Keršovani – Skripta za Božićku

Europa na početku novog vijeka

RAZVITAK EUROPE U ZNAKU HUMANIZMA- promjene i raznoliki razvitak Europe temelje se na pojavama i događajima koji su

znatno pridonosili zamiranju sr.vj. – promjena svijesti (čovjek se sve više počeo oslobađati vjerski spona, te oslanjati na snagu razuma)

- stvara se novi red društvene strukture – opada moć plemstva, feudalno gospodarstvo se bliži kraju

- gubi se značenje viteške lenske mobilizacije -> plaćenička vojska(važni pješaci)- ističu se švicarski i njemački pješaci

Doba burgundskih ratova- kada je Luj XI (1461. – 1483.) došao na vlast, došlo je do ratnih sukoba s ustaničkom

gospodom- Karlo Smjeli, sin burgundijskog vojvode, stvorio je „Ligue du bien public“ s

Bretanjom, Bourbonima, velikaškim kućama Armagnoc i Anjouom, pod vodstvom Karla, kraljeva brata

- 1472. je Luj prisilio Karla na primirje, nakon čega su se Burgundija i ostala poluovisna lenska gospodartsva de facto pokorila kruni

- Nakon bitke kod mjesta Nancy 1477. Karlo je poražen od strane lotarinških, alzaških i švicarskih četa, a u bijegu je poginuo i s njime se ugasio i otopor protiv franc. Kralja

- Nakon smrti Luja XI zavladao je Karlo VIII (sin), pod regenstvom sestre Ane- 1484. u Toursu su se sastali „Etats generaux“ – glavni staleži i pokušali su se pobuniti

protiv kraljeve moći, ali Ana je i dalje čvrtso vladala monarhijom i gušila feudalne nemire

Ratovi ruža- između obitelji York (bijele) i Lancaster (crvene ruže), 1455. – 1485.- Konačno je jedini živi Lancaster po majci bio Henry Tudor, grof Richmonda- Tako je započela vlast Tudora – 1485. – 1603.- Kralj Henry VII (1485. – 1509.) se već 1486. oženio Elizabetom York i tako je rat

završio- Došlo je do upravnih reformi u korist demokracije – sustav vladanja sa savjetom,

parlamentom Commom Lawom, mirovnim sudom i porotnicima- Što se vanjske politike tiče, održavao je mirne odnose

Pirinejski poluotok- nakon smrti Henrika IV 1474. dolazi do građanskog rata- uz pomoć Luja XI Francuskog, Ivan II (1458. – 1479), kralj Aragona je uspio ugušiti

pobunu Katalonaca- naslijedio ga je Ferdinand koji je još 1469. godine oženio Izabelu Katoličku, a 1474. je

došlo do ujedinjenja država Kastilje i Aragona- Izabela je počela izgrađivati novovjekovnu državu- Reorganizirala je kraljevsko vijeće Kastilje i učrvstila kraljevsku vlast u gradovima

imenovavši državne povjerenike, skupštine staleža u kojima su bili zastupljeni samo gradovi, rjeđe se sazivala ->monarhistički aposlutizam

1

- Čast meštra tri najveća viteška reda Santiago, Calatrava i Alcantara, koji su imali vlastitu vojsku, papa je na Izabelin zahtjev prenio na kastiljske kraljeve – tako je ona stvorila stalnu vojsku

- 1481. papa je dopustio obnavljanje inkvizicije, pa su Izabela i Ferdinand osnovali „vrhovno inkvizicijsko vijeće“, koje će progoniti heretike i nadzirati pravovjernost židovskih i islamskih obraćenika

- U rato protiv Granade (1481. – 1492.) protiv kralja Nesrida Abdallaha osvojena je i posljedna maurska država u Španjolskoj i time je konačno završena rekonkvista

- Izabela je nastojala nastojala osvojiti područja i u S Africi, nešto je i osvojeno, ali nije ostvarena zamislao španjolske države u sjevernoj Africi sve do Sahare

Habsburška monarhija- dok su Franc., Španj. I Engleska ratovale, Fridrik III ( 1440. – 1493.) je to pokušao

postići diplomatskim putem- često ga nazivaju pasivnim i nenadarenim vladarem, ali su njegovi nasljedni i vjenčani

ugovori bili temelj postanka habsburške sile- 1552. se u Rimu okrnunio carskom krunom- sina Maksimilijana je vjenčao s Marijom, nasljednicom Karla Smjelog Burgondijskog

i time su Habsburgovci stekli i Nizozemsku i Burgundiju- stekao je i TirolPoljska- u 15. stoljeću se poljsko-litavska personalna unija (poljska Hedviga + litavski knez

Jagel) se borila za prevlast s Njemačkim viteškim redom koji se protezao od Odre do Narve, dakle obuhvaćao Prusku, Kurzeme, Vidzeme i Estoniju, te je konačno pobijedila poljska koalicija

- Kazimir IV (1447. – 1516.), za njegovo vrijeme se Poljska prostirala od Baltičkog do Crnog mora

- On je svog sina Vladislava progurao za kralja Češke 1490. – on je s Maksimilijanom Habsburškim sklopio sporazum po kojem će njegova kćer Ana se udati za Maksimilijanova unuka Ferdinanda, a Ferdinandova sestra Marija za Ludovika

- Poljska se sukobljavala s Habsburgovcima prije sporazuma, s Osmanlijama, Moskvom koja je anektirala litavsku kneževinu, te Švedskom

- Poljski sabor sejm dijeli se u senat ( s tzv. ministrima, vojvodama, kastelanima i biskupima) i u donji dom sejma ( sa šljahtom, nižim plemstvom)

- U početku su važne bile samo odluke velikaša i visokog plemstva, ali nakon statue „Nihil novi“, kralj en može bez pristanka donjeg doma sejma doniejti nove zakone

- Tako su zastupnici zemaljskog sabora(sejmiki) utjecali na zakonodavstvo, te odlučivali o vanjskoj politici, ratu i miru

- Međutim, tijekom 16. st demokratizacija se nije probila, te se i dalje povećavao utjecaj plemstva na krunu

Skandinavija- Kristian I Oldenburški (1448- 1481.) se uspeo na dansko i norveško prijestolje, a

1457. postao je i Švedski kralj zahvaljujući plemstvu i crkvi, porazivši Karla Knutssona

- Međutim nakon ustanaka, Karlo Knuttson je postavljen za švedskog kralja 1468., a nakon njegove smrti 1470. za državnog namjesnika je izabran sin njegove sestre Sten Sture, koje je unatoč obnovljenoj Kristianovoj opoziciji zadržao vlast

- U međuvremenu su Danska i Norveška u Bergenu sklopile savez o sjedinjenju sa zajedničkim izborom kralja

Italija

2

- Potkraj 15. st postoji ravnoteža među 5 velikih talijanskih država: vojvodine Milano, republika Venecije i Firence, Papinske države i kraljevine Napulj

- Tu je i puno manjih država: vojvodina Savoj, republika Genova, markgrofovija Montserrat, Saluzzo i Mantova, vojvodina Ferrara, te republike Siena i Lucca

- 1450. Francesco Sforza se proglasio nasljednim vojvodom Milana- U to vrijeme Italija postaje žrtvom Austije, Fransucke i Španjolske, koje su vodile

ekspanzivnu politiku prema Italiji- Luj XII Francuski pozivajući se na srodstvo s Viscontijima, zaposjeo je Milano ?

1449.?, a Ludoviko Sforza je pobjegao u Tirol odakle se priremao ponovno zauzeti Milano, te je na kratko vrijeme i uspio, no konačno je Milano ipak pripao Francuskoj, ali je 1513. odstupljen Ferdinandu Katoličkom Španjolskom, kao i Napulj

- Venecija je počela izgrađivati svoju kopnenu državu terra ferma, te je S Italijom vladala centralistički, dok se preko mora javljaju i autonomna i poluautonomna područja

- Zbog Osmalnija i Španjolske, njihovi trgovački monopoli su postali ugroženi, ali je tijekom 16. stoljeća ona ipak bila velesila

- Firenza je učvrstila svoj položaj osvajanjem Toscane, Pise i protjerivanjem Milanaca iz doline Arna, a vladala je obitelj Medici koja je bogatsvo stekla trgovinom na istoku

- Bila je to najveća bankarska i trgovačka kuća u Europi- Giovanni de Medici, Cosimo Medici „otac domovine“, Piere de Medici koga su ubili

uroćeni plemići, nakon čega je zavlada njegov brat Lorenzo il Magnifico (1469. – 1492.) koji je postao pokrovitelj znanosti i umjetnosti

- Njegov sin Piero II Medici predao je Karlu VIII firentinske pogranične utvrde, te je 1494. protjeran i do 1512. je vladao Piero Solderini, ali ga je onda Lorenzov sin Giovanni protjerao, a godinu dana poslije je postao papa Lav X

- Papinska država se prostirala od Jadrana na SI, srednjom Italijom, do granice Napulja na Z

- Dijelila se na malene feudalne državie i gradske despotije, a papa Julije II je uspostavio zemljasko vrhovništvo pape u crkvenoj državi

Humanizam – srednjovjekovni humanizam potisnula je skolastika, ali od 14. stoljeća se širi iz Italije , a antički se autori smatraju najvišim uzorima- otkriće tiskarskog stroja ubrzalo je širenje novih ideja, osnivaju se knjižnice i

preuređuju za tisak, Ciceron postaje uzor stila i jezika, a njegovo učenje da je studij književnosti najdostupniji put do razvitka skladnog čovječanstva postalo je misao vodilja humanizma

- razvija se polako i nacionalna svijest, i u vezi s time istraživanje vlastite prošlosti- najznačajniji predstavnij je Erazmo Rotterdamski, koji je uvjeren u važnost znanosti i

znanja, te daje veliku važnost odgoju, želi vjerske i društvene refrme bez loma s crkvom, traži vezu između slobode znanosti i vjere

Europa u znaku reformacije i protureformacije

- Lutherove teze su prvobitno bile usmjerene protiv trgovine oprostom, a kasnije je posumnjao i u teološke temelje samog oprosta

- Za disputacije u Leipzigu 1519. on je iznio tvrdnje da i koncil može varati, te da samo Sveto pismo može biti mjerilo kršćanske vjere

3

- 1520. napisao je reformatorske spise „Kršćanskom plemstvu njemačkog naroda: o poboljšanju kršćanskog položaja“, „Babilonsko sužanjstvo crkve“, „O slobodi kršćana“, u kojima govori o moralnom padu svećenstva, težnji papa za sjajem i moći, visokim davanjima rimskoj crkvi

- Luther smatra da čovjek pokoru postiže isključivo snagom vjere, a ne pokroom, hodočašćima, postom, darovima... „Samo nevjerovanje može kršćana baciti u prokletstvo“

- 16.4. 1521. održan se Sabor u Wormsu, gdje je Luther odbio povući svoj nauk, te je ustrajao na reformi, ali car u staležima nije naišao na dovoljno potpore da isključi Luthera iz državne zajednice, ali je to uspio poslije sabora kada je izdao edikt koji zabranjuje Lutherov nauk i knjige, ali Lutheru je dopušteno da ode u Wartburg gdje je započeo prevođenje Novog Zavjeta na Njemački

Njemačka- Njemački vitezovi su se osiromašili i izgubili vojničko značenje- Seljaci iz Švapske, Tirola, Salzburga, Alzasa i Franačke su se ustali protiv

vlastelinskih povlastica te su udružili u savezne skupove kako bi se oružjem izborili svoje zahtjeve koji obuhvaćaju gospodarsko-pravne i vjerske interese –Seljački rat

- U „12 članaka“ navedeni su njihovi interesi – pravo izbora i otpuštanja župnika, ograničenje desetine, ukidanje kmetsva, sloboda lova i ribolova, javni posjed šuma..

- 1524. se to pretvorilo u neorganizirane pljačke, a Luther je pozvao zemaljsku vlast protiv seljaka

- Nakon poraza seljaka kod Frankenhausena vođa Muntzer je smaknut s tisućama ustanika, a seljački rat je propao

- Bilo je i drugih ustanaka – rudari, gradski obrtnici...- Desetljeće nakon seljačkog rata izbili su ustanci u Münsteru i Lübecku koje su

pokrenuli niži građani – političko društveni + vjerski razlozi- Münster - nizozemski i gornjonjemački putujući anabaptisti su pučanstvo potaknuli

javnim pripovijedanjem protiv munsterskog biskupa, namjeravajući u gradu osnovati nebeski Jeruzalem; biskupa su protjerali, ali je pučka vlada smaknila sve građane koji su drugačije mislili, a uskoro je biskup uz vojničku pomoć susjednih knezova opsjeo grad te su ga i osvojili, a dio stanovništva tada smaknuli

- Posljedica ovog ustanka je progon svih anabaptista u gotovo cijeloj državi- Lübeck – uzrok ustanka nižeg građanstva pod vodstvom Jurgena Wullenwevera protiv

gradskog vijeća je uvođenje lutherstva, na kratko je uspio, ali su zastupnici gradskog vijeća ponovno preuzeli vlast 1535., a reformacija nije suzbijena

- Dakle, reformacija je potaknula ustanke diljem Njemačke- Karlo V se osjećao braniteljem jedinstva kršćanstva- Dao je izraditi staleški savez koji će obuhvatiti sve državne staleže, a na čijem čelu će

biti on sam, što će mu osigurati političko-vojničko vodstvo- Staleži su se satali na augsburškom državnom saboru 1547. gdje su razmatrali

posljedice ostvarenja tog plana – smanjenje autonomije staleža...pa su se suprotsavili takvom uređenju

- Nakon sklapanja augsburškog vjerskog mira 1555. kada je evangelička crkva proglašena ravnopravnom katoličkoj, 1556. se odrekao carske časti, te je otišao u samostan Yuste

- Ali ove odluke nisu vrijedile za reformaciju – državnim staležima je dosuđeno crkveno vrhovništvo, nevjernici su se smjeli preseliti na područje gdje je zemaljski gospodar pripadao njihovoj vjeroispovjesti „caius regio eius religio“ (čija zemlja, njegova vjera)

4

- Ovim mirom se dogodila se pobjeda državnih staleža nad carem, raspala se kršćanska vjera

- Potvrda isusovačkog reda 1540. i obnova inkvizicije 1542 pojačale su vjerske napetosti koje su se dogodile kada je Jean Calvin 1541. godine u Genevi počeo obnavljati crkvu – nauk o predestinaciji,vlastito shvaćanje pričesti izložen je u njegovom djelu Institutio religionis christianae 1536.

- On je organizirao reformiranu crkvu u Genevi na temelju principa općine (izabrani svećenici i svjetovni zastupnici općine, nazvani starješine, činbe prezbiterije koji članove općine podvrgavaju strogoj crkvenoj stezi

- Zapreka da se lutheranci i kalvinisti sjedine prvenstveno je razlika u crkvenom uređenju

Protureformacija- Tridentski koncil je zasjedao od 1545. – uvedene su mjere da se učvrsti pokolebana

disciplina među katoličkom klerom, pa je uvedeno svakodnevno obvezatno čitanje brevijara, utvrđen je rimski katekizam za poučavanje u katoličkoj vjeri, uspostavljen je indeks zabranjenih knjiga, donesene su odredbe o osnivanju seminara i visokih škola za svećenike, formunirano je katoličko učenje o dogmama i sakramentima

- U posljednjem razdoblju zasjedanja koncila 1562./63. postao je sve očitiji utjecaj isusovačkog reda koji su u kratko vrijeme od njihova osnivanja od strane Ignacija Loyole, stekli položaj na polju školstva i vjerske znanosti

- Karla V je na carskom prijestolju naslijedio Ferdinand I – španjolsko nasljedno pravo na Milano, Napulj, Burgundiju, Nizozemsku i kolonije prešlo je na Karlova sina Filipa II

- Ferdinand je zbog obrane od Turaka i plaćanja danka bio ovisan o plemićima, pa je zauzvrat morao činiti postupke po vjerskom pitanju

- Maksimilijan (1564. – 1576.) je odbio zaključke Tridentuma, i plemićima dopustio primjenu augsburške konfesije na njihovim područjima – u tim je godinama protestantizam dosegao vrhunac

- Rudolf II (1576. – 1612.) je bio izrazito katolik, pa su mnogi protestanti prognaniFrancuska- Franjo I (1515. – 1547.) progonio je kalviniste, iako sam nije bio veliki vjernik- Razlozi progona heretika - papa Lav X mu je dopustio imenovanje francuskog visokog

svećenstva i visoka godišnja davanja klera 1516., - Za Henrika II (1547. – 1559.) se kalvinisti (u Franc. nazvani hugenoti, saveznici) sve

više šire unatoč progonima, te već 1559. održavaju svoju prvu sinodu- Za Franju II ( 1559. 1560.) umjesto kojeg je vladala njegova majka regentica Katarina

Medici dolazi do početka sukoba, koji će ozbiljno izbiti između katoličkih Guisea i hugenota Bourbona za Karla IX (1560. – 1574.), koji je priznao hugenote u ediktu

- Tada su Guisei poubijali mnoge hugenote u pokolju u Vassyju 1562. -> nakon toga je u razdoblju 1562. – 1598. vođeno 8 hugenotskih ratova kada su opustošena neka područja, a plemstvo je desetkovano

- 1572. na vjenčanju kćeri Katarine Medici, Margarete, i Henrika od Navarre, ubijeno je oko 3000 hugenota, a u vjerskim progonima ih je ubijeno oko 12 000

- Oni su ipak opstali, a obrat u njihovu korist se dogodio kad je zakoniti prijestolonasljednik postao Henrik od Navarre(iz doma Bourbon) - došlo je do „rata triju Henrika“

- Henri Guise je ubijen, a zatim i Henrik III, i tada he Henrik od Navarre postao Henrik IV (1589. – 1610.) koji je prešao na katoličku vjeru 1593. i tada su sukobi s Španjolskom okončani i on se mogao posvetiti unutrašnjim stanjem države

5

- Nanteski edikt 1589. odredio je da hugenoti dobivaju regionalno ograničeno pravo obnavljanja svoje službe, dostupne su im sve svjetovne časti i službe, a njihova vojnička uporišta ostaju 8 godina pod njihovom vlasti

- Tako je Francuska ostala katolička, a hugenoti su dobili pravni statusEngleska- Henrik VIII (1509. – 1547.) je u početku bio katolik, ali nakon što mu papa nije htio

raskinuti brak s Katarinom Aragonskom, digao se protiv pape Lava X. I katoličke vjere 1529.

- Acts of parliament – daljnje pravno utemeljenje Crkve Engleske- Tako je njegov brak s Anne Boleyn ozakonjen, jer je canterburyjski nadbiskup kao

vrhovni sudac u Engleskoj poništio Henrikov brak s Katarinom- 1534. se u suprematskom aktu proglasio vrhovnim poglavarom engleske crkve, te je

konačno prekinuo s Rimom- Kancelar Thomas Cromwell jre ukino sve crkvene redove, samostane, opatije 1540., a

njihovi posjedi su podarivani- Edward VI (1547. – 1553.) imao je samo 9 godina,pa je umjesto njega vladalo

regentsko vijeće na čelu s njegovim stricem, vojvodom od Somerseta, što je otvorilo put širenju protestantizma

- 1549. su izdali obvezatni molitvenik Commom book of prayer – ujedinili lutheranske, kalvinske i zwinglijske elemente

- Marija Katolička (1553. – 1558.) počela je provoditi katoličku restauraciju, mnogi spaljeni na lomači, ali nije imala djece

- Elizabeta I (1558.- 1603.) 1559. i ona proglašena ne poglavarem crkve, već njenim upraviteljem, 1566. je utemeljena Anglikanska služba božja, te zahtjeva da svi posjećuju crkvu božju, ali bez prisilne pričesti, heretici ostaju samo oni koji su u protuslovlju s Biblijom ( tek je 1593. predviđena kazna za one koji ne prisustvuju anglikanskoj službi božjoj), katolici su dobijali novčane kazne, a tko ne može platiti mora u progonstvo, vezani su uz svoje boravište...

- Marija Stuart je u škotskoj pokušala ponovno pridobiti katolicizam za škotsku kalvinsku nacionalnu crkvu koje postoji od 1560. zbog čega se javio otpor plemstva pa je pobjegla u London 1568. i bila Elizabetina zarobljenica 12 godina gdje je sudjelovala u urotama,zajedno sa papom Piom V, Filipom II i vojvodom od Norfolka, protiv Elizabete i za obnovu katolicizma

- Marija je konačno smaknuta 1587., a također su poražene čete ustalih katoličkih Iraca- 1587. se Filip počeo spremati na invaziju Engleske, te je Nepobjediva armada

isplovila 1588. koje su engleske čete i porazile – to razaranje armade je omogućilo Engleskoj nesmetani trgovački razvoj(crnačkim robljem, kolonizaciju...)

- 1584. William Raleigh je osnovao prvu englesku koloniju u S Americi, Virginiju- 1600. je osnovana Istočnoindijska kompanija- Taj gospodarski procvat označio je zlatno dobaNizozemska- vodila je pola stoljeća bitke protiv Španjolske, a nemiri su nakon progona heretika

postali narodni ustanak- nizozemska plemićka opozicija nazvana je gueux(prosjaci), od kojeg su ustanici

načinili počasni naziv geusi- u J pokrajinama je 1578. završen ustanak zahvaljujući namjesniku Alessandru

Farnaseu, ali su se S pokrajine udružile u Utrechtsku uniju 1579. i objavile nezavisnost od Španjolske pod vodstvom Generalstaaten (Sjedinjena Nizozemska) koje su se 1609. primirjem osigurale konsolidaciju zemlje i gospodarsko širenje Nizozemske u J Africi, Indiji, JI Aziji

6

Skandinavija- u Danskoj je kralj Kristian III (1534. – 1559) osnovao je luteransku crkvu Danske, a

ubrzo je i Island uveo evangeličku crkvu- u Švedskoj je došlo do otpora, ali je Gustav I. Vasa(1523. – 1560.) nadvladao otpor

naroda i učvrstio reformaciju, te reformirao švedsku državu(dvorska kancelarija, porezna komora, državni sabor sa svim staležima)

Južnoslavenske zemlje od sredine 15. do kraja 16. stoljećaSrbija

- nakon propasti srednjovjekovne srpske države, Turci su 1439. pokorili i Srpski despotovinu kojom je od 1444. kao turski vazal upravljao Đurađ Branković

- ona je ipak nakon njegove smrti pripojena Turskoj, a nakon pada Beograda 1521. on je postao središte Smederevskog sandžaka, koje je 1541. pripojeno Budimskom pašaluku

- mijenja se etnička struktura – dio st bježi preko Dunava i Save, a doseljavaju se Vlasi (stočari, martolozi), Turci i Cigani

- Turci su priznali legalitet pravoslavne crkve, ali su morali plaćati danak – Pećka patrijaršija

Bosna- Mehmed II 1463. osvojio Bosnu, a vlast su proširili i na Hercegovinu- Većinu stanovništva zahvača islamizacija- I tu je došlo do islamizacije gradove, ali i privrednog procvata

Europska kultura na početku novog vijeka

-3 pojma određuju sliku europske kulture na prijelazi iz srednjeg vijeka u novi:HUMANIZAM- u užem smislu filozofski smjer koji je posvećem proučavanju i održavanju djela andtičkih pisaca- osnivaju se knjižnice i preuređuju za tisak- sve veću važnost dobiva Rimsko pravo- u Italiji humanisti su ugl privatni tajnici na kneževskim dvorima ili obavljaju diplomatske zadatke- važan predstavnik njemačkog humanizma je Sebastian Brandt koji je svojim Luđačkim brodom doveo tradiciju luđačke književnosti, Erazmo Rotterdamski, Philip Melanchton, Hans Sachs... djela većinom u vezi s reformacijskom književnosti- u Franc.- Clement Marot, Marguerite de Navarra, Francois Rabelais- u Engleskoj – Christipher Marlow(Tragična povijest doktora Fausta), Francis Bacon (kancelar, važan njegov nauk o empiriji – spoznaja dolazi iz iskustva, rekao je Znanje je moć, smatra da su 3 glavne znanosti povijest, pjesništvo i filozofija- u Nizozemskoj je važan bio filozof Hugo Grotius koji je također pridonio empirijskoj misli, a bio je i znanstvenik, povjesničar, pravnik i teolog- u Španjolskoj se ističu pisci Miguel Cervantes, Calderon i Molina- s novih duhom su u tijesnoj vezi i otkrića na prirodno-znanstvenom polju – to su otkrića Leonarda da Vincija, Nikole Kopernika, Martina Behaima i Paracelsusa- Leonardo da Vinci (1452. – 1519.) bio je slikar, kipar, graditelj, tehničar i znanstvenik- najprije je služio na milanskom dvoru vojvode Ludovica gdje je radio kao civilni i vojni graditelj, te dvorski kipar, napisao je knjigu o slikarstvu i traktate o medicinskoj anatomiji, optici i mehanici- služio je i kao graditelj utvrda za Cesara Borgiju, te crtao zemljovide- njegovi studiji o anatomiji su temelji medicinskog napretka

7

- proučavao je ptičji let i pokušavao napraviti letalo, a pred kraj smrti su mu značajni crteži o propasti svijeta- Nikola Kopernik (1473. – 1543.) je utemeljio heliocentrični sustav, koji kaže da nebeska tijela kruže oko sunca „Šest knjiga o kruženju nebeskih tijela“- njegovo djelo će nastaviti Kepler koji će ispraviti nesavršenosti Kopernikove teorije- Martin Behaim je najznačajniji kozmograf svoga doba- nakon putovanja u Portugal i Nizozemsku napravio je najstariji poznati zemaljski globus 1492., te se bavio istraživanjima na polju kartografije i navigacije- Paracelus je bio liječnik i novoplatonski filozof, koji je pridonio na polju medicine- naučavao je vječnobožanski, duhovno-neprolazni život – zadatak čovjeka je da ispuni mjesto što mu ga je Bog predodredio i nastoji usavršiti se- on je isticao vezu između tijela u duše, prvi je analizirao bolesti tkiva, istraživao mogućnosti liječenja sifilisa, inficiranih rana studijem uzroka, pojava i tijeka bolestiREFORMACIJA – pojam je višeslojan

- reformacijsko zbivanje se raščlanjuje na ove glavne odjseke: 1. nastup Luthera od 1517. i širenje njegova nauka u Njemačkoj i susjednim zemljama, 2. Zwinglijeva reformacija u Švicarskoj 1522., 3. Calvinov osnutak crkve u Genevi 1541. i širenje kalvinizma, 4. nastajanje anglikanske crkve od 1534. i engleskog puritanizma, 5. reforma katoličke crkve u Tridentu ( 1546.- 1563.) i 6. osnutak isusovačkog reda 1540.

- Da se rimskoj crkvi ponovno pribave područja koja su postala protestantska, izbijaju vjerski ratovi u Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj

- Martin Luther( 1483. – 1546.) je smatrao da milost jamči vjera, od 7 sakramenata katoličke crkve priznaje samo one što su dokazivi Biblijom: krštenje i pričest

- Smarta da je čovjek bez svećeničke ili crkvene hijerarhije povezan s Bogom- Bog vlada zemljom na dva načina: duhovnim i svjetovnim uz pomoć državne vlasti

koja čuva pravni poredak- Njegov nauk se ubrzo proširio Njemačkom, Švedskom, Finskom, Danskom,

Norveškom, Ugarskom i Slovenijom- Ulrich Zwingli je reformator u Švicarskoj- napadao je postojeći crkveni poredak, a

Zuriško vijeće je 1525. prihvatilo njegove ideje- Sve crkvene pojave koje nisu osnovane na Bibliji su ukinute – uništene su slike,

zabranjena svirka na orguljama, zajedničko pjevanje, sakramenti i blagdani su reducirani

- Jean Calvin je reformirao Z Švicarsku, gdje je u Genovi 1555. organizirao strogu crkvenu zajednicu kojom upravljaju prezbiteri, izabrani svećenici i starješine

- on uči nauk o predestinaciji koji tvrdi da je Bog unaprijed odredio čovjekovo blaženstvo ili prokletstvo, ali čovjek može uspjehom svoje zemaljske djelatnosti postići spasenje

- kalvinizam se proširio u Z Njemačku, Francusku, Škotsku (1560. priznat), u S Nizozemsku, Englesku, Poljsku i Ugarsku

Katolička reforma – unutrašnjocrkveni reformi pokreti su postali nužni nakon rascjepa- važan je sonutak isusovačkog reda, kojeg je osnuvao Ignacio Loyola 1536. u Parizu,

prvobitno se zalažući za siromaštvo i milosrđe, a u Rimu su odlučiti postrožiti red, kojeg je papa potvrdio 1540. i tada se isusovci smatraju da imaju službu širenja i jačanja vjere

- razvili su školstvo- nastao je novi graditeljski tip – akcent je na glavnoj prostoriji gdje se vjernici

skupljaju pred oltarom i propovjednikom, a između zidnih stupova nalazi se 6 oltara 6 fakulteta isusovačke škole

- prva takva crkva je u Il Gesu u Rimu

8

- misionarska djelatnost se proširila diljem svijeta, čak do Japana i Brazila- važan je Tridentsku koncil (1545. – 1563.) kojeg je sazvao 1542. Pavao III – u prvom

razdoblju zasjedanja formulirana su pravila vjere i reformni dekreti među kojim najvažniji jest što je crkvena tradicija proglašena jednakovrijednom svetom pismu

- u drugom(1551./52) i trećem razdoblju(62./63.) su izdani i drugi refomni dekreti- ukinute su službe sakupljača milosti i prodavači oprosta

RENESANSA- preporod antike- za Italiju nacionalno samoosvještavanje vlastite povijesne prošlosti rimskom antikom,

u suprotnost srednjem vijeku u kojem su njemački carevi i francuski kraljevi sebe držali zakonitim nasljednicima rimskih careva

- sve više se stvara strast sakupljanja umjetnina – stvaraju se kanibenti, studiolosi(prostorije za učenje) koji su ukrašeni umjetninama

Graditeljstvo: kvadrat i krug u tlocrtu, valjak i polukugla(kupola) u nadgradnji- zid je jasna granica građevine izvana, a ukrašen je proporcionalnim raščlanjivanjem –

vijencima, stupovima i polustupovimaKiparstvo: najsnažnije se od svih umjetnosti nastavlja na antiku- značajka je slobodni lik, koji ne ovisi o prostori, te je oblikovan sa svih strana- česti goli likovi – da bi se ljepota tijela učinila vidljivom u prirodnoj proporciji (to za

umjetnika znači nužnost poznavanja anatomije)- rade se spomenici, nadgrobni spomenici, portretna poprsja i spomen-novacSlikarstvo: najmanje se može oslanjati na antičke uzore- Masaccio je značajni predstavnik obrata u slikarstvu- likovi dobivaju volumen i tako

tjelesno sudjeluju u cjelokupnom prostoru koji je perspektivno otkriven, pod na kojem likove stoje postaje baza kompozicije, prikaz se ne gubi u ukrasnim detaljima, već se koncentrira na bit radnje

- Središte renesansnog slikarstva je isprva Firenza, a kasnije Rim gdje dolazi to novog oblika: lik, krajolik i arhitektura su skladno povezani, a osnovni geometrijski likovi su trokut trapez i krug

Manirizam – između 1520. i 1530. stil visoke renesanse se pretvara u tzv. manirizam, koji vrhunac dostiže sredinom 16. stoljeća- dvor Rudolfa II u Pragu je bilo središte manirističke umjetnosti- među umjetnicima se ističe Benvenuto Cellini

Euroazijski prostor: uspon Rusije

Rana povijest i kijevska država- pod pritiskom Huna i Avara su se pokrenuli i Slaveni, a istočni Slaveni od 7. do 9.

stoljeća naseljavaju područje (istočno od gornjeg) Dnjepra, Dvine, oko godnje Oke i gornje Volge

- prvi osnivač kijevske države bio je novgorodski knez Oleg, nasljednik Varjaga Rurika- on je sjedinio sjever (Novgorod) s jugom (Kijev) i tako podvrgnuo sva slavenska

plemena i veće gradove, ali država još uvijek nije bila čvrsta- tek je kneginj Olga učvrstila vlast nad knezovima (10. st.)- u 13. stoljeću Rusija je bila rasjepkana na teritorijalna gospodstva koja su se razvila u

samostalne državne tvorevine koje se bore za prevlast u državi- tako je Rusija bila izložena napadima iz vana- Kijev je pao 1240. godine u ruke Tatara, a ubrzo i Rusija, izuzev zapadni i sjeverni dio

9

- Sa zapadi su napadali Švedi, Danci i Nijemci, ali se novgorodski knez Aleksandar Nevski obranio uz cijenu da se podvrgne tatarima, te izborio izlaz prema Finskom zaljevu

- od 1245. se Rusija nalazi pod vrhovništvom Tatara- Ivan III (1462. – 1505.) je ujedinio gotovo čitavu Rusiju pod moskovskog kneza, te je

oslobodio zemlju- Sklopio je savez s krimskim kanatom, a Kazan je bio naklonjen Moskvi i tako ojačao- Uredio je zemlju – prisilno je preselio (vivod) manje posjednike „votčina“ i tako

prekinuo njihove stare obveze lojalnosti i stvorio sloj boljara, građana, obrtnika koji su bili neposredno ovisni o Moskvi

- Tako je spriječio oživljavanje starih tendencija rascjepa plemstva- Njega je naslijedio Vasilije III, a nakon njega je zavladao Ivan IV(1547. – 1584.) koji

je tada imao 3 godine, a u čije vrijeme je započela borbe za vlast- On je nastavio centralizaciju uprave i državne vlasti kako bi se odupro visokom

plemstvu i boljarima, ali je u kasnijim godinama svoje vlasti započeo likvidaciju svake unutrašnje opozicije, instrumentom vlasti zvanim „opričina“

Rusija i Sibirski kanat- Rusija je u 16. st započela ekspanziju – osvojila je 1552. Kazanski, a 1556.

