r'.. Nasloo ongln$la

H I S T O R Y O F E N G L A N DBY

G E O R G E M A C A U L A Y T R E V E L Y A N '

Regius Professor of Modein llistorv in theUoiversity of Cambridge

Preveo

Z L A T K O G A S P A R O V I E

---.\-.

o. M.

I

D r ,

GEORGE MACAULAY TREYELYAN

P OVIJESTXEI\GLESKE

aoF,I=t."{, Tf,tT l-1,.ilelxfr::,9#ftiffi;

ffiK U L T U R A

Z A G R E B 1 9 5 6

w,.{IIji

',,N

III

l

, r l

l , lrid

l1i{i

P R E D G O V O R

Knjiga, koja na sedam stotina strana ispituje tako golemo

podrutj e -Xao

Sto je povijest Engleske uzeta u cjelini, moZe biti ili

i.raZU""lf. i ogled. Ona ni u koiem sludaju ne moZe biti pol'puni

prikaz d.ogadaja. Ovo je djelo ogled utoliko, Sto nastoji analizirati'druStveni"razvoi

narodi u odnosu na ekonomske uvjete, na politidke

institucije i na -prekomorske

djelatnosti. Djelo je udZbenik utoliko,

Sto sadrlava skia6eni pripovjedalaEki ,oblik, donosi vremenske po'

datke i podcrtava glavne dogadaje i iiiarosti.fu ie raspravlja i o povijesti Skotske, Irske i Walesa, te povi-

jasti prekomorskog i-p"iii", a, vjerujem, ne baS. r-rvijek sa suviie

nagla3enog engles[og gtuaiitt. No ono jedinstvo, Sto, g3 knjiga ima

tt"io". ,t iuojitt prvim di;eiovima, potjede nulno od Engleske kao

"""dGt"- D" ,r" irizovem otekivanja, koja ne mogu ispr:niti, nazvao

sam knjigu naprosto: Povijest Bngleskef'.""'ttt" i"rgt", iz koje je izraslo ovo djelo, bl1a su predavanja

u iast gospodina Lowelli iloweil Lectures), koia- sam odrZao u.

eostontJ 6iass ) u prolje6e god. 1924. Stoga posve6ujem kniigu u

njezinom sada*njem obliku g. l,owellu, predqjedniJ<u .svetililGta

H-arvard i drugim mojim ondainjim ljubaznim gostoprimcima'

Mnogo sam obveza,n dvojici prijatelja sa starijeg- sveutilista u

' Cambridleu: Dru. Claphamu sa King's Coltegea i g Claude Elliottu

sa Jesus Collegea. Prvomu zbog toga, Bto mi je dopustio, da pre"

gledam prvi dio irjegove EkonorDske povijesti suvremene Britanije'''

friie no fto je to dielo u51o u tisak' - a tom sam se poilasticom

. obilno posluZio - a g. Elliottu zbog toga, 5to je proditao prvu

polovicu mog djela te Eto rni je dao dragocjene savjete o mrlogimpitanjima.

I

Berkharnsted,njeseca travnja 1926. G. M. TreaelYon

ti

t[qU V O D

Poviiest civiliziranog tovjeka u Engleskoj je veoma sErl; ola

potinje davno p.rije- vladanja kralja Alfreda Ng Poa'rj:sl ljrrtanrle

iao vode u svjetskom zbivanju mnogo je mladeg datuma: ona

iii-j" l"ila"ii:.- t<ratjice nizauete' uzrok tome mozemo pratiti

i"- r-o"r:upi*"o: -kafci.

Svi su sastavlj adi geografskih 5"i111 ],1lJ""m'"tti u statoj Aleksandriii kao i oni u srednjovleltowum

ffi;;;il, ilIjaii engleski otok na sievetozapadni rub. sv.iju

l"i'i"i,*'n" p*iije ottaei- A1n:rike t f9P"'"I'h tilli-l:^**"t" ""tii.fi^ iltoka, Britanija leZi u sredGtu novog pomorskog pro-

i"t". sil""-tl"i s'r Britanije dobro iskoristili tu iitmjenu njezina

;;;;"d;; ob"or3., p.."'t u doba Stuarta u[iliiu Britaniju glav.-'

nim sjedistem nove preromorske trgovlne, novdarstva j radinosti'

i.lj" liil. rti"-ra: A'zatim, Newton&a je zemlja pomofu rn'oderne

i"fioii." .rpott"Ulra strojeve za proizvodaju robe i zapotela nadaleko

*t""i" iia""t"r:sku revoluciji Medutim, Britaniia ie las.eljavalai;;;;""'A-;;iill a"""r. lo5 zakone; a poito je yguPlla onih

;1;;";;f,rali'a,-izg'aaiia je i'ugi' daleko vise rastrkani i mnogo

prostrariji imPerij.

Ta posljednja stoljeca materiialnog procvata i vodstva pokla-

o"ir, "l , ,.raotij"* najveiitr umnih oslvarenja lako je dala Bedu'

fr;;; ;;;;,--ir'""."* i wvclifea, doprinos je Bri'tanije'sreldrjo-

"i""t"'t ": -t"ti*ti i knjiZevnosti nearatan, ako ga usporedimo s

niezinim umnim stvaranlem od vfemena Shakespearea pa. nad4lje'

iitlT, -iiti:"--l,""oot

""iaio, da ie postao pomorsko fledGte nena-

I"to'p.oJlt."" zemaljske kugle, bilo je takotlerdoba- F'enesanse r

iulo.t ""i:", a to su pokreti urrmog procvata i individgalne samo-

;;tG;, ;;;i u", r..r.t se pokazalo, Britancima vise u krvi' negoli

rnnogim drugim rasama i koji, izgleda, daju poleta geniju ovgga

t , :

. !

t

t\. , 1: l

III

I. , J{:

. . . '

,l:

otoka.

Na podruEju Eiste poiitike Britanija je na glasu kao mati par-

lamenata. U skladx s ponvima i temperamentom svoga.naroda

;;;"ltl; Brita,nija u toku stolje66 sustav, koi'i je izmirio tri stvad'

r ii lilt l koje su drugi narodi desto smatraii neuskladivirna: djelotvornost

izvr3ne vlasti, kontrolu naroda i osobnu slobodu,

BaS u Srednjem vijeku moramo traiiti za6etak engleskog par-lamenta i engleskog domaeeg prava (Common law), Eto ih je konadnapobjeda pariamenta nad kraljevskom vlaS6u udinila vrhovnom usta-novom u svim zemljama, koje govore engleskim jezikom. Politidkazasluga razdoblja Srednjeg vijeka sastoji se u tom, Sto se protiyioapsolutizmu u svjetovnim poslovima, Sto je proveo briiljir.'u podjeluvlasti, S1o je pokazao razumijevanje za korporatirmi Zivot i 5to jevije6ao o razliditim korporativnim interesima putem njihovih pred-slar:rika. No iako je parlament bio karakteristidna tvorevina Sred-njeg vijeka, ipak razvoj njegove moti u vri jene Tudora, Stuartai Hanoveranske dinastije, zatim njegov oipor protiv poLitidkihteodja rimskog prava, preuzetog u ondainjoj Evropi, i njegovopresadiva,nje u Ameriku i na Antipode, Eine one velike dogadaje,koji su uzdlgli polit idku povijest Britanije u posebno podruije,odvojeno od politidkog Zivota evropskog kontinenta. Iako su, naime,Francuska i Spanjolska irnale veli,ki broj stale5kih predstavni5tavai parlamenata, one nisu uspjele da ih pxilagode modernlm pdli-kama. Latinski su narodi u dasu izumiranja feudalizrna gledali udespotskoj moltarhiji politidko objavljeaje novog doba. Britanijase, nasuprot Machiavellijevom apsolutistiikom tumadenju novognacionalizma, jedina od velikih nacionalnih drZava s uspJehomodrZala, te je odvratila od sebe va1 despotizrna i izgradila sistem,po kojem je debatni klub izabranih osoba mogao uspjeino vladatijednim imperijem u miru i u ral',). Za vrijeme trgovaakih i vojnid-lrih borbi, koje su se vodiie sa stranim suparnicirna izmedu god.1689. i 1815., dokazali su engieski proizvodi, engleski brodovi iengleska vojska, da parlamentarna sloboda kao sredsbvo, koje dajesnagu volji naroda, moZe biti djelotvornijorn od despotizma. Pa niu novo doba Zivota iovjeaanstva, Bto je zapodelo ildr:strijskomrevolucijom, nije to uvjere{rje dosad oboreno.

U devetnaestom stolje6u stavljene su isie parlamenlarne insti-fucije, dok su prolazile kroz demokratske preobraZaje, na joi o$trijuku$nju, da se mjere s novin i zapanjirrim uvjetima socijalnog Zivota,koje je stvorila industrijska revolucija. U jsto je vrijeme golemi ineprekidno sve ve6i imperij, sastavljen od bijelih, srnedih i cmihdr.ustvenih zajednica, postavljao razliEite ,i sloZene probleme. Asvaki se od njih u novom obliku ponovo javlja svakih nekolikogodina izazvan poticajem, Sto ga sulremeni ekonomski uvjeti dajuza socijalne i politidke pronjene, Parlamentama vlada za bijele

rase i Zelja za pravednim vladanjem nad onim drui.tvenim skupi-

nama, koje jos nisu spremljene za samostalnu upralrr, saiuvale sudosad tu fudesnu zajednicu naroda.

10

Kakav je god, prema tomu, bio glavni interes Engleza u pro-

>,^-{l - da ,., *","ri ialni napredak L ekspanzlja ras-e' i l i razvoj

i"itliet r l1""ii"lnih "iastitucija

iu iisti razum i knjize\'"ngst - u

eneleskoj se povijesti napose rstidu posljednia detiri :l?lJe:i: Ieak

#';;;; tot.r"o, o" tre'inu ovog dlela'posvetim ul""""i1,,::ih

i l zdobt la . ko ja su pre thod i la v ladav in i ku ie T ' rdor ' (Jno mrJesan le

"."t /"""ift rasa, koie su navirale u Brltaniju od naistarijih vre-

-?n" ao g"a . 1066. ie narodn i os je ia j j ob i ia i j ko je su one rczv l l c

u okr iJ ju oLoka, ko i i su cuva l l no imansk i k ra l jev i i k ra l jev i i z kuce

;;;;;;";;, 6i"o je omoeuiito da je narod od pet miliiuna duia'

;;;i-"";;;i"'J; Eiizabeta, polozio terneli onoj siajnoj budu6nosti'

t oi,, "r,l po-orrka otkrjia i intelektualni pokreti onog vreE!:na

iiiJ"lit""i"-t itpgo*lm poto-clma Pa kada je onda za to kucnuo

das, ljudi su bili sPremni'

Britanija je svoje bogatstvo uvijek dugovalu To*l ::-]:k"-"i rij"f.ar"a," f<oj. su od najstadiih vremena otvarale njezuu unu-

i""Sij""t onome, Sto ioj je more moglo -donijeti' o-1"i:.1:j " "o

si" "!l"tt"aiU'aa stekne. gospodstvo nad morem' ona mu Je sama

bila oodloZna, jer su o nlezurol sudbini uvijek -ponovo odludivale

""T i*-J"'uiJa."", sio "" ih valovi mora nosili k njezinim oba-

i;"5;;"n ; itirst .' I keltskih do saskih i danskih kolon"sta'

it"*.tni"..:tt*J I ienidkih trgovaca do. +rns11h .1*1o^:xlnskih;;d;;;;, nadolazile su nosene ialovima jedna za drugom velike

-skuDine ratobornih kolonuta, te najsposotnlji f:T:.t"1 p?11,?!1-

" r " i " i " r i - i t J . t . Evrope, da s tanu iu u to j zeml j i i l j .da .n jezrnrm

;;; "6;;"i*" t "kul"-" svoje znanje i svoj duh Njezina Je

istodna obala bl1a pristupacna i otvorena -germanskim-

te skandi*

navskim doseljeniclma, a nlezine su ju2ne obale bile otvorene

i#t"t"i--J:"'""jima 3redozem)Ja preko Francuske ol 9,":*t""

ffi;;;;;;;;l;;"t-i1a je Britanija- pretezni dio-svog s,tan-owii"stva

i karaktera kao i korijen svog jezika dok jc s Ju.ga pt""t: lt l ::.

o"i"ri Jio wog jezika, gt",,t'tt oblk" svoje kulture i mnogo oc svoie

orrganizatorne snage.Normanskd osvajanJe prekinulo je njezine veze, sa.Skand'!na-

iIIi

"tj";, k;. j; Kanut bio-znatno poj"r^o .Il:: l:.l"tLo:^"1ltl:1' ra vladali aristokracija' koja je go-godi.na ovim su otodanirna sjeve-?"ru" "lr."t""it,

"ilu"t"""t"o koje je govorilo htins-ki:,11{:l1l' stranim gospodstvorn Engiezi poteli

je paradoks, da su bai Po-d timi.ri"ii"ri-""t:" i "k.,,t""io,tultt,, svii est i. svci e "::!]i1".^Hl1:?;:';";;';'t. $# ai r'" t"iil" razliiite od" {ranc5.otl t. ]:lj i1"111i:l;;:# r"*ii""r;. ci'''""t" i wvclif.lea.vidim:' *Y-:t lli;"i"t";;-;;."hovitu pustolovinu Stogodi5njeg rata' -zaietak

po-

;;;;;";;"iJ;-;arodnosti. daleko bogatije od stare saske' a sa-

;;"fi"""Ti;;;"th ,t".toukitt elemenita rase' karaktera i kulture'

1 1

Sto ih je vjekovno valovlje donijelo na engleske obale, a klima otokaublaZila i skladno smekiala. U doba Reformacije Engl€zi su, postav$ipruroljetnim larodom, otpustili svoje latinske tutoree a da pntomnisu stu,pit.u bliiu vezu sa skandinavskim i g6rmanrskim svi;etom.Britanija je postala svijetom za sebe.

U to kritidno dobi ku-lturnbg i polititkog procvata Engles.ke,kad je ona oslabjla.svoje veze s Evropom, do,sl; je do ujediajenjasa sxotskom, a u l6to je !'rijeme ocean otvorio otoEaniaia Birokput do svakog kuta novootkrivene zemaljske kugle. Urriverzalnostiskustva i pogleda Engleza, koja je kod njega posve jednako istak-nuta kao i njegova irzularnost, ima se pripisati njegolrr gospodstvu.na oceanu, koje ga je kroz viSe od tri posljednja stoljeca pronijeio.kao istrazivada, trgovca i kolonista do svake obale na obirn hemi-sferama.

Tako je u staro vrijeme veza Britanije s morern bila pasivnai ona je putcm njega primala, a u novo vrijeme aktivna i ona je

l:L:l_."j.C" uzimala. U jedrom je i drugorn LljuE za njezipu

povrlesl.

KNJI.GA PRYA

iitj1

i

i r PRVO POGLAVLJE

Najstari je putanstvo. lberci i Kelt l

KNJIGA PRYANemarn namjeru opisivati Britaniju u vriieme' -kad .jos

nije

UiU ltot, ni one velike-geoloShe promiene, .vulkane' dizan^ie^ i pro-

oadanje bregova, trorpske moivare, u kojima su nastajale Surne

i;1j;';ti-;;; ;arljivo izgradivanje uzvisina iz krede ispod po-

.ridn" -oru. Isto lako ne 6u pokuSati da razlikujem razne rase

pi*liri't:iirt boraca, poievii od 'Piltdown-'ov jeka , koje, su mogle

LruZiti ovom zemljom u raznim razdobljima leden-og doba' Viero-

;ti.o"i"-; ;;";"tko proljeie Sjeverne Evrope poslije.ledenog doba

irttip,ii ^L"t"r. ,," ito t'.ta'te" Britaniie nhomo sapiens<' nedvoj-

L"rro pr"ui bovjek. Ti su prvi doseljenici dosli iz Ewope.kgplaT

mosto'm onako.'kako su u pravcu sjevera sli jedil i posljednje uzmt-

canie leda. Zaiedno s njima il i neposredlto pri je nlih. dosle su na:l-

;;: i l .;:;;; i ;

-ai. ' ;; ir, -/ iuoi i"i u. ptica cvil eia i drve6a'-ri

-su lovci

ilt"-rrtu, konja i soiiova vj"rojatno mijeSali svoju- krv. s nekim

.J"ii- 'tr""*u,

koje spadalu medu naSe pretke U vrijeme' kad

".. ""i aosli s koplta, bili su breZuljci krede od -D-overa do Calaisa

its ""i:.t "puj""i u jediastverom lancu Veliianstvena Temza

ut;e"ata 1" u bonju Rajnu, a sama se Rajna vijugala,prema Arktil<u

midvalnom aizinom, koju sada preplavliuju valovi Sjevernog mora'

i gal" "" iaruianiem vade kosti mamuta i sobova blizu Dogger

Banka.--tposto se'f lora i fauna, koju nazivamo doma6om za Rritali iu'

pomakla u to doba prema sjeveru, da lo-no-vo isnlni zemlju' koju

i" -tit-

"e"ii" "":"Zni pokrov posljednjeg ledenog doba',ta--ie flora

i ttr'r . !o"v"*" istovetna s onom-sjeverne. E!"rope,' izuzev6i snii e-

zni"]-r. t i i . Zivi iedino na britanskim olocima lrska je odsie'ena

;J;;ei";k" io5 prije nego Sto je more probilo Dove$ka vrata' pa

je stog"a siroma.Snij; ito se tide sisavaca, b ljaka i gnuzova'

Otkako ie Britanija postala otokom, njome je kroz mnogo sto-

ljeia neobuidano ,"rtl"drl" Suma' Njezino vlaZno i mahovinom

of"""fo tfo nije obasjavalo samce, jer ga je sakrivao gusti zastor

2 Povijest Engleske 1?

rii

iJ

I

I

;*,"i,.';f�,iligbl?;k?=-*l}#'i*ll,:,*r;ts:d*,Tr. ffi,,HF*f tr{ li.:} tl"fil::1qi$,j1iff #J'T;,""' * ;f;-*,,j'*#";X tih*ll;ffi :ml

*:r"1',ti':1tt#iffi l*i;,gp;1*:***'*f.3:#:*i, j?":ft ;;, jiJ,;:ijt,H:?#:f if #"1'f ,1#*Y*#*fr4iFliT='r*'*,#,{.ffi Ln",:r'e',:x:i"Ti j?il'lfftJ;l:f*':'ggnt*ibi:ix'**F.#xi""rit " **r *Ht:Wffi il.ff'}ffim,:q*#fisffi;,s:*ffi*ffi

:"l):iil* T:tr/;::ij ;'.,":", jj::?l?: u..3 :, pod rh r ava, a od, ahoram r rl juna p 1 ica. roio "u u " a".*i"] l:,i";"Jl j.f., "r';;H^Ij: j ;i;" j"-,-" n:iii:l:i fi"'::I""i,"T;ry:mt,*l""jx",

;,l,yit*:"i"t;"{:;1,::["J:iirTJI: jiT.,J;il**ufi "ffi :i' ;iiJ i.'" ;""'"ilfj' :1.., ^, "", " o " "d"l

J.l "i,L,ii" fl .' " " "s- n1 ego vi r4 b a ra m a i - " u"; # ;i{l::X{jJ Xt ] ffi :f

