iulai – tesema 2021

71
Iulai – Tesema 2021 Tusi Faitau Aso Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa

Upload: others

Post on 26-Jul-2022

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Iulai – Tesema 2021

Iulai – Tesema 2021

Tusi Faitau Aso

Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa

Page 2: Iulai – Tesema 2021

1

IULAI 2021 – TESEMA 2021 Aso Tofi – Iulai 01: “Agalelei i taimi o le oge” Tusi Faitau – 1 Tupu 17:1-16 (Generosity in a time of scarcity) Matua – f.14: “Auā ua faapea ona fetalai mai o le Alii le Atua o Isaraelu, E le uma le kate i le falaoa, e le faaitiitia le suāuu i le fagu, seia o o i le aso e foaiina mai ai e le Alii le ua i le lau’ele’ele.” E iai aso e le faigofie ai le atunuu ma ‘aiga. E iai aso e tutupu ai faigata pei o mala fa’alenatura ae maise taimi e faaletonu ai le tamaoaiga o le lalolagi, ma afaina ai atunuu tausi pei o tatou. O le faama’i oti ua fano ai i le tai lalata i le 400,000 tagata Amerika, ae le mafai taulia ai le miliona o tagata o le lalolagi. Ua tapunia kamupani tetele, ua vāēa le toatele mai a latou galuega. O nisi foi ua leai ni fale ma ni mea’ai e a’ai ai. E tali faapena Elia ma le tala o ona tiga ma mafatiaga. Ua leai se faamoemoe, se mea’ai ma se fa’atuatuaga mautū, ae musumusu lava le Atua, i le ana e aga’i iai ma oreva e fafagaina, ma le vaitafe e inu ai. O manu e fa’amoemoe ma fa’alagolago i manu mamate, ‘ae fa’aaoga e le Atua e fai ma fa’aolataga mo Elia. Tapena e le Atua le fafine Sarefata ma lana tama e fafaga ma fa’aola ia te ia i taimi oge ma taimi faigata. Le au uso e, e tapena e le Atua auala e fa’atumu ai lo tatou gaogao ma lo tatou vaivai. Tatalo: Le Alii e, le puna o le ola, aumai lena vai ola seia faatumu ai vaega matutū o lo matou ola faatuatua, se’ia tupu ma olaola pea seia e toe afio mai. Amene. Aso Faraile - Iulai 02: “Tautino mea ua mamafa i lou loto e te saoloto ai” Tusi Faitau – Salamo 32 (Breaking the Silence) Matua – ff.3-4: “Na ou faalologo, ona palagia ai lea o o’u ivi i lo’u faataio i le aso atoa; auā sa mamafa lou aao i luga ia te au i le ao atoa foi ma le po; ua liua lava lo’u malosi i le vevela o le tausaga vevela.” Ua faamatala e le fai Salamo le mamafa o le agasala, pei o le mu tinitini o le la e taia ai le tagata ma faavaivaia ai. O lona vevela e pei o se sasa e le mapu le fa’afefe ma le fa’apouliuligia o le mea moni seia gase atu lava le malosi ma mou atu ai lava. Ae o loo galue mai pea le agaga o le Atua i se paolo ma se matagi agi malū mai e to’a ai le vaivai ma le galala. O vaaiga ia o le Atua saili mai e fa’amagalo ma saili lana tagata ua lata ina fano ona o le le tautino o lana agasala. Le tapenaga e amata i le tautino i le Atua. Ua lagona e Tavita lona sesē, ona ia tautino lea i le Atua, auā ua fa’amamafa mai tiga. Ua tauau ina le manava, ua leai foi se fiafia. Ae ina ua fa’ailoa ma tautino ana agasala i le Atua ma ua fa’amagaloina, ua toe totogo le malosi fou ma vivii i le Atua ma le malosi ua ‘ato’atoa. Ta’utino i le Atua mea uma ua tatou faia. E fa’afofoga le Atua i o tatou tigā ma fa’amagalo a tatou agasala. Aua le tu’u tia’ia mafatiaga, ae ave uma i le Atua e ala i le tatalo. Tatalo: Iesu e, le uo moni, fesoasoani mai, ina ia mafai ona ou ta’utino atu a’u agasala I lau Afio aua o lau afio o le alofa lava oe ma faamagalo a’u agasala. Amene. Aso Toana’i – Iulai 03: “Ia tulaga lelei mea uma” Tusi Faitau – Faaaliga 7:9-17 (All shall be well) Matua – ff.16-17b: “Latou te le toe fia aai, e le toe fia inu foi, e lē ogotia i latou i le la, po o se tasi vevela; Auā o le Tamai Mamoe o loo i luma o le nofoālii na te fafaga ia i latou, ma ta’ita’i ia te i latou i puna o vai ola;” E ese le matagofie o lenei ata pe a mafaufau iai. O se ata o se nofoaga o loo ta’ua ai le lalolagi e leai se tigā po’o se mafatiaga. Fai mai le tala, e leai se fia ai, fia inu poo

Page 3: Iulai – Tesema 2021

2

se velasia e vaivai ai le tagata. O le vevela o le la e le afaina ai tagata ona ua suia i le malamalama o le Atua. O le malamalama ua pei o se leoleo mamoe ua ta’ita’iina i latou i le vai o le ola. O se vaaiga matagofie, auā o le tautoga a le Atua i tagata fa’atuatua uma sa ui atu i puapuaga ma faigata, ae na tumau pea. Fai mai ua uma ona tāina o latou ofu talaloa i le toto o le tama’i mamoe, ma ua sisina lo latou vaaiga. O le fa’ailoga o i latou ua sao atu i le manuia, ma ua fa’atasitasi ma agelu o loo faia le galuega o le vivi’i i le Atua. O le sini foi lea mo le ‘au Kerisiano, ae tele lava mea e fai ma fa’afelavei i le ala. O le ata lea ua faataoto mai e le Faaaliga, o se ata ua matua matagofie lava, ae faigata lona taunu’uga. E i ai faama’i, e iai fa’alavlelave fa’alenatura po o sini fia ‘ausia, ‘ae le faataunuuina i lenei olaga. O loo iai tofotofoga ma fa’aososoga e fa’auilavea i le savaliga, ‘ae o le mea mautinoa, e leai se toe tagi, e leai se fia ai, leai se fia inu. E le toe iai foi se velasia o le la i le ala. O se faamoemoe e momo’o i ai, o se matati’a ta te fia ausia, aua o le anava lea. Ola saoloto moni e leai se mea e faalavelaveina ai le ola. Tatalo: Le Tama’i mamoe le ponā a le Atua, o le sa e aveeseina agasala a le lalolagi, ia e alofa mai ia te i matou, Amene.

O LE UPU A LE POTO The word of the wise

Aso Sa – Iulai 04: “O le tusi ta’iala o le ola” Tusi Faitau – Faataoto 1 : 1-7 (A handbook for living) Matua – f.5: “E faalogo mai le tagata poto, e tupu ai pea lona poto; o le ua mafaufau foi e maua e ia le poto e pule ai;” E tofutofusia atunuu ma malo ma a latou fa’afanua poo ta’iala o le poto ma le atamai. Ae o le tele o ia a’oa’oga, e auala mai i le siosiomaga ma mea na tutupu ai. O le vaega lea e ta’ua o le poto masani. O le poto po’o le iloa tu’u fa’asolo lea mai lea tupulaga i lea tupulaga. O le tama ma le teine lelei e fa’aaoga fautuaga nei ma manuia ai. Ae iai la le tusi o loo faamatala auilili ai le tomai faapitoa lea. O le tusi a Fa’ata’oto, o lo’o fa’ailoa ai le loloto ma le lautele o le tofā manino a le Atua. O le toaga la o fanau ma e faitau e sailiili i le afioga a le Atua, e fa’aatoatoa ai le poto. E aoa’i ai ma faapoto ai. O lo’o fetalai mai ai le Alii ma faamanino mai lona finagalo. E tele tusitusiga faa-le salemausau e fa’aseseina ai lagona. O fesootaiga fa’aonapo nei e ta’ita’ina sesē, ae peita’i o le Tusi Paia po’o le upu a le Atua o loo i ai le manavaga ola a le Atua. O le upu moni, le ‘Au faatuatua e, e suamalie upu a le lalolagi ae fano ai le tagata, ae o upu mai le fofoga o le Atua e ala i lana Fa’ataoto, e atamai ma sa’oloto ai. Tatalo: Le Alii e, a’oa’o mai ina matou iloa ona fifilemu ma faalogologo i le aoao mai o lou agaga matou te popoto ai, Amene. Aso Gafua – Iulai 05: “Sailiga o tagata fai miti” Tusi Faitau – Kenese 40: 1-15 (In search of dreamers) Matua – f.8: “Ona la tali mai ai lea ia te ia, Ua fai a ma miti, ae leai se na te faamatalaina mai. Ona fai atu ai lea o Iosefa ia te i laua, E le o i le Atua ea faamatalaga? ina tala mai ia ia te au.” E toatele a tatou taulasea ma tagata e fofō, ae e le o tagata uma e moni a latou fofō ma a latou faitau i gasegase. Ua tupu le fa’alavelave i le tautū uaina ma ta’ita’i kuka a le tupu ma a laua miti e le faamatalaina, ae tali Iosefa i le vaega o le fuaiupu e valu, “e

Page 4: Iulai – Tesema 2021

3

le o le Atua ea le faamatala”. O le vaega o lo’o galo i auauna a le tupu, o lo’o fa’amoemoe i le poto o le tagata. Lea la ua falepuipui, ae leai se fesoasoani ia te i latou. E aoga le fesoasoani a le tagata e faamatala miti. I lenei vaitau ma le tala faasolopito, e tele le au fai miti. O miti ua lelei o miti ua matua le lelei. O miti, o le auala e fesoota’i ai le Atua ma lona nu’u, ao fa’aaliga ma fa’amanatu e faailoa ai mea o le a tutupu. Ae o le auala a le tiapolo e faanenefu ma faasesē ai lagona o tagata uma. O nei la ona po, e fia sa’ilia ni fai miti, e manuia ai ‘aiga, nu’u, ekalesia ma le malo. Manaomia fai miti alolofa ma naunau e tautala i le amiotonu. Tatalo: Le Atua e, auina mai e lau afio, ni fai miti faamaoni ma alolofa i lau afio e ta’ita’ina lau galuega, ae maise le malo. Amene Aso Lua – Iulai 06: “I tala atu o tupua” Tusi Faitau – Faamasino 14 : 5-18 (Beyond riddles) Matua – 14b: “Na alu atu le mea e ‘ai nai lē ‘ai mea; na alu foi le suamalie nai lē malosi.” O le tala ia Samasoni, o le tala masani. O le tama na fa’anaseri mo le Atua ma ta’ita’itina lona nuu, ‘ae o le fa’amasino tofia, ae na gau lava ma fa’asesēina ina ua gaua’i lona loto i le tamaitai Filisitia. Ua fetosoaina lona manatu ona o masaniga ma tagata o nu’u ese. O le soli la o lona tofi faanaseri, ua avea ma ta’iala o le sesē o le malō o Isaraelu. O le tupua la, ua atagia ai le faamaualuga ma le fia poto o Samasoni. Ua mimita fa’alialia lona malosi ma fa’ae’e lona fia pule i le natura o mea. Ua fano le Leona, ua fa’afefe lona toalua e tagata Filisitia. O le taumamao o Samasoni ma le Atua, na faatoilaloina ai o ia ma faaumatia ai lava. O le tupua a Samasoni e aoaoina ai tatou, e pule lava le Atua, ae aua tatou te faoa le pule lea. O meaalofa a le Atua e ao ona fa’aaoga tatau, ae aua le fa’aaoga seseina pei ona faia e Samasoni. Ma le toe manatu, faalogo ma usita’i e puipui mai ai i mea e fano ai le ola. Tatalo: Le Atua Faavavau e, a’oa’o mai ina ia mafai ona tatala o matou loto ina mafai ona ta’utino atu, ma saili ni auala e toe afua ai se taeao fou, ma toe fafau faatasi le tali o mafatiaga. Amene. Aso Lulu – Iulai 07: “Maileiga faaperofeta” Tusi Faitau – 2 Samuelu 12:1-15 (Prophetic entrapment) Matua – 1b-3a: “O tagata e toalua sa i le tasi aai, e mauoa le tasi, a e mativa le tasi. Sa i le mauoa o mamoe ma povi e tele lava. A e leai se mea a le mativa, ua na o le tamai mamoe fafine itiiti e tasi, na ia faatau…” E iai tala faataoto o le Tusi Paia e faigata ona manino lona fa’amatalaina. E felefele foi la lona fa’auigaina, ae o le telē ia o se a’oa’oga tatou te maua ai. O ata fa’atusatusa e fa’amata o se togafiti po’o se mailei, ae o loo momoli mai ai le finagalo o le Atua. O le agasala a Tavita e foliga mai e lilo ae fa’aalia lava e le Atua i ala faa-lē iloga. O le tagata alu malaga o lo’o manao i sana mamoe, ae foa’i e le tagata mauoa le mamoe a le tagata mativa mo le tagata malaga. Musu e fa’amatu’u atu ana manu, ae faigofie ona faatau atu le manu a le tagata mativa. O le tagata e fiafia e fai togafiti ma taupulepule e maua se mea fa’asili e aunoa ma le alu ai o sona afu. Tavita le tupu na tofi e le Atua lea na ia toe laveai. Le ua malie ai le Atua e faaopoopo ia te ia nisi mea e mana’o iai lona loto, ae paga lea ua ela le faatatau. O le elelele ua le malie i vai. O le tuinanau ua matua ma ua fanau mai ai le oti. Ae faafetai i le Atua o le amiotonu. E le fa’alafi pe ‘alo i lana fa’amasinoga. O lana i’uga e le mavae le pelu i le aiga o

Page 5: Iulai – Tesema 2021

4

Tavita. E te le oti ona o lau agasala, ae totogi lau agasala e ala i le sasa e le aunoa i totonu o lona aiga. O le agaga foi lea o le aso. E iai taimi tatou te faia ai fa’aiuga e sesē ma ua tiga ai le finagalo o le Atua. E iai foi la le taimi e a’oa’o mai ai le Atua, e le ona o lona to’asa ae o lona alofa ina ia tatou fa’amaulalo ona o a tatou agasala, ma toe afua se taeao fou. Tatalo: Le Atua faamasino tonu e, sei e faafou o matou loto e tusa ai ma lou finagalo ina ia matou ola i le fai meatonu ma le loto alofa. Amene.

Aso Tofi – Iulai 08: “O le silafaga manino a le Atua” Tusi Faitau – Ieremia 1:11-12 (The Divine watches) Matua – f.12b: “Ua lelei lau vaai; auā ou te mataala ina ia faia a’u upu.” O le a le tãūa o le tausi lelei o ou fofoga po’o mata? O le sulu lea i ou vae ma le malamalama i ou ala. A oo la ina faaletonu sulu, ona le manino lea o le ala. A o’o foi la ina lelei le sulu, ona mataala foi lea i mea uma o lo’o siosiomia ai le tagata. O le vaaiga foi lea ia Ieremia ma le Atua. Ua silasila atu le Atua, ma ua fesili atu ia Ieremia. O le a lena mea e te vaai iai? O le laau o le sekati. Fetalai le Atua ua lelei lau vaai. O le lelei o le vaai a Ieremia, o le lelei o lana faitau ma lana maitau. Fai o le laau lenei o le sekati e suamalie ona fua. O le laau e fua mai i le amataga o le tausaga. E amata ai fuata o isi laau e mulimuli mai. O le faamanatu foi lea o le upu a le Atua ia Ieremia. Silasila manino i afioga a le Atua e fa’amuamua i mea uma. E amata i le Atua. Talitonu o le finagalo foi lea o le Atua mo i tatou. Tatou mataala ma vaai muamua i le finagalo o le Atua e amata ai mea uma e manuia ai i tatou. Tatalo: Le Faaola e, faafou ma ‘ia manino la matou vaai ina ia matou iloa ona filifili ma le manino e faia lou finagalo i aso uma, Amene.

Aso Faraile – Iulai 09: “Laei o le tino” Tusi Faitau – Ieremia 13:1-11 (Wear and underwear) Matua – f.10: “O lenei nuu amio leaga, ua le mafafai i latou ona faalogo mai i a’u upu, ua savavali ma le loto finau vale, ma mulimuli atu i atua ese, e auauna ma ifo ia te i latou, e avea lava i latou e pei o lenei fusi, e le aoga i se mea e tasi.” O le tusi lenei a Ieremia, o loo fa’amatala ai e Ieremia le taua o le fusia lea i le Atua. Lona alofa taumulimuli mo lona nuu ae maise ona tagata. Na te tau taua ma fafaga ia te’i latou, ae paga lea ua latou tuu lafoa’i le Atua ma le mafanafana o le sulugatiti lea. Ua latou filifili e o ese ma le Atua, ifo i tupua ma fai pa’aga ma nuu ese. Ua ma’a’a o latou loto ma ua fa’amaualuluga lava i lo latou va ma le Atua. O le sulugatiti poo le fusi lino lea na natia, ua toe eli ina fa’amaonia ai ua le aoga. Ua leaga ma ua tele sona faletonu, o le ata lea o Isaraelu ma Iuta ua faamaualuluga ma ua finauvale i le Atua. O le taunu’uga o le malaia ma le fa’alumaina. Ua toso fa’apa’utolo e nuu ese ma fa’apologaina, inosia ma tauemua i le ala. O le nuu ua tu’ulafoa’ia ma fa’atasina ona o le le usita’i. Tatalo: Ia avea le fusi o lou alofa tunoa, e fai ma ta’iala o la matou savaliga i aso uma e le aunoa. Amene

Aso Toonai – Iulai 10: “Vaai faale-mafaufau i se lumanai ese” Tusi Faitau – Esekielu 4 (Imagining a different future) Matua – f.15: “Ona fetalai mai ai lea o ia ia te au, Faauta, ua ou avatu ia te oe otaota o povi e sui a’i otaota o tagata, e te sauni ai au mea e ‘ai.”

Page 6: Iulai – Tesema 2021

5

O le sauaina e Siamani o tagata Iutaia ma tagata Europa e matautia ma faiga fa’alē alofa na o’o iai. O lo’o fa’amaopoopo i tala fa’asolopito o le lalolagi. I le miti a Esekielu, o fa’amatala auiliili ai le to’asa o le Atua e ala mai ia Nepukanesa ma lona fa’atafunaina o Ierusalema. Fai mai o le a soloia le pa o Ierusalema. O le a leai ni mea’ai ma ni mea inu, o le a tau saili se vai mamā ma ni mea e ai lelei aua o le a tele tagata oti ona o le oge. O le a siomia pa o Ierusalema e le fili ma fememea’i tagata ma toe fetaua’i lava tagata o Iuta. O le a faaleagaina le malumalu ma ave fa’atagata o taua tagata popoto ma osi taulaga. Fasiotia le tupu ma lona aiga ae maise lafu manu ma fa’atoaga. O se lumana’i e tumu i le tagi aue, ma uiō. E tele ni tausaga o le a nofo pologa ai ma toesea ai lo latou mamalu o le nuu o le Atua, ona o le amio leaga ma le ifo i tupua. O le to’ilalo o le tagata pei ona taua i le fuaiupu e 15. Suia otaota o tagata i otaota e fai ai mea’ai. Ua toese le mamalu o Ierusalema, ua le toe tutusa ma tagata ae ua paga tutusa ma manu. O le pologa ua leai sona faasinomaga. O se vaaiga ese ma le ofoofogia ae faamanatu mai ia te’i tatou, ia pipii lava i le Atua e manuia ai tatou. Tatalo: Le Agaga Paia e, aoao mai ina ia matou iloa ona faitau faaaliga o loo i lo matou siosiomaga ae maise lo latou ola faaleagaga, Amene.