Astrahanski kanat, čime započinje ekspanzionistička politika Rusije- Ivan IV. potvrdila je Kučumu kanat u zamjenu za vazalstvo – time se Moskva po prvi

put učvrstila s one strane Urala- Prvo osvajanje tog područja poveo je novgorodski boljarski dom Stroganovih, koji su

još u 15. stoljeću stekli golema područja , a car im je 1558. izdao „posjedovnu povelju“ kojom su dobili pravo osnivanja gradova i samostana, građenja utvrda i držanja vojske, a nametnuta im je i dužnost da pripreme kolonizaciju

- Kozaci su bili odbjeglu ruski ili ukrajinski kmetovi koji su u stepama osnivali vlastite vojničke zajednice s izabranim vođama (hetman, ataman) i kao plaćenici sudjelovali u ratničkim pohodima – njih su unovačini i Stroganovi da se obrane od okolišnih nomadskih naroda

- Tada su se sukobili s Kučumom, te su konačno 1583. osvojili grad Sibir i tako je zapadno-sibirski tatarski kanat prešao u ruski posjed

- Boris Godunov (1598. – 1605.) se još 20 godina borio protiv Kučuma dok ga konačno nije svladao, i tako dao čvrst temelj kolonizaciji

Centralnoazijska država Uzbeka- država je nastala između Urala i gornjeg Irtyša, koje je prilokom podjele mongolskog

imperija pripalo Šajbanu, Batuovom bratu- Uzbeki su prvobitno bila nomadska šajbanidska plemena koje je 1428. ujedinio knez

Abdul Khair- Tek je njegovom unuku Muhamedu Šajbaniju uspjelo stvoriti državu koja je

obuhvaćala Mavarannahr, Ferganu i Khorasan- Zbog posjeda Khorasana došlo je do sukoba sa Perzijom gdje je vladala dinastija

Safavida – Šah Ismail je pobijedio Muhameda 1510. i oteo mu Khorasan- Nakon Ubaidullaha (1533. – 1539.) počelo je političko propadanje jer su kanovi

međusobno ratovali- Još je za Abdullaha II (1583. – 1598.) došlo do relativnog mira, ali nakon dolaska

iranskih četa dolazi do konačne propasti- Razlog nazadovanja je smanjenje važnosti karavanskih puteva, jer je novi put u Indiju

već otkriven, a novi kopneni putevi nisu išli kroz središnju Aziju, već Sibir i Mongoliju

10

Islamski svijet u doba uspona i procvata Osmanskog Carstva

- u doba između velikih geografskih otkrića i i početka svjetske europske hegemonije dolazi do konačnog oblikovanja Islama kao svjetske religije

- islam je poznat svuda u svijetu, osim Americi i Australiji- prošlo je doba fanatičkih vjerskih ratova, a dolazi do političkih i gospodarskih interesa- islam je prerastao nacionalno i političko značenje i postigao pravo vjersko jedinstvo- Temerlah je prodro u OC kako ga za rata protiv Kine Osmanlije ne bi napali s leđa, pa

će Osmanlijama trebati cijelo desetljeće da obnove svoju dinastijuObnova i procvat Osmanskog carstva- Mehmed I (1413. – 1420.) konačno uspio s pomoću plemstva, koje je prije podupiralo

njegovu braću Isu i Musu, doći na vlast i tako je ojačala dinastija Osmana- Zbog njegovih obećanja je porasla moć plemstva, usred čega je došlo do pomiscanja

ghazijske tradicije (Ghazi su bili stanovnici koji su bez osvajačkih težnji živjeli na graničnim područjima od povremenih pljačkaških pohoda)

- Stvoreni su pogranični kotarevi koji su se uz vlastitu organizaciju ghazija, pod izlikom vjerskog rata, udržavali od danka i pljačke

- Oc je sada krenuo na Europu- Murat II (1421. – 1451.) je 1422. opsjedao Carigrad, ali je dobio danak, pa je prekinuo- 1444. kod Varne pobijedio i srušio sve nade Carigrada- Mehmed II (1451. – 1481.) je htio unatoč sukobima između aristikratske stranke i

devširmijske stranke (krćanska mladež, koja je izabrana da doživotno služi u osmanskoj vojsci ili administraciji) htio osvojiti Carigrad

- Mehmed je ustao protiv plemstva u devširmijskoj stranci i tako smirio situaciju- 6. 4. 1453. počeo je opsjedati Carigrad s 300 000 vojnika, mornaricom, a uz nekog

prebjega stekao je i malo topništvo koje je bilo od ključnog značaja; dok je Carigrad branilo 9 000 vojnika pod zapovjedništvom Genovežanina Giustinianija

- Konstantin XI je 6tjedana čekao pomoć, ali uzalud- 29. 5. Turci su krenuli na juriš, zapovjednik je ranjen i sam Konstantin je preuzeo

zapovjedništvo, ali grad je pao i tako započinje nova faza u povijesti OC-a- Carigrad je postao političko, gospodarsko i društveno središte Oc-a- Mehmed je proširio cestovnu mrežu, obnovio zgrade, izgradio stambene četvrti,

podignuo vodovode i mostove, dao izgraditi natkriveno tržište da privuče trgovce iz svih dijelova svijeta

- U međuvremenu ga je napadala Venecija provalom na Peloponez, što nije spriječilo Mehmeda da anektira sve đenovske naseobine na obalama Crnog Mora i napadne na horde „Bijelij ovaca“ koje su zaprijetile u Anatoliji, te je ubrzo i protjerao njihovog vođu Uzuna Hasana 1473.

- Sada se mogao posvetiti zapadu – te je čak 1479. prodro do Venecije (?) a Mlečanis u morali pristati na nepovoljan mir

- Mehmed je planirao osvojiti Italiju ali je umro 1481., a zbog svojih velikih osvajačkih pohoda dobio je nadimak „al-Fatih“ – Osvajač

- Bajazid II (1481. – 1512.) – u vanjskoj politici je bio diplomat, a u unutrašnjoj politici unapredio gospodarstvo

- Najprije se sukobio s bratom Đem Sultanom oko nasljedstva koji je konačno umro 1492. u prognanstvu

- Smirio je i sukobe među plemićima i devširmijskom strankom, te se tada posvetio preustrojstvu gospodarstva i poreznoj reformi

11

- U svim pokrajinama je izjednačio porez, osnovao ratnu blagajnu u koju u mirno doba pritječu porezi, u osvojena područja je uveo sustav izravnih poreza, zahtjeva izradu godišnjeg obračuna, u kojem primici moraju biti uslađeni s izdacima

- Vodio je ratove radi konsolidacije protiv Mameluka i protiv Hrvatske i Ugarske- Kada je blagajna popunjena, mogao je krenuti protiv Venecije – osvojio je Lepantou

Korintskom zaljevu, Modon, Navarino i Koron na JZ Peloponeza, a došlo je do mira u kojem je Venecija morala priznati osvojena područja i plaćati danak, dok je Bajazid dao povlašteni položaj u osmanskoj trgovini

- Sada je u Anatoliji zaprijetila opasnost pobune – uspon iranske države Safavida i osnutak iranske države 1502. zaprijetili su Turskoj kako s političkog, tako i vjerskog pogleda

- Šiitski vjersko pogled se proširio u Tursku, ali je Safavide on potisnuo prema I- Nakon Bajazidove smrti došlo je do sukoba među njegovim sinovima Ahmedom i

Selimom – iako je Bajazid za nasljednika odredio Ahmeda, devširmijska stranka ga je prisilila da dovede Selima na prijestolje

- Selim (1512. – 1520.) imao je nadimak Yavuz- strogi, želio je osvojiti cijeli civilizirani svijet, te biti prvi zakoniti nasljednik Aleksandra Makedonskog

- Da se učvrsti, ubio je svoju braću, ali i njihovu djecu, te 4 od 5 svojih sinova kako bi najnadareniji sin mogao bez problema doći na vlast

- Prvo je krenuo na Safavide, a knez šah Ismail je bježao u unutrašnjost i spaljivao zemlju čime je nanio štetu Selimu, jer janjičari nisu imali što pljačkati, a ni vojsku nije mogao opskrbljivati hranom

- Konačno ha je porazio 1514. ali nije došlo do pada dinastije Safavida, niti osvojenja Irana, ali si je osigurao tursko gospodstva u Anatoliji

- Tada se sukobio s mamelučkim sultanom Kansuhom na granici Sirije i porazio ga kod Alepa, ali se Mameluci i dalje nisu htjeli pokoriti, pa je krenuo na Egipat i porazio novog vođu Tuman-bega i ušao u Kairo 22.1.1517. i smaknuo posljednjeg sultana

- To je pomoglo gospodarstvo – isključio je Veneciju kao trgovačku silu i dobio hegemoniju Sredozemljem i Perzijskim zaljevom, uz Crno More

- Nije imao vremena krenuti na zapad jer je iznenada umro od kuge- Sulejman I (1520.- 1566.) – naslijedio je dobro organiziranu upravu, punu blagajnu- Ukupno 13 ratova – na zapadu, Sredozemlji i u Iranu- 8.8. 1521. osvojio je Beograd, 29.8.1526. bitka na Mohačkom polju, 1541. anektirao je

Zapoljino područje, 1536. sklopio trgovački ugovor s Francuskim kraljem Franjom I, 1538. započeo je rat s Venecijom i u bici kod Preveze 1540. (zapovjednik Hajredin Barbarossa) dobio potpunu hegemoniju istočnim Sredozemljem osvojivši posljednja mletačke posjede na egejskim otocima, Peloponezu i Dalmaciji, 1453. osvojio Nicu

- 1534. zaposjeo je Tabriz i Bagdad- Zatim je ratovao s Portugalcima u Indijskom oceanu – njegov egipatski namjesnik

zaposjeo je dio Jemena i Aden i J Arabiji 1538., dok su kasniji pothvati u Perzijskom zaljevu doživjeli neuspjeh

- 1553. da je smaknuti najstarijeg sina Mustafu, kako bi ga naslijedio Selim, Hurremin sin

- 1566. opsjedao je Siget i umro 6.9.1566., gdje mu je pokopano srce, a tijelo prevezeno u Carigrad

- Njegovom smrću započinje razdoblje propadanja – pod utjecajem haremske politike prava, prava vladarska vlast sve više prelazi u ruke vezira ili sultanovih žena, a poslije janjičara i dvorskih eunuha

- Selim II „Ispičutura“ xD(1566. – 1574.) dao je osvojiti Cipar, jer tamo uspijeva dobro vino

12

- Vladarske dužnosti obavljaju veliki vezir Mehmed-paša Sokolović srpskog podrijetla i Židov Josip Nasi

- Turci 1570. zauzeli Cipar, pa je papa Pio V obnovio Svetu ligu i Venecija i Španjolska su se udružile protiv Turaka i kod Lepanta je mornarica svete lige pod zapovjedništvom don Juana Austrijskog porazila osmansku

- Mirom u Veneciji 1573. Turci su ipak dobili Cipar- Murat III (1574. – 1595.) – još više se pojačala haremska politika- Vlast je prepustio svojoj majci Nur Banu i ljubimici Sa Fije- Mehmed III (1595. – 1603.) nije uspio kao ni tac, završiti rat s Austrijom- U 16. stoljeću počinje opadati snaga Osmanskog CarstvaDruštveno uređenje i izgradnja države- Mehmed II je dopustio strancima i nevjernicima da se udruže u samoupravne

autonomne jedinice na čelu s predstojnikom kojeg će sami izabrati – tzv. „mileti“- Kapikullui „robovi Porte“čine elitnu četu- Mehmed je morao napuniti blagajnu – oduzeo privatne posjede i zemlje pobožnih

zaklada i pretvorio ih u timare – porezne zakupe koji su služili umjesto plaće za vojničke i druge dužnosti

- Sulejman „Zakonodavac“ kako ga naziva njegov narod uredio je financije, gospodarstvo i opće pravo

- Mjerodavni pravnik za Sulejmana je bio Abu Su'ud koji je sastavio „Pravna objašnjenja“, zbirku presuda dvaju pravnih sustava-vjerskih zakona i javnog prava

- Interpretacija i naknadno ispitivanje povjereni su „ulemama“, pravnicima koji pripadaju vladajućoj klasi

- Članovi vladajuće klase su „Osmanli“ a uvjeti pripadanja su apsolutna lojalnost sultanu, ispovijedanje islama i stupanje tzv „osmanlijskim putem“

- Podložnici su raja, koji imaju svoja prava, dužnosti i slobodu- Samo Osmanli mogu sudjelovati u određenim ustanovama kao vojska i uprava, ali u

kulturnim i raja- Moguće je napredovati ili nazadovati iz klasa- Vertikalno ustrojstvo ovisi o vjeri- U milete su se organizirali i muslimani, i teoretski svi mileti imaju jednak status, iako

zapravo islamski mileti pod vodstvom šejka imaju povlašten položaj- Tzv mukate su odvajanje dijelova sultanovih primitaka, što ih on može prenositi kao

timare, amanete ili iltizame- Dotle upravitelj emaneta, emir dobiva za službu redovitu plaću- Iltizam je porezni zakup – zakupnici poreza imaju pravo za sebe zadržati postotak- Protokol ophođenja, tzv. „hadd“ (vanjska granica) – u granicama svog osobnog hadda

Osmanlija je posve slobodanm a mora samo paziti na pravila i da se ne miješa u tuđi hadd

Kultura i umjetnost- Sulejman je na svom dvoru razvio raskoš, dolazi do kulturnog procvata- Najznačajniji pjesnici Baki i Fusuli, povjesničari Saad al-Din, Pečevi, Kodži beg,

Naima i Zolaksada, pjevači pjevaju epove barda, a ističe se Körgulu- Kulturno središte je Carigrad- U cijeloj državi se grade džamije, palače, i druge zgrade, npr imateri(gostionice)- U 16. st graditelj Sinan stvara novi stil i postao uzor svim graditeljima- Najznačajnije djelo od 318 građevina mu je tzv. Selimija, džamija podignuta između

1570. i 1574. za Selima II u Edirni (Jedrene)- Radionica keramike u Izniku razvila se u 3 razdoblja: prvo 1490. – 1525. obilježeno je

vitičastim i arabesknim motivima i natpisima naslikanima na modroj ili bijeloj

13

pozadini, drugo razdoblje1525. – 1555. oponaša kinesku modrobijelu keramiku i treće do sredine 18. stoljeća – mnogostuka polikromija

- Slikarstvo je doseglo vrhunac za Murata III, koji je promicao portretnu umjetnost

Safavidi do šaha Abbasa- za vrijeme sukoba timurskih plemena crnih i bijelih ovaca, Osmanlije su učvrstili svoj

položaj u Anatoliji- šeik Safi ad-Din je u 14. st osnovao sunitski sufijski red- Perzijansci su se odlučili za šiitski smjer, posebice za sektu „dvanaestorice šija“ koji

priznaju 12 imama i vjeruju da se posljedni od 12 šija vratio kao mahdi, tj mesija koji će osloboditi svoje suvjernike

- Pripadnik bijelih ovada, Đunaid (potomak Safi ad-Dina) je protiv crnih pokrenuo vjersko-društveni rat, a kada je sa saveznike dobio bijele ovce s Uzanom Hasanom na čelu i Đunaidov sin Hajdar počeo spremati ofenzivu protiv Osmanlija Mehmed II je morao napasti te je1473. kod Baškenta natjerao Uzuna Hasana u bijeg i tako potisnuo crne i bijele ovce u iransko područje

- Za Hajdara (1456.- 1488.) obnovljen je pokret sufija (članovi imali crvene turbane s 12 vitica, pa su ih zvali Kizilbaš =crvenoglavci), a njegov sin Ismail (1501.-1524.) je pobijedio bijele ovce i osvojio Tabiz koji je učinio svojom prijestolnicom a sebe nazivao „kralj kraljeva“ i osnovao novu dinastiju Safavida

- Selim I je kod Caldirana slomio Ismailovu ekspanzionističku politiku- Tahmap (1524. – 1576.) – gušio nemire i pobune, uspio je s Osmanlijama sklopiti mir

1555. kojim je izgbio Azerbajdžan i dio kavkaza, ali je dobio Irak i turkmenske kneževine u I Anatoliji

- Tek njegov unuk Abbas I (1587. – 1629.) je uspio uistinu sjediniti zemljuDruštvena i politička organizacija

- društvena organizacija je vrlo slična Osmanskoj – šah stvorio državna imanja da bi ih mogao darivati za službu zemlji

- vjera –šiitiUmjetnost

- šah Ismail bio je i pjesnik i smatra se osnivačem lirike na azersko-turskom jeziku, a njegove pjesme su važne za razumijevanje njegovih vjerskih načela

- inače, pjesništvo nije bilo razvijeno, svi su se iseljavali u Kinu- vrlo je jedinstvena likovna umjetnost, a očituju se i veze s Europom i Kinom u njoj- u graditeljstvu madrese i džamije odaju konzervativne značajke- goleme kupole obložene su mozaicima od fajanse, zidovi palača ukrašene su zidnim

slikarijama i fajansom u boji- u gradovi su česti veliki trgovi, kao npr. Kraljevski trg u Isfahanu (glavni grad najprije

Tabriz, zatim Qazvin, zatim Isfahan)- u minijaturnom slikarstvu ističe se majstor Behzad, koji je razvio novi stil u kojem

likovi imaju sve važnija mjesta, a ukočenost nestaje- njegovi učenici ističu se u knjižnom slikarstvu – Kasim Ali, Aga Mirek, Ali Mirza,

Abd Allah Mahmud...- u doba Abbasa povećana je proizvodnja raskošnih predmeta, porculani, pocaklena

keramika, prostirači s prikazima životinja, vaza, vrtova i s lovačkim prikazima

Afrika – dolazak Europljana

- 15. i 16. stoljeće u Africi obilježeno je portugalskim prodiranjem

14

- Henrik Pomorac, brat portugalskog kralja, osnovao je prvu pomorsku školu u svijetu i organizirao je istraživačka putovanja

- Ti pothvati su doveli do stvaranja portugalske kolonijalne velesile u 16. stoljeću- Poticaj je dala trgovina crnim robljem, zlatom, dragim kamenjem, stjecanje monopola

nad trgovinom mirodija, začina...- Nakon Henrika Portugalci su već imali monopol nad istočnom atlantskom obalom, a

posebno je važna bila Gvineja sa svojim robovima, zlatom, slonovačom i paprom- Kralj Ivan II (1481. – 1495.) poticao je daljnja istraživanja- Na Gvineji je osnovana prva trgovačka naseobina San Jorge el Mina- Bartholomeu Diaz je 1487. oplovio krajnji jug Afrike koji je nazvao „Olujni rt“, a sam

kralj je taj naziv promijenio u „Rt dobre nade“- Pomorski put oko Afrike u Indiju je otkrio Vasco da Gama, koji je1498. stigao na

istočnu obalu Afrike i do zapadne obale Indije- Tijekom 16. stoljeća portugalci su imali krutu politiku u Africi, bezobzirno

postupajući prema lokalnom stanovništvu- Postojali su i miroljubivi odnosi, npr u San Jorgeu el Mini, gdje su osvajači i obalna

plemena imali dobre odnose, te su domoroci donosili zlato u zamjenu za sol, tkaninu i oruđe

- Kad je Diego Cao 1482. stigao do ušća Konga, i zatom godinu poslije prodro u unutrašnjost, naišao je na manikonga

- Vladar Nzinga Nkuwu je pristao poslati poslanike u Lisabon i ostvario dobre odnose s Portugalom, a 1490. se pokrstio i primio ime Ivan I

- Njegov nasljednik Alfonso I. je pokrstio svoj Manikongo, a glavni grad Mbanza je promijenio ime u San Salvador te je uređen po portugalskom uzoru

- Portugalci su slali tehničku pomoć, a zauzvrat dobivali slonovu kost i robove- Država Monomotape (gospodara rudnika),koji je stvorio plemensku konfederaciju

kojom je vladao iz Zimbabwea bila je važna, jer je Zimbabwe bio važno trgovačko središte u blizini rudnika srebra, zlata, bakra, olova i željeza

- Portugalci su monopolni status u Africi zadržali do 1600.m kada se se pojavili Nizozemci i zauzeli neka pogručja

Indija – početak novog vijeka

- 1500. počinje novo razdoblje za Indiju zbog dolaska Portugalaca i uspon Mogula- Indija je postala predmet europske kolonizacije, pri čemu je mogluska država samo

međufaza između tuđinskog vladavine centralnoazijskih Turaka i Engleza- Situaciju na sjeveru obilježava političko i društveno raspadanje islamskih snaga- I Hindi se mogu održati samo u Rajasthanu- Najvažnije države nasljednice sultanata na sjeveru su Gujarat, Khandesh, Malwa,

Jaunpur i Multan, a bahmanijska kraljevina se raspala u države Berar, Bidar, Golkondu, Ahmadnagar i Bijanpur

- Njih sve će anektirati mogulski vladari budući da će same sebe oslabit međusobnim ratovanjem

Portugalci u Indiji- Indijci su trgovali s Hormuzom u Pezijskom zaljevu, istočnom Afrikom i s mjestima

na crvenom moru, gdje sz Arapi preuzimali robu i prevozili je u Sredozemlje, gdje su robu preuzimali Mlečani i Genovežani i prodavali je dalje u Europi

- Taj sustav je poskupljivao robu, što je Veneciji i Genovi donosilo dobitke

15

- Zbog toga su Španjolci i Portugalci nastojali otkriti novi put u Indiju – Vasco da Gama se 1498, iskrcao na zapadnoj obali Indije u blizini Kalikuta

- Zbog toga su se arapski trgovci zabrinuli, i nastojali Zamurica potaknuti protiv Portugalaca govoreći mu da su portugalci došli istražiti zemlju da ju osvoje, a ne zbog trgovine

- Na kratko vrijeme je da Gama zatvoren, ali je smio otploviti- 1500. došlo je novo brodovlje pod vodstvom Pedra Alvareza Cabrala, koji je

bombardirao Kalikut, a zatim otišao u Cochin gdje je psotigao trgovački ugovor s tamošnjim radžom, te obećao da će za njega osvojiti Zamurinovu državu

- Okrutnost da Game nad islamskim trgovcima- Nove čete pod zapovjedništvom Alfonsa d'Albuquerquea i Francisca d'Almeide su

razbile islamski savez i 1510. osvojile Gou koji je postalo glavno portugalsko uporište, a iduće godine su osvojili i Malakku

- U 16. stoljeću Portugalci su uspjeli potisnuti Arape u trgovini Istokom, ali u 17. stoljeću im moć opada

- Njihova moć vidljiva je u tome da je portugalski jezik bio lingua franca, osobito u lukama, bili su nadmoćni u tehnici plovidbe i topništvu

- Nizozemci i Englezi su početkom 17. stoljeća posve zamjenili Portugalce u IndijiMogulska država- Babur (1526.-1530.), izravni potomak Timura i Džingis-kana, držeći sebe čagatajskim

Turčinom, provalio je 1526. u sjevernu Indiju i potukao lodijskog sultana Ibrahima- Svoj uspjeh može zahvaliti feudalnu rasjepkanost S Indije, te strogoj organizaciji svoje

vojske i nadmoći ratne tehnike- Njegova država zauzima Badakhsham, Afganistan, Punjab, Delhi, Bihar, te na jugu

tvrđave Ranthambor i Gwalior, ali ona još nema značajke centralne države- Babur je bio strog vjernik, odličan vojnik i taktičar- Malo zgrada iz tog doba, nemaju osobite arhitektonske vrijednosti- Umro je 1530., a borbe za nasljedstvo završil su tek 1576., kada je Akbar vladao već

20 godina- Baburov sin Humayun (1530.- 1556.) pobjegao je pred Afgancem Sher Shahom u

Periju 1544., a nakon Sher Shahova ubojstva se vratio u Indiju 1545. i osvojio Delhi i Agru, ali je umro već 1556. od pada u svojoj knjižnici

- Važan je njegov nadgrobni spomenik kojeg je izgradio arhitekt Mirak Mirza – kupola je izgrađena pod perzijskim utjecajem, a izmejene u stilu su nastale zbog građevnog materijala (Perzijanci koriste opeku, a Indijci mramor i kamen)

- Važna dopuna mauzoleju je bio vrt s popločenim stazama, bazenima, fontanama, čempresima

- Ulazi su usmjereni spomeniku, a glavni ulaz je izgrađen tako da uokviruje udaljeni grob

- Glavna zgrada stoji na visokoj terasi, četverokutnog je tlocrta- Sher Shah ( 1540. – 1545.) vladao je u južnom Biharu, te je prodro u sjevernu Indiju- Uveo strogo ali pravedno sudstvo, gradio ceste, uveo financijske i porezne reforme

koje su položile temelje kasnijim Akbarovim uspjesima- Njegov nadgrobni spomenik je usred umjetnog jezera, sužava se prema vrhu poput

piramide, osmerokutnog je tlocrta- Važna je i džamija Qil'a Kuhna - Akbar (1556. – 1605.) – borio se protiv nasljednika Sher Shaha, te hinduskog generala

Hemua, ali je uspio zavladati- Najprije je osvojio Gujarat 1572. da bi prodro na more i tako imao kontrolu trgovine

na zapadnoj obali, gdje susreo i s Portugalcima

16

- pokorio je Bengaliju, Orissu, Kashmir, Sind, Kandahar, Khandesh i dekhanske sultane, te tvrđavu Asirgarh, jednu od najsnažnijih utvrda tada, uz pomoć mita i izdaje

- umro je 1605. i pokopan je u Sikandari kod Agre- iako nije znao čitati i pisati, bio je obrazovan, a osobito je volio vjerske rasprave- do 1578. bio je pristaša muslimanske sekte sunita, a onda je sluša rasprave Jaina,

Parsa, Hindua i kršćana, te je utemeljio vlastitu vjeru Din-i-Ilahi (božanska vjera) koja je imala elemente svih poznatih vjeroispovijesti, a pristup njoj je bio dobrovoljan

- htio je stvoriti nekakvu elitu i naći kompromis s drugim vladajućim slojevima, kao i s porobljenim Hindima – zabranjena je govedina, ribari mesari i slična zanimanja i dalje su morala živjeti odvojeno; od Parsa je preuzeo održavanje vječne varte u palači i obožavanje vatre i sunca...

- s kršćanstvom se susreo zahvaljujući isusovcima- graditeljska djelatnost – najvažniji je novi grad Fathpur Sikri i Akbarov nadgrobni

spomenik- plan grada je bio točno smišljen- mauzolej se nalazi u prostranom vrtu, koji je uređen na neobuičan način – sa svih

strana ulazi vode prema središtu kako bi ostvarili dojam simetrije, iako su svi osim južnog slijepi

- portal je ukrašen uklesanim, naslikanim ili uloženim ornamentima, a bijeli minareti se uzdižu kako bi naglasili ulaz

Financijski i upravni sustav mogula- reforme su dovele do stvaranja stalne vojske s plaćeničkim vojnicima, razvitka

trgovine zbog ukidanja carina, i planskog uređenja cesta- država je organizirana u disktrikte (sakar) i kotareve (pargana)- povišeni su porezi kao glavni izvor financiranja, što uvjetuje povećanje proizvodnih

snaga, a s time i proizvodnje uopće- to dovodi do pogoršanja položaja seljaka i propadanja poljodjelstva

- Akbar je imao nov odnos prema islamskoj vlasteli i svećenstvu, koje teži decentralizaciji državne vlasti i poreznog sustava – npr. Pobuna 1580.- 82. protiv pretvaranja lena (džjagir) u ržavni teritorij

- Novo službeno plemstvo ne dobiva plaću u novcu, već lenu, od čijih poreznih primitaka može uzdržavati sebe i određen broj konjanika

- Ali da spriječi jačanje lokalne moći, činovnike premiješta svake 2-3 godine- Ukinuo je uobičajenu glavarinu koju su do tada plaćali samo Židovi, Hindusi i kršćani- Kotareve je spojio u porezne jedinice- Šećer, salitra, indigo, opijum, duhan i pamuk su prvenstveno transportirali vodenim

putem (godišnji promet oko 30 000 tona), a zlato, srebro, slonovaču i svilu otpremali su devama (3000 tona)

- Uvožena roba bila je vino, kovine, srebre šipke, modni predmetiKultura i umjetnost- književnost se počela razvijati još za Babura, koji je i sam pisao svoje memoare na

čagataj-tuskom („Babur-Nameh“), a dovodio je i perzijske pjesnike koji donose turski jezik i tako se postepeno razvija nekakvo mješovito tursko-indijsko narječje nazvanu urdu kojim su uglavnom govorili muslimani

- na Akbarovom dvoru djelovali su braća Faizi koji je prevodio sanskrtska djela na perzijski, i Abu Fazl bio je ministar i povjesničar, razvio je minijaturno slikartvo i glazbu

- i umjetnost nosi perzijska obilježja – građevine su posve perzijskog podrijetla (prostrani i otvoreni tijemovi, paviljoni, kupole prekrivene blještavim pločicama)

17

- grade se palače, mauzoleji i džamije, te se primjećuje sve veća indizacija – mozaik od šarenih pocaklenih pločica potiskuju mozaici od višebojnog pješčanika i mramora, a prodiru i građevinski elementi poput hinduske škrinje, balkona, stupova, dovratnika..

- to je tzv. eklektička faza a najbolji primjer je Akbarov mauzolej- razvilo se i minijaturno slikarstvo koje također poprima indijske elemente poput

prikaza indijskih nošnji, hinduskih idola i drugih tipično indijskih prikaza- akbar je posebno promicao minijaturno slikarstvo, te iz Perzije doveo dva glasovita

slikara i tada nastaju ilustracije povijesnih djela, epova..- o bogatsvu svjedoče kutije i posude od jadeita ili kristala s umecima dragog kamenja,

bogato ukrašeno oružje itd.

