Nakon vie stoljea turske okupacije Bosne i tekog perioda za njene stanovnike i katoliku Crkvu, 1878 g

Nakon vie stoljea turske okupacije Bosne i tekog perioda za njene stanovnike i katoliku Crkvu, 1878 g. Austrougarska monarhija dobiva mandat za uspostavu svoje vlasti na ovom podruju. S dolaskom nove vlasti otvaraju se mogunosti za obnovu redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini. Kao prvi Vrhbosanski nadbiskup imenovan je dr. Josip Stadler, kojega je ekala veoma teka zadaa: podizanja nove biskupije. Jedan od mnogih problema s kojima se suoio bila je i potreba za osnivanjem ustanova koje e se baviti odgojem buduih sveenikih kandidata. Kao mjesto izgradnje budueg djeakog sjemenita izabran je Travnik koji je i u periodu turske okupacije bio sredite katolika u Bosni. Nakon mnogo nevolja i financijskih potekoa poela je s radom 9. sijenja 1882. Nadbiskupska gimnazija u Travniku koja je u to vrijeme jo uvijek okupljala samo vanjske uenike. Taj mali broj izabranih uenika bio je pouavan u hrvatskom jeziku, katekizmu, biblijskoj povijesti, zemljopisu, raunanju i njemakom jeziku, te krasopisu latinicom i goticom. 8. travnja tiho je i bez velike najave posveen kamen temeljac budue zgrade koja e odgajati sveenike kandidate. Unato mnogim financijskim nevoljama, do 1888. godine zgrada je veim dijelom dovrena, a upravu nad gimnazijom i sjemenitem nadbiskup Stadler je povjerio isusovakom redu.

Vremenom se zgrada jo vie razvijala, unutar samog objekta posveene su tri kapele, a radilo se i na poboljanju mogunosti za stjecanje znanja te su tako otvoreni: prirodopisni i fizikalni kabinet, kemijski laboratorij, te na kraju i arheoloki muzej. Broj uenika je svake godine rastao. Pored kandidata koji su bili katolici u Nadbiskupsku gimnaziju su primani i uenici drugih vjeroispovijesti kao izvanjski uenici. Glavna je zadaa zavoda kroz godine bila odgoj sveenikog pomlatka te je i unutar kole morala biti uspostavljena hijerarhija. Na elu zavoda nalazio se rektor, a njegova desna ruka u upravi internatom bio je generalni prefekt. Iz tog su zavoda izale generacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata, i to sveenika i akademika raznih struka, koji postadoe stoer hrvatske inteligencije u Bosni i Hercegovini.

Nakon Drugog svjetskog rata travniko sjemenite je raseljeno, a sjemenitarci rastjerani. Privremeni dom nali su u zadarskom sjemenitu Zmajevi odakle su izale generacije maturanata iz Vrhbosanske nadbiskupije, od kojih je veliki broj zavrio sarajevsku bogosloviju i ve su zareeni sveenici. Iza rata je Velika gimnazija konfiscirana, i u njoj su kroz

54 godine bile razliite srednje kole.

DANAS :Godine 1998. odlueno je da se obnovi nadbiskupsko sjemenite u Travniku, kojemu je prikljuen i novoosnovani Katoliki kolski centar Petar Barbari. Nakon velikih problema i borbe za povrat zgrade, od 1999. godine travniko je sjemenite ponovno otvoreno na mjestu na kojem ga je i utemeljio prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler, ali cijela sjemenina zgrada jo uvijek nije vraena vlasniku.

Katoliki kolski centar ima ime po najznaajnijem ueniku Velike travnike gimnazije, sluzi Bojem Petru Barbariu, koji se ovdje kolovao i umro na glasu svetosti dana 15. travnja 1897. godine. Taj datum slavi se kao Dan kole. God. 1935. zemni su mu ostaci s gradskog groblja Bojna, doneseni u sjemeninu crkvu i tu se razvila prava pobonost prema njemu. Naalost njegovo tijelo je nakon 1944. god. zakopano u blato i zazidano kako bi ga se sakrilo od naroda. Prilikom obnove dijela Gimnazije kojeg koristimo, ono je pronaeno, a oko njegova groba skupljaju se uenici i narod na molitvu.