ISTONI GOTIGoti su germanski narod koji je do sred.1.st.pr.K. iviona jugu vedske (Gtland). U Pricrnomorju se u doba cara Filipa (243-249) dogodilo konano razdvajanje Gota na Istone ili Ostrogote i Zapadne ili Vizigote. Granica je bio Dnjestar.Novu pobjedu nad Gotima izvojtio je car Konstantin 332. u Panoniji, nakon ega je i opet mnogo Gota s njihovim saveznicima naseljeno na podruju Carstva.To je vrijeme relativnog mirovanja Gota (sred.4.st.). Vjerojatno je to i vrijeme pronalaska gotskoga pisma, runa.Za razliku od burne ratnike djelatnosti Zapadnih, povijest Istonih Gota u 4.st. slabije je poznata. Zna se da je sred.4.st. njihovim kraljem bio Hermanarih. On je podvrgnuo Herule (na obali Azovskoga mora) i neka slavenska plemena. Nakon Hermanarihova samoubojstva (375.) i sloma pricrnomorske draveIstonih Gota njihova je glavnina potpala pod Hune, dio njih je izbjegao na Krim, a jedna skupina Gota pod zasebnim je voama uzmakla na zapad te se pridruila Vizigotima i s njima prela donji Dunav.Nakon sloma hunske drave Istoni Goti postaju slobodni, sklapaju sporazum s Carstvom.Istoni su Goti pod vodstvom kralja Teodoriha (483-526).Formirao je dva administrativna sredita. Sredite srijemske Panonije i Mezije bilo je u Sirmiumu, a Savije, Liburnije i Dalmacije u Saloni. U oba sredita bilo je sredite gotskog comesa. Nakon Teodorihove smrti vlast dolazi njegov unuk Atalarik(526-534) koji ima samo osam godina pa vlada njegova majka Amalasunta. IZVORI ZA GOTEKASIODOR, JORDANES, PROKOPIJE IZ CEZAREJE, AGATIJAS SKOLASTIK, PRISK, ENODIJE, EUGIBIJE.NASELJAVANJE ISTONIH GOTANa prostoru Hrvatske Istoni su Goti naselili pet provincija: Istra (Venetia et Histria), Dalmatia, Pannonia Savia, Valeria i Sirmiensis. Na prostoru Jugoslavije naselili su Pannoniu Sirmiensis i Moesiu Primu.OSTROGOTSKA DRAVAImovinska je diferencijacija razvrstala gotske osvajae na nekoliko skupina: odlinike (primates, nobiles), srednje imune (mediocres) i malo imune (minores). Najvii upravni inovnik bio je pretorijanski prefekt(sjedite u Ravenni). Na elu gradova stajalo je opinsko vijee(kurija), koje je bilo odbor possessora.Na elu pravosua bio je gradski prefekt, a upravnu vlast vrio je vikar. I u Ravenni se odrala gradska kurija, ali je faktinu vlast imao comes Ravennae. U svakoj je provinciji imenovan comes Gothorum. BIZANTSKO-GOTSKI RAT (535-554)Za vrijeme cara Zenona (474-491) Istoni Goti postaju rimski saveznici te dobivaju pravo da se nasele na podruju Trakije, Mezije, Dardanije. Na Zenonov poziv Goti pod Teodorikom svrgavaju skirskog osvajaa Odoakara, te se naseljavaju u Italiji. NALAZITA-VOJVODINA I SRBIJAIstoni Gotiurjan, Zmajevo, Novi Banovci, Stara Palanka-Sapaja, Kolut-Ribnjak, Ilok Srijemska Mitrovica-Zelengora, Beograd-Zeleni Venac, Beograd-Jeia Pesak, Grocka, Kostol na Dunavu, Ulpiana Huni ili Istoni GotiNetin, Novi Banovci Istoni Goti ili GepidiNovi Banovci, Donji Petrovci, S.Karlovci-Rovine, S.Mitrovica-Pukinova ulica ISTONOGOTSKE NEKROPOLE NA TLU RIMSKE PROVINCIJE DALMACIJEMihaljevii-Varoite, Knin-Greblje, Plavno, Vrlika, Solin, Vid (Narona), Sarajevsko Polje, Han Potoci-Vrba, Rakovani kod PrijedoraISTONOGOTSKE RADIONICEPODUNAVLJE- Zeteli, MEZIJA-Novae, ITALIJA-RavenaSLOVENIJALjubljana-Dravlje, Rifnik, VaeBOSNA I HERCEGOVINARakovani, Mihaljevii, Mogorjelo, apljina, Travnik, Han Potoci, Stranjani, Biha, BrezaITALIJADesana, Reggio Emilia, Este DJELA O ISTONIM GOTIMAN.Aberg: Goti i Langobardi u ItalijiM.Degani: Reggio EmiliaH.Wolfram: Povijest GotaJ.Kovaevi: UlpianaISTONOGOTSKA MATERIJALNA KULTURA(ukratko)enski nakitTri tipa fibula:LIJEVANE FIBULE S POVIJENOM NOGOMFIBULE OD ISKUCANOG LIMAPLOASTE-Sv.Monotor, Dravlje, RakovaniDatiraju se u sredinu 5.st.NAUNICE 2 tipa:-s privjeskom u obliku koarice kasnoantikog porijekla-s poliedarskim ukrasom (srebro, zlato, bronca s almandinima).DIJADEME vrlo rijetkoPRSTENJE kasnoantiko porijeklo, svi su importiraniNARUKVICE kasnoantike s povijenim krajevima, u upotrebi 4-9.st.POJASNE KOPE 1.TRNOVI-stilizirane ivotinjske glave, uglavnom srebro2. KOPE s masivnim povijenim trnom, srebrne i bronaneKOPE ZA OBUU zlatne sa staklenim umecimaJEZICI sastavni dio pojasne kope, ili preice, od srebrnog lima, geometrijski dekoriraniORUJE-dvosjekli ma-spatha, koplje, luk i strijela s vrhovima u obliku lovorova lista, tit s eljeznim rubom, kaciga na provjesla.Nalazita: Dravlje, Rakovani, Kai, Kranj, Ulpiana sistematska istraivanjaIlok, Zemun, Novi Banovci, ivoevci, Pula, Beli Manastir sluajni nalazi.ISTONOGOTSKA MATERIJALNA KULTURANajznaajnija je komponenta enskog nakita bila fibula i to tri osnovna tipa: lune fibule od iskucanog srebrnog lima lijevane od pozlaenog srebra s pet krakova na glavi i maskomna nozi, uvijek geometrijski ili floralno ukraene eljezne ili srebrne s unazad povijenom nogom Noene su i luksuzne pojasne kope s njima karakteristinom ornamentikom izvedenom rovaenim motivima pletenica i almandina, a ponekad i glavama ptica grabljivica.U grobnim cjelinama nailazimo i na poliedarske naunice (lijevane ili inkrustrirane), ukosnice tipa stilus ili one sa ivotinjskim glavama, narukvice, ogrlice, perle, privjeske, alke, jezike... Sastavni dio nonje su i kone torbice s ukrasnim okovima, noene o pojasu i u njima vjerojatno enski toaletni pribor.Zna se da su bili naoruani dvosjeklim maem (spata), kopljem, nosili su luk i strijele s vrhovima oblika lovorog lista (kao i svi ostali Germani, za razliku od nomadskih plemena), tit s eljeznim umbom i ljem na provjesla, koji nose samo njihovi dostojanstvenici i to prilino rijetko.S teritorije bive Jugoslavije poznata su nam, za sada, 73 istonogotska nalazita, koja ili su rezultat sistemaskih iskopavanja (Dravlje, Rakovani, Kai, Kranj, Ulpiana...) ili su to sluajni nalazi (Ilok, Zemun, Novi Banovci, Ivoevac, Pula, Beli Manastir...).1. NAKIT I UKRASNI PREDMETIU ovu grupu predmeta spadaju: fibule, pojasne kope, naunice, narukvice, prstenje, dijademe, perle i ogrlice, razliiti privjesci, jezici, ukosnice, ukrasne alke, a u nekim varijantama i preice, eljevi, okovi razliitih oblika i namjene.LIJEVANE FIBULE S POVIJENOM NOGOM-Kod lunih su fibula najstariji oblici raeni od iskucanog srebrnog lima. Takvi primjerci su naeni na nekropoli u Rakovanima, Jeia Pesku u Beogradu, Novim Banovcima, Ljubljani. Dekoracija je izvedena ugraviranim ornamentom u vidu elipse i kruia i tzv. maltekim kriem koja je uobiajna u barbarskom zlatarstvu od po.5.st.FIBULE OD ISKUCANOG LIMA-Sve su to lune masivne fibule raene u tehnici iskucavanja od srebrnog lima, ije su glava i noga spojene lunim okovom, a ukras je uzveden geometrijskim apliciranim ornamentom. Neto veih dimenzija od ostalih je fibula iz Grocke i vjerojatno je noena preko punijeg velikog ogrtaa. LIJEVANE FIBULE S ROVAENJEM-Geometrijski je ukras izveden trouglasto rovaenom ornamentikom kakvu zapaamo i kod nekih kopi Srednjeg Podunavlja. Pod utjecajem zapadnorimskog, rovaenog stila poinje se sada primjenjivati ovakvo ukraavanje i na lijevanim fibulama. Fibule takve izrade naene su u Sremskoj Mitrovici, Beogradu, u unitenom grobu u Mihaljeviima, iz Travnika, Pule, Plavna, Kaia, Han Potoka, Siska, Ivoevaca, pa est primjeraka s kompleksne nekropole u Kranju, Rifnika, Dravlja, i Ulpijane.