TUPUA A LE TUS PAIA – BIBLE RIDDLES

Aso Sa – Iulai 11: “Eleele o finauga” Tusi Faitau – Mataio 13:24-30 (Contested ground) Matua – ff.27-30: “…O lenei, pe naifea nei titania? Ona fai atu ai lea o ia ia te i latou, Ua fai lenei mea e se tagata ua ita mai. Ona fai mai ai lea o auauna ia te ia, E te finagalo ea matou te o atu e veleeseina ia mea? A ua fai atu ia, Aua; ina ne’i outou lia’i ma le saito pe a outou vele ese le titania. Tuu ia, ia tupu lua pea seia oo i le seleselega;” Soo se taaloga e tausinio ma tauivi ‘au ina ia malo. O le finauga e le tuu malieina e se itu e tasi. E taumafai ma finau ina ia malo lana finauga. E iai taimi e lelei ai tapenaga a ‘au, e iai foi taimi e le sauni ai mai osofaiga a le isi vaega. E tali faapena le faataoto i le tusi a Mataio. O le finauga a le saito ma le titania. O le iloiloga poo ai e malosi. E iai vaega leaga e oso fa’alava, e iai tuinanau e tau fa’anenefu, e iai fa’aosoosoga latou te sufi ina le malosi o le tagata ta’alo poo le laau taumafai, ae ao lava ona tumau pea le laau i lona pogai ma finau pea i le eleele lelei ua totōina ai. E iai lava le taimi o le seleselega. E iai foi le taunuuga o mea uma. E sili si mea magumagu e maua ma le filemu i loo le naunau i le mea tele ae fano ai le agaga. Tatalo: Le Atua paia e, faamalosi mai i matou, ina ia mafai ona matou finafinau mo mea e lelei ai lau galuega, ae maise le au kerisiano, Amene. Aso Gafua – Iulai 12: “O mea ninii ma mea malolosi” Tusi Faitau – Mataio 13:31,33 (Miniature and mighty) Matua – ff.31,33: “… E tusa le malo o le lagi ma le fua o le sinapi, na ave e le tasi tagata, ma totō i lona fanua; … E tusa le malo o le lagi ma le mea faafefete, na ave e le fafine, ma tuu i totonu o le falaoa mata pe tusa ma le ono sefulu pauna, ua oo ina faafefeteina uma ai.” O le fua o le sinapi e itiiti, ma le mea fa’afefete o le falaoamata e leai sona malosi poo se ola e puaina mai ai, se’ia vagana ua fa’aopoopo iai le mea fa’afefete, ona fefete ai lea. O ni elemeni poo ni potoi le taualoa ma e le fa’atauaina e tagata Iutaia. Ae fai

Page 7: Iulai – Tesema 2021

6

mai o le sinapi o le laau tupu tele ma mafala. O le laau e fai ma to’omaga o manufelelei. O le mea fa’afefete, o le pefu ma le ‘ele po’o le otaota i fale o tagata Iutaia, ae fa’aoga e le fafine e fa’afefete ai le falaoa. O mea nini’i ma mea malolosi e afuafua mai i mea e le fia tepa iai se tasi ona e mativa, ma vaivai. Ae tutusa le taua i le Atua. E tali faapena le eueu solo o Iesu ma lana talaiga. E leai ni agavaa pei ositaulaga ma tusiupu. O le fa’aogaina e le Atua o tamaloloa ma fafine e auala mai ai lena manavaga malosi, e itiiti lava ae tele sona taua. E itiiti lava ae maini. Ua tupu le galuega a Keriso, e le ona o ositaulaga ma tagata o le Tulafono, ae ona o tagata agasala ma tagata fia ola, ae maise e ua mama’i, ua fa’amaloloina ma ua saoloto. E ao foi ona a’oa’oina i tatou i mea nini’i ma mea malolosi e aula mai ai le finagalo o le Atua. Tatalo: Le Agaga Paia e, a’oa’o mai ina mafai ona matou faaoga mea ninii ma mea itiiti e faatupuina ai mea lelei ma le taua, Amene.

Aso Lua – Iulai 13: “Avea le malo o le lagi ma oloa taua” Tusi Faitau – Mataio 13:44-52 (Treasuring the kingdom) Matua – ff.44,52: “E tusa foi le malo o le lagi i le oa ua natia i le fanua; … O lenei, o tusiupu uma o e ua a’oa’oina i le malo o le lagi, e tusa i latou ma le matai o le aiga, ua au mai mea fou ma mea tuai mai lona tuugāoloa.” E tolu ni fa’ataoto o lo’o taoto i lenei faitauga. O le faitauga muamua, o loo faatusaina i se ‘oa ua natia i se fanua. O loo fa’ataua le faamaoni o le sailiga a le tagata i lea oa ua natia. O le faatusa foi lea o le tagata o loo saili i le malo o le Atua. A maua la le Atua ma le matagofie o lona malo, e olioli ai le tagata saili ae le na o le ofo ai o le mafaufau, ae tatau ona olaina le paia lea o le Atua poo lea penina tautele. O le ata lona lua, o le tagata tausi mavaega a lona aiga. E teu fa’alelei oloa a lona aiga ma vaai lelei le vaitau e faatau atu ai le oloa ina ia toe maua ai se isi oloa e sili atu lona lelei mo lona aiga. Faatusaina e Iesu lenei tagata o se faiaoga e fetala’i lana silasila auā le manuia o lona aiga. O le ata mulimuli, o le tusiupu e loloto lana tofā ma lana fa’aūtaga. Na te mafaia ona fa’aaoga tala o le feagaiga tuai ma tala o le feagaiga fou, e fai ma faamalosi ‘au i tagata. Na te fa’aaoga fa’ata’oto ma tala o le tusi paia Eperu, e faamautu ai tala ia Iesu ma ana a’oa’oga. O tala foi o le feagaiga fou, e toe fa’aolaola ai tala o le feagaiga tuai. E le faigofie ona maua le oloa o le lagi, ae a tatou onosa’i ma saili ma le faamaoni, e le pine ona o tatou maua lea. Tatalo: Le Alii e, foai mai le loto tele, e finau ai mo ia penina tau le malō o lau Afio, Amene.

Aso Lulu – Iulai 14: “Faamoemoe tatali o le lotu” Tusi Faitau – Luka 12:35-46 (Church expectant) Matua – ff.35-37a: “Ia fusia o outou sulugātiti, ma ia mumū a outou molī, o outou foi, ia outou faapei o tagata e faatali atu i lo latou alii, seia foi mai o ia mai le tausamaaga; ia latou to loa mai le puipui ia te ia pe a sau, ma tu’itu’i mai. Amuia ia auauna e maua i latou e lo latou alii, o mataala pe a sau…” E ese le taua o le tapenapena mamao ma fa’asauniuni i mea e tutupu. O le ata lena i le tusi a Luka ma lana molimau. Fusia outou sulugatiti, faamumū a outou molī. Fa’atalitali ma mataala i le matai o lo’o aga’i mai. Atonu e fa’atuai mai pe pisi pe iai foi nisi mafua’aga e tuai mai ai, ae o le fa’amoemoe, o le saunia ma fa’atalitali, ae aua le moe, aua le fa’atalale, auā o le taui, o le fa’aeaina e le matai. Talofa e, i auauna ua leai ni a latou suāu’u, ua pei o taupou valea. Fa’atamala ma lē saunia. Ua latou le onosa’i, ua leai se manatu mamafa i tofi ua fa’amanuiaina ai i latou. O le iuga lava o le

Page 8: Iulai – Tesema 2021

7

faasala ma tuliese. O le a la le faamoemoe tatali o le ekalesia? Ia tatou tapena mamao i mea uma. Aua le nofo a’i, ae tapena fanau i a’oa’oga ia manuia. Tapena aiga i le ola fa’aleagaga ia maopoopo, tapena le ekalesia i ona lalā ia malolosi ma manino le misiona, o le Atua ma lana galuega ae le o tagata fa’afiafiaina. Tatalo: Le Agaga Paia e, foai mai le poto ma le malosi e mafai ai ona matou tapena i mea tutupu o lenei olaga, Amene.

Aso Tofi – Iulai 15: “Mea lilo i le Keriso” Tusi Faitau – Ioane 16:16-30 (Cryptic Christ) Matua – f.25: “Ua ou tautala atu ia te outou i nei mea i upu faatusa; a e oo atu i ona aso ou te le toe tautala atu ai ia te outou i upu faatusa; ae ou te ta’utino atu ia te outou e uiga i le Tamā.” O le gagana fa’a-failauga a Samoa, e tele ina fa’aaoga ai ata fa’atusa. E mamanu ma ufiufi ai lagona ma manatu fia fa’aalia. E faapena le molimau a Ioane. O le fuaiupu e 16-19, o loo fa’ailo ai e Iesu ona puapuaga, lona maliu ma lona toe tu. O le fuaiupu e 20 -22, o loo fa’amatala ai le taunu’uga o ē onosa’i ma tumau pea i le Alii. E olioli ma fiafia auā lea ua toe tu manumalo Keriso. Ua manumalo mai le oti ma le tuugamau. Faatusa foi i le fafine ma lona tiga i le fanau mai o lana tama, ae galo tiga pe a vaai i foliga o le ola fou. O le ata manumalo foi lea i le Eseta i le toe tu manumalo mai o Keriso nai e ua oti. O le olioli lea, auā sa ui ane Iesu i puapuaga ma afea seoli, ae toe tu mai i le aso tolu. Ae ui i lea, e le’i malamalama lava ona so’o. O le gagana tu’u sa’o, na mulimuli ane fa’amatala, o le a tuua i latou, ae alu a’e i lona Tamā. O le tapenaga o le Agaga Paia e fai ma o latou fesoasoani. O le tapenaga ia nofo fealofani ma ia talitonu i le malosi o le Agaga Paia e ta’ita’iina le galuega pe a tuua i latou. Ua fa’amalamalama e Iesu i gagana faigofie, ia mautu ai lo latou talitonu ma le le manino. Tatalo: Le Agaga Paia e, faamanino ia te’i matou le finagalo o le Atua e ala i lana upu ia mafai ona matou faasoa i uso e ola ai, Amene.

Aso Faraile – Iulai 16: “Tatalaina o le lumanai” Tusi Faitau – Faaaliga 6 (Opening up the future) Matua – ff.9b-10: “…ona ou iloa lea o i lalo ifo o le fata faitaulaga o agaga o e na fasiotia ona o le afioga a le Atua, ma le mau na latou taofi mau ai; ua latou alalaga foi ma le leo tele, ua faapea atu, “Le Alii e, le paia ma le faamaoni, e te le faamasino ea ma taui i lo matou toto i e nonofo i le lalolagi seia afea?” E ese le taua o le galuega faavaai tau ma le galuega puipuia a le matagaluega soifua maloloina. Tapena mamao le fale-vaai-tau mo lologa afa ma tau leaga. Tapena mamao le falema’i mo faama’i oti ma faama’i pipisi e ono o’o mai ai le oti i le toatele o tagata. Lea ua 500,000 tagata nuu o Amerika ua maliliu i le fa’amai oti. Valetuulima le taapenaga. Tali faapena le ata o le lumana’i o le lalolagi. Tatala faamau faailoga e fa poo faitotoa e fa. Ua na o le tagi auē ma le fa’anoanoa, ua fano agaga, ua mafatia ma ua to’ese le manuia mai le lalolagi ona o taua ma fevaevaeaiga. O faama’i pipisi ua siosiomia ai tagata matitiva ma le le taualoa. Le tagata pologa ma le tagata ua vaivai le a’oa’oina. E malu puipuia la le tagata malosi ma le tagata mau’oa ae maise e faia fa’aiuga. E saogalemu lava latou. I le faiupu e iva ma le sefulu, o loo atagia ai le leo o tagata paia na faia le finagalo o le Atua ma faatalitali mo le faamasinoga. Ona tali mai lea o le tama’i mamoe i le fa’amau fa’ailoga e ono. Ua faatino le faamasinoga tonu a Iesu. Le Alii na sauaina, faasatauro, tuu ifo i le tuugamau ma toe tu i le aso tolu. Ua ia

Page 9: Iulai – Tesema 2021

8

tau le taua ma manumalo. Ua manumalo a’ia’i le aupaia o e na fasiotia ona o le tala lelei. Ua soloia loimata maligi ma fa’amalosi i e ua vaivai. Tatalo: Le Alii e, auina mai lou agaga ina ia mafaia ona ou tautala ma auauna i lau afio i lo’u malosi atoa e oo lava i le oti. Amene.

Aso Toonai – Iulai 17: “O le tala ua noanoaina” Tusi Faitau – Faaaliga 12:1-17 (Borrowing the story) Matua – ff.1-2: “Ua iloa foi le faailoga tele i le lagi, o le fafine ua ofu i le la, o i lalo o ona vae le masina, o i lona ulu foi le palealii fetu e sefulu ma le lua; ua to foi o ia; ua faatiga ma alaga i le tiga a fanau.” O le tusi lenei a Faaaliga i lona mataupu e 12, o lo’o fa’amatalaina o le tusi nonō solo mai. O se vaega mai le feagaiga Tuai, se vaega mai le feagaiga Fou, se vaega mai tala tu’u ma tala faasolopito o le malo Roma. O le faafine e mafai ona fa’atusa ia Maria ma Iesu. O le tarako, o le gata lea na fa’alataina le fafine i le feagaiga Tuai. O le tala fa’afagogo po’o tala tuu o Roma e faapea, e iai le atalii o le atua sili o Roma e igoa ia Apolo, na nofo i le lalolagi ma na taumafai le tarako e fasiotia o ia. Sa malu puipuia apolo i lona talavou, ae ina ua malosi o ia, ona ia fa’atoilalo lea o le tarako. O Iesu o le Mesia, o le faaola o le lalolagi mai le tarako po’o le gata. O Iesu o le tama’i mamoe na fasia ia ola ai tagata uma. E oo lava i agelu o le lagi ua latou sapasapaia le galuega faaola a Iesu. Tatalo: Le Atua faavavau e, faalototele i matou ina ia mafai ona matou tumau ma talitonu i lau afio, mai le tele o le taufa’asese i lo matou ola taumafai mo lau Afio. Amene.

FETE’ENAIGA FAALEAĪGA I LE KENESE – 1 TANE MA AVĂ Family tensions in Genesis – Husband and wives

Aso Sa – Iulai 18: “O le ivi o o’u ivi” Tusi Faitau – Kenese 2:18-25 (Bone of my bone) Matua – ff.24-25: “O le mea lea e tuua ai e le tane lona tamā ma lona tinā, a e faatasi ma lana avā; ona avea ai lea o i laua ma tino e tasi. Sa le lavalava il aua o Atamu ma lana avā, a ua le mama lava.” E iai le mau a le atunu’u e faapea. “E fesili le na mulimuli mai i le na muamua mai.” Ae fai mai Atamu o ivi o o’u ivi ma a’ano o o’u a’ano. O a’u na muamua mai o a’u o le na matua i tofiga. O a’u o le tama o le aiga. O le a le mafua’aga o le feteena’iga i totonu o aiga? o lea ua ta’ua i luga nisi o mafua’aga masani, o le tama o le ulu ma le pule. O le tina e fautua ma tuualalo. O le ala foi lea o sauaga, misa ma taua, ae maise le leai o se mafanafana o le aiga. Peita’i, ua faamanino mai e le Kenese le taua o ivi o ou ivi, o ivi fesoota’i ma fetausi a’i. O le ivi faafesaga’i na fau ai le avā po’o le fafine. E aga atu aga mai. E alo atu ma alo mai. O le faatusa o le fa’asoa alofa. E tutusa i laua, e fealofani ma malilie faatasi. E aluga faatasi i matupu uma. E feseesea’i taofi ae maualuga le manatu atu ma le va’ava’ai mai. E tausoa faatasi le avega. Ae le o le faumalo ma fa’alalā le pule faitoatasi. O le finagalo foi lea o le Atua, e tāūa tagata uma, aua o i latou uma na faia i le faatusa paia o le Atua. Na fa’atauina ma fa’amaligiina le toto Iesu ina ia magalo ai tagata uma. O le alofa lea o le Atua ua tatou maua ai le ola ma maua atili ai lava.

Page 10: Iulai – Tesema 2021

9

Tatalo: Le Atua e, tapena o matou loto, ia matou fealofani ma fetausia’i, aua o i tatou o le tino e tasi o Keriso, Amene.

Aso Gafua – Iulai 19: “O le fetu’u” Tusi Faitau – Kenese 3:14-21 (Acurse) Matua – f.21: “Ua faia foi ofu pa’u e le Alii le Atua mo Atamu ma lana avā, ua faaofu ai ia te i laua.” O le tala a le Atua i le finauga i le va o le tamaloa ma le fafine i le Kenese e tolu, o le filifiliga: o le fa’alogo i le siufofoga o le Atua, po’o se isi leo, po’o le filifili i le leo e lelei po’o le leo o le tiapolo. Lea la ua filifili ai Atamu e faalogo ia Eva ma ua fano ai le eleele. O le usita’i o Eva o i le gata, ua o’ona ai mea uma i le lalolagi ma fa’atupulaia ai le agasala, ma ua le o’o ai i le mamalu o le Atua. O le leaga foi lea o le leo e faalogo ai e afaina ai. Paga lea, e ui lava i le sesē o le leo ma le fa’aiuga a le tagata, ae na sau lava le Atua e faalavalava ma fa’atapena le nofoaga e nofo ai le tagata. Ua fa’ataunuu le fetu’u, ae iai lava le avanoa mo i tatou e sui ai le leo e faalogo iai. O lo’o faatalitali Iesu i le taimi ma le aso e te toe foi mai ai i le Alii. E le tuu lafoaiina i tatou e le Alii. Tatalo: Le Atua e, ta’ita’i mai i matou ina ia matou iloa ona faalogo i lou fetalai mai, ae aua le faalogo i le musumusuga matou te malaia ai, Amene. Aso Lua – Iulai 20: “O le faafitia” Tusi Faitau – Kenese 12:10-20 (A denial) Matua – ff.13,15b-16: “Se’i e fai atu o lo’u tuafafine oe, ina ia ou saogalemu ai ona o oe; e ola ai foi a’u ona o oe, …ona avane ai lea o le fafine i le fale o Farao. Ona agalelei atu lea o ia ia Aperamo ona o ia; sa ia te ia foi o mamoe, ma povi, ma asini poa, ma auauna tane, ma auauna fafine, ma asini fafine, ma kamela.” O le faaoleole ma le fai togafiti o le vaisu lena a le tagata amio leaga. O le tagata ua uma ona fafau lana ata i lona loto ma fa’aseseina ai isi tagata. O ana upu ma saunoaga suamalie e faatauina ai le mamalu o aiga ma tafea ai le tofa saili o nuu ma aiga. Pepelo Aperamo ona o lona fefe ina ne’i fasiotia ai o ia. Ma mulimuli lava iai Sarai faapea e sa’o. Ae maua loa le togafiti faafiti loa, fai mai ou te le iloa. Fai mai ua ou fefe ua ou faia ai. Ua una’i solo i isi tagata ma isi mea, ae paga lea ua maua le togafiti. Tatalo: Le Atua alofa e, totō le lototele i o matou loto ina ia mafaia ona matou faia faaiuga tonu ma le sa’o ae aua ma le faafiti, Amene. Aso Lulu – Iulai 21: “O le Atua e silasila pea” Tusi Faitau – Kenese 16 (The God who sees) Matua – ff.1-2a: “Ao Sarai le avā a Aperamo, ua le fanau ia ia te ia; sa ia te ia foi le auauna fafine, o le Aikupito, o Akara lona igoa. Na fai atu foi Sarai ia Aperamo, Faauta mai ea, ua finagalo le Alii ia ou le fanau; sei e alu ane i lau auauna fafine; atonu ou te maua ai ni tama ia te ia.” O le silafaga a le Atua o le pulu e le seua, o le ma’a e togi fa’ato, o le u e fana i le vateatea. O le ata ia Sarai ma Akara e le fou. Sa tupu muamua ma o loo tupu pea. E tutupu lava mea faapea i aso uma, ae o loo faagasolo pea le silasila a le Atua i le lalolagi ma mea e tutupu ai. O le fanau mai o Isamaeli o le tupuaga lea o tagata Arapi. O le tupuaga o Isaako e afua mai ai le malo o Isaraelu. O le tupuaga foi lea o Iesu le

