istalacije ii elektr dizala
TRANSCRIPT
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
1/73
1mr. sc.IVAN CCETINI
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
2/73
ELEKTROENERGETSKE INSTALACIJE (instalacije jake struje)
uzlazni vodovi i glavni kuni razvodzajednike kune elektroenergetske instalacijeelektroenergetske instalacije u stanu:elektromotorni pogoni i utinice
INSTALACIJE SLABE STRUJE
telefonska instalacija
interfon kuna signalizacijainstalacija kontrole i zatite:
kontrola ulazakontrola nazonosti
automatska regulacija i upravljanje, lokalna raunalna mrea LAN
2
INSTALACIJA GROMOBRANA
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
3/73
- e un arna s ranatransformatora 220/380 V
2- Po onsko uzeml en e
-
napona 380 V6- alter
3- Osigurai4- Voltmetar za mjerenje
7- Potroa trofazne strujeprikljuen na faze RST
3
napona aze -prikljuen na fazni vodi i nul vodi
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
4/73
TrafostanicaTrafostanica
4
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
5/73
Trafostanica
5
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
6/73
Integralna shema elektrinih instalacije zgrade
-u n a e2-kabelska glava3-kuni prikljuak4-kuna razvodna ploa5-katna razvodna ploa6-bro ilo u stanu
7-razvodna ploa u stanu8-brojilo zajednike potronje
-10-PTT razvodna ploa
A - stubina rasvjetaB - portafonC - elektrine brave
D - TV i UKV pojaaloR - rezerva
S - rastavni spoj uzemljenja
6
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
7/73
Odvojna kabelska spojnicalavaKabelski se kuni prikljuak seizvodi s peteroilnim kabelom za
,IPO 5x6 s presjekom pojedinihila 6 ili vie mm2, od ko ih su 3faze (R, S, T), jedna je nula (0) i
jedna zemlja (uzemljenje).
kunom razdjelnom ormariuod ko e se rana u razvodni
vodovi do pojedinih razvodnihploa u katovima ili stanovima.
7
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
8/73
Spajanje vodova u odvodnoj kabelskoj spojnici (glavi)
8
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
9/73
Fasadni prikljuni kuni ormari od plastine mase, tip KPMO
9
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
10/73
Elektrina instalacija u stanu obuhvaa sav razvod i prikljuketroila u stanu od razvodne ploe i brojila u stanu, kao i sama
troila koja su stalno prikljuena na razvod. Razvodna ploapostavlja se obi no kod ulaznih vrata u stan s unutra nje strane(ako nisu na fasadi kod vanjskih ulaznih vrata).
a raz e no se p o pr u a s ana e na po e ne s ru nekrugove, koji moraju biti tako rasporeeni da u jednom strujnomru u a v rasv a s a, s u
prikljuaka rasvjetnih tijela ili drugih troila.
strujnih krugova za druga troila, to jest od utinica. Na
osigura. Za strujne krugove za rasvjetu uzimaju se,
za nazivnu struju 10A.
10
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
11/73
Elektrina instalacija mora uvijek biti tako postavljena da jeosigura u vodu faze, a ne nule, jer bi u protivnom sluajutroilo i nakon pregaranja osiguraa ostalo pod naponom i
moglo bi dovesti do nesree ako bi netkododirnuo vodljivi dio troila.Uobiajena je primjena tzv. rastalnih osiguraa i
elektromagnetnih osiguraa koji prekidaju strujni krug kadastruja u njemu pre e o re enu vrije nost i e e tromagnetkod te struje privue kotvu i time prekine strujni krugraz va an em on a a a. ru n rug se ponovno uspos av apremjetanjem ruice osiguraa u poetni poloaj i tu ne treba
, .
11
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
12/73
12
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
13/73
Jednopolna shema jednog stana
13
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
14/73
14
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
15/73
Normirane su slijedee vrste instalacijskih vodova:HRN N.C3.200 Vodovi s PVC izolacijom P (Cu vodii)
i P-A (Al vodii)HRN N.C3.201 Mno oini vodovi s PVC izolaci om P/MHRN N.C3.203 Finoini vodovi izolirani PVC izolacijomP/F
-. .PP i PP-AHRN N.C3.220 Vodovi s razmaknutim ilama szo ac om p a em o -aHRN N.C3.220 Plosnati vodovi s izolacijom i platem od
PVC-a PP/U i PP/U-A
A Vod s PVC izolacijomB Mno oini vodC Finoini vodD - Vod s izolacijom i platem od PVC-a
- -E - Vod s razmaknutim ilama PP/R, PP/R-AF - Plosnati vod s PVC izolacijom i platem
15
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
16/73
Instalacijski vodovi koji se upotrebljavaju u kunim,
presjek1,5 mm2.- ,
lakeg raspoznavanja, tako su npr.:
smee, ljubiaste ili zelene boje
0 nula e obino svi etlo lave bo ezatitni vod je uto-zelene boje, tako da je po duljinicca 50% voda ute bo e a cca 50% zelene bo e te se
boje izmjenjuju na svakih cca 30 mm duljine voda. Takavvod mora uvijek biti upotrebljen za zatitni vod i ne smije bitiupotrebljen ni za koju drugu svrhu.