JI Azija u doba rane europske kolonizacije

Ponovno sjedinjenje Burme- u 15. stoljeću u delti Irwadaja postoje tri države :u donjoj Burmi Monska država, u

gornjoj Burmi vladaju Thaiji, a na istoku se nalazi država čiji je glavni grad Toungoo- kralj Toungooa, Tabinshwehti je 1544. zaposjeo središnju Burmu, a do 1546. je

zavladao cijelom državom i preuzeo središnju upravu sa sjedištem u Peguu- njega je naslijedio šurjak Bayinnaung 1551., koji je uz pomoć Portugalaca uspio

sačuvati jedinstvo države, te još malo i proširio teritorij na račun Thaija- kad je umro 1561. Burma je bila na vrhuncu- o tome svjedoči gradnja hrama Mahazedija u glavnog gradu Peguu- za njegovih nasljednika Burma počinje opadati- za vladanja njegova unuka Anaukeptluna, početkom 17. stoljeća, počinju trgovačke

veze s Nizozemskom i Engleskom, uslijed čega jača i njihov utjecajThailand: procvat Ayuthyje u 15. i 16. stoljeću

- u 15. st. zemlja je podijeljena na južnu kraljevinu Sukhothai i sjevernu s glavnim gradom Ayuthyjom

- sjever je bio hinduski, a u vladar blag i omiljen narodu, dok je jug bio budistički a vladar strog

- za vladanja sjevernog kralja Boromoa Trailokanata (1448. – 1488.) monarhija je značajno učvrstila u kojoj je zavladao jače od bilo kojeg monarha u JI Aziji

- za njegova nasljednika Rame Thibodija II došlo je do kontakata s Europljanima i Portugalci su uspjeli sklopiti trgovački ugovor i osnovali naseobine u većim gradovima

- Burma je zavladala ovdje od 1564. – 1574., a oslobodio se Naresuenu, koji je bio u dobrim odnosima s Europljanima

- 1594. zauzeli su značajni grad Lovek u Kambodži, kralj Satthe je pobjegao u Laos i prepustio svoju zemlju

Otočni svijet: proširenje islamske, španjolske i portugalske vlasti- trgovačkim putem je u JI Aziju stigao i islam, najprije u Borneo još 1400. a zatim i na

cijeli otočni svijet, pa tako krajem 15. st i na Filipine- stanovnici Filipina su bili neobično primitivni – tamo nisu postojali nikakvi državni ili

plemenski savezi, već samo niz malenih nepovezanih zajednica, zbog čega je njihovo preobraćanje teklo teško

- tek dolaskom islama su neke zajednice ujedinjene u kneževine sa sultanom na čelu- s problemom preobraćivanja su se susreli i Španjolci – misionarski rad su obavljali

franjevci, dominikanci, augustinci i kasnije isusovci

18

- oni su osnovali grad Manilu, koje je postalo i luka i značajno središte trgovine- središte silamske trgovine bila je Malakka, koji su kasnije Portugalci zauzeli- misionarskim radom ističe se Franjo KsaverskiDolazak Nizozemaca u JI Aziju- prvi Nizozemci stigli su 1595., i počeli potiskivali Portugalce- nizozemska vlada je osnovala Istočnoindijsko društvo koje je dobilo punomoć za

gradnju naseobina, vođenje ratova i sklapanje ugovora u ime vlade- ona je postupno preuzimala i već postojeće naseobine i postupno potiskivala

Portugalce, dok su ih konačno 1641. protjerali iz Malakke- s time je završena portugalska kontrola nad Indijskim oceanom i malajskim morskim

tjesnacomSnage uperene protiv europskog uplitanja u otočnom svijetu- država Bantem na zapadnoj Javi je bila trgovačka sila koja je imala saveze s Kinom i

Japanom, se opirala suradnji s Portugalcima- nakon pada Malakke, na Javi je došlo do sukoba za vlast i jedino je Banten stekla

nezavisnost- nizozemci su opisali da u Bantenu formalno vlast ima kralj, ali je ona zapravo u

rukama plemića – svaki je plemić gospodar u odeređenom dijelu grada i vlada nad svojim ratnicima, plaćenicima i robovima

- vladao je islam i islamska kultura- tu je i grad Atjeh na sjevernoj Sumatri, koji je postao značajan nakon pada Malakke- također vlada islam, sultan je dobivao svetu odjeću i titulu iz Meke, dok obredi, nošnja

i arhitektura dolaze iz Indije- Portugalci nisu mogli osvojiti grad, zbog jake suradnje s Arapima, ali su to uspjeli

Nizozemci čije je gospodarstvo dovelo do propasti Atjeha, koji je i dalje ostao islamsko središte

KINA ZA DINASTIJE MING (1368 – 1644)-protjerivanje Mongola (dinastija Yűan) iz Kine, osnutak nove dinastije –car Chu Yűan-chang mora braniti carstvo od Mongola i organizirati upravu koja se srozala.-stvorio odličnu upravnu strukturu: svi izvršni organi podložni caru, najvažniji organi „šest ureda“ , cenzorat (kontrola regionalne vlasti), vrhovni sud i državna školska ustanova -Imao je poslušne činovnike. Mingovski apsolutizam – spisi konfucijonizma temelj državnih ispita,a spisi Meng-tsea pročišćeni jer govore o pravima naroda i činovnika prema vladaru.-Carstvo podjeljeno u 15 pokrajina (sheng),katastarske knjige obradive zemlje,popis stanovništva,diferencirana porezna reforma i naseljavanja na neob.područja-prekid prirodnog gospodarstva, dolazak novčanog-carska palača u Pekingu-Yung-lo (uzurpator), također apsolutist-netrpeljivost između eunuha i činovnika slabi upravu-lokalni seljački ustanci-1644. Kinu osvajaju Mandžurci – potomci nekadašnjih Ju-chenaVanjska politika mingovskih careva - Chu Yűan-chang vodio je 9 pobj.ratova protiv Mongola.-Yung-lo vodio je 5 velikih ratova u sjev.Mongoliji-slomili su moć Džingis-kanovih horda,ali omogućili uspon novoj stepskoj sili – Oiratima-izgradnja sjevernog tvrđavnog pojasa (2000km dug, 16m širok,8m visok) sa stražarnicama-mongoli unatoč svemu čak 2 puta prodiru do Pekinga, Timur-lenko htio osvojiti Kinu i preobratit na Islam, no umire prerano-Yung-lo podjarmio jug države Annam

19

-7 prekomorskih ekspedicija (rano mingovsko doba) – cilj vjj. luksuzni predmeti i oživljavanje trgovine. Nakon smrti Cheng Hoa(zapovjednik mornar.)ekspedicije zabranjene.-napadi japanskih gusara – evakuiranje priobalnog stanovništva-sve pasivnija vanjska politika*Kontakti s eurpskim trgovcima i misionarima- Portugalci od1517., no otjerani zbog drskog vladanja, uspjeli se vratiti i naseliti otok Macao ispred Kantona. Za njima dolaze i Španjolci,Nizozemci(Zeelandija) i Englezi. Katolički misionari 1575.-Matteo Ricci.

KOREJA DO JAPANSKE INVAZIJE (1592-1598). OBNOVA DINASTIJE YI-dinastija Yi vlada od 1392., zatim dinastija Wang(Koryo) – vrijeme mira-Japanska invazija pod Hideyoshijem – duge,promjenjive borbe Jap,Kin i Koreja-Prvo razdoblje dinastije Yi (1392-1592/98)-nacionalna svijest, neokonfucijonizam, antibudizam-procvat književnosti, slikarstvo-graditeljstvo: raskošne svjetovne građevine-glavni grad Hanjaga(Seoul)-kraljevi koji su vodili “konfucijsku“ politiku – T'ae-joa(osnivač dinastije), T'ae-jonga i Se-joa-T'ae-jonga - otkriće tiska s pomičnim metalnim slovima- kasniji kraljevi naručivali tiskanje, problemi s kineskim znakovnim pismom →stvaranje korejskog slovčanog pisma-Se-joa- nezakonito svrgnuo sinovca Tan-jonga. Dovršio zakonik “ Kyongguk Taejon“ kojim je utvrđena pravna organizacija Koreje- strogo konfucijonistička, centralistička država-činovništvo- yangban “dva skupa“tj, građanska i vojna grana birokracije (plemstvo)-sukobi činovništva- kasnije oblik stranačkih sukoba (tang-jaeng)-na čelu s regentom Hideyoshijem japanska vojska napada Koreju,a kao cilj ima podjarmiti Kinu-koja vrši protunapad. Mirovnim ugovorom Koreja je podjeljena na dva sektora:japanski i kineski nad kojima je trebao biti japanski guverner,međutim Kina odbija taj uvjet i propada plan o podjeli Koreje na dvije države.Kulturni razvoj za dinastije Yi-Hideyoshi za vrijeme invazije lončarske obitelji deportirao u Japan, oni proizvode novu granu porculana važnu za japanski čajni kult.-novo korejsko pismo trebalo je potaknuti razvoj književnosti, no nailazi na otpor obrazovanih krugova koji inzistiraju na korištenju kineskog pisma i jezika tako uskog povezanog s konfucijonizmom. Pučko pismo nazivali su barbarskim.-naredio je prevođenje na korejski četiri klasična spisa konfucijonizma – Konfucijeve pouke, djela Meng-tsea, Knjigu sredine i Knjigu staraca.-u 16.i17.st probilo se novo slovčano pismo – razvitak korejske književnosti→novela“Hong Kildongjon“ Hoa Kyuna-optužba loših društvenih uvjeta i korupciji činovništva.-Chong Cho'ol-tzv. kasa-književnost→vrsta ritmičke proze

JAPAN-DOBA ZARAĆENIH DAIMYJATA I AZUCHI-MOMYAMERazvitak feudalizma do sustava baku-hana za šogunata Tokugawa-razvoj feudalizma u Japanu-osnova zemljišni posjedi ratničkog staleža(buši) razlikuju se tri faze: 1.)rani feudalizam-sistem shoen 2.)srednji feudalizam-pokrajine kojima upravlja shugo 3.)kasni feudalizam-područja daimyoa-prva faza pripada dobu Heiana i Kamakure→stjecanje privatnog zemljišnog posjeda (shoen)- hegemonistički položaj obitelji Fujiwara. -najmoćnije ratne obitelji Taire i Minamatoi-prisvajaju zemljišta i otimaju vladarske moć plemstvu, izborom jednog od njih za šoguna omogućen ponovni uspon ratničke klase-“Joei Shikimoku“- zakon o ratničkom staležu, kodificirana feudalna načela…

20

-drugu fazu utemeljili su Shugo-daimyoi veliku zemljoposjednici koji su bez štete izašli iz nemira u 14.st. Bili su neovisni vojnički guverneri, preuzimajući zemlju postali su daimyoi veleposjednici.-decentralizirani feudalizam, nakon “Onin no ran“ tj. građanskog rata -1478-1573 Doba zaraćenih Daimyjata- ratuju za proširenje gospodstava-drugi staleži oponašaju ratnički (izgrada kuća, brak…)-ratovanje se promjenilo:ugl pješaci, vatreno oružje-treća faza - tzv. sengoku daimyo stvorili su svoja autonomana područja,upravni aparat i zakone. Ratuju za posjede-jasno razlikovanje staleža, ne smije se prelaziti iz jedan u drugi-u tom ratu sengoku daymioa nazire se želja za sjedinjenjem i kasni feudalizam ulazi u posljednju fazu.-“trojica sjedinitelja“Oda Nobunga,Toyotomi Hideyoshi i Tokugawa Iyeyasu-neki daimyoi željeli su ozakoniti svoj položaj,a time se poslužiti tennom. Oda ulazi u Kyoto i stao u zaštitu tenna.-provodio je reforme na područijima kojima je vladao:gradnja cesta i mostova, ograničio cehove, utvrdio poreze itd.-nakon njegove smrti Hideyoshi podvrgava cijeli Japan svojoj vlasti. Dao je daimyoima njihova zemljišta kao lena i razoružao nebushije-onemogućio seljačke ustanke-izmjereni posjedi određuju dužnosti daymioa, ali sada i visina priroda određuje. Daymoi je morao imati posjed koji donosi prirod najmanje 10 000 koku riže (1koku=180litara)-u želji za vanjskom trgovinom ratuje s Korejom da bi došao do Kine, no ne uspjeva i umire.-Tokugawa Iyeyasu- car ga imenuje šogunom,a daymoi su mu morali položiti lensku zakletvu i dati taoce koji će po starom običaju (tako je bilo i s H.) živjetu u blizini njegova sjedišta Edoa(Tokyo)-šogunat(baku-fu) + vlast pojedinih daimyoa nad zemljom,seljacima i bušijama(han)=baku han-novi oblik vladanjaSusret s Europom – japansko “kršćansko stoljeće“ (1549-1639)-Japan se opredjeljuje za pomorsku trgovinu-bavili su se i gusarnjem – gusari (wako)-poboljšanje brodogradnje i navigacije, osnivaju trgovačke naseobine u Annamu, Sijamu, na Luzonu, u Malaji i na Javi-Portugalci se učvrstili u Indiji (“zlatna Goa“) – dolaze do Japana 1542.-dolaze i isusovci – Franjo Ksaverski “apostol Indije“-zatim dolaze Španjolci,Nizozemci i Englezi-Japan je izvozio srebrno,bakar, metalnu robu…-misionari su ispočetka dobro primljeni u Japanu, te se kršćanstvo donekle i proširilo-izaslanici “trojice kršćanskih daimyoa“- posjetili su Lisabon,Madrid i Rim-Oda Nobunaga trpio je kršćanstvo,čak ga i promicao-Hideyoshi ga je nastojao kontrolirati i spriječiti širenje-otvorenost Japana nastavila se još 30godina za šogunata Tokugawe koji je zatvorio Japan (sakoku) 1639.,protjerao Španjolce i Portugalce i progonio kršćane.-Nagasaki (osnovao Omura Sumitada) – jedina vanjskotrgovačka lukaKulturni život i gospodstva Ashikaga i u doba Azuchi-Momoyame-promjene u graditeljstvu-naklonost ratničkg staleža ka meditaciji i slikanju zen-budizma-čajni obredi – kućna i vrtna arhitektura,keramika, cvjećarstvo (ikebana)-Yoshimitsu-treći ashikagski šogun – zlatni paviljon – spoj dvorsko-arsitokratskog, ratničkog i zenskog stila gradnje-Yoshimasu(8.šogun) – podignuo srebrni paviljon

21

-u tim paviljonima davali su izvoditi igre – omiljen u Japanu U nōu – stiliziran spoj glazbe, dramatskog i lirskog pjesništva, simbolične pantomime, raskošnih kostima i drvenih maski.-17.st. dvorci sengoku daimyoa – najpoznatiji dvorac Himeji. Više ne postoje dvorci koji su onda bili na glasu – Azuchi, Osaka, Edo, Hiroshima i Nagoya-strateško središte grada bila je višekatna kula – tenshu-kodai-ji – pokošteni predmeti, ukrašeni zlatom na crnoj podlozi-slikarstvo tušom – suiboku, najglasovitij slikar Sešu-čajni obred- majstori Shuko i Rikyu – sastanak dobrih prijatelja koji piju čaj i dive se priboru. Odvija se u vrtu

DREVNA AMERIKA U DOBA EUROPSKIH OTRKIĆA I OSVAJANJA

AZTECI-Hernán Cortés 1519. iskrcava se na obalama Meksika i pali svoje brodove-posada kreće u unutrašnjost kontinent – prema Tenochtitlánu – gl.grad Azteka-azteci školovali svu djec, bez obzira na porijeklo -demokracija-obitelj-više obitelji klan- 20klanova pleme-Cortés osvaja Meksiko i Peru-Azteci se nikad nisu spojili u jedinstvenu državuPovijesni razvitak astečke države-legende o doseljenju na meksičku visoravni-nakon Itzkóatla na prijestolje dolazi Montezuma I-želi Tenochtitlán učiniti najsjanijim gradom-osvaja grad Chalco, pokušava osvijiti Tlaltelolcu-prodro do Atlantskog oceana i nametnuo danak tamošnjim naseobinama-glavni bog – Huitzilopochitli-Axayacatl – prvobitni aristokratski poredak završava- oblikovalo se ratničko plemstvo-pokorio je Tlaltelolco-za 12godišnje vladavine proširo granice i ugušio brojne ustanke-pokušao osvojiti taraskijska plemena, ali ni on niti jedan astečki vladar nije mogao-na jugu proširili granice do Gvatemale-Tizoc slab vladar – “Tizocov kamen“ jedan od najljepših azstečkih spomenika-nakon Montezume najuspješniji osvajač bio je Ahuizoti – žrtvovao tisuće ljudi pri posveti hrama-gušio ustanke, osvajao područja i prdoro sve do obala Tihog oceana-nasljeđuje ga Montezuma II - vijest o Columbovim brodovima- Tenochtitlán – vrlo povoljan položaj, prjevoz svega kanalima, savršen omjer trgovaca, seljaka i ratnika

22

-imao je vodovod,tržište, a dobavljalo se poludrago kamenje, plemenite kovine,šarena keramika, kakovac,vanilija,perje rjetkih ptica i krzna jaguara i ozelota-sjedište dinastije, obreda i trgovine-susjedni grad Texcoco-središte kulture, filozofa i znanstvenika,pjesnika i sjedište najveće knjižnice. – Nije ostalo sačuvano nijedno djeloDolazak europljana-mit drevnog toltečkog boga Quetzalcóatl – odlazak svećenika-kralja i nagovještaj njegova povratka koji će značiti propast Azteka-Cortés se predstavlja kao Quetzalcóatl bogobojaznom Montezumi II-imao je prevoditelja – španj mornara koji je prije 7 godina doživio brodolom na Yucatanu i naučio običaje i jezik Maya i djevojka koju mu je prodao tarasijski poglavica.-iskoristio je sve informacije(proročanstvo, nezadovoljstvo plemena…)pri osvajanju Azteka-1519. dolazi u Tenochtitlán gdje mu je Montezuma zaželio dobrodošlicu-zarobio je Montezumu i tako sam postao car- namjesnik Kube Velasquez šalje Narváeza da uhiti Cortésa,no ovaj ga pobjeđuje-Montezumu kamenovali vlastiti ljudi-epidemija ospica odnjela i cara Cuitlahuaca (prividno carevao)-Azteci se bune protiv španjolaca i protjeravaju ih iz grada-Cortés se vraća i 1521. osvaja Tenochtitlán – sravnan s zemljom-osvajanje Meksika trajalo je od1522. Do 1526.-Cortés se nadao tituli vicekralja Španjolske u Meksiku, ali mu je čak čin guvernera oduzet-osvaja i današnja područna Californije,Mississipija,Floride i Texasa-kolonijama je prvo upravljalo povjerenstvo koje birokratskim odredbama pravi veću štetu od vojske, na pritužbu španjolskog klera bira se novo povjerenstvo koje upravlja do 1535.nakon njega reda se 61 potkralj od kojih je prvi don Antonio de Mendoza počeo graditi México – središte Nove ŠpanjolskeMAYA-najnaprednija kultura, no već u porpadanju-drevna prjestolnica Uxmal- dinastija Xiu povjeđuje Mayápane i osniva Mani(grad)-Španjolcima ovdje na području Yucatána pružen žestoki otpor-međudinastičke borbe – za hodočašća Cocomi(preživjeli mayápanski rod) napadaju Xiu, dolazi do ratova što djeli i podanike-1540. opet dolaze Španjolci i zbog stanja u državi poražavaju Maye-kasnije je došlo do neuspješnih ustanaka protiv španjolske vlastiPanamska prevlaka -ključno otkriće – Darienska prevlaka - Magellan- vrata za Južno more-od gradova na srednjeameričkom kopnu trajan samo Panama(1519)-Vasco Nuñez de Balboa 1513. kreće na ekspediciju s 190 španjolaca i 600indijanaca preko 700m gorja,močvare. Kada je došao do Južnog more ekspedicija se sastojala od 67Španjolaca. Svečanim obredom je za španjolsku krunu prisvojio Južno more (pacifik)

DRŽAVA INKA-glavni grad - Cuszco-nastali od malog plemena Quetchua –-Peruuanski vladari- potomci boga Intija (Manco-mitski vladar)-u dinastiji Inka ženili se brati i sestra-Pachacutec – deveti i najpoznatiji vladar-osvajač i organizator

23

-godinu podjelio na 12 mjeseci, te svećenicima povjerio nadzor nad kalendarom koji je bio jako važan za poljodjelstvo.-popisivao stanovništvo, stoku, zemlju…-uspješno uzgajali biljke,životinje ne-Tupac Yupanqui – 10.Inka – jedan od najuspješnijih vojskovođa-osvojio kraljevinu Chimu(moćna kaoi i carstvo Inka),pripojio područje današnjeg Ekvadora →produžio granice na J do središnjeg Chilea, na I zapolovio po Rio Beniju i Madre de Dios, na S ekspedicije koje će vodenim putem krenuti prema zapadu(jedina takva kod indijanaca)-Huayna Capaca 11.vladar te dinastije - na S osvaja do današnje granice Kolumbije –za njegove vladavine država Inka teritorijalno najveća-podjelio je državu svojoj dvojici sinovava Huascara i Atahuallpa→ rat u kojem pobjeđuje potonji-1532. Prodor Španjolci pod vodstvom Francisca Pizarra – zarobili Atahuallpa -Atahullpa im nudi velike količine zlata za slobodu na što oni pristaju, no po izručenju otkupnine namještaju proces u kojem ga optužuju za zasnivanje ustanka, mnogoženstvo i ubojstvo brata te ga osuđuju na smrt.-narod se pokorio Španjolcima-Pizarro osnovao Limu-Machu Picchu (otkrivena 1911.)

EUROPA U VRIJEME RAZVIJENOG APSOLUTIZMA

TRIDESETOGODIŠNJI RAT (1618-1648)-Njemačko carstvo žarište sukoba zbog unuarnjih interesnih sukoba na relaciji protestantizam-kršćanstvo-Habsburgovci pomažu protureformaciju – protestanti zahtjevaju da vjerska pitanja ne rješavaju ni sudovi ni Reichstag, a napuštaju ga nakon nesuglasica.-stvaranje protestantske unije pod vodstvom Falačke (1608.) →Württemberg,Baden, Ansbach,Klumbach,Pfalz-Neuburg+ manji državni knezovi i od 1610. Brandemburg- unija se povezuje s Francuskom i protestantima u Češkoj i Austriji.-Katolička liga- Maksimilijan Bavarski+opati i biskupi J Njemačke, Köln, Mainz,Trier i svi ostali katolički staleži- povezuju se s Španjolskom.1.) Češko-falački rat (1618-1624)-Ferdinand II vodi protureformacijsku politiku u Češkoj. Defensori formuliraju žalbu i predaju u prašku dvor.Radikilni plemići izbacili namjesnike kroz prozor=najava rata austrijskoj vladajućoj kući. Češki protestanti dižu vojsku.-Maksimilijan Bavarski savez s Ferdinandom-1620. Koncentirani napad na Češku- Sasi zaposjeli Šlesku i Lužicu,a Ligina vojska Gornju Austriju. Zajednička vojska prodire u Češku,a Fridrik IV (česi ga izabrali za kralja) bježi u Nizozemsku.-posljedice: a) konfiskacija dobara- nestaje češko plemstvo,a bogati se austrijsko npr. Wallenstein b)češka postaje habsburška nasljedna zemlja c)Liga jača, a Unija se raspada2.)Dansko – donjosaski rat (1625-1629) Tilly(vojskovođa Lige) uznemirava luteranske knezove. Donja Saska izabire za vojnog zapovjednika danskog kralja Kristijana IV. Ovaj rat završava porazom protestanta – D.S. nagodila se s carem i raskinula veze s Danskom*Wallensteinovi vojnički pothvati – Albrecht von Wallenstein- bogat veleposjednik. Otvara radionice oružja i ratne opreme na svojim posjedima. Stavlja svoju vojsku na raspolaganje Ferdinandu. 1626. spaja se s Tillyjevom vojskom i zaposjedaju gotov cijelu S Njemačku. Dolazi do spora s švedskim kraljem Gustavom Adolfom koji Baltik drži pod švedskom hegemonijom.

24

-Ferdinand izdaje “edikt o restituciji“ 1629. – vraćanja crkvenih dobara Carstvu( u biti njemu što bi povećalo njegovu aps.moć). 1630. sabor ga odbija.3.) Švedski rat (1630-1635)- Gustav Adolf i Francuska ↔Austrija-najveća je opasnost G.A.(pridružuju mu se i protestanti). Saski knez daje mu svoju vojsku.-Breitenfeld 1631. porazio je Liginu vojsku. Tilly je ponovno poražen i pritom ubijen→ Liga se raspada.-car vraća Wallensteinu vojne časti, a on skuplja vojsku i osvaja Prag. Bitka kod Lützena- smrt G.A. osniva se “heilbronski savez“ protestanata.-na dvoru jaka opozicija Wallensteinu- optužen za veleizdaju, ubijaju ga njegovi vojnici4.) Francusko – Švedski rat (1635-1648) - Francuska najopasniji protivnik- F. dobila Lotaringiju i Alsace. Objavljuje rat Španjolskoj.-ima dogovr s Niz o financijskoj pomoći,a pridružuju joj se Savoja, Manta i Parma, Švedska, grof od Hessen-Kassela i i vojvoda od Weimara-1638. sklapa vojni savez s Švedskom i napada carske zemlje. Do 1648. Fran-Šved vojska prodrla do Praga i Bavarske. Zaključen je mir, rat završen 24.list.1648.-još 1644. sastao se westfalski mirovni kongres- sudjeluju svi državni staleži, zaključen 1648

NIZOZEMSKA(tada Generalne Države):nacionalna borba za nezavisnost-Građanski sloj-nositelj države, mobilizira privredno bogatsvo u borbi protiv Španjolske-1609. sklopljen mir s Španjolskom- u međuvremenu: Nizozemsko-istočno-indijska kompanija (pomorska trgovina Baltik, prekooceanska) i Mijenična banka(središte europskog novčanog prometa)-borbe Moritza Oranskog i Oldenbarneveldta – prvi pobjeđuje-1621. Borba protiv Španjolske.-“haški mir“ 1648.Španjolska priznaje nezavisnost Nizozemskoj

ENGLESKA pod vladavinom kuće Stuart (1603-1689)-pokreti za nezavisnost (Irska, Škotska)-nakon uništenja španjolske armade postaje vladajuća pomorska sila-Jakov I (1603-1625) – sin Marije Stuart- borbe za slobodu vjeroispovjesti radi slobode parlamenta. -“Kralj Velike Britanije“ – Engleska, Škotska i Irska (1604)-ne poštuje autoritet parlamenta, odbacuje katoličanstvo i puritanizam-“gunpowder plot“ veleizdajnička zavjera katolika-pokušava stvoriti apsolutističku vladavinu → opozicija je tzv. nonkonformistička vjerska stranka-Karlo I (1625-1649) – nastavlja očevu politiku-često raspušta parlament → Pettition of rights – zahtjev za poštivanje prava engleskog narodaS obzirom da je kralj nepogrešiv staleži optužuju glavnog ministra za veleizdaju. Karlo im se osvećuje- zatvara vođe opozicije u Tower-iseljavanje puritanaca u Ameriku-ustanak u Škotskoj 1638.- kralj financijski slab i mora sazvati staleže zbog odobrenja poreza- tzv “kratki parlament“ kojeg ubrzo raspušta.-saziva novi “Dugi parlament“ (1640-1653) koji cenzure odluke i financijsku kraljevu politiku proglašava nezakonitom.-društvene, vjerske i političke razlike između Gornjeg i Donjeg doma → ustanak katoločkih Iraca protiv vladajućeg protestantskog sloja.

25

-parlament kritizira kralja zbog pitanja CrkveGRAĐANSKI RAT (1642-1646) kralj poražen bježi u Škotsku, škoti ga izručuju parlamentu.-Oliver Cromwell- u ratu se pokazao kao sposoban vojni organizator, branitelj kalvinistički crkveni općina, “željezni bokovi“ - njegove konjaničke jedinice.-sukob s prezbiterijancima u parlamentu – protjerao ih i sastavio “krnji parlament“ da sudi kralju-1649. Karlo I osuđen na smrt- u očima naroda umro kao mučenik i heroj.

