje da dodatna financijska sredstva zatraže online, putem web aplikacije na stranici banke www.erstebank.hr. Nedavno su Erste banka i Erste S-Leasing s Europskim investicijskim fondom potpisali sporazum o jamstvu koji će Erste banci omogućiti da inovativnim malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj osigura zajmove i zakupe u vrijednosti od 100 milijuna eura.

Mikrokreditiranje uz potporu EUProgram kreditiranja krajnjih korisnika provodi HBOR putem poslovnih banaka koje su prihvatile suradnju na provođenju ovoga Programa. Program kreditiranja mi-kro poduzetnika osmišljen je i provodi se u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF) i Europskom unijom u okviru programa za konkurentnost i inovacije (CIP Program) - instrument Garancije za mikro-kredite za financiranje mikro poduzetnika (CIP garancija EIF-a). Cilj ovoga programa je financiranje mikro poduzetnika u svrhu samozapošljavanja, osnivanja obrta i trgovačkih društava, modernizacije i proširenja već postojećeg poslo-

vanja te povećanja broja novih radnih mjesta. Program je namijenjen financiranju osnovnih i/ili obrtnih sredstava. Korisnici kredita mogu biti mikro poduzetnici, fizičke i pravne osobe koje na dan podnošenja zahtjeva za kredit zadovoljavaju kriterije: manje od 10 zaposlenih, godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2 mln EUR, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici po-reza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 2 mln EUR, do najviše 25% je u vlasništvu društva koje po kriterijima Europske unije ne spada u kategoriju malog i srednjeg po-duzetnika. Fizičke osobe su osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti i osobe slobodnih zanimanja.Najviši iznos mikro kredita u kunskoj protuvrijednosti iznosi 25.000,00 EUR. Kamatnu stopu za krajnjeg kori-snika utvrđuje poslovna banka ovisno o procjeni rizika plasmana, o čemu je dužna obavijestiti HBOR. Kamatna stopa koju poslovna banka plaća HBOR-u iznosi 2,0% go-dišnje. Uvjete o mikrokreditiranju uz potporu EU najbolje je pogledati na stranicama HBOR-a.

Bankarske garancije i dokumentarni akreditiviDio klijenata u svom svakodnevnom poslovanju koristi garancije i akreditive. Kako bi se zaštitili od poslovnih rizika, ostvarili dodatnu sigurnost naplate te izgradili povjerenje u odnosima sa svojim poslovnim partnerima, RBA poduzetnicima nudi razne instrumente osiguranja i plaćanja na domaćem i međunarodnom tržištu. Najčešće korišteni instrument osiguranja kod klijenta RBA su ga-rancije, kao instrument koji prati ugovoreni posao u svim njegovim fazama. Uz garancije, kao instrument osiguranja u međunarodnom poslovanju, RBA nudi dokumentarni akreditiv, koji je također zanimljiv poduzetnicima, no ne-što manje zastupljen kod mikro poduzetnika zbog prirode poslovnih transakcija.

Iz PBZ-a navode da dokumentarni akreditiv najčešće kori-ste poduzetnici koji posluju s inozemstvom, jer svim sudi-onicima u poslovnom procesu osigurava visok stupanj re-alizacije. Garancije klijenti koriste češće, naročito oni koji djeluju u okviru djelatnosti građevinarstva i prijevozniš-tva. Garancije korisnicima pružaju veliku sigurnost, s ob-zirom na to da banka po garancijama plaća na prvi poziv.Erste Banka svojim klijentima nudi kunske i devizne garancije, pružajući im tako podršku u svakodnevnom poslovanju s njihovim partnerima u Hrvatskoj ili ino-zemstvu. U svojoj ponudi banka nudi otvaranje platežnih garancija, garancija za dobro i pravovremeno izvršenje posla, za kvalitetu obavljenog posla, ponudbene garancije, garancije za povrat avansa, carinske garancije, kontraga-rancije, kao i pisama namjere o izdavanju pojedinih vrsta garancija. Za klijente kojima priroda poslovanja iziskuje učestalu potrebu za otvaranjem akreditiva i/ili garancija, Banka nudi Kratkoročni limit za akreditive, odnosno ga-rancije, putem kojih je omogućeno brzo i efikasno kori-štenje, odnosno realizacija navedenih proizvoda uz jedno-stavnu proceduru i u najkraćem mogućem roku.

Dio klijenata u svom svakodnevnom

poslovanju koristi garancije i akreditive.

ESIF zajmovi

Hrvatskaagencijazamalogospodarstvo,inovacijeiinvesticijeteMinistarstvoregi-onalnoga razvoja i fondova Europske unije potpisali su 30. lipnja 2016. godine Spo-razumofinanciranjuzaprovedbufinancijskih instrumenatauokviruOperativnogprograma„Konkurentnost ikohezija“2014.-2020.TemeljemtogaHAMAG-BICROraspisao je Programe ESIF Mikro i Malih zajmova. Program ESIF Malih zajmova na-mijenjen je mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Postupak odobravanja i svi uvjeti ESIFzajmaobjašnjenisunastranicamawww.hamagbicro.hr/financijski-instrumenti/esifzajmovi,amogućajeionlineprijava.

SIGURNA BUDUCNOST VAŠEG POSLOVANJA

OSIGURAJTE SVOJA POTRAŽIVANJA

• Osigurani rizici – produženi zastoj u plaćanju, gubitak od stečaja

• Naknada u slučaju štete - zajamčena isplata

• Povećanje likvidnosti i discipline plaćanja kupaca

• Pokriće za domaće i/ili izvozna tržišta

• Sigurnost poslovanja s novim kupcima

www.coface.hr

Koliko su sigurna Vaša potraživanja?

Rizik neplaćanja i gubitka novca krije se u svakoj fakturi neovisno o tome koliko dobro poznajete Vašeg poslovnog partnera. Čak i dugogodišnji uredni kupac može odjednom postati problematičan te dovesti u pitanje opstojnost i buduće poslovanje svojeg dobavljača.

Osiguranjem svojih potraživanja značajno doprinosite dugoročnom stabilnom poslovanju i profitabilnosti svoje tvrtke.

Pomoću naše baze podataka s informacijama o 80 milijuna tvrtki širom svijeta nudimo Vam jedinstvenu bazu znanja koja Vam je na raspolaganju za donošenje ispravnih poslovnih odluka o poslovanju s kupcima.

Vaš lokalni partner

Već 70 godina Coface je prisutan na svjetskom tržištu kao jedan od najvećih svjetskih kreditnih osiguravatelja te specijalist za upravljanje potraživanjima. Prisutni smo u 100 zemalja širom svijeta te naši stručnjaci omogućuju sigurno poslovanje za preko 40.000 zadovoljnih klijenata putem pravovremenih informacija i procjena rizika tržišta, industrijskih sektora i kupaca.

Nudimo čitav niz inovativnih proizvoda i usluga prilagodljivih potrebama poduzeća različitih veličina, različitih industrijskih sektora i poslovnih strategija.

U prilog stabilnosti Coface kao poslovnog partnera govore i Fitch i Moody’s rejtinzi AA- i A2.

COFACE ADRIATIC d.o.o.AVENIJA DUBROVNIK 46HR-10000 ZAGREB

E: [email protected]: +385(0)146 97 500 F: +385(0)1 46 97 575


dio je InterCapital SEE Equity s rastom od 9,44 po-sto, a drugi je po prinosu ZB trend (+8,83%). Među mješovitim fondovima najbolji je You Invest Active s uvećanjem od 3,31 posto, a slijedi ga PBZ Conservati-ve 10 (+2,83%). Među obvezničkim fondovima prvi je Addiko Conservative s prinosom od 2,43 posto, a drugi PBZ Bond (2,32%). Novčani fond Locusta Cash rastao je za 0,50 posto, dok je PBZ Dollar zabilježio rast od 0,43 posto.

Fondovi s dospijećem - kome su namijenjeni, predno-sti i rizici ulaganja U fondove s dospijećem mogu ulagati svi ulagači, ali oni mogu biti interesantni ulagačima koji ciljano štede za mirovinu. Postoje i fondovi s dospijećem koji ulažu u određene vrijednosne papire, npr. obveznice, koje ta-kođer imaju dospijeće na određenu godinu, a portfelj fonda sastoji se od spomenutih obveznica. Iz Hrport-folia navode da su rizici isti kao kod svih fondova, a detaljno su opisani u prospektu svakog fonda. Nema neke posebne prednosti, a benefitom se može smatrati, primjerice, to što je fond namijenjen za mirovinu, a dospijeva 2050. godine te je portfelj fonda prilagođen takvom ulaganju na način da se s vremenom, odnosno približavanjem dospijeću rizičnost portfelja planski umanjuje. To znači da je u početnim godinama fond ulagao rizičnije, odnosno tako da stvori što veću imo-


Osiguranje otplate kreditaMali se poduzetnici svakodnevno suočavaju s brojnim izazovima, a neke od njih nemoguće je predvidjeti. Croatia osiguranje proizvod osiguranja otplate kredita za male poduzetnike ima u ponudi u Privrednoj ban-ci Zagreb d.d. Mali poduzetnici mogu osigurati svoje nove ili postojeće kredite i dopušteno prekoračenje (overdraft). Svaki korisnik ovih kredita (u dobi od 18 do 65 godina) može biti korisnik ovog osiguranja, a pokriven je od rizika smrti te trajne potpune nespo-sobnosti za rad. U slučaju nastupa osiguranog slučaja, osiguranjem se pokriva ostatak duga po osiguranom kreditu ili iznos prekoračenja koji je u korištenju. Pravna osoba može osigurati svoju jednu ili više ključ-nih osoba (ključna osoba za neprekinuto poslovanje korisnika kredita) po jednom kreditu ili Dopuštenom prekoračenju.Ugovaranjem nove i jedinstvene police osiguranja koju Privredna banka Zagreb kao zastupnik u poslovi-ma osiguranja nudi u suradnji s Croatia osiguranjem, mali poduzetnici mogu osigurati otplatu kreditnih ob-veza poduzeća ili obrta u slučaju trajne radne nespo-sobnosti ili smrti ključnih osoba u poduzeću ili obrtu. U slučaju nastupa osiguranog slučaja polica Croatia Kredit malom poduzetniku omogućava otplatu kredita jednokratnom uplatom neotplaćenog iznosa glavnice te tako omogućuje lakši opstanak poduzeća u stresnim uvjetima koji su ga zatekli, dajući potreban prostor za nastavak poslovanja poduzeća.

FinTech uslugeFinTech je novo tržište koje nije zaobišlo niti Hrvat-sku. Riječ je o tvrtkama (često start-upovima) koje uz pomoć tehnologije nude inovativnu konkurenciju bankarskim uslugama. Istraživanja pokazuju da su bankarstvo i sektor plaćanja pod najvećim pritiscima od FinTech tvrtaka, jer bi sektor plaćanja i bankarski sektor mogli zbog FinTech usluga izgubiti do 30% svog postojećeg udjela na tržištu. Primjerice, uz po-moć fintech aplikacija putem mobitela omogućuje se transfer novca 24 sata dnevno. Najveći strah vezan uz ove aplikacije je strah od sigurnosti transakcije, no autori aplikacija trude se pružiti pomoć u svako doba dana. Aplikacijama se često izbjegava popunjavanje brojnih obrazaca, a financijska revolucija ide dalje u smjeru digitalnog novca, poput bitcoina, koji je stvoren i čuvan elektronički.

Trendovi na tržištu investicijskih fondova i sigurnost ulaganja za poduzetnike Nakon što su prošle godine u fokusu ulagača bili ob-veznički fondovi, ove godine osjetno je povećanje ula-ganja u dioničke fondove. Zanimljivo je što mješoviti fondovi, koji su kombinacija ovih dviju kategorija fon-dova, ne bilježe značajniji interes ulagača, navodi Iva Škorin s portala HrPortfolio.Dioničke fondove na kraju prvog polugodišta predvo-

Istraživanja pokazujuda bi sektor plaćanja ibankarski sektor mogli zbog FinTech usluga izgubiti do 30% svog postojećeg udjelana tržištu.

vinu, a zadnjim godinama fond ulaže manje rizično, na način da očuva vrijednost.

Financijski leasing za poduzetnike S ciljem osiguranja jednostavnije procedure nabave potreb-nih pokretnina po povoljnim uvjetima, ali i pružanja sveo-buhvatne podrške malim i srednjim poduzetnicima, HBOR je uspostavio poslovnu suradnju s leasing društvima koja se temelji na okvirnim kreditima odobrenim leasing društvima za financiranje malih i srednjih poduzetnika putem finan-cijskog leasinga. Primatelji leasinga mogu biti mali i srednji poduzetnici prema kriterijima Zakona o poticaju razvoja ma-log gospodarstva, OPG-i te ostale pravne i fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost. Način financiranja odvija se putem leasing društava koje ujedno definira iznos financira-nja, kamatnu stopu, naknade za primatelja lesinga i rokove otplate, a objekti leasinga mogu biti oprema, strojevi, gospo-darska vozila, plovila.

Progress - platforma za financiranje SMENova trgovinska platforma Zagrebačke burze - Pro-gress, namijenjena je malim i srednjim poduzećima. Ova platforma omogućit će malim i srednjim tvrtka-ma iz Hrvatske, a potom i iz regije, prikupljanje ka-pitala za rast poslovanja putem izdavanja dionica ili samo listanje te na taj način testiranje atraktivnosti svojih dionica na tržištu.



Budite zadovoljni poslovanjem uz RBa poduzetničke paketeRBa je prilagodila svoje FlexiBIZ poduzetničke pakete poslovanju srednjih i malih poduzeća te obrtnicima, u želji da im osigura optimalan spoj lakoće i brzine poslovanja te jednostavnu prilagodbu sve zahtjevnijim tržišnim uvjetima.

U želji da poduzetnicima olakša i ubrza poslovanje, Raiffeisen banka od sada nudi poslovnim korisnicima redizajnirane poduzetničke FlexiBIZ pakete uz korište-nje mBIZ mobilnog bankarstva, kako bi im ured uvi-jek i svugdje bio dostupan. Poduzetnici ugovaranjem jednog od RBA poduzetničkih paketa, u promotivnom razdoblju do 31. prosinca, ostvaruju pravo na akcijske uvjete korištenja paketa te korištenje mobilnog ban-karstva u potpunosti bez naknade.