* Kovaevi germanske nalaze dijeli u tri grupe:1. prva grupa obuhvaa grobove u okviru dunavskog limesa kronoloki datirana na kraj 5.st. do u 6.st., a zastupljena je na nalazitima u Bugarskoj (Marcijanopolis kod Varne, Almus kod Loma) i Srbiji (Lederata, okolica Grocke, castrumi kod Ritopeka, Beograda, Zemuna, Novih Banovaca i nalaz s ukarice)2. druga grupa nalaza potie du linije koja dijeli istonogotsku kraljevinu Teodorika od Carstva, ali nalazi ne prate striktno granicu ve kretanja Gota do 535. ili definitivno do 555. Ovoj grupi pripadaju nalazi iz Narone, Han-Potoka, Mihaljevia, Sarajevskog polja .3. treoj grupi pripadaju nalazi iz unutranjosti Carstva, ali ih veina (Kruevac, Kragujevac, Ni) pripada vremenu hunske dominacije, ali sunajvjerojatnije istonogotskog porijekla. Iz 4.st. ovoj grupi pripadaju samo dva nalaza: Trojane kod Karare i Ulpiana kod Graanice.U nalaz kneevskog groba iz Ulpiane ulaze i: velika panonsko-langobardska fibula, par sjeverno-germanskih manjih primjeraka, jedna manja oblika stiliziranog goluba i ona kriolika. S fibulama u grobu naeni su jo: pojasna kopa, jeziak, dvije erdanske ogrlice i prsten. Sve je datirano solidom Justinijana I, negdje oko sred.6.st., jer je carski zlatnik kovan sigurno poslije 538.Velika panonsko-langobardska fibula je lunog oblika, od pozlaene bronce, a na polukrunoj glavi ima vei broj ukrasnih znakova. Fibula stiliziranog goluba predstavlja simbol krtenja i stlizirane je po Kovaeviu na isti nain kao i sarkofag u crkvi San Vitale in Nuovo u Raveni s po.6.st. Ni ona kriolika nije istonogotskog porijekla. KRIOLIKE, PLOASTE I DVOGLAVE FIBULE-Osim onih s povijenom nogom i lunih, Goti su nosili i fibule stiliziranog kria tzv. dvoglave i ploaste. Slino nalazu iz Ulpiane, kriolike fibule su nam poznate s nekropole u Kninu i s jo nekoliko nalazita u Istri, no pripadaju sigurno autohtonom ivlju i samo su u istonogotskoj upotrebi s tim to se istarski nalazi pripisuju Langobardima. Ploasti su primjerci naeni u: Bakom Monotoru, Dravlju, Osoru na Cresu i Rakovanima.FIBULE RAZNIH TIPOVA-Iz okolice Beograda potjeu dvije fibule koje prema klasifikaciji Khna svakako treba svrstati u tip Krefeld lunih fibula i datira se u vrijeme 450-500.NAUNICE-Za Istone Gote karakteristina su dva tipa naunica: s privjeskom oblika koarice s poliedarskim ukrasom, koje opet dijelimo, u zavisnosti od tehnike izrade, na: lijevane iz jednog dijela s alkom naunice kod kojih je poliedarski privjesaklijevan zasebno i potom je spojen s alkom.NAUNICE S PRIVJESKOM OBLIKA KOARICE-Tip s koaricom je veoma rijedak i kod nas je naen samo u Rakovanima.NAUNICE S POLIEDARSKIM PRIVJESKOM-Teorija o kasnorimskom porijeklu vai i za naunice ovog tipa, jer vode porijeklo od kasnorimskog privjeska oblika kocke. Veina arheologa u Maarskoj ovaj tip naunica pripisuje Germanima tijekom itavog 5.st., no Werner neke od njih, kao one iz Kranja, smatra proizvodom domaeg stanovnitva.Tipove naunica s privjeskom oblika poliedra dijelimo na dvije grupe, zavisno od tehnike izrade: U prvu grupu spadaju primjerci lijevani u jednom komadu s alkom kao oni naeni u Somboru, Zmajevu, Kaiu, Osoru na Cresu, Prahovu, Zemunu, ljubljanskim nalazitima, Ptuju... U drugu grupu ubrajamo nalaze kod kojih je poliedarska uplja kockica posebno lijevana u kalupu i potom navuena na icu, kao kod nalaza iz Han Potoka, Zelenog Venca, Koluta, Karaburme i Rakovana, za koje N.Mileti smatra da su nastariji i najjednostavniji po obliku.Najstariji oblici se datiraju u kraj.5. i prva desetljea 6.st., a ostale nalaze vezujemo za 5-6.st. DIJADEME-Ova vrsta nakita nije tipina za gotske ene, ali su ih ipak one nosile, iako sasvim rijetko. S teritorije bive Jugoslavije dijademe su naene samo u Dravlju (grob 1) i u Kninu.PRSTENJE-Za Istone Gote se mogu vezati nalazi prstenja iz Ulpiane, Kranja, Dravlja, Rakovana, Kaia, Mihaljevia, Sarajevskog Polja, Kanfanara i Knina. Nalaz iz Dravlja je zlatan, raen u polihromiji, s umecima u leitu, ulpianski je takoer zlatan i geometrijski zukraen, a prstenje iz Knina (srebrni) i Sarajevskog Polja (zlatni) je s monogramom i kao bizantski peatnik iz kasne antike, odnosno s Teodorikovim monogramom. NARUKVICE-Najvie ih je pronaeno u Rakovanima, zatim Kaiu, Bakom Monotoru, bilo u paru ili samostalno. Narukvice iz Rakovana su uglavnom identine, a narukvica iz groba 2 je neto masivnija, eljezna pa potom posrebrena, vrlo je rasprostranjena i datirana je u 1.pol.5. do u 7.st. OGRLICE, PERLE I PRIVJESCI-Kao sastavni dio enske nonje nalaene su u istonogotskim grobnim cjelinama, iako neto rjee. Njima se pripisuju nalazi iz beogradskih nalazita na Karaburmi i Jeia Pesku, Rakovana, Ulpiane, Han Potoka, Kaia i Knina. tri primjerka iz Rakovana.UKOSNICE-Na osnovu nalaza moemo ih podijeliti na tri tipa: -obine za svakodnevnu upotrebu (Kai, Rakovani, Kranj) -tipa stilus (Rakovani, Baki Monotor, Kranj) -trei tip ini nalaz iz Zmajevca.Ukosnice tipa stilus kao one iz Rakovana i Bakog Monotora su svakako kasnoantikog porijekla.POJASNE KOPE-Najvie zastupljeni kao ukrasni predmeti, u grobnim inventarima Istonih Gota na naem prostoru, su svakako pojasne kope. Njih moemo podijeliti prema nainu obrade i profiliranja trna. Postoje tri tipa kopi: kope iji se profilirani trnovi zavravaju stiliziranim motivima ivotinjskih glava kope s masivnim i zasjeenim trnom koji je suen i malo povijen pri vrhu kope s masivnim trnom, trokutastog presjeka i malo zasjeene s vanjske strane.KOPE S ZOOMORFNIM TRNOM-Najstariji su tip pojasne kope iji se profilirani trnovi zavravaju motivima ivotinjskih glava (Zmajevo, Zemun, Bako Monotor, nepoznato nalazite iz Beograda, Kranj, Knin).KOPE S MASIVNIM POVIJENIM TRNOM-Ovo su pojasne kope (srebrne i bronane) koje se kao tipino istonogotske datiraju u 1.pol.6.st. Glavne karakteristike ovog tipa su: ovalni obruuz okov, masivni zasjeeni trn, koji je suen i povijen pri vrhu. Porijeklo primjeraka ove grupe je juna Rusija, a rasprostranjeni su na prilino irokom prostoru. Naene su u Rakovanima, Mihaljeviima, Rifniku, Kranju, sa splitskih nalazita