' ;:: *:,-j

Jfjfj. ^ n j eg o ve ier voron ol "; ";;; ;,."i;:' ". : :T,' :lilj; ;T"il J

nieskovitih pus.tara za boiju pouku arheolozima. NepoS;urnljeni bre-'*'tfi"l

oa krede na jugu u doba paslira bijahu njihovo blagostanje

i "jifto"" radost, dok su poduzetniji svinjari sliiedili lovce u tamne

Fume isPod brezuljaka.U mnogim je krajevima kremen leiao unaokolo u izobilju, ali

najbolje su vrste bile zakopane I kredi. Prvl su rudari otoka isko'

oJl .ouo-." d.uboke trideset stopa; do dna su se probijali trnoko-

oima oa jeienjih rogova i lopatama od jelenjih lopatica, pa su

irokopaii rovove kroz naslage krede da izvade dragocjeni kremen,

ioji je u ono vrijeme ainio dovjeka gospodarom svijeta Paleolitsko

do,La i1i staro kameno doba sa svojim gru'bo tesalim kremenima

postepeno i neopazice preBlo je u neolitsko jli mtade kameno doba,

tada su Jjudi naudili da dirmim sawiensivom bruse svoje orude

i oruZje od kremenaKad se, otpritike 2000 godira prije n. e., pojavilo u Britaniji

brondano doba, a vise od 1000 godba kasnije Zeljezno doba' i tih

se je kovina protraSlo u obilju, a pri raci je bilo drvo, koje-je sluzilo

za ialenje, Drveie za gorivo i gradnju ku6a raslo je powr'lda' Slatka

le voda bila ".'"g4" tt" dohvatu. Doista, prije razdoblja odvodnja-

vanja i kopanja burara bilo je mnogo vise slatke vode na viiim

slojevima negoli 3to je ima u sadaBnjoi JuZnoj Engieskoj Miesta

za-izgradnj:a nasetja, podevsi od praslarih skupova koliba pa sve

ao sikih zatvorenih naselja iz vremena Domesday Booka, birala

su se uvijek u blizini slatke vode.Kad je naposljetku - ito ne znadi da je i najmanje vai'no -

dovj ek po[eo o"uti i silati, ustanovilo se, da zemlj a u istodnim i

jut;im kraievima daje mnogostruki prirod, i to bas.u onim dije-

iovima otoka s najviSe su.nca, u k jima je uzgajanje pienice i danas

opaenito u'nosno ullatod Tratno izmijenjenim uvjetima suwernenogt;Zista iita u svijetu. Poljodjelstvo je u svemu naiveda prekretnica

u najstarijem razdoblju Zj-vota eovjedanrstva, jer mu omrogutuje

tazrnnaianie, veLe ga wz domade ognjiite i za zemljw, uvlaii ga u

Sire seoske zajedrice i time olakiava druge izume i promjene Plugje medulim samo polagano osvajao Britaniju. Vidljiv se raroi tog

osvajanja postigao u drugoj polovici saskog razdoblja, kad je na-

stata veeina dana5ajih seoskih naselja, bar u zametku, kao 6i-stine

u Sumi. No prvi podeci poljodjelstva padaju u prethistorijsko vn-jeme, kad sJ tal rad mogao vrsiti jedino na briino izabranim mje-

. .stima, koja nisrr bila ni riodvarna, ni zakrdena dryljem, ni neplodnapustara:).

t) U g'rofovirji Cambddge, na prtnjer' uzasiopne civili-zacije kori-snika kremena nasetiavale su se u skupinama na pjeskovitim pusta-rama na visoravnima, koje su se nalazjile uz mb moCvara, tamo gdjeje sada miesto Mildenhau. Vtdi kartu I str. 25. Kad je, medutim,bronEano i Zeliezno doba nasliiedilo kameno doba, jezgra pudanstvapiemiestita se i<onadno u dolinu gornieg toka rijeke Cam, jei su tamo

I

i:i

I

.18II

2 . 19

, . I

Vidi kartu Takve su bile privtadivosti te poZeljne zemlje. A ona je stajala,

il'i? "'

vidljiva svima, u siedi{tu onoga v;uhog polu}ruga, obalnog pojasaSjeverne Evrope, 3to se proteie preko tri ti6u6e kilometaia odNorvedke do Ushanta. Od vremena dal'no prije praskozorja povi-jesti pa sve do normalskog osvajanja, sva su raznoli]<a plemena

. moreplovaca, koja su se jedlo za dmgim pojavljivala kao nomadiili kao naseljenici na bilo kojem dijelu ovoga obabcog pojasa' sma-traia Britaniju svojlm prirodnim plijenom. A Bdtanija je biia tojade izloiena njihovim navalarna, 3to se pritisak seoba naroda vriior],gla\''nom od istoka Evrope prema zapadu. Otud se dogodilo, dasu se kroz nekoliko ti,su6a godina valovi rasa prxtolovnih more-plovaca, ili ra.sa, na koje su vr5ili pritisak drugi pustolovi, jedan

za drugim rusili na juZnu i istoinu obalu Bdtanije.Tek kad bi svaka od tih skupina dosljaka stigla do polovine

Sirine otoka, ogrornne Sume i mo vare isprijedile bi se kao najgoraprirodna zapreka, na koju su mogli nai6i. Ali cndje, gdje je Sumabila neprohodna i1i je dolina bila pre'ri5e modvarna, osvajaiimanije drugo preostajalo nego da urvodno veslaju rijekom iLi da za-orbidu Sumu preko pustara i uzvisina. Povisoko poloZeni logori,putovi i sabiralista vode primitir,'nih naroda, koji se iesto pronalazetamo, gdje se danas skupljaj.u samo ovce i ptice zvizdovke, podsje-6aju nas na mnogo vaZniju u1ogu, koju su gole visoravni odigraleu Zivotu ljudi, prije no 3to su se iume bile posjekle i doline isuiile.

Prva se ozbilina geografska zapreka pojavila onda, kada seosvajai, napokon, moZda u drugom i1i trecem pokoljenju svoganapredovanja, prilciiZio sjevernoj ili zapadnoj strani otoka - gor-skim lancima Walesa, sjeverozapacine Engleske i Skotske. Tamo suse progonjeni opet mogti sabraii, dok su se progonitelji morali za-r.rstaviti. Da tamo nije bilo takvih go$kih lanaca; da je cijelaEngleska bila jediastvena nizina, svaka bi slijede6a iavazija bllapreplaviLa cijeli otok. U tom sludaju ne bi mogli danas utvrditinikakl"u razliku u rasi izmedu t. zv. ketrtske Britanije, Waiesa i

Sko*kog Hightanda - s jedne strane, i saskih okruZja s druge,jer bi prvi Sasi u Sestom stolje6u bili prodrli ravno preko Walesai bili bi se prebacili u Irsku. Medutim su Englezi zapravo, swstanipod feudalni stijeg Strongbowa, dolii na Siroke ra.mice Irske tek

u dvanaestom stoljeiu. Brda Walesa i Penini zadriali su prv! na- I

itai "a.tift doselienika. Otprilike jednako su momle zavriiti da\"no I*ilo i mnos" keltske i iberske invazije, o kojima nema zaplsa-'

Foii;"st" vlida geografija. Da su se gorski tanci nalazili duZ juZnih

i i"toaif't obala -Engleske,

mjesto Bto su se pruZali prema zapadu

iJ"u"*, predslavljale bi plemenske invazije na otok s kopna tako

mllun taiaLat . da Briranija ne bi bila tako rano poslala prihvati-*d;;;

^ tu1ike razliiite rase snaZnih 'barbara' Fizidki su obiici

svale zemije kljua za povijest njezinih prvih stanolnnika, .napo€e.rlrrlju-", iada iovjek joS nije imao vlast nad prirodorn, kao Sto

je ima danas.

I tako su se, zahvaljuju6i navedenim geogralskim obiljeZiima

Britanije, rl'upt""i"to ponavijali isti fenomeni plemenske jnwazije

"" i"ati": te istoj opcoi shemi. Uvijek iznova - ne znamo..koliko

i,-rt" - poe"usi od t"ttog" kamenog doba pa sve do danskih pro-

va ia . nas tan ; iva1a se na boga l jm n iz inama Juzne i I s to 'ne . tJ r I ta -

niie poneka iatniika rasa. lto je dolazila iz krajeva, koJe-sad nazr-

rrr-o l."t ' t"*t om, Holandijom. Njemaikom il i Skaadinavijom'

Mnoge su od pdjainjih stanovnika poubijali i1i podjamili' a osta-

tak su otjerali u gore aa sjeveru i zapadu ili na neplodni i zabadeni

poluotok Cornwali.

Na taj naiin moramo objasniti raznolikost -i €ad"ryt."-l:S?i

o"ih''i.t.i ;;t-; "" tako iavno bile pomijesale u Pritanlil .]+^ v J c r s ! L

C;;;;il,i, watesu i Skotskom. H'iehla"t i*1111:""1: ::1",111'l- ;kim obrubom( otoka No v96iaa je

soj. Mi ga danas zovemoiifi "tu"o-i'"if." prqtleltskog porijekla - a to isto.vnjedl ! za Ircg'

Y " " " ' * ' - b r ' _ - J - _

iillti, l":i tu li""rro dolii u Zapailnu bvropu, bijah.u stasiti ljudi'

3) Neki Fu od tih pretkeltskii naroda pripadali rasi' sio je arheo-fozi riaziviiu Sredozemiima, a drugi t. zv alpinskoj rasi'

2 L

""ii"tf. iii crvene kose, a uili su u Britaniju i u Irsku samo neko-

frtslLti""- goai"a p.i;e dolaska Julija Cezara No gla!'nina tihii"ai, to:" polre5rro ,t"rl.'"*o oKeltimao, jesi: ve6inom ljudi tarnneli*", " i-t:ii.l"ii preci Zivljahu na tim otocima dak nekoliko tisu6a

e;d]il"-p.i:; ,ro ito "n uop6e 6u1o za ridokose Kelte' To su oni ljudi'

iio in fiatthew Arnold opisuje u svojoj pjes:mi kao )tamne lberce('

koji su se spuBtali na oU"Lr, d" se kao 'nepovjerljivi kramari(

cjenkaju s fenidkim trgovcima -- o iim pretkeltskim narodima moZemo rqirne duSe govoriti ko-

lektirryro kao o )Ibercima<, premda su se sastoja[ od mirogih lazli-

litiir rasa, oa to;ift tt"k" tii",t bile tatone koseQ) Neito >iberskec

krvi ima vjerojaino u Zilanea svakoga dana6njeg Engleza' viEe je

:*" ,r-p.oui.J"o^ Skotu. a najvise u Zilama Vellana i lraca lberci

njsu biii piosti divljaci. Oni su se uzdigii tokom kamenog i bron-

moguinosti za poliodielstvo bile povolinije. Oba-le gornieg cama n1subi,l; toliko podvodne ni surnovi.te, i zemlia je'bila bolja od pustare kodMildenha1la. Stoga ie poljodjelsko plleanstvo postepeno napredovalo uz-vodno. Cini se, da se sve do vremena Rimliana i Sasa nije pokusalo,da se zadre u srmsko podn-riie, premda ie iuma stiesnjavala opsegovoga novog podruaia. A ipak ie tada Sumsko podrudie obuhva6alo vecidio ie visoravni, koia je danas bez svake Sulne i koja .je tako karakte-ristiEna za poljodielstvo grofoviie Cambridge. V. uv$na diela CvrilaFoxa, ?lre AtcLeoLoga oJ the CambrilJge RegLofl' 1928 i The PersonaLitaof Britain, 1943.

20

I

I!jL

' j

l1

II

-,!

I

iir i

\

p.',:'il"x;itilli';l"T","ff :IXi?"_I'*"*::ffi ",Jiff t5kasnije su sami po sebi _n_au.ll, _i" .-i9 ";;-;;;; ulij,Jo ,,oorruo,ripsa, ovcn, kozu, vola i 6yinju. llauiili ", "o"l."Ui:""",, kovine ipostali su oni ljudi brorraznovrsne. vleiti"", r;"!1:f "1::i;J;j'##:"":-i,lt"i^:i,:,J1,:

ffi ixl:1!1,::'*ti,;.i,"?':i"n:"",*1":,,.:*":st1;ml*l:9L:^91,1,t od svojih naj!]izih"ljudstih r"S"a.j-1;";iu u nekim:ll:i:f-" zemtje postigti znatno viiu p"ritieL""o.'rg"otraciju, za_:l-1-t1rr, "u ggtelne :zemljalr utvrde po "it"_ "":"ie?"* struarrom

l;+;i,"r:" :ijf .:+tfi iq"i{iiT,.ii"."i":t itrff sT,,T, ?r;dti _t ; ;j;;;;"1;;;j"i "i,:,_"JT,il

::ii,:'-., naudili'su gra-

""rJiT:]ijil$i# iji,l*". *.:s1*.'oa'i# l"u.s",'i:ih vjesrina,po-or'i i.go,,"i, t;li;J d:l;,il'j:i,J;"nl"ff:st lr"T:*;#pe, koja su to naud:ila "!

1t1i 1is.r"*.";;;il ju^llo mu3ulrr":-,-"_::fk"

civitizacije. Stano\..nici It"ropoturni;",-ngtii""t'r<rut" ,"r_vilari su poljodjelstvo, ob

::.."J-::" -1:'i". i'.'.': ; ;";;i'':I iil";1'T:i:fl1i? ii ffi%"1T3;:Til:,1:iJ:::,;,*:"1?t",.ifj':,ii.:1.:lu'.",;x;l*+":f ffi j;f : ,1","T:l^":.r. l::vc-u sjeve^ra.i zapada. *roz sume barbarske Uwope,

i:'fr "fi 'il j#HiTAiil?ril::,y;:i",,""",:HTi: jl,r#*f

jenih maglama i bijenih brrrama Sjevemoga ^";;: *"."'

Trgovina Britaniie sB"it""i;;;;^;;;'k;'l'." Jr"t:"""t9-'

ili todnij e' treovina Levanta sengieski sjarjnik, ""*"" "'13,,1x,"";;iii1Jfi":"lt: .

sraa.tra se, da

l;.,?:;dilil-;,*li::::,:*ii:{!::'rl{-""'"."';:1ii'j'i,1:x::.:!1;;ii;l,i;;";;;',"J*:Tfi tr#il?Hll:,";t*:1,,#Ifl H:::l: ]:. ""f_"di*o iscrne19, i bcgatstvo

-" toui"llii i."lu :os ,,t:"

i,""ryi:ii:T:';"li:"l:'ft i:,"l;5ffi ***tl"h-i:i,,;jpameini. da su zn:li Lkorisriti ono. s1o ;; Jj';j i l;"";:u_-_,il1 1tCo,.oi il i inade. neka rasa ou,r"jut" ao"ij"fi ".,-"".oUo_

ii::!T;'; jil;""i1'ii;"i"i"Ti*;*f ;'"ri,'""id:*;'#t":::::ti *!_"]""1-1.orok_1, a lapos.e u Cornx.al1u, domade sta.no!,ri_srvo se i lrzo naudilo talit i oboje zajedno i tuto':" pl"uilo "" "nfr"bronc.-r. posli je toga skoro j", j. ' . ; ' ; ;; ;, : :::"^ j:,::: : : ' "

//;;;;;;^;;';,";: j;";'"1#:::ITj"ffi ffi ;5"r3;y;,r*"_j;::22

dare svime. Neki otoiani dostigoie veliku tehniiku vjeitinu u obra-divanju kovina, a doista, neke od najljepsih izradevina od emajli-rane bronce, Sto ih ima na svijetu, izradiSe iberski preci Engleza.Mnoga su sredi3ta te stare civil izacije - moida i Stonehenge -postojala u krajevima s neplodnim tlom, ali su nekada bila na glasuzbog najboljeg kremena i zboq por.'riinskih nalazista zlata, kositrai l i bakra . na laz is ta . ko ja su se ve i odavna isc rp la .

Trgovaiki su se putovi i trgovadke veze razvile unutax samogotoka izmedu veoma udaljenih plemena. Postojale su iute, prekokojih je iSla trgovina zlatom s Irskcm, i -lqke, koje su tovaritekosilar: za kontinent. Prastari kolosijeci, koji su prolazili preko gollhuzvisina i gorskih sljemena, povezivali su razna srediita kulture,koja su inaie bila odijeljena prostranim modvara.ha i dugadkimpojasom 3uma. Utvrde su bile podignute poglavito na uzvisinamagoleti uz sarne kolosijeke. Oni su iesto vodili rubom breZuljka odkrede ispod vrha visorarmi, ali iznad modvarnih i neprohodnihSuma u nizini, kao onaj put duZ juZnog ruba Sjevernih breZuljaka,koji je kasnije dugo sluZio i bio poznat kao )put hododasnj.ka< zaCanterbury. Taj je put mjesiimice joi i danas upotreblj iv za pje-5ake, kao Sto je bio pri je detiri t isu6e godina i viSe.

Isto je tako stoljeeima trrije dolaska Kelta Iknildski put vodioduZ naslaga krede podno sljemena Chiltren gorja i produljio seprema zapadu lancem breZuljaka juZno od Temze. Svrha mu jebiia da poveZe moivarno podrudje i poljodjelsku civilizaciju IstodneEngleske s velikom kulturom ral.nica oko Avebuxyja i Stonehengea,gdje su se ljudi bili gusto naselili, jer su ih tamo Sume i modvarenajma-nje spreEavale u slobodnom kretanju. Suma, stalno nepri-stupadna, osim za rijetke odvaZns lqygs, pruiala se duboko sobje strane Ikniidskog puta. Neutdom tratinom toga puta Irre-nosili su puinici ideje i umije6a od velike koristi za iilra", dok ",r.,u_ strahu prisluSkivali zavijanje vukova i brundanje medvjeda iliglasove pripadnika neprijateljskih plemena, kojih su se loi i vi ieDOlal l .

_ Od sedmog do tre6eg stolje6a prije n. e. kretala su se keltskal_tu.-"lg koja su prvorno 2ivjela u sjeverozapadno.i Njemaikoj ifrolandrJi, raznim pravcima po Ewopi. U prvim je stoljecima n. e.Duo

_sualeno germar,skim plemenima, koja su dol4zila iz svoje do-mov ine ne i ro v ise na js loku . da se k re iu ug lavnom is i im podru t jemr $trm natinom, Ali izmedu seoba tih dvaiu naroda - Kelta iGennana - upao je velik clogadaj, provala Rimljana na sjeverPreko AlDa.

, Spoeetta su Kelti pokazivaii isto tcliko snage u svojim seobamak-ao.b i lo ko ja racx . S lo je ooSla pos l i je n j ih . Jedna je ve l i ka skuprnar'etta naseli la Francusku i postala vaZnim elementom u rasnom

)bi.

23

r l :I :tfl'f?fk9g,"1roda

N;ihovo juino krir,

I *,*r*t$i*t**r:#-+=rru*i:li'#i.iI ?&i*til"$:T"f-'l-iTfi#::r-',T'tr',;i-Tr :f*H"",:."'HI ;$:j"J,'1";1il;;:':il:"ii'fflJ,'trHt,at'ti j.,iili n;il;i ";\ mena, koja s

il ili,;m{*ii+,*iffitd,ll:;#;?;i:*l,".xhtti It""Ji:'l"Xt1 tf" jezika, sti " l' "t""'iri r<"l,i ; il;;.'?.ili:;i i<r61 " +^ ,.,l l i i: ulaz.i.l i..u Britaniju suat tput nirinom"ilro^"1

fiI i{ '

,?t*i, " 1t" tr q " t g 1! *}'', ";;'iiJ 1i"k"""T;:,:? Xl'jili J:*;ffi::? ".it":";:l;":1i"-11" sro.dnike' i":r "" tiii'a"srr p",:. ,':r'

- ,upni.', " ,",."-i" -u?,?",;iJT*j:ff1.",," no"u-u na s3everu iY; Xlil'ril . Moiemo razlikcD:r s,' 18

C_kh,:"J":?;ii "i#:ig.:{_-*:i',!:"1F, ""?' : in vazi j e Ke,ta :

t. #^il"i, i, jff %r:_"^Ad i.i;LJ;$1 rffi ;:l *u:*ixtjecezar""u.",,*,ll?ri";:;Ei: j+"Jl?t"lilif :3"""T"":;,-:t:

.e:o"l,k:-.. :*liil"ffi,tff ":'i1ii*"X*d' i' a" ii''u-i''.','""*'"uT'Tr2E es Drjre lil.tkf"f Lx,; "_:li*:"f;ft[**

n:il{*il "* Hj;t"k"t""i,'ti,i5i51H,:"JJiXT'il":;i'rilXTi::,',:'ff ;;*lffi l?:lizeljeza, koje ie onia

.stalo ,"*j "";i;;;i -;;;;"i"

". iua',"lo *r,ibijahu i u svojim vtastitim "T,j j.;,fr;; r;;iil, ibog e"g" i^ "umnogo dive suvremesvih kasnijih t"rt tilt ^111*1.oti i:kt9. je sigurao bita sprema inametnurii""**,",i,i"|x,if i",f i."iTjli;"ijil,",ix;l"i;;".,fr;i,,,i Irskoj. Na kraju susu omjer dari Kerti ",.,", ,!"rffl]"ii],i. H"?""fX';.i,iffi,i*i;,*;:*-\i:f;"";Hiii":'.f :,,"'_5-*l"r.f'_ru"TsTflT_.

.) Cjni se, da profesor chadwjck misl j . da su Kelt i . koj i su u razl i_crr4 vtlleme dollj u Brj,tanjisjever-ozapadne Nj";" ik;:- ; ; j"

i to vi€rojamo iz Belei ie. Hoiandi j t j .