SKANDINAVSKE ZEMLJE I POLJSKA (uspon Švedske)-proces teritorijalnog razgraničenja moći-danski kralj Kristijan IV – ideja unije 3 skandinavske krune pod Danskom → uspješan rat s Švedskom, no uplitanje u 30godišnji rat ga unazađuje.-mir u Brömsebrou (1645) – Danska Švedskoj daje otoke Gotland i Saaremaa, te pokrajine Härjedal i Jämtland – povećan teritorij Švedske- Švedski kralj Karlo IX želi cijelu južnu i istočnu obalu Baltika-Gustav II Adolf (1611-1632) ostvaruje švedsku premoć na Baltiku -Stolbovski mir (1617) Rusija se odriče svog izlaza na Baltik- u brbi s Poljacima osvaja Rigu, a time i cijelo Vidzeme. Kasnije i velike djelove Pruske.- veći državni prihodi od poreza i pomorski carina-umješao se u 30godišnji rat → pripadao protestantskoj kući Vasa- nasljeđuje ga kći KristinaPOLJSKA:vlada pobočna dinastija kuće Vasa → borba za Vidzeme-pravoslavni kršćani u Poljskoj se krajem 16.st. podvrgnuli papi, a plemstvo se okreće zapadnoj Europi(Francuskoj) → to sve sprječava političko djelovanje Rusije

FRANCUSKA NA PUTU KA DVORSKOM APSOLUTIZMU-početkom 17.st. ponovno uspostavljanje državnog poretka-Henrik IV Navarski (1589-1610) – traži potvrdu zahtjeva za nasljedstvo Španjolske- moraju se izmiriti vjerske stranke → preobraćuje se na katoličanstvo, ukidanje Nanteskog edikta-Luj XIII (1610-1643) njegov prvi ministar vojvoda od Richelieua radi na stvaranju vojske protiv Habsburgovaca-njegova “Politička oporuka“- kralj i narod povezani, ali narod ne smije osporavati kralja, jasno razdvajanje staleža,neograničena vlast krune, maksimalno oporezivanje i stalna vojska, ukidanje svih povlastica…-“milosni mir od Alaisa“ – oduzima hugenotima privilegije, ali ne i poseban vjerski položaj- uništava opoziciju visokog plemstva, no ne uspjeva ukinuti parlament,ali mu na razne načine onemugućuje djelovanje-to sve da učvrsti moć francuske monarhije i uspostavi “prirodne granice Francuske“(Rajna – Pirineji) na štetu Habsburgovaca.-francusko sudjelovanje u 30godišnjem ratu njegova je zasluga- stvorio uvjete i početak apsolutizma u Francuskoj

JUŽNA EUROPASLOM TALIJANSKE I ŠPANJOLSKE IMPERIJALISTIČKE POLITIKEITALIJ- 17.st. manje gradske i teritorijalne nezavisne države-Vojvodina Savoja brani se od Francuske,ali Milano postaje Španjolsa pokrajina, njemačkim državnim lenom – Parmom i Piacenzom – vlada kuća Farnese. U Mantovi izumire kuća

26

Gonzaga→ spor oko nasljedstva Habsburgovaca i francuske sporedne loze Gonzaga-Neveres. Firenca glavni grad Toskane pod Medicima gubi moć,Napulj i Sicilija pod Španjolskom također, ali i Venecija(zbog prekida trgovine s Istokom)-Umjetnost cvate: arhitektura, slikarstvo, glazba + zajednički jezik i religija=nova vrsta nacionalnog identiteta ŠPANJOLSKA- devalvacija zbog nekontroliranog uvoza plemenitih metala-progon Židova i maursko-španjolske rase Moriska → siromaštvo i zapuštenost velikih teritorijaFilip III (1598-1621 – prepušta zemlju svom miljeniku grofu Lermi –“najveći španjolski kradljivac“-1621. Rat za osamostaljenje Generalnih Država (a.k.a. Nizozemske)-1640. Portugal izlazi iz personalne unije s Španjolskom

DOBA LUJA XIV (1643-1715)-nakon westfalskog mira – rani apsolutizam-francuska pod Lujem XIV – razvoj apsolutizma-poljoprivreda:opća promjena zbgo razvoja novčanog gospodarstva – teška opterećenja seljaka koji prodaju ili zalažu posjede- plemići se tako bogate-zbog raspadanja feudalnog poredka dolazi do društvene mobilnosti → zakupci odlaze raditi u manufakture ili kao radnici na zemljišnim posjedima-kupovanje državne službe = kupovanje plemstva- monarh slobodno djeli državne službe i časti, privreda ovisi o žetvi → propast nekih plemenitih obitelji-država želi dignuti spremišta za žitarice, tome se protive zemljoposjednici-najveće porezne obveze ima treći stalež tj.seljaci-1648.ustanak fronde-obrana od apsolutističkih mjera → kardinal Mazarin (regent, Luj maloljetan) je slomio ustanak i natjerao Španjolsku koja se pridružila ustanicima na Pirinejski mir (1659) → povećan teritorij Francuske na jugu i bračni ugovor Luj XIV i kći Filipa IV-prvi “rajnski savez“ – Mazarin + Mainz, Köln, Pfalz-Neuburg,Hessen-Kassel, Švedska i vojvode od Braunschweiga protiv habsburške politike- nakon njegove smrti Luj vlada sam – nepovjerljiv je prema visokom plemstvu, obavezuje ga na službu na dvoru i čini ovisnim o svojoj milostonji-Lettres de cachet – nalozi za uhićenje – način porovođenja svoje volje-Mreža kraljevih organa – intendanture u pokrajinama, magistrati u gradovima, stroga cenzura,tajna policija, sigurnosne službe…-stalna vojska povećana na 170 tisuća ljudi-politika protiv hugenota i jansenista (sekularizam), ukidanje Nanteskog edikta → emigracija protestanata -opiranje apsolutizmu u svijetu općenito – posljedica želje za sekularizacijom-Richard Simon – filološki tekst o “neistinama“ u Starom i Novom zavjetu Baruch Spinoza “Teološko-politički traktat“- zahtjeva sekularizaciju Pierre Bayle – Nizozemac, zalaže se za slobodu znanosti John Lock – pobija nauk o nedopustivosti ukidanja ugovora o vlasti između kralja i naroda-Ekonomist Jean-Baptiste Colbert - zahvaljujući njemu Luj ima državni budžet. Nastupa kao mecena umjetnicima, odlučuje izgraditi Versailles, gradi kanal između Atlantskog oceana i Sredozmenog mora, udvostručuje francusku trgovačku mornaricu, gradi ratnu mornaricu…-Ekonomija: Snizuje poreze na zemljišne posjede 3. Staleža, umjesto feudalnog tereta – novac, oporezuje luksuznu robu, podiže državne manufakture, zabranjuje iseljavanje, stvara državne monopole, određuje cjene poljoporivrednim proizvodima, pomaže seoskim zajednicama pri otkupu zemlje…

27

-unatoč svemu tome izdatci države su preveliki, Luj XIV okreće se privatnim kreditima, pa možemo govoriti o pritajenom bankrotu zemlje-bankrot je posljedica vanjske politike “kralja sunca“ tj ratova s Šapnjolskom i Nizozemskom-u tim ratovima poziva se na “pravo devolucije“ tj pravo o nasljeđivanju kćeri iz prvog braka pred sinovima iz drugog-tada se Generalne Države i Eng. mire i s Švedskom spajaju trojni savez protiv Francuske – sklapaju mir u Achenu – Franc. dobiva pogranične tvrđe,a 1670. zaposjeda Lotaringiju-s Engleskom sklapaju mir,a pridružuju se Švedska i Njemačke državice -1672.rat protiv Generalnih država-protufrancuska alijansa – Austrij+ Španjolska, Nizozemska, Danska i Lotaringija-Njemačko carstvo najavljuje rat Francuskoj 1674, a zatim i Švedskoj zbog napada na Brandenburg-separatni mir s Nizozemskom i Španjolskom kojem se priključuje i car-Alsace pripojen Francuskoj-Villim III Oranski –savez protiv francuske, prekinut napadima Turaka (Beč 1683)-kasnije kao Eng.kralj Villim III – savez između Eng.Generalnih Država, Njemačkog carstva,Španjolske i SavojeRat za falačko nasljeđe 1688 -1697- francuzi razorili Heidelberg i opustošili Švapsku, ali ipak pobjeđeni od strane engleske i nizozemske mornarice → mir u Rijswijku-francuska moć opada-Austro-ugarska, Eugen Savojski…Rat za španjolsko nasljeđe -smrt kralja Karla II, oporučno ostavlja Španjolsku Filipu od Anjoua(unuk Luja XIV)-traži se podjela Španjolske među silama zbog održavanja ravnoteže moći (podjela između Filipa i Karla Habsburškog)-1701.Filip od Anjoua postaje Španjolski kralj Filip V. → rat!!!(Francuska+knezovi Wittlesbach) protiv svih-umire Josip I, a nasljeđuje ga španjolski protukralj vojvoda Karlo – mognućnst spajanja Austrije i Španjolske ne odgovara planovima pomorskih sila.-mir u Uterechtu 1713. Filip V priznat za kralja Španjolske, ali španjolska i francuska kruna ne smije se sjedinit pod jednim vladarem -car Karlo VI traži cijelu Španjolsku → rat s Francuskom → mir u Rasttatu 1714.-razdoblje iza kojeg je uslijedila smrt Luja XIV obilježilo je slabljenje Francuske i unutarnje nemire zbog protjerivanja hugenota i jasenista i općenito apsolutizma→Ustanak “camisardsa“

NJEMAČKA nakon tridesetogodišnjeg rata-promjena unutarnje organizacije zbog westfalskog mira- feudalna država sada slabo povezane kneževine(svaka ima svoju autonomiju)-posljedice ratnog pustošenja- zapuštenost poljoprivrede, nazadovanje trgovine i obrta-carine između malih državica otežavaju unutrašnju trgovinu-Nürnberški sporazum 1650. potpisan s Šveđanima- oni se polako povlače iz zaposjednutih pokrajina-Ferdinand III 1653. saziva Reichstag u Augsburgu kako bi ispunio jedan od uvjeta mira – novi izborni red za biranje rimskog cara -suparništvo u Reichstagu između knezova izbornika, ostalih knezova i predstavnika građana-Fridrik Vilim I Brandenburški – na čelu opozicije protestantskih knezova -odobreno ubiranje poreza za stalnu vojsku-nakon smrti Ferdinanda III izabran Leopold I

28

-Mazarin ne želi austrijskog kandidata, stoga podržava kneza-izbornika Mainza - Schönborna → stvara Rajnski savez (1658) da bi cara prisilio poštivanje odluke o ne pomaganju Španjolskoj u Pirinejskom ratu-Leopold saziva Reichstag – problemi nisu rješeni zbog suprotnih interesa staleža-on se produživao,pa državni staleži više nisu osobno prisutni nego dolaze njihovi zastupnici-tri centra moći Njemačke –Brandenburg,Austrija i Rajnski savez

Formiranje PRUSKE-Fridrik Vilim I Brandenburški (1640-1688) – iskorištavao ratove velikih sila za gradnjo što veće samostalnosti svoje kneževine-Šveđani i Poljaci priznali njegovu suverenost nad Istočnom Pruskom-vojska podupire njegovu politiku-da bi imao veliku vojsku - provođenje jedinstvene porezne politike, preuzimaju se i razne upravne zadaće →administrativna organizacija s centralnom upravom -prihvatio hugenotske izbjeglice u Istočnu Prusku-“nordijski rat“ (1700-1721) August Jaki kralj Poljske + Danska i Rusija napada Švedsku-------švedski kralj Karlo XII prisilio Augusta na mir u Altranstädtu (1706) –odriče se poljskog prijestolja-Fridrik mora ostati neutralan inače bi došlo do općeg europskog rata,no ovaj rat Pruskoj omogućio dolazak do Pomorja

AUSTRIJSKI RATOVI S TURCIMA-pod carem Leopoldom I (1658-1705) sjedinjene sve nasljedne zemlje pod centralističkim administrativnim aparatom-kruna sv.Stjpana pripada nominalnoj austrujskoj vladarskoj kući - Ugarsku napadaju Turci - teško se uklapa u habsburško carstvo (protestanti,premoć plemstva)-Austrija ratuje s Francuskom Z (španjolsko nasljedstvo)i Osmanskim carstvom (I)-1663. veliki vezir Ahmed Köprülüj (Ćuprilić) zauzeo tvrđavu Neuhäusel-bitka kod Szentgotthárda na rijeci Rábi 1664. Brandenburg,Saska, Bavarska i Rajnski savez + Francuska šalju pomoć te pobjeđuju tursku vojsku-“sramotni mir“ u Vasváru – hrvatsko i ugarsko plemstvo osjeća se izdano → ustanak protiv austrijske krune (zajedno s Turcima i Francuzima) – okrutno ugušen-pobuna Kuruca na S Ugarske , vođa grof Imre Tököly poziva u pomoć Turke- pod zapovjedništvom velikog vezira Kara Mustafe protjeruju carsku vojsku iz Ugarske i opsjedaju Beč 1683.-iste godine pod zapovjedništvom poljskog kralja Jana Sobjeskog i Karla V Lotarinškog carska vojska + Saska, Bavarska, čete iz Franačko-švapskog okruga i poljska vojska porazila Turke-“Sveta Alijansa“ – Leopold I, Poljska,Venecija i Rusija-uspješne bitke(Pečuh,Mohač) →oslobođena Ugarska i dio Hrvatske-Austro-Ugarska monarhija (1867)-osvojen Beograd 1688-princ Eugen Savojski pobjeđuje Turke u bitci kod Sente 1697.-zaoštravanje rata za španjolsko nasljeđe → mir u Srijemskim Karlovcima 1699. U kojem je Habsburgovcima potvrđen posjed Mađarske, oslobođenih hrvatskih zemalja i Sedmogradske-novi rat s turcima 1716-1718 – Eugen Savojski pobjeđuje → mir u Požarevcu 1718. (najveći opseg Austro-Ugarske)-Nakon smrti Josipa I nasljeđuje ga Karlo VI

29

-umro bez muških nasljednika ali proveo Pragmatičku sankciju 1713 (pravo nasljeđivanja žena)

ŠVICARSKA-sustav saveza manjih pokrajina povezanih garantnim pismima-nakon westfalskog mira istupa iz saveza njemačkih država-13 mjesta (začetak Saveza švicarskih kantona) – sastaju se na vjećanju u Badenu-konfesionalni sukobi (protestantski kantoni, katolički kantoni)-30godišnji rat nije ju pogodio- cvate poljoprivreda, visoke cijene proizvoda i zemljišta. Nakon završetka rata naglo opadanje(najviše pogodilo seljake) →vlade u Bernu i Luzernu provele devalvaciju, ali dale prekratak rok za zamjenu novca → seljačka buna-sklopljen tzv. huttwilski savez i dolazi do sukoba s vlastima-1653. Buna ugušena- seljački savez se raspao-30godišnji rat s neprekidnim obratima zahtjevao je jaku centralnu vlast, trebalo je nadalje kontrolirati privredu i omogućiti snabdjevanje namirnicama unutar države. Potrebna je koncentracija vlasti-16.st.izbjeglice mjenjaju socijalnu strukturu,ali pridonjeli izgradnji trgovine i industrije-na čelu pokrajina vlada koju salinjava veliko vijeće,malo vijeće kao izvršni organ velikog i načelnik. -javlja se želja za sjedinjenjem-vanjska politika: sve veći utjecaj Francuske pod Lujem XIV – Francuska postaje dominantna sila za Švicarsku-1674. prvi puta stranim vojskama zabranjuje prolaz kroz zemlju – neutralnost-1685. ukidanje Nantenskog edikta – protestanti emigriraju u Švicarsku. Također pijemontški valdenzi.-sukobi između protestanata i katolika završeni mirom u Argauu 1712 – vjerska ravnopravnost obiju konfesija

NIZOZEMSKA:slom nadmoći na sjeveru-1648.(westfalski mir)priznata Republici Nizozemskoj nezavisnost-sastoji se od 7 sjevernih pokrajina -savez država bez monarha – skupština poslanika pokrajinskih staleža sastaje se u Den Haagu i svakih 5 godina bira pročelnika vijeća.-vojskom upravljaju Oranijci(potomci Vilima I Oranskog) kao namjesnici. Zbog oslabljene potrebe za vojnom upravom nakon osamostaljenja protive se sticanju potpune slobode Nizozemske te vlada ukida to namjesništvo.-vlada patriscijski sloj građana koji se okreće pomorskoj trgovini-napadi Luja XIV → pozivaju Vilima III (budući eng.kralj) u namjesništvo, on postaje najuporniji Lujev protivnik-postala je u 17.st.velesila-prisiljena skapati saveze i ratovati: Cromwellov “navigacijski akt“ –nizozemsko-engleski sukob (1652-1654), nakon kojeg dolazi do drugog sukoba s eng. u kojem niz.ratuje na strani Francuske (1665-1667)Nizozemska želi spriječiti jačanje Francuske, pa ulazi u savez s Engleskom i Švedskom. Luj XIV diplomacijom predobiva Englesku te napadaju Nizozemsku 1672. Francuska ispočetka pobjeđuje, no Nizozemci se služe lukavštinom i ispuštaju vodu na veli dio ravnice duž granične linije te se francuske čete moraju zaustaviti.Vilim III protjeruje francusku vojsku,a 1674. sklopljeni su odvojeni mirovni ugovoriGospodarstvo i društvo-nezadovoljstvo drštva zbog prevelikog jaza između bogatih i siromašnih

30

-vjerski sukobi tolerantnih i ortodoksnih kalvinista-nisu imali prirodne uvjete za poljoprivredu, okrenuli se pomorskoj trgovini i prijevozu tereta-17.st. drže Baltičko more. Također imaju trg.ispostave u portugalskim i španjolskim kolonijalnim posjedima (S Amerika,Antili,Istočna i Zapadna Indija,J Amerika,J Afrika)-1602. različita trgovačka društva povezala se u Nizozemsko-istočnoindijsku kompaniju-imaj trgovački monopol izmđe proizvođačkih i potrošačkih zemalja, koji im oduzima Engleska 1667.-u Amsterdamu se osniva mjenična banka-industrija tesktila,pivovare, brusionie dijamanta i proizvodnja fajanse, mlinovi-razvija se novi društveni sloj – gradski trgovački patricijat koji cijeni trgovački uspijeh,sposobnost i poštenje-slobodna misao,potreba za općom informiranošću-zbog merkantilističkih interesa drugih europskih naroda opada moć Nizozemske nakon 1650.-izbija privredna kriza 1672.-Vilim III Oranski ratuje s Francuskom. 1688. postaje eng.kralj i Nizozemska sklapa savez s Engleskom.-rat za španjolsko nasljeđe iscrpilo ju je i prevlast dalo Engleskoj ENGLESKA: razvoj u ustavnu državu-nešto malo vjerskih sukoba, ugl sukobi između kralja i parlamenta( Jakov I, Karlo I)-na vlast dolazi Oliver Cromwell – ukinou je Gornji dom jer sastavljen od kraljeve stranke i raspustio krnji parlament-1653. počinje vladati kao lord protektor – diktatorski režim do 1658.-unutrašnja politika nije zaživijela, ali dobra vanjska politika-1651.“navigacijski akt“ (usmjeren protiv Nizozemske) – u Engleski i njene kolonije smiju robu uvoziti samo engleski borodovi ili ono borodvi s više od pola engleske posade -ratovi s Nizozemskom (svi su gore navedeni)-pobjeda u ratu s Španjolskom oko slobodne trgovine u njenoj koloniji Jamaici-Parlament 1668.pozvao Karla II (sina Karla I) – nastavlja obiteljsku politiku apsolutizma-vraća Gornji dom – kraljeva stranka ergo pomaže njegovom apsolutizmu-problemi s parlamentom – vjersko područje – 1673. zakon o provjeravanju građana – oni koji žele obavljati građansku ili vojnu službu moraju priznati kralja kao glavu crkve i dati izjavu protiv katoličkog nauka-kralje je davao prednost katolicima tj najunosnije državne službe, te vršio nasilna i neopravdana uhićenje svojih protivnika-nasljedio ga brat Jakov II (1685-1688) – iako katolik preuzima crkveno vrhovništvo anglikanske crkve. Također želi uspostaviti svoju apsolutni vlast.-želi iznova u Engleskoj proširiti katolicizam.-ne želeći vladavinu katoličke dinastije englezi pozivaju Vilima III Oranskog(unuka Karla I i zeta Jakova II)-njegovom vladavinom (1688-1702) Engleska ulazi u personalnu uniju s Nizozemskom-kraljem ga je proglasio parlament nakon što je odobrio Declaration of Rights – izjavu koja daje parlamentu prava odobravanja poreza te slobodu izbora i govora. Ona je postala osnova parlamenratizma u Engleskoj-sada se u parlamentu stvara dvopartijski sustav – torijevci (anglikansko seosko plemstvo) koji se zalažu za veća prava vladara i vigovci (građani puritanci) koji žele proširena prava parlamenta-da bi se sprječili daljni vjerski sukobi Stuartima se oduzima pravo nasljeđivanja, a daje se dinastiji Hannover-nakon smrti Vilima III (i Ane Stuart) Engleska ulazi u personalnu uniju s Hannoverom

31

ŠVEDSKA: od velesile do sloma u nordijskom ratu-nakon 30godišnjeg rata preuzela je vodstvo nad nordijskim zemljama-dominantna pozicija na Baltičkom moru, međutim Danska je još dovoljno jaka pa se Švedska upušta u ratove da bi osigurala svoju pozicija vladara Baltika-prvo se mora ekonomski učvrstiti - kancelar Axel Oxenstjern posvetio se gospodarstvu-na vijest da Rusi misle zauzeti Vidzeme Kralj Karlo X Gustav se mješa u rusko-poljski rat i štiti svoje interese-Poljska je razorena i naziru se želje diobe između Švedske i njnog saveznika Brandenburga- Danska krenula u rat s Švedskom → mir u Bohuslänu – švedska sad ima prilaz Sj.moru-Karlo X Gustav upušta se u ratove protiv Brandenburga,Danske i Rusije→ 3 mira ali Švedska nije potpuno uspjela osigurati svoj položaj na Baltiku-nakon smrti Karla X Gustava osnovana je skrbnička vlada – oblik vlade koje je švedskoj donjela temeljni ustavni i upravni poredak → 5 stockholmskih kolegija izabranih iz aristokratskih vijeća sastavljenog od 25 članova. + Službe: predsjednici kolegija,državni kancelari,predsjednik državnog vijeća,pročelnik državen riznice i državni mršal i državni admiral.-Karlo XI (1660-1697) – vraća suverenost vladara – oduzima vlast državnom vijeću,a 1693.isključuje Državni sabor Riksdag koji obećava potpunu podložnost kralju.-reforma vojske: opskrbljuje ju sustav seljaka i zakupnika, vojnici žive na malim posjedima od kojih se uzdržavaju. Sredstva za tu reformu dobiva od oduzimanja posjeda visokoj aristokraciji protiv čega se bune u Vidzemu (Johann Reìnhold von Potkul) što dovodi do oduzimanja samouprave Vidzemu.-vanjska politika: Švedska ratovala s Franscuskom – mora se braniti od protufrancuske koalicije-udružuje se s Nizozemskom i Habsburgovcima protiv hegemonije Francuske-Danska 1697. stvara savez protiv Švedske čime se priprema nordijski rat-Karla XI nasljeđuje maloljetni sin Karlo XII (1697-1718)-njegova sestra udala se za vojvodu od Holstein-Gottorpa koji se želi osloboditi danskog vrhovništva uz pomoć Švedske-Danska se povezuje s Poljskom i Rusijom pod carem Petrom I te pokreće tzv. nordijski rat (1700-1721) – Rusija želi prilaz na Baltičko more-na početku Švedska pobjeđuje - mir s Danskom, poraz cara Petra kod Narve-zatim Karlo XII kreće na poljsku Sasku i osvaja zemlju,a Augusra Jakog primorava da se odrekne poljske krune-pomaže turskim ratovima protiv Rusije-slabi pomorki savez s Nizozemskom-Petar I u međuvremenu reorganizirao vojsku, osvojio Ingermanlandiju i ondje u močvarama Neve osnovao Petrograd-bitka kod Poltave 1709. – poraz Švedske-Rusija osvaja Vidzeme,Estoniju,Kurzeme i Finsku te učvršćuje položaj na Baltičkom moru-Danska,Hannover i Pruska okupiraju švedske posjede na njemačkom tlu-Karlo XII traži pomoć sultana u ratu protiv Rusije. Turci napadaju - Rusi se odriču Azova i nekih švedskih posjeda-Karlo XII umire 1718. -rapodjela: Hannover dobiva Bremen,Verden.Pruska dobiva Szczecin,Pomorje do Peenea i otoke Usedom i Wollin. Danska Wismar, Zapadno Pomorje s otokom Rügen. Rusija mirom u Nystedu (1720) dobiva Vidzeme,Estoniju,otoke Saaremaa i Hiiumaa,Ingermanlandiju i Kareliju čime je ostvarila svoj cilj i stekla bazu na Baltičkom moru .

32

DANSKA:švedska hegemonija i uspon aspolutizma-utjecaj Danske sve manji nakon poraza Kristijana IV u 30godišnjem ratu-jača utjecaj Švedske među nordijskim zemljama-ratovi iscrpili zemlji, a mjere koje Državni savjet i Državni sabor donose da bi povećali prihode dovode do socijalnih nemira u naraodu-visoko plemstvo posjeduje polovicu obradiva tla zbog čega je težak položaj seljaka koji sve ćešće gube svoju slobodu-dolaskom na prijstolje Fridrik III pomaže ustanku neplemićki staleža (jako plemstvo ne odgovara njegovu apsolutizmu)-Državni sabor (1660) na kojem prevaguju građanstvo i svećenstvo proglašava kraljevsku čast nasljednu (do tada bila izborna) + zakoni o ovlaštenjima→ apsolutna vladavina-1665. proglašen kraljevsk zakon (lex regia) koji kao jedini europski ustavni zakon uvodi monarhijski apsolutizam – prvo zakonsko učvršćenje apsolutizma u Europi-Fridrika III nasljeđuju Kristijan V,a zatim Fridrik IV (1699-1730) – nastojao ojačati kraljevska prava u Holsteinu, vratiti područja izgubljena od Švedske (nordijski rat) POLJSKA : do vladavine Augusta Jakog Saskog-otkako je Poljska postala Europska velesila (1386.pod Jagelovićima) njenu vanjsku politiku obilježavaju želje za hegemonijom Rusije, Osmanskog carstva i Švedske-kraljevstvo je izborno – sve veći utjecaj knezova izbornika-pogranični kozaci brane od Turaka-plemićka demokracija s kraljem na čelu (on ne smije proglasiti zakone bez Drž.sabora)-da se neki zaključak poništi dovoljan je samo jedan veto – druge države to koriste i vrše svoj utjecaj -Jan II Kazimir (1648-1668) iz kuće Vasa – neprekidni ustanci kozaka, prodori Tatara i napadi Šveđana, Brandenburga i Sedmogradske-Ruski osvajački rat koji je buknuo kao ustanak kozaka završen je 1667.primirjem -zbog posljedica rata i bolesti broj stanovništva pao je na minimum, pa su se dogodile i promjene u socijalnoj strukturi zemlje-slabljenje kraljevske moći – Jan II. Kazimir odrekao se prijestolja-na prijestolje dolazi poljski plemić Michał Korybut Wíśniowiecki-njegov vojskovođa Jan Sobjeski se proslavio u borbi protiv Turaka-zbog stvaranja proasutrijskih struja (Andrija Olszovski)Turci im 1671. najvaljuju rat nakon kojeg Poljska plaća danak,izgubila je Podolje,djelove Ukrajine i tvrđave Kamenec i Podolskij-Sobjeski je porazio tursku vojsku 1673. u bitci kod Tvrđave Hotin (JZ Ukrajina)- Wíśniowiecki umire i nastaje metež oko izbora novog kralja –-Jan III Sobjeski (1674-1696) mora nastaviti rat s Trucima-1676.sklopio mir – Poljska više ne plaća danak i vraćeni djelovi Ukrajine (do smirivanja dolazi tek nakon Carigradskog i Radzyńskog mira 1678 i 1681)-1675.ugovor u Javorovu – Poljska se obavezuje napsati Brandenburg, a dobiva francusku financijsku pomoć-savez s Švedskom 1677.i mješanje u brandenburško-švedski rat-Oslanjanje na Austriju – ustanak Kuruca u Mađarskoj mogao je naštetit i Poljskoj, pa ga guše zajedno s Austrijancima → 1683.sklopljen savez s Austrijom (više nisu pod utjecajem Franc)-1686.u protuturskom ratu s Rusijom i Austrijom-Saski knez August Jaki (1697-1733)dolazi na prijstolje nakon Jana III Sobjeskog – Poljska sada personalnom unijom povezana sa Saskom-rat protiv Švedske,te nordijski rat

33

RUSIJA – doba meteža i skretanje prema Zapadu-1598.umire Fjodor, sin Ivana IV – završetak dinastije Rjurika-socijalni i politički konflikti – moskovsko cartstvo na rubu sloma(građanski ratovi, anarhija i opasnost da zemljom zavladaju stranci)Doba meteža-Ekspanzionistička politika Ivana IV Groznog povećala državu,ali nedostaje politička socijalna i ekonomska osnova da bi ona bila stabilna.-Sustav opročnine (tajna policija) vrši nasilno iseljavanje i preseljavanje – desetkovani važni slojevi države, nazadovanje poljoprivredne proizvodnje-pošto je carska obitelj izumrla arisokracija se nada uspostaviti vladavinu boljara – otpor plemića koji ovise o carskoj moći-kao regent nastupa Boris Godunov , a kasnije i kao prvi izabrani car – izabrao ga Zemski sobor 1598.-Zemski sobor je nešto slično staleškom predstavništvu, a sastoji se od crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika i svih slojeva plemstva. Trebao je u narednom razdoblju imati određenu moć, no što je stanje bilo bolje to ga je car više ograničavao.-Nakon smrti Borisa Godunova(1605.) pojavljuje se lažni Dimitrij(1) – navodno sin Ivana IV kojeg Godunov nije uspio ubiti. Vladao je samo jednu godinu zahvaljujući poljskoj financijskoj i vojnoj podršci.(1606) srušena Dimitrijeva vladavina.-boljar Vasilije Šujski – njegova stranka proglašava ga carem aklamacijom-pokušava osigurati pomoć Šveđana što izaziva Poljsku-situacija se zamrsila jer se pojavljuje drugi kažni Dimitrij (2) -1609.poljske čete ulaze u Moskvu – prijedlog da vladarem postane poljski princ Vladislav (Žigmundov sin) ali mora ruskom carstvu zajamčiti samostalnost i očuvanje pravoslavlja, čak i on mora prijeći na pravoslavlje. Cijeli državni poredak u tom prijedlogu zamišljen je tako da svi najvažni organi vlasti(sud,zakonodvani,porezi) ostaju u rukama Dume i Zemskog sobora.-Žigmund se oštro protivi prelasku svog sina na pravoslavlje i sam napada.-veliko protivljenje ulasku u personalnu uniju s poljsko-litavskom-svećenstvo oragniziralo otpor pod vodstvom kneza Požarskog-1613. “Veliki zemski sobor“ bira za cara Mihajla Fjodoroviča Romanova (1613-1645) – kraj meteža, Rusija ima novu dinastiju-Moskovska se država nanova izdiže pod Aleksejem Mihajlovičem Romanovim (1645-1676)Početak europizacije i crkveni raskol (1613-1676)-modernizacja Rusije počela je još za prvog vladara dinastije Romanov -za vrijeme cara Alekseja – inozemni stručnjaci, reorganizacije vojske, poljoprivreda, metode kopanja i obrade ruda-protiv tog razvoja konzervativen snage pravoslavne crkve-17.st.patrijarh Nikon izrađuje nacrt obnove crkve (grčki uzor mu je najvažniji) uz carevo odobrenje-otpor reformama koje je koncil 1654.donio-nasilna provedba reformi naposljetku dovodi do rascjepa u crkvi-Car poziva strance: vojne stručanjek, stručnjake za naoružanje, obrtnike,liječnike,učenjake…-sve više se prihvaćaju zapadnjački običaji, pogotovo među plemstvo( europska moda,glazba za vrijeme blagovanja, vlasulje, kazališne predstave)-novosti u privredi i upravi:inustrijalizacija radi zadovoljavanja vojnih potreba (industrija metala i oružja u Tuli i na Uralu), reorganizirani disciplinarni birokratski aparat.

34

Petar I: Rusija kreće prema Zapadu-1682.umire Aleksejev najstariji sin Fjodor bez nasljednika → suparništvo obitelji Aleksejevih žena – Miloslavskih i Nariškinih – carska je kruna pripala sinu Natalije Nariškine desetogodišnjem Petru. No Miloslavski s moskovskom posadom strjelaca preuzimaju vlast te kao regent vlada carica Sofija.-Petar je poslan na ljetni posjed Preobraženskoj gdje je razvio vojne i tehničke sposobnosti. Tamo je od svojih vršnjaka napravio dvije izvježbane postrojbe - pod vodstvom nizozemskih obrtnika gradi se prvi bord pri čemu je Petar stekao obrtničke vještine i tehničko znanje u brodogradnji-njegova obitelj vrši “Državni udar“ i svrgava Sofiju – Petru se pridružili strijelci,vojnici, boljari i voditelji državnih službi-inkognito putuje po Europi, upoznaje se s političkim prilikama, mišlju, vještinama itd. i želi europizirati svoju zemlju-reforme: boljari su morali rezati brade,nositi europsku odjeću, a početak godine prenosi iz rujna na siječanj-u Europi je također saznao da se saveznici “svete lige“ ne zanimaju za rat protiv Turske (traje rat za španjolsko nasljeđe)-interes prebacuje na Baltik. Na poziv poljskog kralja Augusta Jakog zajedno s Danskom formira savez protiv Švedske, te dolazi do nordijskog rata (1700-1721)-Rusija je na početku poražena od strane Karla XII(bitka kod Narve 1700), ali je na kraju pobijedila (bitka kod Poltave 1709) -1703. osnovan Petrograd (Sankt Peterburg)-modernizacija i povećanje vojske,stvaranje mornarice,tehničko dotjerivanje instrumenata državne vlasti- mir u Nystedu 1721. Rusija se teritorijalno znatno proširila - Vidzeme,Estoniju,otoke Saaremaa i Hiiumaa,Ingermanlandiju i Kareliju čime je ostvarila svoj cilj i stekla bazu na Baltičkom moru- od 1721. Petar nosi naslov “sveruski imperator“Rusija i središnja Azija-područje oko Kaspijkog mora dobiva sve veće značenje otkako je Rusija odrezana od Crnog mora-pokušavaju pridobiti Armence da trguju svilom preko Petrograda,a ne preko Turske, proširiti trgovinu s Perzijom i kanatima Buhare i Chive → uspostava veze s Indijom-ekspedicije da otkriju put do Indije (poslanik javlja da nema rudnog bogatstva)-1717.s Perzijom trgovački ugovor – (1721-1723) rat u kojem Rusija osvaja pokrajine na J i Z obali Kaspijskog mora –zbog slavosti Perzije i straha da je Turci ne pokore i prošire svoju vlast na Kaspijsko more do Kavkaza-Petrovi nasljednici nisu uspjeli zadržati osvojene perzijske pokrajine.