RBA je prilagodila svoje FlexiBIZ poduzetničke pakete poslovanju srednjih i malih poduzeća te obrtnicima, u želji da im osigura optimalan spoj lakoće i brzine poslovanja te jednostavnu prilagodbu sve zahtjevni-jim tržišnim uvjetima. Tako poduzetnici mogu birati između tri različita poduzetnička paketa skrojena da

zadovolje potrebe svakog poslovanja. Ugovaranjem jednog od FlexiBIZ poduzetničkih pake-ta unutar promotivnog razdoblja, poduzetnici mogu iskoristiti sve pogodnosti paketa uz snižene mjesečne naknade za prva 3 mjeseca korištenja, te od sada mogu koristiti više usluga uz niže troškove poslovanja, kako bi se prilagodili suvremenom poslovanju u pokretu.

Poduzetnici ugovaranjem FlexiBIZ poduzetničkih pa-keta ostvaruju pravo na održavanje računa bez nakna-de, besplatno korištenje online servisa poput iDIREK-TA, mobilnog bankarstva i eDeal-a, izdavanja Business MasterCard debitne kartice za sve korisnike u pot-punosti bez naknade, pet internih i eksternih trajnih naloga te zaprimanje izvatka o stanju i promjenama sredstava na računu e-mailom.

FlexiBIZ poduzetnički paketi poduzetnicima također omogućuju povoljnije uvjete prilikom izdavanja USB uređaja ili SmartCard kartica s FINA-inim certifika-tom, povoljniju upisninu za pravnu osobu – Business MasterCard kreditna kartica te povoljniju naknadu za odobrenje dopuštenog prekoračenja do 12 mjeseci.

Ugovaranjem poduzetničkog paketa FlexiBIZ BALAN-CE uz navedene pogodnosti, koje u potpunosti odgo-varaju potrebama suvremenog poslovanja, ostvaruje se pravo i na određeni broj internih i eksternih naloga zadanih mBIZ/iDIREKT bez naknade, ORYX asisten-ciju – usluge pomoći na cesti, Povlaštenu tečajnicu te značajne popuste za ostale usluge paketa, dok se paket može 3 mjeseca koristiti u potpunosti bez naknade.

Ostali paketi, FlexiBIZ BONUS i STANDARD, koji nude sve pogodnosti suvremenog poslovanja, mogu se ugovoriti uz 50 posto nižu naknadu tijekom trajanja promotivne akcije.

Svi paketi nude i „ured u pokretu“, pa stoga aplikaci-ja RBA mBIZ mobilno bankarstvo korisnicima omo-gućava pristup mobilnom bankarstvu te uključuje mToken kao sigurno rješenje za autentifikaciju na RBA iDIREKT internetskom bankarstvu. RBA mBIZ aplikacija pruža mnoge praktične i korisne funkcional-nosti, u svrhu pojednostavljenja i ubrzanja poslovanja u digitalnom dobu, te je dostupna za Android i iOS platformu.


RBa mBIZ aplikacija pruža mnoge

praktične i korisne funkcionalnosti,

u svrhu pojednostavljenja i

ubrzanja poslovanja u digitalnom dobu, te je dostupna za android i

iOS platformu.


Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Bugarske, Ru-munjske, Makedonije i Irske, kampusi su smješteni u Zagrebu i Beogradu, a regionalni centri u Bugarskoj, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Sloveniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.-U ponudi imamo nekoliko MBA programa koji su po svojim karakteristikama prilagođeni određenim skupinama managera. Tako je MBA program na-mijenjen mlađim i talentiranim managerima. Kriterij upisa na taj program je da polaznik ima najmanje 3 godine relevantnog radnog iskustva. Executive MBA program namijenjen je srednjem ili top manage-mentu te poduzetnicima. Kriterij upisa je minimal-no 5 godina relevantnog radnog iskustva. Izvršnim direktorima i članovima uprava namijenjen je Chief Executive MBA program. Naši polaznici imaju prosječno 12 godina radnog iskustva, a kada bismo uzeli u obzir samo jednu generaciju, govorimo o ukupno 2000 godina radnog iskustva te generacije. Ta činjenica izuzetno podiže kvalitetu samih MBA/EMBA programa. Većina naših polaznika već se na-lazi na managerskim pozicijama - kaže Marijan Palić, marketing manager, Cotrugli Business School.-U MBA segmentu, VERN' izvodi jedinstveni međunarodni VERN'/U.B.I. MBA program, koji omogućuje nadogradnju na naših šest Master De-gree (specijalističkih) studijskih programa. MBA program izvodimo u suradnji s međunarodnim partnerom, United Business Institutes iz Bruxelle-sa, a iz te suradnje proizlaze i posebnosti programa: dvotjedni boravak u glavnom gradu EU, Bruxellesu, međunarodna diploma te specijalizacija u željenom području u međunarodnom okruženju. Studenti u Bruxellesu slušaju i polažu dio predmeta, a usto se kroz organizirane posjete upoznaju s radom institucija EU te predstavništava uspješnih međunarodnih kom-panija. Kako je program zamišljen kao nadogradnja na specijalističke studije, studenti po završetku, uz hrvatske, stječu i međunarodne diplome MBA, su-kladno području koje studiraju na diplomskoj razini na VERN'u. Predavači na MBA programu renomira-ni su domaći i međunarodni stručnjaci, koji studen-tima kroz obvezne kolegije prenose specijalistička znanja i vještine za željeno područje specijalizacije, uz mogućnost stjecanja i specifičnih znanja koja oblikuju tzv. zanimanja budućnosti, poput design thinkinga, EU tematike, Interneta stvari, Big Data, itd. Posjeti insti-tucijama EU i predstavništvima uspješnih tvrtaka stu-dentima omogućavaju uspostavu novih međunarodnih poslovnih kontakata - rekao nam je prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN'.

Ponuda MBa u HrvatskojZagrebačka škola ekonomije i managementa u ponu-di ima 10 koncentriranih MBA programa (financije/računovodstvo, marketing, management, turizam, ljudski resursi, itd.), General MBA i Executive MBA

MBa programi

MBa diploma donosi praktična znanja i kompetitivnu prednostMBa program nudi proširenje znanja s obzirom na širok spektar predmeta koji pokrivaju razna područja potrebna u businessu. Jednako važan čimbenik je i networking te razmjena iskustava s profesorima i kolegama u međunarodnom okruženju.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Od ranih 2000-ih u Hrvatskoj raste interes za MBA pro-gramima. Riječ je o poslijediplomskim specijalističkim studijima namijenjenim svima koji žele usavršiti znanje o poslovnom upravljanju, bilo da im je ono potrebno za posao koji trenutno rade ili žele napredovati u ka-rijeri. MBA studij podrazumijeva učenje na primjerima iz prakse, a obično ga upisuju ljudi s nekoliko godina radnog iskustva koji svoju budućnost vide u srednjem ili višem managementu većih kompanija, te vlasnici manjih poduzeća koji su spremni ulagati u svoje obra-zovanje. Po završetku MBA studija dobiva se prestižna titula u poslovnom svijetu - Master of Business Admi-nistration.

Zašto odabrati MBa?Bilo koji odabrani MBA studij može znatno prido-nijeti razvoju karijere, omogućiti razmjenu iskustva s profesorima i drugim polaznicima te potaknuti po-laznike na realizaciju vlastitih poslovnih planova. Kako je većina MBA studija barem u nekim segmentima međunarodnog karaktera, predavači i studenti dolaze iz

mnogih stranih zemalja, pa je studiranje i prilika za upoznavanje drugih poslovnih kultura i običaja.

-MBA program nudi proširenje znanja za gotovo sve polaznike, s obzirom na širok spektar predmeta koji pokrivaju razna područja potrebna u businessu. Dru-gi, jednako važan čimbenik je networking, s obzirom na to da velik dio znanja i iskustva dolazi iz toga što podijele kolege s godine. Polaznici su profesionalci iz različitih firmi i struka koji bi trebali imati minimalno 3-5 godina iskustva, a često imaju i puno više.

U Hrvatsku dolazi i dosta studenata MBA programa iz drugih zemalja regije, pa se i na taj način postiže dodatna raznolikost - objašnjava Aco Momčilović, predsjednik udruge MBA Croatia.Programi MBA studija koncipirani su na način da u potpunosti odgovaraju polaznicima koji su u stalnom radnom odnosu. Stečeno znanje kombinacija je teo-rijskog i praktičnog, pa se može na poslu primijeniti već za vrijeme studija.

Međunarodni MBa programiIEDC Bled School of Management u ponudi ima jedan Executive MBA program u tri formata, koji studenti-ma ostavlja na izbor hoće li program završiti unutar jedne, dvije ili tri kalendarske godine.-Executive MBA program IEDC-a naglasak stavlja na liderstvo i odgovorno upravljanje. Program je osmišljen tako da dopušta studentima pohađanje mo-dula uz rad, a zbog tri formata programa prikladan je i za studente koji ne mogu izostajati sa svojih radnih mjesta. Kako bi držali korak s najboljim praksama i najnovijim svjetskim trendovima upravljanja, a i dalje bili relevantni na lokalnoj razini, IEDC kombinira vla-stiti internacionalni profesorski kadar s gostujućim profesorima s vodećih poslovnih škola, kako bi pružili najbolji MBA program. Više od 70% MBA studenata strani su državljani i svi imaju značajno radno iskust-vo - objašnjava prof. James C. Ellert, direktor IEDC MBA programa.

Cotrugli Business School vodeća je poslovna škola u regiji i posjeduje AMBA akreditaciju. Studenti dolaze iz 11 zemalja: Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske,

čak 90% studenata napredovalo je

u karijeri nakon završenog MBa

programa, dok je 66% njih za vrijeme ili nakon studiranja

dobilo povećanje plaće.


programe. Svi programi traju 2 semestra, odnosno go-dinu dana, dok je kod General MBA i Executive MBA programa predavanja moguće pratiti i tijekom 4 seme-stra, odnosno 2 godine.

-Najtraženiji programi su tradicionalno oni finan-cijskog i računovodstvenog smjera i management, a kod poslovne zajednice to je Executive MBA. Veći interes bilježi i Human Resource Management. Svi naši programi pružaju mogućnost za međunarodnu razmjenu studenata, i to bez plaćanja dodatnih troškova školarine. ZŠEM ima suradnju s preko 130 sveučilišta diljem svijeta i velik postotak naših stude-nata odlazi, najčešće jedan semestar, na razmjenu na neko od partnerskih sveučilišta. Isto tako velik broj stranih studenata iz cijelog svijeta dolazi na ZŠEM, što pruža pravo međunarodno okruženje i dragocjenu pri-liku za upoznavanje drugih kultura. ZŠEM nudi i pro-grame 'Dvostrukih diploma' (Dual Degree) s jednim od najboljih sveučilišta u svijetu, poput KEDGE Bu-siness School (Francuska) ili Tilburg (Nizozemska), čime polaznici po završetku dobivaju obje diplome te postaju alumniji obje institucije - istaknuo je Mato Mihailović, direktor prodaje MBA programa ZŠEM-a.

Algebra u ponudi ima eLeadership MBA studij, na-stao kao produkt timskog rada predavača poslovne škole Sveučilišta u Indiani, Kelley School of Business, te predavača Algebre. Većinu kolegija na MBA pro-gramu drže profesori s Kelley School of Business, što predstavlja priliku za međunarodnu razmjenu isku-stava i najboljih praksi. Neki od kolegija vezani su uz budućnost modernih organizacija poput strateškog vođenja, razumijevanja i upravljanja digitalnim tehnologijama i inovacijama, upravljanje rizicima i sigurnošću u IT-u.

-Cjelokupni program temeljen je i usklađen s aktual-nim potrebama digitalne ekonomije u sklopu kojeg po-laznici kroz dvogodišnje obrazovanje uspješno savla-davaju poslovne vještine koje su direktno primjenjive u poslovnim procesima. Tijekom programa polaznici razvijaju poslovni plan, implementirajući znanja i vještine koje savladavaju na svakom modulu. Prilikom razvoja ideja, polaznici prolaze kroz tematske radio-nice (design thinking) kako bi što uspješnije savladali prepreke i suočili se s izazovima digitalne transfor-macije. Posebice je važno izdvojiti kako će se poslovni planovi trajno vrjednovati i procjenjivati do trenutka izlaganja na investicijskom forumu pred stvarnim izlagačima. Program objedinjuje znanja i vještine s tehnološkog aspekta informacijskih tehnologija, po-slovnog upravljanja i digitalnog upravljanja - navela je Ivana Conjar, voditeljica MBA poslovanja i upisa na Visokom učilištu Algebra.

U sklopu Sveučilišta u Zagrebu u ponudi su tri MBA studija, i to na Agronomskom, Ekonomskom i Građevinskom fakultetu.-Poslijediplomski specijalistički studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu - MBA namijenjen je svim visokoobrazovanim osobama koje žele razviti i una-prijediti svoja znanja iz managementa, marketinga i financija s posebnim naglaskom na agrobiznis. Studij pruža i stjecanje znanja u području zakona o hrani u EU, sigurnosti hrane i standarda kvalitete. Profe-sorski kadar je internacionalni, a osim dopusnice Mi-nistarstva znanosti, obrazovanja i sporta, studij ima i međunarodni certifikat AgriMBA mreže - navela je prof.dr.sc. Marija Cerjak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.-Studij Poslovno upravljanje u graditeljstvu/MBA-Con u pravilu traje dvije godine, ali je koncipiran kao hibridni model, odnosno dio nastave izvodi se online, a dio u direktnom kontaktu s nastavnicima. Naši su polaznici uglavnom inženjeri građevinarstva, arhi-tekture, kao i ostalih tehničkih struka. Oni su u pra-vilu zaposlenici tvrtaka koje su na neki način vezane uz graditeljstvo i koje su prepoznale potrebu daljnjeg usavršavanja svojih zaposlenika - kaže prof.dr.sc. Ma-riza Katavić s Građevinskog fakulteta.

Rochester Institute of Technology već niz godina na svojem zagrebačkom kampusu provodi Master of Science studij iz područja leadershipa i inovacija (Ser-vice, Leaderhip and Innovation). -Radi se o progra-mu koji sagledava suvremeno poslovanje iz različitih aspekata i za razliku od mnogih drugih programa koji proučavaju 'best practices', ovaj se u velikoj mjeri bavi onime što možemo nazvati 'next practices'. Za razliku od MBA programa koji se fokusiraju na određene dije-love poslovanja i funkcije kao što su marketing, finan-cije ili ljudski resursi, ovaj program bavi se razvojem organizacije kao cjeline. Profesori imaju bogato

Svi sofisticiraniji poslodavci i

internacionalne firme prepoznaju

kvalitetu i važnost MBa edukacija.