1";;,:ffi l4rli,":t"J,.",#ff iifi#dfi f ,r,".Jt'".H,ffi$:[, TX.fuS1J orzlrorn na raiiL ;;if"#,;'J;"ijlj"L,,i:ior_i

f

i

-/

Karta L lberska Bdtanija

f' I

:li: Jffi H,, *r:":i'!x, j;d$i: *"'"" ;;n,;"yiHlr tr j: ?rl:i*,J:#i *"*f; "ilr *"{** =,jn#:1HJ*""1\ "1*ll;","11ii"T,iltT;iffixl:"""htilT"ilrhiu:: j";Tii*;lJac-r_ t ime, S1o su oni prvi plE

fl; I';1tr 5-fi ;r rfli: irh if ,xdT#lil;,r[ {l ijjlKelti su jednako kao ir'"nu'i.roaa,'ies,,-;d;"; j:n#!*i":,"'*trJj.j,",fr ,i::il:

j:l;.lq,ili,T:T5T::,T'_:.:1I,3""1"'J,Hl:;:1ixii:iTi:i:#?iJtonjalnu, a joi manje neku

:il*yi":,.*,ti*kl*TfJ,:,.'nTj,.J"-,',"""f #h:i#opsegx plemenska pravila ii.:ltr ":".tii_ d""i;, ;;;;J;'i;iff i":l?,j'll,;:-Jiil ii":L:flllT: 3ii J.:" j:"iiiJ':.jj:ira, ''egor reritorijai"i iji r",a"r"i:J;n""1"'lllj5"rg j*ij*:f :'*i"i!J"'*il"ffi ";'j:'; ji:mljani dosri u ;d;;; ;i#",f ft#?;,;i:*:::Tli;"fiXX :'.1;itF::ir1*r*.:i:".J_::Ti",,:":h:i""x$#"#;:;,uRao

:e]r.ot1l.q dana<n j jh g-fou,,1".

:T:ff :T ":\!#":;:'i;:t: i:r,",:i",l"j j'T;ft;.::";:1"" j:i;na iugu. a zob dalje na sjever

I'+,H' il,'Jfi l;f f , : Ti'Hi:-f"J,ffi,""iif #",,":.$se sume nisu sjekle, dok su orTrent, sdje;" "arr1"i",,#""i,: ^":il","i rijeke, hao uz Temzu i'*':{i"i-l;;i;'iliilji""i':'il1;'-'J1,""::*:dnikgustompu-r'.""r:"'i#'.'"#ifi, ;:i: ."J ,f,eo,:i

ttsu6e povlaiile po djevidanskima _ b i r e s r .c isu rn o i., o,, ii ;;;::i [:

"_""1:"f; : ";H

Hi,""?;.#**

:"lilr':-1":"":;i-i';fr "';in,mlft ":rru;i:-::t:u l�rskoJ, nego i u Britanii i. Cl'rero srvarania bogatst.ra t nt.l,1

t vol:vi bili su rnoZca glar-no

*tnltlllo;'i"?'il'"'fj'ffi :"#f, jJi.'ffi ffi":;;iil";J:26

Ako uzmemo otok u doba Kelta kao cjelinu, nije poljodjelstvobilo glavno zanimaaje na otoku kao u doba Sasa i u Srednjemvijeku. Lov, ribarstvo, stotarstvo, tkanje, pdelarstvo, obrada kovina,tasarstvo, a pri je svega borba bilo je ono, sto je ispunjavalo Zivoti misli malobrojnog puianstva rastrkanog na sve strane zemlje, kojase joi nije odvodlila ni jskrdila. Naselja keltskih porodica, zvanau l re r sa" to ja la s r "e od lak ih g radev ina od drve ta , p le le ra i suse-iiog blata, koje su se desto i lako uniitavaie u plener'skim ratovima.gigurno je, da je bar na zapadu pudanstvo veoma rado mijerjalomjesto svojih )trevova(, da dode do novih pa3njaka i loviita, aVelSani su tako postrrpali do kasnog Sred.njeg 'ri jeka.

"Takvo poljodjelstvo, kakvo je postojalon - kaie Vinogradov- onije da1o, da puianstvo uhvati dubok korijen u zemlji.n Taj sesud, iako je bez sumnje ispravan za zapad i za Srednju Englesku,koju su Kelti rijetko napuiivali i koja je vedim dijelom bila poddunnom, ipak jedva moie primijeniti na neka podrudja na jugu iistoku, gdje se uzgajala pSenica. Ipak i za te krajeve nije nii imdokazano, da su Kelti usvojili sistem otvorenih polja sa zajedniiFkom obradom t1a po cijeiom selu, niti sistem zatvorenog velikogsela, koji su uveli Anglosasi, kad su sa svoje strane zaposjeli taZitorodna podr1laja. Svakako su Kel+i u najve6em dijelu otoka bii iskloni, da se rasprie po zauzetoj zemlji u maiim porodidnim sku-pinama, koje su se neprestano dalje dijeii le tako, da je svaka sku-pina stajala sa svojim vlastitim ,trevom,L usred svoga ogradenogzemlji,lta, ostavljajuii pustoljinu izvan toga5).

Najnaprednija poCrudja keltske civilizacije u Britaniji bili sukrajevi na jugu i jugoistoku. Tamo su bile najbolje oranice, otvorenipainjaci na uzrisinama, rudnici i talionice Zeljeza u podrudju Sus-sex Weald, luke i brodarstvo na Kanalu (premda London joi nijeni5ta znaiio), najlakSe prometne veze s trgovcina Sredozemlja i sa

, srodnicima preko mora. Premda:ra cijelom otoku nije bilo pravogagradskog Zivota, najve6e skupine koliba moglo se vjerojatno na6iu blizini St. Albansa i Coichestera. Ve6 150 godina prije n. e. kovalasu plemena JuZne Britanije viastiti zlatni novac izraden po uzoruIIa ziatni stoter makedonskih kraljevao). U posLjednjem su stolje6uprije n. e. Belgi u Bdtanij i i druga plemena na jugu otoka bil i uti jesnoj vezi sa svojom braiom u Sjevernoj Gali j i . Neka su od tihplemena dak prlznavala kroz nekoliko godina jednog kralja Belga

5) Vidi biljeiku 1]a kraju ovoga pogla\.lja. Odsad treba pratil! klrtuBritani ie za vrl jeme Kelta i Rimliana na poietku knj jge.

6) Primierci tog novca jzlozeni su u dvorani za kovani novac Bri-tanskog m,uzeia u Londonu. Broniani Stitovi, oruiie od bionce i Zeljeza,zatim zlatni nakit, izlo:eni u susjedroj dvolani i u dvorani ;eliezr'ogdoba u isiom muzeiu. daiu nam ncku predodibu o vieiiini i bogatsivuroe l ske i ke l t cke ku l l u re u B r - l an i l i .

i

I

I

ii

I

1)i

II

iutl. I

I, lnl lt l u't l

0t\!tr

b- I

21

na kontinentu svoj im wholr

ff sj+'-"hT+rt'+{iqf1xf$*#ffiil:,','"*li{*.,#:iri:;r-i.#:[]ifi "h:iHsiji".?;i"iil,T,xi?ti";":ilr1,:il;+:,"iT_i.l:"li?:"'{ j"Ht;l*:i"jil J',T' f",1 3' ilil;:T Jf ,i,;i{i-';l' {, "ff i lTI;';jt;organ :ziranog ","r"i" *ilniil '""T-.r.u,

mastu razdraZila snaga

,T,i,Jli J ?J::1',; : j:lniT:;::1":l; ik*",:I, "T"".J;*:;i:' i;U;i:i":"#, ",",""Tt;; ht"'.,T"n,;=,!';::il.,:t"""tiff ifl i:H.a *ih*lr*il+li:qr#::ilH1"rr:l*.:,,"fr:ff1;',;;;# :;'i'ix-,i:i i::,f.".."""*riii+i{ti ji&:"." Jtl'"ii:_i;,"T,;'""1:';,';;i::i,t,;^T,'fl ;#,TiHii#";;-3ff 'li*:3.1'u,i .. od Ga la. jer r*-.,"i,ii,a""1' r"r, tr,'fi ,"l|rili:"ff;f:*11' !

",i "i?r l

"r"i,'"?,i X".?": "

: ̂ i :-*] osas e i No rdi j ce, ui,*ri","r.""

iii{;*i'ila"1,:,y1i:"f:;,:if *"ri j:f ltilifl l"!i:1"J*

BiLJESKA(vidi str. 2?.)

Keltski su obiEaji vjerojatno bili uzrokom, da je Zapadna Engleskabila uvijek, pa-vef i u dalekoj proSlosti, zemlia s ogradenim potjilnai sitni,rn zas_eocima- A-li mnogo se jma pripisaii i prircdi samoga fla.Jer i osv€jafi sa Sjevera nisu proveli sistem otvorenih polja i ;elikihzatvo.renih sela u podrudiima, koja nisu bila podesna zi piliodietstvou velikom olsegu - tako prirnjeriee nisu to udinili u modvainom po_drudju na sieveru, niti u vocniaciEra Kenta niti u po&'utiima. koJa suuglavnom ostala pdd Sul:nom. Sasi su, meatutjm, proveli sr.uiav otvoienih.polia i u"edili velika zatvorena sela u najve6em dijelu Istodne i SredojeEngleske. Postavlja se pitanie, da li su Kelti imali sistem otvorenihpolia i zatvorenih sela u onj,In Zitorcdnim kraievima na jstoku, koiesu kasnije osvojili Sasi? Seebohm ie drzao, da su ga imali. a Vinogra_aov, d? €a nisu irnali. Sigurnog dokaza za to nema. Tvrdi se, da avron_ske snimke krajeva u Wiltshjreu i Hampshireu daiu rezultate, korr sunepovoljni za Seebohmovu hipotezu, i da pokazuiu postoianje keliskihmetoda oFradi\, .an ja i pol jodjelskog rada. koie R:mljani ; isu mjienjaj i ,no koje su saski osvajadi napusti-Li, Vjdi O, G. S. Cra$.,ford i Ai,r-suraeuatud Archaeologlt.

LITERATUEA ZA DAIJNJI STUDIJ

#rfr ##fiii;{i':ii;,*i'i"tt::",i*i::'i:,r:*Fr:n*"-c**""*ri'l1"ii"ll^1,il,o"'t"'i';t";i,,i:ikffigdSlrui:E:i'

"t'"r,. i """u?lnle;"" i;ui;'ji,i Francuskoj i B"it";j;*b;i;1"r"

7) Cdmbrid,ge Med,iae.oal Histora, sv,II. pogl. XV.

DRUGO POGLAVLJE

Rimska Britanija

_ Rimljani su zaposjeli Brilaniju izmedu dolaska Kelta i dolaskaSasa. i 1o zaposjednu6e odloZilo je dolazak potonjih za koj.ih rivjestagodina. Kelti, Sasi i Danci dolazili su pr"ko -or", da pobiiu iliprotjeraiu pri jainje stanovnjke i _a se nasele namjesto nlif, .,., ,r1r-hova sela, dok su Rimljani do5li zato, da iskoii5euju i aa vtaaa;up9 ptgy,, vise civilizacije. U tom su pogledu Rimtjini bili slidnijiE.\rropljanima u Africi negoli prvirrr irgleskim il"""f3""i"i-",Americi. Ipak su domate stanovniitvo u Britaniji bili bijeli ljudi,ko j i su po tpun i je mog l i usvo j i r i le t insku ku l iu ru . nego Sto le ve i inalti j i" lr_ dosad prigrl i la kuJluru Evrope. No s di_rge "irane, 'r., iGali.ni Britanci nis'u imali vlastitu izgradenu civilizaciju, kakl.u sullnali stanovnici grckih i istocnih zemalja, koje ie poatozio Rim. Ic_rm su. stoga rfunski osvajaEi zasitili svoju prlr pohlepu za pljaE_jio1r, Slavna im je,briga bila, da navedu svoje podanike na zapadu,T,Pl"yr-" latinski naiin Zivota u svima njegovim oblicima. ULialiii im je to trajno u,spjelo, pa je to postato polaznom toikommoderne povijesti Ewope. rueclutim. u Britanij i su Rimljani posli je{frrfoe uspletra na podetku dozivjeli kasn;je potpun neuspieh. .Odrsmljana. koji su nekad vladali Britartijom. - plsao je Haverfield,veliki istraZjvaE-arheolog razdoblja rimskog zaposjeJnu6a -,ni-smo mi Bdtanci zapravo naslijedili bas niita.<

-

- vid kaltu

poelavue

28

29

I

_. -{t*l ju"i. su u. Britanij i konaino ostavil i za sobom samo tristvari.od trajne Vdjednosti: prva bi oa tif, ir l i , ir.""rl" ' " io,, "a ' i ,,zlovolju Cezara, Agrikole i Aadrijana _ t"-j;;;. i i ' ; ,; i ;" i:t i ;k r i ians tvo l d rugo su b i i c r im.xe ces lc : a l recp _ h ,?d^n- .dTl.coc - b'a I e tradicionai; ;;;; ; ;il ;"iff

-;:Hid;, ::1setja, napose Londona. No latj.nski ""1i" jirrot" "r."'!iioorrr^",

l,jll'l'""::::-"f erno"r - i po I i I :ika ""e^,,.i), "tj, ;r#".""i." ., ",o: i ::1,"

"": "i l ( j iavna einjcnica u ranoj povijeslj otoka je noo:_r rvna - J -a rmtJan.ma n i . ie usp jc to t ra lno po la i in l r i e . i i r r i l ; " ' f i *Sto su trajno polatinili Francusku.

,. _.Ju1ij" Cezar osvojio je svoJe mJesro u povijesti sviieta dvamadjelirna: poli l iakom obnovom nir*t og "rr"iru l '* "r"o"lrrI 'o"o,,r"_:t1,

"" ."ju"". Evrope. On je proSirio i utvrdio _o-" s."aJr"mrr lnarocra slevemo od Alpa i udinio Galiju latinskom ""-iiorr, ,u_uvijck..A pokazao je. i."Lo "". ."troi"ni '; lr;; ",;;;; ", j"utl *rr"pregradil i po novim naieljma tlJrne. 31o je Ri.msku republi l"u, zado_jenu duhom provincijatizma, Lo:" uu i."pr""-t""o

^ i5#i"^ jlr"u"

sebicne aristokracije i. pokvarene gradske sv;etine, p.uirro.t .t, air"iprnrrano i univerzalizmom zadojeno carstvo "i;etog Jil ir i.arrogsvijeta, koje je u isti das bilo narodno i aespotsko. -li"J:*

lr"eo_nasljednici ponoyo izgradiii rimsku driavu r'a iir.'rr"?Jirri., "l"r*se. Zivot obnavljao na Zapadu za pet stotina godina, a na BlizcmIstoku jos za tisuiu i pet slotina goiir.ru. C"r*o?o [-L*r"" "*r"r"sponom irmedu slaroga i novogi svijeta. o"" i" '*i*"..-. ' .r, ' ;"oslao dovotjan utjecaj Grike i R_ma. rako d" j" . i ;";;" ';; i ,:r;"i;zajedridke kulture za one rase, koje 6e sastavtjaii o"a"."^i"rrp".To.. je carstvo postato popristem

.<i."":" r.ril"*t"i lil"-r"'; """eetiri. smjera civil izacije putovalo cestama, ito su ih' izlradil i iiuvali r imski voinici.

_^ -I::*"?"ki je

_Cezarovo djelo u.Gali j i biio uvod u nje,govo djetoza carstvo kao cieLinu. A Dodiarmljivanje je Galije bilo t-ek napota*::1".

kad se o.n.jed]Ilog da,na nasao na vidiku Doverskih vrara...,vr,,drLaL, Je one brjele slj. iene kao Napoleon. ali s drugadij im mi_s.trma u glavi: nije naime postojala nikakva zapreka "i poiroa rr"otok niti-mu je Sto prijeiilo siguran povratak. pit"rr:. l" iilo1"_ou tome. da li 6e se taj Dut jsDtititi, kid su na a"frr.i.jf." pl"_:"rivabxj j i poslovj .

luAq PUr

,Odluku, da osvoji Britaniju, nije Cezar "tuorio 'r_, namjeri, da:i lTl---j*,"

zasnuje. rimsku uptavu. Za tu svrhu nije raspolagaonr vremenom ni l iudjma. Niegov.-poloZaj " C"ii: i f.Lo- i-":"go_polit iaki jzgledi u trali j i bil i "u "u*" nesrgurni. jer su ga upravljaii""?yfJtg jednako malo voijeti kao sto "1" """ji..i-r-""t"'eJ _"bvoljeli- Hanibala, No kao voda stranke opozicije, toi" ". -r_,

ni_,,obracaia galeriji, trcbao je Cezar neke i3"ine" usp1"fre, t..U.o ;epraaadrje danka i robove, da obogati svoje pristase, da ptati wole

30

vo jn jke i da napun: svo ju ra tnu b laga jnu P"hod na B^r iLan i ju mogao

."^"'-. i^',"r i ir i sve tc za.l.Ll ieve. osim loga su D.emena Sjeverne Gali je

i ' .r i l"" etitu"i i" bila t; l iko srodna, da bi Gali ja bila podloZnija;

i i i 'ui ni"ri"i susjedi na otoku morali pla6ati danak i prezati pred)-Jni- l-".,o- Rima Bar neko je znanje o polit idkim i geograf-

st<im prit ikama na otoku, steieno na l icu mjesta, bilo potrebno za

moZebitne guvernere Galije,

Kao vojnidki pothvat prvi je Cezarov pohod znacio neuspjeh' ls'or'ne'

On je uzeo premalo vojske, te je jedva proctro cteset mlrla u

,i""ttuS"jo"t od Doverskih 1'rata. Kad je provalio idu6e godine' : l or'a e'

ooUi"aio je on u nekoiiko bitaka, preBao preko Temze pred odima-rl"p.i jut"tiu

i prodro ns podruije Hertfordshirea, gdje je .vladao

aiasivelarmo, kralj Katuvelauna To je pleme bilo najmoenije u

iu,Znoj eritani;i, a l jubomora, koju je izazivala niegova hegemonija,

pretvorila je neke od njegovih suparnika i podanika u saveznike-rirnskog

osvalada, i to jednako u doba Cezara kao i stotinu godila

t'"""ii., t"a je Britaniju osvajao car Klaudije No mnogi su se

Britanci, ukljudivii ovamo i stanovnike Kenta, muzevno borili protiv

Cezara, pa freroda njihova nedisciplinirana pje5adija nije bila od

nikakve koristi protiv )sredene lin.-ije legija', plavokosi bi se keltski

arjstokrati atletskog uzrasta, uz Stropot svojih bojnih koia nabitih

srpovima bacili u bojne okrsaje kao Homerovi juraci, tako da su

znali zaprepastiti iak i stare borce legionare. Medutim, bojna su

kola ve6 bila prezivjela kao borbeno oruZje. Njih su vee napusti l i

i u keltskoj Gauji i na heleniziranom Istoku, pa bi britanski ple--

menski poglavice biii uistinu daleko strainiji, da su se biii narrEiliboriti kao konjanici. No otok nije irnao sreiu, da ga brane adsto-krati naudeni na bor,bu sa sedla, sve dok se normanskim osvajanjemnije tamo udomatilo srednjovjekormo viteitvo.