EUROPSKA KULTURA I VRIJEME BAROKA

-prijelaz s Manirizma 1600. na Barok – umjetnost rokokoa 18.st.sadrži neke barkone značajke-portg.baroco – biser nepravilna oblikaArhitektura-pojam barok se prvi puta spominje u njoj -crkve:grade se prema uzoru na crkvu Il Gesù u Rimu – dugački uzdužni brod i kraći porečni,a na križoštu kupola. Bočnih brodova nema, umjesto bočne kapelice s oltarima-samostani – naljeđena shema npr.samostan u St.Gallenu, ali križni put ima manju ulogu, a prostorije rednovnika spartanski jednostavne

35

-DVORCI: izvan grada. 2 perspektive – 1)gradsko pročelje, ulice u obliku lepeze vode prema dvorcu 2)vrtna fasada koja se otvara prema parku-tlocrt je zasnovan prema načelima simetrije, a važnu ulogu ima sustav paviljona – oko povišene glavne zgrade,simetrično su raspoređene druge zgrade-umjetnički opremljene prostorjie su npr.glavna zgrada koja ima kupolu , a iz prizemlja vodo raskošno stubište koje igra važnu ulogu u ceremonijalnom životu-svečana se dvorana nalazi ili u katu iznad stubišta ili se bočno nadovezuje na nj-otkako je Luj XIV sagradio Versailles u svim se raskošnim dvorcima nalazi galerija ogledala-kazalište: važna uloga kao zabavište – igrokazi, opere i baletiStruktura barokne arhitekture – uzor zgrade koje je izgradio Palladio-naglašavanje pročelja koje je istureno i bogato rasčlanjeno(vertikalno trostruko)-dinamična trojna raspodjela- istaknuti srednji dio i naglašeni ugaoni paviljoni-visoko rustikalno podnožje-prizemna zona, iznad kolosalni red sa stupovima na istaknutom djelu zgrade i pilastrima na uvučenom. Zgrada se završava polukatom(mezanin) ili potkrovljem-Zidovi: i sakralna i profana arh.prema tročlanosti. Iznad poda zona podnožja, zatim velike plohe zidova (ponekad razdjeljena pilastarima),iznad zona svoda.-nacionalne razlike: Francuska – klasicistički arhiterkurni sustav ↔ Italija – tjelsnost i pokretljivost (Bernini); Njemačka: profana- Francuska, sakralna - Italija Slikarstvo i plastika-sakralno: svi se elemetni žele prikazati ovozemaljskim -profano: vadari kao božanstva-umjetnos teži povezati se s promatračevim osjetilnim iskustvom-stropne freske u crkvama otvaraju pogled u nebo – optičke varke npr. likovi koji prividno lebde ili takva svijetlost da čini veo -profane stropne slike prikazuju vladare koji stoluju u oblacima, a muze kreposti ili zemlje im iskazuju poštovanje (Slike: Mgdalena pokajnica:Pedro Mena y Medrano; port.Willema Heythuyzena:Frans Hals)Nizozemsko slikarstvo – razvilo se samostalno unutar Baroka-nasljeđe renesanse, trijeznost i smisao za realnost ,ljepota detalja, bez sentimentalnosti-stvaraju se portreti,skupni portreti,genre-slike,mrtva priroda,slike životinja i arhitekture,pejzaža i mora-Rembrandt Harmenszoon van Rijn – duboko religiozno, ali ne i crkveno slikarstvoOblikovano na ljudskom doživljaju-Peter Paul Rubens – antipod Rembrandtu. U njegovim djelima očituje se dinamična bit Baroka. Istinito i uvjerljivo prikazivanje, bez uljepšavanja.-od njegovih učenika je najznamenitiji Antonius van Dyck (dvorski slikar u Eng)Francusko slikarstvo – Nicolas Poussin –nadovezuje se na antiku i Rafaela-povodeći se za talijanom Carraccijem stvorio je “herojski pejsaž“-Claude Lorrainz – najpoznatiji pejzažist svog vremena

EUROPSKA FILOZOFIJA I ZNANOSTI-glavni mislioci:Decartes, Spinoza, Leibniz-Baruch de Spinoza, Blaise Pascal,Giordano Bruno, Gallileo Galilei,Michel de Eyquem Montaigne, Johan Kepler SJEVERNA AMERIKA: EUROPSKA KOLONIZACIJAIstraživanje Sjeverne Amerike u 16.st.-Španjolci – država Azteka i Inka, Portugalci – Brazilska obala → planska uprava-sjeverni dio neistražen – otkrio ga 1497. Mlečanin Giovanni Caboto (John Cabot)

36

-počinje se koristiti ribolovna područja ispred Newfoundlanda – istražio Cabot i braća Corte-Real-Španjolci Fernando de Soto, Francisco Vasquez de Coronado i Juan Rodriguez Cabrillo iz „Nove Španjolske“ dolaze do Floride, Georgije i Alabame,do sjev.Meksika i juž.dijelova Great Plainsa do Mississippija te u Kaliforniju do zaljeva San Francisco → indijanci ovdje na nižem stupnju kulture, nema plemenitih metala-prevlast Španjlske i Portugaldle mornarice(Englezi,Francuzi i Nizozemci – piratstvo im je zanimljivije) -uništenjem Španjolske armade 1558. i eng-fran-niz savez protiv Španjolske otvorile su put prodiranju drugih zapadnoeuropskih sila-stil španjolske kolonijalne vladavine – rad Indijanaca i crnačkih robova (uvoz od 1510/11.)-druga polovica 16.st ekspedicije sve rijeđe – Pardo i Boyano stigli do Alleghanija(1566/67.)Antonio de Espejo prokrstario sjev.djelom Novog Meksika(1582/83.) – osnivanje grada Santa Fé 1609. – kraj španjolskog prodiranja i kolonizacije na tom području-prva stalna kolonizacija Sjev. Amerike- početak 17.st. – Francuzi,Englezi,Nizozemci i ŠveđaniNjihov stil vladavine koji se razvio u 17.st.prvotno je određen postojanjem zemlje prikladne za poljoprivredu,ribarstvo i lov-borba s prirodnim nepogodama i (malobrojnim)Indijancima, život od rada svojih ruku-nije dolazilo do mješanja s Indijancima niti misionarske djelatnosti kao kod ŠpanjolacaFrancuska kolonizacija u 17.stoljeću-Giovanni Verazzano 1524.oplovio istočnu obalu između Floride i Rta Cod, te istražio ušće rijeke Hudson-Jacques Cartier istražio je obale Newfoundlanda i Labradora te rijeku St.Lawrence iznad današnjeg Montreala ( 1534. i 1535/36.)-francuski hugenoti,s Robervalom na čelu,dižu naselja u blizini Qubeca 1541.g., a početkom 60-ih pod vodstvom Jeana Ribaulta i Laudonnièrea na Floridi (Charlesfort) → nisu se dugo održala-nakon Colignyeve smrti prestaje iseljavanje hugenota iz Francuske, a planska politika isljevanja počinje ponovno pod Richelieuom-Samuel de Champlain kao guverner “Kanade“ zaposjeo je 1603.dio Newfoundlanda “Akadiju“ (kasnije Nova Škotska) i “Novu Francusku“-1604. osnovan je Port Royal u Akadiji, a 1608.Quebec na ušću rijeka St.Charles u St.Lawrence -1615.stigao je do Velikih jezera-daljnjem širenju pomažu misionarska djelatnost francuskih rekolekta i jezuita(od 1625) te trgovina krznom društva “Compagnie de la France Nouvelle s indijskim plemenima Naskapi,Ottawa, Ojibwa, Cree, Abnaki i Irokezi-došlo je do stanke kada su engleski i francuski kolonisti zaratili – prva faza razračunavanja (trajat će jedno i pol stoljeće)-1613. Virginia Company organizira ekspediciju koja napada Port Royal, a 1629. Eng.mornarica zarobila franc.brodove na rijeci St.Lawrence, Englezi su Quebece prislili na predaju-Karlo I sve osvojeno vraća Francuskoj-Richelleu je 1633. naložio Champlainu da nastavi kolonizaciju -1639.osnovan je Sault-Sainte-Marie, 1642.Montreal na utoku rijeke Ottawe-naseljavanje je kočila vlada koja nije dopuštala hugenotima isljavanje -Colbert je pomagao krunsku koloniju Kanadu (1663.), prebacio pješačku jedinicu pod zapovjedništvom de Tarcyja, uspostavio čvrstu upravu pomoć guvernera koje je imenovao kralj i civilnih “intendanata“

37

-privredno iskorištavanje radila je “Compagnie des Indes Orientales“ -francuska je vlada davala povlastice za naseljavanje kolonija – dopuštala da plemići sudjeliuju u kolonijalnim poduzećima(inače bi za to gubili privilegije), poticala kapetane da sa sobom vode dobrovoljce koji bi se obavezali određeno vrijeme raditi u koloniji (engagés).Pod Colbertovom vladom naseljavani su isluženi vojnici koji bi besplatno dobivali sjeme,stoku i alat, a za uzvrat su morali ispuniti određene uvjete. Država je plaćala putne troškove ženama koje su se u kolonije udavale → stanovništvo Kanade se utrostručilo-1700.g. – 15 000 francuskih naseljenika u S.Americi, sredina 18.st. 70 000 → razmnožavanje-Francuska kruna je u Kanadu uvela feudalizam – naseljenici su vazali, ovisni o plemićima i kleru i daju dio priroda, te odlaze u tlaku (rabota,kuluk,6 dana godišnje)-klimatske poteškoće i problemi izvoza → posvetili se lovu na krznaši – nastale “šumske skitnice“ (coureur des bois) -1670. osnovano englesko društvo Hudson Bay Company – Radisson i Groseilliers (otkrili kopneni put do zaljeva Hudson) - HBC razvilo uspješnu trgovinu sa zaljevom Hudson – udarac francuzima - od 1682.napadaju eng tvrđave na obalama zaljeva Hudson (Fort Rupert,Fort Moose,Fort Albany)-1673. J.Marquette i L.Joliet istražili dolinu Mississippija do Wisconsina do rijeke Arkansas-1682.René Robert Cavelier sieur de la Salle došao je do Central Plainsa, spustio se Mississippijem do njegova ušća te za Francusku zauzeo područje od Velikih jezera do Meksičkog zaljeva – zemlju nazvao, prema Luju XIV, Louisiana – tvrđave Charles, St.Louis i New Orleans (osnovan 1718.) osigurale kolonijuTa je kolonija mogla uspostaviti ekonomske i strateške veze preko kanadskih pokrajina sve do posjeda u Zapadnoj Indiji ( San Domingo,Martinique,Guadeloupe,Haiti) -stanje u sjevernoameričkim kolonijama promjenilo se zbog ratova u Europi – rat englesko-europske koalicije protiv Luja XIV. (1688-1697) – francuski doseljenici postigli uspjehe. Kanadski guverner de Frontenac osvojio Akadiju(1691.je zauzeli Englezi) .d'Iberville je opustio eng naselja Newfoundlanda i sva uporišta Hudson Bay Company. →mir u Rijswijaku 1697.potvrđena osvojena područja Francuskoj-rat za španjolsku baštinu (1701-1714) - mir u Utrechtu 1713.Francuska se odrekla svega osvojenog (Newfoudland,Akadija koja dobiva ime Nova Škotska,područja HBC →kanadski kolonisti “Nove Francuske“ potisnuti s obale Atlantskog oceanaEngleska kolonizacija u 17.stoljeću-borba za prevlast s Španjolskom i Portugalom-protestantska Engleska nije pod utjecajem papine odluke iz 1493.ni ugovora iz Tordesillasu – brodovi tražili zapadni put oko Amerike u Aziju-Giovanni Caboto nije otkrio taj put, ali je prvi otkrio Newfoundland, Labrador i Novu Škotsku-par ekspedicija za vladavine Henrika VIII i Edvarda VI (neuspjela Willoughbyjeva i Chancellorova traženja sjeverozapadnog prolaza, no dovela do veza s ruskim društvom “Muscovy Company“)-za vrijeme kraljice Elizabete I (1558-1603) nastojali su španjolsko-portugalski monopol razbiti gusarenjem i ilegalnom trgovinom, ali i izgradnjom uporišta u Novom svijetu-Humphrey Gilbert dobio je kraljičino odobrenje da na sjevernoameričkoj obali u blizini Newfoundlanda osnuje engleske kolonije, a 1578.je kao prvi englez dobio kraljičinu povelju. Samo je formalno zaposjeo Newfoundland– cilj istraživanja: pronaći na obalama Atlantika prikladno mjesto za luku.-njegove ideje utjecale su na Waltera Raleighea i braću Hakluyt – svoje pothvate financirali gusarenjem

38

-Raleigh 1584.odabire otok Roanoke ispred današnje sjeverne Karoline kao uporište-Richard Grenville 1585.na otok dovodi naseljenike koji su tamo ostali godinu dana-1589.Francis Drake je vratio većinu iseljenika koji su se bojali španjolske osvete zbog Drakeova gusarenja-pomorci i trgovci zalagali su se za izgradnju stalnih uporišta u Newfoundlandu i zaljvu St.Lawrence-pomorce privlači unosan sezonski ribolov,lov na kitove i morževe i ideja pronalaska sjeverozapadnog prolaza u Pacifik – svi pokušaju su rezultirali širenjem geografskog poznavanja subartičkig otoka i zaljeva-Hudson poduzima ekspediciju 1609.i 1610., a još su ih poduzimali Bylot,Baffin,Button,Foxe i James po nalogu društva “Company of the Merchants of London Discoverers of North-West Passage“-prva uspješno osnovana trajna engleska kolonija bila je Virginia – naziv dobila po djevičanskoj kraljci Elizabeti -1606.osnovano dioničarsko društvo “Virginia Company“ – dobilo kraljevo dopuštenje za naseljavanje. Sudionik društva može postati bilo tko kupnjom dionica,a cijena se mjeri kao novac potreban za naseljenje jednog kolonista. Tko se na vlastiti trošak selio u Virginiju dobije jednu dionicu, postaje slobdan -John Smith – kapetan i prvi guverner Virginije osnovao Jamestown 1607.-ispočetka Jamestown nije mogao opstati zbog nepovoljnih uvjeta i napada indijanaca iz konfederacije Powhatan. Od 1615.proizvode duhan što im donosi zaradu-1622-1644.borbe s indijancima-kolonisti ovisni o Virginia Company – 1619.dobili pravo da sazovu skupštinu izabranih predstavnika - autonomija-1624.društvo raspušteno-Virginia unaprijeđena u krunsku koloniju – kraljevski guverner + drž.vijeće kojeg biraju freeman (vlasnici zemlje)-Građanska komora 1639.-legitimna i fiskalna vlast-Cromwell – mogu birati guvernera i državno vijeće sami-Stuarti – opet kralj bira guvernera-borbe malih posjednika i “aristokratskih“uzgajača duhana – pobjedili uzg.duhana-ojačala vlast guverneraMassachusetts 1606.osnovano “New England Council“ na čelu sir Ferdinando Georges – dobivaju ovlast naseljavati određeni dio Sjeverne Amerike-puritanci odbjegli u Nizozemsku iskrcavaju se iz Mayflowera u zaljev Kap Cod – 1621.odobren zakupni ugovor – osnovan Playmouth.-Na osnovu ugovora Mayflower Compact stvorili su svoju parlamentarnu skupštinu General Court-1629.društvo Massachusetts Bay Company dobiva kraljevske privilegije za nasljavanje kolonista, ali u povelji piše da uprava društva mora imat sjedište u Engleskoj-1629.John Endicott osnovao Salem – dioničari isplaćeni i njih 900 naseljava se u Boston-John Winthrop,predsjednik MBC, postaje prvi guverner Massachusettsa (biraju ga freemen)-zatvoren tip naselja plansko sagrađenih sela (towns)-netoleranta vladavina puritanske crkve – mnogi prognani – osnivaju druge kolonije (Rhode Island, New Hampshire)-sve veća samostalnost kolinija – Massachusetts, Connecticut,New Haven i Playmouth žele se povezati u puritansku konfederaciju-1678.vlada M. mora pristati na Navigacijski akt-1684.opozvana povelja za Massachusetts – htjela je postići nezavisni državni oblik – na čelu kolonije kraljev poslanik sir Edward Randolf

39

-1686.sve se kolonije ujedinjuju u jedan kraljevski dominion-nakon Glorious Revolution 1688/99 Vilim III iznova uspostavio stare kolonije, vratio im slobodu,ali sada guverner imenuje kralja,a članstvo u puritanskoj crkvi nije uvjet za građanska prava-osnivane su i vlasničke kolinije (Proprietor Colonies) – dodjeljivane obiteljima ili pojedincimaCharter Colony: Virginija, Massachusetts,New Hampshire, Connecticut i Rhode IslandProprietor Colony: Maryland(Calvert), Carolina,New York,Delaware, New Jersey, Pennsylvania i Georgia-nekada su vlasnici kolonija bili katolici, a stanovnici protestanti – borbe – “Maryland Toleration Act“-Karlo II Carolinu daje osmorici engleskih plemića. Glavni grad Charleston (1699).odvajanje sjevernog i južnog djela kolonije-Novu Nizozemsku s Novim Amsterdamom (New York) s Delawareon daje bratu Jamesu vojvodi od Yorka-Pennsylvania predana kvekeru Williamu Pennu koji uvodi parlamentarnu slobodu. Gl.grad Philadelphia. -Georgiu George II ustupa Jamesu Oglethorpeu - posljednja vlasnička kolonija-ekonomska osnova kolonija:žito,lan.,voće,stočarstvo,trgovina krznom i drvom,ribolov i pomorstvo-1619.prvi robovi uvezeni u Jamestown-1636.osnovan Harvard-sve kolinije imaju veliku autonomiju-netrpeljivost prema francuskim doseljenicima i indijancima-navigacijski akti ograničili trgovinu – nedostatak kapitala…. Deklaracija nezavisnosti 1776.AFRIKA U VRIJEME NIZOZEMSKE KOLONIZACIJE-16.st.Portugalci u Africi – od 1600.istiskuju ih Nizozemci -nizozemci od 1680.imaju hegemoniju na svjetskim morima. -Afriku koloniziraju i Englezi,Francuzi,Šveđani, Danci i Brandenburžani-trgovina robljem-nomadski narodi Afrike migrirjau u potrazi za pašnjacima, sjedilački se bore za zemlju-unutarnji sukobi – nova privredna osnova – za robove se daju puške,barut,sol,tkanina,željezo,staklo…-naoružavanjem naroda dolazi do otpora-Osei Tutu ujedino plemena u kraljevstvo Ashanti s gl.gradom Kumas – područje današnje Gane-zlato je monopol kraljevskog dvora – predmeti od zlata – zlatari cijenjeni -pleme Eve naroda Fon u Dahomeju – srebro i zlato – osnovali apsl.monarhiju-carstvo Bambara nasljednika Songhaja na obala rijeke Niger. Dva brata Segou i Masasi iz Kaarte. Vjerni su svojoj animističkoj religiji. Kolonizacijom prodire Islam-crnačka država Benin u delti Nigera – razvijeno kraljevstvo još od 15.st. Poznati po svojim brončanim izrađevinama, ali rezbarijama od drveta i bjelokosti.-Rt Dobre Nade – dobri uvjeti za trgovinu s Indijom-Šah Abbas (Safavid) 1662.zaposjeo otok Hormuz na izlazu iz Perzijskog zaljeva – potjerao Portugalce-Arapi protjerali Portugalce iz Masqata i slomili portuglasko vrhovništvo na istočnoj obali Afrike-monopol nad robljep preuzeli Arapi (do 19.st)

40

-pokušavano kolonizirati Madagaskar,al nema uspjeha (nešto malo Francuska). Madagasi- potomci azijskih pomoraca stopljeni s afrikancima. Na području Madagaskara; država Sakalave, država Betsileo i drž.MerinaSakalave slave kao osnivača kralja Adriandahifotsija (bijeli muški gospodar)

Perzija:vladavina Safavida i početak njihova propadanja-17.st.sjedinjenje Irana i konsolidacija dinastije Safavida-šah Abbas I (1587-1629) – reformator, doveo Perziju do vrhunca moći, “Veliki“-napadi Turaka i Uzbeka. Oboje porazio -gradio ceste,mostove – poboljšao prometne veze-izgradnja grada Isfahana (to je sad prjestolnica, prije bio Tabriz)-vjerska tolerancija. Sve vjere mogu vršiti obrede nesmetano-perzijska plemena ujedinio uz pomoć zajedničke vjere – šijizma-Safi I (1629-1642) – Perzija nazaduje. Turci osvojili Erevan,Tabriz i Bagdad-Abbas II (1642-1666)-procvat. Tolerantnost prema kršćanima-Safij II i Husein I – borba s Afganistancima i Osmanlijama – propast carstva SafavidaKultura i umjetnost-filozofija,teologija,likovna umjetnost-prosvat klasične islamske i iranse filozofije –Mir Damad i Molla Shadia-arhitektura (šah Abbas) -zbirka porculana-unutarnja dekoracija:obojeni šutuk i radovi u fajansi-fresko-slikarstvo – “Jan Nizozemac“-slikarstvo-Behzad osnovao slikarsku školu. Manirizam- Reze Abbasija-sagovi - za šaha Abbasa manufakture izrade svilenih sagovaINDIJA-MOGULSKA DRŽAVA I ENGLESKI KOLONIJALIZAM-egzistencija carstva:car,savez s Rajputima,politika tolerancije(ugl.vjerske tj prema hinduistima,moguli su muslimani),unutrašnja i vanjska ravnoteža sila (sporazum s Safavidima)-osnivač dinastije Babur (potomak Džingiskana i Timurlena – mogul) – osvojio delhijaki sultanat-nasljednici:Humajun,Akbar Veliki,Jahangir,Šah Jahan,Aurangzeb(ostali nasljednici nevažni)-za Jahangira dolazi prvi Englez u Indiju-šah Jahan – Taj Mahal,tvrđava u Delhiju i Jama Masjid-propast Mohgula:nema dovoljno prihoda, Aurangzebova ekspanzija(čitav podkontinent osim južnog rta i afganistanske visoravni)-Aurangzeb nije bio vjerski tolerantan-djeluje East India CompanyMogulsko slikarstvo-perzijski,islamski i indijski stil-portreti i narativni prikaz-Akbar promiče slikarstvo (lapis-lazuli)-Razm-nama – perzijski prijevod Mahabharate – ilustriran Siki -sinkretistička sekta:islam+hinduizam – pripadnici nose turban i dugu kosu-prijelom s Mogulima za Aurangzeba Marathi-narod iz planinskih predjela-bramani i šudre

41

-sukob s Mogulima traje do Aurangzebove smrti – propast Mogula-moderni jezik i književnost još od 13.st.Početak europskog kolonijalizma u Indiji-Turci i Arapi kontorliraju trgovačke puteve – traži se put do Indije-Portugal. Kasniej prodaju prava na Moluke (1529)-Engleska i Nizozemska – sve veća proizvodnja zahtjeva nove izvore sirovina-suparništvo Engleske i Španjolske završava 1588.uništenjem Velike armade -prvi engleski kontakt s Indijom 1591.-1600.g.osnovano društvo East India Company (postojalo 2 stoljeća, do kraja ima oblik modernog sindikata)-prvi stan Engleske u Indiji je Surat-Portugal postupno napušta kolonije-1592.prva nizozemska ekspedicija u Indiju-djelo Jana Huyghena van Linschotena Reysgeschrift van den navigation der Portugaloysen – opisuje indijske luke i gradove,socijalne i privredne prilike i religiju-1602.osnovana VOC (Vereinigde Oost-Indische Companyeë) u Nizozeskoj-Nizozemci zauzimaju Malaccu,Cejlon i stacioniraju se u Molucima - veza s Kinom i Japanom-sukobi s Engleskom – tri englesko-nizozemska rata (prvi poč.1652.,treći završava 1674.) – Nizozemci u Aziji premoćni KINA – PROPAST MINGA I USPON MANDŽURACAKraj dinastije Ming-bitka kod Huai Laia 1449.- mongolski pirati (Ye-Hsien) uništili vojsku, zarobljen car Ying-tsung – dolazi car Yu-tsung (još nazvan Chung Te)-oboren eunuh Liu Chin-korupcija u državi – šteta za dinastiju Minga-eunusi i dalje žele prava da se mješaju u politiku (plemići se dobrovoljno kastirali) – eunusi imaju ogromnu moć-razdoblja vladavine careva Ch'ing i Van Lia – kontinuitet i stabilnost-napadaju monguli Tumeti pod vodstvom kana Altana – dane im privilegije u trgovini-kina odbila japansku invaziju na Koreju (1592-1598)-propast Minga:unutrašnja kriza + dolazak Mandžuraca-Mandžurci: ostatci tunguskih Ju-chena nekada kao dinastija Chin vladali sjev.Kinom. Nakon sloma mongloskog carstva oslobodili se i ratovali međusobno. 17.st.ujedinili se u federaciju ( Manddžurci+narod Dugog Bijelog Brda+n.Baltičkog mora+Hulana) pod vodstvom naroda Mandžu (vladar Nurhacij)-vode ekspanzionističku politiku (prema ist.Mongoliji,Koreji i Kini). Ime dinastije Hou Chin-„kasniji Chin“-unutrašnja kriza:za cara Hsi-tsunga diktatura eunuha na vrhuncu (vođa Vei Chung-Hsieno)-buna dvadesetih godina 17.st.-glad i visoki porezi-eunusi izdali prijstolnicu – predaja – posljednji car iz dinastije Ming Ch'ung-Chen-pobunjenici zovu Mandžurce da im pomognu osvojit Peking, ovi to koriste i preuzimaju vlast-plesmtvo sklapa ugovr s njima da očuva svoje privilegije-pokušaju otpora vlasti nisu uspjevali-1662.umro posljednji Ming – princ KonstantinKultura i umjetnost za carstva Minga-prijestolnice: prvo Nanking, pa Peking - Yung-lo dao sagraditi današnji Peking. Opasan je bedemima u središtu grada četvrt palača tzv.Zabranjeni grad – vrtovi, paviljoni i mostovi-car uvijek sijedi na sjeveru okrenut prema jugu,a narod suprotno

42

-izvan Pekinga – grobovi careva dinastije Ming – monumentalne grobnice,luksuzno ukrašene-ukrašavanje porculana,keramika. Kineski porculan za vladavine Mandžuraca doseže vrhunac-Književnost:pojava romana, razvija se drama,novela. Djela pisana običnim jezikom, pa ih mandarini mrzeOsnivanje vladavine dinastije Mandžu (1644-1722)-dinastija Ch'ing-1667.K'ang-hsia – “Sveti Edikt“ – konfucijonistički državnik-regulacija rijeke Huang-ho-proširenje vlasti i mandžurske države ( u 18.st. Unutrašnja Mongolija,Kina,Tibet,područje Kukunor)-u Sibiru potpisan ugovor s Rusijom 1689.u Nerčinsku – prvu ugovor kineskog cara i Eu.velesile-osvojenim područjima Kina ostavljala prethodno uređenje-zabrana vanjske politike s Europom.Kina zatvorena, ali prosperitetna i stabilna. Problemi u 19.st.jer su Eu.države razvijenije-nastojanje da se mandžurksa manjina ne asimilira. Dobili razne povlastice što stvara nezadovoljstvo-isti oblik vladavine kao i za Minga – apsolutizam + Mandžurci pojačavaju centralizam sustavom stjegova, te ustanovama tzv.savjetnikaTIBET-OD POČETKA DO SVEĆENIČKE DRŽAVE DALAJ-LAMA-podatke o Tibetu nalazimo u hiduskoj mitologiji vedskog doba – područje znatno za hindusku religijuIz kronika Kine (odnosi ugl neprijatljeski,ali za dinastije Han trgovački promet) i Indija,staroarapske sage iz doba Herodota-u Tibetu zapisi iz 632.g.nakon uvođenja pisma-plemena Ch'iang (najviše se ističu Ti)-za vrijeme dinastije T'ang u Tibetu vladaju T'u fan – snažna tibetska monarhija (Kraljevo ogledalo – izvor u kojem su zabilježeni kraljevi. 27 legendarnih)-od uvođenja pisma osnovane velike knjižnice – uglavnom vjerska djela-nakon 27legendarnih kraljeva dolazi na vlast Song-tsen-gam-po – vlada u Lhasi,sjedinio držvu. Napadao Kinu, preuzeo mahayana budizam(zamjenio dotadašnju vjeru bon) i stvorio pismo prema indijskom uzoru-žrtvovanje životinja-Dü-song – učvrstio moć tibetskog varstva-kralj Me-ak-tsom – jačanje budizma-Trhi-song-deu-tsen – promiče oslabjeli budizam-u javnoj raspravi u Don-mkharu poražena je i zabranjena religija bon-osvojili velik dio Kine-za vrijeme kralja Sä-na-leka Tibet je na vrhuncu snage-Räl-pa-cenn – prostorno se širi-protubudustičke pobune – ubijen kralj i nasljednik – raspada se kraljevstvo Veliki Tibet-budizam je u teškom položaju-kraljevi Guge uvode i šire budistički nauk. Njihovi nasljednici ponovno jačaju Tibet-kralj redovnik Ye-she-ö – razvoj u lamističku svećeničku državu-prijestolnica To-ling, gradi se budistički hram-vjersko oplođenje iz Indije od 12.st.do dolaska Islama u Indiju . u Tibetu sada vladaju sekte-12.i13.stoljeće Tibet sve više svećenička država. Samostan Sa-kya-dominantan utjecaj u državi-Sa-kya Pandit od 1244.vlada kao lama-kralj – bliski odnosi s Mongolima

43

-u 14.i15.st.borbe crvenih kapa i žutih kapa (crvene nisu reformirani, a žute jesu) – pobjeda žutih kapa pod kojim se Tibet dalje razvija kao svećenička država-Altan-kan daje vladaru-svećeniku Sö-nam Gya-tsou naslov dalaj-lama -s petim dalaj-lamom završio je razvoj Tibeta kao svećeničke države-Lob-sang Gya-tso od mandžurskog cara 1652.dobiva priznanje svoje vladavine nad Tibetom kao dalaj-lamaPostavlja svjetovnog regenta (svog sina).-naziru se sukobi s Kinom koja je Tibetu uspjela nametnuti protektorat i postaviti sebi sklonog dalaj-lamuJAPAN-PRVA EPOHA ŠOGUNATA TOKUGAWA (1603-1716): učvršćuje se sustav baku-han-Tokugawa Iyeyasu- car ga imenuje šogunom,a daymoi su mu morali položiti lensku zakletvu i dati taoce koji će po starom običaj živjetu u blizini njegova sjedišta Edoa(Tokyo)-šogunat(baku-fu) + vlast pojedinih daimyoa nad zemljom,seljacima i bušijama(han)=baku han-novi oblik vladanja – snažni centralistički oblik feudalizma-pod vladavinom Tokugawa – procvat duži od 250godina-zatvorene granice (sakoku). Samo luka Nagasaki otvorena.-stabilnost političke vladavine, ali slabost privrednog sustava-četiri staleža: ratnici,seljaci,obrtnici i trgovci-seljaci ovisni o ratničkom staležu – samuraji ih moraju iskorištavati jer je za njih nečasno raditi -konfucionizam-šoguni Iyeyasu,Iemitsu,Tsunayoshi povećali područje pod šogunovom vlašću-daimyōi podjeljeni na tri kategorije prema vezanosti za Tokugawe i lojalnosti – strateški raspoređeni da nebi došlo do neprijateljskih saveza- daimyōi šogunu odgovorni za efektivnu upravu svog područja-seljaci:privreda, ratnici:administracija-najugledniji samuraj je savjetnik i zamjenik daimyōa. Ostali vrše funkcije koje odgovaraju njhovom rangu-trgovci se razvili (konfucionizam kaže da su oni bezvrijedni,samo je poljoprivredna produktivna)i postali samosvjesna građanska klasa-kultura:kratke pjesme od 3reda,opisivanje običaja Ihara, kazalište lutaka i građanska drama -za vladavine šoguna Iyeyasu, Hidetada i Imetsu razvio se sustav baku-han potpuno-Tsunayoshi (1680-1709) – kulturni procvat razdoblja genroku. Njemački istraživač Japana Engelbert Kaempfer napisao djelo Povijest i opis Japana. Pred kraj vladavine J zapada u financijsku krizu-najgore posljedice krize uklonile reforme šoguna Yoshimune (1716-1754) – era kyohoJUGOISTOČNA AZIJA U ZNAKU EUROPSKOG KOLONIJALIZMA-Laoti,Thai i Burmanci žele proširiti područje vlasti na štetu nekad velike Angkore koja se i dalje raspadaBurma se pretvara u kopnenu državu-oko 1600.u Burmi anarhija-Anaukppetlun osvaja područja izgubljena za anarhije, ali prodire istočnoindijska kompanija. Središte vlade se premješta u unutrašnjost, u Avu. -Burma se sve više izolira,prekinute veze s prekomorskim vezama. Postaje kopnena država-mješanje Burmanaca s Monima (narod u delti rijeke)-u 18.st.rascjepkana-Moni je zaposjedaju, ali krakotrajnoSukob Sijama s europljanima-Sijam (današnji Tajland) još od 16.st.ima veze s Portugalcima, a kasnije i s Englezima-1630.vlast u Ayuthyji uzurpira Prasat Thong – sređuje Sijam. Khmersko graditeljstvo