MBa programi

Iskustva polaznikaCotrugliBusinessSchoolredovitoprovodiinternoistraživanjeoiskustvupolaznikasvojihMBAprograma.-Mišljenjenašihalumnijaistudenatajakonamjevažnotezbogtogaprovodimoistraživanja,aonadajuodličnerezultate.Čak90%studena-ta napredovalo je u karijeri nakon završenog programa, dok je 66% njih za vrijeme ilinakonstudiranjadobilopovećanjeplaće.Vrijednojeistaknutiidabi99%našihalumnijapreporučiloupisCotrugliBusinessSchoolprograma-naglašavaPalić.

-BivšistudentiMBAprogramaističukakosuimupravoradnastudijamaslučaja,štojeiglavnaokosnicarazvojaznanjanaMBAprogramu,terazgovorisastručnjacimaizposlovnogsektoraiupoznavanjerazličitihposlovnihsustavadodatnoproširiliper-spektivuoprimjenjivostispecijalističkihznanjaivještinakojesusteklitijekomsvogaškolovanja.IznimnokorisnimsmatrajuupoznavanjeradainstitucijaEU,budućidamnogi od njih ostaju vezani uz EU tematiku i fondovska pitanja, bilo u funkciji speci-jalistauposlovnojorganizacijiilipoduzetnikaipokretačainovacijauobiteljskojtvrtki.Izistepozicijeuviđajuikoristinovihpoznanstavaumeđunarodnojakademskojipo-slovnoj zajednici te ih nastoje iskoristiti za razvoj karijere ili poslovanja organizacije -istaknuojeCvrtila,dekanVeleučilištaVERN’.


NaZIV ŠKOLE NaZIV MBa PROGRaMa TRaJaNJE CIJENa

IEDC - Bled ExecutiveMBA 1-3godine 23.000-34.000EUR

Cotrugli MBA 22 mjeseca 10.000 EUR

ExecutiveMBA 22mjeseca 18.000EUR

ChiefExecutiveMBA 1-3godine 28.000EUR

Digital MBA 1 - 3 godine 10.000 EUR

algebra eLeadership MBA 18.000 EUR

ZŠEM MBA 1 godina 10.400 -12.400 EUR

General MBA 2 godine

ExecutiveMBA 2godine

VERN’ VERN’/U.B.I.MBA 2godine 25.650-28.520HRK

agronomski fakultet MBA-AB 2godine 30.000HRK

Građevinski fakultet MBACon 2 godine 12.000 EUR

RIT Master of Science 21 mjesec 16.300 EUR

Mirakul Edukacijski centar MiniMBA-Executiveleadership 3dana 5.500HRK

MiniMBA-Managementskills 3dana 5.500HRK

međunarodno iskustvo, a dolaze s RIT Collegea pri-mijenjene znanosti i tehnologije iz Rochestera (država New York, SAD). Po uspješnom završetku studija, stu-denti stječu međunarodno priznat američki akademski naziv Master of Science u području Service Leadership and Innovation, koji dodjeljuje RIT - kaže Ivana Silić, voditeljica odjela za upise RIT Croatia.

Mirakul Edukacijski centar u ponudi ima dva mini MBA programa, Management skills i Executive lea-dership. Temeljni je cilj programa Management skills stjecanje šire i integrirane slike svih managerskih vještina pomoću kojih će polaznici moći efikasno pla-nirati, organizirati, prezentirati i voditi svoj tim i or-ganizaciju. Usvojit će tehnike koje će im pomoći da napreduju kao manageri i razviju svoju karijeru.Cilj programa Executive leadership je pomoći po-laznicima da ostvare svoj potencijal vodstva, znaju predvidjeti konkurentsku strategiju, provesti značajne promjene i postići izvanredne rezultate. Svaki pro-gram ima po tri modula i temelji se na razmjeni iskustava, studijama slučaja i samoprocjeni osobnih vještina vodstva.

Novosti u MBa studijimaMeđu novostima u MBA studijima poslovne škole izdvajaju nove programe i širenje suradnje sa stranim obrazovnim ustanovama.-Digital MBA najnoviji je program u sklopu Cotrugli poslovne škole. Centar programa je u Dubaiju. Dio predavanja pohađa se online, a neka od njih moguće je slušati i uživo u svim državama u kojima Cotrugli ima svoje centre - rekao nam je Palić.-Od novosti izdvojili bismo novi smjer koji škola pokreće, a to je MBA Turizam. Također, već postojeći profesorski kadar pojačavamo stručnjacima iz real-

nog sektora koji, koristeći se stvarnim primjerima poslovne prakse, iz svog iskustva studentima prenose praktično znanje. To je proces koji se stalno obnavlja, tako da su naši studenti uvijek u tijeku s vremenom i trenutnom situacijom u poslovnom okruženju. Do-datno pojačavamo i naš akademski kadar s inozemnim profesorima, najviše sa Sveučilišta u Michiganu, s kojim imamo dugotrajnu i blisku suradnju - naveo je Mihailović iz ZŠEM-a.-U regionalnim okvirima, IEDC je pionir u uvođenju konzultantskih projekata na visokoj razini s lokalnim, regionalnim i multinacionalnim kompanijama u svoj MBA program. IEDC je također predvodio u doda-vanju obaveznih predavanja vezanih za umjetnost i liderstvo, poslovnu etiku, korporativno upravljanje i korporativnu društvenu odgovornost u MBA nastavni plan i program - istaknuo je Ellert.

Koliko poslodavci prepoznaju MBa?Koliko će poslodavac prepoznati MBA diplomu ovisi o poslodavcu i o poziciji, smatra Momčilović te dodaje: -Svi sofisticiraniji poslodavci preferiraju za više pozi-cije one s MBA titulom, ili šalju svoje zaposlenike na slične programe. Također, internacionalne firme više prepoznaju kvalitetu i važnost takvih edukacija.

-Za daljnju karijeru svakako su važne i akreditacije i priznanja koje škola ima, poput AACSB akreditacije (koje posjeduje 5% najboljih poslovnih škola u svije-tu) ili Eduniversal rankinga (4 palme - najbolja škola u Hrvatskoj), a obje posjeduje ZŠEM - istaknuo je Mihailović.

-Polaznici koji traže posao s Cotrugli MBA diplomom stječu značajno bolju referencu ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelom svijetu, budući da posjedujemo AMBA

93% ispitanika navodi da je MBa

obrazovanje povećalo njihovu konkurentsku

prednost.

MBa programi MBa programi

Mini MBA Executive leadership

Dovedite tvrtku do njezinog maksimalnog potencijala. Executive Leadership je sposobnost onih koji upravljaju zaposlenicima da utječu i usmjeravaju pojedince u organizaciji. Trodnevni program

omogućava svim sudionicima razmjenu mišljenja i iskustava s vrhunskim liderima regije.


Building Your Leadership Skills


Developing Leaders in Others – How to Build Relationship with Your People?

MODUL 3 (8. prosinca 2017.)

Executive leadership Decision Making and Strategic Planning

TRAJANJE PROGRAMA: 10. studenoga 2017. - 8. prosinca 2017.

MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICE:FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold

KOTIZACIJA:Redovita cijena programa iznosi 5.500,00 kn + PDVPromotivna cijena za uplate do 26. listopada iznosi 4.900,00 + PDV.

VODITELJICA PROGRAMA:dr.sc. Jasminka Samardžija

PRIJAVE I KONTAKT:tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 94e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hrSvi moduli mogu se upisati pojedinačno, kao zasebni seminari.


akreditaciju. AMBA akreditaciju posjeduje samo 2% poslovnih škola u cijelom svijetu, a 91% članova AMBA-e ocijenilo je kvalitetu njihove poslovne škole, predavača i kurikuluma ocjenom odličan ili vrlo dobar - rekao nam je Palić.

-Kompetitivne prednosti koje polaznici stječu in-terdisciplinarnim pristupom stjecanja/nadogradnje postojećih znanja novim znanjima omogućava im bolju poziciju na tržištu rada i ‘dižu’ cijenu rada. Ula-skom Hrvatske u EU konkurencija stručnjaka znat-no se pojačala, ali su se istovremeno otvorila vrata i za naše dobro obrazovane stručnjake - upravljanje projektima nije omeđeno granicama. Istraživanja pro-vedena u Hrvatskoj pokazuju da završeni MBA-ovci imaju u prosjeku 36% veću plaću u odnosu na kolege s VSS-om i da se češće nalaze na rukovodećim mjesti-ma - navodi prof. Mariza Katavić.

-U posljednje vrijeme studij eLeadership prepoznat je od strane poslodavaca, a potvrđuje ga činjenica kako će se do 2020. godine, prema službenoj procjeni Eu-ropske komisije, u EU stvoriti više od 200.000 radnih mjesta za eLeadere - managere digitalne ekonomije. Većina tvrtaka danas već provodi neki oblik digitalne transformacije, bez obzira je li ona strateški planirana ili su ih na to, jednostavno, prirodno ‘natjerali’ tržište i konkurencija, što znači da jesu ili će biti u potrazi za kvalitetnim kadrovima. Algebrin MBA program eLeadershipa trenutačno je jedini ove vrste na širem području - ističe Conjar.

Savršen omjer uloženog i dobivenogInvesticija u vlastito obrazovanje uvijek je dobra odlu-ka, a u današnjem poslovnom svijetu bez cjeloživotnog učenja gotovo je nemoguće pratiti poslovne trendove. Prema iskustvu naših sugovornika, velik broj polazni-ka MBA programa zadovoljan je uloženim novcem, vremenom i zalaganjem u odnosu na mogućnosti koje im se otvaraju nakon studija.-Na IEDC-u provodimo godišnje istraživanje među svim našim MBA alumnima. Istraživanje provedeno ove godine pokazalo je da 93% ispitanika navodi da je MBA obrazovanje povećalo njihovu konkurentsku prednost. Čak 76% ispitanika smatra da je MBA obra-zovanje povećalo njihove prihode, a 74% navelo je da su napredovali na drugu poziciju ili dobili premještaj u željeno područje rada unutar tri godine nakon di-plome. Ovi kvalitativni pokazatelji u skladu su s po-zitivnom stopom povrata ulaganja u IEDC MBA pro-gram - kaže Ellert.-Omjer je prilično dobar ako se gleda na razdoblje od pet godina. Mislim da većina studenata vrati ulaganje. Dobar dio napreduje u karijeri u tom razdoblju ili otkrije neke skroz nove interese. Dosta njih motivira se za poduzetništvo. Naravno, to je vrlo individualno i ovisi o tome koliko je svatko uložio truda u sam MBA studij, ali i u aktivnosti alumnija nakon njegovog završetka - smatra Momčilović.

Stipendije za MBaU Otvorenom učilištu Algebra upravo je u tijeku stipen-dijski natječaj za eLeadership MBA program.-Otvorili smo stipendijski natječaj za upis nove generacije polaznika MBA programa. Naša su prošlogodišnja iskustva sa stipendijskim natječajem sjajna, a to mišljenje dijele i kan-didati. Ove godine, prvi put, finalisti će raditi na realnom projektu Hrvatskog Telekoma, partnera natječaja. Tim koji ponudi najkvalitetnije rješenje poslovnog izazova osvaja timsku stipendiju te nastavlja razvijati rješenje u sklopu MBA programa uz stalno mentorstvo MBA predavača s Kel-ley School of Business i HT-a. Dodatno, Algebra dodjeljuje jednu punu stipendiju za dvogodišnji eLeadership MBA program finalistu koji osvoji najviše ocjene kolega natjeca-telja i osmeročlanog žirija. Dobitnik pune stipendije može, ali i ne mora, biti član pobjedničkog tima. Kandidati koji se žele prijaviti za ovu stipendiju moraju imati minimalno 3 godine relevantnog radnog iskustva, 180 ECTS bodova te posjedovati aktivno znanje engleskog jezika. Sve informacije o ovom stipendijskom natječaju možete pratiti na web stra-nici eleadership.mba - navodi Conjar.Mogućnost stipendi-ranja ima i IEDC Bled School of Management, a potencijalni korisnici stipendija mogu troškove Executive MBA studija umanjiti za 25-50%.MBA studij svojim zaposlenicima često plaćaju i sami poslodavci. Prema riječima Ace Momčilovića, oko 50% polaznika MBA programa stipendirano je od strane poslo-davaca koji žele uložiti u svoje ljudske resurse, ali ih tako i na neki način vezati za firmu.

alumni zajednica i networkingRazmjena iskustva i stvaranje novih poslovnih, ali i prijateljskih veza jedna je od ne-procjenjivihvrijednostiMBAprogramaitekakovažnazadaljnjirazvojkarijere.-NetworkingjesvakakonajjačiadutkojiMBAkoristiuprivlačenjunovihstudenatajerstvaraprilikuzaposlovnapoznanstvakojapolaznicimapružajumnogeprilike.Usto,podjednako je bitno kako se pojedina visokoškolska institucija bavi trenutnim po-laznicima,aliialumnima.ZŠEMtoprepoznajeodsamihpočetakatakodasmoprvifakultetuHrvatskojkojijeustanovioCareercentar,kojiorganiziraeventezatrenutnepolaznike, poput sajma karijera - Student Future Day, gdje se inovativnim pristupom omogućujepovezivanjestudenataitvrtakakojeondanudeprilikezaposaokrozstu-dentskirad,stažiranjeilistalnozaposlenje.Također,Careercentarodržavaikontaktesnašimalumnimaipovezujeih,organiziradruženja,konferencije.Rezultattogajedaječak94%ZŠEMstudenatazaposlenounutargodinudanaodzavršetkastudija-naglašavaMihailović.-AlumnimrežaIEDC-abrojivišeod5.000članova,prekokojihseostvarujuvažniposlovnikontaktiusrednjojiistočnojEuropi,paišire.Alumnijisupovezanikroz15IEDCalumniklubovakojiorganizirajuraznadogađanjanakojimasesusrećuijačajusvoje kontakte kroz networking - navodi Ellert.-Našaalumnizajednicabrojivišeod1.800članova.Nekolikoputagodišnjeimamookupljanjealumnija,baškakobismoimomogućilikvalitetannetworkingkojijenašavelikasnaga.SljedećetakvookupljanjebitćenadogađanjuCotrugliDays,kojiseovegodineodržavajuod12.do15.listopadauRovinju,gdjećeseokupitivišeod400sudionika-kažePalić.