Page 11: Iulai – Tesema 2021

10

faaola. Atonu e iai ni manatu e iai ata osovale. Ae leai o loo silasila le Atua i mea uma, o ia foi o loo iai le faa-fanua o mea uma. Tatalo: Le Atua o le alofa mutimutivale, ia faailoa i o matou tagata, so’o se mea lava o lo’o matou iai, o loo silasila pea lau Afio e faavavau, Amene. Aso Tofi – Iulai 22: “Soloia i lalo” Tusi Faitau – Kenese 19:15-29 (Overthrown) Matua – ff.25-26: “ … na ia faaumatia o ia lava aai, ma le fanua laugatasi uma, ma i latou uma sa mau i ia aai, atoa ma mea na tutupu i le eleele. Ua tepa i tua le avā sa mulimuli atu ia te ia, ona liua lea o ia ma tupua masima.” O le talimalo o se agaifanua ma se aganuu matagofie a le tatou atunuu. E laumata fiafia ma e tausa’afia. E fai foi o ni oli ao ni foli i le sagisagi fiafia o tagata o nuu ma alalafaga e tali malo. E tali faapena foi Aperaamo ma Sarai i le malaga a agelu i le mataupu e 18. Laulau iai meaai ma soloi o latou a’ao ona o le vevela o le la. Ae le faatusalia foi i le tali malo o Lota ma lona aiga, ina ua latou talia agelu latou te fai aiga ma tofafã i le latou fale. Ae tala ese ai le mata’utia o le talimalo o tagata Sotoma ma Komoro, e mananao e avatu agelu poo tagata ese e fai ma a latou pa’aga. O le soloia lea i lalo o tu ma aga lelei, ae na o aga tufanua ma le le mafaufau. O uiga pa’a’a e vale tuulima ai aga tauagafau ma le matagofie. O aga faa Sotoma ma Komoro ua faaleagaina ai le talimalo lelei, ma ua malaia ai le eleele. Tatalo: Le Alii e, aoao mai ina ia matou iloa ona tali malol lelei ma faafeiloai soo se tasi i o matou fale, Amene. Aso Faraile – Iulai 23: “Fa’atafunaga ma le ola fou” Tusi Faitau – Kenese 19:30-38 (Devastation and new life) Matua – ff.36-38: “Ona totō ai lea o afafine e toalua o Lota, i lo la tamā. Ua fanau e le matua o le tama tane, ma ua faaigoa ia te ia, o Moapi; o ia o le tupuga o sa Moapī, ua oo mai i nei ona po. O le itiiti foi, na fanau o ia o le tama tane, ma ua faaigoa ia te ia o Pename; o ia o le tupuga o le fanauga a Amoni ua oo mai i nei ona po.” O le malosi o le afi na te faatafunaina pe na te fa’aliu efuefuina se tafuna’i po’o se otaota tele. Mai lenei efuefu e totogo ae ai moemoe fou ma mea fou. O le malosi o le afi, e tineia mea sese ma amata ai le ola fou. O le tala ia Lota ma ona afafine e toalua ma le mea na tupu ai, e le talanoaina lava, ae o se fa’atafunaga na tutupu mai nuu e lua. O le fatu leaga ua pala ma ola ma ai tatupu e lua. E ui la o nuu nei e lua na faatiga ia Isaraelu, ae o nuu ua ‘aina ai le atu Palesitina. Tatalo: Le Tamā e, o lau Afio lava o le malamalama, faamanino ia i matou, e tatou ona matou faasusulu atu foi le malamalama mo isi o matou uso a tagata, Amene. Aso Toonai – Iulai 24: “O le tama e igoa o ‘Ata’ata” Tusi Faitau – Kenese 21:1-7 (A boy named Laughter) Matua – ff.1,6: “Ua asiasi le Alii ia Sara e pei ona ia fetalaia mai, ua faia foi e le Alii ia Sara e pei ona ia fetalai mai. Ua fai ane foi Sara, Ua faa’ata’ataina a’u e le Atua, o i latou uma o e faalogo mai latou te taufaiata faatasi ma a’u.” O le atata i lenei tala o lo’o fa’augaina o le a’amu po’o le faitio. O le tagata ua le talitonu ona o se vaega ua sopo tuaoi ma le natura a’o le Tulafono a le Atua. Ua atata Sarai aua ua matua. Ua selau tausaga o Aperaamo, ae fanau loa Isaako. E le o se mea masani, ae ua faatupu e le Atua le faailoga e faailoa ai lona silisili ese. Ua uma le

Page 12: Iulai – Tesema 2021

11

ata’ata o le tagata, ua suia le le talitonu i le talitonu. E aoao le pule a le Atua e mafai e le Atua soo se mea e finagalo iai. Lea ua faailoa e le Atua ia Aperaamo ma Sarai e suia e le Atua le leai o se fa’amoemoe e fai ma fiafiaga. E le faamaoni le tagata i lana tautoga ae le solomuli lava le Atua i lana tautoga pei ona faia ia Sarai. Tatalo: Le Alii e, o lē faamaoni i lau tautoga, a’oa’o i matou ina ia aveese lo matou ola le talitonu i au fetalaiga, ae ia matou manatunatu ma le agaga o le faafetai i lou alofa ma lau faasoa i lou lava taimi, Amene.

FETE’ENA’IGA FAALEAĪGA I LE KENESE – 2 USO MA TUAGANE Family tension in Genesis – 2 Brothers and Sisters

Aso Sa – Iulai 25: “Agaalofa ae le o le fasioti” Tusi Faitau – Kenese 4:1-16 (Caring not killing) Matua – f.8: “Ua fai mai foi Kaino ia Apelu lona uso, ua i ai foi i laua i le fanua, ona tulai atu lea o Kaino ia Apelu lona uso, ma fasioti ia te ia.” O le natura pogisa o le tagata e le mafai ona ave’eseina mai ia te ia. Ae o le natura e ao ina puleaina ma malosi ai le lelei i le leaga. O le uiga ita o le tagata e faamoemoe ai e tapena se mea e afaina ai lona uso poo lona aiga ae maise tagata lautele. O le tala ia Kaino ma Apelu o fanau a Atamu ma Eva. Ua fasiotia e le tasi le tasi ona o le le sao o lana taulaga. O le loto leaga o le fa’apogai o mea leaga uma e oo lava i le oti. Ae aisea e tiga ai fua ma ita ai fua. Toe fo’i e vaai po’o le a le mea na sese, e manaomia le toe faasa’o. Toe galue ma punou’i ia maua le sini o lo’o tausinio iai. O le fa’ataua o le ola e atia’e ai mea lelei ae o le fasioti e fa’aopopo i le malaia. Tatalo: Le Atua e, aumai le loto tele, matou te tutu faatasi ai, ma tete’e atu i le fili ma ana mailei ua tele ina matou afaina ai. Amene. Aso Gafua – Iulai 26: “Sili atu le loto gatasi na i lo le fe’ese’ea’i” Tusi Faitau – Kenese 21:8-21 (Far, far more unites than separates) Matua – f.17: “Ua faafofogaina foi e le Atua le leo o le tama; ona valaau mai lea o le agelu a le Atua ia Akara mai le lagi, ua faapea mai ia te ia, Akara e, ua faapefea ea oe? Aua e te fefe, auā ua faafofogaina e le Atua le leo o le tama i le mea o i ai o ia.” O le tutū faatasi e manuia ai, ae o le fe’ese’esea’i e ta’ape’ape ai. O le agaga lea e manumalo ai ‘au tau, ‘au ta’aalo ma iu manuia ai galuega fai. I le ata o Akara ma lana tama o Isamaeli, a’o i ai i le vao, ina ua le mana’o iai le fafine o Sarai. Ua fesea’i ai il aua i le vao. Tagi le tama i le fia inu ma le fia ola, ae ua taumamao le tina ma le mautonu, ae fa’amalosi ‘au mai lava le Atua ma ia fa’afofogaina e le Atua le leo o le tama. Ioe tatau ona tutu faatasi ma lotogatasi. Silisili ai le galulue faatasi ae le o le fe’ese’esea’i, aua o le loto e tasi o lo’o iai le Atua e fesoasoani ma saunia auala i mea o lo’o manaomia. Tatalo: Le Alii e, faafetai ina ua faafofogaina loimata o e ua sauaina ma mafatia. Ia faalototele ma faamalosi ia te’i matou ia maua le loto gatasitasi. Amene Aso Lua – Iulai 27: “Faatuatua ma talitonuina” Tusi Faitau – Kenese 22:1-19 (Faith and Trust) Matua – ff.1-2: “Ua mavae ia mea, ona tofotofoina lea o le Atua ia Aperaamo, ua faapea mai ia te ia, Aperaamo e; ona tali atu lea o ia, O a’u lenei. Ona fetalai mai lea o ia, Ia e ave lou atalii, o lou atalii e toatasi, o le ua pele ia te oe, o Isaako lava, ma e

Page 13: Iulai – Tesema 2021

12

alu i le nuu o Moria; ma avatu ia te ia e fai ma taulaga mu i lea mea i le tasi mauga ou te ta’uina atu ai ia te oe.” O tagata fai koneseti pei o Tupa’i Bruno, e masani ona fai ana fa’aaliga i totonu o le atunuu, e mata’ina ma e ofoofogia. O le tasi o ia fa’aaliga o le tagata e savali i le uaea pe a ma le 50 futu le maualuga pe sili atu foi. Ae a fa’aopopo ai la se uili-paeolo, ua atili ai le ofoofogia. O le ofoofogia o Aperaamo, o le faatuatua ma le talitonu o Aperaamo e faia e le Atua le vavega ma lavea’i lona atalii. Na faamaoni lava le Atua i lana tautoga na faamanuia ai ia Aperaamo, i lona faatuatua ma lona talitonu e ui lava e tasi lona atalii, ae talitonu lava e faia e le Atua mea sili. Tatalo: Le Alii e, aoao mai, ina mafai ona matou fa’amatu’u atu lo matou faamoemoe ma faatuatua ma talitonu o oe o le Atua fai vavega i o matou olaga. Amene. Aso Lulu – Iulai 28: “Tatou te iai uma i le tala a le Atua” Tusi Faitau – Kenese 25:21-34 (All have a place in Gods story) Matua – ff.27-28: “Ua tutupu nei tama; o Esau foi o le tagata ia ua poto i tuli manu, o le tagata a vao, a o Iakopo o le tagata agamalu o ia, ua mau i fale ie. Na alofa Isaako ia Esau, auā ua ia ‘ai i ana manu; a o Repeka, na alofa o ia ia Iakopo.” O le molimau a Kenese i le amataga, e taitasi mea uma ma lona uiga. Ae fai mai le Aposetolo o Paulo, e tasi le Keriso, ae tele ona itutino. E le mafai ona fai mai le tasi itu tino e le aoga le isi. E le mafai foi ona fa’apea atu le tasi e le taua tasi. E taua mea uma na faia e le Atua. O mea uma na faia e le Atua e galulue faatasi mo le vi’iga o le Atua. E fiafia le toeaina o Isaako ia Esau auā o le tama malosi e tulimanu. O le tagata o ta’aloga, ma o le fa’ailoga o le ulumatua malosi. Ae o le loomatua o Repeka e fiafia i le tama laititi o Iakopo aua e lata fale. Ae taua uma i laua. O talatu’u fa’asolo pei lava o Kaino ma Apelu o laua o le uso. O tatou uma e tuu faasolo i tala o le Atua. Tatalo: Le Alii e, o oe lava na e faia mea uma. A’oa’o mai ina matou iloa ona faitau ma le manino le ata ma talia ona o lou malamalama, Amene. Aso Tofi – Iulai 29: “Fusia atoa e le Atua” Tusi Faitau – Kenese 27:30-45 (A full and total embrace by God) Matua – f.36a: “Ona fai atu ai lea o ia, E le o lea ea ua igoa ai o ia o Iakopo? Auā ua atu lua lona sisio mai ia te au, na ia fao le tofi o a’u le ulumatua, faauta foi, ua ia fao nei lo’u manuia.” Soo se ata lava e iai vaega e ata’ata ai, e iai foi vaega e o’otia ai le loto ma lagona ai le tagi. O nei augã tupulaga ma nei vai tau e taua tele le fa’asologa o le ata seia o’o i lona taunuuga. E iai taimi e lagona ai le le fiafia i vaega o le ata, ae ua pau lava o lagona o le tusi tala. I le tala ia Esau ma Iakopo, ua uma ona fofola lona amataga ma lona taunuuga. O le ulumatua, e o’o i tofiga, ae o le ititi, e tapua’i. Foliga ua sui e Repeka le ata ma le tala, ae paga lea ua fusi atoa e le Atua i lana faatufunaga paia ma suia ai lona taunu’uga. Atonu e o’ona ma talia gatã, ae pule lava le Atua i ana mea na fai, i lona lava taimi. Tatalo: Iesu e lo matou fa’aola, o lau afio lava na e talia puapuaga ma faigata, na o’o lava i le faalumaina, fesoasoani mai ina ia manino la matou vaai ma tufa atu ai i le lalolagi atoa, Amene.

Aso Faraile – Iulai 30: “O le leo le lagona o tamaita’i”

Page 14: Iulai – Tesema 2021

13

Tusi Faitau – Kenese 29:15- 31 (Sisters with silenced voices) Matua – ff.18-19: “Ua manao Iakopo ia Rasela, ua fai atu ia, Ou te auauna ia te oe i tausaga e fitu ona o Rasela lou afafine aupito itiiti. Ona fai mai ai lea o Lapana, E lelei ona ou avatu ai ia te oe, a e leaga ona ou avatu i se tasi tagata; ina ta nonofo ia ma a’u.” Ua fa’asola e Repeka lana tama o Iakopo i lona tuagane o Lapana i Patanarama. Ua naunau Iakopo ia Rasela ma ua galue mo ia i tausaga e fitu. Ua ma’ea le fitu tausaga ae momoli ane Lea le teinematua. Ua fai togfafifiti Lapana ia Iakopo ma ua le tausi I la tuuga tala. Galue mai Iakopo ma lona leo ua ta’alili, ua iloga lona mana’o. Faasola e Repeka lana tama faitogafiti o Iakopo ona e le lagona sona leo ia Isaako. Faatau Rasela ma Lea i le tau ona e le lagona o la leo. O le aganuu ia a Palesitina i ia ona poo nai tina ma tamaitai, e lagona ni o latou leo, ae na o le tulai ma fai. Tatalo: Le Alii e, foa’i mai le malosi ina ia matou tete’e atu i le fefe o le ola taotaomia o puleaga a nisi, ae ia maua le saolotoga moni matou te galulue sa’oloto ai i lau Afio, Amene. Aso Toana’i - Iulai 31: “Mai le fefe i le sa’olotoga” Tusi Faitau – Kenese 33: 1 – 17 (From fear to freedom) Matua – f.4: “Ona momo’e mai lea o Esau e faa-fetaia’i mai ia te ia, ua fusi ia te ia, ma punou i lona ua, ua feasogi ma ia; ona la fetagisi ai lea.” E le tioa foi le failauga ma ana upu tuu. O le taimi ma le mea e tupu ai. O le tala i le feiloaiga a Esau ma Iakopo i le la fa’aleleiga, o le taimi ma se avanoa uiga ese. Ua tapena e le Atua le taimi lelei e fai ai le la fa’aleleiga. O manu’a o le tuana’i sa le mafai ona fonofono ma eseese ai manatu. Ae o se mea matautia lea ua faia e le Atua, se’i toe teuteu tiga o le tuana’i ma fonofono le upega ua masae. Ua momo’e mai Esau ma fusi ma sogi lona uso ona la fetagisi ai lea. O le faailoga o le tagata ua lafo’ai ma le loto atoa lona tiga. Ua sau e amata lona faavae fou. Ua ia fa’amatu’u le tuana’i ae atia’e le faavae fou. Ua ofo alofa i lona uso ma lona aiga. Tatalo: Le Alii, e tele mea matou te feese’esea’i ai. Ae matou te valaau i lau afio, ina ia a’oa’o mai ina ia matou iloa ona fa’amaulalo ma ta’utino o matou sese ma fai se faaleleiga, Amene.

Fiafiaga i le Tusi Paia ma Taimi ua tuanai - 1-E malolo ai Pastimes and pleasure in the Bible – 1 Time to relax

Aso Sa – Aukuso 01: E manaomia le malolo (A need for rest) Tusi Faitau – Esoto 20: 8-11 Matua – f.10: “…. ao le aso fitu o le sapati lea i le Alii lou Atua, aua e te fai ai se galuega e tasi, o oe, ma lou atalii, ma lou afafine, o lau auauna tane, ma lau auauna fafine, o au manu foi, ma le tagata ese o loo mau ma oe.” O le malologa i le sapati e le na o se avanoa poʻo se taimi e tau ina malolo ai. Ae ia tatou iloa o le malolo, o se meaalofa ina ia mafai ai ona tatou iloa le fa’ata’ita’iga na saunia e le Atua. I le fa’atulagaina o le foafoaina e le Atua o le lalolagi, sa i ai totonu ma le taimi taua i lona finagalo, o le taimi na malolo ai. E taua le i ai o le malologa, e mafai ai ona maua le avanoa e mafuta ai ma le Atua, ma saili atu i le Atua le malosi fou, mo le fa’aauauina o le fa’amoemoe fou i galuega ma tiute. E taua le malolo, aua o le maua o le toafilemu, o le avanoa lena e mafuta ai le agaga o le tagata ma le Atua,

Page 15: Iulai – Tesema 2021

14

a’o meaalofa ua aumai moi tatou tagata fa’atuatua e tapena ai lo tatou ola mo nisi luitau o le olaga. E tele mea e mafai ona fai, pe a tatou fa’atauaina le maua o le malologa Tatalo: Le Atua faavavau e, aumai lou taimi i o matou olaga matou te iloa ai galulue ma malolo. Amene.

Aso Gafua – Aukuso 02: Lumanai ma le faamoemoe Tusi Faitau – Ieremia 29: 4 -11 (A future with hope) Matua - f.7&11: “Ia outou sailiili foi ia manuia le aai ua ou faatafea ai outou, ma, ia outou tatalo atu i le Alii mo lenei aai, aua o lona manuia e manuia ai outou. Aua o au nei, ua ou iloa manatu ua ou manatu ai ia te outou, o manatu i le iuga e i ai le faamoemoe.” O le fa’amanatu a Ieremia i le fa’amoemoe o le Atua mo Isaraelu. Ia le gata le tatalo ina ia manuia tagata, ae ia manuia le nu’u. O le Atua e le fa’apito lona alofa i atunuu ma tagata. O le fa’amoemoe o le Atua, e i ai le taimi e manuia ai tagata o le tafeaga, pe afai e moni le fa’amoemoe i le Atua. Taua e Ieremia, le iuga e i ai le fa’amoemoe, pe afai e tumau i le fa’atuatua, ona fa’aalia lea o manuia o le Atua mo le tagata. O le valo’aga a Ieremia, ina ia iloa ai e tagata o Isaraelu, le fa’amoemoe o le Atua mo i latou, ma ia manatua e i ai le taimi o le Atua e fa’aalia ai lona finagalo mo tagata na fa’atafea. Tatalo: Le Atua, le na faia le Lalolagi, fesoasoani mai ina ia matou maua ou manuia i le fa’atuatua fa’amaoni. Amene

Aso Lua – Aukuso 03: O le agaga talimalo Tusi Faitau – Kenese 18: 1 -7 (Showing hospitality) Matua – f.3&5a: Ua faapea atu foi o ia. Le Alii e, afai ua alofaina mai au nei e oe aua nei e maliu loa ia te au lau auauna…sei aumai sina vai sei mulumulu ai o outou vae, ma outou malolo i lalo o le laau…. Ou te aumai foi sina mea ai ia faamalosi ai o outou loto. Talimalo o se meaalofa o le ola agalelei i isi. I le avea ma Kerisiano, ua faʻamanuiaina i tatou e le Atua e ala i le talimalo, ma o lenei meaalofa e tatau ona avea ma vaega o lo tatou olaga. O se faʻamanuiaga le tautuaina o isi e aunoa ma le faʻamoemoe e tauia mai. Ia tatou manatua, o lo’o talimalo lelei lava le Alii i ai tatou i taimi uma ma aso uma o lo tatou ola, e ala i lona agalelei mai ma lana fa’asoa. O le talimalo lelei, o se vaega o le ola na a’oa’oina ai i tatou e le Alii, ina ia maua le alofa ma fofola atu o tatou lima talimalo lelei, ona fa’amanuia mai ai lea o le Atua i ai tatou. O e maua le agaga o le talimalo? Tatalo: Fesoasoani mai le Atua ia matou maua le loto talimalo lelei matou te manuia ai. Amene.