Premda pohod od god. 54. pr. n. e. nije bio bezuspjeian kaopohod iz prethodne godine, nije on znaiio ni veliki uspjeh. Kakose Cicero tuZi svojim prijateljima, znamenitoga engleskoga zlata'skrlpilo se u posve nedovoljr'-im koliiinama, robovi su bili suvileneuki, a da bi mogh pos ei pretjerane cijene, a osim toga nije biloni vremena ni sredstava, da se buntovniiki rodovi na veliko dotje-raju na drazbu, kako je to Cezar dinio u Gaiiji. Taj pohod nije imaotrajhih udinaka, osim Sto je ostavio uspomenu !a to na obim .stra-nama Kanaia. Pla6anje je danka ubrzo prestalo. Ustanak pod Ver-cingeirtorixom, koji je doveo do prave krize u galskom ratu, uiinioje-liraj daljajim Cezarovim namjerama o Britaniji - ukoiiko ih jeori'iiop€e imao. Kasnije su dug.i gradanski ratovi, poslije kojih jebilo preuredeno Carstvo za Augxsta i Tiberija, dali dalekom otokuPunu stotiou godina predaha.

i../

II

1

1

- _ Osvajanje Galije. koje je izvriio JuJije Cezar, dovelo ie prernenaJuine Britanije u sralan dodir , t"r,*k"," ;;;;;lU._"riijg" ,*,::,_"^tl-,":.

to .udiniti njegovi .oohodi na Brir.aniju. ,Ta-

",r-'-ju_"rr"p'pada,a isloj rasi i isroi ooritiakoj skupini t<ao i itanJi,n'i"l i i"ou-"Ga.lije.- Medutim. Gali su: sada bili podan.ici nm". " _'nolri *"0,njima bitl su rimski erudini., M-irno ie prodiranje rr" oiot iifo po_eljedica Cezarovih poihvata i otvaraio ju prtli,r"j;;i';; 7, ..r"Klaudija. Tih za povijesr. s,".i.iela najvazniiif, "torlrli l l.t,^*. iBrir€niju bjro samo n"r.o *,"r* p.La,"eiri". ij"'r:riliii: t'j'1fr!b i l : r osver i tL dok je l jubakanje Anronia I i i t , pr r i .1 ' ; ) r i : " r .prtanle odrosa_Istoka i Zapada unutar rinr_skog svijeta, iot je augustopsezno izgradivao carstvo. riok je Krist pr;p";j"A;"; 5avao ""obratio, dotle su daleko na Sjeveru rimski trgovci i ,,asii"r,ici,dolazeii sa svojih uporiSra u pJ"tirri"r,q r.r.rffi"1;r1;;";"r""r,svoje naseobine. u.unulrasnjosti BnGntje i i i_"' "rj"I"rir"i:1""1 ""dvorovima njez:nih p) emenskin xratJeva.,,

Za 1az\\t od kralja Leara, Shakespeareov Cimbelin niie nika_

lll1l.]1". od Bj$. !, a0, ,n. e. vladao je -Cimbeii"

pl"_"."_ ii","""-launa te je povedao previast toga plemena na 1u!u otoi<a'u iolit<oimjeri, da se na svojem srebrnom novcu sluZio ,.r""iorro_, "nu* grit_tontrm, . Ulotreba rimskog jezika " ""rl.o.u-"o"". '#;;;;;_,"."qoorm ochos ima. ko ie ie C imbe l in podr2avao p"u- " " " i "u i_uAuguslu i Tjberjiu. Uoravo onako. kako je far."a i"p""J";i l pri_prernao normansko osvajanje uDaclvanlem normanskih vitezova rl1T::jkrc sve6enstva u Engtesku, ""fr""";;ti-l;;l; ;i;l n.-mfdnlm na

- otoku, tako je Cimbelin poclstrekavao "t;; i;""',""1:l*lik",

da nas_etjavaju gradove Briianije t" j" ;;;;;l;;"";i":mena upoznao s latirukim jezikom i tatinskom" civitjzalili. Ci*-belin je svoju prijestolnicu premjestio l, V"*f._i"*di'i"a St.1tbr"":."

Camulodunum (C;lchester) na poctrudje pokorenog ple_mena,Trinova,r:ta, te je od-av1e njegova koi,nica i"rO"iir"r. -"i5t"it"

rrrrl"st{og uzora u veoma obllatim kolidinama.

:Ti^H]"ffi ^?T";:Jf iijlf"T:i,l".J?,l;?T:ffi i j:""iJi"J;

most, koji se sada zove London Bridge, frio --oZa"-l

irgr"&"" "O9,"i:3 l.ti: lirnskoc oslar:1lia, ali Jrazdoblju "i;ko;;rj;,=i".:^:: i]"

pretaznom razdoblju moZda podeo London poitoiaii kaomostobran na sjeverzroj obali Temze. Bez sumnje 1e za^r'-rilele pro_vale_cara

.Klaldija postojalo nekakvo mjesto, i"i""i" r"J-i""or"._., .U

"":k9T je sluEaju taj grad, koji je trebao igr"ti t"ko ;"2.,,,urogu naJprrJe u povijesti Engleske, a onda u poviJesti svijeta, po-

. 3r Opierilo ie rno.ie pravilo. da upo'rebl,avam suvreme"te nazive

ti9: 1., .t:. b-ol je odsovara iu ditaocu. No-,veruiil;; ; -bi

;;-;";;;,,.-iTfft;i"t"ff"Tt-

amo kad bi postojala istovetnosf potozaj", i1" "i-

32

-+,i dao svoiu iskonsku vaznost pod vladom Rima lme je Londona"-'l'"rll^"

"."ii"f<la. no on niie bio neko veliko Zari5te ni iberske'Ffaje?" civilizacije- Za w.ijeme cezara, a i mnogo kasniie, bio je

wlldal"""* ogromna suma, dok je velik dio budu6eg Londona bilo

lllt ut"o tl;.e) Komadi6 strmog tvrdog t1a bio je medutim dobar

rnorrobt"tt, kojim su mogle zgodno prelaziti ceste iz luka Kenta

o."t . i j"t " i produziti odanle u pravou sievera i zapada . To je

it,.,1"" Uito naibolie mjesto iskrcavanja za trgovinu kontinenta'

i i l"-:" ptiaof"rif" trruodtto kroz uS6e Temze Most i tuka na31i su

""""" itto* mjestu.i ta je geografska uskladenost stvorila veliiinu

Londona.Rimljani su, po3to su osvojili otok, stvorili temelj za budu6nost

londonskog -ottt ti.rt", ito su na njemu usredoto6ili polovicu svih

svojih cesla i to jednako onih u pravcu sjever! kao i onih u.pravcuj,-rg". f"to su tako oni utemeljili buduenost londonske luke time' Sto

iu uredili s kopnenom Evropom opseZnu trgovinu, koia je na3la

najbolj i ulazni put na dugo zapustenoj Temzi London je bila ona

toika, na kojoj se roba iz Evrope mogla povoljno iskrcavair u

unutrusttlosti " r"mlj e i slati u najudaljenije krajeve cestama, koje

nisu bile zasnovane preiaa mjesnim potrebama pojedinih plernena

ve6 prema imperijalnim potrebama rimske pokrajine' G1avna izvo-

z.ra iob.u nriianile- r. -trii"*" rlmskog gospodstva, pomo6u kojihje ona nabavijala raskolna dobra svijeta, bila su kositar' koZa'

robov i . b iser . a Pokatkad i i i i o .tondon je p-od rimskom v1d!6u postao veiim i bogatijlm negoli

ikad kasnije poslije njihova odlaska, gotovo sve do normanskog

osvajanja. Rimski su zidovi za.tvarali podrudje, koje je gotovo to'no

odgovaralo zidovima Cityja u Srednjem vijeku, koji zapravo nisu

bili drugo ve6 obnovljeni rimski zidovi. U jednom je i u drugom

razdoblju London bio trgovaiko srediite, a ne upravno SluZbenoje u r'hnskoj hijerarhiji London bio niZeg ranga, nego drugi rnnogo

manji i manje va2ni gradovi.

Za vladanja cara Klaudija, stotinu godira posli je Cezaroviho+.krivaladkih pohoda, cloilo je do stvarnog osvajanja otoka. To suosvajanje Rlmljani trazili i snovali kroz mnogo godina, kako ie sesje6att i ditaoci Horacija. eim se pojavio car s ekspanzivnorr.r poli-tikom i slobodnim vremenom da je provede, mogao je biti siguran'da 6e osvojit i one keitske zemlje, koje leZe s druge strane Kanalai da 6e tako zaokruiit i svoje posjede u Gali j i Trgovci, koji su se

t) Razila je eesta suvremenog Londona za pet do dvadeset stopaviia od prvotnt razine ilova'-' ili vode u Londonu Razine se gradovauvijek di-Zu. Mnoqi su diielovi danainieg Londona neko6 bili mo'vareili iezera. 5 ;;fi";it" nloblemima postanka Londona, v. Lokdton odT. W. paeea.

I Povijest Engteske

I j r

naseli l i u Britanij i, dvorski l judi i vojnici, pohlepni za novim robo-vima, zemljom i sluZbama - svi su oni gorlj ivo i5dekivali to osva-janje. Oni su ispra\mo smatrali, da ono ne 6e biti osobito teiko,Nije moglo bit i ni go\rora o nekorn narodnom otporu medu pogla-vicama, koji su vei bil i napola romanizirani, a medu koiima sumnogi s gordinom podnosil i gospodstvo Katuvelauna. Jedna bitkaza prijcla.z preko usia Temze i jedan nastup prema Colchesteru -dostajali su da srr-iie Cimbelinovo carstvo na jugoi.stoku otoka. JoSjedna il i dvije godine ratovanja pokorilg su Beige u Wiltsu i So-mersetu, kao i Durotrige u Dorsetu i njihove velike zemliane tvrda-ve. S|ednja Engleska je od Buckshirea do Warwickshirea bila joguvijek sva pod iumom, a puianstvo suviie ri jetko, da bi moglodati kakav otpor. Tek onda, kad su se legionari naSli na granicivelikih gora i sjevernih moivara, sukobil l su se Rimljani, kao isvaki drugi uspjeSni osvajai Britanije, s ozbii jnim teiko6ama. God.60. n. e. oni su se jo5 uvijek mrlt i l i s prvim fazama vel3kog problema.Poito su iduai obalom zaobii l i rub masiva Snowdon, oni su se naniskoin otoku Anglesey bacil i na pokolj druida i l l j ihovjh fanaii ihihsljedbenika, a tu ih stiZe vijest, da je buknuo velik ustanak lzanjihovih ieda.

Ustanak je Boadiceje onaj izuzetak, koji potvrduje pravilo, daje bilo lako podloiit i utjecaju Rima istok i jug Britanije. Do ustan-ka je dollo zbog neobidno loseg postuplia prwih korisnika osvajanja,koji su prema -cenima i Trinovantima, koii uopte nisu bii i nepri-jateljski raspolozeni prema Rimu, postupali oipri l ike ba3 onako,kako su loii j i t ipovi Engleza postupali prema Bengali j i posli je Plas-seya, a prije no 3to su Clive i Hastings uredili ispravnu organi-zaciju britanskih raciia u Indij i. SrdZba Icena zbog masovnih za-pljena i pljadka dostigla je dramatsku Zestinu, kad su njihovoj kra-l j ici Boadiceji i njenoj porodici nanesene lidne uvr'ede. Bijes Ke1ta10)digao se protiv Rima i romaniziranih Rriianaca sakupljenih u Col-chesteru, Verulamiumu i Londonu. gcije su domoroci ubili mi.rogotisuea muskaraca i ietLa uz straSne utuke i osaka6enja Velik brojtih Zrtava - iako je tradicionalna brojka od ?0.000 mozda pretje-rana - potvrduje druge dokaze, po kojima se latinizaeija tih gra-

dova vrsila pri je osvajanja, koje je izvrSeno prije svega 1? godina

Vra6ajubi se Zurnim raarievima s otoka Anglesey, legionari su,onako kao ve6 iesto pri je toga. skrl i l i u velikoj bici nediscipliniranikratkotrajni zanos keltskih rr.asrlaia. 7'a prijainje krvoproli6e izw-iena je osveta strahovitom strogoieu nad lcenima u Norfolku, tal<o

10) Odsada upotrebljavam rijei ,Kelt, keltskj< u niezinom obi'nom,pulkom smislu za oznaku miesavine keltskog etrementa sa starjm iber_;kim. Boadiceia ie svoiorrr zlatnom kosom prjpadala keltskoj arjstokra-cij i u uiem smislu. Niezino .ie oravo Lme bjlo: Doud cca no Co$per iTennyson udomaiil i .u u svi:etu blagogla.n i lLr rl iec: boadtcea

da se njihova zemlja nije kroz pokoljenja oporavila od uniitenja,dt9 ig -o-4.9a izvr'seno. Boadiceja se otrovala. Rimski je sistem po-*novo

uveden u Ju i 'o j i l s to ino j Br i lan i j i ubrzo je pokazao v isepraviiinosti prema urodenom stano\''niitvu, Gradovi, koje su Icenibil i uniSti l i , doskora su procvali vi ie nego ikad, a napose London,koji se Birio iz godine u godinu kao srediste novog sklopa u trgo-vini Sjeverne Evrope. Vodeii tsritanci novog narailaia, napustivsinatin Zivota slol:odnih ralnika, ponosno su nosil i togu i nauii l iuZivati u ponaianju, jeziku i umietnosti Rima.

. Problem sjeverozapadne granice ostao je medutim neriiejen.Sve dok nije bio ureden neki djelotvolni sistem vojniikog nadzora'riad podruijem velihih bregova i sjevernih modvara, ratnidka biplemena neprekidno silazila s tih sabirnica divlja$tva, da pljaikajurazor -u2ano pu ians lvo gradova i l ' e rn i (ovaca u ravn icama.

Rimske vojske, koje su se kroz mnogo naraitaja bavile timproblemom, mnogo su se razlikovale od keltskih, saskih i danskihro jeva ra tn ika . 3 i . to ta ,<o i od - [euda]n lh o ru2an ih s r raga Lr v r j jemrNormana. Rimska ie vcjska bila savrieno izvjeZbana snaga s dugirnrokom siuZbe, uzajamno povezana o;trim zaptom kroz cijeiu god-inukao i iz godine u godinu i navikla da onda, kad nije u borbi, vrsiradnu sluZbu gradnjom cesta, mostova i utvrda. Za razliku od dru-€ih osvajaia Britanijc, R.mljani nisu dovrBii i svoja osvajanja sli-j-e,Fjln pokotjem i razaranjem niti dovodenjem gomile setjaikih do-seljenika niti podizanjem privatnih zamaka. Njihova se metodaosvajanja sastojala u gradnji vojniakih cesta, sistematski zasnovanihza cijcl i otok i u podizanju utvrda s redovnom vojtiekom posadomduz tih cesta. Na taj su nadin legije, posli je prvog neuspjeha posli-g1e ono, Sto Sasirna nije uspjeio, a ito je normanskim barunima,grad i l c l j ima zamak. l . u tp jq o rek nakon dug h s lo l je ia . na jme. dapodjaime i podlo2e velske goritake. Nisu mogli romanizirati gorsk;rpodrudja, kako su rcmanizirali rar.nice na istoku i na jugu niti sumogli osnovati gradove na podruiju Snowdona i Plynlymmona. lio' rzgradnjom cesta i utr,.rda legije su u roku od trideset i pet godinao.r" dasa svoga iskrcavanja izvri i le uspjeSno vojnibko zaposjednutepokra i ine \Va1es.

. Za pokrajine Devon i Corn$,all nisu se legije mnogo brhuie,ler tb to podrudje bilo premaleno, a da bude opasno. Rijetki surragovi Rimljana dalje od Exetcra. No pokrajina je Somerset igralavaZnu ulogu u novoj Britaniji, U roklr od iest godina poslije Klau-olleva pohoda nova je vlada uredita pogon u rud:]iku olova u Men-o:,pu. A l jekovita je I 'ocla Aquae Solis udinila ubrzo Bath srediStemmode, raskoii i dokoiice za rimsko-britansko druitvo. koie se bez-nadno trudilo, da pod olovnim nebom oponasa veseti, tespostidarskizivot carskog Rima.

No stvarna teskoca problema granice, koia.nije nikada potpuno

riielena, bila je na Sieveru. Izmedu Tynea i Humbera leze onr

mldvarni krajevi s vrjsl inama i bli jedom travom, kole poznalemor

. toil "" u on" dan" bili izmijedani sumama Sikara, breza i patu-

ii". i i t h.*touu, kojima je bilo sudeno, cla neslanu od -glodania;;;;;: ;;d ;" kasn i je u E'ngleskoj razvila prerada vune u't im. su

oustim oodrudjima divlj i Brgantj ocibijall da sluiaju glas rrmsKog

!-.il":ir.. i1i" da odbace w-oje utod"lt" navike i svoje ratniike

t"znie."Jos dalje od njih, u danasnjoj Skotskoj zivjeli su Kaledoncr

"ittjirf." i jttee krvi, djelomice keltskog poriiekla oni su bili

i;;;k;-*p.k";i tao i ariganti, a -bi1-i. su jos staasniji zbog uda-

ljenosti i fiziikih svojstava svog podrucJa'

Tek kad je protekio sto pedeset' godina od Klaudiieva osvala-

nia. mogao i" cut Sever oznaaiti konadnir razdjelnicu sjeverne gra-

;i;; i#", i io je obnovio god. 210. n e zid, 5to ga je izgradio car

g"it i l"n (eod. "t23.

, 'r. ".; od Sollv"yu do usia ri jeke Tyne- Nekoli lo

" *o l " i l - rn f l r " i pokusa l i osvo j i l i Sko lsku : jedno i ' r pod AJr jko lom'

ili;; i;;ll;;;, onim velikim namjesnikom Britanije' koii je

iX"I"""" p"U:"Ou kod brda nMons Graupius(, negdie na rubu

;ii;iil" igti. a+. ,t. e.), drugiput za vladanla cara Antonina. Pija '

ts;d. t+0. n. e.) i lreiiput ,u ul*d*i" samog. cara Severa ̂ No Ri-

i i i l t i "; l"J 'r"Lo op"to, ",,o i beznadno guLiti uitku za Skotsku

;;;-i;;s1";[ ttulj",ti iz ku6e Plantagenet Niihov neuspjeh treba

o. io isur i "ne samo i ron la lnom o tporu P ik la u n j ihov im podvodn im

i.oti i,.,"In" i nep-rjsl upaarrim goiama i sumama ne€o j dest;m. usl'an-

oi-" g.ieaF""t. u pJzadini. Sve dok nisu napustili Kaledoniju' ;bile

".t-t"ofr"ueuj"u r,"r" Ri-l;utt" predugatke, ier su -biie-izlniene mo-

gu inos t jma nava la c i je l im pu tem s jeverno od r i Jeke t rumoer '

Nekoliko dobro uiduvanih logora i rusevlne Antoninovog zida

od tr(,seta, podignutog 9d Fortha do Clyde - i<' jr: s\-e' sto su

iiii"- ""1ltii" lr-. ""i" ,t Skotskoj, osim ito su pojadale osjeiai

" "? l r r " " . i i mcdu p lem"n ima P ik la zado jen im za jedr l i ' k im. c i l jem'

i " " " .p* - i J " ,n is t " n ' - tko cars tvo s3 sv ima n jegor im z idov ima

i;;;;il". Niie se nLSta poduzelo da se Irska prikljudi podrutju

rimskih careva.

Pravo podruije rimskog zaposjedanja bilo je prema-t'ome ogra-

riieno gotovo toeno na suvremenu Englesku i Wales lll No to je

Dodrueje samo bilo podijeljeno na dva o3tro podvojena kraja: na

polatinjeni jug i islok j na barbarski sjever i zapad'--

Si"u"rtt-o od tl j"t " Humbel' i Trenl. zapadno od Severna i Exea'

ostao je na Zivotu keltsko-iberski plemenski sustav u svolem pn-

mitivnijem obliku. Ta modvarna polovina Britanije, gdj€ je gotovo

tlt".." i i-"tu posada provodiia cijelo svoje vri jeme, bita je doista'glar'no podrudje vojnidkog zaposjedanja - ali i niita-vi5e Njimeje krstari lo oko 40.000 vojnika, gotovo jedna desetina ukupne vojne

snage Rimskog carstva. Velike tvrdave u Yorku, Chesteru i Caer-

lecnu bile su njihova tri uporiBta, a u svakoj je bio gla\'1ri stan

;etine legije. U Wallesu, Peninima, Oumbe,rlandu i Northumbriji

mariirala je pjeiadija u bojnim oklopima gore dolie po cestama'

ito ih je bila izgradila od jednog gorskog logora do drugog, pored

rijetkog i divljeg stanovnistva, koje je neprijateljski- ' i l i ravnodu6no'piomat"ralo njihovo kretanje. Devon i Cornwall bili su osamljen

izdanak keltskog plemenshog Zivota. U plodnim su se rawlrcama

na jugoistoku okupljali potatinjeri Britonci u zemlji u 'koioj iecvab miroljubivi gradanski i ivot i gdje ie pojava jedne kohorte na

marSu bila riietkosi. Tu su postoiali mnogobroini rimski gradovi

i l jetnikovci. a rimska je civil izacija bila snaZna i privladlj iva'

Zahvaljuju6i toj kuiturnoj razlici izmedu dva geografska odsje-

ka otoka, dogodilo se, o" ",t iufr"ti, t:" "' p"g"'ili :i"ki "!,T,1o;1

!i,elji. bile one obtasri. koje su najviie n1a]1st-"^ {ill],.-jilil"lii l adan iskog la t inskoq Z ivo ta S druge su s l rdne wa ' : ' .L -v - '

Strathclvcle i Lancashire, ga:"":" it?i"t nezlviqno,rn keltskom Zi-

;;;;;;i'.-;";;;, ii p'"iii"i'aoio'ik sa"a' bil" P's.:1"" ob^rastr' u

ko i ima ier imsko2apos jednucena jman je izmi jen i lo .z ivo tKe l ta .Ta;""#'ililff';"'"1ji;;;.!l ,rog t"eu utjecaj R'imljana niie ni '" o"ri""-#:t:'i:53.1t?"Jff;" i to optenitiji razios"zboe koiesni^-'li" *er.-e"i;tititi eti;iJ" kuo ito m" je uspjelo polatiniti-Criii".'gtitl"i:l

je bila suviie daleko od' Sredozernlja' j.uina ie

;;#;;;;;-pisebi sredozemna zemlja No kultura taliianskos

sracla, Zivot {oruma l p1azze, po'inje venuti' kad se pres-adi pre-

i"i"i." "t"":.""t. 3t"ti j" vijek bio vijek kuiture -S edozemlia

!r.Gr "l:"i bio ie ono d;ba, koie j" p* lllt"l-o u pravom smislu

;;.;;:l"i; timc, ito ie za krlcanslvo izg bilo Levant.i slevernu

;J#fi1:"til;tii" ri:"-"lr'"' u Siarom vijeku bila-je Bdtaniiai"i.i."' i o'"^*l:"na i'vidnict, u Sredll.em 1!

eku--b^il:-, ^i

e bliza

*;;;";"i; in,ra"uoi tutturi Stoga je ijeto Normana bilo za otok

Dreko S joverne Ensle'ke b' la bi znatno nppogodn:ia .2.1.:?. '- l lb] i ivanje'tr i, ir i" i i , i ' .

