istra bike: parenzana

56

Upload: istra-com

Post on 10-Mar-2016

234 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

Parenzana route of health and friendship_EN

TRANSCRIPT

  • Na

    kla

    dN

    ik |

    Za

    lo

    Nik

    | Ed

    ito

    rE |

    Publ

    ish

    Er |

    hEr

    au

    sgEb

    Er: u

    Pra

    vNi o

    djE

    l Z

    a t

    uri

    Za

    m is

    tars

    kE

    u

    PaN

    ijE |

    od

    jEl

    Za

    tu

    riZ

    am

    ista

    rsk

    E

    uPa

    NijE

    | a

    ssEs

    sora

    to a

    mm

    iNis

    tra

    tivo

    al

    turi

    smo

    dEl

    la r

    Egio

    NE

    istr

    iaN

    a |

    dEP

    art

    mEN

    t

    for

    tou

    rism

    of

    thE

    istr

    iaN

    rEg

    ioN

    | vE

    rwa

    ltu

    Ng

    sb

    ro f

    r

    frEm

    dEN

    vErk

    Ehr

    dEr

    rEg

    ioN

    istr

    iEN

    ; su

    rad

    Nic

    i Na

    Pro

    jEk

    tu |

    sod

    Ela

    vci N

    a P

    rojE

    ktu

    | c

    oll

    abo

    rato

    ri a

    l Pr

    og

    Etto

    | Pr

    ojE

    ct

    co

    lla

    bora

    tors

    | Pr

    ojE

    kt

    mir

    atb

    EitE

    r: a

    Nit

    a m

    ilo

    | m

    ilo

    jka

    biZ

    ajl

    | to

    mis

    lav

    ka

    Ni

    ki;

    urE

    dN

    ik |

    urE

    dN

    ik |

    rEd

    att

    orE

    | Ed

    ito

    r | r

    Eda

    ktE

    ur:

    ma

    rtiN

    o

    tar;

    ko

    Nc

    EPt

    i diZ

    ajN

    | k

    oN

    cEP

    t iN

    obl

    iko

    vaN

    jE |

    idEa

    E a

    llEs

    tim

    ENto

    gra

    fic

    o |

    co

    Nc

    EPt

    aN

    d

    dEs

    igN

    | k

    oN

    ZEP

    t u

    Nd

    gEs

    talt

    uN

    g: s

    tud

    io s

    oN

    da

    , Po

    rE

    ; fo

    tog

    rafi

    jE |

    foto

    gra

    fijE

    | fo

    tog

    rafi

    E | P

    ho

    to c

    rEd

    its

    | fo

    tos:

    igo

    r Z

    iro

    jEvi

    ; t

    isa

    k |

    tisk

    | st

    am

    Pa |

    PriN

    t | d

    ruc

    k: k

    Ersc

    ho

    ffsE

    t Z

    ag

    rEb

  • 3 4 - 13 uvod | uvod | iNtroduZioNE | iNtroductioN | EiNlEituNg

    14 - 23 PovijEst ParENZaNE | ZgodoviNa ParENZaNE | la storia dElla ParENZaNa | history of thE ParENZaNa railway | gEschichtE dEr ParENZaNEr bahN

    25 - 29 ProjEkt ParENZaNa | ProjEkt ParENZaNa | il ProgEtto ParENZaNa | ProjEct ParENZaNa | ProjEkt ParENZaNa

    30 - 31 tuma | lEgENda | lEgENda | kEy | ZEichENErklruNg

    32 - 35 kartE | ZEmljEvidi | maPPE | maPs | kartE

    36 - 45 PostajE | PostajE | staZioNi | statioNs | bahNstatioNEN

    PorE | ParENZo; bujE | buiE; motovuN | moNtoNa; livadE | lEvadE; oPrtalj | PortolE; groNjaN | grisigNaNa; koPar | koPEr | caPodistria; lucija | lucia; iZola | isola; trst | triEstE | triEst

    46 - 47 objEkti Na trasi | Edifici sul tracciato | structurEs aloNg thE routE | objEktE aN dEr bahNtrassE

    48 - 55 ZaNimljivosti | ZaNimivosti | attraZioNi | attractioNs | attraktioNEN

    ParENZaNa - muZEj | musEo | musEum (livade | levade)

    ParENZaNa - muZEj | musEo | musEum (izola | isola)

    EljEZNiki muZEj | ElEZNiki muZEj | il musEo fErroviario | railway musEum | EisENbahNmusEum (trst | trieste | triest)

    muZEj soli | muZEj soliNarstva | il musEo dEllE saliNE | musEum of salt makiNg | saliNENmusEum (seovlje | sicciole)

    EufraZijEva baZilika | EvfraZijEva baZilika | basilica EufrasiaNa | EuPhrasiaN basilica | EuPhrasius-basilika (Pore | Parenzo)

    jama barEdiNE | barEdiNE cavE | la grotta di barEdiNE | barEdiNE hhlE (Nova vas | villanova)

    ZvjEZdarNica | ZvEZdarNa | lossErvatorio astroNomico | obsErvatory | stErNwartE ( vinjan | visignano)

    makEta lokomotivE | rEPlica dElla locomotiva | locomotivE modEl | EisENbahNmodEl (viinada | visinada)

    SadrajVsebina|Contenuto|Contents|Inhalt

  • 4Uvod

    Parenzana ili krae tPc (tri-este-Parenzo-canfanaro) bila je uskotrana pruga dugaka 123,1 kilometra koja je pove-zivala 33 istarska mjesta od trsta do Porea tako da bi u dananje vrijeme prolazila teritorijem triju drava; italije - 13 km, slovenije - 32 km i hrvatske - 78 km.

    Pruga je putena u promet 1. travnja 1902. godine, kada je, usprkos brojnim proble-mima i odgodama prvi vlak sa eljeznike postaje u buja-

    ma krenuo prema trstu, a u prosincu iste godine i prema Poreu. Pruga je znaila ivot mjestima kroz koja je prolazila: na svom 123 km dugom putu, spori je vlaki svakodnevno puhao i kripao kroz brdovi-te, reljefno razigrane predjele istarskog kra, prevozei, uz putnike, sol iz solana Pirana i seovlja, maslinovo ulje buj-tine i motovuntine, voe, povre, istarski kamen, vapno, drvo, brano i vino.

  • 5eljeznica je ukinuta 1935. i samo je u te 33 godine pro-metovanja ostavila neizbrisiv peat na cijeli kraj. Na stotu obljetnicu otvorenja pruge, pokrenuta je inicijativa za svo-jevrsnu obnovu ove jedinstve-ne eljeznice koja je poetkom 20. stoljea povezivala ljude i narode.

    2002. o Parenzani se po prvi put poelo ozbiljno raspravljati i pisati pa je doskora raspisan Natjeaj za izradu projekta krajobrazno-planerske valo-

    rizacije uskotrane eljeznice Parenzana u kojem su istar-ska upanija i upravni odjel za turizam zajedno sa novoosno-vanom udrugom za obnovu eljeznice Pore-kopar-trst udarili temelje budueg projek-ta Parenzana - Put zdravlja i prijateljstva.

  • 6Uvod

    Parenzana ali kraje tPc (trie-ste-Parenzo-canfanaro) je bila 123,1 km dolga ozkotirna ele-znika proga, ki je povezovala 33 istrskih krajev od trsta do Porea, tako da bi danes pote-kala po teritorijih treh drav: italije - 13 km, slovenije - 32 km in hrvake 78 km.

    Proga je bila spuena v pro-met 1. aprila 1902, ko je kljub tevilnim teavam in odlogom prvi vlak iz eleznike postaje v bujah krenil proti trstu, de-

    cembra istega leta pa tudi proti Poreu. Proga je pomenila i-vljenje za kraje, skozi katere je vozila; na svoji 123 km dolgi poti je poasni vlakec vsak dan sopihal in kripal skozi hribo-vite, reliefno razgibale krake predele istre in poleg potnikov prevaal sol iz solin v Piranu in seovljah, oljno olje iz okolice buj in motovuna, sadje, zele-njavo, istrski kamen, apno, les, moko in vino.

  • 7eleznico so ukinili leta 1935, vendar je kljub samo 33 letom obratovanja zapustila neizbrisen peat v celotnem obmoju. ob stoti obletnici otvoritve proge je prilo do pobude za svoje-vrstno obnovitev te edinstvene eleznice, ki je v zaetku 20. stoletja povezovala ljudi in narode.

    leta 2002 prvi se prielo re-sno razpravljati in pisati in tako je bil razpisan Nateaj za iz-delavo projekta krajinsko-na-

    rtovalne valorizacije ozkotirne eleznice Parenzana, s kate-rim so istrska upanija in njen upravni oddelek za turizem ter novoosnovano Zdruenje za obnovo eleznice Pore--koper-trst postavili temelje bodoega projekta Parenza-na- Pot zdravja in prijateljstva.

  • 8Introduzione

    la Parenzana o nella sua for-ma abbreviata tPc (trieste-Parenzo-canfanaro) fu una tratta ferroviaria con binario a scartamento ridotto di 123,1 km, che collegava trentatr lo-calit istriane, da trieste a Pa-renzo che oggi si snoderebbe sui territori di tre stati diversi, italia - 13 km, slovenia - 32 km e croazia - 78 km.

    la tratta fu aperta al pubblico il 1 aprile del 1902, quando, nonostante le molte difficolt

    e ritardi, il primo treno part dalla stazione di buie in dire-zione di trieste e, a dicembre dello stesso anno, anche ver-so Parenzo. la tratta portava vita ai luoghi attraverso i quali serpeggiava; ogni giorno, len-tamente, il trenino percorre-va i suoi 123 km sbuffando e scricchiolando attraverso aree montuose e tratti carsici dal rilievo diversificato dellistria: oltre i passeggeri, trasportava anche il sale dalle saline di Pi-rano e di sicciole, lolio doliva

  • 9dalla zona di buie e montona, frutta, verdura, pietra carsica, calce, legno, farina e vino.

    la ferrovia fu dismessa nel 1935, ma anche se rimase in funzione solo 33 anni, lasci un segno indelebile in tutto il territorio. in occasione del cen-tenario dellinaugurazione della ferrovia venne lanciata liniziati-va per il rinnovo di questa tratta unica nel suo genere, che allini-zio del XX secolo congiungeva persone e popoli.

    Nel 2002 si cominciato seria-mente a discutere e scrivere ed stato pubblicato il bando per lelaborazione del progetto di valorizzazione paesaggistica della ferrovia a scartamento ridotto Parenzana con il quale la regio-ne istriana e il suo assessorato amministrativo per il turismo e la neo costituita associazione per la ristrutturazione della ferrovia Parenzo-capodistria-trieste hanno posto le basi del futuro progetto Parenzana - strada della salute e dellamicizia.