zemlja je obino crne boje
16
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
17/73
Vodovi s razmaknutim ilama postavljaju se na zid prije bukanja, uvruju se na.
Ostali vodovi se ulau u instalacijske cijevi koje se polau izmeu pojedinih
razvodnih kutija, prikljuaka rasvjetnih tijela i utinica.
Bergmanove cijevi su od impregniranog papira obloene polovljenom elinomtrakom, ali se danas vie ne proizvode;
tapa cijevi sueline oklpone cijevi bez unutranje izolacije, a slue za mehani
kuzatitu;
Peel cijevi su eline cijevi s preklopom.
Danas se najee upotrebljavaju plastine cijevi:
-Plastine cijevi mogu biti krute, s posebnim lukovima za skretanje, ili fleksibilnerebraste koje se mogu savijati u lukovima s veim radiusom.
17
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
18/73
Presjek i tip izoliranih vodia odnosno kabela za elektrineinstalacije niskog napona odreuje se prema uvjetima polaganja,
trajno podnoljivoj struji i zatitnim ureajima.
Minimalni presjek vodia mora biti za bakarne vodie 1,5 m2, a zaalumini ske vodie 2,5 mm2.
Presjek neutralnog vodia mora biti jednak presjeku faznih vodia do A
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
19/73
Pad napona u % moe se za jednofazne strujne krugove rasvjete s
u = 2lP10/U2A [%]gdje je:l duljina linije [m]P snaga [kW]U na on V
A presjek vodia [mm2] specifini elektrini otpor vodia [mm2/m]
- = .Al-vodii =0.02880 [mm2/m]; za 220 V pad napona iznosi:
u-vo : , Al-vodii: u = 0,119lP/A [%], te je potreban presjek vodia zaodreeni pad napona u %
za Cu-vodie:. mm
za Al-vodie:19
A0.119lP/u [mm2]
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
20/73
Elektrina struja moe izazvati razne opasnosti, odnosno
tete:
opasnost od elektrinog udara dodirom dijelova pod naponom
i prolazom struje kroz tijelo mo e do i do opasnih ozlijeda, paak i do smrti;
opasnost od poara do kojeg moe doi zbog pregrijavanjae e r n ns a ac a z og preop ere en a ra og spo a;
(pogotovo) elektronikih aparata i ureaja.
20
Princip spajanja voda za izjednaavanje potencijala u prostoriji s kadom ili tuem
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
21/73
Princip spajanja voda za izjednaavanje potencijala u prostoriji s kadom ili tuem
izjednaavanje potencijala, ako je od
bakra mora biti 4 mm2, ili dvorednavru e poc n ana e na ra a , xmm.Ako su kada i odvodna cijev od
izolacijskog materijala, a slivnik jemetalni nije potrebno izjednaavanjeotenci ala.
Ako je kada metalna, odvodna cijev odizolacijskog materijala, a slivnik
potrebno samo za metalnu kadu.Pokretna kada i tu-kabina moraju se
potencijala za zatitni vod ugraeneelektrine opreme.