u Saloni, Katunima, Muu i Leevcima.KOPE S TRNOM TROKUTASTOG PRESJEKA-Ovo su pojasne kope raene tehnikom lijevanja, iji je masivni trn trokutastog presjeka i malo zasjeen s vanjske strane. KOPE ZA OBUU-JEZICI, ALKE I PRAPORCI-Znamo za nalaze jeziaka iz Ulpiane, nepoznatog nalazita u Beogradu, Knina i Duvna. Uglavnom ih tretiramo kao sastavne dijelove pojasnih kopi ili eventualno preica. Naavedeni primjerci su raeni od srebrnog lima nielo tehnikom i geometrijski ukraeni. Ukrasne alke znamo s lokaliteta u Sremskoj Mitrovici, Sarajevu, Kaiu i Rakovanima. Za Istone Gote se vezuje jedan nalaz praporca iz Bakog Monotora (grob 1) od bronanog lima. 2. ORUJE I RATNA OPREMALJEMOVI-Svi naeni su tipa Narona-Baldenheim. Najstariji nalaz s naeg prostora je iz Narone.BOJNE SJEKIRE-Iako rjee istonogotski ratnici su upotrebljavali bojne sjekire s neto produenom otricom. Njima se pripisuje samo nalaz iz Rakovana iako im je vrlo slina i sjekira sa gepidske nekropole u Boaru. STRELICE I KOPLJA-Poznate su nam strelice samo iz Rakovana i Knina, a koplja iz Tekije, Narone i Knina. 3. PREDMETI SVAKODNEVNE UPOTREBEPREICE- Posrebreni (Rakovac) ili eljezni (Rakovani). Moemo ih je podijeliti na dvije grupe na osnovu oblika trna. kronoloki starije, tu dolaze one s ravno odsjeenim trnom i datiraju se u 5. i 1.pol.6.st. Takve su naene u Rakovanima, Kranju, Rifniku neto mlae bi bile one sa titastim proirenjem trna, iz 6. i prvih desetljea 7.st., a naene u Kaiu, Mihaljeviima, Novigradu, Brestoviku,. Grockoj, s nikih nalazlta...ELJEVI-Naeni su u Dravlju, Rakovanima, Rifniku, Kranju, Kaiu, Karaburmi i Bakom Monotoru. Svi se pripisuju Istonim Gotima.NOEVI- Za Istone Gote vezujemo primjerke opet na osnovu ostalog grobnog priloga, iz Rakovana, Dravlja, Korita, Knina, Kaia, Zmajeva, Mihaljevia i Obrovca.OKOVI I APLIKACIJE-U dosta atipinim primjercima okova i aplikacija nalaz iz Banatske Palanke moe se neto preciznije etniki opredjeliti. Zlatan je i ukraen bruenim almandinima, a ploica s donje strane je spojena tehnikom lemljenja u filigranu.DIJELOVI TORBICA-Izuzetno zanimljiv nalaz predstavljaju eljezni lukovi s kopama, vjerojatno od torbica, tri iz Rakovana i jedan iz Korita. Zastupljeni su dosta na nekropolama 5-7.st.KERAMIKE POSUDE-Nalazi istonogotskih posuda poznati su nam iz Oreca, Vinjice, Panevakog rita, Grocke, Karaburme, Bakog Monotora, pa fragmenti iz Kladova i ona unitena iz Kanfanara. PRLJENI-Kao eljevi ili noevi i prljeni su ope germansko ili bolje reeno, barbarsko kulturno dobro. Za Istone Gote se vezuju, na osnovi ostalih grobnih priloga, nalazi iz Beograda, Dravlja, Rakovana, Knina, KaiaKRESIVA, IGLE, PINCETE, KARE, DUGMAD, AVLI-Za Istone Gote vezujemo nalaze kresiva iz Rakovana i Kaia, igle za ivenje s istih lokaliteta, pincete iz Dravlja, kara iz Kaia, dugmadi iz Korita i avala iz Knina i Rakovana.4. NOVACS 15 lokaliteta pronaeno je ukupno 40 novia, bilo sluajno ili kao rezultat iskopavanja (Sremska Mitrovica, Ulpiana, Rakovani, Dravlje), ali svi su bili u njihovoj upotrebi.KASNORIMSKI: Rakovani (2), Dravlje (4), N.Banovci (2), S.Mitrovica (1), trbinci (1), Sisak (1),5. NATPISIKao trag istonogotskog prisustva na prostoru bive Jugoslavije, mogu posluiti i natpisi u vidu urezanih njihovih karakteristinih runa, koje je izmislio i sastavio Wulfila u 4.st. Takvi natpisi naeni su u udikovu, Brezi, a eventualno bi njihov mogao biti i onaj iz Vaa. ISTONOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOISTONOJ EUROPI - UVOD1. LUNE FIBULE OD ISKUCANOG LIMANajee se javljaju na podruju Ponta i Podunavlja. Kod istonih Gota bile su osobito omiljene tijekom 5.st.U srednjem Podunavlju su lune fibule od srebrnog iskucanog lima, pontsko-danubijske proizvodnjePAR VELIKIH LUNIH SREBRNIH FIBULA - pronaene su na nepoznatom lokalitetu u Iloku. Raene su od srebrnog lima u tehnici iskucavanja. Datiraju se u 2.pol.5.st. (456-473.).SREBRNA FIBULA IZ BELOG MANASTIRA- raena je od srebrnog lima u tehnici iskucavanja. Na glavici je ukraena izdancima i stiliziranim ivotinjskim glavicama. PAR SREBRNIH FIBULA IZ GROBA U KOLUTU raene su od srebrnog lima u tehnici iskucavanja. Oteene su. Polukrune glatke glavice na gornjoj strani imale su aplicirane ivotinjske glavice, ispod koje se nalaze dvije stilizirane orlovske glave. SREBRNA FIBULA IZ GROCE - izraena tehnikom iskucavanja. Glavica i noica pri spoju s lukom ukraeni su apliciranim lepezastim okovomSTARA PALANKA-SAPAJA -na fibula od srebrnog lima raena u tehnici iskucavanja. Polukruna glatka spojena je s noicom u obliku romba blago savijenim Iukom. Moe se datirati u 2.pol.5.st. SREBRNA FIBULA IZ RAKOVCA-pripada podskupini fibula od iskucanog lima. Polukruna glatka spojena je s neznatno oteenom noicom blago savijenim lukom. Igla za zakopavanje nedostaje.OTEENA SREBRNA FIBULA IZ SISKA - pripada podskupini fibula od iskucanog lima s izdancima na glavici i ukrasom narebrene ice uz gornju i donju stranu luka. 2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lijevane fibule su po obliku srodne lunim fibulama od iskucanog lima. Istonim Gotima mogu se pripisati primjerci fibula iz Siska, Sotina i Svitova. 3. ROVAENE LUNE FIBULEOd 450. proizvode se lijevane istonogermanske fibule (i pojasne kope) ukraene rovaenjem. enski nakit kod Istonih Gota karakterizira jedinstven stil rovaenja sa zgusnutim spiralnim viticama, nazvan po nalazu raskone pojasne.ZEMUN-GRADSKI PARK - par lunih fibula od pozlaenog srebra, izraene u tehnici lijevanja. SRIJEMSKI KARLOVCI-ROVINE- lijevana luna fibula od bronce. BAKI MONOTOR- U grobu 1 naena je srebrna rovaena fibula, stilski srodna fibulama iz Zemuna.LJUBLJANA-DRAVLJE - Par fibula. Rijeje o jedinstvenim primjercima iz vremena istonogotske drave u Italiji.Za Istone Gote i Gepide karakteristine su lijevane lune fibule i pojasne kope sa spiralno-vitiastim duboko rovaenim ukrasom. Istonogermansku ensku nonju 5.st. obiljeava poseban stil rovaenja gustim spiralnim viticama. 