  • 10

    Introduction

    Parenzana or, in abbreviated form, tPc was a 123.1 km long narrow-gauge railway line, connecting 33 places in istria, from trieste to Pore; today it would therefore pass the territories of three countries: italy - 13 km, slovenia - 32 km and croatia - 78 km.

    the railway line was opened on 1 april 1902 when, in spite of many problems and postpone-ments, the first train started from buje to trieste; in de-

    cember of the same year, also the section from buje to Pore was completed. the railroad meant life for the region it ran through; on its 123 km long route, the small, slow train was puffing every day through hilly and diverse karst areas, carry-ing passengers, salt from the Piran and seovlje salt pans, ol-ive oil from buje and motovun, fruit, vegetables, istrian stone, lime, flour and wine.

  • 11

    the railway line was closed in 1935, but although it only operated for 33 years, it has left an indelible stamp on the entire region. at the 100th anniversary of the railways opening, an initiative arose to restore this unique railway, which was connecting people and nations in the beginning of the 20th century.

    in 2002 the first concrete ideas appeared, leading to an invitation to tender for the

    elaboration of landscape val-orisation/planning project for the Parenzana railway. thus the istria county, its depart-ment for tourism and the newly established association for the reconstruction of the Pore-koper-trieste railway laid the foundation for the future project designated as Parenzana - the route of health and friendship.

  • 12

    Einleitung

    die Parenzana, oder krzer tPc (trieste-Parenzo-canfa-naro), war eine 123,1 km lange schmalspurige Eisenbahnstre-cke, die 33 orte in istrien von triest bis Pore miteinander verband. heute wrde sie durch das gebiet von drei lndern verlaufen, italien - 13 km, slo-wenien - 32 km und kroatien - 78 km.

    die strecke wurde am 1. april 1902 zum verkehr zugelassen, als trotz zahlreicher Probleme

    und aufschbe von der bahn-station in buje der erste Zug nach triest fuhr und in dezem-ber des gleichen jahres auch nach Pore. die bahn leben in alle ortschaften, durch die sie fuhr; auf dem 123 km langen weg schnaufte und knirschte der kleine Zug langsam durch hgelhafte, landschaftlich be-wegte karstgebiete von istrien und transportierte neben den fahrgsten auch salz aus den salzgrten in Piran und seovlje, olivenl aus der umgebung von

  • 13

    buje und motovun, obst, ge-mse, und istrische Produkte wie stein, holz, kalkstein, mehl und wein.

    anlsslich des hundertjhrigen jubilums der streckenffnung wurde die idee geboren diese einzigartige bahnstrecke, die anfang des 20. jh. menschen und Nationen miteinander ver-band, auf eine besondere art und weise zu erneuern.

    im jahr 2002 zum ersten mal darber ernsthaft diskutiert

    und geschrieben und so wur-de krzlich auch ein wett-bewerb fr das Projekt einer landschaftlich-planerischen aufwertung der schmalspu-rigen Parenzaner Eisenbahn ausgeschrieben. damit schuf die gespanschaft istrien und ihre abteilung fr fremdenver-kehr, sowie der neugegrndete verein fr die Erneuerung der Eisenbahn Pore-koper-triest, die grundlagen fr das sptere Projekt Parenzana - gesund-heits- und freundschaftsweg.

  • 14

    sveano otvorena istarska eljeznica. eljeznica je trebala pridoni-jeti uinkovitom povezivanju ratne luke Pule s bespuima austrou-garskog carstva (koje se protezalo s jedne strane od lombardije do ugarske i galicije, a s druge od jadrana do velikih srednjeeuropskih rijeka Elbe, odre i visle te dnjestra i crnoga mora).

    Povijest Parenzane

    20.09.1876.

    16.12.1898.

    07.1877.

    1886.

    1887.

    06.1889.

    03.1893.

    02.1894.

    ljeto1895.

    19.02.1897.

    Puten u promet odsjek trst - hrpelje. Putanjem u promet eljezni-kog odsjeka trst - hrpelje razdaljina izmeu Pule i trsta je smanjena na 130 kilometara.

    opine su konano odobrile nacrt za ekonominu eljeznicu od trsta do kopra, na koju bi se naknadno nadovezala linija za buje, motovun, cerovlje, boljun, opatiju, volosko i matulje. u matuljima bi se spojila s prugom junih eljeznica sv. Petar - rijeka.

    odobrena izrada studije o ekonominoj eljeznici.

    Napravljen opi nacrt s trokovima.

    istarski su zastupnici bertoli i rizzi pred Parlamentom u beu zatraili izgradnju eljeznice.

    istarski je pokrajinski sabor gotovo jednoglasno usvojio zakon o izgradnji pruge trst - Pore uz mogui produetak do kanfanara i odredio koliki su udio zainteresirane opine bile obvezne platiti za kamate i amortizaciju. ukupno 700.000 forinti, iznos jednak onome koji je odredila vlada.

    Zapoete strune studije za izgradnju eljeznice.

    dekretom zajamena izgradnja nove eljeznice.

    usvojen nacrt zakona.

    18.04.1900. Poziv na javni natjeaj za trst - buje.

  • 15

    01.1901.

    potkraj 1901. i poetak 1902.

    09.02.1902.

    01.04.1902.

    15.12.1902.

    15.04.1904.

    19.07.1906.

    1911.

    01.07.1924.

    31.08.1935.

    7.10.1939.

    Poziv na javni natjeaj buje - Pore.

    etiri sasvim nove lokomotive tipa u (u 20, 21, 22, 23) izale su iz poznate tvornice krauss u linzu i stigle u trst. radilo se o stro-jevima na zasienu paru, jednostavne ekspanzije, karakteristinog austrijskog oblika, s visokim i etvrtastim spremnicima za vodu i titnikom za iskre.

    u 6. broju amtsblatta, slubenom glasilu uprave dravnih eljeznica u trstu, objavljena je okrunica broj 23 u kojoj je iznesen slubeni pravilnik za dionicu trst - buje, ije je skoro otvaranje najavilo povjerenstvo za kolaudaciju. u toj je okrunici prvi put upotrebljen naziv Parenzana, kojim se oznaavala eljeznica trst - Pore.

    Putena u promet dionica trst - buje.

    Putena u promet i dionica buje - Pore.

    otvorena postaja u Portorou.

    otvoren novi kolodvor s. andrea, trst.

    Parenzana je dobila tri stroja iz serije P, takoer izraene u tvornici krauss u linzu i oznaene kraticama P1, P2 i P3, koji su zamijenili tri lokomotive serije u (u 37, 38 i 40), premjetene tada na druge austrijske pruge.

    Pruga ukljuena u talijansku mreu eljeznica.

    Zatvaranje Parenzane - ministarstvo za komunikacije je u oujku 1935. godine obznanilo da e pruga biti zatvorena za promet nakon dolaska zadnjeg vlaka u trst 31. kolovoza 1935.

    objavljena je obavijest o javnoj drabi koja se trebala odrati 10.08.1939. radi prodaje sedam drabenih partija eljeznog materi-jala u opremi i voznog parka ukinute eljeznice trst - Pore.

  • 16

    POVIJEST SLO

    sveana otvoritev istrske eleznice. eleznica naj bi prispevala k uinkovitemu povezovanju vojne luke v Pulju z brezpotji avstroo-grskega cesarstva, ki se je z ene strani raztezalo od lombardije do ogrske in galicije, z druge pa od jadrana do velikih srednjeevrop-skih rek Elbe, odre in visle ter dnestra in rnega morja.

    Zgodovina Parenzane

    20.09.1876.

    16.12.1898.

    07.1877.

    1886.

    1887.

    06.1889.

    03.1893.

    02.1894.

    Poletje1895.

    19.02.1897.

    Z otvoritvijo eleznikega odseka trst - hrpelje se je razdalja med Puljem in trstom skrajala na 130 kilometrov.

    obine so konno odobrile nart za eleznico od trsta do kopra, na katero bi se kasneje navezale linije za buje, motovun, cerovlje, boljun, opatijo, volosko in matulje. v matuljih bi se spojila s progo junih eleznic sv. Peter - reka.

    odobrena izdelava tudije o ekonomski upravienosti eleznice.

    izdelan sploni nart s strokovnikom.

    istrska poslanca bertoli in rizzi sta od dunajskega parlamenta zahte-vala izgradnjo eleznice.

    istrski deelni zbor je skoraj enoglasno sprejel zakon o izgradnji proge trst - Pore z monostjo podaljka do kanfanarja in dolo-il dele, ki so ga morale zainteresirane obine plaati za obresti in amortizacijo, skupno 700.000 forintov, kar je bilo enako vsoti, ki jo je doloila vlada.

    Zaete strokovne tudije za izgradnjo eleznice.

    izgradnja nove eleznice zajamena z dekretom.

    sprejet osnutek zakona.

    18.04.1900. razpis javnega nateaja za odsek trst - buje.

  • 17

    01.1901.

    ob koncu 1901. in v zaetku 1902.

    09.02.1902.

    01.04.1902.

    15.12.1902.

    15.04.1904.

    19.07.1906.

    1911.

    01.07.1924.

    31.08.1935.

    7.10.1939.

    razpis javnega nateaja za odsek buje - Pore.

    v trst so prile tiri popolnoma nove lokomotive tipa u (u 20, 21, 22, 23), izdelane v znani tovarni krauss v linzu. to so bili stroji na nasieno paro, z enostavno ekspanzijo, znailne avstrijske oblike, z visokim tirioglatim rezervoarjem za vodo in lovilcem isker.

    v 6. tevilki amtsblatta, uradnega glasila uprave dravnih eleznic v trstu, je bila objavljena okronica tevilka 23, ki je vsebovala uradni pravilnik za odsek trst - buje, katerega skorajnje odprtje je obja-vila kolavdacijska komisija. v tej okronici je bilo prvi uporabljeno ime Parenzana, ki je opredeljevalo eleznico trst - Pore.

    v promet spuen odsek trst - buje.

    v promet spuen odsek buje - Pore

    otvoritev postaje v Portorou.

    odprt nov kolodvor sv. andreja, trst.

    Parenzana je dobila tri lokomotive serije P, ki so bile tudi izdela-ne v tovarni krauss. oznaene so bile s kraticami P1, P2 in P3 in zamenjale so tri lokomotive serije u (u 37, 38 in 40), ki so bile premeene na druge avstrijske proge.

    vkljuitev proge v italijansko elezniko omreje.

    Zaprtje Parenzane - ministrstvo za komunikacije je marca 1935 razglasilo, da bo po prihodu zadnjega vlaka v trst, 31. avgusta 1935, proga zaprta za promet.

    objavljeno je bilo obvestilo o javni drabi, ki bi morala potekati 10 avgusta 1939, za prodajo sedmih partij eleznega materiala oz. opreme in voznega parka ukinjene eleznice trst - Pore.

  • 18

    solenne inaugurazione della ferrovia istriana. la ferrovia avrebbe dovuto contribuire ad un efficiente collegamento del porto militare di Pola, a fronte delle carenti connessioni viarie dellimpero austroungarico, che da una parte si estendeva dalla lombardia sino allungheria e la galizia, dallaltra parte dalladriatico sino ai grandi fiumi dellEuropa centrale, Elba, oder, wisla, dniester ed al mar nero.