Velik broj polaznika MBa programa

zadovoljan je povratom svega

uloženog, u odnosu na mogućnosti koje

im se otvaraju nakon studija.

MBa programi

OBJAVA NATJEČAJA

za upis V. generacije studenata u akademskoj godini 2017./2018.

POSLOVNO UPRAVLJANJE U GRADITELJSTVUMBA IN CONSTRUCTION (MBACon)

za stjecanje akademskog naziva:sveučilišni specijalist Poslovnog upravljanja u graditeljstvu

(engl.: University specialist MBA in Construction)

Naši kandidati za polaznike studija MBACon imaju diplomu sveučilišnog diplomskog

studija (ili četverogodišnjeg dodiplomskog studija - prema staroj shemi studiranja) i

ostvarili su najmanje 300 ECTS bodova iz studija građevinarstva, arhitekture ili srodnog

tehničkog studija. Sukladno članku 17. stavak 2. Pravilnika o poslijediplomskim stu-

dijima Sveučilišta u Zagrebu, osobe koje nisu završile sveučilišni diplomski studij iz

odgovarajućeg područja mogu upisati studij uz polaganje razlikovnih ispita po odluci

Stručnog vijeća studija. Studij traje 4 semestra (3 semestra nastave u modulima i 1 se-

mestar za izradu završnog rada) i nosi 90 ECTS bodova.

Pri upisu kandidati uz molbu prilažu:

• ispunjen obrazac za prijavu,

• diplomu o završenom studiju,

• životopis,

• prijepis svih ocjena sa studija te prosjek ocjena (potreban je prosjek ocjena 3,5 odno-

sno 3,0 uz preporuku jednog sveučilišnog profesora i poslodavca),

• dokaz da imaju najmanje 2 godine radnog staža.

Prijave se primaju do popunjenja upisne kvote.

MBa programi

Tvrtke u hrvatskom graditeljstvu danas se suočavaju s mno-gobrojnim problemima koji su ozbiljni i kompleksni. Za njihovu opstojnost i razvoj neophodno je pravilno sagleda-vanje uvjeta prisutnih u poslovnom okruženju, definiranje pravilne strategije razvoja, donošenje ispravnih i pravovre-menih odluka, kao i efikasno poslovno upravljanje u uvje-tima nesigurnosti, izloženosti konkurenciji te nedostatka resursa. Za sve navedeno potrebna su znanja koja povezuju tehničku i poslovnu dimenziju, teoriju i praksu.

Poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij Poslovno upravljanje u graditeljstvu (MBACon), međunarodni je i interdisciplinarni studij, kreiran kako bi polaznicima pružio najsuvremenija i praktična znanja iz područja poslovnog upravljanja specifično usmjerenih na građevinska izvođačka, projektantska i konzultantska poduzeća te gospodarsku gra-nu u cjelini. U tom cilju nastavu na svakom kolegiju ovog studija izvode birani nastavnici Građevinskog fakulteta, Ekonomskog, Pravnog i Fakulteta organizacije i informati-ke Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s vrhunskim predavačima s brojnih prestižnih svjetskih sveučilišta. Cilj nastave je da polaznici na suvremen, efikasan i praktičan način usva-jaju odmah primjenjiva znanja i vještine koji predstavljaju svjetski standard.

MBACon je interdisciplinaran studij koji obuhvaća nastavu iz kolegija različitih područja, kao što su:• kolegiji vezani za opće poslovno upravljanje (analiza po-

slovnih odluka, dizajniranje organizacije graditeljskih poduzeća, poslovna strategija graditeljskih poduzeća, kvantitativne metode za poslovno upravljanje, manage-ment ljudskih potencijala, društveno odgovorno poslo-vanje graditeljskih poduzeća),

• ekonomski kolegiji (marketinške strategije graditeljskih poduzeća, računovodstvo za poslovno upravljanje gradi-teljskih poduzeća, upravljanje financijama graditeljskih poduzeća, poslovna statistika),

• građevinski kolegiji (planiranje i kontrola graditeljskih projekata, ugovorno pravo građenja, upravljanje gra-diteljskim projektima, gospodarenje građevinama, zaštita okoliša, informacijski management graditeljskih poduzeća, integralno planiranje za održive projekte, eva-luacija nekretnina).

Studij u pravilu traje dvije godine kroz četiri semestra, od kojih je posljednji predviđen za izradu završnog rada. Na-stava je svojim intenzitetom i rasporedom prilagođena zapo-

MBa in Construction - odmah primjenjiva znanja i vještine svjetskog standardaU izvedbi studija osobita se pažnja posvećuje interaktivnim oblicima nastave te se potiče suradnja studenata i nastavnika iz različitih znanstvenih područja. Na predavanjima se obrađuju konkretni slučajevi iz međunarodne i domaće prakse, pri čemu se očekuje aktivan i angažiran pristup studenata.

Nastava uživo održava se dijelom u kongresnom centru Terme Tuhelj (3 modula, svaki u trajanju od 9 dana), a dijelom na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

slenim polaznicima. Održava se kroz tri intenzivna modula uživo te online. U razdoblju od dvije godine polaznici trebaju položiti sve propisane ispite, izraditi seminarske radove, te obraniti završni specijalistički rad (pri čemu ostvaruju ukup-no 90 ECTS bodova) i stječu akademski naziv: Sveučilišni specijalist Poslovnog upravljanja u graditeljstvu

(engl.: University specialist MBa in Construction).

Jedan od polaznika programa MBACon svojevremeno je izjavio: -Meni se ova investicija financijski isplatila već tijekom predavanja, budući da sam u izravnim kontaktima s priznatim stručnjacima koji su nam bili predavači dobio odgovore, odnosno pojašnjenja na sva pitanja koja sam tre-bao, a što sam odmah primijenio u svom poslu.

www.mbaincon.com [email protected]


Svi statistički pokazatelji ukazuju na pojačani rast me-talske industrije u zadnje tri godine, a pozitivan trend se nastavlja. Prema podatcima HGK rasli su ukupni prihodi, broj tvrtaka i izvoz, koji čini preko 63% ukup-nog prihoda, što je metaloprerađivačku industriju u In-dustrijskoj strategiji RH pozicioniralo kao pokretačku snagu. U 2016. izvezeno je metaloprerađivačkih proizvoda u vrijednosti 2,99 mlrd. eura, što predstavlja 27,29% izvoza u prerađivačkoj industriji i 24,27% ukupnog izvoza Hrvatske. Ukupni broj zaposlenih u metaloprerađivačkoj industriji u 2016. iznosio je 59.235, tj. 28,42% zaposlenih u prerađivačkoj indu-striji.

Mogućnost rasta i razvoja metalske industrije u okviru hrvatskoga gospodarstvaBudući da se radi o jednom od najznačajnijih sekto-ra u ukupnom EU gospodarstvu, jasno je da prostor za daljnji rast i razvoj postoji. -Ministarstvo gospo-darstva, poduzetništva i obrta kroz Industrijsku strate-giju RH 2014.-2020. i pojedine dijelove Strategije pa-metne specijalizacije ovu će djelatnost podupirati kroz buduće odluke, mjere i aktivnosti, u čemu će imati potporu Vlade RH. Što se tiče tehnološkog razvoja

Metaloprerađivačku industriju opterećuju nekonkurentnost i nedostatak kadrovaPremda svi pokazatelji ukazuju na pozitivne trendove u metalskoj industriji, metalce muči zastarjela tehnologija, financiranje izvoznih poslova, stvaranje i zadržavanje novih stručnih kadrova te zakoni koji nameću obaveze u pogledu zaštite okoliša, zaštite na radu i radnih odnosa, energetske učinkovitosti i sl.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

promatranih djelatnosti industrije, jednim dijelom isti je osiguran činjenicom da je čak 30% kapitala me-talske industrije u rukama inozemnih investitora. Na taj način ova je djelatnost snažno uključena u global-ne lance vrijednosti. Inozemne investicije najbolji su i najjeftiniji izvor znanja kad je u pitanju tehnološki razvoj tvrtke ili djelatnosti u cjelini. Glavni investitori u ovu djelatnost dolaze iz Austrije, Italije, Njemačke i Slovenije - kažu iz MINGO-a.

Dodaju da je potrebno jačati razvojno-istraživačke i inovacijske aktivnosti i kapacitete poslovnog sektora te snažnije povezati poslovni sektor s organizacijama za istraživanje i širenje znanja, kako bi se ono primijenilo u stvaranju novih i značajno unaprijeđenih proizvo-da i usluga s visokom i višom dodanom vrijednosti u gospodarstvu. Problem je kontinuirani nedostatak stručnog kadra za ovu djelatnost, što predstavlja veliku prepreku daljnjem razvoju sektora.-Zasigurno najveći problem sektora metalske indu-strije su kadrovi. Ono što vrijedi odlazi u inozemst-vo, a mi taj odljev ne možemo zaustaviti jer im ne možemo dati veće plaće, što bi nas dovelo u gubit-ke i nekonkurentnost na ino tržištu. S druge strane

U 2016. godini izvezeno je

metaloprerađivačkih proizvoda u

vrijednosti 2,99 milijardi eura.

Metalska industrija

je postajanje nedovoljnog broja kvalificirane radne snage. Treće, projekcije za budućnost u pogledu ka-drova su nam loše. Tako da se ovog trenutka taj pro-blem čini najveći, dugotrajno nerješiv. U tom pogle-du Vlada mora hitno donijeti fleksibilan propis koji će omogućiti svakom poduzetniku koji ne može naći radnika na hrvatskoj burzi rada da ga može automatski uvesti - kaže Franjo Turek, predsjednik uprave MIV-a i Izvršnog odbora Udruge metalne industrije Hrvatske udruge poslodavaca.

MINGO ove teškoće namjerava riješiti kroz različite programe dodatnog obrazovanja i stipendiranjem učenika i studenata za pojedina zanimanja, a sustavno rješenje ovog pitanja je pokretanje sustava dualnog obrazovanja.

Specifičnost usluga u metalskoj industrijiPonuda proizvoda i usluga metaloprerađivačke indu-strije u Hrvatskoj vrlo je raznolika. Prema Nacionalnoj klasifikaciji podataka obuhvaćene su sljedeće djelatno-sti: proizvodnja metala (C24), proizvodnja gotovih me-talnih proizvoda (C25), proizvodnja strojeva i uređaja (C28), proizvodnja motornih vozila (C29), proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (C30) i popravak i instali-ranje strojeva i opreme (C33). Također, tvrtke, posebno one manje, specijalizirale su se u skladu s potražnjom

Metalska industrija

na tržištu za specifične usluge poput CNC obrade me-tala, rezanja, brušenja, zavarivanja i dr., koje su tražene u proizvodnji strojeva za industriju, poljoprivredne mehanizacije, električnih uređaja, dijelova za pumpe i kompresore, petrokemijske i naftne industrije, proce-sne industrije, brodogradnje, vodoopskrbe, proizvodnje metala i proizvoda od metala, i dr.

Prednost takve specijalizacije, kaže Anđelko Kaščel, direktor i osnivač tvrtke Laser Inženjering d.o.o. speci-jalizirane za uslugu laserskog rezanja metala, jest osi-guravanje kvalitetnijeg i konkurentnijeg proizvoda i/ili usluge. Takve specijalizirane dobavljače traže velike, već etablirane tvrtke jer si u neumoljivoj i intenzivnoj konkurentskoj igri ne mogu priuštiti odstupanja u kvaliteti proizvoda i/ili usluga svojih dobavljača.

Nabava i obrada materijalaU industriji metala i čelika mijenjaju se zahtje-vi i potrebe kupaca, pa se i nabava materijala mora prilagođavati novim trendovima i zahtjevima tržišta. Danas su među najtraženijim materijalima čelik i nehrđajući čelik, tj. inox, te aluminij.-Metal je burzovna roba, a njegovu cijenu diktiraju najjača gospodarstva. Tržište čelika u svijetu trenutno se nalazi u velikim problemima. Prekapacitiranost i prevelika zaduženost tjeraju neke od najvećih čeličana

Problem je kontinuirani nedostatak stručnog kadra za ovu djelatnost, što predstavlja veliku prepreku daljnjem razvoju sektora.


na smanjenje proizvodnje, odnosno udruživanje s dru-gim čeličanama. Kriza na tržištu čelika osjeća se i u Europi. Iako EU naglašava važnost čeličana i svojim programom želi povećati udio ove industrije u BDP-u do 2020. godine za 20%, očito je da se tržište još nije oporavilo od ne tako davne krize. Osim toga, oporavku gospodarstva neće pomoći ni uvoz jeftinog čelika iz Kine koji dodatno pogoršava situaciju - smatra Kaščel.Obrada metala profitabilna je grana metalske indu-strije, a prema podatcima iz 2016., međimurske tvrt-ke koje se bave obradom metala prihodima su gotovo nadmašile četiri nacionalna brodogradilišta. Postupci obrade metala dijele se na obradu izvornog obliko-vanja, obradu sa i bez odvajanja čestica, obradu spa-janjem, zaštitu i obradu promjenom svojstava.

Brodogradnja u HrvatskojOvisno o količini isporučenog brodovlja, brodograđevna industrija ima prosječno oko 2% udje-la u hrvatskom BDP-u posljednjih desetak godina, a njen se značaj ogleda i u činjenici da zapošljava oko 5% radne snage u industrijskom sektoru, odnosno oko 10% ako se tom broju dodaju kooperantska poduzeća.-Hrvatska brodogradilišta danas, u odnosu na vrijeme s početka privatizacije i restrukturiranja, povećala su svoj udio na svjetskom i europskom brodograđevnom tržištu za oko 3 puta (mjereno u cGT). Sve to posti-gnuto je ugovaranjem manjih serija specijaliziranih i visoko sofisticiranih plovila, koja sa sobom 'vuku' veću dodanu vrijednost, no istovremeno kao pro-totipovi nose u sebi dozu povećanog rizika uspješne realizacije projekta. Ovakvo opredjeljenje svih naših brodogradilišta je u uvjetima vrlo zahtjevnog i nesklo-nog nam tržišta, jedini mogući izlaz ka održivom rastu i razvoju, te predstavlja osnovicu za prisutnost hrvats-

Velik izvozni potencijal pokazuje

vojna industrija, koja je lani povećala izvoz za 20% u odnosu na

2015., a vrijednost izvezene vojne

opreme bila je 224 milijuna eura.