44

-njegov sin je žrtva politike kolonijalnih sila-Sijam se zbližava s Francuskom. Francuski isusovci djeluju u Sijamu. Dopušteno osnivanje naseobina-kralj Narij vodi širokogrudnu politiku, ali nakon smrti njegov brat prekida veze s Europskim državam-za vladavine njegova sina – navodnjavanje,Kambodžancima oduzeti sijamski posjedi - jačanje SijamaLaos:zemlja gubi jedinstvo-anarhija krajem 16.st.-kralj Nandabayin uspio oslobodit od burmanskog vrhovništva-Lang Chang i Laos dinastičko povezani-prvi europljani za vrijeme kralja Souligna-Vongse -isusovac iz Piemonta i Nizozemac-nakon smrti Souligna-Vongse 1694.Laos se podjelio-dioba carstva na 3 djela dovodi u 18.st.do ratovaKambodža se otvara Europljanima-nakon velikog kralja Sathe borbe za prijstolje-Baron Reachea IV ne dopušta Španjolcima da uđu u zemlju. Njegov sin također -1620.Jayajettha (Chettha II) otvara Kambodžu, no gubi prijestolje i K.se opet zatvara-borbe za prijestolje-Kambodža u 18.st.u građanskim ratovima-u 16.st.procvao Veliki hram u Angkoru, nakon 1700.hramovi propaliVijetnam pod utjecajem kršćanskih misionara-17.st.Vijetnam se zove Dai-Viet-Europljani primljeni u Vijetnamu. 17.st.isusovci otvorili misionarske stranice – luka Faif-isusovci donijeli i latinsko pismo koje se počinje koristiti umjesto kineskog-pokrstili mnoge-vladari zabranili kršćanstvo i nalagali konfucijonizam-Englezi osnovali faktorij koji nije bio isplativ,pa prepustili V.Nizozemcima,ali i oni se povlače iz Vijetnama jer je trgovina bila ograničenaMalajski poluotok u 17.stoljeću-grad Malacca – portugalska trgovačka naseobina – borbe za Malaccu-na prijelazu u 17.st.još je čvrsto drže Portugalci-iskorištavaju zaoštravanje odnosa Kine i Japana za trgovinu-prekid odnosa Kine i Portugala – Portugalci protjerani Trgovačka država Atjeh -Prevlast Portugala – sultani Atjeha pomažu Nizozemcima da ih istjeraju iz Malacce-građanski ratovi i vladavine 4 žene oslabile Atjehu-Nizozemci preuzeli monopol nad trgovinom-stvarnu moć imaju guverneri – Atjeha i nije prava državaUspon Jave kao otočne sile-početak 17.st.na Javi ratuju Mataram (islamska) i trgovačko središte Surabaj. -vladari države Mataram paze da ne zaratuju s Balijem ili Portugalcima-promet preusmjeravaju u svoje luke-Amangkurat I - “gospodar 33 otoka i vladar čitave Jave“Pomorska sila Bali-hinduistička zemlja – bori se protiv uspona Jave (Islam)-u taj rat upleteni i Nizozemci-ugovor Makassara na Celebesu i Balija – ograničeno područje obiju sila-kasniji vladari se dalje bore protiv širenja Islama

45

EUROPA U PROSVJETITELJSKO DOBA

Europa od kraja rata za španjolsko nasljeđe do početka rata za austrijsko nasljeđe-Europa iscrpljena nakon 30-godišnjeg rata i unutarnjih sukoba –od 1650. vodeća sila više nije Španjolska, nego Francuska.Henrik IV,Richelieu, Mazarin položili kamen temeljac za vrhunac moći pod Lujem XIV-Austrijska kuća se uspinje nakon uspješnih ratova s Turcima → borba Habsburgovaca i Burbonaca-krajem 17.stoljeća protiv Francuske se bore udružene Engleska i Nizozmeska (Vilim Oranski)-u 17.st. na sjeveru Europe opada vlast Švedske, a na njeno mjesto dolazi Rusija pod Petrom Velikim-početkom 18.st.u Europi nekoliko velesila s kojima Francuska djeli moć. Njenoj moći se još u 17.st.uspostavlja ideja ravnoteža sila nastala u renesansnoj Italiji, a ostvaruje je Vilim Oranski→politika “balance of power“- kada jedna sila stenke uvjete za političku prevlast njezini protivnici obraćaju se Engleskoj koja je bila arbitar u Europi.-održavaju se Europski kongresi koji za cilj imaju sprječavanje ratova diplomacijomnpr. Pokušaj Austrije u kolonijalnoj trgovini: Za Karla VI osniva se 1719.u Trstu Orijentalno društvo (trgovina s Levantom) te 1722.Kompanija Ostende(trgovina s Indijom). Ekonomsko-politički odnosi poremećeni – Kongres u Combriju 1724. nema nagodbe – sklopljen savez s ciljem uspostave ravnoteže. Španjolska, u kojoj Engleska ima trgovačke povlastice od mira u Utrechtu, ostala na strani Austrije. Engleska stvara protusavez – opravdanje: španjolci žele nasljednicu Mariju Tereziju udati za španj.Burbonca. Engleska za sebe veže Francusku s kojom je već bila u Četvornoj alijansi i Prusku. Rusija, kojoj Engleska smeta zbog prodiranja na Istočno more, staje na stranu Austrije. Pruska prelazi na stranu Austrije, a skandinavske zemlje ostaju uz Englesku. Time je Eu podjeljena na dvije straneke. → kongres u Soissonu 1728. –rat jedva izbjegnut. Austriji je sada potrebno priznanje Pragmatičke sankcije, pa sklapa nagodbu s Engleskom: Kompanije Ostende privremeno suspendirana i ukinuta, Španjolska prelazi na stranu Eng., Marija Terezija mora sklopiti brak koji neće ugroziti političku ravnotežu.Francuska pod Lujem XV-1715.umire Luj XIV, a s njime i zlatno doba Francuske. Ostavio je prezaduženu državu.-kralj je postao Luj XV koji je tada imao 5 godina, pa vlada regent Filip Orleansk, nećak Luja XIV . -unutrašnju problemi: deficit zbog ratova,usklađivanje sila koje jače istupaju nakon slabljena apsolutizma – jansenisti,borbe pariškog parlamenta za pravo remonstrancije protiv kraljevi odredbi (dobili 1715.)-financije su povjerene škotu Johnu Lawu – osnovao banku 1716., 1717. Compagnie d'Occident (Društvo Mississippi) za izrabljivanje srebrnih ruda u Mississipiju. U opticaj papirnati novac i dionice Društva M. koje su porasle. Financsijsko stranje nije se poboljšali, dolazi do “papirnate inflacije“ , no te mjere donose smanjenje državnih dugova.-Regent umire 1723.,a vlast preuzima Luj Henri de Bourbon - raskid zaruka Luja XV sa španj.princezom Marijom. Ako kralj umre bez nasljednika kraljevska kruna, po miru u Utrechtu, prelazi na orleansku dinastiju. Kralja je htio očeniti Marijom Leszcyńskom, kćeri protjerana poljskog kralja. Španjolska se uvrjedila na raskid zaruka, te se približila Habsburgovcima

46

-kardinal André Hercule de Fleury maknuo je 1726. vojvodu de Bourbon i postao prvi ministar. -nastojao je održati mir. U ratu za poljsko nasljeđe postigao je politički uspijeh, no za posljednjih godina života nazire se sukob s Engleskom zbog kolonijalnog položaja velesileNizozemska- Doba unutarnjeg i vanjskog mira -osvajački ratovi Luja XIV, a i rat za španjolsko nasljeđe doveli su Nizozemsku na rub propasti-1702. bez nasljednika umire namjesnik Vilim III, mjesto namjesnika prazno-1717.izvanredni državni sabor u Hagu-reformacija organizacije države. Najveći problem prazna blagajna,jer pokranije ne daju dovoljno. Sitacije se ne sređuje jer nema zakonskih sredstava i pokrajine čuvaju suverenost. Predlaže se zakon ograničenja autonomije pokrajina po kojima bi kolegij generalnih staleža dobio veće ovlasti, a zastupnici širi mandat, no i to je odbijeno. -Ujedinjena Nizozemska je u pol.18.st.mala aristokratska trgovačka država u kojoj vlada oligarhija plemića,građana i seljačkih veleposjednika. -mirno razdoblje do 1740.g.- rat za austrijsko nasljeđe jer je 1732.odobrila Pragmatičku sankciju (Karlo VI raspustio Ostende tj konkurenciju) Engleska pod Walpoleovim vodstvom-18.st.politikom “balance of power“ pokušava zadržati prevlast-1701.Act of settlement:katolički Stuarti više nemogu doći na vlast u Engleskoj-nakon smrti kraljice Ane 1714. na prijestolje dolazi George I Hannoverski (1714-1727)-George I i George II gledali su više interese svoje hannoverske domovine -nordijski rat: George I poduzima sve da Hannoveru osigura Bremen i Verden, dok je za Englesku bilo važno Švedskoj osigura njene baltičke pokrajine kako bi se sprječilo da dobije monopol na mornaricu.-1718.g.Četveročlana alijansa između njemačkog cara,Francuske i Engleske, tu je i Nizozemska koja nije službeno pristupila – stvorena je za borbu protiv španjolske težnje da povrati status velesile (ravnoteža moći)-1719. Tročlana alijansa sklopljena u Beču –njemački carem i Augusom Jakim protiv Pruske i Rusije (r.m.)-za koalicijsku politiku Engleske zaslužan je Earl Stanhope –pomoći Švedskoj -dolaskom Georgea I na prijestolje ojačala je stranka vigovaca kojoj je prepustio upravljanje zemljm. Vigovci su sustavni istisklai torijevce iz politike, te ih optužili za ustanak u Škotskoj i Engleskoj koji je za cilj imao vraćanje katoličkih Stuarta na prijestolje-1716.Septennial Act osigurava vigovcima vlast-Walpole osniva Sinking Fund tj fond za podmirenje nacionalnog duga koji je znatno porastaoNjegova financijaska politika predstavlja miran razvoj Engleske u suprotnosti je s borbenom Stanhopeovom-vigovci se razdvajaju u dvije frakcije: borbene na čelu s S. i Sunderlandom i miroljubive na čelu s W. i Townshendom.-Walpole dolazi na vlast nakon sanacije štete sloma Južnopomorske kompanije. Postaje prvi ministar 1721. do 1742.(prvi engleski premijer)-nije se sukobljavao s torijevcima, doveo vojvodu od Newcastlea u vladu koji je postao posrednik pri dodjeljivanju službi, uspješna trgovinska politika – reorganizirao carine, London izgradio kao slobodu luku, miroljubiva vanjska politika – u Sevilli 1729.riješio spor nastao oko Bečkog saveza Austrije i Španjolske (Ostende) , drugim Bečkim ugovorom 1731.riješio sve nesuglasice s Austrijom-George II (1727-1760) –za njegove vladavine Engleska slabi zbog vanjskopolitičkih sporova. Walpole prisiljen vraćati dug države iz fondova, proširuje porez na promet što

47

izaziva opće pobune. Zapostavljanje vanjske politike, Engleska izolirana od kontitenta. -sukobi eng i španj brodova rješava se konvencijom u Pradu.-vođa postaje William, a Walpole natjrean na bezuspješan rat s Španjolskom, a kasnije i 7godišnji rat-Borbena stranka postaje jača od Walpoleove, pa on 1742.mora odstupitiIberski poluotok:Španjolska i Portugal nakon rata za Španjolsko nasljeđe-rat za španjolsko nasljeđe – mir u Utrechtu 1713 pobjedio Filip Burbon (1700-1746) – mir ograničava španjolsku na iberski poluotok, pa ona želi vratit svoje stare posjede, privenstveno talijanske kojih se odrekla u korist Habsburgovaca -unutrašnja politika stabilnija – nema sukoba između Kastilje i Katalonije, aragonske zemlje izgubile državno pravo te su vezane uz Kastilju -Filip V ženi se Elizabetom Farnes od Parme – žele svojim nasljednicima osigurati prijestolje u Italiji-Giulio Alberoni – želi brzim naoružanjem i reformama ojačati zemlju.Stupa u vezu s Petrom Velikim, Karlom XII i pristašama kuće Stuart da bi osigurao pomoć u borbi protiv Engleske.-Š. od 1717. i 1719. zaposjeda Sardiniju i Siciliju-Eng mirom u Utrechtu stekla uporišta Gibraltar i Menorcu . Suparništvo se protegnulo i na kolonije jer je Eng tim mirom dobila i povlastice za trgovinu sa španjolskim kolonijama-u sukobu 1718. Španjolska mornarica potučena kod Capa Pràssero. Iste godine Četvoročlana alijansa je prisiljava da napusti Sardiniju -Elizabeta Farnese uspjeva 1725.obnoviti prijateljske odnose Španjolske s Habsburgovcima. Kada su to Engleska i Francuska spriječile, Španj se obraća Francuskoj zahvaljujući kojoj u ratu za austrijsko i poljsko nasljeđe dobva Napulj, Siciliju, Parmu i Piacenzu → Š. počinje voditi politiku približavanja Francuskoj-1733. i 1743.sklapa prijateljske saveze s Francuskom – osigurana pomoć protiv eng trgovineu španj Americi, obećana potpora StuartimaPortugal - opala moć Španjolske – Portugal stiče osiguranu samostalnost. -politika prijateljstva s Engleskom još od (1656) prvog vladara iz kuće Braganza – Ivana IV-nastavljaju je i drugi vladari Ivan V (1706-1750) i Josip I (1750-1776)-za vrijeme Ivana V državu je vodio Sebastian José de Carvalho, markiz od Pombala (1699-1782), vladao je u prosvjetiteljsko-apsolutističkom duhu.Njemačko carstvo – Doba malih državica-nakon westfalskog mira (1648.) njemačko carstvo gubi na važnosti. -Zamjenjuju ga dvije velike države: Austrija i Pruska, te Saska u personalnoj uniji s Poljskom, Hannover u personalnoj uniji s Engleskom i Bavarska. -ostale države carstva ostaju male državiceReorganizacija Pruske za Fridrika Vilima I.-u vremenu kada je umro Fridrik Vilim (1688) kuća Brandenburg-Preussen je pored cara najmoćniji državni staleški faktor-nasljednik Fridrik III,nakon krunidbe Fridrik I (1688-1713).Prvu fazu njegove vladavine obilježila je politika prvog ministra Eberharda von Danckelmanna tj politika prethodnog kneza.Bezbrojni izdatci doveli su državu na rub bankrota.-Fridrik Vilim I (1713-1740) reorganizira državu. Da bi Pruska postala važna trebao je dvije stvari: punu blagajnu i uvježbanu vojsku.-smanjio je glomaznu dvorku aparaturu (ušteda), tražio je da mu se unaprijed pokazuju prijedlozi primitka i izdatka te je određivao veličinu i vrstu izdataka. 1714.osnovao je Opću računsku komoru koja nadzire da izdatci ne premaše prihode.-spaja dotada privatni kraljev imetak s državnim gospodarstvom,a sve kraljevske posjede proglašava neotuđivim i nedjeljivim te ih daje u najam građanima za koje je bilo sigurno plaćanje najma.

48

-osnovao je: Generalna financijska direkcija (vrhovni ured za kraljevske posjede) i Generalni ratni komesarijat (ratni porezi,gradski troškovi i seoske daće – spaja ih u središnji ured Generalnu direkciju 1723.koji je organiziran kolegijalno i podijeljen u departmane po pokrajinama.-napravio je svoje činovnike najboljima u Europi-nije mario za umjetnost, a poticao je znanosti od kojih je država imala koristi (pri sveučilištima u Frankfurtu i Halleu osnovao katedre za nauku o državi zbog teoretske obuke činovništva)-izdavao mnoge propisnike: za proizvodnju svih dobara detaljne upute,pravilnici za uvoz i izvoz, za mjere i utege,kvalitetu sukna,za obrtničke naseobine, trgovinu….-hito što veće gospodarske učinke radi poreza →melioracija pustog močvarnog zemljišta “Havelandskog tresetišta“, osnovao Berlinskog skladište 1713.-reorganizacija poreznog sustava- osnovica oporezivanja veličina posjeda,kakvoća tla i prirod. -velika gospodarska razlika između sela i grada zbog odvojenog oporezivanja i socijalne diobe u 3staležaOsobito je podupirao građanstvo, na štetu aristokracije, u duhu apsolutizma.Nastoji prigušit ovlasti plemstva Domorodno plmestvo uzima u časnike u svojoj vojsci, sinove plemićkih obitelji u kadete čime plemstvo dolazi u bliske odnose s vojskom koja je središte države-Vojska: u službi sva tri staleža i inozemni plaćenici – najbolja izobražena vojska tog doba, smatrana četvrtom u Europi-građanstvo se skrbi za njezino uzdržavanje,seljaci osim ratnog poreza snose i osobne troškove služenja-Domoroci čine većinu vojske i obavezni su služiti duže, svake godine imaju 9 mjeseci za obavljanje svojih poslova. ¾ novca u Pruskoj išlo je na vojskuAustrija – vladavina cara Karla VI-u 18.st. Austrija se proširila nakon mira u Utrechtu i zbog ekspanzije na Balkan.-Austrija je nejedinstvena država mnogih naroda, pojedine krunske zemlje u nekim pogledima su samostalne i razlikuju se u ustrojstvu. Zajednički su kraljevski dom,vojska i državni njemački jezik-unutar carstva ima najviše političkog utjecaja sve do rasta moći Pruske-Karlo VI (1711-1740) – za njegove vladavine Austrija malo-pomalo propada-nakon sjajnih pobjeda Eugena Savojskog potpisan je Požarevački mir 1726.: Austrija proširuje posjede prema jugoistoku tj dobiva Banat i Beograd. -pod pritiskom Četvoročlane alijanse Austrija na jugu dobiva Siciliju u zamjenu za Sardiniju. Tim posjedom može učvrstiti hegemoniju u Italiji koju Španjolska pokušava ugroziti-prince Eugen, po završetku rata s turcima, dobiva namjesništvo u austrijskoj Nizozemskoj-1722.osnovana je carska Kompanija “Ostende“ koja je s Orijentalnim trgovačkim društvom iz Trsta trebala pomoći rješavanju financijskih problema. Međutim Orijentalno trg.druš. ne može napredovati zbog pomanjkanja trgovačke i zaštitne ratne mornarice, a Kompanija nailazi na otpor atlantskih pomorskih sila-Austrija pokušava održati položaj velesile.-Karlo VI nije imao muškog nasljednika –1713. Pragmatička sankcija –ako izumre muška loza nasljeđuju i njegove kćeri, ali ne i kćeri njegova brata Josipa – Karlova politika saveza koji će omogućiti priznanje Pragmatičke sankcije – uspio je dobiti priznanje nasljednih zemalja,a i svih europskih država-suparništvo s Francuskom iznova je izbilo u ratu za poljsko nasljeđe →Austrija mirom Lotaringiju -kao ruski savez uplela se u rusko-turski rat (1736-1739) → izgubila Beograd, Srbiju i Malu Vlašku (više nije značajna kao što je bila na Balkanu)

49

-suparnik joj je bila i Bavarska koja je pod Maksimilijanom Emanuelom (1679-1729) htjela postati velesilaIako je zauzela veliku moć to joj nije uspjelo, a cilju se opet primakla za nasljednika Karla Alberta. Kada je Karlo VI umro bez nasljednika Karlo Albert za sebe zahtjeva Habsburšku monarhiju na temelju starih ugovora iz 16.st. i prava svoje supruge kćeri prethodnika Karla VI. Okrunjen je 1742., ali Austrija upada u Bavarsku koja je time uvučena u rat koji gubi; Maksimilijan Josip III odriče se prava na austrijsko prijestoljePoljska u vrijem saskih vladara-Poljska se izgradia kao staleška država u kojoj je kraljevska vlast bila izborna. Kralj nije mogao donositi važne odluke bez plemićkih sabora. Imala je ustroj ondašnje republike -poljska je uništena u nordijskom ratu i borbama za prijestolje što ih je vodio kralj August Jaki (August II)-epidemija kuge (1709-1713), glad – poljsko pučanstvo u bijedi + nepovoljna politička konstelacija – Republika se okrenula od Augusta Jakog-vanjskopolitički odnos Poljske prema Pruskoj postao je napet. August Jaki nastojao je stvoriti prusko-poljsko-sasku alijansu protiv Karla XII Švedskog .-Fridrik III htio je da mu se prizna pruska kraljevska kruna. 1700.obećao je u Kölenu na Sprevi da će zauzvrat braniti pravo Poljske na vojvodinu Prusku, kao i pravo na nasljedstvo poljske krune-poljska staleška država nije prestala strahovati za svoja prava te sabor ne priznaje taj dogovor-na to što joj nije priznat položaj kraljevine Pruska je odgvorila za vladavine Fridrika Vilima I koji je posjede svoje kuće proglasio dinastički nedjeljivim, te 1713.izdao satut u opreci s pravima Poljske u Istočnoj Pruskoj i prihvatio se planova aneksije poljskih područja-Fleming, ministar Augusta Jakog, potakao je Prusku da 1715.stvori ugovor kojim Poljska ustupljuje Pruskoj Pomorje, poljsku Prusku, Samogitiju i Kurlandiju, a zauzvrat Pruske čete moraju Augustu Jakom pomoći da se u Poljskoj ustoliči kao apsolutni vladar. Plan se nije ostvario zbog pobune poljskog plemstva -Rusija je Poljskoj postala sila koja će biti protuteža Pruskoj, te ju štititi-1715.Tarnogrodska konfederacija protiv Augusta Jakog – poziva ruske čete u pomoć. Rusija stiče pravo arbitra u Poljskoj. Posjedovanjem cara Petra I 1716.sklopljen je Varšavski ugovor o pacifikaciji koji će poljski sabor prihvatiti na “nijemoj sjednici“ (bez raspravljanja,pod bajunetama saskih i ruskih četa) – Rusija prešutno postaje pravi gospodar Poljske-August Jaki moć ima samo zahvaljujući ruskoj pomoć,pa unatoč Varšavskom ugovoru, pokušava stvoriti apsolutno kraljevsto-za poljsku aristokraciju Rusija je oslonac protiv apsolutističkih tendencija njihova kralja, stoga se August Jaki morao riještiti ruskog protektorata. Oslanjao se na to da će Europa u Rusiji vidjeti preveliku prjetnju. Rusija je ionako osim Poljske zasjela i u Mecklenburgu, a posegnula i za švedskim matičnim zemljama-stvoren je plan da republika Poljska postane utvrda protiv Rusije. 1719.sklopljen je u Beču ugvoor s Poljskom, a pojačane su veze ženidbom saskog izbornog kneza s kćeri Josipa I.-Petar Veliki se povukao iz Mecklenburga,a i djelomično iz Poljske, no to nije značilo i gubitak moći u Poljskoj jer se 1720.Pruska postdamskim ugovorom obvezala da će zajedno s Rusijom onemogućiti mjenjanje poljskog ustava uključujući liberum veto. Time Rusija dobila jamstvo da če seu Poljskoj održati oligarhijsko uređenje.-Rusija 1720.uspjela na temelju liberum veta spriječiti da Poljska uđe u Bečku alijansu -August pokušava 1721.ostvariti svoje apsolutističke želje i obećaje susjednim zemljama odstupit neka područja-Rusija proširuje postdamski ugovor jer Švedska i Austrija jamče da se poljski ustav neće mjenjati.

50

-od drugog desetljeća 18.st.jačaju vjerski nemiri u Poljskoj između katolika i nekatolika. August Jaki nemože reaigrati jer je direktor Corpus evangeliorum u carstvu. -evangelistički narodi podjarmivali Poljsku njihov ugled opada,jezuiti postaju vodeći red. -državni sabor u Grodnom 1717.-jedan član određuje da se smiju srušiti sve evangelističke crkve sagrađene nakon 1632. Iste godine okrunjena Majka Božja Čenstohova-Torunjsko krvoproliće 1724. – evangelistički fanatici opustošili jezuitski kolegij u Toruńu-sve to je Europi smetalo jer je bilo suprotno moru u Olivi, stoga Pruska u ugovor s Rusijom 1730. dodaje vjerski paragraf prema kojem se obje vlade obvezuju štititi pripadnike grčke i protestantke vjere. Mjere protiv evangelista nešto lakše, čak mogu održavati službu.-zaštitništvo Pruske protestantima značilo je da preko crkve može doći do moći pošto je Ernst Daniel Jablonski kao generalni senior kalvinističke crkve tu crkvu stavio pod prusku vlast.-jačanje Rusije u Poljskoj omogućilo je i vječni mir iz 1710. Kojim poljske pravoslavne općine potpadaju ruskoj eparhiji u Kijevu. U poljskoj pravosl crkvi ruski egzarsi imaju pravo suđenja, tako poljsko pravosljavlje postaje ovisno o Rusiji.-1733.umire August Jaki. Slijedi razdoblje interregnuma do 1736.zbog nemogućnosti odabira kralja-rat za poljsko nasljeđe: još 1733.jednoglasno je izabran Stanislav Leszczyński, no umješalo se nizozemstvo. Udajom njegove kćeri Marije za kralja Luja XV mogla je Francuska ostvariti utjecaj na Poljsku što nije odgovaralo Rusiji.-Rusija je na prjestolju htjela portugalskog prjestolonasljednika Emanuela na kojeg je mogla utjecati-ugovorom u Beču 1733.novi saski izborni knez August III dobio je podršku Rusije i Austrije pri kandidaturi za kralja. Za zzvrat je priznao Pragmatičku sankciju Austriji,a ruskoj carici Ani dao na izbor kurlandijskog vojvodu. Te godine ruska vojska ulazi u poljsku i silom provode izbor kneza Augusta III. Leszczyński je poražen, a za poljskog kralja je okrunjen August III (1736-1763)time je osigurana prevlast Rusije -unutrašnjost Poljske digla se protiv ruske prevlasti i Augusta III. plemićka stranka tzv. partija pod vodstvom kneza Potockoga, koja se nastoji vezati uz Francusku ↔ stranka tzv. obitelj za Rusiju -1735.Preliminarni mir u Beču – kraj rata za poljsko nasljeđe – Leszczyński se odriče krune, a za uzvrat dobiva Lotaringiju Uspon Rusije do europske velesile-za uspon Rusije važan je nordijski rat koji je ubrzao reforme Petra Velikog. Reformirana je vojske i stvorena istočnomorska mornarica-porezna reforma:porezni prihodi povećani zbog rata, uveden osobni porez umjesto oporezivanja po kućama-1711.ustanovljen pri senatu sustav fiskala ( državno pravobranilaštvo), pozivaju se pučani da prijave povrede zakona da bi se poboljšao rad fiskala-reforma gospodarstva: drži se merkantilizma. Promiču se domaći proizvodi npr.rudarstvo-potiče se razvoj trgovine između Istoka i Zapada. Gradi se kanal koji spaja Volgu s Baltičkim morem. -reforma uprave: 1709.carstvo podjeljeno na 8 gubernija, 1711.ustanovljen senat kao vrhovna središnja vlast (9 Rusa iz starog plemićkog sloja). 1717.središnja uprava reorganizira se u 9 kolegija(kao Švedska) u kojima su predsjednici Rusi, a potpredsjednici isključivo stranci. Uvode se zemaljska vijeća preuzeta iz istočnomorskih pokrajina (1712-1716) -i gradove se pokušava natjerati na samoodgovornost – imućni sloj bira magistrate (kao u Estoniji, Vidzemeu, Ingriji i istočnoj Kareliji s Viborgom)-podloživši istočnomorkse pokrajine (ovo gore u zagradi) car daje autonomiju staležima,njemačkim vitezovima i gradskim magistratima → potvrđeno mirom u Nystedu

51

-dolazi do staleške samouprave u Rusiji,pri čemu istočnomorske pokrajine zadržavaju njemačko pravo i jezik. Samoupravu je Petar ohrabrivao, ali nije provođena jer su je njegovi zakoni onemogućavali (cjela vladavina mu je takva, traži samoinicijativu naroda, a onda ju ograniči propisima)-Petar u Baltičke pokrajine sebi uvodi naslov imeratora (1721), a car ostaje u nekadašnjim tatarskim područjima (Kazańu, Astrahanu i Sibiru) – naslov imeratora priznale su Pruska, Nizozemska i Švedska-unatoč svim reformama kmetstvo i dalje u lošem položaju – Petar zadržava prisilnu rad, seljak još više ovisan o vlastelinu. Prijašnja podjela na dva sloja, plemstvo i činovništvo, sada dobiva treći – seljaštvo - ljestvica činova 1722.g. – 14 činovnilkih razreda dvorskog, vojnog i građanskog činovništva (prvih 8 razreda predviđeno za nasljedno plemstvo) – državna činovnička karijera pristupna svim slojevima, svi mogu postići plemstvo koje stoga postaje premoćno → podjela na činove - država sve regulira i sređuje-Crkveno zakonodavstvo – patrijarhat prazan od smrti p.Hadrijana 1700., na njegovom mjestu sveta sinoda. 1721.sastavlja se Duhovni propisnik – oduzima crkvi institucijsku i hijerarhijsku samostalnost-nova vlast uz senat istupa kao vrhovna duhovna instanca, al je i ona(dakle i crkva) pod vlašću države -1725. umire Petar Veliki bez nasljednika (sina Alekseja osudio a smrt 1718.). Petar je 1722.izdao odredbu da vladara sam mora odrediti nasljednika,što nije napravio prije smrti.-Menšikov, carev najbliži suradnik, uspio je da se za caricu prizna Katarina I, Petrova druga žena-Katarinin položaj bio nesuguran: prisiljena za nasljednika odrediti Petrova unuka iz prvog braka i pristati na ustanovu Vrhovnog tajnog savjeta – njen rad je potisnuo senat. Članovi su bili i Menšikov i Ostermann, koji u duhu P.V. vodi vanjsku politiku. Nasljedio ga je grof A. Bestužev-Rjumin (1741-1757).-Rusija još više integrirana u europski sustav vlasti. Od 1726. U savezu s Austrijom (saveznik u rusko-turskom ratu)-Katarina I umire 1727., a nakon njene smrti srušen je Menšikov-Petar II (1727-1730) na nagovor Ostermanna progoni Menšikova u Sibir, a nakon toga jača obitelj Dolgoruki pod čijim utjecajem oživljavaju stari moskovski običaju-1728.g.dvor se seli u Moskvu-Po smrti Petra II odlučnu riječ ima Vrhovni savjet, koji ako nasljednicu određuje Anu Ivanovnu ,a ne kći Petra Velikog, pod uvjetom da glavnu riječ i dalje vodi Vrhovni savjet-Ana je iskoristila opoziciju plemića koje su ustale protiv vlasti Vrhovnog savjeta, te se proglasila za samovladaricu. -ukinula Vrhovni savjet, vratila senat i uspostavile ministarski kabinet (Ostermann)-1732.dvor se vraća u Petrograd-Ernst Johann Biron iz Kurlandije – vrhovni komornik,kurlandski vojovda i regent nakon smrti Anine-Rusija se za Anine vladavine približila Engleskoj – trgovinski ugovor -zadržava prevlast u poljskoj i s habsburškim carem istisnula Leszczyńskog-rusko-turski rat (1735-1739) – zbog jačanja Osmanlija u Poljskoj. Austrija na ruskoj strani od 1736.2 interesa: Ostermann želi protektorat nad Moldavijom i Vlaškom za položaj prema Truskoj i PerzijiGeneral Münnich želi osvojiti Carigrad i Anu okruniti u Aji Sofiji -Rusija mora pristati na mir u Beogradu 1739.