    La storia della Parenzana

    20.09.1876.

    16.12.1898.

    07.1877.

    1886.

    1887.

    06.1889.

    03.1893.

    02.1894.

    estate1895.

    19.02.1897.

    con linaugurazione della tratta ferroviaria trieste-Erpelle la distanza tra Pola e trieste si ridusse di 130 chilometri.

    i comuni infine approvarono il progetto per la ferrovia che avrebbe congiunto trieste a capodistria, alla quale si sarebbero connesse in un secondo momento le linee per buie, montona, ceretto, bogliuno, abbazia, volosca e mattuglie. a mattuglie poi avrebbe dovuto ricon-giungersi con la linea della sdbahn di san Pietro del carso - fiume.

    approvazione dello studio redatto sullopportunit economica delle ferrovie.

    Elaborazione del progetto generale con le poste dei costi.

    i deputati istriani bertoli e rizzi pretesero dal Parlamento viennese la costruzione della ferrovia.

    lassemblea istriana approv quasi allunanimit la legge sulla costruzione della tratta trieste - Parenzo, con il possibile prolungamento sino a canfanaro, stabilendo anche la quota di partecipazione per un totale di 700.000 fiorini, corrispondente alla somma per tale impresa stanziata dal governo.

    inizio degli studi tecnici per la costruzione della ferrovia.

    il decreto sancisce la costruzione della nuova ferrovia.

    approvazione della bozza di legge.

    18.04.1900. Pubblicazione del bando per la gara dappalto per la tratta trieste - buie.

  • 19

    01.1901.

    fine del 1901. ed inizio del 1902.

    09.02.1902.

    01.04.1902.

    15.12.1902.

    15.04.1904.

    19.07.1906.

    1911.

    01.07.1924.

    31.08.1935.

    7.10.1939.

    Pubblicazione del bando per la gara dappalto per la tratta buie - Parenzo.

    arrivano a trieste quattro locomotive tipo u del tutto nuove (u 20, 21, 22, 23), costruite nel famoso opificio krauss a linz. si trattava di locomotive a vapore saturo, a semplice espansione, dalla caratteristica forma austriaca, con un serbatoio dacqua maggiorato quadrangolare e munite di parascintille.

    Nel numero 6 dellamtsblatt, la gazzetta ufficiale delle ferrovie dello stato di trieste, fu pubblicata la circolare n. 23, che conteneva il regolamento ufficiale per la tratta trieste - buie, della quale la commissione di collaudo annunci anche la prossima inaugurazio-ne. Nella predetta circolare comparve per la prima volta il nome Parenzana, con il quale si definiva la tratta trieste - Parenzo.

    apertura della tratta trieste - buie.

    la tratta buie - Parenzo aperta al pubblico.

    inaugurazione della stazione di Portorose.

    apertura della nuova stazione ferroviaria di sant andrea

    la Parenzana si dot di tre locomotive tipo P, prodotte nelle officine krauss. Esse erano contrassegnate con la sigla P1, P2 e P3 ed anda-rono a sostituire le tre locomotive della serie u (u 37, 38 e 40), che furono trasferite su altre linee austriache.

    collegamento della tratta alla rete ferroviaria italiana.

    il ministero delle comunicazioni annunci a marzo del 1935 larrivo dellultimo treno a trieste, il 31 agosto 1935, la tratta fu dismessa.

    Pubblicazione dellavviso di asta pubblica, che avrebbe dovuto tenersi il 10 agosto 1939, per la vendita di sette partite di materiale ferroso, di allestimenti e del parco macchine della tratta ferroviaria dismessa trieste - Parenzo.

  • 20

    the idea behind the construction of a new railway line was to establish an effec-tive link between the military port at Pula and the hinterlands of the austro-hun-garian Empire, stretching on the one side from lombardy to hungary and galicia and, on the other side, from the adriatic to large central-European rivers of the Elbe, odra and wisla and as far as the dniester rives and the black sea.

    History of the Parenzana Railway

    20.09.1876.

    16.12.1898.

    07.1877.

    1886.

    1887.

    06.1889.

    03.1893.

    02.1894.

    summer1895.

    19.02.1897.

    with the opening of the trieste-hrpelje section, the distance between Pula and trieste reduced to 130 kilometres.

    the municipalities finally approved the plan for a rail line from trieste to koper, to which the lines for buje, motovun, cerovlje, boljun, opatija, volosko and matulji would be subsequently connected. at matulji, the new railway would join the southern railway line from sv. Petar to rijeka.

    Elaboration of a study on the economic viability of the railway.

    drawing up a general plan and a bill of costs.

    istrian deputies, bertoli in rizzi, requested the Parliament in vienna to construct the railway.

    the istrian Provincial Parliament almost unanimously adopted the law on the construction of the trieste-Pore railway, with possible extension to kanfanar, and determined the amount to be contributed by the munici-palities for the payment of interest and depreciation, a total of 700,000 forints, which equalled the amount determined by the government.

    Preparation of technical studies for the construction of the railway.

    construction of the new railway guaranteed by a decree.

    adoption of a draft law.

    18.04.1900.Public tender for the construction of the rail section between trieste and buje.

  • 21

    History of the Parenzana Railway

    01.1901.

    End 1901beginning 1902

    09.02.1902.

    01.04.1902.

    15.12.1902.

    15.04.1904.

    19.07.1906.

    1911.

    01.07.1924.

    31.08.1935.

    7.10.1939.

    Public tender for the construction of the rail section between buje and Pore.

    four brand new locomotives of the u-series (u 20, 21, 22, 23) arrived to trieste. they were built by a recognised factory krauss from linz. the locomotives had saturated-steam engines, with simple expansion and they were of a typical austrian design, with a tall rectangular water tank and a spark arrester.

    in amtsblatt No. 6, the official journal of the state railways admin-istration in trieste, a circular No. 23 was published, containing the regulations for the trieste-buje section, which forthcoming opening was announced by the technical inspection commission. in this circular, the name Parenzana was used for the first time, denoting the trieste-Pore railway.

    opening of the railway section between trieste and buje.

    opening of the railway section between buje and Pore.

    inauguration of the railway station at Portoro.

    opening of the new santandrea station in trieste.

    Parenzana got three locomotives of the P-series, also built by the krauss factory. the locomotives were designated as P1, P2 and P3 and they replaced the u-series locomotives (u 37, 38 and 40), which were transferred to other austrian lines.

    incorporation of the railway line into the italian railway network.

    in march 1935, the ministry of communications announced that after the arrival of the last train to trieste on 31 august 1935, the railway line would be closed.

    a notice of public auction was published, which was planned to take place on 10 august 1939, for the sale of seven lots of iron ma-terial, equipment and rolling stock of the discontinued railway line.

  • 22

    feierliche ffnung der istrischen bahn. die Eisenbahn sollte zur effizienten ver-bindung des kriegshafens in Pula mit dem unwegsamen gelnde des sterreich-ungarn kaiserreiches, das sich auf der einen seite von der lombardei bis ungarn und galizien, auf der anderen seite von der adria bis zu den groen mitteleuro-pischen flssen Elbe, oder und weichsel, sowie bis dnister und dem schwarzen meer erstreckt, beitragen.

    Geschichte der Parenzaner Bahn

    20.09.1876.

    16.12.1898.

    07.1877.

    1886.

    1887.

    06.1889.

    03.1893.

    02.1894.

    sommer 1895.

    19.02.1897.

    mit der ffnung des bahnabschnittes triest - hrpelje verkrzte sich die Entfernung zwischen Pula und triest auf 130 kilometer.

    die gemeinden haben endlich den bauplan fr die Eisenbahn von triest bis koper bewilligt. auf diese bahnstrecke sollen spter anbindungen fr buje, motovun, cerovlje, boljun, opatija, volosko und matulje folgen. in matulje sollte eine verbindung mit der bahnstrecke st. Peter - rijeka gebaut werden.

    bewilligung der studie ber die wirtschaftlichkeit der bahn.

    ausgearbeiteter allgemeiner Plan mit kostenverzeichnis.

    die istrischen abgeordneten bertoli und rizzi haben am wiener Parlament den Eisenbahnbau verlangt.

    der istrische landtag verabschiedet das baugesetz fr die strecke triest - Pore fast einstimmig, mit der verlngerungsmglichkeit nach kanfanar, und bestimmte den von den interessierten gemeinden als Zinsen und amortisie-rungskosten zu bezahlenden anteil, insgesamt 700.000 forint, was mit der vom staat bestimmten summe bereinstimmte.

    beginn von fachstudien fr bahnbau.

    bau der neuen Eisenbahn gewhrleistet mit dekret.

    gesetzesentwurf wird verabschiedet.

    18.04.1900. ffentliche ausschreibung fr den abschnitt triest - buje.

  • 23

    Geschichte der Parenzaner Bahn

    01.1901.

    Ende 1901 und anfang 1902.

    09.02.1902.

    01.04.1902.

    15.12.1902.

    15.04.1904.

    19.07.1906.

    1911.

    01.07.1924.

    31.08.1935.

    7.10.1939.

    ffentliche ausschreibung fr den abschnitt buje - Pore.

    vier vollkommen neue lokomotiven der reihe u (u 20, 21, 22, 23) aus dem renommierten werk krauss in linz, kamen nach triest. das waren sattdampfmaschinen mit einfacher Expansion und den fr sterreich typischen formen, mit einem hohen viereckigem wasserreservoir und einem funkenfnger.

    in der 6. ausgabe des amtsblattes, dem offiziellem blatt der staatlichen Ei-senbahnverwaltung in triest, wurde das rundschreiben Nr. 23 verffent-licht, in dem die offizielle ordnung fr den abschnitt triest - buje, dessen baldige ffnung von der kollaudierungskommission verffentlicht wurde, enthalten war. in diesem rundschreiben wurde fr die Eisenbahn triest - Pore (Parenzo) zum ersten mal der Name Parenzaner erwhnt.

    inbetriebnahme des abschnittes triest - buje.

    inbetriebnahme des abschnittes buje - Pore.

    Erffnung der bahnstation in Portoro.

    Erffnung des neuen bahnhofes st. andr, triest.

    die Parenzaner bahn bekam drei lokomotiven der reihe P, die eben-falls im werk krauss produziert wurden. sie waren gekennzeichnet mit den krzeln P1, P2 sowie P3 und sie sollten drei lokomotiven der reihe u (u 37, 38 und 40) ersetzen, die auf anderen sterreichi-schen strecken zum Einsatz kamen.

    Einbindung der strecke ins italienische bahnnetz.

    schlieung der Parenzaner bahn. das kommunikationsministerium lie im mrz 1935 verlauten, dass nach der Einfahrt des letzten Zuges in triest am 31. august 1935 die strecke fr den verkehr geschlossen wird.

    die mitteilung ber die ffentliche versteigerung von sieben Partien Eisenmaterials bzw. der asrstung sowie des fuhrparks der stillgelegten Eisenbahn triest - Pore, die am 10. august 1939 stattfinden sollte, wird verffentlicht.