' t"[ " '.r- i i iari t ' j-r-. lo =uoio sranicu odrzavali^Fekoliko

utvrda sjeverno od njega, uii jti'"o oti-cit""lot.-gorja ''D^oistan' veli

Haverfield. >mozemo chevlot e;tjJ1;"i"tti ;"aa (k;o i danas) razdlei-

nicom izmedu Sjevera i Juga'

u) Izuzetak je svakako u tora. sto je Had"riianov lf"XillI^lj* ft*

a"Z .j"""i"""otir. rijeke Tyne, namiesto duz sliemena chevlol--gorla'

Posielioci log kraia ooo oo'*o--i i; i i i tr moi rri sto. " pro,sl 'ru -pred:',"e.v;;;; pianoti"- 7 da. iarjau di on prolazi pLr"11r'om U jednom

ooeledu to re tocno, no ,,,. toel] p.iti doiina rijeke Tvl:-l-:1"T-tdt'

I"io' lJ ortl-oa"u rald elnicc civ-l izacije .sd lc .danas tt"l.?1i"t-9 .f l: 'rnt "

i r l j t""nil,., l vir ' tou- cheviot sorja, a vie*ojatno i svdka druga razdielnica

36

tII

fi;F

h

q Q

&$ r

t

F"o

' o ;

a

i t t$ ,

t

r c

wp

,""1

a

L

o 3r.-- r !

:

'{Kt5

HVil

- i:":l' l i-E s'+

-5Hi St . : l *

d e.1 .i.J ,S"

t

Y . o

9

a _ iII

o l. l' < l

. l

a l

r 0 iV, I

.-t

ilT;:::[:iiii:""'lXi?]li;,i"?;,i:",]?i:il?;:ff :,I"ilTfi :tilff","-XJ:'::'ti*i 51i;'

je osvoiira. r."" l1i1?"r" i"rJ,aa."ff -::., 9l " f :;r r p.:l,*i i " #"T,.ii,, J:' H, Jff :' : J" J: 1TS,I:;d ; ; ";,"iji;""1i*'""J'".iJ"*1"0"'"

med u pl emenim a Gal : ie rs I in-

::*:lli:il"i*'jjl"I:jr1 j#�11u"qi:Ll'"","i11';lt*?trit;"#"f ;*Hi##'"T".'r=i:fi iiST:"':n'""0""1",;lamma lr1o.prv1 posao da c*d" :}f;:"*]

u JuZnoj Britanii i Rimlja-

ii:{!::FX'J'i ".'1::'il'"T:"i::1"-:lJ'ff H1[,j:#;tr"*il';:il/""fr J?",i.'"Joj*:Jif""1"t"t" i" ""0'"o- l"sijrirl- r"",,""i^abirsud";;]il"-;,;;";;i::-;,"#"'i;lf '1"j,f,'"'_::r]i"r1:,*:

#"fi*iT?'ffffi#":iJ:1;: TqJ s"iri '"-ffi ';;;" noditari. B'a j; ;;';;;;tj;;';"i;:;,T:ilil j,::",,K#lltru: i-,:,Sto, se_kasnije u Engleskoj mo

ill"i^,u,.11"1_1*:.,oni jebio..".1i1iii,?I3;]"1*"".;,:T;ffi??1.;l"'""*'Hti;'lL llt'fi"*;"

uo''onolitskos carstva pteko mora' avr'leme postanu dionicima ,on

'ut?rhtul"uouotjila tine' da na neko

##?lli#81llf+LT"',l#:T j:ff ,,x"#+:i*li:kll:"1iT :tT::ll ]f rniko vcima gradenii . t ;;;;.;'t""fi ;;;".,

I j#t{i+lijiliii:"".fii*?rgil:"1":,:i j",i::""*"nlfl,:ii"::fiiliUd,T"',"1j;:l:i-1H':;;"il;"":iTi:,t*;l;1", ;Xff ,Ti."i.]if-,

i Lo zn aeaini j i s r o "" po r'u," ro. ii i'."6L' l"-"

ie ljetnikovcu pripadalo imanje, Sto su ga obradivali robovi ilikoloni, koji su bili vezani za zemlju i za Dnjezir,a vlasnika po pro-pisima, koji su biti jednako kruti kao i propisi, koji su vezali sred-njovjekovne kmetove. Pa premda tu nije vladala sloboda, vladaoje mir. Par Romana bila je toiiko stvarna u tim razvojadenim obla-stima na jugolstoku, da te ladanjske ku6e nisu bile utvrdene, padak ni zaSti6ene opkopima kao sredrjoyjekovni zamci i manoriVojnici redovite vojske bil i su jedini l judi, koji su se izvieZbaliz4 borbu, i to je bio jedan razlog, Zaito je romanizirana Britaniiabila tako jeftin pli jen za osvajate, kad l judi vise nisu moeli raiu-na l i na za( l i tu leg i ja .

U nekim engleskim grofovijama na jugu neprekidno otkapajuljetnikovce, dok ih malokad nalaze u drugima. Keltska naselja (t. zv.trev) iz doba Rimljana pronalaze se tu i tamo. Tlocrt sela i obiikseljadkih kuta takvi su, kako su udoma6eni kod Keita, ali su sta-no\,'rici upotrebljavali glineno posude i orude rimskoq tipa. Umi-jeee i .,/ jeit ina Kelta bil i su velikim dijetom potisn;ti ugledom)'samijske< i druge tali janske robe, ba! onako, kako u naie wijemerobni uzorci iz Evrope potlskuju umije6e urodenika u Azij i i Airici,prernda to nije uvijek na istinsko obogadenje svijeta. Nema medu-tim dokaza o tom, kojim su jezikom, odlosno kojim su jezicimagovodli seorki Kelti, n.'i o tom, u kojoj su mjeri i da li su ie uop6enjihov zemlji lni sistem, njihcvi Zivotni obidaji i njihovo poljodjel_stvo bili izmijenili u dodiru s Rimom. Imamo malo uporiita za rle_Senje takvih pitanja, a veliki autoriteti kao Haverlielct i Vinosradovzas tupa l i su mis l jFn"a . ko . ja se v jse I i ma- je ra l i laze .

Poljoprivredne su se povriine kao i iskrdene i isujene povrsinepoveeale za vri jeme Rimljana, bar u nekim oblastima, kal na prr_mjer u Cambrindgeshireu. Ali i tu se posao bio tek zapoieo, pa jeSrednja Engleska od Buckinghamshirea clo Warwickshirel uslainonros fa la pcd Sumom. U do j inama Temze i T rpn ta . ko . ie su jo ! uv i j ckbile podvodni krajevi, nisu bili vaZniji graclovi i ""iu su.,islo pove-

l: i l-- u kasnije.vri jeme. Rir,rl jani su udinil i neSto u pogleclu

I t inn i l .S l *_ , i i suS ivan ja n -o iva I .e . no predana n ar l , i vo" t se ' i jakarz saskih i danskih naselja izvrSila je tokom tisuiu godina gla.r,rrrrad na tome posluls). Ipak je u tim oblaslima, koje su- ve6 biie poO .p.rugom. rimska Britanija uzgajala dosta tita, pa ga je mogla prr_r lcno mr .ogo ' zvoz . l i na evropsko kopno.

stilu, a ukrasenim mozaikom, -rr""t"_;ilk;;;';'i"n"r,ir,iil',JiTn"*

r) N.i.pribljzno nisu svi t- zv.

i:;xf'1i' ;'..Tlirjii Jiix'J;ff i-.-',ff '.!'+i:::t??:'ir#J:1 #l *f*

d_ru,soe,sjelern j aik.e b;: "i.ri."ir i,?,rT.,il"o*i" j"#:'3:',f; ":f ?ff HriliJii:i"f*'li T:lil*: i"""ti":"'i3to iz iruzbe' ;rt ;;;;;' lJ;.o ."

liqitr j:h,1iit-rrr.r;-;[, j**,]sirhi:l;11{xr}.riiei:i :r""'""- g:xli"Ti" :lifi I ::1" . : : :r'l_lJ** r i" *** ie - i"' Jr"' "' "i:, o r40

4Jl-r".o.uulj"r,iu o tom pitanju opasno je stvafati zakljuikeprem_a pravcu poznatih rimskih cesta, kao da bj, one oznadavale piavacootade zernlje j, naselienostl. Rjr[jani su gradili svoje velike ceste odleqnog ivorista do drugog u ci l iu. da povezu otok kao cjel inu. GraSitel j ive l i k i h ccs ta ' 1 i - L vod . l i r aFu ra o se l .ma . I . , e l n i kovc ima , ma l im g ra -oovima, koii s,u se sluzi1i uzjm i. mekanim cestama, koie danas nrsuf,loznate kao specijidno ,rimske< ceste.

i

iI

I

Uprava Britanije nije bila ni izcialeka neka kr-uta i jednoliEna

l:T*:i:!:;,1:.1"_-,:;. ",:t-* "..","o. i"r"'lul"i_"t"' il"',11,",u_:::.-1:::",,].r"r: a socijalno se temet;ito na";#il, ,;#i;":;,r;pravc ima b i io veoma l ibera lno . - -<rani orr d-^J^..: -_ -1^r_ ,. U slt. ladu s obicajem Carstva povla-s ten i su g radov i na o loku uz i v r ' .

vq r rLvd v t, , 1 . ne samo samos la lnu up ra1 .u , ve isu l/l_iil i. sudsku vlasr nad okoliinim scseoskim podruajem, koje jeznalo l ir i tako veliko kao danaSi1le grofovije. postojalo je pet takvih

bili mali po opsegu, jer je i kr5danska crkva ondje bila mala poopsegu, no povijest muierliitva sv. Albana ostaje kao simbol jedne

tinjentce.Carstvo je ondje, gdje nije nailazilo na prkoBenje svom auto-

ritetu, raiirenih ruku prihvatalo sve lokalne varijante politeizmai pokuiavalo, da plemenska boZanstva i mjesne.prirodne duhoveKelta poistoveti s bogovima svoga vlastitoga grako-rirnskog pan-teona - koji je sam bio rojeSavina sastavljena po sli inim nadelrma.Zeus-Jupiter nije bio >ljubomoran bogn, pa se polit 'eizam u svimasvojima raznolikim oblicima moze smatrati gotovo nekom jedin-stvenom vjerom, dok se Zidovstvo, kr!6alstvo i muhamedanstvoizmedu sebe iskljuduju. Pa premda se druidsko sve6enstvo ukinulokao po l i l : ck i opasna organ izac ' ja , b r : lansk i su domai i . tanovn ic idalje slobod:ro itovali svoja stara bozanslva, zajedno s rimskimhiqnstvima, dok je mnogojeziina vojska na zidinama Stovala svaboZanstva na daleko rqsirenog Carstva, ali najvise rimska boZanstvai dudnovata bozanstva Istoka, kao l"{itru. Taj kult postao je va2nrmu Zivotu zapacinog dijeia Sredozemlja, !a je bez sumnje pripremioput opaem pr ihva ian ju jednc druge m'sL icne v je re s Is toka .

Konstantin je udinio kr5iansku r.jeru sluZbenim vjeroispovije-danjem Caistva stoiinu godina prije no Sto su rilrrske legije napu-stile Britaniju. No unatoi tomu, iini se, da se nova vjera nlje brzoSirila u t'oj najudaljenijoj pokrajiiri, kako. moZemo suditi pd ritale-nom broju krSfanskih 1e$ina pokdpanih u rimsko-britanskim kra-jevima. Ipak je od tih krseana preiivjelo dosta njih medu VeISa-nima, kad su sve druge timske ustanove nestale; jer kad su otislidmski vojskovode i dinovniei, jedini od glasnika kulture nisukr$6anski misionari napustili Britance u danima njihove nevolje.

LITERATURA ZA DAIJNJI STUDIJ

Haverfield: The Ron'ran OccupatLon of Bri,taitu, pieradjo G. Macdo-nald, 1924i i Haverfield: CarLbrid,ge Med,i&eval Histora, I, Pogl. XIII;n. G. collingwood: Roman Brttairx: Hume Brown: HLstoru of ScotLand.;Pogl. L; Poglavlie o rimskom razdoblju u djelima Ornana, Foxa,linogr'adova kao gore na str. 13; R. E. M. Wheeter: Prchistofic and,Lotwn Wales, 1925; Collingwood i Myres: Fro?r,c?l, Britaln @nd, theEnglish Seethements (O:tJord, HistorrJ of EngLand. sv. I.), 1936.

samoupravnih gradova: I/erulamium, Colchester, r_iii""ril 6i"""*t",i. Yolk. Ifrgovadki grad Lonclon imao je nizi "tlrzt urri poiol"i.l."_-da je b io vec i od svakoga oc l navec ien ih g radova.

Ostaii se dio civiiizirane B:it-anjj.9 dijelio na kotare, koJi suodgovarali. podruiju pojedinih L}<ettst<in friemena,' *" i" jt i ' ir-"""odnosn.h p lemena. KoJar "ka je uprava jmata , ko l :ko 1" f r i io ' r r rogr " " ,svoja sjedi3ta u pojedinim manjim rimskim g."a"uirlr",-i;ii ,.ri".,lT,"]i iii:""1" povtastenih gradova. znadajno i" ," ni-ii""ll-au ",,:_itl il":t:

da istr:ijebe doma6a plemena, ta plemena upotrebliavatiKao srectsLvo vladania. dok ie u isti mah d;dir s d#kom

-irrrg.,

privlailjivijom kurturom poirivavao_ njihov duh. ,'oglavici kertskogplemara_pr-uZao se svaki das povocl, i" p" .Ji;"rrl-1";;k;; "r"": : ^ " ]T : l J3 ] l - ' "om:

uz ro je u r ;e re mogao osra l i xe l l sk i rn pog l r_v ls . rm s ooz t fom na svo je sup lemen:ke . v rsea i naC n j ima svo ju v las tzaogmut togom sluZbenika Rima. Ta je politika, "koja

6e" nekomzadrtom birokxatu izgledati kao opasan ustupak plemenskorn Zivoru,postala zapr.vo sredstvom romaniziranja x"it" ' ", ": i i"" '" i""t it ilii"t""i5,

Isti je kotarski sustav urederL u Cafiit. Wo'dot s,.r'narivii podrud ja korara u Ca l i j j Dr -z :v je l i osva jan je i : r " " " t " . O" f " ln : "u Brjlanij i un,.sti la razoiniia provala Sasa.

__ Bai tako kako je Rinsko carsrvo 1t opreci prema velikirn nacro-aalistidkim .drza,vgmS dana5njice bit" iib"r;f;

-; ""r"r' p"st'wf."prema, rasnim obiaajima u osvojenim pokrajinama, u "r"riito"ro.rrosamo kada je nailazilo na otoo"i j"c";;'i;i-;"-r"..i,#""i"i,i"T;J"i:1,&"jt::*?,.#ft J;-:ranom i kasnom dobu Srednjeg vijeka _ "ta"il"fo "if.J,i"*of.orr"Jilozofskoj misli ni raztiiitim

-retigiiama, " ;J1"1"r"

-l"l;ar* e"onim organizacijama, koje, kao druidizam i USer*i.ro, t"Lo ""dinilo, pobijaju njegov autodtet kao drZawre vlusti. Car"ivo nri"v-r5ilo progone iz vjerskih, ve6 iz politidkih poO"a". Ntirlrr"iof tolnrazlogu n1su progoni krstana rbili nimalo manje odvratni, ni man;eporazni po svojim rezultatima. Naime, o"i po"""*""i ,rr,p"a":i-'c"._

stva na rano krseanstvo morali su u velikoj mjeri pridonieti stvara-

:l:-"i:^1"- p-qrlalatkog ctuha, sto ga je sama crkva pokazala onog

i?i1l ""o" 3e pobijedila. a koji je kroz daljnjih 1500 godir.ra ostao

o l rovom za k rsaans tvo . V je ro ja lno su progo" t i k rg iana u Br i tan l j i

\

TREEE POGLAVLJEpodetak

nordijsl

jil:,)i:,:ilri.i:,F;lltd-?fi ^tu;il;qfi lu,,i"",n""a_#;i,;;i:::"iJ"Ji,,X:;.;l;liXlil#;:;'J"":T;_11,ff *""1j,'J i'; ; ffJ :

"":i" "'i ; ;; ;i; ;; ;i i; ! "oo i"fo'01' I "" ;: u: h' g * " "" n u

f I i:ii rs# : ii : *l r _r ffi ;:E: ii: : #i*{'*.T;i,1j:,:1,{ "rl " "t"no u,lli".,,iT,il,J,lt h,c.;;;. ;l;",i;il !;,,i:iil:jr;,,;:;:,;;"^::;;,ff ii:tt;*Ui:L;* no";zm;en;ivar6" 1;

";iiU::-i: Hli;';X ;"";

;;p* **16, i ; i t r,#rffi nixi iffi ilir, S[lL l ;*;;r{"ii!l: "", il l,t tit U; .T;r'o - t'an',. t o g f L e ;:, iA ,iiliIilT Jff I J;; g ;' J::,lil ;i:; [T:"j" j ::'"i "1 - ] p."- d "ffi [ T i",x"":ii ; ; ; ;'1."",' ;J i.l*li nil' ; ,u'I "":*. ""1"" ]::xH,lfi :"j : i:?. : ;:1. 1; . #", i i :,*"1,i :, ; :, : I : b i, " .k;;" ;; 1 ;il ""i,:: 1""",::;i]"*: J;"".,?,:;?:f :::,,[nt;,ji;'-T'#:1;

j:1:f;rod i opceni, or ruu ",i ll E "," ft * ii;!ji"lff# *".Mni4ni+.i:l#i'"fi ';l:il:;nii,":;; ; ; ;: ; [ ; i, i:1:' " " *' "o " ̂,'"' L:

";fr jj, d;hr*'$"i i'l";:L*: ;i i : i *:ifl ,Ji?; ilii, i n:': T i ;'"xl; :' i *Tiiirl#" ::,[i::;;1:i : j*,;;;F;; i:i::,I: fl i,il"fl : ::" j,-;;;; i;J: ::, j ",i[HiJ"lt,fl r :il;ff:;;:,,; J :.j"|:J#;;, ii,i:{!,''i,

"# !;li, T"T;:31.",;iii'ij#t".l;Ji',:i;;k:;i;{{:!rT[",f, ff fl il1,i,:;lii;i-"tii:Ti:#[S" jrutu*i:a:"'i""n"'_;',:ili:":n:1""'Joa v I I a oba rc ni em r ", "'"" i,#iif"ill.fi:"ff;T: ",.,H,:ru;

:i";;;;i'i""i::";'Ji;fi ii";i,.;;i, j:,^:;"Ji,d:if ruiliil:44,

tiirr. te oni Germa.ni, koji su ostali u domovini. Medutiin, Anglosasi

i - 'S t una;nuvc i . s ko j ima je eng leska pov i jes t povezana. b i l i s . r s je -

weroistoine i pomorske grane te velike porodice sa svojim odrede-

nim osobinama. Stoga nazivanje te porodice kao cjelifle imenom

Teutona ili Gemana zavodi u bludnju s obzirom na znaienje tih

r i ie i i , kad govo: imo o osva jan ju Br ' i tan i je ."Nordijska je rasa imala prema lomu neke znadajne osocine,

koje su podavale obiteljsku srodnost onim bezbrojnin.r i na daleko

rastrkanirn plemenima Skandinavaca, Anglosasa, Franaka i Teuto-na, koja su se kao osvajadi i kao kolonisti kretala od Irske do Cari-grada, od Grtinlancia do pustinje Sahare.