Metalska industrija

ke brodograđevne industrije na svjetskom tržištu - smatra Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje - Jadranbrod.Brodogradilišta su kadrovski i tehnološki sposobna odgovoriti izazovima i promijeniti svoje proizvodne programe te se usmjeriti zahtjevnijim projektima s odmakom od standardnih plovila.-Vanbrodograđevni projekti vrlo su važan seg-ment u aktualnim proizvodnim programima naših brodogradilišta, te su poslovni uspjesi koji se postižu realizacijom takvih projekata, npr. projekt Brodospli-ta 'Vrata Venecije', gradnja stupova vjetroelektrana, gradnja čeličnih konstrukcija mostova, izrada dizalica i dr., pokazatelj da brodogradilišta itekako imaju svoje mjesto i u takvim specifičnim tržišnim segmentima - zaključuje Ostojić. Izvozni potencijal metalske industrijeMetaloprerađivačke tvrtke snažno su izvozno orijentirane. Najznačajnija izvozna tržišta za metaloprerađivačku industriju su tržišta EU (Njemačka, Italija, Austrija), no zbog visoke dodane vrijednosti proizvoda, naročito strojogradnje, tvrtke pronalaze svoja tržišta na svim kontinentima.Velik dio tvrtaka izvozi preko 90% svoje proizvodnje, kao što su Harburg-Freudenberger Belišće d.o.o. (95,9%), Đuro Đaković TEP d.o.o. (94,3%), Brodogradilište Viktor Lenac d.d. (95,9%), Bilfinger Đuro Đaković Montaža d.o.o. (94,3%). Velik izvozni potencijal pokazuje vojna industrija, koja je lani povećala izvoz za 20% u odnosu na 2015., a vrijednost izvezene vojne opreme bila je 224 mil. eura.

-U izvozu smo uspješni jer imamo skoro pa europ-sku kvalitetu proizvoda, ali smo zato cjenovno niži i stoga prihvatljivi. Rapidan rast cijene rada dovodi nas do nekonkurentnosti i nemogućnosti izvoza. Da-nas puno pričamo o povećanju plaća, a jako malo o našoj radnoj produktivnosti. Je li netko mjerio koliko doista radimo od 8 sati koliko provedemo na poslu - kritičan je Turek. Rješenje vidi u financiranju izvoznih poslova jeftinim kapitalom i podrške izvoznicima. -Tržište je ključan aspekt, a podrška izvoznicima bit-na je na domaćem tržištu jer mi izvoznici na njemu gubimo najveću energiju i resurse. Vlada bi morala pronaći načina kako da domaći proizvođači budu 'pre-ferirani' ili 'neograničavani' u nastupu na domaćem tržištu. Sramotno je da smo našoj industriji nametnu-li cijeli niz EU direktiva koje ona ispunjava, a da pri-tom proizvođačima izvan EU, u procesu certifikacije proizvodnje i proizvoda, te zahtjeve ne postavljamo. Pomoć na ino tržištima, koja se sve više zahuktava kroz gospodarsku diplomaciju, čiji potencijal raste, predstavlja jedan pozitivan primjer - naglašava Turek.

Kako povećati konkurentnost hrvatske metalske industrijeNa globalnom planu hrvatska industrija prisutna je na

Metalska industrija

tržištu s proizvodima niske razine dodane vrijedno-sti. -Ključni razlozi za tako nepovoljnu poziciju su niska razina opremljenosti rada kapitalom, niska ra-zina udjela visokoobrazovane radne snage u ukupno-me broju zaposlenih te izrazito niska razina ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga. Kako je strateška pozicija razvijenih zemalja prvenstveno usmjerena na one razine vrijednosnoga lanca gdje se ostvaruje visoka razina dodane vrijednosti, jasno je da se razvoj industrije mora usmjeravati prema onim područjima gdje realno postoji mogućnost za strateško pozicioniranje na višim razinama dodane vrijedno-sti, poput proizvodnje gotovih metalnih proizvoda i proizvodnje strojeva i uređaja - kažu iz MINGO-a. Rješenje vide u bespovratnim sredstvima, poreznom rasterećenju i poticanju kapitalnih ulaganja.

-Ministarstvo je u sklopu reformskog paketa Nacio-nalnog plana reformi izradilo Akcijski plan za admini-strativno rasterećenje gospodarstva, s ciljem stvaranja poticajne investicijske klime i jednostavnijih uvjeta poslovanja. Kroz provođenje 104 reformske mjere planira se pojeftiniti i pojednostavniti poslovanje, st-voriti uštede za gospodarstvo rezanjem prekomjernih administrativnih troškova, kao i uklanjanje prepreka tržnom gospodarstvu - poručuju iz MINGO-a.-Nužne su nam investicije u tehnološka unaprjeđenja,

što će dovesti do povećanja produktivnosti i kvalitete naših proizvoda. Kao i cijela industrija, tako je i me-talska industrija opterećena raznim nepotrebnim na-metima, ali držim da je taj problem nerješiv dokle god imamo ovako veliki državni aparat i lokalnu samou-pravu - smatra Turek. Dodaje da je MIV od podinve-stirane proizvodnje u 2007. do danas investirao u svoje proizvodne i druge resurse preko 120 mil. kuna, što je jamstvo borbe za kvalitetu i razvoj tvrtke i proizvoda. -Sigurno je da je koncept od ideje do gotovog proizvo-da jako važan i mi ga kao takvog promoviramo u svije-tu jer se sve osmišljava i proizvodi na jednom mjestu, što je jamstvo kvalitete. Ključnu ulogu u tome ima i istraživanje i razvoj, ali on je u tvrtki limitirajućeg karaktera ako se ne proširi na suradnju sa znanstve-nim institucijama i drugim akterima šire društvene zajednice - kaže Turek.

-Razvijena nacionalna proizvodnja pokretač je malog i srednjeg poduzetništva jer se velike tvrtke za određene proizvodne procese oslanjaju na MSP-ove - smatra Kaščel. Problem je što na domaćem tržištu ima sve manje velikih metalskih tvrtaka. -Da bi nacionalna proizvodnja bila konkurentnija, ona se mora temeljiti na ulaganjima, znanju, visokoj tehnologiji i izvozu so-fisticiranijih proizvoda s dodanom vrijednošću. U su-protnom ćemo taj raskorak u nekonkurentnosti i dalje

U 2015. godini prema dobiti najveće rezultate ostvarile su tvrtke HS Produkt d.o.o., 3. MaJ Brodogradilište d.d., OMCO Croatia d.o.o., 3. MaJ MID d.d. i Industrius d.d.


Metalska industrija

Namjeravamo biti prvi servisni centar za rezanje metala u Hrvatskoj s ciljem dodane vrijednosti

O dinamičnom poslovanju unutar metal-ske industrije i planovima tvrtke razgovara-lismosAnđelkomKaščelom,direktoromiosnivačemtvrtkeLaserInženjeringd.o.o.

Kakvim se sve specifičnim uslugama bavi Laser Inženjering?Od prvog dana poslovanja specijaliziralismo se za uslugu laserskog rezanja metala. Kakojeraslapotražnjazaostalimtehnologi-jama rezanja metala, tako smo se u fazama osposobljavali i za ostale metode rezanja metala: rezanje vodenim mlazom, plazmom te autogeno rezanje. Uvodili smo i kom-plementarne tehnologije i usluge obrade, poput savijanja metala, urezivanja navoja, kao i druge obrade, kako bi našim klijentima osigurali cjelovitiju uslugu i konkurentniju cijenu.

Kome su ove usluge namijenjene?Našiklijenti,domaćiiinozemni,dolazeizraznihindustrija,kaoštosuproizvodnjastrojevazaindustriju,proizvodnjaelektričnihuređaja,petrokemijskainaftnaindustrija,procesnaindustrija, brodogradnja, vodoopskrba, dijelovi za pumpe i kompresore, proizvodnja meta-la i proizvoda od metala, proizvodnja poljoprivredne mehanizacije i mnoge druge.

Koje su prednosti takve specijalizacije unutar metalske industrije?Specijalizacijaosiguravakvalitetniji ikonkurentnijiproizvodi/iliuslugu.Fokusnaodređeniproces,uzčvrstistavzapronalaženjeoptimalnihrješenjateponavljanjemprocesa,dovodidousavršavanja,domajstorstva.TojeonoštoipredstavljapristupLeanfilozofijeuproizvodnji,stalno poboljšanje procesa i maksimalnu orijentiranost prema zahtjevima kupaca.

Koji su daljnji planovi Laser Inženjeringa?Istaknuobihdajesamaidejajošprijepočetkaradatvrtkebilaposlovatiipozicioniratisenarazvijenoiuređenotržištezapadnoggospodarstva.Usrpnjusmoobilježilitrigo-dinerada.Ponosnismonatoštosmounatočjakojkonkurenciji,domaćojiinozemnoj,nepovoljnomekonomskomokruženjuipoteškoćamaupronalaženjuodgovarajućihpro-filazaposlenika,uspjeliosigurativodećitržišniudioupružanjuuslugalaserskogrezanjametala. To nam je sada zamašnjak da realiziramo isto i u ostalim metodama rezanja me-tala,kaoi todasesnažnijepozicioniramouEU.Svojimiskustvom,znanjemitimomkojeg smo okupili, ispunili smo prvi preduvjet za izradu plana u ostvarivanju ovog cilja. Primjenomnovetehnologijeisuvremenimpristupommanagementa,teprimjenomTQMuposlovanju,potvrdilismoodabranismjerkretanjafirme.

Nastavnonarečeno,težimopostatiprviservisnicentarzarezanjemetalauHrvatskojsciljemdodanevrijednosti.Akaoposljedicatakvogradasigurnoćebitiivlastitiproizvod,rezultat zatvaranja kompletnog procesa proizvodnje. Sljedeći korak je investicija uproizvodno-upravni objekt, kao i kupnja dodatnih strojeva nove tehnološke generacije.NaravnodadomaćetržištetakođerpromatramokaoizazoviplanjeunašojSlavonijipri-premitiuvjetezaizravnoposlovanje.Alikaosljedećikorakje,uzpredstavništvo,svakakoaktiviranjeproizvodnjeuNjemačkoj.

anđelko Kaščel, direktor

Laser Inženjeringa

nadoknađivati fleksibilizacijom radnog zakonodavstva i smanjivanjem radničkih plaća - smatra Kaščel.

Inovativni potencijal hrvatske metalske industrije vidljiv je po zapaženoj prisutnosti na svjetskim sajmo-vima inovacija i nagradama. U sektoru obrambene industrije inovacijama se ističu tvrtke DOK-ING, HS Produkt i Šestan-Busch, a na sajmu IDEX pridružio im se i Brodosplit s najnovijim proizvodom, obalno-ophodnim brodom. Tvrtka ALTPRO, koja se bavi razvojem i proizvodnjom signalno-sigurnosne opreme za željeznička vozila i infrastrukturu, dobila je zlatnu medalju na INPEX-u, najvećoj američkoj izložbi ino-vacija, za svoj sustav RLC23 koji je uspješno predstavi-la i na INTARG-u u Poljskoj.

-Od DIV proizvoda baziranih na vlastitom istraživanju i razvoju svakako bismo izdvojili elastične spojnice za željezničku infrastrukturu (SKL MD i DIV sistem). Div grupa jako puno polaže u I&R novih proizvo-da i usluga. U tom smislu razvijamo CEKOM centar kompetencija u suradnji sa znanstvenim partnerima i manjim tvrtkama, kako bismo mogli udovoljiti i odgovoriti tržišnim potrebama na brz način. To je naš najvažniji projekt koji nam osigurava da bez državne potpore na tržišnim osnovama i u suradnji s kvali-tetnim partnerima možemo osigurati nove proizvode i usluge koji su konkurentni i ne utječu na troškove tekućih poslova. Na taj način investiramo u rast i razvoj poslovanja. Veći projekt baziran na I&R unutar DIV grupe je nosiva offshore platforma bazirana na svojstvima leda kao osnovnom materijalu - ističe Vlat-ka Gudeljević, specijalist u odjelu marketinga DIV-a.

U tijeku je izrada Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, čiji je cilj povećanje ula-ganja privatnog sektora u I&R, povećanje broja po-duzetnika koji ulažu u I&R i inovacije te povećanje broja visokokvalificiranog osoblja i istraživača u privatnom sektoru. MINGO provodi i Strateški projekt za podršku uspostavi Inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi. Cilj mu je stvaranje učinkovitog i samoodrživog institucionalnog, pravnog i strateškog okvi-ra za podršku i poticanje ulaganja privatnog sektora u I&R i inovacije te podizanje svijesti o važnosti istraživanja, razvoja i inovacija za iskorištavanje potencijala i postizanje industrijskog rasta kroz nastavak procesa pametne speci-jalizacije. Javni pozivi 'Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja', 'Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu' i 'Podrška razvoju Centara kompetencija' imaju za cilj poboljšanje inovacijskog okruženja i jačanje kapaciteta poduzeća za I&R i inovacije te njihovu komercijalizaciju.

Suradnja znanstveno-obrazovnog i metalskog sektoraU MINGO-u priznaju da se teško može govoriti o po-stojanju suradnje metalskog sektora s nositeljima zna-

Metalska industrija

nosti. -Jedan od načina kako unaprijediti suradnju jest uspostaviti jaču vezu između sveučilišta i poduzeća koja posluju unutar poduzetničke infrastrukture fi-nancirane od Ministarstva, pri čemu konkretno misli-mo na tehnološke parkove, čija je uloga 'posredništvo' između sveučilišta i poduzeća. Ta uloga konkretizi-ra se u 'prenošenju' rezultata istraživanja na način koji je razumljiv tržišnim potrebama. Tehnološki park djeluje kao poveznica između inovacija koje se pod djelovanjem tehnološkog parka konkretiziraju u poduzetništvu kroz stvaranje dodane vrijednosti - poručuju iz MINGO-a.U međuvremenu vodeće tvrtke metalskog sektora same iniciraju suradnju sa znanstveno-obrazovnim institucijama. Primjerice, Končar već nekoliko godi-na provodi projekt 'Upravljanja znanjem' u kojem surađuje sa Sveučilištem u Zagrebu, Fakultetom elektrotehnike i računarstva te Filozofskim fakulte-tom. U Končaru je krajem 2016. radilo 27 doktora zna-nosti i 50 magistara znanosti.DIV je pokrenuo projekt Mala tvornica radni-ka s ciljem bržeg i konkretnijeg uklapanja mla-dih stručnjaka u proizvodne procese. -Suradnja sa znanstveno-istraživačkim i obrazovnim institucijama naše je trajno opredjeljenje. Suvremeno tržište rada traži prilagodljivu radnu snagu koja suvereno vlada ključnim kompetencijama. Kreiranjem specijaliziranog odjela koji će multidisciplinarno raditi s novim kadro-

vima pritom ih intenzivno pripremajući na realno poslovno okruženje u kojem će se sutra zateći, stva-ra se kvalitetnija poveznica sa svijetom gospodarstva i približavaju konkretne poslovne situacije, koje su vrlo često neizvjesne i iznenadne. Svrha projekta je stvoriti inovativan poslovni model koji će omogućiti kandida-tima stjecanje profesionalnog praktičnog znanja kroz stručan/pripravnički rad u specijaliziranom odjelu - objasnila je Gudeljević.