  • 24

  • 25

    Projekt Parenzana

    implementacija ParENZaNE i za-poela je 03. travnja 2006. godine a okonana 03. lipnja 2008. godine. glavni cilj projekta Parenzane i bio je revitalizacija trase nekadanje e-ljeznike pruge Parenzane, integri-ranje turistike ponude i dugorona prekogranina suradnja. ciljevi su realizirani osposobljavanjem 60-tak kilometara trase stare eljeznike pruge koja do sada nije bila u funk-ciji, na podruju opina viinada, karojba, motovun, oprtalj, gro-njan, te gradova buje i umaga, te njenom prenamjenom u biciklistiku i pjeaku stazu. istovremeno, slo-venski partner osposobio je 20-tak kilometara trase na podruju repu-blike slovenije.

    godine 2009. nastavak projekta je kandidiran i odobren u okviru Pro-grama iPa cbc si-hr 2007.-2013. pod nazivom: ParENZaNa ii - Po-novno oivljavanje Puta zdravlja i prijateljstva.u projektu Parenzana ii obnavlja se dionica viinada-Pore, dionica lama-dekani i most u livadama a postavlja se i maketa lokomotive Parenzane u prirodnoj veliini u viinadi. izrauju se i postavljaju replike miljokaza, viejezine info-signalizacijske table i tematske table, izrauju se odmorita. osposoblja-vaju se 4 bike vodia, uspostavljaju se info-bike toke te info-kiosci s ciljem pruanja info&servisnih in-formacija. u sklopu projekta proiren je i ob-novljen multimedijalni muzej Paren-zane u livadama, koji se nalazi uz samu trasu.

    Partneri:

    PARENZANA IVodei partner: Istarska upanija i Gradska opina KoparPartneri: Opina Izola, Opina Piran, Biciklistiki klub MTB Istra - Pazin

    PARENZANA IIVodei partner: Istarska upanijaPartneri: Grad Pore, Opina Viinada, Opina Oprtalj, Grad Buje, Gradska opina Kopar, Opina Izola, Opina Piran

  • 26

    Projekt Parenzana

    Partnerji:

    PARENZANA IVodilni partner: Istrska upanija in Mestna obina KoperPartnerji: Obina Izola, Obina Piran, Kolesarski klub MTB Istra - Pazin

    PARENZANA IIVodilni partner: Istrska upanijaPartnerji: Mesto Pore, Obina Viinada, Obina Oprtalj, Mesto Buje, Mestna obina Koper, Obina Izola, Obina Piran

    izvajanje projekta ParENZaNa i je prielo 3. aprila 2006 in se za-kljuilo 3. junija 2008. glavni cilji so bili revitalizacija nekdanje ele-znike proge Parenzane, integracija turistine ponudbe in dolgorono ezmejno sodelovanje. cilji so bili doseeni z ureditvijo priblino 60-ih kilometrov trase stare eleznike proge, ki do takrat ni bila v uporabi, na obmoju obin viinada, karoj-ba, motovun, oprtalj in gronjan ter mest buje in umag. trasa je bila preurejena v kolesarsko stezo in pepot. hkrati je slovenski partner usposobil 20 kilometrov trase na obmoju republike slovenije.

    leta 2009 je bilo prijavljeno in odobreno nadaljevanje projekta v okviru Programa iPa cbc si-hr 2007-2013 z nazivom ParEN-ZaNa ii - Ponovna oivitev Poti zdravja in prijateljstva.v projektu ParENZaNa ii sta bila obnovljena odseka viinada-Pore in lama-dekani, most v livadah in postavljena je bila maketa lokomo-tive Parenzane v naravni velikosti v viinadi. izdelujejo in postavljajo se kopije miljnikov, vejezine in-formativno-oznaevalne in temat-ske table in urejajo se poivalia. usposobljeni so bili tirje kolesarski vodii, vzpostavljajo se info-bike toke in info-kioski za nudenje in-formacij in storitev. v okviru pro-jekta je bil obnovljen in razirjen multimedijski muzej Parenzane v livadah, ki se nahaja tik ob trasi.

  • 27

    Il progetto Parenzana

    Partner:

    PARENZANA ILead partner: Regione Istriana e Comune Citt di Capodistria Partner: Comune di Isola, Comune di Pirano, Club ciclistico MTB Istra - Pazin

    PARENZANA IILead partner: Regione IstrianaPartner: Citt di Parenzo, Comune di Visinada, Comune di Portole, Citt di Buie, Comune Citt di Capodistria, Comune di Isola, Comune di Pirano

    lesecuzione del progetto Pa-rENZaNa i ha avuto inizio il 3 aprile del 2006 si conclusa il 3 giugno 2008. gli obiettivi principali del progetto erano la rivitalizza-zione dellex tratta ferroviaria Pa-renzana, lintegrazione dellofferta turistica e la cooperazione tran-sfrontaliera a lungo termine. gli obiettivi sono stati raggiunti con la sistemazione di ca. 60 chilometri dellex tratta ferroviaria che allora non era in uso, e che si snodava sul territorio dei comuni di visi-nada, coroiba, montona, Portole e grisignana, nonch delle citt di buie e umago. il tracciato stato sistemato e trasformato in pista ciclabile e sentiero. al contempo, il partner sloveno ha risistemato 20 chilometri di tratta sul territo-rio della repubblica di slovenia.

    Nel 2009 stata predisposta ed approvata la prosecuzione del pro-getto nellambito del Programma iPa cbc si-hr 2007-2013 re-cante il nome ParENZaNa ii - rivitalizzazione della strada della salute e dellamicizia.Nel progetto ParENZaNa ii sono stati risistemati i tratti visi-nada-Parenzo e lama-villa decani, il ponte a levade e posizionato il modello della locomotiva della Parenzana in grandezza naturale a visinada. sono in corso di ela-borazione e posizionamento le repliche dei cippi, le tabelle te-matiche informative e distintive plurilingui e la sistemazione di zone di sosta. Quattro persone sono state abilitate quali guide del turismo ciclistico; sono in corso di apposizione punti info-bike e info-chioschi per offrire informazioni e servizi. Nellambito del progetto stato rinnovato ed ampliato il museo multimediale della Paren-zana a levade, che si trova proprio sulla tratta.

  • 28

    Project Parenzana

    the implementation of the ParEN-ZaNa i Project started on 3 april 2006 and concluded on 3 june 2008. the main objectives of ParEN-ZaNa i Project were to revitalise the former railway line, integrate tourism resources and establish long-term cross-border coopera-tion. the objectives were attained through the arrangement of about 60 kilometres of the old railway alignment, which until then had not been in use, in the areas of the municipalities of viinada, karojba, motovun, oprtalj and gronjan, and in the areas of the towns of buje and umag. the route was con-verted into a bicycle path and hik-ing trail. during the same time, the slovenian partner restored about 20 kilometres of the route in the territory of the republic of slovenia.

    in 2009, the continuation of the project was proposed and approved within the framework of the iPa cbc operational Programme si-hr 2007-2013, designated as ParENZaNa ii - revitalisation of the route of health and friendship. within the ParENZaNa ii Pro-ject, two railway route sections have been restored, namely the sections from viinada to Pore and from lama to dekani; a bridge rebuilt at livade and a full-size locomo-tive model made and exhibited at viinada. copies of milestones are being produced and positioned, mul-tilingual information, signalling and thematic boards placed and rest areas arranged along the bicycle path. four bike rangers have been trained, and bike information points and information kiosks, offering in-formation and services, have been established. moreover, the Paren-zana multimedia museum, located right next to the route at livade, has been restructured and enlarged.

    Partners:

    PARENZANA ILeading Partners: Istria County and Municipality of KoperPartners: Municipality of Izola, Municipality of Piran, MTB Club Istra - Pazin

    PARENZANA IILeading Partner: Istria CountyPartners: Town of Pore, Municipality of Viinada, Municipality of Oprtalj, Town of Buje, Municipality of Koper, Municipality of Izola, Municipality of Piran

  • 29

    Projekt Parenzana

    Partner:

    PARENZANA ILead Partner: Gespanschaft Istrien und Stadtgemeinde KoperPartner: Gemeinde Izola, Gemeinde Piran, Radverein MTB Istra - Pazin

    PARENZANA IILead Partner: Gespanschaft IstrienPartner: Gemeinde Pore, Gemeinde Viinada, Gemeinde Oprtalj, Stadt Buje, Stadtgemeinde Koper, Gemeinde Izola, Gemeinde Piran

    das Projekt ParENZaNa i verlief vom 3. april 2006 bis zum 2. juni 2008. die hauptziele des Projektes ParENZaNa i waren die wieder-belebung der ehemaligen Parenza-ner bahnstrecke, integrierung des touristischen angebotes und eine langfristige grenzberschreiten-de Zusammenarbeit. diese Ziele wurden erreicht mit der Errich-tung von ungefhr 60 km der alten Eisenbahntrasse auf dem gebiet der gemeinden viinada, karojba, motovun, oprtalj und gronjan, sowie der stdte buje und umag, die bis dahin nicht benutzt wurde. die Eisenbahntrasse wurde in ei-nen fahrrad- und fugngerweg umgewandelt. gleichzeitig machte der slowenische Partner dasselbe mit den 20 km der strecke auf dem gebiet der republik slowenien.

    im jahr 2009 wurde im rahmen des Programms iPa cbc si-hr 2007-2013 die weiterfhrung des Projektes ParENZaNa ii - wiederbelebung des gesund-heits- und freundschaftsweges angemeldet und bewilligt. im Projekt ParENZaNa ii wurden die abschnitte viinada-Pore und lama-dekani, sowie die brcke in livade erneuert und es wurde ein modell einer Parenzaner loko-motive in Naturgre in viinada aufgestellt. Es werden kopien von meilensteinen her- und aufgestellt, mehrsprachige informations- und themenschilder vorgestellt und rastpltze hergerichtet. Es wurden vier fahrradfhrer ausgebildet und darber hinaus werden fahrrad-infopunkte und informationsbuden aufgestellt, wo informationen und dienstleistungen angeboten werden. im rahmen des Projektes wurde das multimedia-museum der Parenzaner bahn direkt an der bahntrasse in livade erneuert und erweitert.