4. KLOAZONIRANE LUNE FIBULEZasad imamo tek jedan primjerak toga tipa fibula za koji se sa sigurnou moe rei da je istonogotski. To je mala kloazonirana luna fibula s nepoznatog nalazita u Kninu.5. LUNE FIBULE S POVIJENOM NOGOMJedna takva luna fibula potjee iz Rakovcau Srijemu.6. FIBULE OBLIKA CIKADEOblik su dobile prema vrsti nonog kukca-zrikavca koji ivi u stepskim predjelima sredinje Azije.Radionice u kojima su se proizvodile fibuleKasnorimske fibule nastale su u provincijskim radionicama. ZAKLJUAKNajtipiniji istonogotski nalazi iz panonske" faze su lune fibule od iskucanog srebrnog lima (obino u paru). Razvile su se od tzv. fibula s povijenom nogom, preteno u crnomorskim i transilvanijskim krajevima. Gotovo svi primjerci fibula od iskucanog lima s podruja jugoistone Europe nastali su u radionicama srednjeg Podunavlja. Lako je mogue da se taj tip nakita proizvodio i u jednomod najvanijih panonskih sredita-Sirmiju. Od dijelova ratne opreme poznat je zasada samo jedan kloazonirani okov, a potjee s otoka Sapaje na Dunavu.CIKADNE FIBULECikadne fibule potjeu iz Azije, a u Europu su ih donijeli Huni u 4. i 5.st. Cikade se javljaju u Kini, prije dinastije Han. Cikadne fibule imaju 2-3 krila ukraena crtama, tokama i krugovima, ponekad su krilarazmaknuta u obliku lastina repa. Izraene su od zlata, srebra ili bronce, a neke su ukraene almandinima i filigranom, a kod Istonih Gota kloazoniranjem.NAKIT ISTONIH GOTA NA PODRUJU RIMSKE PROVINCIJE DALMACIJERimska provincija Dalmacija pod vlast Istonih Gota dola je poslije 493. g.Pojasne kope i lune fibule (najkarakteristiniji tipovi istonogotskog nakita) najee su ukraene dvjema najtipinijim tehnikama seobe naroda-polikromijom i rovaenjem. Za polikromiju su znaajni efekti postignuti ulaganjem poludragog kamenja, najee crvene boje (almandin)ili staklenepaste. Tehnika je bila udomaena na Crnom moru (odatle su je prenijeli Huni, Alani i Goti u Europu) i na istonom Sredozemlju (Sirija), odakle je dospjela u Italiju. Tehnika rovaenjaje zapadno-rimskog podrijetla i u 5.st se poela primjenjivati na proizvodima kasnoantikog i barbarskog nakita te se dalje razvijala kroz 6. i 7.st. u istonogotskoj i langobardskoj Italiji, vizigotskoj Hispaniji i na merovinkim i anglosaksonskim tvorevinama. Trea tehnika je punciranje(domaa radionica u Saloni?).Postoje etiri radionika tipa:1) talijanske (Ravenna, Verona)2) pontsko-podunavske (za boravka u Panoniji 456-473.)3) bugarske (Trakija, Novae, 473-488/9)4) dalmatinske (pretpostavka jepostojanje radionice u Saloni)ARHEOLOSKA NALAZITA NA PODRUJU RIMSKE PROVINCIJE DALMACIJEOkolica Gospia, Vaganac kod Gospia, Nin-nepoznato nalazite, Kai-Glavurak, Smili-nepoznato nalazite, Solin-Manastirine.FIBULERovaene lune fibule. Zastupljene su s 13 primjeraka (od toga pet parova) s osam nalazita.1. Kai-Glavurak kod ZadraSrebrna luna fibula. Isto tako stilizirana ivotinjska glava na zavretku noice u detaljima obrade se razlikuje od svih ostalih. Ukrasi u obliku rovaene spirale nastali su pod utjecajem karavukovskih" stilskih primjesa. Ima pet izdanaka. Obiljeja je datiraju u sam po.6.st.2. Kai-Glavurak kod Zadra(sl.2)Druga manja fibula pronaena s dva monogramna prstena. 3. Plavno kod KninaOteena srebrna fibula koju je pronaao 1907. Fra Lujo Marun. U dekoru none ploice vrlo je srodna manjoj fibuli iz Kaia.4. Han-Potok-Vrbe kod MostaraPar srebrnih fibula koje spadaju u inventar enskog groba-sarkofaga pronaenog 1890. Spada u krug istonogotskih radionica u sjevernoj Italiji, to potvruje spiralno-naoarasti ukras na polukrunoj glavici, vrlo blizak fibulama s podruja Italije. Ukras rombine noice donekle je jedinstven.5. Mihaljevii-Varoite kod SarajevaPar fibula pronaenih kao sluajan nalaz iz unitenog groba. 6. Peinska Rika (Gornje peine) kod Travnika. Par oteenih srebrnih fibula dospjelih 1893. 7. Knin-nepoznato nalazite Mala kloazonirana fibula s nepoznatog lokaliteta.8. Vid-Pruev vrtPar srebrnih pozlaenih lunih fibula pronaenih 1994. kao prilog u enskom grobu. Po nainu ukraavanja glavice i noice, fibule su vrlo sline istonogotskoj fibuli iz Italije.Fibule oblika cikade9. SalonaFibula oblika cikade pronaena kao sluajni (naseobinski) nalaz. Izraena je od bronce lijevanjem. Krila cikade su rairena. 10. SalonaFibula oblika cikade isto pronaena kao sluajni nalaz. Izraen je od bronce.Tirinke fibule11. SalonaPar tirinkih fibula u obliku klijeta predstavljaju grobni nalaz. Izraene su od srebra s pozlatom, lijevanjem, a ukraene nieliranim lunulama i trokutiima, te rovaenim koncentrinim elipsama. POJASNE KOPERovaene pojasne kope s dvodijelnom pravokutnom okovnom ploicom1. Unei-Veliki Bogoin kod Drnia 2. Knin-GrebljeSrebrena kopa koja takoer spada u skupinu rovaenih kopi s dvodijelnom pravokutnom okovnom ploicom. 3. Kai-Glavurak kod ZadraPojasna kopa s dvodijelnom okovnom ploicom je pronaena kao sluajan nalaz iz unitenog groba.6. Knin-GrebljeSrebrna pojasna kopa s ostacima pozlate iz groba 173. Pronaena je zajedno s monogramnim prstenom, zlatnim ukrasnim lamelama od poveza za glavu te dvije karike. 7. Knin-GrebljeSrebrna pojasna kopa pronaena u grobu 55., zajedno s noiem i keramikim prstenom. 8. Vrlika-nepoznato nalaziteOteena pojasna kopa. Pojasne kope s punciranim motivima more romano9. Salona - Pojasna kopa. Uvrijeeni rovaeni dekor ovdje je zamjenjen punciranim motivima more romanoOrlovske kope10. Knin-GrebljePojasna kopa sa zavretkom u obliku stilizirane orlovske glave. Pripada nakitnoj skupini tzv.orlovskih kopi.PREICEPreice su dijelovi nonje koji su sluili za zapinjanje odjee i obue, a uz to su imale i ukrasnu ulogu. 1. Vid-Pruev vrt - Pojasna preica.OGRLICE I PEKTORALI1. Han-Potok-Vrbe kod MostaraOgrlica se sastoji od etiri trostruko profilirane cjjevice, izmeu kojih se u sredini nalazi perla od almandina. 2. Kai-Glavurak kod ZadraFragmentarno sauvana ogrlica sastavljena od staklenih perli i jedne od kalcedona.3. Han-Potok - Vrbe kod MostaraPrsni ukras-pektoral iz unitenog groba. Spada u izuzetno rijetke i vrijedne nalaze nakitne skupine. Sastoji se od zlatnog lanca na kojem visi pet privjesaka postavljenih na jednom razmaku, a na krajevima ima dvije spone u obliku ptica grabljivica.NAUNICEIstonim se Gotima sa sigurnou mogu pripisati dva para.1. Han-Potoci-Vrbe kod MostaraNaunice koje se sastoje od kariice ukraene filigranskom jagodom i ovalnog kloazoniranog privjeska od zlatnog lima2. Peinska Rika kod TravnikaPar naunica koji ide u vrlo brojnu skupinu tzv. naunica s poliedrom, rasprostanjenu od Ponta do Galije. PRSTENJEIstonim Gotima u provinciji Dalmaciji zasad se mogu pripisati etiri cjelovito sauvana prstena i jedna gemma.1. Kai-Glavurak Dva monogramna prstena pronaena prilikom vaenja pijeska 1962. zajedno s lunom fibulom.2. Knin-GrebljeMonogramni prsten istog tipa, pronaen u grobu 173, zajedno s pojasnom kopom, zlatnim lamelama i karikama3. Sarajevsko polje Gema od almandina ili rubina s monogramom Teodorika Velikog. Sauvana je jedino u odlijevu i otisku.4. Okolica MostaraPrsten s prikazom orla. Izraen je od zlata lijevanjem, a na kruni je ugraviran orao. AMAJLIJSKE KUTIJICE (BULLAE)Amajlijske kutijice (bullae) noene su objeene o vratili pojas, a imale su prvenstveno religijsko znaenje, odnosno u njima su se uvali predmeti koji su imali magijsku funkciju (zatitaod uroka). Na podruju nekadanje rimske provincije Dalmacije pronaene su dvije amajlijske kutijice.1. Han potoci-Vrbe kod MostaraAmajlijska kutijica dosta jedmostavne izrade i nain ukraavanja. Pronaena je 1890. s parom fibula, ogrlicom i naunicama kao inventar istonogotskog enskog groba-sarkofaga. 