U prvo vri jcme doBli su oni svi s obala Baltidkog mora, prernda

su se preci Franaka, Gota i Vandala odseli l i prema zapadu i jugu

vee odavna, u toku posljednjeg tisu6lje6a prije n. e. Svi su srodniciimali mnogo zajedniikoga: srodne jezike, vjeru Tore i Vodena, pokojima se naziva ve6ina dana u tjednu na engleskom i neki danil la njemaikom; skup epskih pjesama, u kojima se slave junaci

zajednidke rase kao Sigurd ili Siegfried, poznat od Islanda do Ba-.varske, i Beor,vulf, koji vri i slavna djela u Danskoj i Skandinavij i,a djela su mu opjevana u jednoi engleskoj pjesmi; zajednidkaurnjetnost ukraiivanja oruija, nakita i predmeta svakodnevne upo-frebe s uzorcima velike l jepote i bogaistva, hoji se izrazito razli-kuju od grdko-rimske Lrmjetnosti, a manje izraziio od keltske; ikonadno zajednitki obiiaji u ratovanju i u poljodjelstvu, koji seznatno razlikuju prema mjesnim pril ikama. Bilo je stoga mnogotoga, 3to je povezivalo Germane, Anglosase i Skandinavce. No opa-sna je praksa, koja je nekad prevladavala medu povjesniiarima, dase na anglcsaske pretke Engleza, koji su u petom stoije6u i ivjeliT1a Sjevernom i Balti ikom mor-u, primjenjuju opisi, koje.5u Cezari Tacit dali o germanskim plemenima na Rajni, ietir i i l i pet stotinagodina prije toga, Suwemena arheologija, oboruZana lopatom, ospo-sobiia nas je da provjedmo taj nekako nebitni liierami dokaz.

, .--1 Anglosasi su naseli l i ve6i dio Britanije od zaljeva Forih dcll granice Cornwalla, dok su Juti naseli l i Kent i otok Wight. Neki

suvremeni udenjaci misle, da su Anglosasi bil i u glavnom jedannarod, dok sd drugi prikianjaju pcdvajanju, 5to ga je Beda izvri ioizmedu Angla i Sasa. U svakcm sluiaju, Angli i Sasi u vri jemeseobs u Britaniju zauzimali su dijeiove obaie danainje Danske i

' Njemadke na obje strane u!6a Labe, a razlike su u njihovu jezikui obidajima bile neznatne. Juti su bit l manje pieme, sr<,'dnog aliposebnog znaiaja. Oni su do!1i u Britaniju i1i iz svoje stare posto]-bine u Jiit landu u Sjevernoj Danskoj, i l i , kako neki misle, iz svojihkasnij ih naselja u Fdzij i i na clonjoj Rajni.11)

. l-.--**

ra) vidi bi l ieiku 1. na kraiu ovog poglavl ia, str.63.

_\

. Zemlja se obradivaL- J "a^ue' r. " -.,.,"o!' ;;;": i^l " *'," :; "l

iilil,[1,tf:l I " jos o d vrem en a

d##i'r::rTTi#i:,-,{i-=t"'".*fl11il:i[1*F,ili:f#",1',""".;;"-'i:;";*lrullili,"5""i"*i:T,T,#Tt#.{;i" ::il:fi ilTJ; fiT j: j "l,; ni: :' ilr ft :. i T;;' i1 :J';J,Xffffi'j i.#;::"1 j;:;i:

**!:t^g!ii'" ;ii-i"""1111, dubok os j eda jsama. p j vl ji. junaar<; i oJ#i

"l"l:i"- :1;; ;;ffi ;' :;:,:r ;j::

ir'","";il'ilT,l.lo"-."ij;luo",ll"i';"1il1f""'iJ"""jr-""dil*

*nlilr::fr '",.;i,:lili,

j::f l!:"::i,til.;"#"t,;,#It?,e*:i":{il.il"qfi it'ii'.,"-,, jf; ;- jilrulril;..{"i,#,"*^_*

:ld ;ill"lld*il: :t:;?ljifl [1, ffi # n# r ; "'::r:::r:^"iT"f,i-iTl:;"iiii;t;ii#'T;l:";,,"""",0.1'["*""'0"*;lr:',"-,

praqJecoui tngtorJdir,*1 ,;n poet"ur""';i"'; HT ;:l:: 1,, n" n? d em o k raci j a ; -+"-:i;:l;+!i;i j,jJ""jl f ;"i:,'jtr-"tfi"i$J,',',T."Hiii "iup";u' ..,d,t-za, bosalsrva i srobode. a nrims'-""';::,J;"iiT: Tffi"""TJn T:"1::ll:. koii su vradari pre_

i'li: i,lli-1,-;i:, ; T**,:;tl;U ii',ffi ;,;i:ll:""' ";-f,';;;;tr;f"y:F{xhg!*,""*ril;";t;:rl"i$;ii:ilili:-,,:l-i !i n o", ".. s, o '' ," i* io -ti, I'i i'"qi{' :;' ;,,:?';,: ;ig' : "$"'i-:

'T,"J::li,ff; .;,,?li:;;;''il' ;::?i;1i'*:i"'',1;g::';#:jl,,,, -,, ̂i:""1T ""1""j" :':; -"::&,'.:':;,:u n os o'a i a'

' k."r j";. d;;:i";:n l ?,r"fil,l'lsl::l1., lTrar j tu Ans,osasi o31 r:dj ̂i:irii,,#,.lli,ff llI;,I ","t,ili

i : *n: ",.""::ilii:Ii,"purra rooDtnstva i veza Uzajr*t:l:".-::"llxlJt;f i"H.,,,iii*#j"*Hili::Ttri",:ll:;l46

snost ili u krnetstvo. No tak i prije seobe u Britaniju piemenskije sustav popuitao pred individualizmom, a na mjesta rodbinstvastupio je osobni odnos izmedu ratnika j njegova vode, Sto je temeljplenuty.a. i leudalizma..A taj se smjer razvoja uvelike pojadao,kad su se dijelotri plemena odseli l i sa svoje stare postojbine nakopnu, l to pod vodama, koji su uzeli u svoju sluZbu ratnike izrazliditih rodova, a katkad i ratnike strane rase. Englezi u Engle-skoj uvijek su se isticali po tome, Sto su malo marili za svoje bratu-aete i Sto nisu znali o svojim dalj im rodacima; posve drugaii japraksa kod Skota dolazi djelomice otuda, ito u njihovim Zilamatede viSe ke tske krvi. lt)

Pomorska i vojnidka organizacija jedne skupine anglosaskih

{9_tjenita, koji su bili na putu prema u,5au rijeke Ouse, Arent iJiTemze, nije se osnivala toliko na rodbinstvu, koliko na disciplinijedne brodske posade i na osobno j odanosr i ra tn ika po zan iman juprema vod; . ko j i j - p r ip remio ta j pohoo. Zdrav i i av rs l i se l jac i i zdotidnog plemena mog-u do6i kasnije sa Zenama i djecom, ako pohod

. bude r.spio i doveo do naseljavanja zemlje. No na delu invazr;e suvoda i njegovi sijedbenici- On sam nosi iljem u obliku veproveg lave i ko iu t i tas ru 2e l jeznu koSu. ju . za t :m mai svo j ,h p reda sdr5kom, ukraienim dragulj ima. rad Waylanda Smitha. Kapetanusvake gali je darovao je mad, a svakom dovjeku svoje prainje okru-gao drveni Stit i dugo koplje od jasenovine sa l i l jkom od Zeljeza.Kroz c i j c . lu ih je z imu ob i lno hran io mr :som. k ruhom i jak im p ieempri )pivskom stolu< u svojem dugadkom dri.'enom dvoru, gdje suga slavili kao svoga dobrog gospoCara, jer kao i Beowull )nikad'cn svoje drugove s ognjiSta u pijanstvu pokiao ne bi(. On je taj,koji se latio, da ih ovog ljeta povede onamo, gdje se pod zidomod it itova moZe dobiti dobar pli jen i bolja zenlja.16)

H " r ; i s l . : z p l e m e n a J u 1 a . k o j i j e . k a k o l r a d i c i j a k a Z e , o s v o j i oKent, rnoZda svojom osobom spada u legendu, a moZda i ne. Nou s-zakom je sludaju on ostao prim er onih velikih. zaboravljenihgraditelja poviiesti, onih l judi, koji su. Zudeai da ispune ZeIje svogasrca za dobitkom i pustolovinom,

zd,rutili tetu bijesnih zatotnikaradi kruha i h,tane, rad.i nekog pothtatqito oposnost sa, sobanl noai,

,.. 15) Chadwick: Otigin of English people; XIL poglal)tje; phitlports:

, \Lneer o.nal C7on. str. 205-2?6.-- .

") Bj.g,,"Inu o Bcouulfu opjsuie vocllr kako stalno daje s\,,ojim pra-

uo { tma . okup l j en im oko . . p i vsLog s to l a . . nF samo kop l j a , ma teve inLlLove. vei i Sliemove i kolutiaaste Zeljezne koSulje (>byrnies<) - tu'Lvrdu..ratnu mrezu.. No Beouul,f je napisan dobrano poi l i ie osvaianraontani je. kad su oklopi bi l i vec brojni j i ; osim toga je pjesnik, prirodno,'aro pretterat i bogatstvo i vel ikodulnost svog iunaka kao Homer, kadre opasivaci Ahi lov st i t i l i Alcinojev dvor. Naistari ja grobl ia Anglosasa

i .uz- takvu su pomoi, ne zna

l:9,,o".,e i, enei""k" ;l{}! iill"::1";:1ff::"TJ; ",1; i:,1::ffi t*"+ff fl?f, ?':'.1;,,?$;i,]i.,T"-iff :',',1"""fi iU.:.*utx': j;:;)*itr*'!#T:ilf il:';riuii#i-r!'"";*r','l;r:r**:mll*i*;#iitid{{'",*.J;rT'";"":?::i:3:;lnH11;$;:i*lir'Jf l#;i'1ii,"T",J:11f

'-:Tl;

;n#?{:d!d,ff T:Iil:J j""#i:"il1T;J;.nT""Ji#,f 5;;i:::?; iT:f::"il'[i;;#,lo1tyo p"ri ",, "t". j,*f""#l x"u,,

i;a 4 i:1f i*l h # * : #$ir _,"T.*"' ffi ri*ii}?;za Karav vraiarski zapis na

i:' 1# ::;.,;.:ffi ,.+-fr ;;,*it,"" #,;:ru.ri#:iX"kJfiXT"' *o""-" :,1;"? Jl: j-," j ::,l}"ii ?Xff'fri',,"1U:""'i?:""#J:1LI3l,$:i;::j1:1"- i::!:, -"f i te su nejasne on;n:rt;;;,u*ilJJffi :1_:"1:i_Iltij"_",j,t,,.T";1,?j, ji-t"r.u po,,l""ti i';r;;r""oi#"'"

smeteno javlja u ponovom su-

1::e,^'i:I",.," ""o" ; ;;J;' ;;;.fl:i}::"""t;'.1':;:.:j"'":iljI*',j::,:i::T,""1'"':#L':i,f

"nJ,T,.:;d;,H"Ii**iffi ff ;rmena tog izgubijenog razdob.

i:,,*':r;&':i,.*tl;f '-*l;y".t"*-.'l;'I"J'i1iil;"i*

;.rC*l*"';**1'+',**dffi ffi il;uup6 . ne sad rTF . 1o " , . , . * r ' n " r . i

i l emove i ok l opn " ko :u iP I bv rn ia " ,

:.;5f9"";-"-'#i: ;:;:ij:,:* "lljfi":1"llC liltl";' il;:Ti;i;"::l.1,Ilil*. - t:t *lli:":;"T: i:" "'::i'""J,iiF iif;lJit:;,y""Jf i, [:;:;""iJ*,'.;;"i "i';:", TiJ::;"'*;';: fj:i,i"Xyii:"]Til:48

llI

. )

o,oo.

,$$s i$

it$ii:i$ l ; i i ! :

l p i o F'*ritti

P

S;,.f

I'i"'',;,

u,-u >

i ar_ l!

tco 3- a oz E- d .

i ij jiti liir li

Richborough u Kentu, i pomobu znatne posade, koia je za tajgvi zadatak povudena iz vojnitkih okruZja na sjeverozapadu Sva-

jb od tih deset tvrdava vladaia jednom lukom, iz koje je jedan

voiaka. U toj su igri legije, smjesiene u Britaniji, aesto za-stav u korist svojih zapoviednika. Od tih je pretendenata

ji bio Karauzlje, branitelj otoika od flasrtaja Sasa' koji

mornarice mogao isploviti, da suzbije zavojevade na moru.

{ Povij€st Engteske

lqln su mjerom civilizirana podrrdja ravnice bila sigurna od na-

;d1e Sasa joi pola sto1je6a. eini se, da je u vremenu od god. 300. -350. n. e. na otoku izgradeno i naseljeno vise ljetnikovaca neg!1i

;il;'i:"i"- rlrrroom razdobiiu. dck se u isto vriieme britansko Zitodrugom razdobiju, dck se u isto vrijeme bxitanskona Rajni, a britansko suklo u Levantu. Da 1i ti znakovi

a znade, da britansko druitvo nije bilo u tako bijednimprilikama, kao Sto su bile one na koje su u to l'rijeme

qpau )dekurioni< i >kolonin drugih pokrajina Carstva - za to ne-rnamo dokaza.

11 Najosnovnija su pitanja sporna. veliki se autoriteti razllaze otorrr, da U su istinite viiesti o llengjstu ili Vortigernu, da ]i su Englezinq8l l l i Wessex s iu)nq obale mola i l i sa o. ievera od Temze. da l i jeloslfe npqt1.6..1... sod.407. ios postdiala u Britarliji kakva rirnskaokrlpaciona vojski. tada i kako je pao London i da li provata u Sie-vbrnu Englesku Daa1a uooie u isto vriienle s provalom na iugu. Akonetko misi| da sam suvise oprezan u iome, Sto ne 6u ni prihvatiiir niodbacit i lot iko dobro poznate vi iest i , neka proai la posl iednje poglavl ie'Eavert ieldova djela: Romcn Occ"t lJal ion ol Bri toi/ , , pocl naslovom:laxon England (Saska Eneleska) i raspravu Ferdinanda Lota na. poaetkuqiela Mdldnqes d'histoirc oi ierts o M. Chol?ts Banonl, r9I3. a osim!9ga dobro p-oznate napise u sporu izmedu Sir Henry Howortha, w. H.stevensona. Chadwicka. A. F. Majora i Buryja: Later Romatu Empire'sv. I I . str. :01. i t d.

"'LA goa. 2..6.4o 293, n. e., osiguran vlastitom mornaricom, vladao,fnkom kao samostal,r'.^im i nezavisnim dijelom Rimskog carstla.

-=#*: .'-_

. 9 d*gCj polovici detvrtog stoLjeia poeinje propadanje. Loparaarheologa dokazuje, da su tada zivot i vlasnistvo po"t"ti. rr"Sgr._iu nizinskom podruiju Briranije. Mj""ti*i;"-;;';"l"it rr"i'lirr rr-paijeni i1i rapuBteni, tamo, naime, krd;;i;;1;;ii; "oi:Jer"sr."

druZine pikta i Briganata sa sjevera i1i divlja irska ff"-^i,"r, p"_znata onda pod imenom ,Skota., ito su nalijetala kai roievi krozneromanizirane krajeve na zapadu. Te i"t'"1". -r."i*t."riJ'tr"o"

pripisati jednom velikom uzrokrr-:..srce je Carstva slabilo ocl napa_d€j€, sto,su.mu se.sve viie pribliZavali. S k;;;"- ;;-;;i;r;; " """l1LJ"jl.

o.:J u sve .to!i

j i vo jnici i gradani. dr s.luze u e.i i"; i Ituoposr ledrca toga po jav io se nek i p reporod fc t ra . po tagan ' i s f i ie r ra ,a1i vidljiv iak i prije no Sto Je Konacni nasrtaj Sasa uni-itio sre_9i* 11"'*Igg 1ljgcaja na otoku. Gradanske i i';;;';;"-"; s*-:rozemrJem blijedjele su iz godine u godinu, " ,r"ro-"rr:r-il-anJf<"ttiiz -Walesa, Kaledonije i Irsie spu-dtaii ", "n .,-r go_ii*;-^'l-ir"_r5.r.

{::"oil"^.1,1,:]. je napustio rirnski grad sil;,i;;,-;; i.,r',"r"_v."d..yu5-rdviJen Jc uqamov kamen na njegovirn ulicama s bar_barskim keltskim natpisom- zloslutaa ," "rrrk-og. tt","-"1JOJo, stoje Silchester nekad bio.

Tokom prvih trideset ili detrdeset goclina petog stoljeia _ ne_rnoguce je todno reti, kroz koje je laze sve prolizito-_ ,or:n"rrlrir"rr.je Britance prepustilo da se snadu t"Xo "lrr"e"lio C;;;;;;;;i samo prizravalo, da im ne moZe dalje po*oel- f"f. orral ".," S*ipostali

- glawli diniiac razaranja rimske

-Britarrije, -i."i" J""i"u "prethodn-om stoljeeu podeli. razarati keltski b;"b"J-'; "i..,r"r, Izapada. Ne znamo, da li su Sasi i s kakvim rr"p;"from-'ot.ro" ,i

svoje prepade izmedu god 850. i 400., no odiio je, ,i" "rr,A "il"iL"novog,stoljeda pridolazili u sve ve6em broju i sa """ +i*_ o-i*1?11;

tlll:" na oloku. koj., su pusrositi p1<ri i sroJi. ,i; ;;;;;nmsxe upravei obrana kojom su zapovijedali kri6anski rnisionarr:T::,,:�""-*

praktidki_ kako je to radio Sv. cerman mjes.lo pq:avihflrncKrn generala _ takve su stvari desto bile predmetom Zestokerasprave u drvenim domovima anglosaskih pogl".ri"a, poslije po-li"l\: :." svakoga uspjesnog ptlaikiBkog por.,oa"i zrsto'

'-o"!"ri ""se pfiarr g'r]sari-se1j aci, dok su se rapajali medicom, _ ,u.ito O"uzmemo samo' ono, 5to moZemo ponijeti sa sobom? Kraj tal<o po_

volinjh noyih.uvjela sinula je misao. da se oni p."r"tu L rn"ri*ui:^

r,"1'_" Tr"l""e,

s mnogo zive vode, bogale poij ima Zi1a. paSn;a-crma r hrastovim Sumama. Sto su bile pu:re jelena i svinia.