  • 30

    ParENZaNa

    autocesta | avtocesta | autostrada | motorway | autobahn

    autocesta u izgradnji | avtocesta v gradnji | autostrada in costruzione | motorway under construction | autobahn im bau

    dravna cesta | dravna cesta | strada statale | state road | landesstrae

    lokalna cesta | lokalna cesta | strada locale | local road |gemeindestrae

    nerazvrstana cesta | nekategorizirana cesta | strada non specificata | non-categorized road | nicht klassifizierte strae

    put, staza | pot, steza | sentiero | path | weg

    eljeznika pruga | eleznika proga | ferrovia | railway line | bahnstrecke

    upanijska cesta | regionalna cesta | strada regionale | regional road | regionalstrae

    dravna granica | dravna meja | confine di stato | state border | staatsgrenze

    visinska kota | viinska kota | quota | elevation | hhenpunkt

    crkva | cerkev | chiesa | church | kirche

    tumalegenda | legenda | KeY | zeIChenerKlrung

    1

    2

    3

    4

  • 31

    trst | trieste servolamonte castiglione avlje | Zaule (aquilinia)milje | muggiakofije | scoffie - albaro vescovdekani | villa decanilazaret | lazzaretto - risanokopar | capodistriasemedela | semedellaizola | isola distriastrunjan | strugnanoPortoro / Piran | Portorose / Piranolucija | luciasv. bartolomej / Paderno | san bortoloseovlje | sicciolesavudrija | salvoremarkovac-maurija | mazzoria (markovaz)kaldanija | caldaniabuje | buietriban | tribanogronjan | grisignanakostanjica | castagnaZavrje | Piemonte distriaoprtalj | Portolelivade | bagni san stefano - levademotovun | montonakarojba | caroibarakotule | raccotoleviinada | visinadabaldai | baldassilabinci | santa domenicavinjan | visignanoNova vas | villanova di ParenzoPore | Parenzo

    PostajE | PostajE | staZioNi | statioNs | bahNstatioNEN

    ZaNimljivosti | ZaNimivosti | attraZioNi | attractioNs | attraktioNEN

    jama baredine | jama baredine | la grotta di baredine | baredine cave | baredine hhle

    Eufrazijeva bazilika u Poreu | Evfrazijeva bazilika v Poreu | basilica Eufrasiana a Parenzo | Euphrasian basilica at Pore | Euphrasius-basilika in Pore

    solana - seovlje | Piranske soline | le saline di Pirano | Piran saltpans | salinen von Piran

    eljezniki muzej u trstu | elezniki muzej v trstu | il museo ferroviario di trieste | railway museum in trieste | Eisenbahnmuseum in triest

    muzej Parenzane - livade | muzej Parenzane v livadah | il museo della Parenzana a levade | Parenzana museum at livade | Parenzaner museum in livade

    maketa lokomotive - viinada | maketa lokomotive v viinadi | replica della locomotiva a visinada | locomotive model at viinada | Eisenbahnmodel in viinada

    odmorita | Poivalia | staZioNi di sosta | rEst stoPs | rastPltZE

    objEkti Na trasi | objEkti Na trasi | Edifici sul tracciato | structurEs aloNg thE liNE | objEktE aN dEr bahNtrassE

    TuNEL | GALLERIA | TuNNEL | TuNNEL

    lucan | luzzankalcini | calcinikostanjica | castagnaZavrje 1 | Piemonte 1Zavrje 2 | Piemonte 2freski | freschi

    VIjAduKT | VIjAduKT | VIAdOTTO | VIAduCT | TALBRCKE

    oprtalj | Portole

    MOST | MOST | PONTE | BRIdGE | BRuCKE

    livade | levade

    1.2.3.4.5.6.7.8.9.

    10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.23.24.25.26.27.28.29.30.31.32.33.34.35.

    1.

    2.

    3.

    4.

    5.

    6.

    1.2.3.4.5.6.

    7.

    8.

    TuNEL | GALLERIA | TuNNEL | TuNNEL

    motovun | montona

    VIjAduKT | VIjAduKT | VIAdOTTO | VIAduCT | TALBRCKE

    sabadin

    9.

    10.

    vidikovci | raZglEdNE tokE | PuNti PaNoramici | lookouts | aussichtsPuNktE

  • 32

    1

  • 33

    2

  • 34

    3

  • 35

    4

  • 36

    osim u Poreu, putnike zgrade prve kategorije izgraene su jo na samo dvije druge postaje, u kopru i luciji. Postaja u Poreu bila je zamiljena poput budue poetne stanice ogranka Pore-kanfanar i jo jednog kratkog ogranka, gdje je planirana iz-gradnja i postaje za izravan ukr-caj robe s vlaka na parobrode i obratno. Zato je poreka stanica bila vea od transke i takoer izgraena poput tranzitne posta-je. svi su objekti na postaji u Po-reu ouvani u savrenom stanju, a danas se koriste u druge svrhe.

    Poleg Porea sta bili potniki zgradbi prve kategorije zgrajeni samo e na dveh drugih postajah v kopru in luciji. Postaja v Pore-u je bila zamiljena kot bodoa zaetna postaja stranske proge Pore-kanfanar in e ene kraj-e stranske proge, kjer je bila nartovana gradnja postaje za vkrcavanje blaga na parnike in obratno. Zato je bila poreka postaja veja od trake iz zgra-jena tudi kot tranzitna postaja. vsi objekti na postaji v Poreu so ohranjeni v odlinem stanju, vendar jih danes uporabljajo v drugane namene.

    oltre a quella di Parenzo, alle-poca vi furono soltanto altre due stazioni passeggeri di pri-ma categoria; a capodistria e a lucia. la stazione di Parenzo fu progettata quale futura stazione iniziale della tratta secondaria Parenzo canfanaro, ed ancora di unaltra breve tratta, dove si progettava la costruzione della stazione di carico e scarico di-retto delle merci sui piroscafi a vapore. Per tale motivo, la sta-zione di Parenzo, adibita quale punto di transito, era pi gran-de di quella di trieste. tutti gli edifici della stazione di Parenzo si sono conservati ottimamente, ma oggi vengono utilizzati per scopi diversi.

    in addition to Pore, passenger buildings of the first class were also built at koper and lucija. the station at Pore was con-ceived as a future initial station of the Pore- kanfanar railway line, and another shorter line, where a station was planned for the embarkation of goods and passengers on steamboats and vice versa. for this reason the Pore train station was larger than the one at trieste and it was constructed as a transit sta-tion. all facilities are in excellentcondition, but used for other purposes.

    auser in Pore gab es noch in koper und lucija bahngebude der ersten kategorie. die bahn-station in Pore war als die zu-kunftige anfangsstation der Ne-benstrecke u Pore - kanfanar und noch einer weiteren kurze-ren Nebenstrecke, fur die der bau einer station zum auf- und abladen von dampfzugen vor-gesehen. deshalb war auch die station in Pore grsser als die in triest. darber hinaus war sie auch als eine transitstation ge-plant. alle gebude entsprechen ihrem ursprnglichen Zustand, sie werden heute jedoch zu an-deren Zwecken genutzt.

    Pore|Parenzo

  • 37

    Postaja u bujama bila je poetna postaja vlakova za trst i Pore te sjedite priuvnog osoblja koje je bilo nadleno za cijelu prugu. sluila je takoer kao spremite rezervnih lokomotiva i onih u slubi te kao remiza vozila za pruanje pomoi. Po-red toga, imala je radionice za reviziju lokomotiva i vagona te veliki snop tranzitnih i zaustav-nih kolosijeka. unato velikoj vanosti postaje, putnika je zgrada bila druge kategorije, a 1908. godine ipak je nadogra-en jo jedan kat za smjetaj ureda. vlak se u bujama zau-stavljao 10 minuta. objekti su i danas u dobrom stanju.

    Postaja v bujah je bila zaetna postaja vlakov za trst in Po-re in sede osebja, ki je bilo odgovorno za celo progo. slu-ila je kot remiza rezervnih in delujoih lokomotiv ter drugih pomonih eleznikih vozil. Na postaji so bile tudi delavnice za popravila lokomotiv in vagonov ter niz tranzitnih in odstavnihtirov. kljub pomembnosti te postaje je bila potnika stavba druge katogorije. leta 1908 pa so jo celo dvignili za eno nadstropje, kamor so name-stili urade. vlak se je v bujah zaustavljal deset minut. objekti bujske postaje so e danes v do-brem stanju.

    Buje|Buie

    la stazione di buie fungeva da punto di partenza dei treni che partivano alla volta di trieste o Parenzo, nonch sede del per-sonale responsabile di tutta la tratta. serviva da magazzino delle locomotive in funzione e di ricambio e di altri veicoli ferroviari ausiliari. la stazione comprendeva cantieri per la riparazione di locomotive e vagoni. e una serie di binari di transito e di servizio. Nono-stante limportanza di questa stazione, ledificio per i passeg-geri era di seconda categoria. Nel 1908 invece fu sopraelevata di un piano, dove presero posto anche gli uffici. il treno sostava a buie per dieci minuti. gli edi-fici della stazione di buie ancor oggi sono in un buon stato di conservazione.

    the station at buje was the initial station of the trains for trieste and Pore, and the headquarters of the personnel responsible for the operation and maintenance of the entire line. it served as a depot for spare and operating locomo-tives and other rolling stock.the station also had repair workshops for locomotives and wagons, and an array of passing and stabling tracks. despite the importance of this station, the passenger building was of the second class. however, in 1908 the building was raised by one storey to accommodate offices.

    trains stopped for ten minutes at buje. the facilities of the sta-tion are still in good condition.

    die bahnstation in buje war die anfangsstation fur Zge nach triest und Pore und sitz des fr die gesamte strecke zustan-digen bahnpersonals. sie diente als fahrzeughalle und als ort fr erste hilfe. an der station befanden sich auch reparatur-werksttten fur lokomotiven und wagen, sowie auch tran-sit- und abstellgleise. trotz der bedeutung dieser bahnstation gehrte das Empfangsgebaude fur fahrgste zur zweiten ka-tegorie und im jahr 1908 wurdedas gebaude sogar um ein stockwerk erweitert und dort bros eingerichtet. der Zug hielt in buje fr 10 minuten an. die gebude der bahnstation sind heute noch in sehr guter verfassung.

  • 38

    Postaja u motovunu bila je zgra-da druge kategorije, obloena blokovima vapnenca nepravilnih linija. Postavljena je gotovo na pola puta do gradske jezgre to se uzdie na vrhu brijega. bila je opremljena jednim preticaj-nim i jednim zaustavnim kolo-sijekom. Za vrijeme austrijske uprave imala je funkciju ran-irne postaje za prve jutarnje i posljednje veernje vlakove koji su dulje stajali. Postaja u motovunu nastanjena je i vrlo dobro ouvana, kao i svi njeni dijelovi.

    Postaja v motovunu je bila zgradba drugega reda, obloena z apnenastimi bloki nepravil-nih oblik. stoji na pol poti do sredia mesta, ki se dviguje na vrhu brega. opremljena je bila s prehitevalnim in odstavnim ti-rom. v asu avstrijske uprave je imela funkcijo ranirne postaje za prve jutranje in zadnje ve-erne vlake, ki so stali dlje asa. Postaja v motovunu je naseljena in zelo dobro ohranjena, kako tudi vsi njeni deli.

    motovun|montona

    la stazione di montona era di seconda categoria, rivestita con blocchi di pietra calcarea dalle forme irregolari, si trova a met della strada che porta nel centro citt e si erge in cima alla sponda. la stazione disponeva di un binario di sorpasso ed uno morto. du-rante limpero austriaco svol-se la funzione di stazione di smistamento per i primi treni della mattina e gli ultimi della sera, che si fermavano pi a lungo. la stazione di monto-na abitata e ben conservata, cos come tutte le sue parti.

    the station at motovun was of the second class. the station building, coated in irregularly shaped limestone blocks, was located halfway to the centre of the town which rises on the top of the hill. the station was equipped with a passing and stabling track. under austrian administration, it was a mar-shalling yard station for the first morning and the last evening trains. the station building is inhabited and very well pre-served.

    die station in motovun hatte ein gebude der zweiten ka-tegorie mit kalkstein verkleidet und mit unregelmigen for-men. sie stand auf dem halben weg zum stadtzentrum, das sich auf dem berg erstreckt. sie hatte je einen berhol- und abstellgleis. unter der sterreichischen verwaltung hatte sie die funktion eines rangierbahnhofs fr die ers-ten morgen- und die letzten abendzge. die bahnstation in motovun ist bewohnt und insgesamt sehr gut erhalten.