2. Knin-GrebljePRIVJESCIZa sada je poznat samo jedan privjesak kojeg po stilskim karakteristikama moemo opredijeliti Istonim Gotima. Nepoznati lokalitet (Solin,Trilj,Vid)ISTONOGOTSKE NEKROPOLE NA TLU RIMSKE PROVINCIJE DALMACIJEUVOD493. rimskom provincijom Dalmacijom zavladali su Istoni Goti. Istonim Gotima moemo pripisati oko oko 40 nalazita na podruju nekadanje provincije Dalmacije. Muke grobove teko je prepoznati jer kod Istonih Gota nije postojao obiaj polaganja oruja u grobove.1. KAI-GLAVURAKOd tih nalaza uz Istone Gote veu se dvije srebrne lune fibule, bronana pojasna kopa, dva srebrna monogramna prstena i ogrlica od jantara i staklenih perli. Nekropola je bila u upotrebi od 6. do 11.st.2. IVOEVCI (BURNUM)-UPLJAJANa lokalitetu upljaja u Ivoevcima kod Knina pronaena je oko 1900. bronana oteena fibula ukraena punciranjem, koja se po nainu oblikovanja moe povezati s Istonim Gotima, a datira se u prvu treinu 6.st.3. PLAVNO U Plavnu pronaena 1907. oteena istonogotska rovaena fibula.4. KNIN-GREBLJENa nekropoli Knin-Greblje ukupno je istraeno 218 grobova. Pronaena srebrna pojasna kopa. Ona je masivna, s dvodjelnom etverokutnom okovnom ploicom, ukras su sloeno rovaeni motivi trokutasto, romboidno, na uglovima srebrne zakovice, nije sauvana stranja okovna ploica, ovalna alka. Datira se u prvu treinu 6.st.Grob 55 - Na trbuhu se nalazila srebrna pojasna kopa, u aci je bio keramiki prljen, a pokraj desnog kuka stajao je eljezni no.Kopa-preica je ovalna, baza masivnog trna strmo je "odsjeena" i narebreno ukraena, zavretak trna je stiliziran zoomorfnom glavicom, ima trodjelnu etverokutnu okovnu ploicu, sprijeda se vidi 8 srebrnih zakovica i 4 rupe za zakovice; Grob 173 - U grobu su naene: zlatne lamele od ukrasnog poveza za glavu (1), srebrna, pozlaena pojasna kopa (2), srebrni prsten (3) i bronana karika (4), te djelomice eljezna karika, vjerovatno narukvica (5).5. UNEI-VELIKI BOGOIN pronaene dvije istonogotske pojasne kope.Prve dvije pojasne kope su s trodjelnom etverokutnom okovnom ploicom.Trea kopa s ovog to je lijevana pojasna kopa s dvodjelnom etverokutnom okovnom ploicom.6. VRLIKA - sa ovog lok. potjee oteena istonogotska pojasna kopa s masivnim povijenim trnom i ulocima za almandine.

7. SOLINNaseobinski nalazi su: kacige na provjesla tipa Narona-Baldenheim (2), te dvije fibule oblika cikade (3) i puncirana pojasna kopa (4).8. VID (NARONA)-GRADINAOd pronaenih nalaza uz Istone Gote vezuje se kaciga na provjesla tipa Narona-Baldenheim i dvije njima pripadajue obrazne ploice. 9. PEINSKA RIKA-GORNJE PEINE - dospjelo je 5 nalaza: par rovaenih fibula, par bronanih poliedarskih naunica i kalcedonska perla.10. SARAJEVSKO POLJE A.J.Evans je 1885. objavio gemu s monogramom Teodorika Velikog 11. HAN POTOCI-VRBANaselje Han Potoci nalazi se 11 km sjeverno od Mostara. na lokalitetu Vrba otkopan je kasnoantiki sarkofag .Poklopac je imao oblik dvoslivnog krova, a na kutevima i po sredini bio je ukraen akroterijima. U sarkofagu je bio kostur djevojice, a naene su dvije zlatne naunice izraene filigranskom tehnikom i ukraene almandinima (2), na vratu je bila ogrlica od zlatnih cjevica i almandinskog zrna (3), a na prsima dvije srebrne lune fibule (4) i amajlijska kutijica-bulla (5).Iz Han Potoka, najvjerovatnije s istog lokaliteta, potjee pektoral od visoko kvalitetnog zlata s fibulama za zakopavanje (7). Mogue je da iz sarkofaga potjee i zlatni prsten ukraen orlovskom glavom.12. MIHALJEVII-VAROITE - prikupljene su dvije istonogotske lune fibule. ISTONOGOTSKA NEKROPOLA S GRADSKOG TERITORIJA VIMINACIUMAOSNOVNI PODACI O NEKROPOLINa podruju Starog Kostolca otkrivena je manja nekropola s 45 grobova inhumiranih pokojnika iz 3. i 4. stoljea.Po nainu ukopa razlikuju se etiri vrste grobova:1) grobovi slobodno ukopanih pokojnika2) grobovi s konstrukcijom opeka i tegula3) grobovi poploani i natkriveni daskom4) grobovi s kovegom od izdubljenog debla-monoksili.ANALIZA GROBNIH PRILOGAOd 45 istraenih grobova 14 ih je bez priloga, a 5 s veoma siromanim inventarom.Svi prilozi koji su naeni u grobovima mogu se svrstati po svojoj funkciji na tri osnovne grupe: nakit (naunice, perle, privjesci, ogrlice, narukvice, prstenje) funkcionalni i ukrasni dijelovi odjee (fibule, pojasne kope, remeni i preice s obue, jezivi, dugmad) osobni predmeti svakodnevne upotrebe (noevi, eljevi, ogledala, kresiva i kremenje)NAKITOd nakita pronaene su naunice, perle, privjesci, ogrlice, narukvice, prstenje.NAUNICENaunice su naene u osam grobova. Sve su izraene od bronce, osim dva srebrna primjerka. Veina ih pripada tipu s poliedarskim ukrasom osim dvije kariice od kojih je jedna fragmentirana. Naunice s poliedarskim ukrasom javljaju se ovdje u dvije varijante. Prva varijanta ima mreasti poliedar od tankog bronanog lima. Druga varijanta ima masivni punoliveni poliedar.PERLERaene su od razliitog materijala (stakla, staklene paste, rjee zlatnog, srebrnog lima, a javljaju se i primjerci od jantara Perle su razliitih oblika: krune, ploaste i kalotaste.Jednu ogrlicu su inili retuirani zubi jelena obojeni staklenim oksidom. PRIVJESAKPronaen je samo fragmentirani dio privjeska kao dijela ogrlice. Nainjen je od tankog bronanog lima, mjeseastog je oblika, bez ukrasa.NARUKVICENaene su dvije narukvice u jednom grobu. Jedna je izraena od deblje bronane ice krunog presjeka, kojoj su krajevi stanjeni i preklapaju se. PRSTENJEPrstenje je naeno u pet grobova. Tri prstena su nainjena od eljeza. Jedan ima ouvanu krunu ploastu glavu s dijelom alke polukrunog presjeka. Jedan prsten tipa alke. Alka je eliptinog presjeka. Prsten od tanke srebrne ice, jedini ukras predstavlja spirala od smotane srebrne ice. naen je i prsten tipa kariice.FUNKCIONALNI I UKRASNI DIJELOVI ODJEEU ovu vrstu predmeta spadaju fibule, pojasne, remene i preice sa obue, jezici i dugmeta ili nitne.FIBULEFibule su naene u 12 grobova. Najzastupljenije su one koje podsjeaju na certosa fibulu. Masivna bronana fibula s ravnomjerno irokom nogom koja se zavrava ivotinjskom glavom naena je u grobu 46. Istom razdoblju pripadaju fibule s nogom koja se trokutasto suava prema vrhu i zavrava stiliziranom ivotinjskom glavom. PREICE (KOPE)Najbrojnije su eljezne preice, dok su ljee od srebra i bronce.Preice u obliku slova D datirane su u 5. i 6.st. i smatra se da bi mogle pripadati alamanskim ili gepidskim preicama. Ovalne preice su najzastupljenije u nekropolama ranog