Aso Lulu – Aukuso 04: Faamanatuina aso taua Tusi Faitau – Eseta 2: 17 -18 (Celebrating a holiday) Matua – f.18: Ona faia lea e le tupu o le tausamiga tele ma alii uma ua ia te ia ma ana auauna, o le tausamaiga ona o Eseta, na ia tuuina atu ia malolo tagata o le itumalo, na ia foai atu foi meaalofa e pei ona tatau i le tupu. O le fa’amanatuina o aso taua, o se ata manino lea o le manatua o mea taua ma le lelei, ua fa’ailoa ma faia e le Atua mo i tatou. O se tasi o autu taua o lo’o i totonu o le fa’atauaina o le fa’amanatuina o aso taua, o le mafai lea ona o mai fa’atasi tagata

Page 16: Iulai – Tesema 2021

15

uma, e fai pesega ma vivii ona o le taua o se fa’amoemoe lelei. E i ai foi ntagata sa avea ma pologa, ua latou ofu lelei, ma o mai fa’atasi e mafuta i le fa’atauaina o aso fa’amanatu taua. I le au Kerisiano, sa latou fa’amanatuina nisi o tagata na maliliu fa’amatauro i le galuega talai. O se vaaiga fa’apea, tatou te talitonu ai i le Atua, o ia na mafai ai ona fa’atasi tagata uma i lona alofa, ma avea ai i tatou ma tino e tasi, ina ua tatou fa’amanatuina lona alofa silisiliese i aso uma o lo tatou ola. Tatalo: Le Atua e, aumai mo i matou lou agaga ina tasi ai matou uma, ma iloa lou alofa e le mavae. Amene

Aso Tofi – Aukuso 05: Tafaoga i le matafaga Tusi Faitau – Ioane 21: 4 -13 (Picnic on the beach) Matua – ff. 9-10, 12a &13…Ua latou tuta ona iloa lea o le afi malala, o le ia foi ua tunu ai ma le areto. Ua fetalai atu Iesu ia te i latou. Aumai ia nisi ‘ia ua outou maua iinei. Ua fetalai atu Iesu ia te i latou, O mai ia ina aai. Ona maliu ane lea o Iesu, ua tago i le areto, ma avatu ia te i latou, ua fa’apea foi ma le ‘ia.” Na saili atu Iesu i ona so’o i le matafaga. Peitai e ui ina leiloa e ona so’o, ae lei tu’ulafoaina e Iesu i latou. Na fa’alogo le auso’o i le leo o Iesu, a’o maua i latou i le loto tiga, ina ua aoina le po e leai se ia ua maua. Peitai, o le usita’i i le fa’atonuga a Iesu, na latou maua ai manuia e ala i au’ia tele. Fai mai Iesu, aumaia nisi ‘ia ua outou maua iinei. O le fa’ailoga o le fa’amautu, ma le fa’aleleia atili o le feso’otaiga i le va o Iesu ma ona so’o, a’o le ata o le fa’aalia e Iesu o lona mamalu i le matafaga, na latou mafuta ai ma ona so’o, ma latou aai fa’atasi, ma toe fa’amautu mafutaga, aua le agai i luma o le galuega. Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai ina ia fa’amautu a matou feso’otaiga ma lau afio e maua ai le filemu. Amene

Aso Faraile – Aukuso 06: Foafoaga fiafia Tusi Faitau – Salamo104: 10 -18 (Enjoying nature) Matua – ff.12-13: “…Ua ou iloa e faia e le Atua le finauga mo e puapuagatia, o le faamasinoga o e ua matitiva. E moni o e amiotonu, e vivii atu i latou i lou suafa, e nonofo i ou luma o e ua sa’o a latou amio.” O le vaai a le Fai-Salamo ua atoatoa le foafoaga, ma ua fa’amalieina i fua o tatou galuega. O lo’o tatou faia o mea lelei i le foafoaga, o se meaalofa mai le Atua, ma e ao ona fa’amalieina, o la tatou lea matafaioi, ina ia tumau ai pea lo tatou fiafia i ai. Ua pese le Fai-Salamo, i le taua o galuega a le Atua, ma le tali a le tagata i mea lelei ua fa’ataunu’uina i totonu o le foafoaga, tatou te iloa ai, le Atua lufilufi aao lelei mo le tagata. O le mafuaaga lea o le pese a Tavita, ina ua mautu ma lelei ona papae le foafoaga, ia iloa e le tagata ona fa’afoi atu le viiga i le Atua. Tatalo: Fesoasoani mai ina ia matou iloa le taua o lau foafoaga ina ia matou ola ai. Amene

Aso Toonai -Aukuso 07: Avanoa lelei e fa’afou ai le malosi. Tusi Faitau – Salamo 23 (Finding space and refreshment) Matua - f.3a “….na te taitai ia te au i ala o le amitonu ona o lona suafa.” O tiute fa’aleoleo mamoe lea o lo’o pese ai Tavita. O le leoleo mamoe lelei, na te ta’ita’i lana lafu i manuia, ma ala saogalemu ina ia manuia le lafu. O se ata lea o le Atua na te ta’ita’i lo tatou ola i ala manuia. E ta’ita’i e le Atua lo tatou ola i le ala sa’o i lo tatou olaga, ma ia tausia le ta’ulelei o le tagata i ona lava tiute, e tusa lava pe

Page 17: Iulai – Tesema 2021

16

mafatia, ma puapuagatia, ae ua tatou fa’atuatua ma le talitonu, e fa’aali lava lona agaga i ala manuia e tatou te savavali ai. E fa’atonu mai le Atua i taimi uma, ma ta’ita’i o tatou olaga i le ala sa’o. Tatalo: Le Atua e, o oe o lo matou leoleo ma taiala i ala manuia matou te ui ai. Amene.

Taimi ua tuanai, ma manuia o le Tusi Paia – 2 Fafaga le mafaufau ma le tino Pastime and pleasures in the bible – 2 Feeding mind and body

Aso Sa – Aukuso 08: Pei o le musika i ou taliga Tusi Faitau – 2 Nofoaiga a Tupu 5: 2, 11 – 14 (Like music to your ears) Matua – f.13c-14: “…Ona tumu ai lea o le fale i ao, o le fale lava o le Alii. Ua le mafai ai e le au faitaulaga ona tutu e auauna ona o le ao, aua na tumu le fale o le Atua i le pupula o le Alii.” O le fa’aalia o le mamalu o le Atua, e mafai ona tatou vaaia, ma fa’alogoina pea pe manatua foi, e pei o musika malie i o tatou taliga, e ulufia ai le loto. O se ata fa’apea o lo’o atagia i le faitauga o lenei aso. O le manatua o le mamalu o le Atua e goto ifo i o tatou loto, ma tatou manatua ai lona fa’aali mai i ai tatou i so’o se auala ua ia finagalo ai. O le mamalu o le Atua, e leai se tasi e mafai ona ia taofia, e tatou te tutu ma vaavaai, ma le ofo ma tatou iloa tino ai, o le mamalu o le Alii e silisiliese lona fa’aali mai. Afai e pei o se musika malie i ou taliga e te fia fa’alogo ai. O le ata foi lea o le fa’aalia o le mamalu o le Alii tatou te fia vaai pea i ai, ma manatu i o tatou loto. Tatalo: Le Alii fa’afetai i lou mamalu fa’alia mai, e fa’afouina ai le fa’alogo ma le vaai ma manatua pea i o matou loto. Amene.

Aso Gafua – Aukuso 09: Musika o se vaifofo aoga Tusi Faitau – 1 Samuelu 16: 15 -23 (Music as therapy) Matua – f.23…A oo mai le agaga mai le Atua ia Saulo, ona tago ai lea o Tavita i le kitara, ua ta i lona lima, ona mapu ai lea o Saulo, ua lelei ai o ia, ua alu ese ai le agaga leaga ia te ia.” O le taua o pese e auala mai ai togafitiga manuia mo i latou o lo’o mo’omia se fesoasoani, mai ma’i o le tino. O le taua o le pese, e mafai ai ona o’o i le loloto o tatou agaga. Peitai ua avea le taina e Tavita o le laau pese, ua iloa ai le aoga o a tatou taleni i le soifuaga o lo’o tatou ola ai. O le taleni e mafai ai ona avatu se feau e ola ai nisi tagata, ina ia avea ma auala e maua ai so’otaga vavalalata a le tagata ma le Atua. O se avanoa lelei foi lea tatou te maua ai le Agaga fa’amalolo o le Atua, i auala o taleni e pei o musika ma isi e fai ma vaifofo aoga. Tatalo: Le Alii e, ia fa’aaogaina a matou musika e fai ma fa’amalologa i o matou agaga. Amene.

Aso Lua – Aukuso 10: Ta se pese ma e siva ai Tusi Faitau – Esoto 15: 19 – 21 (Make a song and dance out of it) Matua – ff.20 – 21: O Miriama o le perofeta fafine, o le tuafafine o Arona ua ave e ia le tofa i lona lima, ua o atu foi fafine uma lava ua mulimuli atu ia te ia ma tofa ma siva. Ua tali atu Miriama ia te i latou. E toatele i latou e fiafia e ta le pese ma siva ai. E mafua ona o ni itu lelei ma le taua i le soifuaga, ua fa’amanuiaina ai. I le tala ia Miriama, ua ia ta le tofa ma

Page 18: Iulai – Tesema 2021

17

pese ma siva ai, e fa’amanatu ai le fa’aolaina o lona nu’u e le Atua. Ua latou sisiva ma pepese e fa’aalia ai lo latou sa’olotoga na faia e le Atua. O le taua lea o le pese ma le siva, e fa’aalia ai le loto fa’afetai, ma fai ai se viiga o le Atua ona o mea lelei ma mea sili ua ia faia i lo tatou ola. Tatalo: Fa’afetai le Atua ona o avanoa matou usuina ai pese ma matou sisiva e fa’ailoa ai lou alofa. Amene

Aso Lulu – Aukuso 11: Fetaui lelei ma le ola Tusi Faitau: 1 Korinito 9: 24 -27 (Fit for life) Matua – ff.26 -27: “…Ao au nei fo’i, ua fa’apea ona ou momoe e le ma le fa’aletonu, ua fa’apea ona ou tui, e le pei o se tui i le matagi. Ae ou te fa’atoilaloina lou nei tino, ma au fai ai ma pologa, ina nei i’u ina le fa’amaoni au, o au sa talai atu isi tagata.” O lo’o talanoa le Aposetolo o Paulo e uiga i le amio pulea, e mo’omia e ola ai i le olaga. O le agavaa mo le ola, o le tausia lelei lea o le mamalu o le Atua e auauna ai. O le agavaa mo le ola, e le manaomia ai ni fa’afetauina o ni lelei, ae mo’omia ai le ola ia Keriso e fa’atino ai le ola valaauina. E manaomia le tagata atoa ia saunia lelei mo le ola ua tu’uina atu mo le Atua, ma ia saunia le ola atoa mo le talai atu o le fa’aolataga mo tagata uma. O le fa’amalosia o le ola ua fa’atigaina mo Keriso, o le ola lea i le amio pulea. O le manatu o Paulo, e tatau ona tatou tamomo’e ma le lototetele i le tu’uga ua valaauina ai oe e le Alii. Tatalo: Fa’afetai le Atua i lou fanauina o i matou i le Agaga, matou t e taufetuli ai i le valaau ua e valaauina ai matou. Amene

Aso Tofi – Aukuso 12: Fafagaina o le mafaufau Tusi Faitau - 1 Tupu 4:29 – 34 (Feeding the mind) Matua – f.29: “…Ua foaina mai e le Atua ia Solomona le poto ma le loto matala e matua tele lava, ma le loto e oo i mea e tele, e faapei o le oneone o le matafaga.” E manaomia e le mafaufau le malolo lelei, aua o le auala lea e mafai ai ona maua le soifua maloloina. I le tala sa faitauina, ua fa’atino ai le finagalo o le Atua ia Solomona, e ala i le foai o le poto ia te ia. O le poto uiga ese lea na tu’uina e le Atua i le mafaufau o Solomona, e le gata e iloa ai e Solomona ona tausia lo la va ma le Atua, a’o le talitonu o Solomona, e leai se tasi e aumai ai le poto e fafagaina ai le mafaufau, e iloa ai ona fai fa’amasinoga ma fa’aiuga amiotonu, e nao le Atua lava. O le fafagaina la o tatou mafaufau, o le suia lea o le mafaufau mai le mea ua masani ai, i le ole atu i le Atua e fa’atumuina i tatou i lona pto sili e iloa ai mea uma, e faia ma le fa’autauta lelei Tatalo: Le Atua e, e te afio mai e faia se mea fou i totonu ia te au i lenei aso. Amene.

Aso Faraile – Aukuso 13: Feso’otaiga fa’aono po nei Tusi Faitau – Galuega 15: 22 -31 (Social media) Matua – ff.30-31: “….Ua tuuina atu i latou e o, ona oo atu lea oi latou i Anitioka, ua faapotopoto mai e i latou le motu o tagata, ua tuu atu ai le tusi. Ua latou faitauina, ona olioli lea o i latou ona o le faamafanfanaga.” E le toe fesiligia le feoma’i o manatu ma lagona o tagata i le anoano o feso’otaiga fa’aneiona po, e fai ma auala vave e mafai ai ona maua fa’amatalaga mai aiga, uo i atunu’u ese’ese o le lalolagi. Peitai, i le vaai totoa i nei feso’otaiga, o lo’o mafai ai ona iloa le tatalaina ma le fofoaina o suiga fou e tutupu mai i lo tatou ola, e avea ma fa’afitauli. Peitai, i le vaai i le itu lelei o feso’otaiga, o iina e mafai ai ona tatou

Page 19: Iulai – Tesema 2021

18

mautinoa, le anoaoa’i o meaalofa a le Atua tatou te feso’otai ai ma isi. Peitai, o le feso’otaiga sili atu mo i tatou o le tatalo lea ina ia mafanafana feso’otaiga ma le Atua, ma faitau le Tusi Paia o auala televavave, e maua ai le mafanafana o le Atua. Tatalo: Le Tama e, aumai mo i matou lou Agaga, e mafai ai ona matou tapuai atu ia te oe i le loto fa’amaoni. Amene.

Aso Toonai – Aukuso 14: Taimi taua e manatua ai mea lelei Tusi Faitau – Galuega 4: 32 -37 (Using time to leave a legacy) Matua – ff.34b – 35: “…Aua oi latou ua i ai fanua poo fale, ua latou faatauina, ua aumai foi le tau o mea na faatauina, ma tuu mai i le au Aposetolo e pule, ua tufatufa ia te i latou taitoatasi e faatatau i le mativa o le tagata.” O le fa’atinoina o le fa’amaoni, e mafua ai ona e foai ma le lē manatu fa’apito, ma ave ai le fa’amuamua i le soifua manuia o isi. O le talitonu i le Atua, e maua ai le loto e tasi e mafai ai ona e foai atu mea mo nisi tagata. O Iesu Keriso, o ia o le fa’asoa sili i le ola, e ala i le fa’atuatua. O lou fa’asoa atu ma le fa’amaoni, e mafai ai ona fai ma talatu’u i isi foi tagata lou ola i le fa’amuamua o isi. E le mo’omia ona e mauoloa ina ia e lima foai, ae taua le alofa e avatu ai. I le au Aposetolo, sa tufatufa ta’ito’atasi e tusa ma le manao o le tagata mativa. O le fa’ata’ita’iga lelei lea na faia e Iesu o le ola na ofoina mai. E fa’afefea ona fai lau fa’asoa? Tatalo: Alofa mai Tama e, ina ia fa’aoga tatau o matou taimi e foai ai ma le loto alofa. Amene.

Numera i le TusiPaia - 1, E fia le aofai? Number in the Bible - 1, How many?

Aso Sa – Aukuso 15: O le a lau numera Tusi Faitau – Kenese 2: 1- 4a (What’s your number?) Matua – f.2: “…..Ua faauma e le Atua i le Aso Fitu lana galuega na faia e ia, ona malolo ai lea o ia i le Aso Fitu i lana galuega uma na faia e ia.” O le faitauga o aso na galue ai le Atua mo le foafoaina o le lalolagi. O taimi taua, e mafai ai ona galue ma iloa tiute fa’ataunu’u i lea aso ma lea aso. Ua uma tiute fa’ataunu’u, ona malolo ai lea o ia i le aso fitu. O le taua o le aso. Ua atoa tiute ma faiva o le Atua. Na malolo ai lea o Ia. Afai e taua lau numera ia te oe, ma le aso fitu o le tau e atoa ai mea uma. E sili atu ona taua le Atua, o le na ia fai le galuega sili atu mo oe ma au, ina ia manuia o ta olaga. Fa’asilisili le Atua, aua o ia o le ala o le manuia. O le a lau numera? Tatalo: Fesoasoani mai ina ia matou iloa le taua o lou alofa na e foafoa ai le lalolagi ia manuia i matou. Amene

Aso Gafua – Aukuso 16: Fa’afou Aso ta’itasi Tusi Faitau – Kenese 7: 1 -10 (Recreation each day) Matua – f.4a: “….Aua e toe fitu aso ona ou faatotoina ifo ai lea o le ua i le lalolagi e fagafulu ona ao e fagafulu foi ona po.” O le tala i le lolo ia Noa ma lona aiga, o lo’o fa’aalia ai le tapenaga a le Atua ua uma ona fai ia Noa, e sauni ma tapenapena, ina nei o’o mai le lolo. Peita’i, o le feau taua o lo’o aumai e lenei tala, o le ola sauniuni, ma tapena i taimi uma o le olaga. Peita’i, o lea ola sauniuni, e taua ai le fa’alogo i le fetalai mai o le Atua. O le nofo sauni i taimi uma e mafai ai ona tatou iloa fa’amanuiaga a le Atua i lo tatou ola, e pei

Page 20: Iulai – Tesema 2021

19

ona fa’aalia ia Noa. Peita’i, e taua le saunia ma le loto fa’atuatua, ma le fa’amoemoe i le fa’asinomaga a le Atua mo lo tatou ola. O le ola sauniuni ma tapenapena, e le mo se aso se tasi, ae mo aso uma, e pei ona saunia i tatou e le Atua i lo tatou ola atoa. Tatalo: Taitai i matou le Atua i taimi o le nofo sauni, ia iloa e o matou loto lou tapenaina fo’i o lo matou ola. Amene