Vodeće tvrtke metalske industrije u HrvatskojPrema podatcima kojima raspolaže HGK, po ukup-nom prihodu u 2015. godini najbolje poslovne rezul-tate imale su tvrtke Aluflexpack grupa - proizvođač aluminijske ambalaže, 3. MAJ Brodogradilište d.d., AD Plastik d.d. - proizvođač automobilskih dijelova, Harburg-Freudenberger Belišće d.o.o. - proizvođač strojeva za izradu pneumatika, Uljanik Brodogradilište d.d. - proizvođač specijalnih brodova, HS Produkt d.o.o. - proizvođač oružja, Končar - Električna vozila d.d., Đuro Đaković TEP d.o.o. - tvornica energetskih postrojenja i Brodogradilište Viktor Lenac d.d.U istoj godini, prema dobiti najveće rezultate ostvarile su tvrtke HS Produkt d.o.o., 3. MAJ Brodogradilište d.d., OMCO Croatia d.o.o. - proizvođač alata za staklarsku industriju, 3. MAJ MID d.d. - tvornica mo-tora i dizalica te Industrius d.d. - proizvođač procesne i energetske opreme.

Inovativni potencijal hrvatske metalske industrije vidljiv je po zapaženoj prisutnosti na svjetskim sajmovima i novacija i nagradama.

POKaZaTELJ UžE ŠIRE

C24-C25 C24,C25,C28,C29, C30

po prihodu HS Produkt d.d. 3. MaJ Brodogradilište d.d.

aluflex Pack Novi d.o.o. HS Produkt d.d.

ĐĐ Termoenergetska postrojenja d.o.o. aluflex Pack Novi d.o.o.

Omco Croatia aD Plastik d.d.

KFK d.o.o. Harburg-Freudenberger d.o.o.

po izvozu HS Produkt d.d. HS Produkt d.d.

aluflex Pack Novi d.o.o. aD Plastik d.d.

ĐĐ Termoenergetska postrojenja d.o.o. aluflex Pack Novi d.o.o.

LTH Metalni lijev Harburg-Freudenberger d.o.o.

po broju zaposlenih HS Produkt d.d. Uljanik Brodogradilište d.d.

ĐĐ Termoenergetska postrojenja d.o.o. HS Produkt d.d.

Metalska industrija Varaždin d.d. 3. MaJ Brodogradilište d.d.

Dalekovod proizvodnja d.o.o. PPC Buzet d.o.o.

DIV Tvornica vijaka aD Plastik d.d.

Najveća poduzeća u metalskoj industriji (poredani po vrijednosti pokazatelja)

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta


Prije niskougljične trebala nam je cjelovita energetska strategija Uvoza energije bit će manje, a kupci će plaćati skuplju energiju, proizlazi iz Niskougljične strategije Republike Hrvatske, koja preferira obnovljive izvore, a u kojoj nema mjesta za nove termoelektrane na ugljen, plin je u kogeneracijama ograničen na 700 MW, a isplativost investicija u te elektrane bit će snažno vezana uz pomoćne regulacijske usluge.


Naknade za poticanje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj nedavnom su odlukom Vlade povećane s 3,5 na 12 lipa po MWh, što od početka rujna uzrokuje značajnije povećanje cijena električne energije. Takvo očekivano i nužno povećanje naknada zbog gradnje novih obnovljivih izvora energije (OIE) posljednjih godina utjecat će na kućne budžete, ali i na gospo-darstvo.

Povećana gradnja OIE i model njihovog subvencio-niranja kroz naknade posljedica je, prije svega, nepo-stojanja nacionalne energetske strategije. Nedavno je dovršena Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske, a direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar, Go-ran Granić, upozorava kako je ključan nedostatak dosadašnje energetske strategije potpuna odvojenost klimatske i energetske politike. Granić je mišljenja kako se sa Strategijom niskougljičnog razvoja Hrvats-ke trebalo pričekati nakon donošenja nove Energetske strategije razvoja Hrvatske.

Strategije niskougljičnog razvoja HrvatskeNedavno predstavljena niskougljična strategi-ja predviđa tri scenarija: NUR - nastavak postojeće prakse, NU1 - niskougljični scenarij postupne tranzi-cije i NU2 - niskougljični scenarij snažne tranzicije.Hrvatski prijedlog strategije kompatibilan je s doku-mentom Europskog vijeća, odnosno prati projekci-ju Pariškog klimatskog sporazuma jer bi putan-jom između NU1 i NU2 Hrvatska do 2030. godine smanjila štetne emisije stakleničkih plinova u odnosu na 1990. godinu između 38 i 44%. Scenarij NUR, nai-me, do 2030. godine predviđa 20-postotno smanjenje emisije štetnih plinova, NU1 33%, a NU2 77%.

Opći ciljevi niskougljične strategije su, primjerice, postizanje održivog razvoja temeljenog na znanju i konkurentnom gospodarstvu, povećanje sigurno-sti opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, povećanje dostupnosti energije, kao i smanjenje ener-getske ovisnosti. Naravno, jedan od glavnih ciljeva je smanjenje onečišćenja zraka.Uz pretpostavku da će do 2030. potrošnja energije prosječno rasti od 0,8 do 1,2% godišnje, Hrvatskoj tre-

ba do 2030. godine novih 50 do 100 MW električne energije iz solarnih elektrana, odnosno 75 do 150 MW iz vjetroelektrana.Sektor proizvodnje i prerade goriva, nadalje, emiti-ra 6,7% štetnih emisija, a strategija predviđa od 15 do 18% manju potrošnju naftnih derivata do 2030., potrošnju plina na razinama iz 2014., dok bi ukapljeni plin mogao postati jamac sigurnosti opskrbe i stabilnih cijena.Novi zeleni poslovi mogli bi do 2030. godine otvoriti od 50.000 do 80.000 novih radnih mjesta. Za prelazak na niskougljično gospodarstvo, u razdoblju od 2021. do 2030. bit će potrebno od 150 do 300 milijuna eura godišnje.

Dobavni pravci i diversifikacija opskrbe plinomPrirodni plin ima sve veći udio u ukupnoj ener-getskoj potrošnji Europe u zadnjih 20 godina (nauštrb manjem udjelu nafte i ugljena) te na njega otpada go-tovo četvrtina ukupne potrošnje, naročito za grijanje i električnu energiju domaćinstva.

EU uvozi dvije trećine prirodnog plina, bilo plino-vodima ili dostavom brodovima putem LNG-a. Više od trećine uvezenog plina dolazi iz Rusije, ostatak je uvoz iz Norveške, Alžira i Katara. Većina zemalja EU u potpunosti je ili djelomično ovisna o uvozu, a uglavnom ovise o jednom uvozniku, najčešće Rusiji.

Ovisnost o samo jednom izvoru ili samo jednom načinu dostave rizična je za zalihe, bilo zbog mogućnosti tehničkih poteškoća i nesreća, bilo zbog političkih odnosa i problema.Zbog toga je Europska unija pojačala pravila o sigur-nosti dostave, obvezujući države članice da osiguraju dostavu kućanstvima i osjetljivim korisnicima, kao što su bolnice i škole, čak i kod težih uvjeta prekida opskr-be. Europska je komisija 2014. provela testiranje koje je pokazalo da bi Europa lakše podnijela poteškoće u dostavi plinom ako bi države članice bolje surađivale.

Prošle godine predložene su nove točke u regulativi iz 2010. kojima se uvodi novi mehanizam solidarno-sti i suradnje koji bi osigurao da država članica može

Povećana gradnja OIE i model njihovog

subvencioniranja kroz naknade

posljedica je, prije svega, nepostojanja

nacionalne energetske strategije.

Energija i zaštita okoliša Energija i zaštita okoliša


proglasiti hitno stanje i primiti plin iz susjednih ze-malja. U travnju je o ovom postignut dogovor između predstavnika Vijeća i Parlamenta, a o konačnom tekstu zakona Parlament je glasao 12. rujna. Zemlja članica EU može aktivirati mehanizam solidarnosti i pozvati druge države članice da joj pomognu u borbi s krizom.Za alternativnu opskrbu Hrvatske plinom predviđen je plutajući LNG terminal. LNG Hrvatska objavila je javne natječaje kojima počinje potragu za partnerima u gradnji pristrana i plinovoda, te za nabavu 'plutajuće jedinice za prihvat, skladištenje i uplinjavanje', tzv. FSRU broda. Predviđeni rok za dovršetak terminala je kraj 2019. godine.

Izgradnja CNG i LNG mreže u HrvatskojAko bi se krenulo u razvoj CNG-a i LNG-a u Hr-vatskoj, uz Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti 2018.-2030. godine mogla bi se izgraditi 21 CNG/LNG punionica po autocestama, županijskim središtima i većim gradovima.Upotreba prirodnog plina u prometu ima značajnu ulogu u energetskoj tranziciji u EU i svijetu te se nameće kao ključni odgovor na sve veće probleme u borbi s klimatskim promjenama. Takav raspoloživ,

pristupačan i ekološki prihvatljiv energent u Hr-vatskoj mora biti, s obnovljivim izvorima, predvodnik energetske tranzicije. U strategijama prometnog razvoja potrebno je uključiti sva alternativna goriva, a Hrvatska tu loše stoji, upozorava Zajednica za UNP pri HGK. Hrvatska je od 28 zemalja EU na pretpo-sljednjem mjestu u primjeni CNG-a u motornim vo-zilima.

Prirodni plin emitira 27% manje emisija ugljičnog dioksida, dok CNG emitira 17% manje, a LNG 11% manje stakleničkih plinova nego dizelsko gorivo. Međutim, biometan, koji se dobiva iz deponija otpa-da, emitira 115% manje stakleničkih plinova, jer je znanstveno utvrđeno da takav bioplin pridonosi stva-ranju i očuvanju ozona.Na hrvatskim je cestama 301 vozilo na CNG, a u radu su i tri punionice CNG-a, dvije javne u Rijeci i u Za-grebu te jedna interna, koju koristi tvrtka Zagrebački električni tramvaj u Zagrebu. Sljedeće godine na hr-vatskom tržištu trebala bi se pojaviti prva javna LNG punionica koja bi bila namijenjena gospodarskim vozilima, a o interesu prijevoznika ovisi hoće li biti otvorena u Zagrebu ili Rijeci. Do 2020. godine infra-struktura za takve punionice trebala bi biti postavljena u svim većim gradovima, a do 2030. godine trebala bi biti postavljena kompletna mreža punionica. Zajednica za UNP računa da bi se, ako se krene u razvoj CNG-a i LNG-a u Hrvatskoj uz Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti 2018.-2020. godine, moglo izgraditi 11 CNG/LNG punionica, dok bi se u razdo-blju 2021.-2030. moglo dobiti još 11 punionica po županijskim središtima i većim gradovima.Veliki su potencijal županijske ceste i autoceste, gdje bi se moglo napraviti još 46 punionica u razdoblju 2020.-2030. godine. Prema procjenama, uz poticaje, broj vozila na alternativna goriva u razdoblju 2017.-2020. mogao bi se popeti na 148.800, gdje bi autoplin i električna vozila bila najzastupljenija, dok bi CNG brojio 3.500, LNG 200, a biometan 50 vozila. Bez po-ticaja, u istom razdoblju, broj vozila na alternativna goriva na hrvatskim autocestama bio bi samo 83.565, CNG-a 500, LNG-a 50 i biometana samo 5, upozora-vaju članovi Zajednice.

Novi ISO certifikat za ugljični otisak zgrada ISO 16745Jedan od načina poboljšanja energetske učinkovitosti svakako je iskorištavanje ogromnog potencijala za povećanje učinkovitosti u sektoru stambenih zgra-da, najvećeg pojedinačnog potrošača energije u Euro-pi, čija potrošnja čini 40% ukupne energije. Otprili-ke 75% zgrada energetski je neučinkovito, a godišnje se u Europskoj uniji obnavlja samo od 0,4 do 1,2% ukupnog fonda zgrada, ovisno o državi članici.U svjetlu izmjena Direktive 2010/31/EU o ener-getskim svojstvima zgrada izašao je novi standard ISO 16745, kojim je definirana metodologija, izračun

Energetski projekti HEP grupeUlaganjaupostojećeproizvodnekapaciteteimajuzaciljpovećanjevrijednostiključnih,strateških proizvodnih postrojenja, dok se investicijskim ulaganjima u nove proizvodne kapaciteteitehnologijenastojidiversifikacijomenergenataosiguratidugoročnapouzda-nostiraspoloživostproizvodnogportfeljaHEPgrupe.Iujednomiudrugomslučajuula-ganjamorajuzadovoljitiuvjetesigurnostiopskrbe,konkurentnostiteodrživosti.Pritomsuulaganjauobnovljiveizvoreenergijeusredištudugoročnopostavljenograzvojnogciljautemeljenognakonceptuodrživostiiaktivnomupravljanjuupodručjimazaštiteokolišaisprječavanjaklimatskihpromjena.StimciljemHEPrazvijaprojekteuizgradnji:elektranenašumskubiomasuuOsijekui Sisku, projekte u razvoju zamjenski blok C u termoelektrani Plomin, kombi-kogene-racijski plinski blok u Zagrebu, drugu fazu hidroenergetskog sustava Senj i Program zaštite,uređenjaikorištenjarijekeSaveizaobaljaodgranicesRepublikomSloveni-jom do Siska, te višegodišnji projekt u realizaciji: fotonaponske elektrane na krovovi-mazgradauvlasništvuHEP-a.