srednjeg vijeka i smatraju se tipino gotskima, a pripadaju 5. Ili 1.pol.6.st.POJASNI JEZIAKNaen je samo jedan srebrni pojasni jeziac.ALKEOSOBNI PREDMETI SVAKODNEVNE UPOTREBEELJEVIeljevi su pronaeni u 9 grobova. Svi su dvoredni i nainjeni od kosti. Naeni su u dosta loem stanju. Neto bolje su ouvane oplate s geometrijskim ukrasom.OGLEDALAOgledala su naena samo u dva enska groba. U oba sluaja naena su zajedno sa eljem. To su bronani predmeti krunog oblika, radijusa 6,5 cm. Na stranjoj strani nalazi se plastini ukras u vidu koncentrinih krunica. U sreditu se nalazi uica za vjeanje.NOEVIKRESIVA I KREMENJENOVACNovac je pronaen u dva groba. Oba novia pripadaju rimskom razdoblju: u jednom grobu je srebrni noviHadrijana (96-138) naen s desne strane zdjelice, a u drugom je pronaen noviKonstantina I (285-337) pokraj bedrene kosti.ZAKLJUAKNekropola iz Viminaciuma prezentira nam nain pokapanja niih drutvenih slojeva. NEKROPOLE SEOBE NARODA NA PODRUJU BIHNa prostoru BiH mogu se izdvojiti 3 nekropole seobe naroda:1. nekropola u selu Mihaljeviima kod Rajlovca2. ranosrednjevjekoma nekropola u Koritima kod Duvna3. ranosrednjevjekovna nekropola u Rakovanima kod PrijedoraNEKROPOLA U SELU MIHALJEVIIMA KOD RAJLOVCAZatitno iskopavanje provela je Nada Mileti.Karakteristike nekropoleNekropola ima ukupno 118 grobova. Veina grobova su kosturi smjeteni u obinu zemljubez ikakvih zatitnih okvira. 32 groba bila su zatiena drvenim ploama. Tri kostura bili su smjeteni u drveni sanduk. Poseban nain zatite na ovoj nekropoli upotrebljenje iskljuivo kod djejih grobova- dvije uzdune nepravilne kamene ploe koje su sastavljene u obliku krova s trokutnim bonim manjima. Na nekropoli se nalaze na razliitim dubinama, ponekad i u dva sloja. Veinom su grobovi orijentirani istok-zapads glavom prema istoku. Svi kosturi lee na leima.Tipoloki pregled nalaza nekropole:Najzastupljeniji arheoloki materijal ove nekropole predstavljaju DUGMETA. 22 naena su unutar grobova, a dva van grobova. Dugmeta su loptastog oblika s petljicom za privrivanje razliitih dimenzija. Dugmeta su od bronce, srebra ili srebra s pozlatom. Izuzetak predstavlja fragmentirano veliko bronano ukraeno dugme koje je pronaeno van groba, a koje spada u vrstu luksuznih bizantskih dugmeta.Drugu grupu predmeta nekropole predstavljaju PREICE(nale).Veina ih je od bronce. Zajednika karakteristika im je jednostavnost izrade i oblik. Posebnost predstavlja preica s potkoviastim okovom ukraenim u tehnici proboja (naena u grobu 76) i preica istog tipa koja je pronaena izvan groba. Oba primjerka spadaju u grupu langobardskih preica bizantskog tipa Kao posebna varijanta ovog tipa navodi se tip preice iz San Giovanniau Cividalu Medu preicama moe se izdvojiti jedna eljezna preicagrube izrade i nepravilnog oblika, vie je pravokutna nego ovalna.Treu skupinu nalaza predstavljaju NAUNICE. Ukupno je naeno 9 primjeraka naunica.Jedan par izraen je od srebra. Najjednostavniji primjer predstavlja srebrna naunica ija je kariica ovalnog presjeka otvorena, a na jednom kraju je zailjena. Srebrna naunica sa vertikalnim privjeskomkoji je izraen u tehnici. Naunica se moe datirati od 9-11.st. Dvije srebrne naunice s tri jagode. Spadaju u tip naunica poznatih pod nazivom kijevski tip. Od naunica naen je par srebrnih naunicau istom grobu sa naunicama grozdolikog tipa etvrtu skupinu nalaza predstavljaju PRSTENI.Najjednostavniji oblik predstavlja bronani prsten tankog plosnatog obrua. Drugi primjer ovog tipa je bronani prstennaen van groba. Prsten je masivne izrade, dri se da je raniji od 11.st. Vrlo lijep prsten predstavlja bronani prsten s krunicom ukraen almandinskim ulokom. Po obliku je poznat u antici, nalazi se kod Slavena. Poseban detalj na njemu predstavlja dvostruki obrukrunice.U grobu broj 71 naen je srebrni prstenkoji predstavlja razvijen oblik bizantskog prstena s krunom i kamenim ulocima. Olovni prsten trouglastog presjekas jako istaknutom krunom ploicom u koju je urezana osmerokutna rozeta.Naljepi prsten ove nekropole predstavlja srebrni pozlaeni peatni prsteniz groba 77. Izraen je u luksuznoj niello-tehnici. Ukraen je ivotinjskom figurom magarca. Prsten se moe datirati u razdoblje 13-14.st.Petu skupinu predmeta predstavljaju FIBULE .Fibule su od srebras primjesom bakra i pozlatom na veem dijelu gornje povrine. Spadaju u tip lunih fibulas dvije ploice. Na polukrunoj zaglavnoj ploicinalazi se pet dvostruko profiliranih pozlaenih dugmeta. Donja ploica poligonalnog oblika ukraena je vertikalnim S-spiralama . Ukras je izveden u formi klinastog ili kosog reza (keilschnitt). Nona ploicazavrava u vidu stilizirane ivotinjske glave s koje je pozlata djelomino otpala. Sauvan je niello-ukras.Fibule iz Peinske Rikesu neto vee, duina im iznosi 11 cm. Imaju isti oblik, broj i profil dugmeta zaglavne ploice, osnovni oblik none ploice i sasvim slinu stiliziranu ivotinjsku glavu kojom se fibula zavrava. Spirala je osnovni element ukrasa.Meu nalazima iz grobova nalaze se i tri mala eljezna NOAuobiajenog oblika kod svih etnikih grupa u ranom srednjem vijeku.U grobu 21 pronaeno je i 10 velikih eljeznih KLINOVAmrtvakog sanduka.U grupu predmeta koji su bili naeni van groba spada i jedan LANI sastavljen od pet bronanih sitnih lania. Uz ve1iku ogrlicu naena je i bronana petljica za zatvaranje.Uz obje ogrlice pronaeni su i METALNI PRIVJESCI.Od STAKLENIH PREDMETAnaena su van groba jedna staklena bocaloptastog oblika (kugelflasche) s dugim vratom. Drugi stakleni predmet predstavlja prljen bipiramidalnog oblika. KERAMIKI PREDMETI su jako slabo zastupljeni na ovoj nekropoli. Pronaeni su sljedei:1. mala rimska posudaod proiene ukaste sive zemlje 2. vrsa drkom i ljevkom - 3. posudanaena grube domae rimske 4. fragmenti dviju malih posuda Treba napomenuti da je pronaeno i neto TEKSTILA i to jedan vei komad NOVCI U grobu 16 pronaen je rimski novac Gordijana III Zatim je pronaen rirnski novac Teodosija U grobu 38 pronaena su 4 talijanska pikola: ZAKLJUAKNekropola je s izvjesnim prekidom bila u upotrebi kroz neobino dug period. Od 3 ili 4.st. do 1.pol.16.st. Slavenskoj etnikoj grupi pripadaju grobovi s predmetima koji potjeu iz vremenskog razdoblja 9. do sred. 16.st. Najvei broj grobova (njih 105) pripada slavenskom periodu. RANOSREDNJOVJEKOVNA NEKROPOLA U RAKOVANIMA KOD PRIJEDORAA.Benac, Z.Marii N.Mileti .Ope karakteristike nekropoleNekropola pripada ranoj fazi perioda grobova na redove. Veina grobova ukopana je jednostavno u zemlju. Zanimljivu pojavu predstavljaju drveni zatitni okviri iji su tragovi bili otkriveni u 32 groba Najvei broj grobova orijentiranje u smjeru JZ-SI Tipoloka analiza nalazaNalazi ove nekropole mogu