Aso Lua – Aukuso 17: O le Atua o aiga – O ai ma fea? Tusi Faitau – Numera 1: 1 – 16 (God’s family – who and where?) Matua – f.2a…Faitau mai ia le aofai o le faapotopotoga uma o le fanauga a Isaraelu, o latou itu aiga. Ua fa’amanatu mai e le faitauga o lenei aso, le taua o le avea o le Atua ma ogatotonu o aiga. Aua e mafai ai ona maoopo’opo aiga, ma iloa ai le mafuta fa’atasi, ma le mafuta mai o le Atua. O le faitauga o le aofa’i o Isaraelu, o se vaega taua e iloa ai le fa’atasi pea o le Atua ia Isaraelu, e saga fa’amautuina ai pea le feagaiga osi i lo latou va, ma le ta’itaiga a le Atua. So’o se tagata o sui o aiga i so’o se mea, o le a’oaoga sa mafai ai ona fai le Atua ma ogatotonu o aiga, e le mafai ona alu ese ai mai ia a’oao’ga taua. O le Atua o aiga, aua na ia mulimuli pea ia Isaraelu, tusa lava pe na le fa’amaoni Isaraelu. Tatalo: Le Atua o aiga, fesoasoani mai ina ia mautu pea le avea o oe ma ogatotonu o aiga e manuia ai. Amene

Aso Lulu – Aukuso 18: Toto’a le vaai Tusi Faitau – Esoto 24: 3 -18 (Clarity of vision) Matua – f.16: “…ua tumau foi le pupula o le Alii i luga o le mauga o Sinai, e ono foi aso na ufitia ai i le ao, o le aso fitu foi na ia valaau mai ai ia Mose ai totonu o le ao.” E lei mafai e Mose ona manino lana vaai mai le mauga maualuga i le laufanua o lo’o i lalo, peita’i, o le malamalama o lana vaai, e faigata ona fa’amatalaina i ni upu, aua e le mafai e se tasi ona vaai i le Atua. Peita’i, o le valaau mo Mose o se avanoa e saunia ai lona mafaufau mo le feiloa’i atu i le Atua. O le valaau mo Mose, o se auala lelei lea e aveesea ai le manatu o Mose, mai mea fa’asoesa o feagai pea ma ia, ma ia sili ai ona saunia o ia i le fa’aaliga sili atu, nai lo le mea na ofoina mai e le maualuga o le mauga. O le silisiliese o le Atua e le mafai ona tatou vaaia, a’o le saunia o lou tagata e fa’alogo, ma tatala atu le loto i le Atua e sili atu lea nai lo le vaai atu i le Atua. Tatalo: Le Atua e, saunia i matou e tatala o matou loto i lau afio i lou fetalai mai, nai lo’o le vaai atu i lou Silisiliese. Amene

Aso Tofi – Aukuso 19: “Oomi le fa’amau fetu’unai” Tusi Faitau – Levitiko 25: 1- 17 (Pressing the reset button) Matua – f.11: “….O le tausaga e limagfulu e fai lea ma iupeli ia te outou, aua tou te lulu ai ni saito, pe selesele ai mea tutupu fua, pe tau ai fua o lou vine ua le teua.” O tulafono a le Atua iinei e le na o le malolo mai galuega i taimi fa’atulagaina, ae o le atoa o le toe fetu’unai i tausaga e 50. O le malolo e le o le paia, po’o malolo nofonofo, a’o fa’atauaina i totonu o tulafono a le Atua, aua o le toatele o tagata, e soona galulue, ae ua galo ai e i ai le taimi malolo. O nei mea uma e mafai ona ‘aafia ai tagata lautele, ma ua fa’ataoto e le Atua se faiga e toe fetu’unai ai lona amataga. O le fetu’una’i o le soifua ma le ola, e fua i le malosi ua aumai e le Atua e galue ai, peita’i, e tatau ona fua le galue i le malosi fa’atulagaina mai lea taimi i lea taimi. O le oomi o

Page 21: Iulai – Tesema 2021

20

le fa’amau e fetu’unai ai le soifua, o le fa’alagolago lea i le Atua e ana le malosi, ina ia mautinoa o lo’o solo lelei le ola, e fai ma so’otaga ma le Atua. Tatalo: Le Alii e, aumai le taimi sa’o e tatau ai ona malolo, ina ia mafai ona fetu’unai ai le malosi. Amene

Aso Faraile – Aukuso 20: “E mafai ona fuaina le agaalofa o le Atua?” Tusi Faitau – Iona 4:1 – 11 (Can God’s compassion be quantified?) Matua – f.11: “….O au foi ou te alofa ea i Nineva le aai tele, o loo i ai tagata e sili ona toatele i le selau afe ma afe e luafulu, o oe e le o iloa o latou lima taumatau po’o latou lima tauagavale, ma manu vaefa foi e tele.” O le faitau o lenei aso, ua aumai ai mo i tatou le tulaga aloaia ma le maualauga o le feau a Iona i le nu’u o Nineva. O le feau o lo’o aumai ai le uiga taua o le alofa e lapata’i, ma toe timai, ina ia manuia tagata. Peita’i, e ui i se le fiafia o Iona, ae sa fa’ataunu’u lava, le fa’amoemoe mo tagata e fia fa’aolaina. E le fuaina le alofa o le Atua i se manao ai le tagata. Ae fua le alofa o le Atua i lona finagalo fa’ito’atasi, e afua ai ona maua e tagata le ola. Peita’i, o le a’oaiga a le Atua ia Iona, na iloa ai e Iona o le alofa o le Atua e le fua pauina i se manao o le tagata, ae faia pea lona finagalo, ina ia ola tagata. Ae a la oe. O e fua pauina le agalofa o le Atua? Tatalo: Aumai moi matou lou agalelei le Atua, ina ia le fuaina ai lou alofa i so matou manao, a’o lou finagalo ia faia lea. Amene.

Aso To’onai – Aukuso 21: “Faitauina o tatou aso” Tusi Faitau - Salamo 90 (Counting our days) Matua – f.12…Ia faapea ona e aoao mai ia te i matou e faitauina o matou aso ina ia maua ai le poto i o matou loto.” I le fuaiupu 12 ua fai ma matua, e le o mulimuli le fai Salamo i mea uma ua leiloa, ae o lona fa’anaunautaig’a ia iloa o tatou aso. Ua iloa e le fai Salamo e pu’upu’u aso o le olaga. Ma e tatau ona saili le poto manū o maua le avanoa, e iloa ai ona fa’afetai ma le fiafia ma ia iloa le alofa o le Atua. O lenei Salamo, e le o fa’atatau i se to’atasi, i le olaga ma le pu’upu’u ma mea e mafai ona fai. Peitai, o lo’o talanoa i o tatou olaga ina ia iloa le taua o le saili i le poto e mafai ai ona tatou faitauina o tatou aso. O lo’o talanoa mai le fai Salamo i ai latou o e mulimuli mai ina ia latou tofo I le agalelei o le Atua, aua o lo tatou ola o tagata o le Atua e le o ni tagata ta’ito’atasi. Tatalo: Fesoasoani mai le Atua ina ia matou maua le poto e iloa ai ona faitau o matou aso. Amene.

Numera i le Tusi Paia – 2 Toe fia nisi Number in the Bible – 2 How many more

Aso Sa – Aukuso 22: Soifua i fuainumera Tusi Faitau – Galuega 1: 15 – 26 (Numbers to live by) Matua – f.26: “….Ona latou faia lea o le vili ia te i laua, ma ua faasaga le vili ia Matatia, ona faitauina faatasi ai lea o ia ma le au Aposetolo e toasefulu ma le toa tasi.” I le fuaitau o lenei aso, o soʻo o loʻo totoe na 'faia le vili' e filifili ai lona sui, o se tu ma se aga i Isaraelu anamua na faʻaaogaina e faia ai filifiliga e aunoa ma le fefefe i tuʻuaiga poʻo le faʻaituau. O le itu taua o se numera e fa’aatoa e i ai fa’atasi ma le Atua ma lana taʻitaʻia. E tele filifiliga a tagata ta’ito’atasi e faia lava. Ma o le fesili ta’atele

Page 22: Iulai – Tesema 2021

21

lava. Mo tagata kerisiano, e faʻamalosia i tatou e taʻitaʻia e le Upu a le Atua i mea uma tatou te faia, ma ia suʻesuʻeina o tatou mafuaga a o le i faʻatautaia a tatou filifiliga. O le filifili o so’o e faia le fa’aiuga e fa’aatoa le numera o le au so’o, o se fa’aiuga na fesoasoani i ai le Atua, ina ia tumau le taua o le aofa’i oi latou e auauna mo le Atua. O le faia o filifiliga e leʻo se mataupu faigofie. Tatalo. Le Atu e, aumai lou mana e fesoasoani i filifiliga pe a matou faia. Amene

Aso Gafua – Aukuso 23: “O ai o lo’o i ai lau numera” Tusi Faitau – Mataio 4: 1 -11 (Who’s got your number?) Matua- ff.2 – 3: “…..Ua faalaina ia i po fagagafulu ma ao e fagafulu, mulimuli ane ona fia taumafa ai lea o ia. Ona alu ai lea ia te ia o le faaosooso, ua faapea mai, ia liu areto nei maa.” O le 40 o a’o ma po e lei taumafa Iesu, o se taimi umi pe a tatou mafaufau i ai. Tatou te ofo ia Iesu, i lona mafai ona talia o lenei taimi faigata o lona soifua. O le taimi na tulai mai lenei taimi umi, sa manatu Satani o le a to’ilalo Iesu, aua ua leva e lei taumafa. Peitai, e taua le taofia pea e Iesu o se taimi umi, e fa’atalitonu ai Satani, e mafai e Iesu ona tauave ma taofi se umi e ala i le mafuta i le Atua. Ua tatou talitonu foi sa fa’aalu e Iesu se taimi umi e tapena ai mo lana misiona e ala i le fa’aolaina o tagata. Na iloa e Satani le maoae o le mana o Iesu i le umi o lenei taimi, peitai, e lei mafai ona toilalo ai Iesu. Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai i taimi e fa’aoso’osoina ai i matou. Amene

Aso Lua – Aukuso 24: “O ai o lo’o faitauina oe?” Tusi Faitau – Mataio 15: 32 -39 (Who counts for you?) Matua- f.38: “…Oi latou foi na aai e toafagaafe o tane, ae lei faitaulia ai fafine ma tamaiti” O le tala i le fafagaina e Iesu o le lima afe o tagata. O se tala e masani ai le fa’alogo, peitai, e le uma le matalasi o uiga ese’ese o le silisiliese o le Atua e fa’aalia i ana galuega mamana. Ua aumai e le tala se vaaiga taua mo i tatou, na fa’atino e Iesu e pei o lenei. E lei maitauina e Iesu se fuainumera pe toafia tane ma fafine. Peitai, o le fa’atinoga a Iesu o le faia o le galuega e tatau mo le taimi, ina ia ola tagata. E le taua le numera po’o lona faitauina, ae taua ua e faia se galuega e fa’aolaina ai ni tagata se to’atele e sili atu i lau numera na faitau. Tatalo. Fesoasoani mai le Alii, ina ia matou le ano i le numera, ae ia fa’atino le galega fa’aola. Amene.

Aso Lulu – Aukuso 25: “E leai ni fa’ataulaitu i numera” Tusi Faitau: Ioane 2: 1-12 (No magic in the numbers) Matua – ff.5 -7: “...Ua fai ane lona tina i auauna. O se mea lava e fai mai o ia ia te outou, ia outou faia. Sa i ai vai maa tetele e ono, e ta’iluagfulu pe tai taitolugafulu kalone, e pei o le tu o le fa’amamaina o Iutaia. Ua fetalai atu Iesu ia te i latou. Ina fa’atutumu ia o vai i suavai. Ona latou fa’atutumu lea ua o’o lava i lau” Sa manatu tagata ina ua liliu e Iesu le vai e avea ma uaina, o se fa’ataulaitu. Peitai, e atagia i le fa’atinoga a Iesu, le taua o le galulue fa’atasi ma usita’i tagata uma, e ala i le fa’alogo ma fa’ataunu’u. O le usitai o auauna ia Iesu, ma fa’ataunu’uina o fa’atinoga i le loto gatasitasi, o se ata lena mo le tagata e fa’alogo ma usitai ma fa’ataunu’u le finagalo o le Atua. O le silisiliese o le Atua na fa’aalia ia Iesu, o se fa’atinoga na maua

Page 23: Iulai – Tesema 2021

22

ai so’otaga vavalalata o le galuega fa’ifa’atasi a le Atua ma Iesu. E taua lo tatou usitai ma fa’alogo, ma fa’ataunu’u le finagalo o le Atua. Tatalo: Fesoasoani mai le Atua ia ia matou usitai ma fa’alogo ma fa’ataunu’u lau fa’atonuga mo i matou. Amene

Aso Tofi – Aukuso 26: “Taimi e alu ai i luga lau numera” Tusi faitau – Luka 10: 1-12 (When your number is up) Matua – ff.10 -11: “…Ao le aai tou te oo atu i ai, ua latou le talia foi outou, tou te o ai i lo outou auala ma faapea atu. O le eleele lava mai la outou aai ua pipii mai ia te i matou, matou te soloi atu ia te outou, ae peitai ia outou iloa lenei mea, ua latalata ia te outou le malo le Atua.” Afai tatou te vaʻavaʻai totoʻa i lenei fuaitau i le Luka 10, o le a tatou vaʻaia ai o faʻatonuga a Iesu i le 70 (fuaiupu 10-12) o se faʻatonuga atonu na manatu saua. O lenei faʻatonuga e faʻaalia ai le faʻamasinoga. Ae 70 e fesoʻotaʻi foʻi ma le toefuataiga. I le auina atu o le 70, na saunia e Iesu le avanoa mo i latou e faʻasoa atu ai le tala lelei e toe faʻaleleia ai le va o le Atua ma tagata soifua. O le misiona a le toʻa 12 na tutusa ma le misiona a le toʻa 70, o e talitonu ia Keriso. Na auina mai i tatou ma le tala lelei a Keriso ma le faʻamoemoe o le a filifili tagata e talia o ia ma fa’afou le va fealoaʻi. Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai ina ia mauaa le Tala Lelei i loto o tagata. Amene.

Aso Faraile – Aukuso 27: “Numera ua le faitauina lona lapoa” Tusi Faitau – Faaaliga 7 : 1 – 9 (A number too large to count) Matua – f.9: “…Ua mavae atu ia mea, ona ou iloa lea, faauta foi i le motu o tagata e toatele mai atunuu uma, ma aiga, ma nuu ma gagana eseese, e le ma faitaulia e se tasi, o loo tutu i latou i luma o le nofoalii, ma luma o le tamai mamoe, ua oofu i latou i ofu sisina, ua i ai foi laupama i o latou lima.” I le tusi a Faaaliga, o le fa’ailoga o le manumalo. Mo le au fa’atuatua ma talitonu ia Iesu Keriso, ua tatou iloa ai o le manumalo, o lo’o taoto i le mea moni, o le oti e le o le iuga lea. Oi latou ua sauaina ona o le amiotonu, ua tusia o latou igoa i le tusi o le ola. I le vaai i le tusi, ua tatou iloa ai le fa’amagaloina i le toto o Keriso ma maua ai le ola e fa’avavau. E le mafai e se isi ona toe suia. Na manumalo Iesu Keriso i le manumalo silisili i le oti ma lana galuega maeʻa o le togiola e le mafai ona faʻaumatia, aua ua ta o latou ofu i le toto o le Tamai Mamoe. Tatalo: Fesoasoani mai le Atua, ina ia sili atu le taua i ai matou o lau galuega Togiola, nai lo se isi lava mea. Amene

Aso To’onai – Aukuso 28: “O ai tatou te iai fa’atasi” Tusi Faitau – Ioane 10: 11 – 18 (Whom do you include?) Matua – ff.11-16: “….O au o le leoleo mamoe lelei. E tuu atu e le leoleo mamoe lelei, lona ola mo mamoe. Ua ia te au foi isi mamoe e le o i lenei lotoa, e tatau ona ou taitaiina mai o i latou foi, e faalogo foi i latou i lou leo, ona tasi ai lea o le lafu mamoe, ma le leoleo mamoe e toatasi.” O le galuega fa’aola a Iesu, e fa’amatalaina i le ata fa’aleoleo mamoe. O le ola ua tu’uina atu mo le leoleo, ma vaaia o mamoe. Lona uiga o se galuega e faigata. Ua fa’ailoa mai e le faitauga o lenei aso. O le faitauina oi tatou i totonu o le galuega Fa’aola a Iesu, o se ata manino o lo tatou manuia, aua o lo’o tatou i lalo o le vaaiga a Iesu. O le galuega e ofoina ai le ola o le leoleo mamoe, aua e alu ma saili mai mamoe e

Page 24: Iulai – Tesema 2021

23

le o i totonu o le lotoa. O lo tatou o ese mai ma Iesu, o le amataga foi lea o le saili mai o Iesu, ina ia tatou ola fa’atasi i lalo o lana tausiga. Tatalo: Le Alii e, e to’atasi lava oe lo matou Atua, aua o oe lava o le leoleo mamoe lelei. Amene

O tusi i Ekalesia – Letters to the Churches

Aso Sa – Aukuso 29: “O meli taualoa” Tusi Faitau – Faaaliga 1:4 – 11 (Royal mail) Matua – f.8: “…E faapea foi lava o ia tagata moemiti, latou te faaleaga le tino, ma latou taufaatauvaa i alii, ma upu leaga i e ua mamalu.” O mataupu amata o le tusi o Faaaliga, o se tusitusiga i ekalesia e fitu. O le autu “Ua sau o ia” O se fiafiaga sili i Ekalesia, a’o se lui i le lalolagi. O Iesu Keriso ua toe afio mai i lona mamalu, ina ia talitonu le lalolagi i lona silisiliese. O fa’amaumauga taua ma le aoga a Ioane, o lo’o fa’amatalaina ai le uiga o le fa’atuatua o le tagata Kerisiano, ma avea ma fa’amafanafanaga sili e talitonu ai i le malosi o le Atua ma lona mana. O fa’amatala o le tusi a Faaaliga, o le fa’amatalaina lea o taua i le va o le Atua ma Satani, ma afai o lo’o manumalo le Atua i lea taua. O lona uiga o lo tatou manumalo fa’atasi lea ma le Atua. Tatalo: Ia tatou mafuta fa’atasi i le tatalo ma pesepesega tatou te iloa ai le Silisiliese o le Atua manumalo. Amene

Aso Gafua – Aukuso 30: “O le alofa ua leiloa” Tusi Faitau: Faaaliga 2: 1 -7 (A love that’s lost?) Matua – f.4: “….A ua ou le fiafia ia te oe, ona ua e tuua lou uluai alofa.” E feagai tagata kerisiano ma fa’afitauli, peitai, e manaomia le onosai ma tumau. Aua o le tumau o le tagata fa’atuatua o lo’o mafai ai pea ona tumau so’otaga ma le Alii o le na uluai alofa mai. Peitai, a tatou o ese ma ua leiloa lea alofa, ona avea ai lea oi tatou ma tagata ua le mautonu, ma ua leai se fiafia e maua i o tatou olaga. O le tumau ia Keriso, tatou te iloa ai le alofa e le mavae. Manatua o le Atua o ia o le alofa, ma o lona alofa na saunia ai se aai fou mo tagata fa’atuatua, ina ia tatou iloa ai le mafutaga ma ia e fa’avavau. O lona alofa na fa’aalia i lona soifua ofoina mai, ina ia ola oe ma au. Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai i ai matou ina ia matou tumau i lou alofa e fa’avavau. Amene

Aso Lua – Aukuso 31: “Amataga mo tagata fa’atauvaa” Tusi Faitau – Faaaliga 2: 8 -11 (A phoenix people) Matua – f.9a: “……Ua ou iloa au galuega, ma lou puapuaga, a ua e tamaoaiga.” Ua fa’amanatu mai i le feau o lenei aso, o le vaivai e mafai ai ona fausia lo tatou malosi e finauina se la’asaga fou o le olaga. O taimi foi o mafatiaga e le o taimi ia e mafua ai ona tatou savavali ese mai le Atua, ae ia tatou latalata atili ia te Ia. Faʻamaoni i lo tatou Atua ona faʻamanuiaina lea oi tatou i manuia e tele ua saunia moi tatou. O le galue ma le fa’amaoni, ma le fa’atuatua, e auala mai ai fa’amanuiaga, a’o manuia ua saunia e le Atua mo i tatou.. O lo tatou finau i le ola manuia, e amata mai ina ua lu’itauina i tatou i faigata o lenei olaga. Tatalo: Le Atua fa’amalamalama i matou ina ia matou iloa ai lou aao alofa. Amene.