Budu6i da nedostaje svaki dokaz, moZemo samo nagadati, dase sasko osvajanje vrSilo u dv,je razliaile "o," pof,oir.3luO"" ",slrane morate, s obziTom na opseg borbe i razaranja. koja je tre-balo jzvrSiri posrojeli druzine ooraca bez zena i djece, koie su seDrzo k-rexate otokom dui rijeka i cesta, vodile biike, jurisale na

50

trogore, okruZene zemljanim bedemima, i na kamenim zidem opa-sane gradove, pali le naselja i l jetnikovce, klale i protjerivale roma-nizirane Britance i potiskivale natrag prema zapadu ratne dru2inesuparniikih barbara it Kaledonije i Irske. No moramo isto takopredoditi sebi, kako su se preko mora prevozile obiteij i osvajada,koje je mozda pratic onaj dio poijodjelskog putanstva, koji je biornanje ratobofan, da izradi nove domove na tlu, koje su njihovibatnici tako surovo ispraznili.-

Ang.losasko osvajanje imalo je naime dva obii jeija, kao i nase-.fuivanje Danaca u \.ri jeme kralja Altreda. pa ako se ma i jednopusti iz vida. pogrcino se mogu razumjeti provale Nordiiaca u Brj_un i ju . Ang losa . i su . kao i Danc j pos l ; je n j ih . b i l i kno2edn i gusar i ,koji su uzivali u razaranju jedne kulture, Sto je bila viia od n'jihoveLrlastite, a u isto su vijeme podsjeiali na prve C.oseljenike u Sje-irernu Ameriku, koji su do5li, da se nastane na zemlji i da je obra-duju ne kao obidni izrablj ivadi i gospodari robova, ve6 kao destit iratari. Da nisu bili barbari, ne bi bili u.niStili rimsku kultur-u, a danlsu bili slidni prvim doseljenicima u Sjevernu Ameriku, ne bi nji_

_hova rasa bila'na kraju krajeva zamijenila tu kulturu neiim boljim.Rijeke, dublje i plovnije no Sto su danas, bile su glavni putovi,

kojima su Englezi najprije prociirali u unutraSnjost zemlje, kojase odsada imala zvati njihovim imenom.l8y U otvorenim, rpiitkimgaii jama, u kojima.su tako smjelo preil i preko Sjevernog mora.mogli su veslati daleko uzvodno u samo srce unutrasnjosti, a ondasu gali je ostavljali pod strazom na kojem otoku usred modvara i l i' iza

ograde od kolja, posjedenih na brzu ruku u Sumi. Ostali dlanovibojne druZine, koji su se iskrcali, mogli su tada ognjem i mademlcoiiti po Britaaiji. Takva je, kako znamo, bila rnetoda danskihosvajada u vri jeme kralja Alfreda, a takva je, vjerojatno, bila imetoda anglosaskih osvajaia prije njih.

' Cim se jednom raspao rimski vojniiki sistem, sluiile su rimske

c-este jedino tome. da ubrzaju osvajanje i razaranje. NoVa je rasa,doduse. kako pokazu ju n jez in i i ra js ta r : j i os tac i . pod ig la svo ja p rvanaselja uzduZ rijeka, a ne pokraj cesta, ali su ceste lacijelo u-ielikepomogle masovnom osva jan ju 01oka. r " ) Mo2emo v :d je t i te osva ja ie ,kako le5kim koracima prolaze kamenom kaldrmom nalova.reni s

, 11 Izravan arheoloski dokaz za tu tvrdnju pruiaju nam najstarijagtsoblja Anglosasa, koja se gotovo sva nalaze u" koiu plovnu rijeku iliuz pritoku, koja izravno ide do kakve rijeke. V. Thurlow Leeds: Archoe-o logA o l lhe Aog lo-Sdron Spt t lemepts , s t r . l? . -19 ., .r0)

'fhurlow Leeds tu casoll isu History , ,rpani I925.) dokazuje,ya Je s fo ro i l reon j /k ) l i r sk t pu t ( l ck ( , ie rd t tD . kar lu L o s t r . ZS. ) , ko j j seupotrebljavao iod za vri jeme Rimljana, pomagao osvaiaiima, da su pu-maknu od rijeke Wasch do gornje'Temze, tako da se trfess"* osnovao sas:reverojstokj.

l

-!

puno pli jena, ali s malo ratne opreme. Smiju6i se svojoj sre6i za_kredu s puta da orobe kakav l jetnikovac, Sto su ga otkri l i medudrveiem. Kad se ra"plamtjo pozar. tazmaZenj lazan. SLo sJ ga Ri_mljani dopremili da im krasi terase, bjezi preplasen vikom birbar_skih pomoraca u Sumu; tu ee postati divljom pticom na koju 6ei6i u lov i koja te igrati veliku ulogu u socijalnoj povijesti otokakroz promjene mnogih sto1je6a.

Za te saske ratnike, koji se sad prvi put javljaju na velikojpozornici povijesti, moZemo reai, da su kao i niihovi potomci ,Jror_ben narod, ali da nisu vojnidki narod.,. po jedno kopije i po iedanStit za svakoga, nekoliko madeva kod nekih, tu i iamo po jedanil jern i moZda po jedna Zeljezna koSulja na svaku tisu6u ljudiio; -to je bilo dovoijno za osvajanje otoka. Ipak su latinizirani Britancimorali imatl mogudnost. da im suprotstave discipliniranu pjeSadiju,tjelesni oklop, baca-e i konjicu po uzoru kasnije rimske voiske.Zapravo, ne znamo, da j i su se branilelj i boril i uglavnom nadinomRimljana i1i obnovljenim nadinom Kelta, kad ih je njihov napolalegendami k{alj Artur vodio u bitku )protiv pogana, koii nadirupreko Sjevernog mora<. No na bilo koji se naiin Britanci boril i ,r j ih su porazil i vojnici-pjeiaci, koji nisu imali disciplinu vojarae,ni t jelesrog oklopa, ni bacade, ali su imali dudesnu srdanost i od_vaZnost. Branitelj i su imali kao daljnju prednost goleme logore rstrme zemljane utvrde, okrunjene ogradama od ko1ja, koje su senalazile na brojnim mjestima po ditavoj Britanij i, a osim toga suposjcdovali kamenim zidovima ogradene rimske gradove. Sve su,!e te zapreke, medutim, mSile jedna za drugom pred lom napolanaoruzanom barbarskom pjesadijom, ito se iskrcala s drvenihga l i ja .

U prijaSnjem smo poglavlju napomenuli kao osobinu rimskoglustava u njegovim najbolj im danima, da se nijedan stalei na mt-roljubivom jugu i istoku oloka nije izvjeZbao za samoobranu. Onajmoguenik u ljetnikovcu nije, za razliku od feudahog gospodarakasnijih vremena, bio tovjek borbe; on nije imao vojni€ku pratnjuni utvrden dvorac. Mnogi su gradovi doduBe bili opasani velebnimkamenim zidovima, a1i njihovi stanov-nici nisu bill vidni ratu kaoSto su to bile gradanske milici je u Srednjem vijeku. Koliko jerimsko doba bilo civil iziranije od srednjovjekovnog, toliko je bilorazrnjerno nesposcbnije za lokalnu samoobranu, ako se i.Bta pore-metiio u srediSnjoj r ' ladi i i i u redovitoj vojsci. Doista, feudalni je€ustav postepeno tzrastao iz meteZa barbarskih invazija bai zato,da doskodi tom bitnom redostatku drustvenog orgaaizma.

1>o najnovijoj teoriji o saskom osvajaniu veliko dJelo razaranja

nisu izvrsile pojedine male plemenske druZine, kako bi se koja od

njih naseli la u svojem posebnom okruZju, ve6 ga je izwii la jedna

deta sastavljena cd mnogo druZina, koje su nastupile zajedrto pod

jedirislvenim vojnidkim zapovjedniStvom. Znamo, da su danski

o l ia ika i i u v r i jeme A l l reda ob i tava l p ro ju r i t i p r (ko o toka kao

,Eltan, sastavl;ena od cli jelova, koji su se pri\,Temeno pokoravalijodnorn vodi. Analogija s Dancima, premda je znadajna, ne pruZa

nikakvog izravnog dokaza o brojnom stanju anglosaskih dmzina ni

o njihovim medusobnim odnosima. No dini se, da Giidas, nejasni

i pladlj ivi povjesnidar, koji je pisac o tirn neda4ama oko god. 540.

n. e., dakle otprilike viie od stotinu godina nakon ozbiljnog poietka

osvajanja, vjeruje, da je razaranje brzo napredovalo sredinom

otoka, dok nije doprlo do neke totke Zapadnog mora, te da su se

tada osvajaii u stanovitoj mjeri povukli sa zapada, ostavljajuti za

sobom gole ruievine. Ako se to zai.sta dogodilo u sredini i drugojpolovici petog sto je6a, razjasnila bi se time dinjenica, zaSto su

riimski gradovi i ljetnikovci u Srednjoj Engleskoj i na sredrjemZapadu razoreni vet davno prije, nego ito su se engleski oswajadi

stalno nastanili u tim dijelovima zemlje. Istraiivadi su siarine do-kazali, da je, na primjer, Bath bio u ruBevinama, da su mu elegant-ni ribnjaci zarasli Sikarom i da se na njima nastanila vodena per-nata divljai davno prije no ito su se tamo naseli l i Sasi i darmoprije god. 57?., koju sumnjivi autoritet Anglosaske kronike ozna-duje kao godinu konadnog z,auzimania Batha. Sve se to rnoZe lakorazumjeti, ako je u prvo vri jeme osvajadka deta izvrSila razoraaprodor preko otoka, a posJije toga se djelomidno povukla. grednj aEngleska, koja je bila rijetko naseljena u, rimsko doba, ostavljenaje moZda priwemeno kao onidija zemlja<, kao pojas ruSevina, kojije ve6 bio izgubljen za latinsku civilizaciju, dok ga Sasi jos nisuni bil i osvoji l i . Po toj se teorij i engleska ,detan, posli je svog prvogvelikog napredovanja, povukla sa zapada i raspala u svoje sastavnedijelove, od kojih je svaki pristupio osnivanju jednog kraljevstvana istoku otoka i <lao se marlj ivo na posao naselj ivanja zemije,uredenja obiteijskog Zivota i obradivanja zemljiSta.

Tako, oak le , ka2e leor i ja o napredor ran ju i pov la ien ju ae t '1 .koja se osniva na analogij i s provalama Danaca, na histeri ikimuJavama Gildasa i na utvrdenoj ti]ljenici o veoma rasprostranjenimrazaranjima iz prvog vaemena osvajanja. Tu teoriju ne rnoZemosmatrati ni dokazanom ni oborenom. Ona danas uZiva vi6e paznjeod starije teorije, koja se saduvala u kiasiinim Greenovim strani-.cama, a temelji se na m{logo kasnijim predajama i izmiBljotinama

lh) V. bi l jeiku 16 na str.4?.

-t

Anglosa,s'ke kronilke.,') Ona je djelo razaranja kao i dieio obrlovepr ip is iva la po jed inaan im dru i inama Eng leza . od ko j ih je svaka d je - .lov+14 sama za sebe i na vlastitom podruiiu. NIoZda ima u obanazora neBto istine. Oni se medusobno ne iskljuiuju. Dok se osvajaootok od zaljeva Forth do Kanala, bilo je mjesta i vremena za rlurogeraznoiike dogodovStine. No mudro je priznati, da mi o tome ni!1ane alamo.

Bez obzit:a na to, da 1i su druiine osvajada bile malene ili velikei da l i su djeiovale svaka za sebe ii i zajednidki - razaranje, koje suizvriile, bilo je golemo. Predaja ostataka vel5kih kr36ana saZeta jeu slijedeeim rijedima svecenita Gildasa:

>Svaka ie koloniia sravnjena sa zemlion udarcima jurisnj.L ovnova.Stanovnici su poklani zajedno sa duvai:ima svojih crkvj, pa su takopoklani jednako i sveteoici i narod, dok su sa svake strane blijeitallmadevi, a naokolo praskala vatra. Kako ie uiasno gledati. usned ullcavrhove tornjeva, istrgllute iz niilovih najvisih nosaaa. kamenje s viso-kii zidova, svete oltare, iz akai.ene leSrne, a sve pokriveno tarnnimgrumeniem zgruBare krvi, kao da ie sve to zgnjedeno nekim sablasnimvinskim tjr jeskom... Od onih preostali i iadnika neki bjeze u bregove,da budu uhyaceni i u gon,ilama pobijeni: neki prisilieni gladu vrataiuse i predaiu se da budu dozivotno robovi neprijatelja.. - Drugi uz gorkiplaa odlaze preko mora.

UniStenje rimskih graclova i ljetnikovaca izvrSeno je u potpu-nosti i, takore6i, do kraja. Prvi Anglosasi nisu stanovali u grado-vima. Nisu imali trgovaikog duha izuzev za prodaju robova prekomora, a svoje su stare navike pomoraca izgubili, kad su ono prisvo-jili dobru obradir.rr zemiju u unutrainjosti Najciviiiziranij a im jeZelja blla ta, da se nastane u velikim zatvorenj,n-r seoskim nase-ljima i da obraduju zemlju po sistemu otvorenog polja u seoskompoljodjelskom gospodarstvu. To je imalo biti zdravim temeljemn-ove engleske kulture. Prozeti tim nagonom, podeli su odmah odb3lvana graditi ku6e poredane u krugu oko gospodaneva dvora odbalvana. Kalani trupci Sumskog drveta, postavljeni okomito jedanuz drugi, sadinjavali su zidor.e, jer drya je bilo u izobilju, a Anglo-sas i n isu b i l i l j en i ine pr i pos1u.22 .1 Takv i su b i l i oomov i , u ko j imasu Zivjeli u staroj postojbini preko mora, a njima je poznati opipi miris zidova od kalane hrastovine bio miliji od lijepih ijetnikovaca

i gradskih kuta, opskrbljenih sa svom suvremenom udobno!6u, akoje su mogli zauzeti, kadgod su htjeli, dim bi pokopali leiine ngi-hovih pri jasnjih vlasnika.

Najveai autoriteti nam kaZu, da >nije poznat nijedan sludaj,da bi Sasi stanovali u kojem rimskom lj etnikovcu<i.23) Vrijeme ilopata otkrit te moZda koji takav sludaj, ali je te.iko vjerovati, da6e ih biti mnogo. A onako, kako je bilo s ljeinikovcima, tako jebilo i s gradovima. Doiljaci su jednako pokazivali nevoljkoit daZive unutar kamenih bedema kao i da dopuste home drugom, datamo Zivi. U nekim je sludajevima potroZaj gradova dodule postaotoliko vaZan zbog prirodnih pogodnosti ili kriZanja neuni5tivih rim-skih cesta, tairo da se ti gradovi ]1isu zauvijek napustili. GradoviChester, Bath, Canterbury ponovo sl1 se nastanili tokom vrerneaa,a nije sigurno, da li su se gradovi London, Lincoln i York ikadpotpuno napustili i1i ne, premda se iini, da su kroz nekoliko poko-ljenja prestali imati iole veti broj stanovnika ili uop6e rreko zna-denje. Spajanje rimskih cesta s pri jelazima preko ri jeka osiguraloje kasniju veiidinu Londona, Cambddgea i raziiditih drugih mjesta,dim se civil izacija uopee poiela uspostavljati. Bar tu vri jerne ibarbarstvo nisu mogli trajno izbrisati djelo Rima.

No Silchester, Wroxeter, Verulamium i mnogi drugi gradovinisu se nikad viSe nastanili. St. Albans stoji pola milje daleko odrnjesta Verulamiuma, na drugoj strani rijeke; kao da se namjernoizbjegavao stafi polozaj. Neprestano se otkapaju iz zemlje l jetni-kovci i gradi6i na mjestima, koja su pretvorena u oranice, paBnjakeili mo0vare. Medutim, nekoliko su stolje6a ie rirnske nl6evi:le sva-kako joi stajale - baS tako kao dto su opatije bez krovova bil ipoarati prizori za vrijeme kraljeva iz ku6e Stuart - te su po danuviiepui korisno posluZile kao kamenoloml, no no6u su se u maitisvakog seljaka u njima javljale l jutite sablasti onih rasa, koje sunjegovi pradjedovi istrijebili. Strah, da bi mrtvaci mogli ponor,'ooZivjeli zag ii svojimm togama, bio je moZda jedan od razloga,zbog kojega se toliki gradovi nisu viie nil<ad naselili.

U toku Sestog stolje6a - poito se stiSao najdivljiji val raza-raaja, i dok je zapadna polovica Engleske joi uvijek bila u rukamaKelta kolikogod je najveti dio te oblasti vjerojatno i bio divljadkipbharan - izrastao je lanac odvojenih, anglosaskih kraljevina, nokoje su granidile jedna s drugom i prostirale se od Bernj.cije uNorthumberlandu do We$sexa. Kroz stolje6a su se njihove granicepomicale kao u nekom kaleidoskopu, no ipak in.rena i poloZaji nekihgrofovija u jugoistoinoj Engleskoj, kao Essex, S,r:ssex i I{ent, podrsje6aju na neke od tih veoma drevnih drZava-

'�l) Anglosaska kronika, koiu su zapoieli pisati po odredbi kraljaAlfreda, svakako je vjerodostoina za pohode Danaca i za naredne doga-daie, kojima su niezjrri razni autori biLi luvremenici, ali nije tolikopouzdana za osvajanje, koje s-e izvrgilo ietiri stotine godina priie,

. ee) Tek onda. kad je drvo postalo rjede, podele su s€ graditi >polu-drvene( ku6e - drveni >okvir< ispunjavao se jeftinijom gradom.Baldwin Bll!own: Arts i,n EarLa EngLand; I. str. 26; II. stf. 37. -42.

D 4

II

ll

lIl

, ]

lIlIII

5) V. biljesku 2. na kraju ovog poglavlia, str. 63.

-r

Te najstarije engleske kraljevine biie su povremeno u tatujedna s drugom i s divlj im VelSanima.2a) Ve1$ani su takoder vjednohvaiaii jedri drlrge za guBu Romanizirane Britance iz lremenakralja Artura desto su izdavali njihovi poglavice u svojirn kavgamai svojoj pokvarenosti, ako moZemo vjerovatl Gildasu. Kad je nestalorimskog utjecaja te je ponovo oZivio plemenski Zivot Kelta, oZivjeloje s njim ujedno i ratovanje medu plemenima, koje je toliko zna-

dajno za 6ud Ketta, a ito je po Bedi u velikoj mjeri pomoglo Sasimapri osvaja:ju otoka.

Zaista, prva posljedica tih osvajanja bila je u tom, da su ra-zoreni mir i jedinstvo stare rimske pokrajine. Britanija je u petom

i Sestom stolje6u odito bila strasan kaos zaratenih plemena i kra-l jevina, a u svakoj od tih povrino povezanih polit i tkih jedinica

vrSile su pojedine porodice krrmu osvetu jedna protiv druge te bi

samo pokatkad pristale da na narodnom saboru prime nkrvarinun(weregilC) u nadi, da ee time dokraji it i medwobna uboi6tva. DIzavnii privatni ratovi bili su vise praviio, nego izuzetak. Aii u tom su

se kaosu po laga l i dubok i lemel i i .

eim su Anglosasi zavrsili svoja osvajanja, doveli su oni na otok

ve6i bioj svojih Zena i djece. Po predaji iz Bedinog vremena, )cijeli.

narod Angla( posao je na taj put osiavijajuii prazlu zemlju, iz

koje su do51i. Njihova se klaljevska porodica, i i ja je glavna osobau povijesti i legendi bio junadki Ofa I., preseli la iz stare kraljevine>Angla< u Schleswigu, a njezini su dlanovi postali kraljevimaMercije u Engleskoj. Danci su se spustiii iz danainjega $vedskogkopna i zauzeli one dijelove danasnje Danske, koji su ostali nena-stanjeni nakon sec,rbe prijainjih stanovnika u novi ,Engle-iandn Po

duij ini prevaljenog morskog puta bio je pri jevoz brodom mnogih

tisuaa porodica iz Jttine Danske do Engleske jedinstven pothvat

medu seobama barbara onoga razdoblja. Kad pomislimo, da se bro-

dovlje iseijenika, kojim su se prebacil i, sastojalo od otvorenih gali ja,

ne moZemo pre5utjeti naie divljenje za te hrabre Zene.

Kolonizatorska snaga engleskih doseljenika, ufur'riena s duhom

razaranja, izmiienila je kulturu'i rasni sadrzaj daleko viBe, negoliikoje druge nordijske invazije onog razdoblja. Goti i Lombardi u

Italiji, pa Franti u Galiji nisu uniitili gradski Zivot, kr3aansku vjeru

ni tatinsti jezik pokorenih naroda. U saskoj su Engleskoj medrrtim

svejednako nestali i gradski iivot i krStanska vjera i rimsko-ke1t'qkijezik zajedno sa starirr pleilenskim podrudjima i rim,skim upravnlm

razgranidenjem. PoloZaji gradova i sela opdenito su se promijenil i,

premda ne u svakom sluiaju,.a imena su im postala saska otprilike

:a) Odsada poainjem slobodno Lrpotrebljavati izraz 'Velsani <, irne'

Sto su Sasi dali stariiim rasarla, koje su protieralr. u Strathclvde' Wales

i na Devonski Poluolok.

56 ,..