  • 39

    Postaja u livadama nekoliko je godina zaredom imala kuicu s nadstrenicom, koja je 1908. godine rekonstruirana u neto drukijem obliku u odnosu na ostale, a mogu se vidjeti dobro ouvani i drugi objekti izvornog oblija, s iznimkom vodostanice za opskrbu lokomotiva.

    Postaja v livadah je nekaj let imela hiico z nadstrekom, leta 1908 pa so jo rekonstrui-rali nekoliko drugae kot ostale postaje, vendar so vidni dobro ohranjeni drugi objekti v izvorni obliki, razen razen vodne posta-je za oskrbo lokomotiv.

    la stazione di levade, per alcuni anni disponeva di una casetta con pensilina, nel 1908 fu leggermente modificata, di-stinguendosi cos dalle altre sta-zioni. appena presso la stazione di levade potrete vedere le strutture ben conservate nella loro veste originale, ad ecce-zione della torre idrica per il rifornimento delle locomotive.

    livade|levade

    for some years the station at livade had only a shed for pas-sengers, but later (1908.) it was reconstructed somehow differ-ently than other stations. only at this station it is possible to see well preserved facilities in a truly original form, except the water station for the supply of locomotives.

    die station in livade hatte eini-ge jahre lang ein huschen mit vordach, im jahr 1908 wurde sie jedoch etwas verndert im gegensatz zu den anderen stationen. dort kann man gut erhaltene bahnobjekte in ihrer ursprungsform bewundern, auser der wasserstation fr die versorgung von lokomotiven.

  • 40

    Oprtalj|Portole

    Postaja je bila postavljena ispred naselja grimaldi, a obu-hvaala je kuicu s nadstreni-com i maleno robno skladite koje je opsluivalo kratak zau-stavni kolosijek. otuda strma cesta duga gotovo tri kilometra vodi do oprtlja. danas nema traga nekadanjoj postaji, izuzev oiene travnate povrine.

    Postaja je stala pred naseljem grimaldi in imela je hiico z nadstrekom in majhno skla-die, ki je oskrbovalo odstav-ni tir. od tu strma, skoraj tri kilometre dolga cesta vodi do oprtlja, ki se ponosno dviga nalevi strani. danes o nekdanji postaji ni sledi, ostala je samo oiena travnata povrina.

    la stazione si trovava davan-ti al paese di grimaldi ed era dotata di casetta con pensilina, nonch di un piccolo magazzino che approvvigionava il binario morto. da qui una strada ripida di quasi tre chilometri condu-ce sino a Portole, che si erge orgogliosa sulla sinistra. oggi dellex stazione non esiste pi alcuna traccia; rimasto solo un aperto piano erboso.

    the station was located before the settlement of grimaldi. it had a shed, small warehouseand stabling track. from here a steep, almost three kilometres long road, leads to oprtalj. there is no trace of the station today, only a grassy clearing remained there.

    die station befand sich vor dem ort grimaldi und war mit einem huschen, einem vordach und einem kleinen lagerhaus fur die versorgung des abstellgleises, ausgestattet. Ein steiler, fast drei kilometer langer weg fhrt ab hier zum ort oprtalj. heute ist von der ehemaligen bahnstation nichts mehr zu sehen, es blieb nur eine rasenflache.

  • 41

    Postaja u gronjanu, danas u solidnom stanju, uzdie se na malenoj zaravni u blizini vrha roman. ispred postaje uzdizao se rub visoravni na kojoj je iz-graen sjeverni dio gronja-na; visoki empresi gradskog groblja i elegantni vrh zvonika upne crkve obiljeavali su kra-jolik koji bi se nakon izlaska iz tunela kalcini ukazao putnicima Parenzane.

    Postaja v gronjanu, ki je da-nes v dobro ohranjenem stanju, stoji na majhni ravnini v bliini vrha roman. Pred postajo se dviga rob planote, na kateri je bil zgrajen severni del gronja-na; visoke ciprese na mestnem pokopaliu in elegantni vrh zvonika upnijske cerkve za-znamujejo pokrajino, ki se je potnikom na Parenzani prika-zala po izhodu iz tunela kalcini.

    gronjan|grisignana

    la stazione di grisignana si tro-va sopra un piccolo altipiano nei pressi del monte roman. dinanzi alla stazione si erge il ciglio dellaltipiano, sul quale stata costruita la parte setten-trionale di grisignana; gli alti cipressi del cimitero cittadino e lelegante cima della chiesa parrocchiale caratterizzano il paesaggio, che si apriva ai pas-seggeri sulla Parenzana alluscita dal tunnel calcini.

    the gronjan station is placed on a small plateau near the vrh roman hill. in front of the sta-tion, there rises the edge of a plateau where the northern part of gronjan was built; tall cypresses in the cemetery and the elegant top of the parish church belfry characterise the landscape, which came into sight of the passengers of the Parenzana train at the exit from the kalcini tunnel.

    die station in gronjan, die in einem guten Zustand ist, steht auf einer kleinen Ebene in der Nahe des ortes vrh romana. vor der bahnstation erhebt sich der rand einer hochebe-ne, auf der der nordliche teil von gronjan gebaut wurde, mit hohen Zypressen auf dem stadtfriedhof und der elegan-ten spitze des zur Pfarrkirche gehrenden glockenturms. dieser blick erffnete sich den fahrgsten der Parenzaner bahn gleich nach der ausfahrt aus dem kalcina tunnel.

  • 42

    Putnike zgrade prve kategorije izgraene su jo na samo dvije druge postaje, u Poreu i luciji. Za prometovanje vlakova, gri-janje putnikih zgrada i drugih objekata na postajama u kopru, seovlju, bujama, livadama i Po-reu postojala su posebna spre-mita ugljena. Na postajama u kopru i livadama postavljene su parne vodostanice za potiskiva-nje vode u spremita iz kojih je voda otjecala u vodotornjeve. Nekadanja prijamna zgrada postaje je i danas u dosta do-brom stanju, a nalazi se pored gradskog groblja.

    Potnika zgradba prve kategori-je so zgarjene samo e na dveh postajah, v Poreu in luciji. Za obratovanje vlakov, gretje potni-kih poslopij in drugih objektov so na postajah v kopru, seo-vljah, bujah, livadah in v Poreu obstajala posebna skladia za premog. Na postajah v kopru in livadah so bile postavljene par-ne vodne postaje za potiskanje vode v rezervoarje, iz katerih je voda odtekala v vodne stolpe. Nekdanja sprejemna zgradba postaje v kopru je danes v do-kaj dobrem stanju, nahaja pa se poleg mestnega pokopalia.

    Kopar|Koper|Capodistria

    oltre a quella di capodistria, allepoca vi furono soltanto al-tre due stazioni passeggeri di prima categoria; a Parenzo e a lucia. Per alimentare i treni, il riscaldamento delle strutture destinate ai passeggeri e le al-tre strutture presso le stazioni di capodistria, sicciole, buie, levade e Parenzo, venivano utilizzati dei depositi di carbo-ne (le c.d. carboniere). Presso le stazioni di capodistria e di levade erano state predisposte delle torri dacqua (piezome-triche) per approvvigionare le colonne di rifornimento idrico. lex struttura di accoglienza della stazione di capodistria, collocata nei pressi del cimite-ro cittadino, oggi si trova in uno stato alquanto buono.

    in addition to kopar, passenger buildings of the first class were also built at Pore and lucija. for the operation of trains and heating of passenger buildings and other facilities, there were special coal storage silos at the stations at koper, seovlje, buje, livade and Pore. the koper and livade stations had steam water stations for push-ing water into tanks, from where the water drained into water towers. the former pas-senger building at koper is in a quite good condition, located next to the town cemetery.

    Empfangsgebude der ersten kategorie. fr den Zugbetrieb, die beheizung von Empfangsge-buden und anderen objekten, gab es an den bahnstationen in koper, seovlje, buje, livade und Pore spezielle kohlela-gerraume. an den stationen in koper und livade waren wasserdampfstationen aufge-stellt, mit denen das wasser in die reservoirs gedruckt wurdeund von da in die wassertur-me floss. das ehemalige Emp-fangsgebude der bahnstation in koper befindet sich neben dem stadtischen friedhof und ist heute immer noch in einemziemlich guten Zustand.

  • 43

    osim u luciji, putnike zgrade prve kategorije izgraene su jo na samo dvije druge postaje, u Poreu i kopru. u prosincu 1911. godine ministarstvo je eljeznica konano odobrilo izgradnju spojne pruge izmeu Pirana i lucije, ali elektrinim tramvajem koji je prometovao po uskotranom kolosijeku, poput onog na Parenzani, iako s njome nije imao nikakve veze, stoga ni jedno vozilo s Parenza-ne nije moglo biti koriteno na tramvajskoj liniji namijenjenoj prijevozu putnika. Postaja u luciji danas vie ne postoji.

    Poleg lucije sta bili potniki zgradbi prve kategorije zgrajeni samo e kopru in Poreu.decembra 1911, je ministrstvo za eleznice konno odobrilo gradnjo povezovalne proge med Piranom in lucijo, vendar z ele-ktrinim tramvajem, ki je vozil po podobni ozkotirni progi kot Parenzana, eprav z njo ni imelnikakrne zveze in zato se no-beno vozilo Parenzane ni moglo uporabiti na tramvajski progi, ki je bila namenjena izkljuno pre-vozu potnikov. Postaje v luciji danes ni ve.

    lucija|lucia

    oltre a quella di lucia, allepoca vi furono soltanto altre due sta-zioni passeggeri di prima catego-ria; a capodistria e a Parenzo. Nel dicembre del 1911 il mi-nistero delle ferrovie approv infine la costruzione della tratta di collegamento tra Pirano e lu-cia, ma con un tram elettrico, che viaggiava su un tracciato a scartamento ridotto simile alla Parenzana, anche se con essa non aveva nessun collegamen-to e per tale motivo nessuna vettura della Parenzana poteva essere utilizzata sul tracciato del tram, dedicato unicamente al trasporto di persone. la sta-zione a lucia oggi non esiste pi.

    in addition to lucija, passenger buildings of the first class were also built at koper and Pore. in december 1911, the minis-try of railways finally approved construction of a line connect-ing Piran and lucija; however,it was by an electric tramway, running on a similar narrow-gauge track as Parenzana. but none of the Parenzana vehicles could be used on the tramway line, which was intended only for passenger transport. the station at lucija does not exist any more.

    auser in lucija gab es lediglich noch in koper und Pore bahn-gebude der ersten kategorie.in dezember 1911 hat das Ei-senbahnministerium endlich den bau einer verbindung zwischen Piran und lucija genehmigt, je-doch fr eine strassenbahn, die ber eine hnliche schmal-spurstrecke wie die Parenzaner bahn fuhr, obwohl es zwischen den beiden keinerlei verbindung gab und deshalb auch keins der Parenzaner wagen auf der stra-senbahnstrecke fahren konnte, die ausschlieslich fr die befr-derung von Personen vorgese-hen war. die station in lucija gibt es heute nicht mehr.