Page 25: Iulai – Tesema 2021

24

Aso Lulu - Setema 01: “Ia taofi mau” Tusi Faitau: Faaaliga 2: 12 – 17 (Holding on) Matua: f.12: “Ia e tusi foi i le agelu a le ekalesia o i Perekamo; O mea nei ua fai mai ai le ua i ai le pelu e faatau maai ona itu ua maamaai lava.” O tusi e fitu e pei ona tusia i le Faaaliga, o tusitusiga i ekalesia e fitu, e taitasi ma faitau i ai le tagata ma le upu taua ua faailoa mai. O le manatu autu, “O le Alii ma lona toe afio mai”. O le olioli i le kerisiano, faapea ai le tumau i le faatuatua, oi latou ua sauaina ona o le faatuatua ia Keriso Toetu. O le upu taua lea, o le Alii o lea oo ina toe afio mai, o i latou uma e tapuai ia te ia, e faagaeetia ma luluina le fogaeleele ma avatu le tapuaiga i le Atua. O le lui foi lea mo tatou tagata, ua maua le poto, ma tapuai i upu fai o malo, ua faavasega le mea e lelei ma le mea e leaga. O le faamanatu lea i le tagata ina ia tumau i le mea lelei, ia avea Iesu ma taiala i au filifiliga. O le upu a le Alii e faatau maamaai i le moni ma le faamaoni. Tatalo: Ia le aveesea lou faatuatua i nisi o faasalalauga ua faailoa mai. Amene.

Aso Tofi - Setema 2: “E ui i lea” Tusi Faitau - Faaaliga 2: 18 -29 (Nevertheless…) Matua – f.19: “Ua ou iloa au galuega ma lou alofa, ma lou faatuatua, ma lou auauna mai, ma lou onosai, ua sili foi au galuega mulimuli i lo galuega muamua.” O le tusi atu i le ekalesia i Tuatira ua faitau i ai, ma ua tupu ai le loto ua viia a latou galuega lelei i taimi ua, ia taitasi ona faia e pei ona faailoa mai peitai, e ui ina leo tetele le viiga, ae tatau ona ola faatasi ma tagata i le mea o loo ola ai. O lenei ekalesia i Roma o loo lotoloto ai le tapuaiga faapaupau peitai, o le valaau i le ekalesia ina tumau le faatuatua i le feagai ma puapuaga. Ua latou iloa auala e lepetia ai le tapuaiga i le faaaogaina o manu fasi mo le tapuaiga, mea ‘ai ma mea inu e tuuina atu i tupua, e faapea foi le olaga faa Iesepela i le olaga faapaala ua avea ma mailei i le olaga o le tagata. O le valaau i le tagata lotu ina ia iloa o ia mea, ma alo ese ai. O le faatuatua e tatau ona iloa i faatinoga, o le mea o loo i ai le filifiliga i mea e lelei ma le mea leaga. Ua valaau mai le Alii ina avea le Alii ma taiala. ‘ e ui a i lea’ ao le Atua le taitai ‘au sili e tonu ai mea uma i lo tatou ola. Tatalo: Seia ave lau tatalo ina ia tusa lou olaga ma lou finagalo. Amene.

Aso Faraile - Setema 03: “Ala maia” Tusi Faitau - Faaliga 3:1 -13 (Wake up) Matua - f.1b: “Ua ou iloa au galuega, ua ia te oe le igoa ua e ola, a ua e oti” Pe na iai se taimi na e iloa ai le matagofie o lau folauga i le sami ma agai pea i le mea ua agai i ai peitai, ua faateia lou loto ina ua e vaai atu e ese le mea ua agai i ai? E faapea le tusi ia Sarataisa, o le aai sa faapea ona taofia e Peresia i aso ua mavae, o fitafita sa talitonuina o loo malutia lo latou ola, o loo paleni o mea uma i le tumutumu o le tafatō o le mauga, ua faapea foi ona le manatua ai ni fitafita e leoleoina le aai peitai, o le tumutumu mauga e solo, ma oo atu ai o tagata i le aai, ma tatala faitotoa ma ulufale i le aai, a ua ua momoe. O le valaau i le ekalesia ma tupulaga uma, o fanau ua tele le atamai ma ua faaleano i le faatuatua, ua le faalogo ma fai le mea ua loto iai le tagata ia, ua galo le mea sa masani ai i le a’oa’oga ma le faatinoga. E faapea le valaau ia Sarataisa, le aulotu toa itiiti faapea le vaivai, ina ia faamalolosi ma le faamoemoe i le Atua. Ua iloa lo latou faatuatua i le Atua. O le mea lea ua valaau Iesu ina ia “Ala mai’’ O loo i ai le galuega e tatau ona fai. O le agaga e tuu faatasi e manuia ai le feau ma le galuega.

Page 26: Iulai – Tesema 2021

25

Tatalo: Ia le uma le fanaunau atu i mea silisili i lau afio, ae aua le faalagolago i lou lava tagata. Amene.

Aso Toonai - Setema 04: “Tuitui i le faitotoa” Tusi Faitau - Faaaliga 3:14 – 21(Knocking at the door) Matua – f.20: “Faauta, ou te tu atu i le puipui ma tu’itu’i atu; ai se tasi e faalogo mai i lou leo, ma tatala mai i le puipui, ou te ulufale atu ia te ia, ma te taisua foi faatasi ma ia, o ia foi ma a’u.” O le valaau i le aulotu i Laotikaia, ona ua avea le tupe ma le tamaoaiga ua naunau pea i ai, o le nuu o loo i ai faletupe mo le atina’ega o le olaga, o le falemai o loo i ai vailaau uma e faatino ai mea e moomia, faapea le faasalalau atu o vailaau i atunuu i fafo. E leai se mea o loo totoe, ua maua uma e le tagata i lona malosi mea ua ia maua, o fale, o taavale, o tupe e le faalagolago i le Atua. O lenei ua faamafanafana atu ina ia faaaoga vailaau o mata, e vaavaai tino ai i mea ua faalavelave ai le pupula o latou mata, ua faapogisa ina i le manao tele ua faamativaina ai i la le Agaga, ma o le valaau lea a le tala lelei. E faapea lo tatou ola, o Keriso ua tu i le faitotoa ma tuitui mai, ai se faalogo i lona leo, ma talia o ia, o ia fai na te faatasi ma ia, i lana laoa’i ma a’ai faatasi. Tatalo: Ia avea a’u ma malamalama i le lalolagi. Amene.

Kalatia – 1 O tagata uma ua tasi ia Kerso

Galatians – 1 All one in Christ

Aso Sa – Setema 05: “Ua le fiafia” Tusi Faitau - Kalatia 1: 1 – 10 (Not happy) Matua - f.6: “Ua ou ofo ina ua faapea ona vave liliueseina o outou i le na valaauina outou i le alofa tunoa o Keriso, a e faasaga i le lelei e ese” O lea se vaaiga ua le fiafia ai Paulo ma lona faailoa mai? O le lē fiafia ona o tagata Iutaia ua faapea atu, o le kerisiano moni poo tagata o nuuese, e tatau ona peritomeina, ma tausia o le Tulafono. O le faamatalaga e suia ai le talaiga peita’i, o suiga e faatino ai le talaiga i mea e tatau ona faia. O le peritome i le faatinoga o le tala lelei, o le peritomeina lea o le loto, o le loto e mamᾱ, e auga i le alofa, o le alofa e pei ona faatino e Keriso ua tutusa ai i tatou uma e ala ia Keriso Iesu. Tatalo: Ia faapea ona tautau atu o lou Alofa. Amene.

Aso Gafua – Setema 06: “Ua suia mea uma” Tusi Faitau - Kalatia 1:11 – 24 (All change) Matua – f.23: “Ua na ona latou faalogo, “O le na faasaua anamua ia te i tatou, o loo folafola atu e ia i nei ona po le tala lelei o le faatuatua sa na faataugaina anamua” Tasi lenei mea taua e taumafai e suia i lou olaga, i mea e tatau ona e talitonu i ai, ae maise pea avea ma tagata matua. I le tusi paia e ese le taua o tala i le suiga o le loto ma le olaga o le tagata sa ola mai ai. O le tala a Mareko 7 ma le tamaitai mai Turo ma Saitonu; O le faaliliuina o Peteru o loo ta’oto i le Galuega e 10; O le faaliliuna o Paulo i le ala i Tamaseko. O le mea matautia le tala i le soifuaga o Paulo ao lei oo atu i Ierusalema, pe na faapefea ua suia le olaga i mea sa masani ai? O loo atagia i nei tausaga e tolu, sa fa’afeagai ma su’esu’ega, o le tatalo, o le toefuataiga, faapea ai ma le feagai ma lona alii. O le a’oa’oina i le a’oa’oga faapea ai mea na te le i iloa. E faapea se vaaiga i le ala i Tamaseko, faapea foi lona vaavaai atu ia Setefano ao fetogia i maa. O lea se

Page 27: Iulai – Tesema 2021

26

valaau a le Alii mo i tatou i lenei itu aso? O tagata uma ua suia mea uma e ala ia Keriso Iesu. Tatalo: A’oa’o mai ina ia a’oa’oina au i mea ou te le i iloa le olaga faale faatuatua ia keriso Iesu. Amene.

Aso Lua - Setema 07: “O le saolotoga” Tusi Faitau Kalatia 2:1 – 10 (Oh freedom) Matua - f.4: “A e peitai ona o uso pepelo e na faaofia faaleiloga, o tagata ia na o ane faaleiloga e tilotilo i lo tatou saolotoga ua ia te i tatou ia Keriso Iesu, ina ia latou faapologaina i tatou” Ua faailoa e Paulo ona manatu i le tele o fesili ua oo mai e pei ona fesiligia o ia i le tusi a Kalatia faapea le Tusi i le Galuega. O lea ua faailoa atu o le upu ‘saolotoga’ faa le upu ‘pologa poo le faapologaina.’ A e saili i le Feagaiga fou, o loo iloa atili ai le upu o le ‘saolotoga’ i mataupu e 5 i le Kalatia, o le saolotoga o loo naunau i ai tagata uma ma atunuu uma i upu fai o malō, o leᾱ se manatu o Paulo i le saolotoga i lenei mea? O le manatu i le negative side faapea le positive side. O le saoloto, poo le saolotoga mai le mea e lē tatau ona faia (negative), faapea ai le saolotoga ina ia faatino le mea e tatau ona fai (positive). E faapea se manatu o Paulo, e lē o le saolotoga i mea e manatu i ai le tagata ia, e pei ona faamatala i le tusi 1Korinito 6:12 faapea 10:23, e le se saolotoga lenᾱ e tatau ona faia. E fa’apea sona manatu i tagata o nuuese, ina tete’e atu i mea lē aoga ua faailoa mai e avea ai le tagata faatuatua ia Keriso Iesu: e uiga i le peritomeina, faapea pea ‘ai ua fa’asᾱina. O le manatu o Paulo, o Keriso Iesu ua ia aumaia le saolotoga e soifua ai fa’atasi ma tagata, feiloa’i ma fefa’asoa a’i, ma ia manatua i latou matitiva i le mea e tatau ona fai. Tatalo: Tatalo mo i latou oo fia maua le saolotoga i lenei lalolagi. Amene

Aso Lulu - Setema 08: “Faatino le soifua paia’ Tusi Faitau - Kalatia 2: 11 – 21 (Practical divinity) Matua – ff.19,20a: “Auᾱ o au, na ou oti i la le tulafono e ala i le tulafono, ina ia ou ola i la le Atua. Ua faasatauroina faatasi i maua ma Keriso; ou te le toe ola a’u, a o Keriso o loo ola i totonu ia te a’u” I lenei faitauga, e manaia le faitau atu ia Peteru ma ona lagona, i le fa’atauaina o Tulafono e avea ai le tagata ma Kerisiano. Peita’i, ua tatou iloa ai le fe’ese’eseai o manatu o Peteru ma Paulo, ua avea ma ala laupapa ua le tutusa ai le faaliliuina e tusa ma o la manatu. Pea e vaai i le fuaiupu e 15, ‘O Iutaia moni, a e le oni tagata agasala mai nuu ese’- pe a e vaai i le fuaiupu e 16, e foliga ua faatauaina e Paulo tagata mai nu’uese, o i latou ua silafia e le Atua ma avea ma tagata nu’u moni o lona malo. Po ua fa’aseseina e Paulo le a’oa’oga sa masani ai le nuu o Isaraelu i faatinoga o le Tulafono? I lenei faitauga i le asō ua fa’ailoa ai e Paulo lana faatinoga o lona faatuatua, ua faailoa ai o lana tautinoga i le 19,20. O le tᾱua le o le Kalatia ma le talaiga, o loo atagia ai le loto o le aposetolo, o le tagata faatuatua ua fusia fa’atasi tagata uma ma le alii, i le loto ma le agaga. Tatalo: Ia faafetaia le Alii faaola ma avatu viiga ia te ia e faavavau. Amene Aso Tofi - Setema 09: “Ia faavae manatu mai le Tusi Paia” Tusi Faitau - 3: 1 – 14 (Being biblical) Matua: f 4a – Pa na oo mai fua ia te outou ia mea e tele lava…?

Page 28: Iulai – Tesema 2021

27

O le iloa o le Afioga Paia a le Atua faapea ai foi tu ma aga i fanua, o le auga lea o mafaufauga ma tusitusiga e fa’avae ai o manatu mai le amataga seia oo i le fa’aiuga. E fa’apea foi se manatu o Paulo i lenei taeao. O i latou ua leo tetele ma tete’e mai ia te ia, ma faailoa mai tusi o le tusi paia, ma e iai a latou mau e mausali ai o latou manatu, ae maise le tᾱua o le avea ma pologa, e fai ma pologa e pei ona vaaia i le 19 seneturi o loo taofi pea i ai. O lea ua faailoa mai e Paulo le auga o le Tusi ia Kalatia, o lenei ua faamatala atu o mea na latou silafia i taimi ua fa’atua mavae atu peita’i, sa tatau ona toe vaavaai i tala ua leva ona mavae atu. O tala o le faatuatua o Aperaamo, na vala’auina ai le tagata e lē o le Tulafono, ao le tagata ua faaolaina i le alofa tunoa ia Keriso Iesu. E tᾱua tele le fa’avae o manatu mai le tusi paia. O iina e fa’avae ai se manatu, o le olaga pologa mo keriso, 0 galuega uma e le mai le Tulafono, ae ala mai i le alofa ia Iesu. Tatalo: Tatalo o mea ua e iloa i lau aulotu ma le soifua mafuta faatasi. Amene. Aso Faraile - Setema 10: “Ua faaolaina i le Tulafono” Tusi Faitau - Kalatia 3:15 – 22 (Alive to the law) Matua: f.21: “Lenei foi, e au ese ea le Tulafono i mea na folafolaina e le Atua?. Aua nei faapea. Auᾱ, afai ua tuuina mai se Tulafono e mafai ona faaolaina ai, po ua oo mai lava le amiotonu i le Tulafono” Ua faailoa atu e Paulo le Tulafono, ae maise i ona tagata ese faalogologo, ua fa’aosoina e nisi o le ‘au aposetolo ma e fa’alogologo, ina ia talia le peritomeina, ma le fa’aaogᾱina o mea’ai e le fa’atagaina i le Tulafono. I lenei manatu ua ta’ua lona le fiafia, ma mea le talafeagai e tusa ai ma le faailoa e tagata ua avea ma ona tagata. I nisi vaega i le tusi ia Kalatia (5:14) ua faailoa atu ‘auᾱ ua atoatoa le Tulafono uma lava i le upu e tasi o lenei, ‘Ia e alofa atu i le lua te tuaoi e pei o oe lava ia te oe’ O le mea e tatau ona iloa, o uiga o nei manatu. O le vaavaai atu i le molimau a Paulo, e tatau ona tusa ma agatonu ai le olaga faale ekalesia i onapo nei. O le ekalesia e fa’avae i le saolotoga a’e lē o manatu ina taofiofia, o le tagata saoloto nai tu ma aga faavae ina taofia, o folafolaga ua taunu’u ma le faamoemoe, nai lo Tulafono ma faatonuga. Tatalo: Tatalo mo le soofaatasi o loto ma tagata i le auaunaga ma le faamaoni. Amene.

Aso Toonai - Setema 11: “Tasi” Tusi Faitau - Kalatia 3: 23 – 29 (One) Matua – f.28: “E le o i ai se Iutaia poo se Eleni, e le o i ai se pologa poo se sa’oloto, e le o i ai foi se tane poo se fafine; auᾱ ua tasi lava outou uma ia Keriso Iesu” Ua taua ai e Paulo i lenei Tusi e uiga i le ‘Papatisoga.’ O le fa’aaogᾱina o le ofu fou, ua faaofuina ai le tagata ua Papatisoina. Ua faatusa i le olaga fou ua faia e Keriso, ua ave’esea ai mea faigatᾱ uma, o le Papatisoga ua faatasia ai mata uma i le agaga e tasi, e pei o le ulutala, i le fuaiupu e 28, ‘ua tasi i tatou uma ia Keriso Iesu’. O se vaaiga ua iloa ai le fe’ese’eseai o manatu i le Kalatia, faapea ai Iutaia ma le Eleni. O le feau taua o le Agaga o le Atua, na te lē fa’atauaina le loto fe’ese’eseai i Tulafono ma fa’atinoga. E tusa ai ma Tulafono, e le o mafaia ona taofia nisi o fe’ese’eseaiga peitai, e tatau ona talia le galuega a Paulo sa ia taumafai i ai. I nei seneturi, o loo faia pea le faailoa atu o uiga pologa ma faapologaina ai ina ia tu’uesea, ma e tele solotete’e a Ekalesia o loo faailoa atu le sauaina o tinᾱ ma le faapologaina. E tᾱua tele lenei mau, ua avea ma ulutala e faailoa atu le faasilasilaga, ina ave’esea le sauaina ma le faapologaina o tinᾱ. O le ogatotonu lea o taiala e pei ona maua mai i le Kalatia 3:28.

Page 29: Iulai – Tesema 2021

28

Tatalo: Aua nei vaavaai i tulaga faale tagata, a ia iloa e o outou mata le tasi i lou alofa. Amene.

Kalatia - 2 Saolotoga ia Keriso Iesu Galatians - 2 Free in Christ

Aso Sa - Setema 12: “O nai mafaufauga” Tusi Faitau - Kalatia 4:1 -11 (Imagination) Matua – f. 9: “A o nei ona po ina ia outou iloa le Atua, pe sili pe a faapea, ina ia ua iloa lava outou e le Atua, pe faapefea ona outou toe liliu i mataupu muamua e vaivai ma faatauvaa, ua outou mananao ea ia outou toe nofo pologa i ai?” Na o se manatu foi, o Kerisiano e talitonu i le Alii, ae faatuatua i talatu’u faanu’upo, o tala i aitu ma agaga leaga, ua avea ai le kerisiano ma tagata faatuatua i nei vaaiga leaga, - o ata faataulaitu, o agelu faapea agaga e faailoa mai, faapea le oo mai o le poto faa-saianisi o loo ola ai faatasi ma le faatuatua. E faapea se vaaiga ia Kalatia, o le tagata o loo tautala i le saolotoga peitai, o le toe foi pea i le olaga tuai. O le manatu o le aposetolo, ina ia faataua le faaolataga ia Keriso Iesu, ua suia atoa le tagata ma ona manatu faale lalolagi, o Iesu Keriso ma le taulaga ola ua faia mo le tagata e faaolaina ai. Aisea e manatu ai e toe foi i va’aiga e pei o va’aiga faanu’upo? Tatalo: Tatalo ina tofusia i tatou i lona alofa pea toe afio mai. Amene.