,IIt

I

l

"P1/*'�..1;::"r% 4,r9 o'{' a\

GALLOWAY

.b f ":' -,..,

i';:".$**.*"+"1

M\E Rrc- I Arn4r,n "Lichtietd

$

iq

A N G L I A

Karta V. Eneleska u razdoblju Heptarha

.lt .t

u dcvet sluiajeva od deset. Ako se sve te pojave uzriru zajedno,one znaie veliku promjenu u rasnom sadrlaju, premda se katkadpretjeralo s obzirom na potpunost izmjene rase.

S druge strane, te3ko je uvelidavati Stetu, koja je nanesenarimsko-briianskoj kulturi. Nju su smrvila dva barba6tva: provalaSasa i preporod Kelta. Krajevi u ravnici, u kojima je cvala ta ku1-tura, bil i su na:me bai oni krajevi, kojima je proBia metla saskograzaralelja. U brdima Walesa i na pustarama CornwalLa zaboravilisu civil izirani bjegunci, istjerani iz svojih gradova i imanja i okru-Zeni keltsl<im suplemenicima, koji su bii i daleko manje civil iziraniod njih .samih, tokom jednog i1i dva pokoljenja sve ono umijeee itradicije, zbog kojih su nekad mogii gledati s visoka na pro-staka Sasa. Prva je posijedica osvajanja bila ta, da su se izgubiie

_ tehniika vielt ina, znanost i obrazovanost Rima, Na otoku kao cje-7/ lini do3lo je do nagiog nazadovanja broja puianstva li veli€ine

povr5ine obradene zemlje. PreZivjeli Keiti, jednako kao i saski dg-' iljaci, bili su surovi barbari. Ipak je Sas, jer je sad Zivio u rarmici,I poaeo razvijati svoju vlastiiu kulturu, koja je veoma brzo prestiglaI kulturu vel$kih goritaka. Geografi ja je izvrnula tok povijesti, te

I je udinila Kclta barbarorn, a Sasa civiliziranim tovjekom...

Izbacivanje VeLiana iz najbogatij ih krajeva otoka treba dielo-mice pripisati i njihovoj vlastitoj 6udi. Oni su se pokoriii civili-ziranirn Rimljanima kao vi5im bi6ima, ali te saske divijake nisumogii priznati gospodarima. Radije umrijeti u borbi ili uzmaknutipreko mora u novu Britaniju (Bretanju) u gaiskoj Arrerorici i1i se_po\,.uai u divlja brda Walesa. Vel5ani su toliko mrzili Sase, da nisrfni pokuiali, da ih obrate na krB6anstvo. Sasi su kasniie u Bedinovrijeme zamjeravali Keltima taj propust, kad je Evandelje doSio izRima i Skotske, aii ne s dftge strane ri ieke Severn. Polunomadskisu obiiaji stanor.njka bar u nekim velikim >trevsoviman olakSalipremjeitanje obitavali ita i uzmicanje od omraZenoga saskog osva-

, - jada. PrivrZenost Veliana odnosila se manje na t1o nego na rod, a1 rod se moZe kretati, kamo ga je votja.

Rekao sam, da se, posto je zaustavljen prvi nasrtaj, nastavljaopograniani rai izmealu Veliana i Sasa kao redovita pojava Zivota.

i' Glavni su dogadaji toga stoljetnog rata bili izbijanje E^gleza i.z\ Wessexa na uiie ri jeke Sevem (po predaji god. 5??. posli je pobjede!. kod Deorhama u groioviji Glcucester) i izbijanje Engleza iz NorG

humbrije na u3ta ri jeka Mersey i Dee, posii je pobjede god.613.,blizu ruSevina Chestera, >grada tegija<. Dolazak saskog iivl ja naobalu Irskog kanala na tim dvjema todkam.a ostar.io je Vel$ane uStrathclydeu; r,Valesu i na Devandkom pcluotoku u tri osamljenadZepa \eltskog piemenskog Zivota, tako, da su bil i odrezani jedBiod drugih i od zi\.ola u ravnicama.

5B

Na taj su naajn u nizu napredovanja, koja obuhva6aju nekollkostotina godina, Sasi, a kasnije Skandinavci na njihovu rojestu, osvo-jili i naseliti Cheshire, Lancashire, Cumberland i Westmoreland,.zatim dolinu S_everna, Somerset i konaino poluotok Devon, na ko-jem se rasetjavani" Sa"a do;-Silo TilE-u

-devef�om ili fe,setom sto-

ljedu. No- kr z---cij,elo--1o vdieme- -Sasi- -s-u .se, sve .viSq civilizirali, aVel5ani sve vi3e privikar.qli na njih kao na svoje su,sjede. Da\..noprije no 3to se navrii lo napredovanje Engleza, bile su obje stranepokritene. Stoga su u tim zapadnijim krajevima keltska rasa iobiiaji oslaii na Zirrotu u veeem opsegu. Medutim su se keltski jeziki kultura u preteinoj mjeri adrzali jedino u Corlwallu i u nepo-korer:m brdiryla Walesa.

Omier velikc i nordiiske krvi ne moZe se todno ustanoviti zasvaku oblast. No moZe se postaviti op6e pravilo, koje vri jedi jed-nako na sjeveru kao i na jugu otoka, da, kako se kre6emo od istokaprema zapadu, tako prelazimo postepeno od nordijskog Zivlja premavel5kom. Postoje, ipak, izuzeei od toga pravlla: dZepo\ni su velikog-Zivlja zaostali na istoku, kao na primjer u dijelovima moivarnogpodmdja Istodne Engleske i dijelovima grofovije Hertfordshire, doksu Nordijci kasnij e osnovali naseobine na krajnoj zapadnoj obali1<ao na primjer u juZnom Walesu i u sjevernom Lancashireu, gdjesu Vikingi na svojim dugaikim ladalna oi.rezali Keltima zalede narnoru.95)

U Wessexu i Merciji proraijenio se doduBe jezik, ali je ostalola Zivotu znatno viSe Kelta negoli u starijim sasklrr naseobinamadalje na istoku. U Wessexu, koji je u ono vrijeme obuhva6ao Dorseti Somerset, nalazimo da god. 693. zakoni saskog kralja Ina priznajuprava posebne k1a.se nazvane VelSanima, koji su katkad bili po-sjedlici zemlje i vojaiiki siuZbenici krune. Ne moZe se pretposta-viti, da su Juti i Englezi, kad su prvi put doiii na otok odmah dovelisa sobom toliko Zena vlastite krvi, da se ne bi nikad miieBali sazarobljenim VelSankama - tim Andromahama pokorene rase.

Cijelo pitanje o tom, koliki su broj Veliana poStedjeli o-svajaii,doista je veoma nesigurno. Neznatni su tragovi kellskog jezika u

t5) Tako se dogodilo u Jezerskom podrudju. Imena su mjesta tamouglavnom nordijskog, mjestimice keltskog, ali nikada staroga angiosaskogporijekla. Uglavnom izmeaiu god.900. i 1000. prjdoili su Vikingi uzvodnorijekom Soiway i vodama na podruiiu Furnessa, i odanie su se naselihu uvalama Jezerskog pofuuEja gdie su oni urvi jskraili i o,susili dnokotline i osnovali seliadka gospodarstva, koia jo! danas postoje. Starasu keltska plemena u ioi oblasti Zivjela pri dnu tih pustih vlsoravni, nara\aima toga moivarnog kraia: niihovi se tragovi Eesto trlronalaze ondie,.gdje danas ne bi nitko iivio. Nisu ih istrijebili; gotovo do naiih danadoista su ovce po brezul icima obi iaval i broj i t i u keltskim broikama,pa su po svoi prilici te Kelte nordiiski poliodjelci dri€-li kao robove-pastir, rt, eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee. Cotlingwood: Lnke District Histora,7925.

159

\i

jeziku, kojirn su govorili u saskoj Engleskoj, jer se ogranidavaju naotprilike pola iuceta rijedi. To je jak dokaz za to, da mnogo VelSananije preZivjelo. Ipak to ne dokazuje sve, jer keltska Irska govotidanas engleski, pa iako treba to pripisati utjecaju Bkole i Starnpe,ipak ne smijemo srnetnuti s uma, da je puianstvo jugozapadne Skot_ske, koje je u velikoj mjeri bilo keltske krvi, usvojilo engleski jezikdtrboko u Srednjem vijeku, u vrijeme, kad su Skoti bili liudi bez5kola.

Drugi uvjertjivi dokaz, koji govori protiv toga, da su VelBanipreZivjeli u ve6em ibroju, je nordijski znadaj imena mjesta u Engle_skoj. eini se, dodu3e, da su neke prirodne oznake zadrZale saskuvarijartu svojih starih imena - kao >coornbe< za dolinu i rijedi>bredon< i >avon( za ozrtaktt bregova i rijeka. eak i neka staraanglosaska imena krajeva kao primjerice Kent, a mozda i -Lindsey(podsje6aju na keitsku proSlost. Imena sela i naselja ipak veomarijetko pripadaju predsaskom razdoiblju izvan potpuno velskih kra-jeva. A te dinjenice najoditi ie pokazuju, da su. nordijski osvajadiu potpunosti izvr3il i poremetaj i preseljavanje. Ipak moramo I tubiti na oprezu: poneki anglosaski nastavak moZe sakriti keitskikorijen, kao na primjer Trutnpington i Modjngley. A smatra se, dadisto saska imena, kao Walton, Wallington i Walworth i nordijskarijed Birkiby, znade dom Veliana ili Britanaca.

Za razliku od Nijemaca i Skandinavaca Englezi su mijesanarasa iako uglavnom nordijskog Zivlja - bez obzira na to, koliki jetodan omjer. Keltska i pretkeltska krv, koja moZda tede u iilamasvakog dovjeka, koji danas traZi da mu se prizna, da je engleskogroda, vjerojatno su 'utjecale na znadaj Ingleza. S druge strane ra-zlika, koja se opaZa izmealu suvremenoga engleskog i suvremenog4njemadkog i skandinavskog jezika, dolazi mozda i otuda, Sio suEnglezi kroz mnoga stolje6a Zivjeii u posebnoj ktimi Engleske i usocijalnoj i polit ibkoj sigurnosti jednog otoka, koji se posii je god_1065. dobro osigurao od provala. Mi se jo$ uvijek rado zanosimotime, da engleska poezija duguje poneBto divljoj keitskoj maSti,tijesno povezanoj s dubokom osjedajnosau i zdravim razumom nor-dijskih rasa. Shakespeare se rodio u grofovij i , kcja je blizu starongranidnom pojasu uz dolirlu rijeke Severn, popridtu sukoba Vel5anai Sasa. Sva su ta umovatja plod maste, i neodredeno se odnoseprema d in jen icama.

Kelti su i daije joi ostali, aii im je slava potamnjela, dok suRimljani nestali iz povijesti Britanije. Kao Bto je ve6 prije redeno,oni su troje ostavili za- sobom kao svoju trajnu ostavitinu _ rra_dicionalni poloZaj Londona, rimske ceste i vel3ko krd6anstvo.

60

Prijeporno je pitanje, da l i je u najdivljem razdoblju saskogosvajanja London bio potpuno napuBten ili nije. A]ro je on, sto jemogute, kroz neko vri jeme bio napuSten, do njegove je uspostavekao saskog grada dedrijeg opsega do31o veoma brzo, buduCi da s'eu Bedino vdjeTl,Ie (god. ?00.) opet govod o Londonu kao va2nomsredi3tu trgovine, ukoliko se moglo govoriti o trgovini u onakvobarbarsko vrijeme. MoZemo mir-ne duSe smatrati Rimljane ute-meljitelj ima Londona. Koncentracija njihova sustava cesta na tojtodki plovne Temze os gurala je trgovadki preporod Londona, jerRinljani, kad su napwtili Englesku, nisu odnijeli svoje ceste sasoborn.

Vaznost je rimskih cesta, posto su njihovi gladitelji otiili, bilau slijedetern: nitko nije vi5e gradio tvrde ceste na otoku do maita-rinskog pokreta26) u osamnaestom sloljeau. Za vrijeme mrainog dobaj. u ralom Srednjem vijeku te su kamene ceste jo3 uvijek prelazileotokom, koji bi bez njih bio ponovo pao u razdor i barbarstvo.Rimske su ceste snaZno pospjeiile osvajanje Sasa, Danaca i Normanate su potpomagatre jednako u miru kao i ratu potragani rad saskihi normanskih kraljeva na ujedinjavanju Engleske u jednu driavui na stvaranju engleskog naroda. Zahvaijuju6i osiavStini Rimljanaimala je Britanija bolje glavne ceste za vrijeme saske heptarhijenegoii u vrijeme Stuartovaca, iako je u tom kasnijem razdobljubilo viie sporednih ce,sla. Carske su kamene ceste, iesto uzdignuteza nekoliko stopa iznad tla, vodile od mora do rnora, i drZale seopaenito viieg terena, ali su tamo, gdje je biio potrebno, veliian-stveno prolazile modvarcm i lumom. P{emda su se mostovi zbogzapu5tenosti doskoro sruiill, taracani su prijelazi preko plidina ostali.Divlja su plemena, koja su pozravala Cezarovo ime samo kao rriit,stolje6ima gazila po njegovim divovskim cestama te su irn davaiafantastidna imena: Watling Street, Ermine Stleet i tr'oss Way. Ka-mene su kocke postepeno propadaie, a ljudi su bill suvGe nemarnii neuki da ih nadomjeste. A zatim upofrebljavala se cesta kao ka-menolom, kad su sredrjovjeko!.ni Englezi, poito zu donekle iscrplizalihe drva, poieli graditi za sebe stambene ku6e od kamena. Odkolnih su cesta rimske ceste spale na staze za tovarne konje,te su se kona ino na jvec im d i j c lom izgub i le u mo ivar i i l i o ran ic i .Neke su dionice popravljene i modernizirane i artomobili sad juresropama iegija. No druge dionice - i Ie su bas najornil jenije - pri-padaju iskljuaivo onom Britancu il i Sasu, koji jos uvijek putujepJesice;njih treba pronaii kao zetrene uske putove, koji se pojavljuju--EiJ*t.ui

pokret {turnpjke movement) i:ao je za 1,-. d, "uuz pomoe redovitog ubiranja maltarine na glavnijim iestama pomogneoctrzavaniu i gradnji novii cestd u Engleckoi.

6 1

ne zna se odakle i netragom

;x;gn."""""-;;;.ff;:HT:*Hli::",J;:,ffi Tf:j,i:.T#:o""rfrffi '."",'.1]:i,"'iT,,?fr

11 :"i-::l'i: kr s.anstvo. ono lto su:,:':?tr",*:::"lm:,i*#{*:li"::,i.i:"iJ;:iil"?i"", jix? jr":,m; j:*;rj::"+xd;Jffi T,,,"1': j,:frii;Ji':::r*":i:"Riiil"i' #l Li, ; : "*t::" ji:i ",; ;;:i "".0'11fi "';: :1 j ; 5ii::,::**,1;:*;:lt'li:rffi #:iyili+ll'#fl *x'"ffi:;:?iil:isjevera i z"p"d4;- i;;;"s ;;:X , f,l;J |"Y',i ?j"":,:::rjivari s1

;J 3it [xYH j ;i Jn:n nl ? :$ ; ; _ *; ]'"1:,:: ;J .:"lH.trj!1 io sod. 130. ; ; ; ; ; j : i l ; " ' " 'ak

Are lu ia pob jede . ko iu ie . i zvo j -

tsiil I: I-1 :. *"i"i r.":', "t"".!tri! ""1,i'j;"J*Tl'

;ffJ?""ji,li{.[::,:"i"""i'i:i:,J;l,,,ii:'J,"T;:lXii;f;#*:X jHX;:'-:T"f,f "#"":,,*"il"a:T:;*ff;*d"t*1111fl

'*mxrzvjestaj o jednoj dogodovstin

:::1. Ti&j"" ;;-,; ;;;;.brj." "'i:#ffi,; ffi:iff":?t*r*fi

f Ti*:iJ4l',J,"i""fi ';"Sff j;iil;jlr:j*:*,li*#l:,*

r.srrverne.ri. kad su se po,,,r.ri. s d;";;; ;:.;::'"i.^,li'-'t:',. -,.^.*

;f:*i.l*r";l:"dff tl#F:H:l'ilLil"'*:;"J:'iilli',.*],:f"J""#il1*.T"Ttrit^${rLH:#t{i"*ir:rl:#;:": ;,:":,;:ll;::",-, ji:::g^ au "" u.rne'zu

*n"J "'"'li' ,"u",

gijj, one. nin i ""."g","'." "'r,J,:"i".,!X'i ;"!!i.T:f:Ti,,:'F;1"*il,lifl;i';1: li:il ili 1 :tr.H "#i t*i;" i:F_r "*t*"t ;_r:tn, fu ";i'ilI i] ii :J ;[lifl::,:": : :': "u gu i, vr"s t'i bari",,ii "'J"*-,"."ii':r"ff ;\ j:t*n:"*"T"Tfi .ry;:i:::;n"jiil,";:'::ti;+f"rx.fu#";:n*i#r*:n,::r,ll.-"T,"f.lr? #ffg:::;f:tfrtjJ stare te d,jeii - zapravo nislr moida

62

ravnica i prit jednjivali medu brda i modvare 'divljeg Walesa( Pro-

roaans lvo ; ta rog ve lskog barda o s ta r im rasama nekad gospodar imr

Britanije, opisuje njihovu sudbinu ovako:

Svoieg 6e boga slaviti,Svoj ee jezik saduvati,Svoju 6e zemlju izgubiti izuzev divlji Wa1es.

Slidan je bio razvoj keltskog krB6anstva na dalekom poluotoku

Zapadnos Wa]esa ii i Cornwallu U njegovim moavarama, pumm

koiitra i1z niegove sumske poioke, koji su tekli do spil ja u pe6ir-

nama, Zivio je svojim Zivotom soj svetaca, nepoznat ostalom kdean-skom svijetu, te je ostavio svoja imena selima Cornwalla kao uspo-

mene na ta uzbudliiva !'remella, kad je clviiizacija Britanije pro-

pala, a krgcanstvo Britanije nalazilo stvaralaiku snagu pod svodo-

vima smrti. Izgubtjena povijest rornantidnog doba Comwalla imalaje sigurno dobrim dijelom pornorcki znadaj, jer je bila tij esno po-

vezana povijesdu i vjerom Armorike na suprotnoj obali Gali je'Onamo su trjeZali sa svoga otoka Britanci pred saskim osvajaiima"i to u tolikom broju, da.je. Arneorika romaniziranih Gala postala u

doba keltskog preporoda >Britanijomn (Brittany-Bretagne), koja senikada nije mogla potBuno ukljuditi u Zivot latinske Irancuskb, pa

dak ni u doba Francuske revoluciie, kad su se )Bretonci( tako divljecpiraii velikim promjenama, koje je provela ostala Franq.Eka.

LITERATURA ZA DALJNJI STUDIJ

Chadwick: Origin of the English Notion, Haverfield Roman Occu'porion, postjednje poglavlje; Leed

ArcfLaeoLoglJ oJ Anglo-Satotu Settle-ments, Baldwin Brown: A|t in EarIA Englatud; Canr, Med. Hisf., sv. I.str. 380.-391.; Chambers: Widsi'th, a Stud'a in ALd Eltgtrish Heroic Legend;R. H. Hodgkin: A Histora ol the Anglo'Sarons, 1935.: lntroduction tothe Sutbea of EngLish Pkrce No'mes. Piace Name Society, sv. I. 1925.'Mures o engleskim naseobinama u prvoi svesci djela otjord Historq olEngl@nd,, 1936,

BILJESKE NA KRAJU TREEEG POGLAVLJA

l) O pori ieklu Anglosasa I Jula v Chadwicki Otigi!1 ol he l in-gl ish Notio;. iam. Med,. Hist. , sv. I . str. 384.-385.; Cvri l Fox: Camb'r id'geRegion. str. 238.. 284.-286., 296.; Leeds: Archoeologa at AtrgLo-SoronSettlelnents, i Chambers: Wid,sith, stt. 237.-247.

:) Haverfield: Roman occupqtio?t. (1924), str' 2?4. Havedieldovoltvrdrlji, da )niie poznat nijedan sluiai, da bi Sasi stanovali u kojem r.im-s\ot[ Ijetnikovcuu niie Cyril Fox u djelu: cambrid'ge Region protu-sLovio, al i iu ie mozda loini ie izrazio. Fox kaze: Po"loje dokazi o Pra-' lenju aneios;skih nasel ja irnad r im"k'h gradnia na podrua.iu Cam-

)

63