  • 44

    eljeznika postaja u izoli pripadala je drugoj kategoriji postaja. Naknadno je putnika zgrada (1908. godine) podignuta za jedan kat. glavna zgrada je odlino ouvana sve do danas, kao i dio prateih objekata.

    eleznika postaja v izoli pripra-da drugi kategoriji. leta 1908 so postajo dvignili za eno nad-stropje. glavna stavba je odlino ohranjena vse do danes, kakor tudi del pomonih objektov.

    la stazione ferroviaria di isola era di seconda categoria. Nel 1908 la stazione fu elevata di un piano. ledificio principale se conservato ottimamente sino ad oggi, come anche la maggior parte degli altri edifici ausiliari.

    the station at izola was of the second class. in 1908, the house was raised by one storey. the main building, as well as some auxiliary facilities, are very well preserved.

    die bahnstation in izola gehrte zu den stationen der zweiten kategorie. 1908 wurde ein stockwerk dazu gebaut.das hauptgebude ist bis zum heutigen tag hervorragend er-halten, ebenso wie ein teil der Nebenobjekte.

    Izola|Isola

    Polazna je postaja u trstu bila s. andrea, koja se nalazila na pruzi trst-hrpelje. vezu izmeu put-nikog prometa na toj liniji i onog na Parenzani oznaavala je znako-vita prijamna zgrada za putnike, ija je sredinja toka predstavlja-la poetnu toku za kilometrau Parenzane. Za potrebe ostalog prometa, osim snopa tranica dugog 625 metara s osam skret-nica, podignuto je robno skladi-te s odgovarajuom rampom i prostorom s nadstrenicom za pretovar, pomina platforma, remiza za lokomotive s radioni-com i loaka jama s vodotor-njem. dvije godine nakon predaje prometu Parenzane, cjelokupno je podruje s. andree korjenito izmijenjeno radi izgradnje nove luke u trstu i novog kolodvora s. andrea, koji je ubrzo nakon toga opet mijenjao ime postavi ko-lodvor trst (austrijskih) dravnih eljeznica, a nakon vraanja tr-sta italiji dat mu je naziv campo marzio (marsovo polje). Postaja Parenzane u trstu poruena je odmah nakon zatvaranja pruge. ostala je stajati, gotovo neizmije-njena, prijamna zgrada za putnikedravnih eljeznica, sa svojim irokim predvorjem.

    Zaetna postaja sv. andreja je bila v trstu, nahajala pa se je na progi trst-hrpelje. Povezavo med potnikm prometom na

    trst|trieste|triest

    tej liniji in tistim v Parenzani, je povezovala znailna sprejemna zgradba za potnike, katere sre-die je predstavljalo tudi zae-tno toko kilometrske razdalje Parenzane. Za potrebe ostale-ga prometa je bilo poleg 625 metrov dolgega niza tranic z osmimi kretnicami zgrajeno e blagovno skladie z rampo in nadstrekom za pretovor, pre-mina platforma, remiza za loko-motive z delavnico ter kurilnica z vodnim stolpom. dve leti po predaji prometa Parenzane se je obmoje sv. andreja korenito spremenilo zaradi izgradnje no-vega pristania v trstu in nove-ga kolodvora sv. andreja, ki so ga avstrijske dravne eleznice kmalu preimenovale v dravni kolodvor trst, po vrnitvi trsta italiji pa so mu nadeli ime campo marzio (marsovo polje). Postaja Parenzane v trstu je bila porue-na takoj po zaprtju proge. skoraj nespremenjena je ostala le zgrad-ba za potnike dravnih eleznic s svojim irokim preddverjem.

    la prima stazione che sincon-trava a trieste era quella di santandrea, sulla tratta trieste - Erpelle. Punto di connessione del trasporto passeggeri di que-sta tratta e della Parenzana era rappresentato dalla tipica strut-tura di accoglienza, centro della quale era anche il punto iniziale

  • 45

    die anfangsstation st. andrea befand sich in triest an der strecke triest hrpelje. die verbindung des Personenver-kehrs zwischen dieser strecke und der Parenzaner bahn war ein typisches Empfangsgebude fr fahrgste, dessen mittelpunkt auch den anfangspunkt fur die angabe der Entfernungen der Parenzaner bahn darstellt. fr die bedrfnisse des restlichen verkehrs wurden neben den 625 m schienen mit acht weichen auch noch ein warenlager mit rampe und einem vordach fr das umladen, eine bewegliche Plattform, eine lokomotiven-remise einschliesslich der werk-statt, sowie ein heizraum mit einem wasserturm, eingerichtet.Zwei jahre nachdem die Pa-renzaner bahn fr den verkehr freigegeben wurde hat sich das areal um st. andra wegen dem bau eines hafens in triest und eines bahnhofes in st. andrea, der von den osterreichischen staatsbahnen bald zum staats-bahnhof umbenannt wurde und nach der rckgabe von triest an italien den Namen campo marzio bekam, grundlegend ver-ndert. die Parenzaner station in triest wurde gleich nach der schlieung der strecke abge-rissen. lediglich das Empfangs-gebude fr fahrgste mit der breiten vorhalle blieb als einziges fast unverndert.

    per il computo della distanza in chilometri della Parenzana stessa. Per le necessit di altri tipi di tra-sporto, oltre ai 625 metri di bina-ri con otto scambi, fu costruito anche un magazzino merci con una rampa e una pensilina per il trasbordo, una piattaforma gire-vole, una rimessa per locomotive con officina ed un deposito di carbone, con colonna idrica. due anni dopo lapertura della Paren-zana, larea di sant andrea sub profonde modifiche in seguito alla costruzione del nuovo por-to di trieste e la nuova stazione di santandrea che le ferrovie austriache avrebbero presto rinominato in trieste stazione dello stato; dopo lannessione ditrieste allitalia, fu rinominata trieste campo marzio. la stazione della Parenzana a trie-ste fu demolita immediatamen-te dopo la chiusura della tratta. Quasi invariato rimase ledificio passeggeri con lampio portico.

    the initial santandrea train station was in trieste, on the trieste-hrpelje railway line. the connection point between this line and the Paranzana rail-way was a typical building for passengers, which location also represented the starting point for measuring the kilometre distance of Parenzana. in addi-tion to 625 metres long array of tracks with eight switches, the station infrastructure consisted of a goods warehouse with a ramp and jutting roof for loading and unloading of cargo, a turnta-ble, a shed for locomotives with a repair workshop and a boiler room with a water tower. two years after the opening ofthe Parenzana railway, the santandrea area changed radi-cally due to the construction of a new port in trieste and the new santandrea station, which the austrian state railways re-named as trieste state railway station. when trieste was re-turned to italy , the station was designated as campo marzio. the Parenzana station in trieste was demolished immediately af-ter closure of the railway line. the only facility that remained almost unchanged is the passen-ger building, with a large lobby.

  • 46

    Objekti na trasiEdifici sul tracciatoStructures along the routeObjekte an der Bahntrasse

    Du trase prokopano je devet tunela ukupne duine 1530 me-tara. Izgraeno je 16 mostova po-prenog presjeka iznad 5 metara, to je ukupno 192 metra, i est vijadukata.

    Vzdol trase je izkopanih devet tunelov v skupni dolini 1.530 metrov. Zgrajenih je bilo 16 mo-stov s povpreno dolino nad 5 metrov, oziroma skupno 192 metrov, in est viaduktov.

    Lungo la tratta furono scavati nove tunnel per una lunghezza to-tale di 1530 metri. In tutto furono costruiti 16 ponti di una lunghezza media di 5 metri, per un totale di 192 metri e sei viadotti.

    There were nine tunnels dug out along the route with the overall length of 1,530 metres. 16 bridges of modest dimensions were con-structed. Their average length was little above 5 metres and the overall length was 192 me-tres. There are also six viaducts.

    Entlang der Trasse gibt es neun Tunnel mit einer Gesamtlnge von 1530 m. Es wurden 16 Br-cken mit einer Durchschnittslnge von 5 m, bzw. insgesamt 192 m gebaut. Darber hinaus gibt es sechs Talbrcken.

  • 47

    tunel | tunel | galleria | tunnel | tunnelmotovun | montona - 222 mkalcini | calcini - 178,7 mfreski | freschi - 146 mlucan | luzzan - 544 m

    most | most | Ponte | bridge | brckelivade | levade - 11,3 m

    vijadukt | vijadukt | viadotto | viaduct | talbrckeoprtalj | Portole duina | dolina | lunghezza | length | lnge: 75,2 m visina | viina | altezza | height | hhe: 25 m

    sabadinduina | dolina | lunghezza | length | lnge: 64 mvisina | viina | altezza | height | hhe: 20 m

    Najzanimljiviji objekti:Najbolj zanimivi objekti:Edifici pi interessanti:Most interesting structures:die interessantesten Objekte:

  • 48

    u sklopu muzeja izloeni su predmeti, dokumenti, fotogra-fije, stare razglednice, miljokazi - drugim rijeima sve vezano uz vrijeme prometovanja vlaka Parenzanom od 1902. do 1935. godine.

    v muzeju so razstavljeni pred-meti, dokumenti, fotografije, stare razglednice, miljniki oziroma vse povezano z ob-dobjem obratovanja vlaka Pa-renzane od leta 1902 do 1935.

    Nel museo sono esposti og-getti, documenti, fotografie, vecchie cartoline, cippi e tut-to ci che era connesso con il funzionamento del treno della Parenzana dal 1902 al 1935.

    the museum collection com-prises documents, photo-graphs, old postcards, mile-stones and various objects related to the operation of the Parenzana railway from 1902 to 1935.

    im museum gab es gegenstan-de, dokumente, fotografien, alte Postkarten, meilensteine und uberhaupt alles, was mit der Zeit des Parenzaner bahn-betriebes zwischen 1902 und 1935 zu tun hatte.