Pritomeseulaganjaumrežnuenergetskuinfrastrukturuprovoderadizadržavanjavrijednostiimovinenadugirok,stabilnostiopskrbeenergentimaterazvojatržištaenergentimanadobrobit svih korisnika.HEPODSmodernizira postojeću i gradinovudistribucijskumrežudabizadovoljionovepotrebezaelektričnomenergijomipriključenjanovihkupaca,posebiceuvelikimgradovima,turističkimiindustrijskimzonama.Nizomzasebnihinvesticijskihprogramakontinuiranoseprovodisanacijanaponskihokolnosti,uvođenjesuvremenihmjernihuređajazaregistracijupotrošnjeiusklađivanjesnovimnormama.Osim izgradnje novih dionica vrelovoda i parovoda, HEP-Toplinarstvo provodivišegodišnjiprojektrevitalizacijemagistralnihdijelovavrelovodnetoplinskemrežeuZagrebu,OsijekuiSisku.Revitalizacijaseprovodiprimjenomtehnologijepredizolira-nihcijevi,arezultiratćesmanjenjemtoplinskihgubitaka,povećavanjempouzdanostiisporuke,smanjenjempotrošnjegorivatesmanjenjememisijaonečišćujućihtvariuzrak.

Energija i zaštita okoliša

Za prelazak na niskougljično

gospodarstvo, u razdoblju od 2021.

do 2030. bit će potrebno od 150 do

300 milijuna eura godišnje.

i izvještavanje o ugljičnom otisku postojećih zgrada. Industrija pozdravlja novi međunarodni standard, koji do sada nije postojao za postojeće zgrade, jer će omogućiti standardizaciju mjerenja, a mogao bi biti i vodič za postavljanje nacionalnih standarda kada je riječ o ugljičnom otisku postojećih zgrada.

Pametna spremnost (smart readiness) zgradaEuropska će komisija predložiti uvođenje indikatora 'pametne spremnosti' (smart readiness), koji bi mo-gao biti usvojen do kraja 2019., a sada započinje rad na razvoju tog indikatora i metodologije njegovog izračuna. Poticaj za taj indikator je manjak kvalitetnih informacija o svojstvima zgrada u Europi, kako bi se ojačali napori za smanjivanjem potrošnje energije u tom sektoru.

Uz to, informacije iz certifikata o energetskoj učinkovitosti nisu ujednačene, a ne postoji ni uni-verzalno prihvaćena definicija što čini jednu zgra-du pametnom. Indikator pametne spremnosti mje-rit će kapacitete zgrade za primjenu ICT rješenja i elektroničkih sustava kako bi se optimizirale funkcije i interakcija s elektroenergetskom mrežom, a život u zgradama bio bi primjenom novih tehnologija zdraviji i udobniji. Cilj uvođenja certifikata je jačanje svijesti vlasnika zgrada o vrijednosti elektroničke automatiza-cije i monitoringa, stoga je Komisija naručila studiju koja je tehnička podrška Direktoratu za energiju, kako bi se radilo na razvoju ovog indikatora. Računa se da bi indikator mogao biti dovršen do travnja 2018.

Hrvatska kandidat za izgradnju EU projekta DONESNa Institutu Ruđer Bošković održan je sastanak predstavnika tehničkog savjetodavnog odbora europ-ske agencije Fuzija za energiju (TAP F4E) s hrvatskim fuzijskim stručnjacima, o smještaju prestižnog projekta DONES vrijednog 550 milijuna eura, važnog za razvoj fuzijske energije, za kojeg se natječu Hr-vatska i Španjolska, priopćeno je iz IRB-a. Riječ je o

ključnom uređaju za testiranje materijala u ekstrem-nim uvjetima velikog zračenja ozračivanjem fuzijskih materijala - neutronskom izvoru za DEMO. Osim što će hrvatski stručnjaci razvijati ključne tehnolo-gije, Hrvatska je, uz Španjolsku, ozbiljan kandidat za njegov smještaj u Europi, a svoju je ponudu za DO-NES predala 24. travnja ove godine. Stoga su na sa-stanku stručnjaci razmijenili informacije i objasnili detalje važne za izradu tehničkog izvještaja TAP F4E o španjolskoj i hrvatskoj ponudi za projekt DONES.Na čelu TAP F4E je Gabriele Fioni, potpredsjednik Upravnog vijeća agencije Fuzija za energiju i zamje-nik direktora francuske Agencije za atomsku energi-ju CEA. Članovi TAP F4E ugledni su znanstvenici iz Belgije, Francuske, Italije, Njemačke, Švicarske i Uje-dinjenog Kraljevstva. Osim stručnjaka s IRB-a, na sastanku su sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Državnog zavoda za nuklearnu sigur-nost, Hrvatskog operatera prijenosnog sustava, HEP-a te Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Objava tehničkog izvještaja TAP F4E, s ocjenom hr-vatske i španjolske ponude, očekuje se u drugoj polo-vici 2017. godine. Konačna odluka o smještaju DO-NES-a temeljem ponude obje zemlje bit će donesena na visokoj političkoj razini Europske unije, odnosno u Europskoj komisiji i Europskom vijeću, u komuni-kaciji s vladama Hrvatske i Španjolske. Vodeći insti-tuti u obje zemlje, hrvatski IRB i španjolski CIEMAT, inače sudjeluju u dizajnu DONES-a u sklopu H2020 projekta EUROfusion. Ovaj projekt upravlja svim europskim istraživačkim aktivnostima u području fuzije radi uspješne realizacije konstrukcije prvoga međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) i razvoja tehnologije za izgradnju de-monstracijske fuzijske nuklearne elektrane (DEMO), čija se izgradnja planira nakon 2035. godine, priopćeno je iz IRB-a.

Energija i zaštita okoliša

Većina zemalja EU-a u potpunosti je ili djelomično ovisna o uvozu, a uglavnom ovise o jednom uvozniku, najčešće Rusiji.


Hibridi i električni automobili osvajaju hrvatsko tržišteVozila sve više idu u smjeru elektrifikacije. Volvo više ne planira razvijati nove dizelske motore, a između 2019. i 2021. godine uvest će pet potpuno električnih modela. U svrhu povećanja broja ekološki prihvatljivijih vozila na cestama, Daimler aG svim vlasnicima dizelskih vozila norme Euro 1 do Euro 4 u Hrvatskoj do kraja godine nudi zamjenski bonus pri kupnji novog Mercedes-Benz vozila.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Kolovoz je gotovo tradicionalno najslabiji mjesec po prodaji novih automobila na hrvatskom tržištu, potvrđuju to podatci agencije Promocija plus o praćenju broja mjesečnih registracija. Tijekom ko-lovoza registrirana su samo 2.433 nova automobila, a u odnosu na srpanj, kada je prodano 4.125 novih vozila, u kolovozu je zabilježen pad od 59%. Razlog tomu izostanak je flotne prodaje zbog godišnjih odmora, što potvrđuje i Suzuki kao najprodavanija marka ovog mjeseca.

No usporedimo li prvih osam mjeseci ove godine (prodano je 38.709 novih automobila) s istim razdo-bljem prošle godine kada je registrirano 6.379 manje novih vozila, dolazimo do plusa od 19,7%.U prvih osam mjeseci najprodavaniji je i dalje Volkswagen (5.603 automobila), s tržišnim udjelom od 14,47%. Slijedi ga Opel (4.091), Škoda (3.718), Renault (3.629) i Ford (2.327).U premium segmentu vodi i dalje Audi sa 1.406 no-vih registracija u prvih osam mjeseci, te se nalazi na

11. mjestu u ukupnom poretku. U ukupnom poretku Mercedes je na 14. mjestu (1.017), a BMW na 17. mjestu (977). Gledajući samo kolovoz, Audi je bio najprodavanija premium marka sa 124 nove regi-stracije, BMW je imao 59, a Mercedes 57.

Najprodavaniji modeli na hrvatskom tržištu tijekom godineNajprodavaniji model marke Peugeot na hrvatskom je tržištu Peugeot 208, gradski kompakt snažnog ka-raktera, koji je istodobno šik i sportski, energičan i modernih linija. Povrh bogate game i brojne opreme nudi svježe i originalne mogućnosti personalizacije te tehnološka rješenja za veću udobnost i sigurnost. U ponudi je s 3 razine opremljenosti: Access, Active i Allure, s istodobno štedljivim i učinkovitim moto-rima benzinskim 1,2 PureTech 68 i 82 te dizelskim BlueHDi 75 i 100. -Veliki iskorak u prodaji na hrvatskom tržištu napra-vili smo s novim SUV-om Peugeot 3008, hrvatskim i europskim automobilom 2017., koji je privlačan,

opremljen naprednom tehnologijom, intuitivan i igra na kartu emocija i personalizacije. S novim Peu-geotom 3008 zauzeli smo važno mjesto u segmentu C SUV u skladu sa strategijom približavanja pre-mium segmentu, a to smo uspjeli tako što u nje-ga serijski ugrađujemo i-Cockpit - navodi Tomislav Miletić, generalni direktor marki Peugeot, Citroën i DS u Hrvatskoj.

Prema riječima Frana Josipa Stanića Horvata iz tvrt-ke KMAG d.o.o., Kia Sportage i Kia cee’d i dalje su najprodavaniji Kia modeli, s time da je cee’d najbolje prodavan Kia model u Hrvatskoj.-Veći dio Hyundai modela u vrhu je svog prodajnog segmenta: i10, i20, i30, i40 i Tucson - kaže Lina Dujić, Marketing i PR, Hyundai Hrvatska d.o.o.-Novi Citroën C3 je naš najprodavaniji model. On donosi svježinu i optimizam svojim odvažnim sti-lom kojeg dodatno naglašavaju brojne mogućnosti personalizacije. Unutrašnjost se odlikuje dizajnom koji u prvi plan stavlja udobnost. Opremljen je suvremenim internetskim tehnologijama, kao što je ConnectedCAM Citroën™, ugrađena kamera visoke razlučivosti koja omogućuje dijeljenje slika i videa, a predstavljena je prvi put u svijetu - napominje Hr-voje Grbac, direktor marke Citroën.

Tu je i novi Citroën C-Elysee, s atraktivnom ponu-dom u rujnu i listopadu. Tako C-Elysée s opremom FEEL ima primamljivu cijenu od 81.900 kn, 5 godi-na jamstva uz Citroën Financiranje te odličan omjer cijene i kvalitete. C-Elysée moderna je i prostrana trovolumenska limuzina izrazite elegancije i ro-busnosti, poznata po udobnosti.

Noviteti u SUV/crossover klasi Kako najavljuju iz Citroëna, u siječnju iduće godi-ne konkretizirat će svoju SUV ofenzivu te lansirati novi kompaktni SUV, C3 Aircross. To je automobil koji nudi velike mogućnosti personalizacije, uz 90 kombinacija vanjskog i 5 kombinacija unutarnjeg uređenja. Kako bi bio referenca u svom segmentu, u unutrašnjosti su koristili svoje znanje i umijeće u pogledu prostora, modularnosti i svjetlosti. S lakoćom se kreće u gradu kao i na otvorenoj cesti, a s funkcijama Grip Control® i Hill Assist Descent odličan je za bijeg iz sva-kodnevice.

Ovu jesen marka Peugeot dodatno stavlja naglasak na SUV modele s kojima žele ponajprije zauze-ti važno mjesto u segmentu C SUV, a u skladu sa strategijom približavanja premium segmen-tu. -Od rujna na hrvatsko tržište lansiramo novi SUV Peugeot 5008

automobili automobili

Ovu jesen Peugeot dodatno stavlja

naglasak na SUV modele s kojima žele zauzeti važno mjesto

u segmentu C SUV.

Iako su dizelaši i dalje najprodavaniji u Europi, to bi se uskoro moglo promijeniti.

sa 7 sjedala. Peugeot tako popunjava svoju ponudu SUV modela, koja se sada sastoji od modela Peugeot 2008, 3008 i 5008. U njegovoj unutrašnjosti nalazi se Peugeot i-Cockpit® najnovije generacije, a osim kompaktnog upravljača i velikog dodirnog zaslo-na od 8”, novi PEUGEOT i-Cockpit® serijski nudi i izvanredni digitalni prikaz u visini očiju visoke razlučivosti, do 12,3” s animacijama i zadivljujućim izgledom - rekao nam je Tomislav Miletić.

Sezonsko povećanje cestarine Tijekom razdoblja pojačanog intenziteta prome-ta sezonsko povećanje cestarine jedna je od mjera prihvaćenog financijskog restrukturiranja tvrtaka u cestovnom sektoru, kao dijela projekta Modernizaci-ja i restrukturiranje sektora cestovne infrastrukture, kojeg je Ministarstvo mora, prometa i infrastruktu-re pokrenulo početkom prošle godine sa Svjetskom bankom.

U Vladinom planu restrukturiranja cestovnog sekto-ra navodi se kako će budući, potpuno automatizirani elektronički sustav naplate cestarine, biti određen do kraja ove godine, a trebao bi se početi primjenjivati najkasnije do 2021. godine.

Upitna budućnost dizelskih automobila Iako su dizelaši i dalje najprodavaniji u Europi, to bi se uskoro moglo promijeniti. Kako donosi Večernji list, od 16,9 milijuna prodanih automobila tijekom prošle godine u Europskoj uniji 8.365 mili-juna ili 49,5% ima dizelski pogon. Prema uglednoj švicarskoj bankarskoj grupi UBS, udio dizelskih mo-tora u novim putničkim autima u cijelom svijetu, koji sada iznosi 13,5%, do 2025. godine past će na 4%. Druga studija konzultantske kuće AlixPartners navodi da će do 2030. godine udio dizelskih motora u ukupnom tržištu automobila u Europi s današnjih 49,5% pasti na samo 9%.

69www.mirakul.hr

Citroën C3 aIRCROSS

Hyundai i30


U Hrvatskoj je u 2016. godini prodano 25.323 no-vih auta s dizelskim motorima, a 2015. godine njih 22.094. Zanimljivo, Hrvatska je uz Portugal i Irsku, tržište s najvećim udjelom dizelskih automobila.

Ekološke norme koje proizvođači moraju ispuniti sve su zahtjevnije, pa proizvodnja dizelskih motora postaje skupa. Proizvođači moraju ugrađivati razne pročišćivače ispušnih plinova, pa se prognozira da će to biti komplicirano i previše skupo za manje aute. Volvo ne planira razvijati nove dizelske motore jer su troškovi smanjenja emisija dušikovog oksida po-stali previsoki. Između 2019. i 2021. godine uvest će pet potpuno električnih modela te osigurati da ostatak ponude automobila s konvencionalnim ben-zinskim i dizelskim motorom ima i neku vrstu hi-bridnog motora.