se podijeliti na 4 skupine:1. Nakitni predmeti (naunice, ogrlice, narukvice, prsteni)2. Predmeti koji ine djelove nonje (ukrasne igle, fibule, kope, ealj)3. Utilitarni predmeti (noevi, torbice, ila, klinii, kremeni)4. Oruje (sjekire, strelice)Na nekropoli su otkrivena samo dva para NAUNICA. OGRLICE su pronaene u 3 groba .Od NARUKVICA na nekropoli je pronaeno pet u 4 groba. Od toga 4 su sasvim identine. Predstavljaju najjednostavniji oblik ranosrednjovjekovnih narukvica. Iz groba 2 potjee masivna eljezna posrebrena narukvica iji su krajevi ukraeni tauiranom srebrnom niti.etiri PRSTENApronaena su u 3 groba. IGLEse javljaju u dva osnovna oblika i to kao jednostavna ivaa igla i kao stilus. Na nekropoli su bile zastupljene i FIBULE i to jednostavne eljezne i jedna ploasta. Samo su tri primjerka sauvana gotovo u potpunosti, a ostali komadi su fragmentirani. KOTANI EALJ Dvoredni ealj se nalazi od 2.st Najbrojnije zastupljene nalaze na ovoj nekropoli predstavljaju KOPE. Ukupno je pronaeno 25 kopi. Dvije srebrne i dvije bronane kopeoznaene su kao tipine gotske kope 5. i 1.pol.6.st. Njihove glavne karakteristike su ovalni obruuz okov ili bez nje i masivan zasjeen trn, esto trokutastog presjeka suen i povijen pri vrhu. Drugom obliku mnogo rasprostranjenijem pripada masivna kopa facetiranog obrua sa titastim trnom iz groba 34. Vrlo rijedak tip je kopa masivno izdubljenog narebrenog obruas krupnim eljeznim trnom iz groba 11. Za ovu vrijedi datacija u kraj 5. i 1.pol.6.st. Najzanimljiviju kopu i nalaz ove nekropole predstavlja bronana kopa narebrenog obruas razraenim profiliranim trnom koji zavrava u obliku paje glave. eljezna kopa masivnog, izdubljenog i izvijenog obruaiz groba 61 bila je posrebrena. U grobu 33 uz jednu bronanu kopu naena su dva bronana dugmetaili klina sa specifinom glavom. Namjena predmeta u vidu turpijekoji je pripadao toaletnom ili kakvomdrugom priboru iz groba 16 ostaje nejasna. U grobu 51 naen je drugi eljezni predmet - vjerojatno ILO. Mali ELJEZNI KLINOVI grupirani na jednom mjestu pronaeni su u grobu 58 i 65 po obliku slini su rimskima. Izuzetan nalaz predstavlja 3 eljezna LUKA TORBICE s kopicama iz grobova. NOEVAje na Bonjia Vou naeno 10 u devet grobova. Iz groba 43 potjeu dvije male STRELICE. Iz groba 1 i 13 potjeu dvije SJEKIRE koje spadaju u najinteresantnije nalaze nekropole. NOVIIsu naeni u grobu 16 i to dva kasnoantika.Neznatni OSTACI TEKSTILA sauvani su na fragmentu eljezne fibule izgroba 53. Smatra se da je u pitanju nekakva lanena tkanina.RANOSREDNJOVJEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA KOD DUVNANekropola na Gradini u Koritima smjetena je najunijem rubu Bukog blata. Tipoloka analiza nalazaNAUNICA Iz groba 59 potjee srebrna naunicakoja predstavlja jedini nalaz iz grupe ukrasnih predmeta pronaenih na ovoj nekropoli. Istovremeno predstavlja i jedini nalaz ovakvog tipa naunica na prostoru BiH. PRSTENI Otkrivena su 4 prstena u tri groba. Izraeni su od bronce, jedan je bez ukrasa. Sva etri prstena nalazila su se na lijevoj ruci. Najjednostavnijipotjee iz groba 85. Trokutastog je presjeka.IGLE Pronaena su dva osnovna tipa igli: stilus i jednostavne ivae igle. U dva groba (grob 30 i 37) naene su bronane ivae igle. Obe su sluile za pridravanje kose (grob 30) ili vela na glavi (grob 37). lz groba 25 potjee bronani stilus ravnog ujednaenog obrisa . Iz groba 31 potjee stilus-pribadaa. Datira se u 6.st., a vee se uz radinicu Salone.Jedan eljezni fragmentirani stilus-pribadaa potjee iz groba 44. Pokazuje najjednostavniji oblik upotrebnog (utilitarnog) obiljeja.FIBULE Otkriven je bogat fundus FIBULA, a mogue ih je razvrstati u 5 vrsta.Najjednostavnije i najstarije su kasnoantike provincijalne eljezne fibule na zglobove(na arnir). Iz groba 10 potjee bronana fibula s povijenom nogomkoja pripada vrsti ranobizantskih fibula. Tip omega-fibule Posebnu skupinu fibula predstavljaju kriolike fibule. Posebnost predstavlja jedna kriolika bronana fibula specifinog oblika. srebrna kriolika fibula.KOPE - najbrojnije jednostavne eljezne kope krunog oblika Prvi tip predstavlja jednostavna ovalna kopa facetiranog obrua(rezati, brusiti). Datira se u 1.pol.6.st.Drugi tip predstavlja bronana kopa s ovalnim obruem i titastim trnom. Trei tip predstavlja oblik bronane kope narebrenog obrua s eljeznim trnom. Posebnu pojavu meu nalazima kopi predstavljaju dvije bronane kloazonirane kope s okovom. NEKROPOLA KNIN-GREBLJEPREICE - Preica se sastoji od alke i od pominog udjenutog trna s petljom. Alke su oblikovane uglavnom ovalno, a iznimno i pravokutno. Najbolji primjeri starosjedilakih preicasu dvije preice iz grobova 45 i 109. Na nekropoli Knin-Greblje je evidentirano devet preica sa titolikim bazama trnova, i to dvije nenaglaene te 7 naglaenevarijante . U grobovima 81 i 126 pronaeni su primjerci preica s pravokutnim alkama. KOPENa nekropoli je naeno 10 kopi koje su razdijeljene u dvije skupine: etiri veih dimenzija potjeu iz germanskih, uglavnom istonogotskih grobova, a est manjih iz starosjedilakih grobova. U grobu 47 jedini grobni prilog predstavlja masivna kopa dvokomadne okovne ploe pravokutnog oblika, srebrna s pozlatom. Ukraena je rovaenim motivom, trokutasto, romboidno.U grobu 55 osim kope kao priloga na trbuhu,pronaen je i prljen u aci desne ruke, te korodirani noi uz desni bok. U grobu 173. Kopa iz ovog groba je najraskoniji istonogotski artefakt unutar nekropole. Srebrna je s pozlatom i ima ovalnu masivnu preicu. Alka je ukraena rovaenom dvoprutnom pletenicom i dvjema rovaenim stiliziranim zoomorfnim glavama usmjerenim prema bazi trna.U grobu 50 jedini prilog predstavlja orlovska kopa od lijevane bronce. Ima ovalnu preicu i alku odozdo konkavnu te na njoj dva plastina rebra pri vrhu trna (nestao korozijom). Preica je povezana s okovnom ploicom dvjema trakastim petljama obavijenim oko alke. U grobu 95 kao jedini prilog nalazi se manja bronana kopa. Nedostaje joj trn. Ukras je krioliko-djetelinast s polumjeseastim motivom. Ova kopa pripada tipu Sucidava. U grobu 181 nalazi se jednodijelna kopa od eljeza pravokutne alke s ravim trnom. Ova kope spada u opsenu skupinu ranobizantskih kopi. FIBULEU grobu 61 nalazimo eljeznu T fibulu, nesumljivo barbariziranu. U grobu 154kao jedini prilog, blizu desnog ramena pokojnika pronaen je ulomak minijaturne lune srebrne fibule. U grobu 105 kao jedini prilog nalazi se bronana fibula oblika pauna(u profilu), malene glave, izduenog tijela, te trapezoidnog repa. U grobu 83 kao jedini prilog nalazi se bronana fibula oblika paunakojoj nedostaje glava.U grobu 65 uz vrat kostura djevojice nalazi se okrugla ploasta fibulaod bronce. Ukras joj