52

-Ana umire 1740.,a Münnich ruši Birona, da bi postavio Anu Leopoldovnu koju je 1741.svrgnula Lizaveta, neudata kći Petra VelikogSkandinavske zemlje nakon nordijskog rata-Švedska i Danska nemaju u 18.st.veliko značenje-nakon završetka nordijskog rata 1721.Švedska i Danska ulaze u razdoblje mira. U Danskoj ono traje do 1807., a u Švedskoj do 1741.-Danska ima matičnu zemlju,Norvešku, Island, Färöri, Slesvig,grofoviju Oldenburg i Delmenhorst, Grönland (od 1721.naseljivan pod norveškim svećenikom Hansom Egedeaom).Izvaneuropskih posjedi: zapadnoindijski otoci St.Thomas,St.John i St.Croix (od 1713) i kolonija u Gvineji-rascjepkanija je od Švedske. Nema jedinstven jezik, ali prevladavaju danski i njemački-po svom ustavu je nasljedna monarhija, a na čelu je kuća Oldenburg-Fridrik IV (1699-1733) – Danska apsolutistička država, ali ne vlada samo kralj, nego i središnja uprava-u središnjoj upravi premoćni Njemci (za vrijeme vladavine ludog Kristijana VII njemački liječnik J.F. Struensee uspotavio samovladu,pretvorio državni savjet u kabinetsku vladu)- Švedska je mirnovnim ugovorima 1719. i 1721. iskrvarila u nordijskom ratu – imala je matičnu zemlju, Finsku(osim J Karelije),Predpomorje do Peenea,grad Wismar s okolicom. -nakon smrti Karla XII oslabio je kraljevski apsolutizam i kraljevska moć-vlast je dobila sestra Karla XII, koja ju je predala svom mužu Fridriku I od Hessen-Kassela (1720-1751)-doba švedske slobode – razdoblje od 1719-1772 kada je vodstvo bilo u rukama plemstva,duhovnog staleža,građana i seljaka tj staleža. U to doba monarsi nastoje uspostaviti kraljevsku vlast, što je za rukom pošlo tek Gustavu III (1772- 1792)-mir u skandinavskim zemljama narušen je 1725.kada se vojvoda Karlo Fridrik od Holstein-Gotorpa(nećak Karla XII) ženi kneginjom Anom (kći Petra Velikog i Katarine I). Za Dansku je Holstein-Gotorp s ruskom potporom nepriličan susjed, a opasan je i za Švedsku jer je u njoj Karlo Fridrik imao pravo nasljedstva.-Švedksa sklapa obrambeni savez s Rusijom -1727.g.Danska i Švedska se priključuju englesko-holsteinsko-francuskom savezu-umire Katarina I, a Karlo Fridrik gubi podršku-Engleska se 30-ih godina odvojila od Francuske – Danska ostaje na strani Engleske (ugovor 1734) -1734.ugovor između Švedske i Danske – jamče za posjede međusobno -Švedska ne priznaje Slesvig kao Danski posjed. Švedska obnavlja ugovor s Rusijom.-Francuska preko Švedske želi učvrstiti položaj na sjeveru koji je izgubila ratom za poljsko nasljeđe-1738.sklopljen ugovor s Francuskom, uspostavljen kontakt s Turskom koja je tada u ratu s Rusijom-“šeširi“ 1741.uspjeli da se Rusiji objavi rat

EUROPA IZMEĐU PROSVJETITELJSTVA I APSOLUTIZMAProsvjetiteljstvo i promjene u europskim apsolutističkim

državama od 1740.Gospodarsko društvene promjene u Europi tijekom 18.st.-Europa: još traje merkantilizam; Engleska: od druge polovice stoljeća industrijalizacija i liberalizam-gospodarske i društvene prilike ne mogu se opisati univerzalno, pa se daju primjeri Engleske i Francuske

53

Engleska : merkantilizam od Elizabete, preko Cromwella i Stuarta. -18.st.parlament uzima ulogu krune-od 16.st.ukidanje ekonomskih carina,ustanovljenje uvoznih carina-Zakoni plovidbe iz 17.i18.st. stvaraju gospodarski sustav inicijative trgovačkih društava-1707.(Acts of Union) Engleska se ujedinila s Škotskom – postaje jedinsveno unutarnje trgovačko područje-veleposjednički sloj pojačava privrednu moć, siromašni seljaci- najamni ili manufakturn radnici -smanjeju se manufakture srednjeg staleža →veletrgovci i seljaštvo -1694.utemeljena Bank of England-1693.Board of Trade – izravnavanje između vladinih,financijskih i trgovačkih interesa-1763.londonski radikalizam se opire provodi reformePočetci industrijske revolucije: povećavanje financijskog potencijala, a s druge strane i siromaštva-radnik Kay iz Buryja izumio tkalački čunak-James Hargreyves izumio stroj za predenje (1769)-brijač Richard Arkwright – stroj za predenje s vretenima koja se miču (1768)-Carteright - mehanički tkalački stan (1786)-James Watt 1764. izumio parni stroj, u općoj uporabi od 1789.g. + pronalazak postupka proizvodnje čelika = > temelj razvitka teške industrije-podjela radnog procesa u tvornicama-nastale industrije pamuka,tekstilna,željeza,čelika i vune-povećan broj pučanstva → socijalna revolucija -sirotinjske četvrti u novonastalim industrijskim gradovima-izrabljivanje radnika (dugo radno vrijeme, rad žena i djece , minimalne plaće)-kritika protiv industrijalizacije “juriš na strojeve“-u Engleskoj gosp.politiku određuje gornji sloj poduzetnika, nosioca industrijalizacije počevši od 1770.Francuska: staleški agrarni poredak preuzet još iz srednjeg vijeka.-plemstvo radi unosne poslove trgovine i manufakture – poljodjelstvo se ne usmjerava na trgovinu-plemstvo i visoko svećenstvo čini jako mali postotak ukupnog društva , ali ima najviše bogatstva(oko 2% skupa, a drži 30% zemlje)-najgori položaj za seljake i nisko svećenstvo koje se najviše bavi dušebrižništvom- 98% stanovništa čini treći stalež, po svom sastavu nije homogen. Tu su i bogati velegrađani, ali i siromašni seljaci -polovica gradskog stanovništva stvarni su građani, koji su nosioci ekonomskog, kulturnog,a od 1789.i političkog razvoja.-od 1730.demografska revolucija. Ne zna se razlog (bolja higijena,prehrana,medicina ili socijalna mobilnost)-zbog više radne snage plaće ne rastu brzo kao cijene -agrarno orijenitran feudalni sustav ancien régimea u oštroj je opreci prema gospodarskom razvoju i nedovoljno je fleksibilan da prati gosp.promjene. -agrarne krize-viši troškovi života,veći porezi i podavanja, iscrpljene rezerve žita zbog liberalizacije gospodarstv, povećane tlake,dvorski život u Versaillesu…-Francuska ipak, nakon Engleske, najvažnija industrijska zemlja u Europi-dobra infrastruktura, fiskalne mogućnosti i financijeri, povećana vanjska trgovina-građanski sloj se sve više bogati i jača

54

Država,društvo i gospodarstvo s gledišta prosvjetiteljstva-aristokratsko i građansko društvo, obrazovano društvo rokokoa-saloni,svečanosti,večernja društva,dvorski koncerti,kazališta-prosvjetiteljski ideali kreposti,ljudskog dostojanstva,humanosti, slobode duha,racionalnosti…-sve navedeno proturječi općem pravosuđu, s državnim sustavom,s ekonomskim mogućnostima i stvarnošću u kojoj živi najveći dio pučanstva-nakon 1740.prosvjetiteljstvo Engleske postaje uzorom-John Locke Treatise of government – prirodno pravo čovjeka na slobodu, vladar nije božanski ni prirodni gospodar, nego je država nastala ugovorom između njega i podanika, a taj se ugovor može poništiti ako ga vlada ne poštuje.-Locke je branio revoluciju iz 1688.-francuska prosvjetiteljska književnost: 1748. Montesquieuovo djelo De l'esprit des lois (O duhu zakonâ) – kritizira apsolutizam i traži da se državna vlast podjeli-Jean Jacques Rousseau Emile ou de l'éducation (Emil ili o odgoju) 1750.g.– kulturna kritika. Čovjek je po prirodi dobar, ali ga društvo čini zlim, pretjerano umovanje vodi do izopačenosti kulture. Treba se vratiti prirodi i kulturi srca.Du contrat social (O društvenom ugovoru) – opća volja, temelji ideje o narodnom suverenitetu. Narod prenosi na vladara državnu vlast samo kad ju on ne može obnašati-osobni liječnik Luja XV François Quesnay i markiz Mirabeau skupljaju krug koji dobiva mrzak naziv “ekonomisti“, a nakon Q. spisa “Fiziokracija“ nazivaju ih „fiziokrati“-fiziokrati – bogatstvo države nije novac i trgovina, nego zemlja. Seljaka treba osloboditi tereta, oporezivati veleposjednika, osloboditi poljodjelstvo od merkantilizma.-1751.počinje izlaziti “Encyclopédie“ koju izdaju Denis Diderot i d'Alembert (do 1757)Na njoj surađuju svi poznati francuski znanstvenici: Voltaire, d'Holbach, Turgot, Buffion, Grimm, Montesquieu, Condillac, Marmontel, Quesnay…-do 1780.imala je 35 svezaka,a trebala je skupiti na jedno mjesto sve dotada poznato znanje-prosvjetiteljski filozofi stvaraju grašansku svijest i time plodno tlo za francusku revolucijuProsvijećeni apsolutizam-vrijeme između 1740 i francuske revolucije-filozofi prosvjetiteljstva žele reforme, ne mjenjati oblik vladavine (pretvorba ograničene monarhije u konstitucijsku državu)-doba reformi prosvijetiteljskih monarha-Pruska Fridrika Velikog, Velika Vojvodina Toskana Petra Leoploda i Austrija pod Josipom II-država više nije kraljevo vlasništvo, nego on služi dobrobiti svojih podanika-prosvjetiteljstvo postaje sredstvom usavršavanja apsolutizma-Fridrik II Pruski – blizak s Voltaireom, u djelo Anitmachiavel protivi se imperijalističkoj politici tj govori da ratovati treba samo u obrambene svrhe. „vladar je prvi sluga države“.Ukinuo je mučenje i potakao stvaranje općeg procesnog postupka, “Codex Fridericianus – prvi moderni zakonik „Opće prusko zemaljsko pravo“ jamči vjersku toleranciju. Promicao kulturu i školstvo, ali sačuvao aspolutizam. Ostala je stara podjela društva – plemstvo, građanstvo, seljaštvo, a i njegovi ratovi (šlesi i za austrijsko nasljeđe) nisu išli u sklad s prethodno izraženim stavovima. → država je samo djelomično mogla prihvatiti prosvjetiteljstvo -Leopold Toskanski, kasnije Leopold II Austrijski (1790-1792) razvija Veliku vojvodinu Toskanu kao uzor zemlje prosv.apsolutizma. Stalna se vojska pretvara u građansku miliciju, novi zakonik ukida mučenje i smrtnu kaznu, uklonjeni su isusovci, reformira se školski odgoj, unaprjeđuje zdravstvo, pokušava donijeti i ustav. -Josip II Austrijski – reforme u crkvenoj,školksoj i kulturnoj politici, edikt o toleranicji,ukida diskriminatorni položaj Židova (1781), donosi zakonik (“Josephina“),

55

1781.prvi od europskih vladara ukinuo nasljedno kmetstvo. Prije smrti morao je povući sve reforme jer su bile prenapredne za to doba. -mnoga djela i djelovanje filozofa upućuju da su ideje prosvjećenog apsolutizma bile raširene i u drugim djelovima Europe (Beccarij,braća Verri,Filangieri,Galiani, ministar Tanuccij-francuski jezik postaje jezik obrazovanih krugova (lingua franca )

EUROPA OD POČETKA RATA ZA AUS.NASLJEĐE DO REVOLUCIJERat za austrijsko nasljeđe (1740 – 1748)-Marija Terezija stupila na prijestolje na temelju Pragmatičke sankcije Karla VI-Bavarska i Saska (nisu priznale P.S) traže pravo na austrijsko nasljeđe- rat je poveo Fridrik II Veliki, netom došao na prijestolje Pruske -1740.uputio pruske čete u Šlesku, ponudio M.T.jamstvo za ostalu baštinu,ali ga onda odbila-rat se vodio na 4 fronte - u srednjoj Europi: Austirja ↔ Pruska,Francuska,Bavarska,SaskaU austrijskoj Nizozemskoj: Austrija, od 1743. Engleska ↔ FrancuskaU Indiji i Americi: Engleska ↔ Francuska (za kolonijalnu prevlast)-šleskim ratom (1740-1742) Fridrik osigurao osvojena područja-Bavarski knez Karlo Albert uzima naslov češkog kralja, a pod franc.zaštitom okrunjen za cara Karla VII, ali austrijske čete ulaze u München(glavni grad).Osvajaju Prag i uzimaju bavarskom caru izborne kneževine.-habs.zovu i Mađarsku u rat. Nakon dobivenih povlastica ovi pristaju-1742.u Wrocławu mir s Fridrikom – dobiva Šlesku i grofoviju Glatz-Fridrik pokreće još jedan rat koji završava mirom u Dresdenu 1745. – dobiva sva osvojena područja, priznaje muža Marije Terezije kao cara Franju I-rat između sila traje još 3 godine, završava iscrpljenošću. Mir u Achenu 1748.svi priznaju Pragmatičku s.Sedmogodišnji rat (1756 – 1763) -nastaje do promjene saveza u Europi-od 1755. Engleska i Francuska ratuju u kolonijama S. Amerike-Pruska je sad teritorijalno između Poljske i Saske koje su u pers.uniji-ruska carica Jelizaveta (1741-1762) od 1446.na austrijskoj je strani-1756.Austrija (državnik Kaunitz) u savezu s Francuskom, a iste godine u Westminsteru Fridrik spaja ugovor o prusko-engleskom savezu.-pruski kralj krši mir i zaposjeda Sasku. Bitka kod Kunersdorfa 1759: Pruska ↔ Austrij, Francuska poraz Pruske -Pruska je primala obliatu pomoć od Engleske, a Austrija nedovoljnu od Francuske-Fridrik sposoban vojskovđa: bitke kod Rossbacha, Leuthena, Zorndorfa-nakon smrti carice Jelizavete 1762. Rusija otpada iz rata ( pa i to Fridriku ide na ruku). Na prijestolju ju je nasljedio Petar III koji je bio gorljivi obožavatelj pruskog kralja. Petra III.su umorili,a Katarina II nije priznala mir, no Rusija i dalje ne ratuje- prekomorkse borbe Engleske i Francuske ( s njom je i burbonska Španjolska) – nastao zbog suparništva trgovačkih društava u Indiji i zbog naseljeničkih zajednica u Sjevernoj Americi.-Englezi pod Williamom Pittom Starijim ulažu velike napore u rat u Sj.Americi. 1758 i 1759 osvojena je Kanada. Nakon Pittova pada 1761.ne zanimaju ih eu bojišta, prestaju pomagati Pruskoj-Robert Clive u Indiji 1757.vojnom silom postepeno uklanja Francuze. Indija postaje osnovica eng.kolonijalnog imperija -mir u Parizu 1763. – Francuska daje Eng posjede u Indiji i Kanadi i svu zamlju istočno od Mississippija

56

-mir u Hubertusburgu 1763. – Pruska i Austrija i Saska – Fridrik osigurava Šlesku i grofoviju Glatz, Saska je u uspostavljena, a pruski kralje obećava glasati za Josipa II. Pruska uz Austriju postaje drugom njemačkom velesilom → njemački „dualizam“-Europa ulazi u razdoblje 30godišnjeg mira UNUTARNJOPOLITIČKI RAZVOJ ZEMALJA OD 1740 – 18.st. Njemačko carstvo između prosvjetiteljstva i apsolutizma -vidi pod prosvjećeni apsolutizam sve o Fridriku II Velikom + ovo što slijedi-plemstvo ima neograničenu vlast nad svojim dobrima, visoka oficirska mjesta, ali nema riječ u politici-građanstvo snosi najveći dio poreza-Fridrik II drži se načela merkantilizma, pazi da trgovačka bilanca bude aktivna, promiče trgovinu i industriju-provodi mjere koje popravljaju život seljaka: novoosvojena područja daju se seljacima, uvodi sustav navodnjavanja i melioracije-zemlja je nakon ratova iscrpljena → reforme, izgradnja cesta i kanala, oživljavanje trgovine izgradnjom bankarstva (“Seehandlung“,pomorska trgovina), uvođenje strogog poreznog sustava-Marija Terezija (1740 – 1780) – upravna reforma: sve zemlje spaja u jedinstvenu činovničku državu za koju su značajne centralna država uprava,gubernije i okružne oblasti (isključene Ugarska i Belgija)-prisiljava plemstvo i svećenostvo da plaćaju poreze-u duhu merkantilizma promiče manufakture-u austrijsko-češkim zemljama izgrađuje jedinstvenu gospodarsku i prometnu mrežu-unutarnja kolonizacija: naseljava Banat njemcima tj naseljava ugarske i hrvatske zemlje osoblođene od Turaka radi novih poljoprivrednih rezervi-ukidanje mučenja 1776., odvajanje pravosuđa od uprave-“jozefinizam“ – prosvjetljeno katoličko državno shvaćanje Josipa II - očitovanja jozefinizma za vladavine M.T. – financijske reforme,izgradnja školskog sustava i bečke medicinske škole (nizozemski liječnik G. van Swieten osnovao prvu kliniku) -Josip II (1780 – 1790) majčin suvladar od 1765. – opet sve napisano pod prosvjećeni apsolutizam +-dobrotovorne ustanove ( bolnice, sirotišta,zavodi za duševno bolesne i slijepe)-mjere sekularizacije: ukinuto oko 700 samostana, ukinut isusovački red 1773.i time im oduzet monopol školstva-uveden državni nadzor crkve, a država obrazuje i plaća svećenstvo-državni narodi mu se opirali jer se nije obazirao na njhova posebna prava(1784.njemački službeni jezik)-nakon ustanka u austrijskoj Nizozemskoj i opadanja Republike ujedinjenih belgijskih pokrajina(1790) mora je povući večinu reformi. Nasljedio ga je brat-Leopold II(1790 -1792) – donosi umjerenije reforme zakonodavstva, uspostavlja prijašnji sustav Ugarske -i u drugim njemačkim zemljama javaljaju se prosvjetiteljski reformni pokreti -Karlo Fridrik Badenski (1746-1811) – 1760.zemaljskim općinama daje samoupravu, 1767.ukida mučenje, a 1783.kmetstvo-slobodni gradovi su glavno obilježje SRCNJN-umjetnička i duhovna središta: Frankfurt,Nürnberg,Augsburg,Hamburg(prvo njemačko narodno kazalište), Osnabrück, Leipzig, Göttingen i Weimar-prosvjetiteljstvo zahvatilo i katoličku njemačku - ideje biskupa Nikole Hohenheimskog (Justinus Febronius) koji traži da se biskupi osamostale od pape – febronizam

57

-Bavarska – red iluminata koji zastupa sekularizam i humanističke ideje – zabranio ih knez Karlo Teodor -predstavnici visoke kulture u Njemačkoj: Christian Wolff, Klopstock, Winckelmann, G.E. Lessing i Johann Gottfried Herder, nakon epohe stvaralačke umjetnosti završava se klasikom (Goethe, Schiller, Hölderlin, Jean Paul, Heinrich von Kleist) -Immanuel Kant (Königsberg) - tri kritike (Kritika praktičkog uma,…) -nezadovoljstvo s pravima građanstva – Sturm und DrangEngleska za dinastije Hannover: dalji razvoj parlamentarizma-od 1740. Institucionaliziranje opozicije u parlamentu – za vrijeme Walpolea 1725.stvara se skupina protivnika “outs“. Bili su protiv njega i nisu uzimali službe u Walpoleovo vrijeme.-Donji dom se dijelijo na dvije stranke, a do 1731.jedna dobiva ime “the opposition“, a od 1741.se suprostavlja državnom rizničaru-opozicija se sastojala od torijevaca i vigovaca,jakobita itd.koji su htjeli maknuti W.-zbog sve veće opozicije i intriga princa Fridrika Walpole odstupa-do potpune promjene vlade dolazi nakon pada Northonove vlade 1782.-opreka između krune i parlamenta sada je opreka između vlade i opozicije-parlament nije više samo čuvar zakona, nego i suoblikovatelj politike-George III (1760 – 1820) – imao utjecajan položaj, ali nije mogao zaustaviti jačanje parlamentarizma-u dobu europske krize sredinom stoljeća 1740-1762.engleska se politika mješa u pitanja nasljedstva i sukobljava se s Francuskom i Španjolskom zbog kolonija-uklonjena je jakobitka opasnost- kod Culllodena 1746.poražen pretendent Charles Edward Stuart iliti Bonnie Charles -politiku vode Pelhami, osobito Henry Pelham, prvi lord riznice (1743-1752) i vojvoda od Newcastela-u kolonijalnom sporu William Pitt Stariji 1756-1761.vodi englesku vanjsku politiku i pobjednički završava rat protiv Francuske-Pitt Stariji morao se povući 1760.dolaskom Georgea III na prijestolje -između 1761. i 1783.kralj je imao velik utjecaj na vladu (na Northonovu čak 12godina)-u parlamentu su zastupane lokalne zajednice gorofovija-vladavina Georga III postala je epohom političko angažirane javnosti s težištem u Londonu-tisak od 1768.postaje nosiocem reformnog pokreta-protestom John Willkes u listu “North Briton“ počinje dugogodišnja debata o političkim pitanjimaOn je napao Pariški mir i kraljev prijestolni govor što je dotada bilo nečuveno. Zatvorili su ga,ali i sudski oslobodili nakon žestokog protesta javnosti – geslo “Wilkes and liberty“-od 1767. počela su izlaziti Juniusova pisma (vjj pisao sir Philip Francis protivnik guvernera Indije Warrena Hastingsa) u kojima se otvoreno kritiziraju svi politički autoriteti -Willkes se 1774.vraća u parlament-izboreno je pravo objelodanjenja parlamentarnih debata-Wilkes 1776.zahtjeve reformista proširuje zahtjevajući izborno pravo i mjesta u parlamentu za London i nove industrijske gradov i gusto naseljene grofovije-sve to se događa pod utjecajem ekonomske promjene u Engleskoj i ideja iz Amerike-rezolucija iz Dunninga 1780. – zahtjev za nezavistnost parlamenta i izbornika i za nadzor nad financijama, da se parlament bira na određeni rok,svi imaju jednako izborno pravo-nakon Northove ostavke 1782.kralj mora pozvati mlađeg Pitta koji se na izborima 1784. poziva na “sense of the nation“, izbore dobiva zbog svoje popularnosti u narodu-nastanak opozicije i nastanak političkog tiska-Pitt se na početku oslanja na krunu i svoju popularnost, no kasnije krši staru vlast vigovacaPortugal

58

-vladavina kuće Braganza od 1654.i trgovački uvovori s Engleskom – tjesno povezivanje s Engleskom-Sebastian José de Carvalho, markiz de Pombal za vrijeme Josipa I.ministar vanjskih poslova -nakon potresa u Lisabonu 1755.daje sagraditi grad prema racionalističkim načelima-zbog mjera uperenih prema plemstvu (oduzimanje dobara) i reformi u duhu prosv.apsolutizma došlo je do zavjere plemstva,koja je otkrivena (atentata na kralja),smakunut velik dio plemstva – njihov slom-isusovci su prognani 1759.,a i papinski nuncij. Ukinut je isusovački monopol nad školstvom koje se podržavljuje. -osnovano sveučilište u Coimbri 1772. – postaje središte prosv.filozofije-Grof Wilhelm von Schaumburg-Lippe preuredio je portugalsku vojsku-nakon promjene na prijestolju 1777.Carvalho je srušen,ali njegove mjere ostaju sve do dolasna NapeleonaŠpanjolska-u ratu za španjolsku baštinu izgubila Gibraltar, a burbonska dinastija dobiva posjede u Nizozemskoj, Milano, Napulj i Sardiniju-Ferdinand VI (1746-1759) – izgradnja apsolutne monarhije, sređivanje financija,privrede i uprave-njegov ministar Ensenada - nastavlja reformu vojske,liberalizam u gospodarstvu,ali sve tradicionalnoPorezna reforma – porez trebaju plaćati plesmtvo i kler →bune se → Ensenadov pad 1754.-Karlo III (1759-1788) – također ne uspjeva provesti reforme-za predsjednika imenuje kastiljskog grof Arnadu koji provodi reforme u duhu prosvjećenog apsolutizma-1767.prognani su isusovci -centralizacija: osnivanje vrhovnog sudbenog stola 1787.,usredotočenje prava na kraljeve odluke-pravo sudovanja imale su područne zajednice, poboljšava se uprava u pokrajinama, nastoji se da građanstvo sudjeluje u općinskim upravama-liberizacija trgovine-unatoč reformam Španjolska i dalje zaostaje Italija-u 18.st.rascjepkana-oslabljena moć Habsburgovaca, ali su ih samo zamjenili drugi strani vladari-Italija ima vojvodine,kraljevine,republike i papinsku državu-važnije talijanske drćave su Sardinija i Pijemont koji svoj teritorij u sukobima Francuske povećavaju-republika Genova,Luca i Mleci gube značaj, kao i papinska država-papa Benedikt XIV (istaknuti crkveni učitelj),Klement XIV(ukida isusovce), Pio VI (oštoro se protivi francuskoj revoluciji)-Habsburgovci vladaju u Lombardiji (Milano i Modena) i Toskani-Parma, Piacenza, Stato dei presidi i Kraljevina dvaju Sicilija - dvije pobočne dinastije Burbonaca-Burbonci uzimaju za savjetnike Talijane-Napulj i Milano – središta talijanskog prosvjetiteljskog pokreta-plemići prosvjetitelji; brača Verri, Beccaria, Filangieri, Genovesi,Pilati i Pompe Neri-vojvoda Leopold Toskanski (kasnije nasljednik Josipa II) – reformira upravu i pravosuđe, ustanovljuje oblasni nadzor,planira i donošenje ustava-isusovci progangni iz Toskane 1773.

59

-Milano i Napulj – ministar Tanucci pod burbonskim vladarima Karlom III i Ferdinandom IV nastoji provesti reforme u talijanskom smislu. Isusovci istjerani 1767.-Antonio Genovexi – u Italiju donosi Lockeovu prosvjetiteljsku filozofiju

Diobe Poljske-1746.Poniatowski, miljenik Katarine II, postaje posljednji poljski kralj Stanislav II (do1795)-Stanislavove reforme izazvale unutarnje sukobe – umješala se Rusija → prva podjela 1772.-Austrija,Pruska i Rusija zazimaju sljedeća područja: Rusija – područje Divne i DnjepraPruska – zapadnu Prusku bez Gdańska i Tourńa,biskupiju Ermlandiju i distrikt NotećAustrija – istočnu Galiciju i Lodomeriju -Poljska izgubila 1/3 područja i polovicu stanovništva-Stanisalv se uspjeva održati na vlasti zbog otpora naroda prema stranim silama-na saboru 1773.osniva edukacijsku komisiju (prvo europsko ministarstvo prosvjete) koja pazi da se zapljanjeni isusovački posjedi upotrjebe za narodno obrazovanje-na saboru 1773-1791 Svibanjska konstitucija (3.5.1791.) Poljskoj daje ustav i pretvara je u parlamentarnu izbornu monarhiju. Ustav ukida liberum veto i pravo na konfederaciju , a građani mogu ući u sabor i službe)-opozicija (uz rusku potporu) 1792.Tragowicka konfederacija želi uspostaviti red. Kralj je prisiljen pristupiti konfederaciji → druga dioba 1793. Rusija: ostatak Litve,polovica Volinije, Podolija itd. Pruska: Gdańsk, Tourń, Gniezno, Poznań itd. -Tadeusz Kościuszko vodi opći narodni ustanak (1794) - guše ga ruske i pruske čete pod vodstvom Kutuzova . Kościuszko zarobljen,poljski kralj se morao odreći prijestolje → treća dioba 1795.Rusija: preostala Poljska područja i Kurlandiju Austrija: zapadnu Galiciju s Krakovom, Sandomierzom, Lublinom, Radmom itd. Pruska: Varšava, područje između Visle, Buga i Njemena i dio krakovskog podr.Skandinavija od 1740. Do 1799. Švedska: nakon nordijskog rata izgubila prevlast. -nakon smrti Karla XII država prelazi u vlast 4 staleža tj od 1720. osim plemstva, klera i građanstva u državnom saboru su i predstavnici seljaštva-Ferdinand I (1720-1751) iz kuće Hessen-Kassel. Ograničen pri podjeljivanju službi – novi slobodnjački zakon → doba slobode 1720-1772. – zakon o slobodi tiska..-staleži se smatraju nosiocima državnog suvereniteta-državni sabor nadzire i može raspustiti vladajuće Državno vijeće koje odluke donosi u sporazmu s kraljem.-napadački ratovi se vode samo uz pristanak države, u rukama državnog sabora su porezi, raspolaganje finacijama, zakonodavstvo i mijenjanje zakona-sabor donosi odluku da su zaključci staleža nepogrešivi-nastaje sustav stranaka: kape (vežu se uz Rusiju) i šeširi (vežu se uz Francusku)-rat protiv Rusije (šeširi) 1741-1742 Švedska gubi,a Rusija zaposjeda Finsku – opada važnost šešira-nakon smrti kraljice Eleonore Urlice Rusija želi postaviti Adolfa Fridrika Holstein-Gottorp, a šeširi podupiru danskog prestolonasljednika Fridrika. Nakon što se Rusija obvezala vratiti Finsku pobjeđuje Adolf-Mir u Åbou Švedska odstupa od male oblasti južne Finske -Adolf Fridrik ženi se sestrom Fridrika Velikog, Švedska se okreće prema Pruskoj i Francuskoj-u 7godišnjem ratu Švedska u antipruskoj koaliciji – nada se području na ušću Odre

60

-pri kraju slobodne stranke su se preoblikovale u staleške skupine – šeširi=plemstvo,kape=protiv povlastica plemstva-Gustav III (1771- ) uz pomoć šešira izvršio udar proziv kapa – rojalistička revolucija 1722.- smanjila se prava Riksdaga, državnog sabora,plemstvo zadržalo položaj u upravi – završeno doba slobode-kralj poboljšava položaj seljaka-novi rat s Rusijom samo potvrđuje mir u Åbou-nakon smrti Gustava III vladaju regenti

Danska-za kraljeva Fridrika IV, Kristijana VI i Fridrika V prosvjećeni apsolutizam-grof Johann Hartwig Ernst Bernstorff vodeći ministar (1751-1771) – s Rusijom savez – dobila Slesvig-grof Johann Fridrik Struensee – provodio prosvjetiteljno-fiziokratske reforme – nastoji popraviti položaj seljaka. Proglašva njemački službenim. Osuđen zbog zavjere-ministar Hoegh-Goldberg – mjere povučene, danski vraćen kao službeni jezik-grof Andreas Bernstorff doveo dansku do procvata-vlast preuzima prestolonasljednik Fridrik (1784-1797) –prosvjetiteljske reforme – oslobođeni seljaci

FRANCUSKA I FRANCUSKA REVOLUCIJA- Neuspješne reforme Luja XVI i uzroci francuske revolucije - za Luja XV (1715. – 1774.) Francuska je izgubila ratove koje je vodila, te su golemi

troškovi odlazili za troškove vojske – zbog toga su povećavani porezi, te je kralj uzeo kredit uz goleme kamate – sve to padalo je na leđa seljaka (i do 70% njihovih prihoda odlazilo je državi)

- seljaci du i dalje vlastelinima plaćali razne dadžbine, nisu imali prava jer su bili podložni vlastelinskim sudovima koji su štitili vlastelinska prava

- zemljoradnici bez zemlje činili su više od 50% stanovništva, sluge i lutajući radnici- građanstvo i činovništvo također kritizira novi sustav, koji osim zemljišnih posjeda

nastoje osigurati prihode i od trgovine na daljinu, bankarstva, manufakture itd.- Protestira i plemstvo što mu apsolutno kraljevstvo oduzima političku moć, građanstvo se

buni protiv povlastica plemstva, a seljaštvo protiv političke i pravne neslobode- Još od 1614. Generalni staleži nisu sasvani, koji su ranije odobravali poreze- Svi se bune što kralj nekontrolirano povisuje poreze – ancien regime poreznim i

upravnim reformama nastoji smanjiti dug države- Prosvjetiteljstvo mijenja tradicionalne vrijednosti na kojima se temelji apsolutna država

– prosvjetiteljstvo je također jedan od uvjeta revolucije- Luj XVI je pri stupanju na prijestolje 1774. na čelo vlade postavio Turgota koji se borio

protiv rasipnog dvorskog života i zlouporabe zakupaca poreza, želio je pojednostaviti porezni sustav, omogućio je slobodnu trgovinu u cijeloj zemlji itd, ali se dvorska stranka pobunila te je on 1776. pao, čime je pao i prvi pokušaj financijske reforme

- Kao generalnog kontrolora financija, naslijedio ga je Necker, koji je također kritizirao dvorsku rastrošnost, te je predložio nove porezne reforme i on je pao...ipak je ponovno vraćen nekoliko godina kasnije

- Parlament je zahtjevao sazivanje Generalnih staleža, što se dogodilo u 5.mj. 1789., prvi puta nakon 175 godina

- Od Generalnih staleža do Narodne skupštin e- pod pritiskom javnosti vlada je pristala da treći stalež ima 600 predstavnika, dok prva

dva imaju po 300

61

- postojao je problem glasanja – jedan stalež - jedan glas, ili jedna osoba - jedan glas- konačno se treći stalež povukao i 20.6. sazvao vlastitu skuštinu – Narodnu skupštinu- kraljev zastupnik je došao i zahtjevao razilaženje, a oni su to odbili pod vodstvom grofa

Mirabeaua te su se zakleli da se neće razići sve dok Francuska ne dobije novi ustav – Zakletva u Loptaonici 20.6.1789. – to odbijanje poslušnosti kralju je početak revolucije

- njima se pridružio i dio prva dva staleža, uglavnom niži kler i plemići prosvjetitelji, pa je kralj 27.6. bio prisiljen priznati narodnu skupštinu

- Širenje i pobjeda revolucije - došlo je do napetosti..stvoreni su politički klubovi koji su zagovarali revoluciju, pobune

su izbile i u vojsci- konačno izbijanje napetosti dogodilo se 14. 7. 1789. jurišem na Bastilleu, koja je bila

simbol ancien regimea, zarobljenici su oslobođeni, a Bastilla je sravnjena sa zemljom- seljaci su se diljem zemlje uhvatili oružja protiv vlastele, palili dvorce, te su uništili

dokaze svih davanja koje nisu mogli priuštiti- pod pritiskom događaja, Skupština 4. i 11. 8. 1789. ukida sve povlastice plemstva, sva

stara vlastelinska prava i seljačka davanja- u Francuskoj su prema tome svi jednakopravni građani- nakon toga je došlo do neprekidnih ustanaka zbog kraljevog veta na zaključke Narodne

Skupštine, trajne oskudice kruha, nezaposlenosti...zbog čega su konačno Parižani marširali na Versailles, odakle su 6.10.1789. kraljevski par i cijela Skupština odvedeni u Pariz

- prosvjetiteljstvo je postao program – ljudi su rođeni slobodni i jednaki, imaju pravo da slobodno govore i pišu, imaju pravo na vlasništvo...