21
Granice posebnih prostora u prostorijama s kadom i tuem
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
22/73
p p p j
22
U prostorijama s kadom ili tuem (kupaonicama) utvreni su posebni tehniki
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
23/73
p j ( p ) puvjeti za elektrine instalacije zbog toga jer je u njima povean rizik ode e r nog u ara z og sman ene e e r ne o pornos mo rog u s og e adodira sa potencijalom zemlje.U tu se svrhu prostorija s kadom ili tuem dijeli u etiri prostora:Prostor 0 - je unutranjost kupaonske kade ili tu kade;Prostor 1 - je ogranien vertikalnom povrinom koja okruuje kadu, ili ako nema
tu kade vertikalnom ovrinom na 0.6 m od tua zatim odnom i
horizontalnom povrinom 2.25 m iznad poda;Prostor 2 - ogranien je granicom prostora 1, paralelnom vertikalnom povrinom
. ,povrinom 2.25 m iznad poda;
Prostor 3 - ogranien je granicom prostora 2 i paralelnom vertikalnompovr nom na . m o n e, za m po om or zon a nom povr nom
2.25 m iznad poda.Posebne tehnike mjere zatite od elektrinog udara:U prostoru 0 dozvoljava se samo zatita sigurnosnim malim naponom koji neprelazi 12 V, a sigurnosni izvor napajanja mora biti izvan prostora 0.Elektrina o rema mora imati na man e sli edei stu an zatite od vla e:u prostoru 0: zatita od prodiranja vodeu prostoru 1: zatita od trcanja vode u mlazu u svim smjerovima
23
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
24/73
Zatita od groma
Zatita od groma, odnosno od tetnih posljedica groma sastoji se u tome.Instalacija gromobranske zatite mora zadovoljavati slijedee zahtjeve:
elektrini: mora odvesti udar munje u zemlju;
termiki: ne smije se kod provoenja munje rastaliti;
kemijski: ne smije koridirati zbog uzjecaja okolne atmosfere;
estetski: mora se dobro uklopiti u arhitekturu zgrade;
ekonomski: mora imati prihvatljivu cijenu.
24
Postavljanje petlji i odvoda gromobranske instalacije
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
25/73
Postavljanje petlji i odvoda gromobranske instalacije
25
Gromobranska zatita provodi uglavnom hvataljkama u obliku horizontalnih elinih
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
26/73
Gromobranska zatita provodi uglavnom hvataljkama u obliku horizontalnih elinihocinanih traka ko e su oloene na krovu z rade kao tzv. romobranska mrea
a povezane su s uzemljenjem takoer elinim pocinanim trakama.
,od kojih se postavljaju odvodi za spoj s uzemljenjem.
Zgrade tlocrtne povrine vee od 50 m2 moraju imati najmanje dva odvoda (a),ako je takva zgrada dulja od 20 m i ira od 12 m (c) mora imati etiri odvoda (b);
Ako je zgrada dulja od 20 m treba na svakih zapoetih 20 m duljine dodati jojedan odvod, i to s obje strane ako je zgrada ira od 12 m (c), a ako to nije odvodise postavljaju s obje strane, ali naizmjence;
Ako je zgrada ira od 20 m za svakih 20 m irine treeba dodati po jedan odvod.
odvod. U zgradama koje imaju armiranobetonsku konstrukciju upitno je ostvaritigalvansku vezu (spoj) izmeu gromobranske instalacije i eljeza armature, jer se
26
me os varu e e ns vena me a na s ru ura, me e po o ana gromo rans azatita zgrade.
Postavljanje petlji i odvoda gromobranske instalacije
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
27/73
Postavljanje petlji i odvoda gromobranske instalacije
27
Postavljanje petlji i odvoda gromobranske instalacije
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
28/73
Postavljanje petlji i odvoda gromobranske instalacije
vo gromo rans e ns a ac e spa a u se o vo ma na uzem va e pre o o seizjednaava potencijal gromobranske instalacije i potencijal zemlje.
Uzemljivai mogu biti horizontalni u obliku elinih pocinanih traka koje se ukapajuu zemlju na dubini 50 do 100 cm. Za to se primjenjuje elina vrue pocinana trakadimenzija 30x3.5 mm.Uzeml ivai mo u biti i vertikalno uko ani zabi eni u zeml u u tom se slua u
primjenjuje elina plinska pocinana cijev nazivnog promjera 6/4" ili kutni elik 65 x65 mm ili U elik U65, duljine 1 do 3 m, tako ukopani da im je gornji kraj na dubini.