je slian rozeti.LJUBLJANA-DRAVLJEU tri kampanje iskopano je 49 grobova. Grobne jame su bile jednostavne. Grobovi su raspodijeljeni u tri horizonta. TIPOLOGIJA PRILOGAInventar grobova se razdijelio po namjeni u 3 osnovne skupine: nakit predmeti ukrasne namjene predmeti uporabne namjene Zlatno pletivo U grobu 1 su se nalazili i ostaci pletene trake od zlatnih niti, koja je bila privrena na veo na glavi.Naunice su izraene od bronce, imaju masivnu kocku, obino se nalaze u paru u enskim grobovima. Jagode nalazimo u 7 grobova. Negdje su bile na ogrlici, negdje na narukvici, same ili priivene na odjeu. Napravljene su od raznobojnog stakla, od neke vrste staklene paste pomijeane s glinom i jantarom. Oblici su im razliiti: elipsaste, okrugle, valjkaste, bikonine i srcolike.Igle U grobu 1 pronaena je fragmentirana eljezna igla kojom je vjerojatno bio spojen veo na kosu ili sama koprena na glavi. Kotani su eljevinaeni u nekoliko grobova. Posebno mjesto zauzima ealj iz mukog groba 16 sa zupcima koji slie vrcima sulice. Sluio je vjerovatnije za dranje kose, kao ukrasni element, nego za raeljavanje. Pojasne kope se dijele u dvije grupe:1) pojasne kope jednostavnog tipa, prije svega uporabne prirode2) kope raskonog izgleda, ukrasne prirode.Pincete su rijetke u grobovima tog razdoblja. Rade se uglavnomod bronce, eljeza, a ponekad i od dragocjenijeg materijala. Dijele se u tri skupine:1) pincete s jednako irokom duguljastim tipaljkama2) pincete sa tipaljkama trapezoidnog oblika3) pincete sa tipaljkama veslastog oblikaINVENTARGrob lPronaena je bronana luna fibula koja je ukraena tehnikom kaneliranja i inkrustacije. Pored nje je leala indentina pozlaena bronana fibula koja je neto bolje ouvana (igla je u potpunosti ouvana).Novac Vjerovatno ostatak igle ukosnice; slabo ouvan eljezni predmet. Dijelovi okovapravokutnog oblika Na prst desne ruke je bio nataknut zlatni prsten s nastavkom. Jezici koji su sastavljeni od dvije tanke srebrne ploice spojene zakovicama.

Pod tjemenom je leao kotani dvoredni ealj. ealj s profiliranim zupcima ima na jednoj strani rijetke; a na drugoj gusteredove zubaca. Pravokutna ploica izmeu njih je ukraena motivima krugova sa tokama u sredini. Rubovi ploice su s obje strane gusto zarezani. Etuije sastavljen od tri dijela. KNEEVSKI GROB IZ ULPIANEFIBULE1. velika panonsko-langobardskaje lunog oblika.2. par sjeverno-germanskih fibula manjih dimenzija 3. jedna manja fibula oblika stiliziranog goluba predstavlja simbol krtenja 4. kriolika fibula takoer nije istonogotskog porijekla. OSTALI INVENTARSrebrna pojasna kopa s jezikom za privrivanje. Dvije erdanske ogrlicei prstenpokazuju gotski karakter i datiraju se u 1.pol.6.st.ISTONOGOTSKA NALAZITA U ITALIJIDOMAGNANO(kraj 5. i po.6.st.)1. DVIJE ORLOVSKE FIBULE-carski simboli. 2. TRI FIBULE OBLIKA CIKADE3. PAR NAUNICA-4. UKRASI TORBICE-motivi su kri, ribe, ptice kranska ikonografija5. PRSTEN- ima osam kutova i na vrhu piramidalni granat6. DISK S LANIIMA-ovo je ukosnica za veo, bile su dvije, kloazonirane i ukraene filigranom 7. LANI na kojem su visila dva noia i vrh korice noia8. DEVET APLIKAs dragim kamenjem i privjeskom.Zajedno s orlovskim fibulama su inile PEKTORAL koji se nosio na prsima, zakaen za ogrta(plat) 9. OKOV u obliku ovjeka s kacigom na provjeslaDESANA(2.pol.5.-sred.6.st.)1. PAR LUNIH FIBULA S ETIRIIZDANKA u obliku glava ptica, zlatne, noga ukraena almandinima sa zelenom pastom te spiralnim viticama. 2. ZLATNE T FIBULEs 3 izdanka3. SREBRNA POJASNA KOPA s rovaenim motivom cvijeta4. POJASNA KOPAs trodjelnom okovnom ploicom,5. NAUNICE: a) s poliedrom; b) s privjeskom 6. MASIVNA ZLATNA NARUKVICA s almandinima 7. ZLATNA NARUKVICA raena na proboj, scene ivotinja i berbe voaka8. KRINA FIBULA- ukras granulacijom u obliku grozdova i rovaenjem (kale, ptice)9. ZLATNA BULLA-od zlatnog lima ukraena smaragdima10. ENIDBENI PRSTEN-zlatni sa imenima Stefanius, Valatru (imena oenjenih germanskog porijekla)PRSTENJE: a) s monogramom (1); b) s umetnutim almandinom11. TOALETNI PRIBOR-liice za ienje noktiju i uiju12. KULTNE LIICE(moda za stavljanje tamjana), 18 komada 13.IGLA S NATPISOMvivas in deo. U obliku je ruke koja je dri.14. ZLATNA OGRLICAs almandinima (slina onoj iz Reggio Emilie)AQUASANTA(2.pol.5.st.,po.6.st.)NALAZI:1) SREBRNA FIBULA-l2) KLOAZONIRANA POZLAENA POJASNA KOPA-ima etvrtasti okov 3) PINCETA4) ZLATNI PRSTEN s dragim kamenom u kruni5) ZLATNI DRAK 6) TOALETNI PRIBOR NA ALCI-gotovo identian nalazu iz Karavukova7) DVIJE SREBRNE KOPE-masivne, pozlaene s rovaenim ukrasom, ljudska maska?8) ZLATNA FIBULA S LUKOVICAMA-na nozi ima filigranski ukras (moda je njeno nalazite Rim).REGGIO EMILIA (kraj 5.st., 490.)NALAZ1. NOVAC2. NAKITTRI ZLATNE T FIBULE tipa latinskog kriaPAR SREBRENIH LUNIH FIBULAOGRLICA OD DVOSTRUKO ISPREPLETENIH KARIICA OGRLICA OD DUPLIH KARIICAOGRLICA OD DUPLIH KARIICA OD TORDIRANE ZLATNE ICE NAUNICEGEMA-od bijelog opala s prikazom amora KACIGE NA PROVJESLA TIPA NARONA-BALDENHEIMUkras ljemovaBogato su ukraeni specifinom ornamentikom razliitog obiljeja.RadioniceRadionikim sreditem ljemova tipa Narona-Baldenheim smatra se gornjoitalsko-jadranski krug sjeverne Italije, tj. Ravenna kao kasnoantika metropola za vremena ostrogotske vlasti. Vrijemeljemovi ovog tipa proizvodili su se od kasnijeg 5. i kroz vei dio 6.st., odnosno od cara Anastazija I (491-518) i Teodorika Velikog (493-526) do cara Justinijana I (527-565) i moda Justina II (565-578). Nalazi ljemovaNa prostoru bive Jugoslavije naeno je est ljemova tipa Narona-Baldenheim (dva u Naroni, Salona, Batajnica, Heraclea Lyncestis, Prima Iustiniana, Sinj).DVA LJEMA IZ NARONE1) ljem na est pozlaenih bakrenih provjesala 2) ljem na etiri provjesla je posve slian ljemu na est provjesala. LJEM IZ SALONE, LJEM IZ BATAJNICE, LJEM IZ SINJAKRIOLIKI NAKIT NA PODRUJU BIVE JUGOSLAVIJEPRSTENJEStobi-Arkanelova crkva, kod Gradskog (Makededonija), Gala-Gacko, kod itluka (Aequum)PEKTORALNI KRIEVIGornje Turbe-Painac, kod Travnika, Barbat na otoku RabuDrugu skupinu ine: fibule, privjesci, agrafe, te kope od srebra i bronce. Svi se oni datiraju u 6. i 7.st.FIBULE IZ GROBOVALisiii, kod Konjica, Knin-GrebljeSLUAJNI NALAZI FIBULASolin, Dicmo,kod Sinja, Vid, Narona kod Metkovia- PRIVJESCI? APLIKE IZ GROBOVA I DRUGIH ARHEOLOKIH CJELINAMihaljevii, kod Sarajeva, ipulji-Crkvina kod BugojnaCariin grad, Justinijana Prima, kod Lebana-uz ulomke bizantske keramikepronaene su dvije kriolike neukraene aplike od bakra.SLUAJNI NALAZI PRIVJESAKA? APLIKA...Solin-aplika, bronca, ukraena samo kod gornjeg kraka prikazom ptice (goluba).Knin-okolica, Gornji Dolac kod OmiaKOPE S KRIOLIKIM OKOVOMBrka-Vrh kod Motovuna