- ishodište suvereniteta je narod, koji sebi daje zakone, a vlada ih samo izvršava- podjela prema Montesquieu- crkva je bila podređena državi – župnike i biskupe bira narod- geslo „ Sloboda, Jednakost, Bratstvo“- Ustav iz 1791. - umjesto provincija predviđaju se 83 jednako velika departmana koji sami uređuju svoje

poslove- izborno pravo se dijeli na aktivne građane, izbornike i zastupnike- u vrijeme dogovora o ustavu u Skupštini se stvaraju dvije stranke: žirodinci ( zastupnici

srednjeg obrazovanog građanstva koji se zalažu za slobodno vlasništvo i slobodnu gospodarsku djelatnost, te su federalistički orijentirani) i montanjari (brđani, jer sjede u najvišim redovima, radikalniji su)

- vođe drugog su Robespierre, Danton, Marat i Desmoulins, koji su ujedno članovi i „ivanparlamentarnog kluba“ jakobinaca, nazvani po dominikanskom samostanu St Jaques u Parizu, gdje su se skupljali

- konačno je 3. 9. 1791. na snagu stupio Ustav, kojim je Francuska postala ustavna monarhija

- podjela vlasti prema Montesquieuovim idejama – zakonodavnu vlast ima parlament (kojeg bira narod), kralj ima pravo veta, i vodi vanjsku politiku i na čelu je vojske, a sudsku vlast imaju nezavsni izabrani suci

- Izbijanje koalicijskog rata i ukidanje monarhije - zastupnici zakonodavne skupštine počeli su optuživati kraljevski par da surađuju s

inozemnim silama – emigranti su u Austriji i Pruskoj dali izjavi protiv revolucije i za kralja

- Pruska i Austrija su zajedno napale Francusku, ali su konačno zaustavljeni kod mjesta Valmy 20.9.1792.

62

- Izabran je Narodni konvent umjesto Skupštine, koji je ukinuo monarhiju i proglasio republiku

- Kralj je smaknut 21.1.1793.- Strahovlada - nakon kraljeva smaknuća su Engleska, Nizozemska, Sardinija, Napulj, Portugal i

Njeačko carstvo stvorili savez protiv Francuske- u međuvremenu su jakobinci nadvladali žirodince- Konvent stvara središnju vlast- Na vrhu središnje vlasti se nalazi Komitet javnog spasa, na čelu s Robespierreom- Dolazi do brisanja svih tragova prošlosti – ukida se katolicizam, uspostavlja novi

kalendar koji započinje 1792. godinom- Smrtim kaznama se guši svaki otpor, pa tako je i Robespierre postao žrtva vlastitog

režima – smaknut je 27.7.1794. i tada se žirodinska vlast konačno vratila 1795.- Direktorij - 1795. uveden je Direktorij od pet članova- Zakonodavnu vlast imaju dvije komore – Vijeće pet stotina, koje priprema zakone i

Vijeće starijih, koje ih potvrđuje- Vojni uspjesi – dobrovoljsci se ne bore za kralja nego slobodu i revoluciju, te je moguće

napredovanje zbog vojnih uspjeha a ne staleža- Pruska prestaje ratovati 5.4.1795., te je mirom u Baselu Francuskoj ostalo područje

lijevo od Rajne, u Njemačkoj su se morali povući zbog Karla Austrijskog, ali u Italiji se istakao general Napoleon Bonaparte

- Potukao je austrijske čete u Italiji, te je mirom u Campo Formiju 1797. Francuskoj priznata granica na Rajni, te je dobio Nizozemsku i Lombardiju u zamjenu za Mletke

- Krenuo je na Egipat, ali ga je admiral Nelson porazio kod Abukira- Francuzi su otjerani i iz s Italije- Napoleon se vraća u Francusku, te će pomoću člana Direktorija, Sieyesa izvršiti državni

udar i srušiti Direktorij 1799.- Sam je preuzeo vlast kao prvi konzul

- EUROPSKA KULTURA U DOBA PROSVJETITELJSTVA

- Regence – u vrijeme regenstva Filipa Orleanskog umjesto Luja XV. Umjetnički stil od baruka se mijenja u tzv. regence, koji vlada do 1720. kada ga zamjenjuje pravi rokoko

- jedno od glavnih obilježja je utjecaj istočnoazijske umjetnosti – nastaju tzv chinoiseries,tj. tapete sa kineskim motivima pejsaža, crno-crveno pokućstvo, česte kineske porculanske vaze i figure

- stil Queen Anne je Engleska verzija renegcea- Rokoko – najviše izražen u unutrašnjoj arhitekturi- ime dolazi iz franc. „style rocaille“, što znači stil školjke- Slikarstvo – vrhunac doseže u Francuskoj – Watteau, Boucher, Fragonard- u Italiji se ističu Piazetto, Tiepolo, Longhi, a nastaje i novi stil – vedutno slikarstvo s

predstavnicima Conaletto i Guardi- u Njem. se ističu Asaam, Maulbertsch, Zick- razvija se i pastelno slikarstvo – Carrier, de la Tour, Mengs- Graditeljstvo – u 17. st. graditeljstvo se razvijalo u Italiji i Francukoj, ali u Njem. nije jer

je bila u tridesetogodišnjem ratu- od 1700. i u Njem. se počinje razvijati, crkvena u talijanskom utjecaju, a ostatak u

francuskom klasicističkom utjecaju

63

- od sredine 18. st. razvija se rokoko – stil ukroćenog baroka s nježnijim linijama, svjetlijim bojama i manje napadnom dekoracijom

- npr. Crkva Četrnaest svetaca, koju je sagradio Balthazar Neumann- Klasicizam – javlja se od sredine 18. st., od 1770. – 1830. je stil koji prevadava- uzor postaje grčka antika, a ne rimska- usko vezan uz prosvjetiteljstvo- u arhitekturi uočljive antičke proporcije i stilovi stupova- arhitekti Claude-Nicolas Ledoux, Soufflot (Pariški panteon); u Njem.

Langhans(Brandenburška vrata), a u Engleskoj Chambers, Smirke, Soane, braća Adam- grade se zgrade parlamenta, burza, sveučilišta, mauzoleji, slavoluci, nacionalna mjesta- Prosvjetiteljstvo – duhovni pokret 18.st.- traži preispitivanje svih spoznaja razumnim tumačenjem- Voltaire u svojim djelima izražava osnovne misli prosvjetiteljstva – smatra da pojedinac

umom treba preispitivati sve što postoji, a ne oslanjati se na tradicionalna učenja, kao npr. učenja crkve

- Razumnim razmišljanjem čovjek stječe najbolje osobine: toleranciju, humanosti i slobodu

- U Engleskoj se ističu Thomas Hobbes, Isaac Newton, John Locke i David Hume, pisci John Gay i Alexander Pope, Jonathan Swift, Daniel Defoe, Laurence Stern, Richardson, Henry Fielding (Tom Jones)

- Mislioci u Francuskoj kritiziraju stanje u monarhiji – rasipništvo, vladarev despotizam, loše gospodarstvo, vanjskopolitičke neuspjehe...

- Montesquieu – Pezijski listovi, O duhu zakona (dao ideju o trodiobi vlasti)- Denis Diderot, d'Alambert- Enciklopedija je objavljena 1780. u 35 knjiga

- SAD NA PUTU KA NEZAVISNOSTI

- Engleska pobjeđuje Francusku u sjevernoameričkom kolonijalnom ratu- nakon rata Queen Ann's War, Francuska je mirom u Utrechtu 1713. Engleskoj ustupila

New Foundlan, Acadiju, Novu Škotsku i zemlje Hudson Baya- austrijski rat za nasljedstvo (1740. – 1748.) osjetio se i u S Americi, gdje se nazivao

King George's War, ali tek u Sedmogodišnjem ratu (1756. – 1763.) dolazi do konktretnih ishoda – engleske čete prodiru 1758. u dolinu Ohija, te osvajaju Louisbourg i Pittsburg

- 1759. osvojen je Quebec, a 1760. Montreal- Mirom u Parizu 1763. Velika Britanija od Francuske dobiva Kanadu i Lousianu (I od

Mississippija), a od Španjolske Floridu- Sada ta područja dobivaju guvrenrea kojeg je postavljala engleska kruna, a područja od

Velikih jezera do Floride odijeljeno je demarkacijskom linijom, te su proglašena trgovačkom zonom kojom upravlja kruna

- Quebec Act iz 1774. je izazvao daljnja nezadovoljstva kolonista, jer je njima Engleska povukla obećanje da će u Kanadi biti uspostavljena reprezentativna vlada, jer je kruna imenovala Vijeće

- Kolonisti su bili nezadovoljni porezima i carinama, te je želja za nezavisnosti sve više rasla i rata koji se često zove i „američka revolucija“, koji završava 1783.

- Sukob sjevernoameričkih kolonija s Engleskom- nezadovoljstvo je raslo zbog merkantilističkih ograničenja proizvodnje i trgovine –

prema njima kolonije moraju ostati dobavljači i potrošači britanske robe, zabranjeno je

64

da kolonije samostalno trguju, pravo da engleska kruna kontrolira američku ekspanziju prema zapadu (Proclamation line 1763.)

- na prijedlog lorda Grenvillesa parlament je 1763./1765. htio nametnuti nove namete, što su kolonisti odbili pod izgovorom da kao engleski građani nisu zastupljeni u parlamentu (No taxation, without reprezentation)

- otvoreni sukob je izbio 1773. kada je engleska vlada izdala Tea Act, kako bi se istočnoindijsko društvo sačuvalo od financijske propasti

- tada su 1773. patrioti prerušeni u indijance Mohawk, u bostonskoj luci bacili čaj s tri broda u more – taj događaj se naziva Bostonska čajanka

- na Prvom kontinentalnom kongresu u Philadelphiji 5.9.1774. zastupnici 13 kolonija treaže uspostavu starog pravnog stanja i opiru se prisilnim zakonima, te objavljuju kako obustavljaju svu trgovinu s Engleskom

- kralj George III (1760. – 1820.) nije bio spreman na kompromis- John Hancock i Samuel Adams su proglašeni ustaničkim vođama, a kada je 19.4.1775.

došlo do oružanog sukoba između britanskih vojnika i američkih milicijskih jedinica (Minute Men), čime je došlo do stvarng ratnog stanja

- 10.5. 1775. sazvan je Drugi kontinentalni kongres, koji se odlučio opirati, te je George Washington imenovan vrhovnim zapovjednikom vojske

- Kralj George je tada sve američke političare proglasio izdajicama i zločincima- U međuvremenu su zaoštrile suprotnosti između konzervativaca (torijevaca) i radikala

(vigovaca)- 4.7.1776. Thomas Jefferson sastavio je Deklaraciju nezavisnosti („Svi su ljudi jednaki.

Stvoritelj ih je obdario određenim neotuđivim pravima. Među te pripadaju pravo na život, na slobodu i težnju za srećom. Da bi se ta prava osigurala, ljudi su ustanovili vlade koje svoju vlast osnivaju na pristanku onim kojima vladaju. Ako neka vlada ugrožava te svrhe, pravo je naroda da je izmijeni ili odstrani, pa da postavi drugu vladu...“)

- Rat za nezavisnost od 1775. – 1783.- Lafayette i von Steuben su poagali Washingtonu stvoriti vojsku- U početku su doživjeli neuspjehe – Englezi su osvojili 1776. New York, Philadeplhiju

( vlada se preselila u Baltimore)- 1778. su se Francuzi i 1779. Španjolci pridružili kolonistima- Do preokreta je došlo 1781. kada je francuska mornarica pod zapovjedništvom admirala

Grassea u Yorktownu blokirala britanske čete pod zapovjedništvom lorna Cornwallisa, i potukla britansku mornaricu

- Tada su Washingtonove čete i frnacuske čete pod zapovjedništvom grofa Rochambeua 17.10.1781. zaposjeli Yorktown

- Engleska vlada želi pregovore – američki kongres je za pregovarače imenovao Benjamina Franklina, Henryja Laurensa i Johna Jayja

- Na mirovnim ugovorima u Parizu i Vesaillesu početkom 1783., VB je priznala Sjedinjene Američke Države, Francuskoj je ustupila Senegal i Tobago, a Španjolskoj Floridu i Menorcu

- Ustav SAD-a- u 5.mj. 1787. u Philadelphiji sazvan je Opći konvent, koji je konačno 17.9.1787. izdao

nacrt jednog sasvim novog ustava- za razliku od starog konfederacijskog ustava, sada će vlast saveza i njegovih organa biti

iznad suverenosti pojedinih saveznih država, te narod svake dvije godine izborom mijenja članove zastupničkog doma

- novi ustav sadržavao je i tzv Bill of rights, koje svima osigurava pravo na život, slobodu, sigurnost, vlasništvo, na pravnu jednakost, slobodu tiska, pravo na skupljanje i udruživanje, nna slobodu savjesti itd.

65

- Vlast se dijeli na zakonodavnu (Kongres), izvršnu (predsjednik) i sudsku (Vrhovni sud) – te tri vlasti se međusobno kontroliraju (sustav cheks and balances)

- Kongres se sastoji od senata i predstavničkog doma – on zaključuje o ratu i miru, može povisiti carine i poreze, sastavlja zakone itd.

- Predsjednik imenuje visoke činovnike, on je vrhovni zapovjednik vojske, zaključuje ugovore, ima pravo veta na zakone koje donosi Kongres itd.

- Mlada republika 1789. – 1796.- 1789. George Washington izabran je za predsjednika, te je odmah započeo uređivati

državu- Alexander Hamilton postao je ministar financija, a Thomas Jefferson ministar vanjskih

poslova- Glavni grad je premješten iz Philadelphije u novi grad na Potomacu, Washington- Oblikovale su se dvije stranke: antifederalistički republikanci (Jefferson, Samuel

Adams) i federalisti (Hamilton, John Jay)- Washingtona je naslijedio John Adams

- Afrika u znaku europske kolonizacije u 18.st.

- od 16. st. Portugalci su započeli naseljavanje Afrike, a od 1600. i Engleska, Francuska, Danska, a osobito Nizozemska, koja je postala suparnik Portugala

- Europljanje je na naseljavanje Afrike potaknula trgovina zlatom, bjelokosti, mirodijama, ali i crnim robljem (afričkim zemljama je trgovina robljem postala osnova gospodarstva)

- 1652. Nizozemci su počeli naseljavati zemlje oko Rta Dobre Nade- nizozemski stočari, Buri naseljavali su to područje, provinciju Kap- pri prodiranju u unutrašnjost, Buri su se često sukobljavali s plemenima Bantu i

Hotentotima- na osnovi trgovine robljem su ojačali neka afrička plemena su stvorili države, kao što su

Ašanti, Dahome i Yoruba- npr. Osei Tutu, kralj plemena Ašanti je na početku 18.st. stvorio jako kraljsevtsvo s

glavnim gradom Kumasi- kraljevtsvo Dahomej ojačalo je za kralja Agadju, a kraljevstvo Yoruba s glavnim gradom

Oyo je brzo propalo- Mamari Kulubari ujedinio kraljevstvo Bambara plemena Segu- U 18.st. procvat doživljava i kraljevstvo Nupe, za vladavine Maazua, koja također nije

dugo potrajala- Plemena Fulbe- Etiopija je svoj vrhunac postigla za Jasusa I Velikog krajem 17.st.

- Islamski svijet u 18.st.

- Razvoj perzijske države u 18.st.- početkom 18.st. u Iranu se raspada država Safavida – 1709. sunitska plemena u

Afganistanu pod vodstvom Mira Vaisa se oslobađaju perzijskog vrhovništva, te Mahmud, drugi nasljednik Mira Vaisa 1722. napada perziju i osvaja Isfahan

- sjeverno perzijsko područje zaposjeli su Rusi, a zapadno Osmanlije, no ubrzo su otjerani

66

- turkmenski poglavica Nadir Kan 1729. je istjerao Afgane iz Isfahana, a 1736. postaje vladar u Perziji (1736-1747).

- nakon njegovog pogubljenja došlo je do borbi za vlast iz kojih je kao pobjednik izašao Karim Kan Zend (1750-1779), za koga je došlo do unapređenja zemlje

- u to vrijeme u Kandaharu vlada šah Durrani za koga se Afganistan odvojio od perzijske države

- Karim Kan Zenda je naslijedio Mohammed-šah koji je prodro prema Azerbejdžanu, Armeniji i Gruziji, ali nije uspio vratiti Afganistan

- Indija – uspostava britanske vlasti

- Raspad mogulske države – pod Aurangzebovim nasljednicima- mogulski carevi su između 1707. i 1765. izgubili vlast nad provincijama, te je došlo do

nastajanja različitih frakcija i stranaka, koje nisu izravno uzurpirale prijestolje, već su preko regenta nastojale postaviti svoga čovjeka

- to su bili Afgan, Irnaci, te različite skupine Hindusa, od čijih vođa su se isticali Rajputi i Marathi

- perzijanski Nadir-šah je porazio mogula Mohammed-šaha i ušao u Delhi 1738.- Perzijska kultura je prisutna u Indiji s hinduističkim crtama – perzijski jezik postaje

dvorski i poslovni jezik, te jak utjecaj ima umjetnost i književnost- Marathi- od 1765. Marathi na krajnjem jugu drže dijelove istočne obale- oni su neka vrsta mogulskih vazala, i plaćaju danak- kraljevi samo formalno vladaju, dok stvarnu vlast imaju njihovi prvi ministri, „pašve“- za vrijeme Baji Ra, drugog pašve, područje vlasti Maratha se proširuje (oko 1740.), ali u

kasnijim vremenima Marathi slabe- imali su prilično dobro uređen upravni sustav: sacjet koji se sastojao od 8 činovnika i

pašve- zemlja je podijeljena u oblasti, tzv „prant“, i prioblasti (parganas i sarkas)- Kultura u 18.st.- perzijski utjecaj slabi- cvate književnost urdu, a istuču se Suada, Mir Taki i Mir Dard- filozof Vali Ullah, nastoji pronaći uzroke propadanja Indije u 18.st.- graditeljstvo polako propada- razvija se ples u sjevernoindijskom kathakstilu- Razvoj trgovačkih kompanija- nizozemska kompanija je imala uporište na Rtu Dobre Nade odakle je prodirala prema

Calicutu, Cochinu...kompanija je propala, ali Nizozemska je prifitirala kako je trgovina s Azijom činija ¼ cijele nizozemske vanjske trgovine

- francusko društvo također do kraja 18.st. propalo- engleska East Indian Company se održala sve do 1858.- Imala je tri utvrđene poslovnice: Bombay, Madras i Fort William kod Calcutte- Od 1763. do 1818. započelo je pokoravanje cijele Indije- Engleska politika u Indiji- rat za austrijsko nasljedstvo (1740. – 1780.) proširio se i u Indiju, gdje su se sukobile

Engleska i Francuska- guverner Dupleix je na kratko vrijeme zauzeo Madras, ali je Engleska vratila 1748.- Nakon mira u Fontainebleauu 1762. Francuska je izgubila sva uporišta u Indiji i Kadadi

67

- Clive, službenik istočnoindijske kompanije, je 1757. kod Plasseya je porazio naboba Siraj-ud-Daule, pri čemu mu je pomogao mogulski car

- Englezi su caru formalno ostavili vrhovništo, ali postali najsnažniji čimbenik u Indiji- Generalni guverneri- Clive je upravljao 1756. – 1760., a bilo je to doba korupcije, iskorištavanja i privatnog

bogaćenja – vojnici su bili ujedno i trgovci te su se u Englesku vraćali bogati, dok je državna blagajna ostajala prazna

- 1772. guverner postaje Warren Hastings – snižava carine i davanja naboba- 1785. guverner postaje Cornwallis, koji je uveo odličnu upravu, bez korupcije- Nabobi - znači Englez koji se obogatio

- KINA – PROCVAT U 18.ST ZA DINASTIJE MANDŽU

- u 18.st. pod vladavinom mandžurske dinastije Ch'ing doživljava posljednji uspon- gospodarstvo je razvijeno, kao i kultura, a tek krajem 18.st. uočljiva je kriza koju je

izazvao porast pučanstva, zbog čega će u 19.st. doći i do građanskog rata- mandžurci su činili svega 2% ukupnog pučanstva- najveći vladar bio je Ch'ien-lung (1735. – 1795.), nasljednik Yung-Chenga (1723-1735)- Ch'ien-lung je na Novu godinu 1795. odložio žezlo jer nije htio vladati duže od svog

djeda K'ang-hsi (1662. – 1722), koji mu je bio uzor- Vanjska politika:ekspanzija i zatvaranje- Yung-cheng i Ch'ien-lung nastavili su vladati ekspanzionističkom politikom kakvom je

vladao i K'ang-hsi – glavni cilj ekspanzije je da se strateški osiguraju Mandžurija, Mongolija i Kina, tako da na središnjoazijskom zapadu osvoje slabo naseljena područja kao tampon zonu, gospodarskih razloga nije bilo

- Još 1720. su započele ekspedicije u Tibet, kojeg su konačno zauzeli 1751., ali je zemlji ostavljena unutrašnja nezavisnost pod Dalaj Lamom

- 1756./57. osvojena je zemlja Dzungara, kojima su vladali vojni guverneri- Burma i Nepal prisiljeni su plaćati danak- Odnosi s europskim silama su bili puni nepovjerenja, iako je rad isusovaca dozvoljen- Rusi su ugovorom u Narčinsku 1689. uspjeli dobili pravo na otvaranje trgovačkog

naselja i pravoslavne crkve, dok su SAD, VB i Nizozemska imali samo ograničena trgovinska prava

- Propadanje isusovačkih misija- 1773. je njihova djelatnost zabranjena- Unatoč skronim uspjesima njihove djelatnosti, isusvci su odigrali važnu ulogu svojim

kulturnoposredničkim djelovanjem- Kinezi su ih cijenili zbog njihova matematičkog i medicinskog znanja, a bili su i tumači,

kartografi, ljevači topova i umjetnici- Misionar Giuseppe Castiglione je bio dvorski slikar, koji je povezao euroski način

slikanja s kineskim- Kultura- ortodoksnost mandžurske dinastije očituje se u enciklopedijama i historiografskim

djelima – isklučeno je sve ono što su smatrali lošim i politički opasnim (2000 zabranjenih djela)

- mnogi antitradicionalistički mislioci su ustali protiv takvog ortodogsnog neokonfucionalizma

68

- Početak krize- početak krize je uočljiv pred kraj vladavine Ch'ien-lunga- došlo je do raznih ustanaka pokorenih, ali i pučana- prvi veći pučki ustanak su organizirali članovi tajne sekte „Bijeli losos“, a dogodio se

1774./75. pod vodstvom Liu Sunga- ubrzo je zahvatio šest pokrajina- bio je uperen protiv vlade i posjedničkih slojeva u gradu i selu- ustanke su okrutno gušili, no kada se Ch'ien-lung povukao rasplamsali su se- tek za cara Chia-Ch'inga (1796-1820) su ih uspjeli ugušiti- kao posljedica došlo je do porasta poreza i cijene hrane, a stanovništvo je nekontrolirano

raslo ( 1662. 100 milijuna ljudi, 1800. 295 milijuna)

- JAPAN - DRUGO STOLJEĆE VLADAVINE TOGUKAWA

- Gospodarstvo i društvo u 18.st.- vrlo stabilno i uspješno političko ustrojstvo sustava Baku-han- šogunat, daimyo- sloj trgovaca (chonin) sve više gospodarski jača- šoguni su bili Yoshimune (1716-1745), Ieshige (1745-1760), Ieharu (1760-1786) i Ienari

(1787-1837)- Yushimune je proveo reforme poput zakona protiv luksuza, tražnoj kontroli trgovine,

porezne i agrarne reforme itd.- Ieshige i Ieharu – slabe ličnosti, umjesto njih više vladali dužnosnici- Za Ieharua je provedena reforma – bakufu želi sudjelovati u dobicima od odobrene

trgovine- Nakon gladi 1783-1787 , Ieharu je umro, a sin mu je još bio maloljetan, pa je zavladao

savjetnik, unuk Yoshimunea – Matsudaira Senanobu, koji je provodio politiku „natrag k Yoshimuneu“

- No, kada je Ienari postao punoljetan, počeo je voditi rastrošan život, te je došlo do ponovnog nezadovoljstva stanovništva

- Samuraji padaju u dugove, i sve više se počinju baviti drugim djelatnostima (obvezuju ih kodeksi Buke i Bushido)

- Seljaci (hyakusho) čine 80% pučanstva- Rast gradova koji je sada značajan uzrokuje velik bijeg sa sela- Trgovci jačaji, ali se ne mogu uzdići iznad svoga staleža..međutim, udružuju se u

trgovačke kuće koje postaju imućnije od daimya- Kulturna- feudalni sustav Baku-hana ošto je odijelio klase samuraja, seljaka i chonina, pa se tako i

u kulturi javljaju dvije odjeljene zone, vojnoaristokratska kultura samuraja i građanska kultura chonina

- škole postoje i za samuraje i chonine- haiku – majstor Matsuo Basho- kultura chonin osebujna je svojim umjetničkim oblicima ukiyo – marionetsko kazalište,

kabuki, erotski roman i obojeni drvorez

- JI Azija u 18.st.

69

- radoblje regenracije- poteškoće pri osvajanju unutrašnjosti pojedinih zemalja razlozi su zašto se zapušta

kolonizacija ovog prostora (europske zemlje u 18.st. uglanom zauzimaju područja srednje i južne Amerike)

- to je prilika da zemlje JI Azije urede vlastite države- Laos i Kambodža u sukobi sila- Kambodža i Laos ističu se dugom tradicijom, ali su u 18.st. bile pod tuđinskom vlašću- Kambodža je bila pod Sijamom, a zatim Vijetnamom- Sijam i kriza Ayuthyje- politika i kultura doživljavaju uspon- za Mahathammarae se književnost snažno razvija, s najvažnijim pjesnikom Narai- javljaju se pjesme nirasa ili nirat, opisi putovanja- Burma redovio napada, čak je 1766 pod vodstvom kralja Alaungpaya osvojila Ayuthy i

spalila ga i opljačkala i tako je grad propao- Tek pri kraju 18st je grad obnovljen pod vladom kineskog generala Paya Taka, koji je

ponovno organizirao kraljevstvo i doveo ga do nekadašnjeg sjaja, a kratko vlada i Laosom i Kambodžom

- Nakon njega je zavladao Rama Thibodi, i premjesti prijestolnicu u današnji Bankok- Veoma je unaprijedio kulturu- Burma- 1752. završava vlast dinestije Toungoo, ali već iduće burmanski poglavica Alangpaya

ponovno osvojio glavni grad Avu- Alangpaya je osvojio Sijam i druga područja zajedno sa sinom Hsinbyushinom- Dolazi i do kulturnog procvata, prepisivanje književnih djela i zakona...- Vijetnam- zbog slabe moći careva Le, u Vijetnamu raste moć obitelji Trinha i Nguyena- zato je došlo do podjele zemlje – na sjeveru vladaju Trinhi, a na jugu Nguyeni, ali

formalno oni još priznaju cara- budisti su, i nastojali potisnuti konfucionizam- kultura je u procvatu- konačno je zavladala kuća Nguyena- Otočje- Europljani sve sve više upliću, ponajviše Nizozemci- U početku su se oni služili lokalnim poglavicama u provođenju svojih ciljeva, kontrolrali

su samo veće luke- U drugoj polovici 18st. – 1786. prevlast Nizozemaca zamijenila je prevlast Engleza- Bali je uspio zadržati samostalnost

- AUSTRALIJA – buđenje kontinenta

- Australiju je otkrio James Cook 1770.- Aboridžini su ondje još uvijek živjeli u plemenskim zajednicama i nisu prihvatili

sjedilački način života- Bili su podijeljeni u horde kojima upravlja skup starijih ljudi, te koje žive na određenim

područjima

70

- Kult nadzire šaman, a kultne svečanosti su se odvijale u srdištima koja su ukrašena slikarijama na stijenama

- Za Engleze je Australija bila važna u vremenu kad je gubila posjede u Sj Americi- 1788 su u blizinu današnjeg Sydneya transportirani kažnjenici, te je osnovana

kažnjenička zajednica- U pravom naseljavanju Australije nisu naseljavani Englezi, već razni europljanji, koji su

bili upućeni da svoje nastambe grade oko kažnjeničke kolonije- Unutrašnjost je naseljavana kako je velik uzgoj ovaca zahtjevao pašnjake- Dakle, nije bilo planskog naseljavanja

71

72