U svrhu povećanja broja novih, ekološki prihvatlji-vijih vozila na cestama, Daimler AG svim vlasnicima dizelskih vozila norme Euro 1 do Euro 4 u Hrvatskoj do kraja godine nudi zamjenski bonus u iznosu od 2.000 eura (netto) pri kupnji novog Mercedes-Benz vozila. U slučaju kupnje novog električnog Smarta, bonus iznosi 1.000 eura. Bonus vrijedi bez obzira na marku rabljenog vozila koje kupac trenutno vozi, no mora biti registrirano na ime kupca najmanje 6 mje-seci. Ponuda je vezana uz narudžbu bilo kojeg no-vog Mercedes-Benz vozila s benzinskim ili dizelskim motorom norme Euro 6, novog plug-in-hibrida ili bilo kojeg Smart Electric Drive vozila.

Pohod električnih automobila i hibrida na hrvatsko tržište Kia trenutno nudi sljedeće hibride/električne mo-dele: Kia Niro, Kia Soul, Kia Optima Plug-in hibrid, Kia Niro Plug-in hibrid - Niro ima običnu hibridnu izvedbu i plug-in izvedbu.Citroën u ponudi ima hibridni DS 5 Sport Chic Hybrid 4x4. To je profinjen automobil avangardnog dizajna s dinamičnim voznim svojstvima i na-prednim tehnologijama. Ukratko, to je automobil koji privlači pozornost.

Novitet u ponudi Peugeota je novi Partner Tepee Electric, premijerno predstavljen ovog proljeća na Salonu automobila u Ženevi, koji spaja adute au-tomobila za slobodno vrijeme, koji su mu donije-li uspjeh od lansiranja, s prednostima i užitkom vožnje električnih vozila. Nudi udobnost za pete-ro putnika zahvaljujući prostranoj i prilagodljivoj unutrašnjosti. Peugeot Partner Tepee Electric na-mijenjen je sve većem broju kupaca koji žele uskla-diti električnu mobilnost s brojnim svakodnevnim aktivnostima, od poslovnih do poslovno-privatnih. Njegov doseg vožnje homologiran na 170 km i odgo-vara potrebama većine europskih i hrvatskih vozača

automobili automobili

Uđite u novu dimenziju s novim SUV Peugeot 5008 sa 7 sjedala

PeugeotjeodsredinerujnalansiraonahrvatskotržištenoviSUVPeugeot5008sa7sje-dalaitakoosvajanovopodručje,područjevelikihSUV-ovasasedammjestausegmentuC.Natomobećavajućemtržištu,konceptnovogSUV-aPeugeot5008donositrostrukiizazov:nastavitirazvojMarkeipodićijuuvišicjenovnirazred,postativoziloprisutnonasvjetskojraziniiostvaritimeđunarodniuspjehtepostativodećevozilosegmentuvelikihSUV-ova sa sedam mjesta u segmentu C.

Nahrvatskomtržištu,noviPeugeot5008uponudijesodličnimuvjetimafinanciranjai 4 godine jamstva. Kupci tako imajumogućnost kupiti novi SUV Peugeot 5008 uzfiksnugodišnjukamatnustopuod0%uHRKputemfinancijskog leasingautrajanjuod24mjeseca,pomodelu33%-33%-33%.KupcizanoviSUVPeugeot5008plaćaju33%iznosanapočetkufinanciranja,33%poisteku12mjesecitepreostalih33%nakon24mjesecauz0%kamatnustopu.SvefizičkeosobeprikupnjiPeugeot5008napoklondobivajučlanstvouklubuvjernostiPeugeotzauvijek,kojinudinizpogodnostiskojimaomogućavapovoljnijeodržavanjeumrežiovlaštenihservisa.

Dostupanjeučetirirazineopremljenosti:Active,Allure,GTLineiGT.TajeopremazanoviSUVPeugeot5008savršenousklađenasastrategijomkojujeMarkarazvija-laposljednjihdesetgodina.Uponudijespočetnomcijenomod190.828knnaben-zinskojizvedbiPeugeot5008Active1,2PureTech130S&Stescijenomod201.715knnadizelskojizvedbiPeugeot5008Active1.6BlueHDi120S&S.Dostupanjesbenzinskimmotorima1.2PureTech130S&Si1.6e-THP163EAT6,tedizelskim1.6BlueHDi120S&S,2.0BlueHDi150S&Si2.0BlueHDi180S&S.

Još funkcionalnija prostrana unutrašnjostOsim toga, novi SUV Peugeot 5008 smeđuosovinskim razmakom od 2,84 mnameće se kao najprostraniji SUV u segmen-tuC!Ukupnaduljinavozila(4,64m)idaljejeuravnotežena.Iakoje19cmvećiodnovogSUVPeugeota 3008 i 11 cm od prethodnog modela 5008, vanjske dimenzije novog SUV Peugeota 5008idaljesujedneodnajkompaktnijihmeđuvozilima velikog obujma u segmentu C.

Novi PEUGEOT i-Cockpit® - više od kabine!U unutrašnjosti se nalazi Peugeot i-Cockpit® najnovije generacije, taj inovativni, gotovofuturističkikonceptputnikeuvoziluodvodiuoriginalanivisokokvalitetnisvijetpuniznenađenja.Osimkompaktnogupravljačaivelikogdodirnogzaslonaod8", novi Peugeot i-Cockpit®serijskinudiiizvanrednidigitalniprikazuvisiniočijuvisokerazlučivosti,do12,3"sanimacijamaizadivljujućimizgledom.


Poslovni kalendar

Sajmovi

28. - 29.9.2017.HOW festivalHotel operations weekendMjesto: ZadarInformacije: www.howfestival.com

6. - 8.10.2017.Osječki jesenski sajamMjesto: OsijekInformacije: www.os-sajam.hr

11. - 15.10.2017.AmbientaMjesto: ZagrebInformacije: www.zv.hr

13. - 15.10.2017.Međunarodni sajam „Lov, ribolov, priroda, turizam“Mjesto: VaraždinInformacije: www.sajam-varazdin.com/hr

20. - 22.10.2017.Sajmovi zdravog življenjaMjesto: ZagrebInformacije: www.zv.hr

25. - 28.10.2017.SASO 2017Mjesto: SplitInformacije: www.sasofair.com

26. - 28.10.2017.11. CROFISHMjesto: PorečInformacije: www.crofish.eu

Konferencije

25. - 27.09.2017.SmartCardMjesto: OpatijaInformacije: ww.smartcard.conferenceatnet.com

27. - 29.09.2017.COMBIS konferencija Challenge the futureMjesto: ŠibenikInformacije: www.combiskonferencija.combis.hr

27. - 29.09.2017.Central European Conference on Information and Intelligent SystemsMjesto: VaraždinInformacije: http://www.ceciis.foi.hr/

30.09.2017.CrisCon konferencija 2017. Mjesto: KriževciInformacije: www.criscon.krizevci.hr

6. - 7.10.2017.WebCamp Zagreb 2017 Mjesto: ZagrebInformacije: www.2017.webcampzg.org

12.10.2017.Sagena Security DayMjesto: ZagrebInformacije: www.sagena-sd.com

14.10.2017.Blockchain AdriaMjesto: RovinjInformacije: www.cotrugli.org/blockchain

17. - 20.10.2017.HrOUG 2017Mjesto: RovinjInformacije: www.2017.hroug.hr/Konferencija

19. - 21.10.2016.15. međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2016.Mjesto: Zagreb, Boćarski domInformacije: www.arca.com.hr

21.10.2017.CHANGE konferencijaMjesto: ZagrebInformacije: www.changecon.com

6. - 8.11.2017.Meeting G2.3Mjesto: Kongresni Centar FORUM ZagrebInformacije: www.meeting-g2.com

Seminari

28.09.2017.Proces poboljšanja nabaveMjesto: KRAŠ Auditorium, KRAŠ d.d., Ravnice 48, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski CentarPredavač: Sandro LovrićInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

29.09.2017.Finance for managers – analiza i interpretacija finan-cijskih izvještaja s budžetiranjemMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski CentarPredavači: Alen Premužak MBA, Igor Garača MBAInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

automobila, koji dnevno prelaze prosječno manje od 60 km. Hyundai IONIQ jedan od najnagrađivanijih auto-mobila u Europi. Riječ je o jednom automobilu u tri električne interpretacije: hybrid, potpuno električni i plug-in hybrid model. IONIQ je prvi automobil na svijetu koji nudi na izbor tri inovativne opcije pogonskih agregata, a zbog svoje visoke sigurnosti nagrađen je s maksimalnih 5 zvjezdica na EURO NCAP testiranju, te je proglašen najsigurnijim au-tomobilom u klasi 2016. godine. Dobitnik je i Red Dot Award 2016 te Good Design Award 2015 i 2016.Osim ekološke vožnje, vrhunskog dizajna i odličnih voznih performansi, Hyundai osigurava i 8 godina jamstva ili do 200.000 prijeđenih kilometara na li-tij-ionsku polimernu bateriju. Kao i za ostala nova Hyundai vozila, i za IONIQ vrijedi 5 godina trostru-kog jamstva bez ograničenja kilometraže.Renault, europski lider na tržištu električnih vozila, napokon je svoje električne automobile predstavio i u Hrvatskoj. Modeli Twizy, Zoe i Kangoo Z.E čekali su da se u Hrvatskoj ispune preduvjeti za uvođenje takvih modela u ponudu.

Novi i redizajnirani modeli koje očekujemo u 2018. godini-Na proljeće 2017. godine predstavljena je nova, treća generacija modela i30 u hatchback izvedbi, na

ljeto je predstavljena karavanska izvedba, tijekom studenog i30 N koji je inspiriran WRC-om, a obitelj i30 kompletirat će se u prvom kvartalu 2018. godi-ne, kada dolazi i i30 u fastback izvedbi. U studenom ove godine, na hrvatsko tržište dolazi i novi SUV – Hyundai KONA, kao novi član Hyundaijeve obi-telji u B-SUV segmentu. Na proljeće 2018. godine očekuje se i KONA s dizelskim motorima, a na ljeto i KONA EV. Hyundai ima jednu od najmlađih ponuda na tržištu, a do 2021. godine planira postati vodeći automobilski azijski brand u Europi. Kao i prošlih godina, i 2018. godina će biti uzbudljiva i zanimljiva kada je riječ o novitetima - najavljuje Lina Dujić.Kia će u 2018. godini od novih modela ponuditi novi Kia Cee’d.

Moguće manje trošarine na motorna vozilaProšle je godine država od trošarina na nova i ra-bljena motorna vozila zaradila 813,6 milijuna kuna. Ministar financija Zdravko Marić krajem svibnja najavio je zamjenu poreza na stjecanje vlasništva ra-bljenih automobila, koji se plaćao u Poreznoj upravi po stopi od 5% vrijednosti vozila, upravnom pri-stojbom koja će se plaćati u policiji. Prema njego-voj najavi, ta pristojba bi trebala biti nešto manja od poreza. Zanimljivo je kako se trošarine ne plaćaju u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, a u Sloveniji su puno manje.

Prošle je godine država od trošarina

na nova i rabljena motorna vozila

zaradila 813,6 milijuna kuna.

automobili

Kako donosi portal www.au-tomotorisport.hr, ovogodišnji salon automobila u Frankfurtu obilježava se pod sloganom'Future now', a 67. izdanje do-nosi veliku prekretnicu u svije-tu automobila koji ogromnim koracima ide u elektrifikaciju. IVolkswagenjenajaviodaćedo2025. imati više od 30 potpuno električnih vozila. Nakon novi-narskih dana i dana za poslovne partnere, sajam je za posjetitelje otvoren do 24. rujna. Iako ove godine na sajmu neće sudjelo-vati Peugeot, DS, Infiniti, Jeep,FIAT, Alfa Romeo, Mitsubishi, VolvoiNissan,svjetskihieurop-skih premijernih predstavljanja nije nedostajalo.

Noviteti sa salona automobila u Frankfurtu

audi aICON

BMW X7

Volkswagen T-Roc

Volkswagen T-Roc

Izvor: REUTERS/Kai Pfaffenbach


Poslovni kalendar

29.09.2017. Petkom u Creativi: Prezentacijski praktikumMjesto: Creativa, Maksimirska 79a/1, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predavač: Zrinka Hrupelj i Barbara TkalčevićInformacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: [email protected]

04.10.2017.Upravljanje vremenom i opsegom projektaMjesto: Hotel Aristos, Cebini 33, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski CentarPredavačica: mr.sc. Petra Gracin, MBA, PMPInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

06.10.2017.Analiza radnog mjesta, selekcija i integracija zaposlenikaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski CentarPredavačica: Nela BučevićInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

06.10.2017.Planiranje prodaje i kategorizacija kupacaMjesto: Kraš Auditorium, Ravnice 48, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski CentarPredavač: Nenad PejovskiInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

07.10.2017. PR i protokol akademijaMjesto: Visoka poslovna škola PAR, Trg Riječke rezolucije 4, RijekaOrganizator: Poslovna akademija Rijeka d.o.o.Predavač: Ermina DurajInformacije: + 385 51 327 037, e-mail: [email protected]

10.10.2017.Impression management, power and influence – teh-nike samopredstavljanja i body language za managereMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski CentarPredavačica: dr.sc. Jasminka SamardžijaInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

11. - 12.10.2017.Analiza financijskih izvještajaMjesto: KRAŠ Auditorium, Ravnice 48, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski CentarPredavač: Nikola Nikšić, CMCInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

13.10.2017.Ekspertni tečaj Excela za poslovne korisnikeMjesto: KRAŠ Auditorium, Ravnice 48, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski CentarPredavač: Dario VukovićInformacije: +385 31 629 616, e-mail: [email protected]

3.11.2017. Stručno usavršavanje za poslove voditelja/ice odno-sa s javnošćuMjesto: Visoka poslovna škola PAR, Trg Riječke rezolucije 4, RijekaOrganizator: Visoka poslovna škola PAR Predavač: doc.dr.sc. Gordana NikolićInformacije: + 385 51 327 037, e-mail: [email protected]

10.-11.11.2017.Regrutiranje i selekcijaMjesto: FORUM ZAGREB, Radnička cesta 50, ZagrebOrganizator: SELECTIO Akademija, SELECTIO d.o.o.Predavač: Aleksandar Zemunić i Tanja PrekodravacInformacije: + 385 (0)1 6065 419, e-mail: [email protected]

Turizam i putovanja

76 BIZdirekt � rujan 2017.

issn: 1848-2929

Documents