Na odvodima izmeu gromobranske mree i uzemljenja mora na visini cca 1.5 miznad tla biti tzv. rastavni spoj na kojem se moe odijeliti gromobranska mrea od
otpora uzemljenja
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
29/73
29
Sh d TV i l ij
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
30/73
Shema razvoda TV instalacije
30
Sh d TV i t l ij i b j iklj i
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
31/73
Shema razvoda TV instalacije-ogranien broj prikljunic
31
Blok shema UKV i TV stanice
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
32/73
32
Satelitski antenski stup
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
33/73
33
UKV i TV antenski stup
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
34/73
34
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
35/73
35
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
36/73
36
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
37/73
37
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
38/73
38
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
39/73
39
DIZALA
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
40/73
o o a za a u zgra gra zna a nu u ogu g e e ons ru c e ver a nog ranspor a ejedna od najranijih odluka projektanta mora biti utvrivanje poloaja graevinskog
prostora za smjetaj dizala (vozna okna, strojarnica, i stanice dizala). Osnovni faktorikoji utjeu na poloaj dizala u zgradi su:GEOMETRIJA I NAMJENA ZGRADETOKOVI PUTNIKA
Geometrija i namjena zgrade,
poloaja u zgradi. Oblik zgrade moe biti I (neboderi ili meanderi s vie ulaza), ili jenjihov oblik slova X, Y, L ili T. Dizala se najee nalaze u sredini zgrade, a skorouv e u pres e u n ov ra ova.Dizala moraju biti u vidnom polju korisnika koji ulaze u zgradu, a ukoliko je to iz bilokojeg razloga nemogue onda korisnici na jasno uoljiv nain moraju biti usmjereni kadizalima.
Tokovi putnika
Utvrivanje teita tokova putnika u zgradi sa poznatom koncepcijom kretanja putnikarelativno je jednostavan zadatak, pa se kljuni problemi prilikom utvrivanja lokacije
40
dizala.
Ploloaj dizala u zgradi glede toka korisnika (putnika)
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
41/73
41
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
42/73
SHEMA PODJELE DIZALA
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
43/73
43
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
44/73
rema naz vu za a se e e na:
.dozvoljava i prijevoz namjetaja pod uvjetom da ukupna teina u kabini ne prelazidozvoljenu nosivost dizala. Posebna vrsta osobnih dizala su bolnika dizala. Iako sure at vno ma e nos vost , ma u ve u povr nu a ne potre nu za sm e tabolnikih kolica i bolnikog osoblja.
Teretno-osobna dizala slue za prijevoz tereta s osobnom pratnjom na sudjelujuineposredno u tehnolokom procesu proizvodnje. Ova dizala imaju sve sigurnosne
urea e kao i osobna dizala ali im e ednostavni a izvedba kabine er e usklaenaprema zahtjevima tereta.
.
zabranjena. Konstrukcija teretnih dizala zavisi o karakteru tereta, potrebnomkapacitetu prijevoza i karakteru tehnolokog procesa u kojem ta dizala sudjeluju.ose nu grupu ere n za a ne ma a ere na za a za nos vos o g
(kuhinje). Teretna dizala imaju manju brzinu vonje.
44
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
45/73
Prema eksploatacijski osobinama dizala se dijele na:
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
46/73
PREMA BRZINI VONJE RAZLIKUJEMO:S orohodna dizala ima u brzinu von e do 1.5 m/s. To su na veim d elom osobnadizala u stambenim zgradama s manjom visinom dizanja i manjim kapacitetomprijevoza, te bolnika i sva teretna dizala.
. . .
kapacitete prijevoza u zgradama sa 15 do 20 katova, a takoer i u manjim zonamavisokih zgrada. . .
kapacitete prijevoza u visokim zgradama sa vie od 20 katova. Primjena ovih dizala jenajekonominija kod velikog meustaninog razmaka.
PREMA TONOSTI PRISTAJANJA RAZLIKUJEMO:Dizala bez tono rista an a kabine Potrebna tonost rista an a ostie se bezposebnih naprava. Radi tog im je ograniena brzina vonje do 0.75 m/s. Dozvoljena
netonost pristajanja kabine iznosi 50 mm, to predstavlja visinsku razliku izmeu.
Dizala s tonim pristajanjem kabine Poravnavanje praga kabine s podestom vrise upotrebom posebnih naprava ili specijalnom konstrukcijom pogonskog
46
.dizala, te bolnika i teretna dizala.
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
47/73
a, b-konvencionalnio onski
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
48/73
mehanizam s
mehanikim
c-direktni pogon sa
sinkronimelektromotorom
d, e-direktni pogon s
visoko momentnimelektromotorom
-pogons a u n ca
2-uleitenje unice3-elektromotor4-konica5-mjerni sustav6-mekaniki ri enisnik
48POGONSKI MEHANIZMI DIZALA
Hidraulika dizala zbog visine dizanja 25m imaju ogranienu primjenu te se nemogu primjenu u visokim zgradama i njihov udio u ukupnom broju ugraenih dizalapa a
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
49/73
pa a.