Aso Gafua - Setema 13: “Ea fa’amamᾱina” Tusi Faitau: Kalatia 4: 12 – 20 (Airbrushing) Matua – ff.13,14: “Ua outou iloa, o le ma’i ua ala ai ona ou muai folafola le tala lelei ia te outou; o le tofotofoga foi sa ia te outou lo’u nei tino e le’i ta’ufaatauvaaina ai a’u e outou, pe inosia fo’i, a ua outou talia mai a’u peiseai o se agelu a le Atua, peiseai o Keriso Iesu.” O le mea taua o le faamaoni i le va ma tagata ua oo atu i ai le molimau. I nei fuaiupu o loo fetosoaina ai mafaufauga o le aposetolo i le alofa, faapea lona le fiafia i le faapotopotoga ua fesiligia lona olaga taumafai atu. O tagata Kalatia ua latou iloa, o Paulo ma lona olaga ua suia atoa. O le tagata sa faasaua i le molimau, lea ua avea ma molimau e ala ia Keriso Iesu – ‘tagata ua tuuina atu’i lenei vaitau ma o tatou tagata, ua soifua ma iloa le ‘ea faamamᾱina’ i ala ata, faapea tafailagi, e faapea le olaga o Paulo, o le tagata e fesiligia poo atoatoa lona olaga faamamᾱina, afai e le atoatoa, o lona uiga e le tonu le molimau ua faailoa mai. E faapea se vaaiga ia Paulo, e lei faigofie ona faatosina loto o tagata i le faatuatua i le uluai seneturi muamua peita’i, o lenei ua talia e Kalatia le mau ua ia folafolaina e ala i le Agaga. Ua latou iloa le taua o le folafolaga, le Alii ua Togiola mo i latou ua ala atu i lenei tagata fa’atauvaa. O le avanoa ua maua ai le faamanuiaga mo i latou. Tatalo: Tatalo mo i latou o moomia se fesoasoani i le tino, le mafaufau ma le agaga, Amene.

Aso Lua - Setema 14: “Faa-leaga atu” Tusi Faitau - Kalatia 4:21 - 5:1 (Subversion) Matua – f.1: “O lenei, ia outou tumau i le sa’olotoga ua faasa’oloto mai ai Keriso ia te i tatou; a e aua ne’i toe taofia outou i le amo o le pologa.” Ua faailoa atu e le aposetolo le ala moni i le Kenese 16, o le Iutaia o le tagata ua folafolaina o fanau a le Atua, ao tagata o nuuese ua avea ma tagata pologa. O lenei ua

Page 30: Iulai – Tesema 2021

29

faailoa mai e Paulo, le noatia o le Iutaia i le Tulafono, faapea le noatia o Ierusalema i le pologa e Roma, a’o Kerisiano, ua faaolaina i latou e ala ia Keriso Iesu. E faapea foi se vaaiga ua vaai ai i le Kenese 16. I le tausaga e 1990 i le va o tamaita’i Aferika ma Amerika, ua vaaia i le tala ia Akara ( o le tala i le fafine pologa, lanu, le fa’aaogᾱina ina maua se tama, le mativa, faapea le feagai ma le Atua). O tala ua faatusatusa i le soifuaga o loo ola ai nei, ma iloa e le tagata o le mea ua iloa. O le manatu faapea, ma tula’i mai ai le ‘mataupu silisili’, e uiga i tamaita’i ua faapologaina (womanist theology) O Paulo, ua ia faamatala mai le womanist theology, lea ua toe vaaia iai le mea o loo latou ola ai, e pei ona faamatala ai e le tusi paia, faapea le faaolaina o le tagata faatuatua e ala ia Keriso Iesu, ua avea ai le tagata saoloto ma tutusa tagata uma e pei ona faailoa e le Alii ma lona Agaga. Tatalo: Faafetai le faamanatu mai o le saolotoga e faatino ai le auaunaga i le ekalesia faapea ma ona tagata. Amene.

Aso Lulu - Setema 15: “E tasi le mea” Tusi Faitau: Kalatia 5:2-15 (The only thing) Matua - f.6: “Auᾱ e leai se aogᾱ o le peritomeina po o le lē peritomeina i e ua ia Keriso Iesu, tau lava o le faatuatua e matuᾱ galue i le alofa” O le fa’ailoa e le aposetolo nisi o mea tᾱua e tatau mo le olaga kerisiano, e faapea foi le taumafai e faatino i mea tau le Tulafono, e lē tatau ona faia. O le manatu ua tupu le faailoa mai o le saolotoga, ua galo ai mea e tatau ona faatino. E faapea le soifuaga o Kalatia peita’i, ua faailoa atu ina ia latou manatua. O le mea taua o le alofa – e foliga o upu e fiafia e fa’aaogᾱ upu fa’auiga lua, e pei o le upu o le ‘fai’ ma le ‘aua’ – o le a’oa’oga o le saolotoga ia keriso, o le saolotoga ia manatua le ua mativa - e pei ona faailoa maia e Iesu i ana a’oa’oga, o le alofa i le Atua ma le alofa i le tagata. O tala i le faataoto o loo faamatala ai e le alii i le Luka 10:30 – 37, o le tala i le Samaria agalelei. E tasi le mea e sili i mea uma o le alofa lea. Tatalo: O ai ea lou tuaoi? Amene

Aso Tofi - Setema 16: “O ou manatu, ma o’u manatu” Tusi Faitau - Kalatia 5:16 – 26 (You in your small corner and i in mine) Matua – f.21b: “Ou te muai tau atu nei ia te outou, pei ona ou fai atu anamua, o e faia mea faapena, e le fai le malo o le Atua mo latou tofi” O mafaufauga o le Aposetolo e taula i le alofa, faapea le Agaga o le Atua e tete’e atu ai i le olaga faale lalolagi ua soifua ma ola ai pea le tagata. O lenei ua toe avatu o fa’ata’ita’iga e le aposetolo, o agasala faale lalolagi, faapea agasala faale lotu e le tatau ona faia, e pei o le faailoa mai i le matua i lenei taeao. O fua o le agaga ua faamatalaina, ina ia ola ma mafuta ai faatasi ma o tatou tagata. O manatu o le aposetolo ona ua ia silafia le manatu faapito o le tagata. O lea ua avatu e le aposetolo le faamoemoe o a’oa’oga tᾱua a le Alii, e saofagā ai le tagata i lona mᾱlō. O uiga faapenei ua fe’ese’eseai ai tagata faatuatua i Kalatia. O le fe’ese’eseai e toe faatasia e ala i le mafuta faatasi i le ekalesia ua faia lava e Keriso Iesu e ala i lona alofa tunoa. O mea alofa a le Atua ua pei o se timu ua toia ai i tatou, ma faamaligi mai o ana faamanuiaga e ala ia Keriso Iesu. Tatalo: Tatalo ina ia tatou maua o fua lelei e ala ia Keriso Iesu. Amene

Aso Faraile - Setema 17: “Faatuatua ma galuega” Tusi Faitau - Kalatia 6: 1 – 10 (Faith and works)

Page 31: Iulai – Tesema 2021

30

Matua – f.10: “O lenei, ia tatou agalelei, ia faatatau i mea e tutupu i lea aso ma lea aso, i tagata uma lava, ae maise i le aiga o le faatuatua.” I le faaiuga o le tusi ia Kalatia, o loo atagia ai le a’oa’o atu, ina ia faia le faatuatua ma atagia i faatinoga. O lona uiga e le o se tusi mo faifeau ae o le Tusi mo i latou uma e a’oa’o atu le tala lelei i le faatuatua ma faatinoga. I le tala o le faatuatua faapea ma galuega, sa faapea ona fe’ese’eseai o lagona o manatu o aposetolo, e pei o Paulo ma Iakopo. O manatu o Paulo, o le tagata e faatino ona manatu ma le tautala. O le fa’atinoga o le alofa e le faia ona o le Tulafono (peritomeina faapea mea’ai le faamamaina) a o fua o le alofa, e faatino ai ona manatu ona o le taulaga Togiola e ala ia Keriso Iesu. O iina e iloa ai le alofa e lē faia ona o le Tulafono, ma mafuta ai tagata uma ma le Alii. Tatalo: Tatalo mo i latou uma ua a’oa’o atu le tala lelei ia Keriso Iesu. Amene.

Aso Toonai - Setema 18: “Ua le fesootai” Tusi Faitau - Kalatia 6: 11 – 18 (Awkward) Matua - f.14: “A o a’u, aua ne’i ou mitamita i se mea, tau lava o le satauro o lo tatou Alii o Iesu Keriso, ua faasatauroina ai le lalolagi ia te au,o a’u foi i le lalolagi” I le faaiuga o le Tusi, ua, toe faatepa le molimau ia Iesu Keriso o le Alii o le lalolagi uma. O le tala o loo ta’oto ai tala fa’aupu fai o mᾱlō, faapea tala o le tala lelei, ua faailoa atu e le aposetolo o nei tala uma e oo i le mᾱlō o Roma, o le tala i le faaolataga ia Iesu Keriso. O le faamasino sili mo i tatou o Iesu Keriso lea. Lea ua tautala Paulo i le tagata ua faafou i le fuaiupu e 15, e le gata i le tagata fou ua faafouina, ae o le faafouina o le lalolagi atoa. O le tala fiafia lea mo tatou ma tagata uma, ae faapea foi le faailoa atu o lo tatou lalolagi, ina ia faaolaina i tatou mai fa’ata’ita’iga leaga – o le alaga lea ia Iesu Keriso, ia viia pea o Ia ia aso uma o lo tatou ola. Tatalo: Tatou pepese ma faailoa atu le silisili ese o le alofa o le Atua. Amene.

O le Tusi Paia ma tala i le tau: O le tau maalili. The Bible through the seasons: autumn.

Aso Sa - Setema 19: “O le seleselega ua tuuina atu mo le Alii” Tusi Faitau - Teuterenome 26: 1 – 15 (Harvest offering) Matua – f.2: “Ona e au mai ai lea o faapolopolo o fua uma lava o le laueleele, e te au mai ai ai lona nuu ua foaiina mai e le Atua mai e le Alii lou Atua ia te oe, ma e tuuina atu i se ato, ma ia alu atu i le mea e filifili e le Alii lou Atua e tuu ai lona suafa.” O le tapuaiga ma le loto ofoina atu, faapea le usitai, o upu ia o loo taoto ai le olaga faa-Isaraelu e ofoina atu ai a latou taulaga i le Atua. O le taulaga e manatua ai le taimi ua tuanai, faapea le taimi o loo lumanai. O fua muamua o le seleselega, poo fua o le eleele, poo se oloa o loo e galuega i lou totogi, ua faia ma le mautinoa e le oni o tatou mea ia, ao mea mai le Atua e tatau ona avatu ia te ia (Luka 12). E le o se taui mo le Atua, ao le faatuatua ma le usitai e maua ai o faamanuiaga. Ao tatou feagai ma faatinoga o lenei vaiaso, ae maise le faailoa mai o le Tusi paia ua faamanatu mai, ina ia tuuina atu i le Atua lona agalelei i ai tatou, faapea foi le faafoi o mea uma na ia aumaia, e le gata i lea, a ua foaiina atu le loto atoa ma le usitai e faia ai pea lona finagalo. Tatalo: Faafetai le Alii i mea e tele ua e foai mai i lo matou ola, e faapea ona ofoina atu i lau Afio o taulaga i le agaga ma le fa’amaoni. Amene

Aso Gafua - Setema 20: “O le agalelei tele o le Atua”

Page 32: Iulai – Tesema 2021

31

Tusi Faitau: Ieremia 31:10 – 14 (The goodness of God) Matua – f.13b: “Ou te liua foi lo latou faanoanoa i le fiafia, ma ou faamataloto ia te i latou, ou te faafiafia ia te i latou sa tiga i latou.” O le avatu o viiga i le Atua ma mea uma ua ia faia, ua auga i ai le faitauga o le asō. O le taulaga ina ia tuu atoa le ola i le Alii. O le faailoa atu e Ieremia i le nuu ina ia viia le Alii, ua ia faaolaina le nuu mai sauaga sa feagai ai ma Papelonia, o le olioli lea i le faamoemoe mo nei ma le lumanai. O le faaolaina e mafua ai le viiga, - peitai o nei ona po, o viiga ua faia ma le leai o se faatuatua. Tatou te fiafia e viia le Atua pea oo ina faia mea o loo tatou mananao i ai peitai, o lenei soifuaga ua tatou iloa mea o tutupu, i mafatiaga ma puapuaga peitai, ua le manatua le alofa o le Atua e fesoasoani mai. O le alofa o le Alii e faia ma lona silafia i tagata uma, faapea ai ma lana faatinoga. O lea sau vaai i le faaolaina mai o le nuu mai ia Papelonia? O lea ua faailoa e Ieremia le folafolaga, o le faaolaina e le Atua le nuu mai mea faigata, e vaai pea i ai le tagata i le Atua e tumu i lona alofa ma le agalelei. Tatalo: Ia faailoa atu le Alii ma lona silisili ese, aua le mafaufau fua i le agaleaga mai, a ia faia ma le mautinoa le silisili ese o le Atua o loo silasila mai i lona alofa ma le agalelei. Amene

Aso Lua - Setema 21: “E lulu ma le leo ma le fiafia” Tusi Faitau - Salamo 126 (Reaping with shouts and joy) Matua – ff.5-6: “O e lulu saito ma loimata, latou te seleseleina ma le alaga fiafia. O le ua alu atu ma tagi fano, o loo ave le saito e lulu, e foi mai lava ia ma le alaga fiafia, o loo au mai ana fusi saito” O le faamoemoe, faapea ai ma le naunau atu i se faataunuuga o se faamoemoe, o loo atagia ai le mafaufauga o le Salamo i lenei taeao. O le Salamo o loo faamalosi atu i le tagata o loo finau pea i se mea o loo soifua ai. O le lulu ma le faamoemoe ina ia fua se mea ua totoina, o loo i ai ma le tiga e moomia ai le faaauau ma le finau, pea a oo ina taunuu, o loo i ai le loto e alaga ai ma le loto fiafia. E faapea se faifaatoaga pea taunuu se faamoemoe, ua galo le mafatia ae ua olioli le loto ona ua fua mai le galuega sa tautiga i ai. E faapea foi le tala ua faamauina e Ioane 16: 21, I le fafine ua faatiga pea oo ina fanau mai, e oo mai ma mafatiaga peitai, pea oo mai ma ua ola le tagata, ua galo mea uma ma olioli le loto, ona o le ola ua fanau mai. E faapea se vaaiga i le tagata faifaatoaga, e faapea foi i tatou ma le olaga masani i soo se mea ua valaauina e galue ai, ua faamanatu mai e le Salamo i lenei taeao, o le lulu ma le tiga, ina ia finau ma faaauau pea, auᾱ e taunuu le seleselega ma le loto fiafia i le Atua, ua faaalitino mai e ala ia Keriso Iesu. Tatalo: O le tatalo, e i ai le aso e tafiesea ai o puapuaga, ae aumaia le olioli ma le fuatele mai. Amene

Aso Lulu - Setema 22: “O le Paia, ma le iligᾱpu leotele” Tusi Faitau - Levitiko 23: 23 – 25 (Holiness and trumpet blasts) Matua – ff.23,24: “Ua fetalai mai foi le Atua ia Mose, ua faapea mai, Fai atu i le fanauga a Isaraelu, ia faapea atu, O le fituga masina, o le aso muamua o le masina, ia outou fai ai se sapati, o le faamanatuga i le iligᾱpu, o le faapotopotoga paia” O le aso sapati e tatau ona malolo ai peitai, e le o se aso e pei ona faailoa mai i le fuaiupu e 25, o le aso e faapea ona faamama ai o avega, o le aso ua valaauina e molimoli ai o latou taulaga mo le Alii. O taulaga e manatua ai le Atua ma lana faaolataga na aumaia i latou mai Aikupito. E pei foi ona maua i le Failauga 3:1, ua faapea,’ O le mea

Page 33: Iulai – Tesema 2021

32

ma lona tausaga i mea uma, ma ona lava po i mea uma lava i lalo o le lagi.’ O le valaau i tagata uma e iai le taimi e ofoina atu ai taulaga i le Alii ma le agaga ma le faamaoni. E iai se uō na faailoa mai lona aso sapati e malolo ai, o le sapati e maua ai le malosi ma le faafouina. Ua faamanatu mai ia te a’u, le soifuaga faale agaga e ofoina atu le loto i le Alii e ui ona eseese aso o loo tapuai i ai peitai, o le ofoina atu o taulaga i le Alii ma le loto atoa. Tatalo: Le Alii e, aumaia le atamai e saili atu ai i lau afio i le agaga ma le faamaoni. Amene.

Aso Tofi - Setema 23: “O le aso o le togiola” Tusi Faitau - Levitiko 23: 26 – 32 (The Day of Atonement) Matua – f.27: “O le aso sefulu o lea lava fituga masina, o le aso o le Togiola lea; o le faapotopoto paia lea ia te outou; ia puapuagatia ai outou e outou, ma avatu ai se taulaga e fai i le afi i le Alii.” O le upu Togiola i le gagana Eperu, o le upu ua faailiuina i le toto ua sausauina, i luga o faitotoa o tagata Isaraelu, o le tamai mamoe ua fasia e manatua ai le fasia o Aikupito ma le faaolaina o le Isaraelu. O le faamoemoe ona o le Togiola ua magalo ai le tagata agasala. E faapea le aso o le Togiola i le Eperu, o le taulaga mo le faamagaloina o le agasala. O le aso foi e fa’alᾱina o le fia ai poo le fiainu, ae ia tuuina atu o le loto atoa ma mafaufau ai i le Alii ma le anapogi. O le faamoemoe ina faatumuina le loto i le agaga, ia faafouina le loto, o le loto ua avea ma malumalu o le Atua, i le salamo ma le faamaoni. O le faamanatuga i le Aso sa, o le agaga lea o le kerisiano ua tuuina atu o le loto atoa i le Alii, o le taulaga Togiola lea ua ia faia mo le tagata e faaolaina ai e ala i le toto o le tamai mamoe i lona satauro. E faapea so tatou manatu i le Togiola ua faia Iesu mo i tatou, e faia ma le loto faafetai ma tuuina atu o le loto ma le auaunaga ma le faamaoni. Tatalo: Faafetai i le Togiola ua e faia mo le tagata, ia viia lau afio e faavavau, Amene.

Aso Faraile - Setema 24: “O le Ositaulaga sili ua avea ma Togiola” Tusi Faitau - Levitiko 16: 2 – 10, 29 – 34 (The high priest makes atonement) Matua – f.34a: “O le Tulafono lenei ia te outou e faavavau, e fai le Togiola mo le fanauga a Isaraelu ona o a latou agasala uma, e ta’i fai faatasi i tausaga” Ua faailoa mai le faatinoga o le taulaga Togiola. Muamua, e tatau ona ta’ele ma laei le ositaulaga i lona ofu e osia ai le taulaga, Lua, e ofoina atu le taulaga a le ositaulaga faapea ai ma ositaulaga e ala i le ofoina atu o le povi poo le mamoe ua faamuina e avea ma taulaga. Tolu, ua ulu atu Arona i le mea paia, ma faaaogᾱina o ona lima e sausauina ai le toto o le povi i luga o le nofoalii o le Atua e magalo ai le agasala, Fa, ua faailoa atu e le ositaulaga le manu o lea osia ai le taulaga e faamagaloina ai agasala, Lima, o le taunuuga o le taulaga Togiola, ua tuuina atu e le ositaulaga i le manu ua tuuina atu ia te ia agasala uma a Isaraelu ma tulia i le vao. O le faailoga o agasala a Isarelu ua aveesea ma ua faamagaloina. E taua tele le Togiola ua faia, o le soifuaga ua ofoina atu ma le atoatoa e ala i le Togiola ua faia e le Atua mo le tagata. E faapea se vaaiga i le Feagaiga fou, o le toto o le tamai mamoe ua saeluaina le malumalu ma ua faaolaina ai le tagata agasala. O lea se lui mo i tatou? Tatalo: Le Alii e, seia e talia a’u ao ulufale atu i lou malumalu i le agaga ma le faamaoni. Amene.