    52427 Livade | LevadeHrvatska | CroatiaT: +385 52 644-150

    Parenzana Muzej | Museo | Museum

    Livade|Levade

  • 49

    Parenzana muzej otvoren je 2000. godine, a nalazi se u sa-mom sreditu izole. u muzeju se mogu vidjeti fotografije i drugi dokumenti vezani uz prugu, uni-katne eljeznike makete i velika karta Parenzane.

    muzej je bil odprt leta 2000, nahaja pa se v samem srediu izole. v muzeju si lahko ogledate fotografije in druge dokumente, povezane s progo, unikatne ele-znike makete in velik zemljevid Parenzane.

    il museo stato inaugurato nel 2000 e si trova nel centro di isola. il museo ospita una ricca raccolta di immagini storiche e altri documenti che illustrano la ferrovia, le repliche uniche

    delle locomotive, nonch una grande mappa geografica della Parenzana.

    the museum was opened in 2000. it is situated in the old town centre. the museum col-lection includes photographs and documents about the rail-way, unique railway models and a large map of the Parenzana route.

    das museum wurde im jahr 2000 erffnet und befindet sich im Zentrum von izola. darin knnen sie fotografien und an-dere dokumente besichtigen, ebenso wie Einzelstcke von Eisenbahnmodellen und eine grosse landkarte der Parenza-ner strecke.

    ulica Alme Vivode 36310 Izola | Isola, Slovenija | SloveniaT: +386 5 641 73 57

    Parenzana Muzej | Museo | Museum

    Izola|Isola

  • 50

    Na prostoru nekadanje posljednje stanice uskotrane pruge Paren-zane u trstu, campo marzio (ex st.andrea), osnovan je eljezniki muzej. muzej je osnovala skupina entuzijasta i eljeznikih radnika 1975. godine s ciljem okupljanja zaljubljenika u eljeznice.

    elezniki muzej stoji na prostoru nekdanje prve postaje ozkotirne proge Parenzane v trstu, campo marzio (nekdanja sv. andreja). muzej je ustanovila skupina en-tuziastov in eleznikih delavcev leta 1975, da bi se v njem lahko sreevali ljubitelji eleznice.

    il museo ferroviario si trova a trieste, in campo marzio, nel luogo di quella che fu la prima sta-zione della ferrovia a scartamento ridotto della Parenzana, ex stazione ferroviaria di santandrea. il museo fu fondato nel 1975 da un gruppo

    di amatori ed ex ferrovieri, con lo scopo di creare un luogo dincon-tro per gli amanti della ferrovia.

    the railway museum is located on the site of the former station of the Parenzana narrow-gauge railway, on the campo marzio in trieste. the museum was founded by a group of enthusiasts and railway workers in 1975, primarily to serve as a meeting place for railway fans.

    das Eisenbahnmuseum steht an der stelle der ehemaligen ersten station der schmalspurigen Pa-renzaner Eisenbahn in triest, auf dem Platz campo marzio, dem ehemaligen bahnhof st. andra. das museum wurde 1975 von ei-ner gruppe von Enthusiasten und bahnangestellter ins leben gerufen worden, um einen treffpunkt fur Eisenbahnliebhaber zu erschaffen.

    Via Giulio Cesare 1, 34123 Trst | Trieste | Triest, Italija | ItalyT: +39 403794185

    www.museoferroviariotrieste.it

    eljezniki muzej | elezniki muzej | Il museo Ferroviario railway museum | eisenbahnmuseum

    Trst|Trieste|Triest

  • 51

    muzej se nalazi na mjestu nekadanje solane u seov-lju. Predmeti, fotografije i tekstovi koji ine zbirku ilu-striraju radni i ivotni okoli stvaratelja soli.

    muzej se nahaja v opuenem predelu seoveljskih solin. Predmeti, fotografije in do-kumenti, ki sestavljajo zbirko, prikazujejo delovno in bivalno okolje solinarjev.

    il museo si trova nella parte abbandonata delle saline di sicciole. gli oggetti, le foto-grafie e i documenti che com-pongono la raccolta, rappre-sentano lambiente lavorativo e abitativo dei salinai.

    the museum is located in the abandoned area of the seovlje saltpans. the arte-facts, photographs and texts which form the collection, il-lustrate the working and living environment of salt makers.

    das museum befindet sich im verlassenen teil der sa-linen von seovlje. die zur sammlung gehrenden ge-genstnde, fotografien und dokumente zeigen die le-bens- und wohnumgebung der salzwerker.

    Sea 1156320 Portoro Slovenija | SloveniaT: +386 5 671 0040

    muzej Soli | muzej solinarstva | Il museo delle saline | museum of Salt making | Salinenmuseum

    Seovlje|Sicciole

  • 52

    eufrazijeva Bazilikaevfrazijeva bazilika| Basilica eufrasiana| euphrasian Basilica| euphrasius-BasilikaPore|Parenzo

    Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreu jedan je od najljepe sauvanih spomenika ranobizant-ske umjetnosti na sredozemlju. kompleks Eufrazijeve bazilike predstavlja i svjetski znaajan povijesni spomenik to je 1997. godine potvrdio i uNEsco, uvrtenjem u svjetsku kulturnu batinu.

    Evfrazijeva bazilika (Eufrazijana) v Poreu spada med najlepe ohra-njene spomenike zgodnjebizan-tinske umetnosti v sredozemlju. kompleks Eufrazijeve bazilike je svetovno pomemben zgodovinski in kulturni spomenik, kar je po-trdil tudi uNEsco, ki ga je leta 1997 uvrstil na seznam svetovne kulturne dediine.

    la basilica Eufrasiana di Parenzo uno dei monumenti pi belli e meglio conservati del primo periodo bizantino su tutto il comprensorio mediterraneo. il complesso della basilica Eufra-siana un monumento storico culturale di rilevante importanza mondiale, fatto confermato an-che dalluNEsco, che nel 1997 lha inserito nellelenco del patri-monio culturale mondiale.

    the Euphrasian basilica in Pore is probably the best preserved and most beautiful example of early byzantine art in the medi-terranean. the Euphrasiana is a historical and cultural monument of global significance, also recog-nised by uNEsco that inscribed it on the world heritage list.

    die Euphrasius-basilika in Pore gehrt zu den am bes-ten erhaltenen denkmlern der frhbyzantinischen kunst im mittelmeerraum. der ge-budekomplex der Euphrasius-basilika ist ein beraus wichti-ges historisches und kulturelles denkmal, was auch 1997 mit dem Eintrag auf die uNEsco-liste des weltkulturerbes be-sttigt wurde.

  • 53

    jama baredine, geomorfoloki spomenik prirode i prvi speleo-loki lokalitet istre ureen za turistiku namjenu, za posjete otvoren od 1995. godine. Nalazi se kraj mjesta Nova vas, izmeu Porea, vinjana i tara. ova spilja riznica je stalagmita i stalaktita, podzemnih skulptura realiziranih strpljivim radom vode vjekovima.

    jama baredine, geomorfoloki naravni spomenik, je prvo spe-leoloko obmoje v istri, ki so ga uredili za obiskovalce. jama je bila odprta leta 1995. Nahaja se pri naselju Nova vas, med Poreem, vinjanom in tarom. jama je za-kladnica stalagmitov, stalaktitov in podzemnih skulptur, ki jih je veke dolgo potrpeljivo ustvar-jala voda.

    la grotta di baredine, un monu-mento naturale geomorfologico, la prima area speleologica in istria aperta alla vista del pubblico. la grotta, inaugurata nel 1995, si tro-va a villanova tra Parenzo, visigna-no e vabriga (abrega). la grotta una vera camera del tesoro, ornata da stalattiti, stalagmiti e sculture sotterranee, creati nei secoli dal paziente lavoro dellacqua.

    the baredine cave at Nova vas is a geomorphologic natural monu-ment and the first speleological site in istria arranged for visitors. the cave was opened in 1995. it is situated close to the village of Nova vas and in the vicinity of Pore, vinjan and tar. the cave abounds in stalactites, stalagmites and limestone sculptures that wa-ter patiently sculpted through ages.

    die baredine hhle, ein geomor-phologisches Naturdenkmal, war das erste fr besucher zugngli-che spelologische gebiet in ist-rien. die hhle wurde 1995 fr besucher geffnet. sie befindet sich bei der siedlung Nova vas, zwischen Pore, vinjan und tar. die hhle ist eine goldgrube an stalagmiten, stalagtiten und unterirdischen skulpturen, die jahrhunderte lang geduldig vom wasser geformt wurden.

    Jama BaredineBaredine Cave| la grotta di Baredine| Baredine hhlenova Vas|Villanova

  • 54

    Zvjezdarnica vinjan, atipi-na zvjezdarnica smjetena na tavanskome prostoru, usred malog istarskog gradia vinja-na. Zvjezdarnica vinjan je po broju otkrivenih asteroida jed-na od dvanaest najproduktivnijih zvjezdarnica svijeta svih vremena.

    Zvezdarna vinjan, nenavadni astronomski observatorij, se nahaja na podstreju zgradbe sredi istrskega mesteca vinjan. Zvezdarna vinjan je po tevilu odkritih asteroidov med dvanaj-stimi najuspenejimi observato-riji na svetu.

    zvjezdarnicazvezdarna| losservatorio astronomico| Observatory| SternwarteVinjan| Visignano

    losservatorio astronomico di vi-signano, unico nel suo genere, si trova nel sottotetto di un edificio nel centro della cittadina istriana di visignano. losservatorio di visignano tra i dodici pi pro-duttivi del mondo per il numero di asteroidi scoperti.

    the vinjan observatory is an exceptional astronomic obser-vatory located in the attic of a house in the centre of the small town of vinjan. later on, the observatory distinguished itself by astronometric measurements and the number of discovered asteroids, for which it is ranked among the worlds most success-ful twelve observatories.

    die sternwarte in vinjan ist ein ungewhnliches astronomisches observatorium, das sich im dach-geschoss eines gebudes mitten im istrischen stdtchen vinjan befindet. die sternwarte vinjan ist nach der anzahl entdeckter asteroiden unter den zwlf er-folgreichsten observatorien der welt.

  • 55

    maketa lokomotivereplica della locomotiva|locomotive model|eisenbahnmodelViinada|Visinada

    replika lokomotive u prirodnoj veliini teka je oko dvije tone, visoka tri i duga sedam metara i osmiljena da oblikom pred-stavlja lokomotivu u20, model koji je u upotrebi bio u vrijeme prometovanja Parenzanom.

    maketa lokomotive v naravni velikosti teka je okoli dve toni, visoka je tri in dolga se-dem metrov, predstavlja pa lokomotivo u20, model, ki so ga uporabljali v asu obra-tovanja proge Parenzana.

    la replica pesa circa due ton-nellate, alta tre metri e lunga sette, e rappresenta la locomo-tiva u20, il modello che allepo-ca veniva utilizzato sul tracciato ferroviario della Parenzana.

    a full-size model of the loco-motive weighs two tons and it is three metres high, and seven metres long. the model rep-resents the u20 locomotive, which was used on the Paren-zana railway.

    das modell eiber lokomotieve wiegt rund zwei tonnen, ist 3 m hoch und 7 m lang. dabei han-delt es sich um ein modell der lokomotive u20, die tatschlich auf der Parenzaner strecke fuhr.

  • www.parenzana.netwww.istria-bike.com