Konvencionalnim izvedbama pogona elektrikih dizala pogonska unica, puniili zupaniki prijenosnik, mehanika konica i pogonski elektromotor ine sklop kojizauzima veliki prostor ugradnje.
Standardnim sinkronim elektromotornim pogonom u obliku direktnog pogonanema znaajniju primjenu zbog velikih instaliranih pogonskih snaga te glomaznih i.
Visoko momentni sinkroni motori s trajnim magnetima smanjuju prostorugra n e uz pove an e pogons e pouz anos s gurnos e mo erno r e en e za akoja se danas sve vie primjenjuju.Klasina strojarnica dizala zamjenjena jepogonskim mehanizmom smjestenim u samo vozno okno ili na kabinu lifta.
49
Pogonski mehanizam dizala ugraen u vozno okno (dizala KONE)
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
50/73
50
Pogonski mehanizam dizala ugraen na kabini dizala
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
51/73
51Pogon dizala s visoko momentnim sinkronim motorom
GLAVNI ELEMENTI DIZALA
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
52/73
52
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
53/73
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
54/73
DIJELOVI DIZALA - Prijevozna oprema
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
55/73
VRATA DIZALA sastoje se od vrata voznog okna i vrata kabine. Vrata.ugraena na odgovarajuim otvorima voznih okana svake etae kojudizalo opsluuje. Ona se otvaraju i zatvaraju automatski Kada kabina nije
na stanici vrata voznog okna su obavezno zatvorena. Kabina ne moe dase pokrene sa stanice ako nisu zatvorena i njena vrata i vrata voznog.
Ureaj za otvaranje vrata dizala nalazi se na krovu kabine. Vrata dizala
imaju sigurnosne ureaje za kontrolu zatvorenosti i vrata kabine i vratavoznog okna. Ovim ureajima se sprjeava kretanje dizala ako i jedna i
druga vrata nisu potpuno zatvorena. Ako neko nasilno pokua otvoriti, .
Vrata dizala moraju biti od metala i imati odgovarajuuvrsto
u te ovisno
o nam eni i vatroot ornost.
55
Presjek i tlocrt vrata dizala
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
56/73
56
DIJELOVI DIZALA - Prijevozna oprema
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
57/73
DIJELOVI DIZALA - Prijevozna oprema
e o za a nam en en za pr evoz pu n a ere a.Geometrija i nazivna nosivost kabina su standardizirane. Pravilnikom otehnikim normativima za dizala utvrene su na vee korisne ovrine
poda kabine i odgovarajui najvei dozvoljeni broj putnika.Kabina dizala mora biti ograena zidovima(stjenke), podom i stropom.na se omp e no, sa svo om opremom, mon ra na n en e n o v r.
Na svakoj kabini mora postojati najmanje etiri ureaja za njeno voenje
o vodilicama kabine. Voen e se moe realizirati ili klizan em ilikotrljanjem. Ovi ureaji se montiraju na okviru kabine.Okvir, ureaji za voenje, zidovi, pod i strop kabine moraju imati dovoljnume an u vrs o u a z r e sve u are op ere en a o ma e a na
izloena za vrijeme rada dizala te ne smiju biti izraeni od lako zapaljivogmateri ala.
57
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
58/73
58Ventilacija i hlaenje kabine
Korisne povrine poda kabine i najvei dozvoljeni broj putnika
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
59/73
59
DIJELOVI DIZALA - Prijevozna oprema
PROTUUTEG slui za uravnoteenje kabine u cilju smanjenja snage pogonskog
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
60/73
PROTUUTEG slui za uravnoteenje kabine u cilju smanjenja snage pogonskog
elektromotora. Najmanja snaga pogonskog elektromotora potrebna je onda, kadae e na pro uu ega e na a sum e ne prazne a ne po ov ne ere a u a n .Protuuteg moe biti izveden od lijevanog eljeza ili betona, u jednom ili vieelemenata uvrenih u okvir. Visina protuutega treba biti manja od visine kabine.Staza protuutega pri donjem kraju treba biti neto dulja od redovnog najniegpoloaja protuutega, gdje mora biti postavljen graninik toliko vrst da moezadrati rotuute u slobodnom adu.
VODILICE slue za voenje kabine i protuutega i za njihovo zaustavljanje usluaju djelovanja zahvatne naprave. Obino kabina i protuuteg imaju do dvije
, .izvode iz raznih profila. U voznom oknu vodilice se privruju na konzole. Davonja bude ugodna i tiha, vodilice trebaju biti vertikalne i meusobno uvijeke na o u a ene. e o no pos av ene vo ce uzro u u re n u a ne,
neprijatan osjeaj putnika i mogunost olabavljenja ureaja na kabini i okvirukabine.U AD slui za noenje kabine, protuutega i za stavljanje u pokret regulatorabrzine. Najvie se upotrebljava unakrsno pletena uad. Promjer uadi odreuje sena temel u na vee o tereen a i koefici enta si urnosti. Ue se smi e savi ati
60
samo do odreene granice. Dozvoljena veliina savijanja ueta zavisi o tipu ueta io vrsti dizala.
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
61/73
61
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
62/73
62
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
63/73
63
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
64/73
64
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
65/73
65
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
66/73
Hidrauli na dizala su pode ena za prijevoz tereta itransport putnika u niim zgradama.
os vos ere n rau n za a se re e onekoliko stotina kilograma do vie desetina tona. Kod
r u z r r v .Njihova najvea brzina je od 1.0 m/s, a visina
. ,neosjetan polazak i pristajanje. Proizvode znatno
,
strojarnica je manja i moe biti pored voznog okna na. ,niske trokove odravanja i nia investiciona ulaganja.
66
HIDRAULIKA DIZALA
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
67/73
Posto i vie tehnikih r een a hidraulinih dizala. Kodsvih se kao izvor energije koristi hidraulini fluid podritiskom. Klasino hidraulino dizalo e sa centralnim
cilindrom.Iz n e a su razvi ena ednostruka i dvostruka, direktnai indirektna dizala sa kabinama i platformama.Kabinska hidraulina dizala se koriste za transporttereta i putnika.Primjena je vrlo iroka, a najee je u industrijskimobjektima, skladitima i javnim garaama.
Platforme kao hidraulika dizala imaju masovnuprimjenu za transport lak eg tereta u skladi tima.
67
HIDRAULIKA DIZALA
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
68/73
,strojarnicu, ali nemaju protuuteg.
.
sigurnosne ureaje.
pritiskom, koga pokree elektromotor i pumpa,
oto l eni u rezervoar sa ul em.Pumpni agregat radi samo kada se kabina podie.Tada se u cilindar ubriz ava fluid ul e ko ipokree klip.Sputanje dizala se odvija pod teinom kabine itereta kojeg prevozi, pri emu se vraanje ulja urezervoar kontrolira ventilom.
68
HIDRAULIKA DIZALABrzine kretan a hidraulinih dizala su od 0.25 m s do 1.0 m s.
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
69/73
regulira mikroprocesorima i povratnom spregom. U svakom trenutku vonje stvarna
vrijednost brzine se mjeri mjeraem protoka ulja i direktno se usporedi sa zadanim. , ,
ulja. Ovim sistemom se eliminira utjecaj promjene temperature ulja i optereenjakabine na brzinu, ubrzanje i usporenje njenog kretanja. Time se poveava komfor
69
pr evoza, o nos pr s a an a ranspor n apac e , a sman u e po ro n a energ e.
GLAVNI ELEMENTI HIDRAULIKOG DIZALA
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
70/73
70
NETIPINA TEKNIKA RJEENJA DIZALA
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
71/73
veliki intenzitet vertikalnog transportaprojektiraju se dvokabinska dizala odo e e na a na za parne, a ruga
Za neparne katove. Za poveanje efi-kasnosti vertikalnog transporta dvoka-binska dizala koriste se zajedno spominim stepenicama koje omoguuju
un en e i ran en e kabina istovre-meno. Kapacitet dvokabinskih dizalavei je za 1,6 puta od jednokabinskih.
71Dvokabinska dizala
NETIPINA TEKNIKA RJEENJA DIZALA
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
72/73
Vanjsku i unutranju fasadu zgrade.Njihova namjena je prvo atrakcija, a
.moderan dizajn, kabine od staklaomoguuju promatranje okolinetije om prijevoza oprinose atra tiv-
nosti zgrade. Cijena im je znatnovea od odgovarajuih klasinihdizala.
72Panoramska dizala
NETIPINA TEKNIKA RJEENJA DIZALA
-
7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala
73/73
Mnogi objekti u funkciji nemajuiza a. Z og po o j anjastandarda rada ili stanovanjaesto dolazi do potrebe zaugradnju dizala. Mnogi
proizvoai dizala imaju posebne
ovog tipa.Njihova opakarakteristika je da dimenzija
i namjeni i postojeem ilidodanom prostoru u koji seugra u e
73Dizala fleksibilnih dimenzija