Page 34: Iulai – Tesema 2021

33

Aso Toonai - Setema 25: “O le tausamiga i le faleapitaga” Tusi Faitau - Levitiko 23: 33 – 43 (The festival of booths) Matua – ff.42,43: “Tou te nonofo i fale apitaga i aso e fitu, o tama a le eleele uma i Isaraelu latou te nonofo i fale apitaga, ina ia iloa e o outou tupulaga amuli na ou faanofo ai le fanauga a Isaraelu i fale apitaga, ina ua ou au mai ia i latou ai le nuu o Aikupito; o au o le Alii lo outou Atua.” O le faaiuga o le vaiaso ua faailoa mai, ina ia fiafia ma faailoa atu le fale fetafai e ao ina manatua. O le fiafia ina ua mavae aso e lima, sa feagai ai ma le Togiola sa faapea ona faataunuuina. O le olioli e manatua ai le tau o le seleselega, ao asa mai i le 40 o tausaga e pei ona savalia. O le taimi e ofoina atu ai taulaga o le seleselega. Pe a oo ina faapotopotoina, e taitoatasi ma ulufale i lona fale fetafai e avatu o taulaga i le Atua. E faapea foi le tagata kerisiano ma le avatu o taulaga i le Alii o le na te tausia o ia. O le Isaraelu e fiafia e ulu atu i le fale apitaga e mafuta ma lona Alii, e faapea foi le tagata kerisiano e naunau atu i le Alii i lona malo e faavavau. Ua faamanatu mai le aso o le faaolataga, e toe afio mai le alii ma avatu le tagata faatuatua ma faia o lona finagalo. Tatalo: Faafetai le Alii i lau leoleoga e te tuliloaina i matou i lou alofa i aso uma. Amene

O le alofa – 1 O le alofa o le Atua. Mercy – 1 The mercy of God

Aso Sa - Setema 26: “O le olioli o le loto” Tusi Faitau - Auega 3:22 -33 (A grateful heart) Matua – ff.22,23a: “O le alofa o le Alii ua le faaumatia ai i tatou, ona ua le mavae o lona alofa mutimutivale; e fou mai ia i tatou uma” O lenei vaitaimi ua maua fesootaiga e ala i tusi, faapea foi ala o upega tafailagi. O tusi e momoli ai alofa’aga, o tusi alofa mo le Kirisimasi, o aso fanau, o tusi foi ao alu malaga ma faamalo ma le faafetai. E ese le fiafia e momoli o se tusi fiafia i se e masani ai, o loo atagia ai o uiga vaaia, o mea o loo naunau i ai, o se vaaiga fiafia e le uma le fa’agae’etia. E faapea se mafaufauga o le tusitala i lenei aso, ‘ina ia amata lenei taeao ma le olioli o le loto’. O lona lea manatu i aso uma faapea foi o lana tatalo. O lana tatalo e alafai i le taeao ma le loto fiafia, o a mea o le a maua i lenei taeao ae faapea foi le oo mai o le po, ou te fiafia ona o le alofa o le Atua na tausia o lou nei ola. O tagata na tusia lenei tusi i le Auega, o le tagata ao feagai o ia ma mafatiaga ma puapuaga peitai, na ia maua le faamafanafanaga ma le mautinoa o le alofa o le Atua ma lona agalelei. E faapea foi lo tatou ola ma luitau i mea faigata, o loo faatasi le Alii ma oe. Tatalo: Aumaia le loto faafetai e manatua ai lou alofa i aso uma o lo matou ola. Amene.

Aso Gafua - Setema 27: “E faapea ona puna o vai loloto i ala mugala” Tusi Faitau: Teuterenome 4: 25 – 31 (As streams in dry land) Matua: f 3: “(auᾱ o le Alii lou Atua, o le Atua alofa ia) na te le tuuna oe, na te faaumatia oe,e le galo foi ia te ia le feagaiga ma ou tamᾱ, na ia tauto ai ia te i latou.” O mafaufauga o le tusitala, o tagata ua tutu ma faailoa le tala o le suiga o le tau, i auala taulogologo, o le siitia o le tai, ua liusuavai le aisa i matu ma saute, o le tuuina i lalo o laau faapea le afi ua sasao i mauga ma aafia ai nuu ma fale o tagata. O le valaau ina ia taofia le faaleagaina o le siosomaga e ala i le naunau i le tamaoaiga ma le manao tele.E tigᾱ le vaavaai atu i le siosiomaga ua faaleagaina, ae maise le loto faamagalo i ai

Page 35: Iulai – Tesema 2021

34

latou ua faia o ia mea, ae faapea foi le valaau i le Atua ina ia faamagalo atu. O le tusi faitau i le asō o loo taoto ai le feau a le Atua alofa, na te le tuulafoaina i tatou ao fegai ma puapuaga. O le valaau ina ia le faiaina le loto, ae tuuina le loto atoa i le Atua alofa, na te tausia lo tatou ola i lona mana e faatasi mai. E manatua e le tusitala le tala a Shakespeare –‘The Merchant of Venice’- ‘tautala ma le loto faagaeetia e le uma, faapea le alofa, ua paua mai e pei o timuga lelei mai le lagi, ua foai mai e le tagata ma ia aumaia, faapea ma le tagata ua ia maua. Faailoa le matagofie o le alofa, e pei o se toafa ua faasusu mai e le timu e le uma’. Poo ua faatupuina oe i lototele, faapea le agalelei atu? Tatalo: Aumaia le loto faamagalo ma le faaleleiga e ui ua feagai ma mea faigata. Amene.

Aso Lua - Setema 28: “O ou ala, e le o outou auala ia” Tusi Faitau - Salamo 25: 1–10 (My ways are not your ways) Matua – ff.4,5: “Le Alii e, ia e faailoa mai ia te au ou ala, ia e a’oa’o mai ia te au i ou magaala. Ia e ta’ita’i mai ia te au i le mea moni mai ia te oe, ma a’oa’o mai ia te au, auᾱ o oe o le Atua o lo’u olataga; ou te faatalitali ia te oe i le aso atoa.” E taua tele le faaliliuina o le Tusi Paia, ia maua tusi taua e fesoasoani i le aumaia o le faaliliuga e sao ma le atoatoa o upu ua faaliliuina ai. O le manatu i lenei taeao, e sao ma tonu le manatu ua faaalia peitai, e tatau ona luiina le tagata e tatau ona su’esu’e ma iloa o ala moni o le Alii e pei ona a’oa’o mai. O le manatu ina ia le ta’ita’seseina i tatou ma le finagalo o le Atua. O le uiga o le alofa, o le Hezed i le gagana Eperu, o loo taoto ai le upu o le agalelei, mafutaga faale uso, le alofa tunoa, faapea le faauo atu i tagata uma. O le upu e le fuaina i se manatu e tasi, ae o le upu e matalasi ma le feuluuluai upu o le alofa. I lo tatou olaga ua tau leai se alofa ma vava mamao ai ma nisi tagata, e faapea foi le Kerisiano, ua paū ua galo le faatinoga o le alofa, faagalogalo le soifuaga o le Alii e pei ona a’oa’o mai. Tatalo: Aumaia lou agaga e fesiligia ai o ou ala moni e pei ona e faatonu mai. Amene.

Aso Lulu - Setema 29: “O le vaaia o le alofa” Tusi Faitau - Salamo 123 (The look of love) Matua – f.2: “Faauta, e faapei o mata o auauna tane ua vaai i le lima o lona matai; e pei o mata o le auauna fafine ua vaai atu i lima o lona matai tamaitai; e faapea o tatou mata ua vaai ae i le Alii lo tatou Atua, seia alofa mai o ia ia te i tatou.” Ua tuanai le taua lona lua o le lalolagi, o le auaunaga e saili avanoa e galulue ai ua maua avanoa, ua maua o fale faapea mea e nonofo ai tagata e saili mo se galuega. E ui i nei aso, ae e le tuua lava le mafutaga a le auauna ma le matai, e faapologaina e le matai ona tagata. Ua faailoa e le Tusi Paia le mafutaga a le Alii ma ona tagata, o le mafutaga i le matai ma le auauna. E pei ona vaai i le 1 Samuelu 3: 10, ‘Fetalai mai o lou Alii, ao faalogologo atu o lau auauna’. O lea sau vaaia i lenei mafutaga, poo le Atua ea ua saili mai i o tatou faiva i le faataunuuina e pei ona faatonu mai? Poo se tamaitai fo’i e tatau ona tafi lelei ma teu lelei o mea uma e pei ona faatonu atu? Poo avea i tatou e faalatalata atu i lo tatou alii o le alii e alofa, o le alii agalelei e pupula mai ma le agaga alofa, ao faapea ona tatou faia o lona finagalo? O le vaaia o le Atua alofa, o se faamanuiaga lea mo le tagata, e manatu pea. Tatalo: Le alii e, ua e vaavaai mai ma maua o le malosi ma le faamoemoe. Amene.

Aso Tofi - Setema 30: “Tutu i le paolo o le alofa”

Page 36: Iulai – Tesema 2021

35

Tusi Faitau - Hosea 14: 1 – 7 (Standing in the shadow of love) Matua - f.7: “O i latou e nonofo i lalo ifo o lona paolo, e toe ola mai i latou e pei o saito, e fua mai e pei o se vine; e ta’ua o ia e pei o le uaina i Lepanona.” I le taimi o le tau toulu e iloa ai se vaaiga matagofie, o lau laau mumu ma samasama ua vaaia ma le matagofie ua faailoa mai. O laau e ese le matautia o le matagofie ua faailoa ai le soifuaga o le eleele o le lalolagi. O laau o le ola lea o le lalolagi, e puipuia le solo o le palapala, e ofaga i ai manulele faapea manu taaloa, o le malosi o loo iai le mea’ai, o le suau’u, i le faiga o fale, faapea ai ma le gaosiga o galuega uma. O le tamaoaiga e maua ai le paolo e faamalumalu ai ae maise, o atunuu vevela e tua i ai le ‘ea malu e maua ai le olaga fiafia. E faapea se ata o loo taua nei e Hosea, o le tamaoaiga ma le agalelei i le paolo o aao alofa. O nisi taimi tatou te le fiafia pea oo mai le paolo o le oti e pei ona taua e le Salamo 23, peitai o le paolo ma le lafitaga pea oo mai o mea faigata. O i tatou e pei o ipu taei, e le tumau ma le soifuaga e au ina mou atu, tatou te fia maua le alofa ma le agalelei e opoopo mai i paolo o aao alofa o le Atua. Tatalo: Pea feagai ma faafitauli ma vaivai ai le faamoemoe, aumaia le olioli e malutia ai a’u i le paolo o lou aao alofa. Amene

Aso Faraile – Oketopa 01: “Amuia e alolofa atu” Tusi Faitau: Mataio 9: 10-13 (Blessed are the merciful) Matua: f.13: ‘Ina o ia, ina a’oa’o po le a le uiga o lea upu, Ou te loto i le alofa, a e le o le taulaga; auã ou te le’i sau e vala’au i e ua amiotonu, a o e ua agasala.” O le uiga o le avea ma Kerisiano lelei? O se fesili e tupu pea i le tele o taimi, ona e faiaina pea lo tatou ola fa’aleagaga pe a o’o ina tofotofoina i tatou. Afai e molia i tatou ona o tatou o Kerisiano, o a ni moliaga e fa’amaonia ai? E mafai ona molia ona o lo tatou usita’i ma ‘auai i sauniga lotu. Peita’i e le o le uiga lea o le galuega fa’aso’o. Auã o le finagalo o le Ali’i o Iesu, ina ia tatou o atu ma fa’ailoa le Talalelei i le lalolagi o lo’o mana’omia e ala i le Upu ma galuega. E tãua lo tatou ola ia paia, ina ia ta’ita’iina mai ai isi e mulimuli ia Iesu. Ia atoatoa e pei o le Atua. O le molimau le na i lo tatou fa’amasinoga. O le atoatoa e pei o le Atua, o lona uiga ia Alofa. O le alofa e atagia ai le Atua i a tatou galuega. O le alofa e fai ma molimau i o tatou olaga fa’akerisiano, ma ua na o le alofa fo’i e molimauina o tatou tagata pe a o’o ina tofotofoina i tatou. Tatalo: Le Ali’i, ia avea a’u ma molimau i lou alofa ma lou agalelei. Ia ou fa’ailoa atu lou alofa ‘auai i mea matou te faia. Amene.

Aso Toana’i – Oketopa 02: “A aunoa ma le alofa mutimutive, o fea o i ai le agalelei” Tusi Faitau: Efeso 2: 1-10 (Without Mercy, where is goodness) Matua: f.10: “Auã o lana lava galuega i tatou, na faia i tatou ia Keriso Iesu, ina ia faia galuega lelei, na saunia anamua e le Atua, ina ia tatou savavali ai.” So’o se tagata lava, e i ai lava se mea o lona olaga e manatua pea, o se mea sa tupu. E tau ai pea le mafaufau ma manatua pea. E tele na saputu mai ai le tele o fesili i le mafaufau i le alofa mutimutivale o le Atua. Aiseã na foafoa ai i tatou e le Atua? O fesili e toe fafagu ma a’oa’oina ai i tatou. A’oa’oina ai i tatou i le foafoaga a le Atua. Na faia i tatou e le Atua ina ia tatou iloa o Ia, alolofa ia te Ia ma fiafia e faia lona finagalo ina ia tatou maua le fiafia i le ola i luma atu. O le ola tatou te maua ina ua tatou faia le mea lelei i le ola nei. O le fa’amoemoe atoa lena o le olaga fa’a-kerisiano, ina ia fai le lelei. O le agalelei ma le alofa o se mea e sili ona faigata i le olaga fa’aso’o. Tatou te finau ina ia maua le alofa i totonu o mafutaga, auã afai e leai;

Page 37: Iulai – Tesema 2021

36

fa’apefea ona maua le agalelei? O tatou o le foafoaga alofa a le Atua e fa’ailoa atu lona alofa ma auauna ia te Ia. Ina ia tatou fa’ailoa atu lona alofa ma lana fa’amagaloga e pei ona Ia saunia mo i tatou. Tatalo: Fa’afetai le Atua i le mea’alofa o le ola. Ia avea a’u filifiliga ma mea e atagia ai lou agalelei. Amene.

Alofa mutimutivale - 2 Vala’auina ina ia alofa mutimutivale Mercy – 2 Called to be merciful

Aso Sã – Oketopa 03, 2021: “Fa’ato’ilalo le feitaga’i” Tusi Faitau: 1 Samuelu 24: 1-7 (Defeating hostility) Matua: f. 7: “Ua taofi e Tavita i ona tagata i nei upu; ma ua le tu’u atu i latou e laga atu ia Saulo; ua tula’i atu Saulo i le ana, ua alu atu i lona ala.” Aisea ua fefe ma fa’alumaina ai ina ua sola ma lafi i le ana? A’o lea sa maua le avanoa e pu’e ma fasiotia ai le fili? Atonu o le manatu sa i le vaega a Tavita, ua maumau ma e le toe maua lea avanoa. Ae ona o Tavita sa fa’alologo i le pule e sili lona malosi, e le fa’atinoina i se ita ma le ola taumasui. Sa salamo fo’i Tavita ina ua ia sesele i le pito ofu o Saulo, o le fa’atinoga e le fesiligia le fa’ailoa atu ai o lona malosi i lona fili. Sa faia ea ona o le ola usita’i ma le fa’aaloalo o le auauna fa’au’uina a le Atua? Po le malosi o le tagata ua talitonu i le Atua, ma ua mautinoa e mafai mea uma i le Atua e ala i le ola talitonu (Mareko 9:23) tusa lava pe fa’asaoina le ola o lana fili? Sa tu’u atu atoa i le Atua le ola fa’atuatua o Tavita, ma fa’amoemoe i fuafuaga a le Atua mo le lumana’i. Sa mafai e Tavita ona fa’ao’o le oti ia Saulo, ae ua sili atu ona maualuga lona tulaga ina ua ia fa’ato’ilaloina le feitaga’i e ala i le alofa mutimutivale ma tu’u avanoa. Tatalo: Iesu fa’amalosi mai lo matou fa’atuatua e liliuina ai le ola feitaga’i, ina ia tumu i matou i le Agaga o lau afio matou te fa’asoa ai. Amene. Aso Gafua – Oketopa 04: – “E le gata o le agalelei…ae o le agalelei o le Atua” Tusi Faitau - 2 Samuelu 9: 1 -8 Matua -“Ua fesili ane Tavita, pe ai se tasi ua toe o le aiga o Saulo, ina ia ou alofa ia te ia ona o Ionatana?” E le o se mea faigata le fa’afeloa’i atu i se tagata i le a’ao fa’atalofa ma le laumata fiafia e fa’ailoa ai ou lagona. Ma talia ai se tagata i le agaga fiafia. Ae fa’amata ua lava le i ai o le nofoa o mefiposeta i le laoai o Tavita e fa’ailoa ai ona lagona e aloaia ma fa’ailoa ai ona lagona alofa i le tamã o Mefiposeta? O le sa tasi maia i le agaga ma na faia le feagaiga o le fetalitonua’i. E taua le fa’ailoa e Tavita o lona agalelei, ae ua sili atu ina ua ia fa’ailoa le agalelei o le Atua. E tele ni a’afiaga o lagona sa feagai ma Mefiposeta, e pei ona ia ta’ua ai i le (f.8). o lagona ua ta’u fa’atauva’aina ai o ia, ma ua atagia le leai o sona fa’amoemoe ona o ni a’afiaga mamafa tu ma ua ta’u le aogaina. A’o le fa’ailoa o le agalelei o le Atua, o le toe fa’afouina ma fausia o ni feese’eseaiga ma fete’ena’iga. O le manatu lea sa ia Tavita. Ua fa’ato’ilaloina le feitaga’i i lo la va ma Saulo ina ua ia toe fa’afo’i o mea uma e patino ia Saulo e pei o fanua, ae ua le gata i lea ua ia tofia fo’i tagata e galue ile fanua. E le na o le alofa mutimutivale e iloa ai le agalelei o le Atua, a’o le loto fa’amagalo, agamalu ma le fa’amasinoga tonu e atagia ai le alofa ma le agalelei o le Atua.

Page 38: Iulai – Tesema 2021

37

Tatalo: Le Atua musumusina lau fanau fa’atuatua ina ia matou molimau i lou agalelei i mea matou te faia i lou fa’amasinoga tonu. Amene.

Aso Lua – Oketopa 05: “Fai e le iloa ai isi tagata” Tusi Faitau - Sakaria 7: 8-14 (Making others Invisible) Matua - ff.11-12a: “Ua le mafafai ona uai mai o latou taliga, ma ua liu tua mai i latou ma le finau vale. Ua latou faia fo’i o latou loto ma samira.” O le tele o tagata fa’atau ua latou tutu i tãfa-ala e fa’atau ai a latou mea fa’atau. E fai a latou fa’atauanau ma le agaga fiafia ina ia fa’atosina ai ou lagona ma usu a latou pese e avaga ai i a latou mea fa’atau. O tagata matitiva, fa’anoanoa ma vaivai. O tagata lava o le lotoifale, o tagata e masani i le nofoaga. Ae le va’aia i latou i aso fai so’o ona e nonofo lava i latou i a latou fale; o nofoaga le tauoloa. Ae ona ua malosi le olaga mativa, ua le mautonu ai ma nei tagata. O le ala lea o le o mai ai i le taulaga e saili fesoasoani ai, e fo’ia ai le olaga pologa ma le fia a’ai. O le faigata sa feagai ma nei tagata, ole le amanaiaina o nofoaga matitiva ona o le polokiki o le faigamalo e ala i tamaoaiga o latou maua. Ua latou mumusu e lagona le i’uleo o tagata matitiva, ua fuli o latou tua i nei tagata ma manatu e su’e lava e le mativa le ala e tete’e ai le ola mativa. Tatou te fa’alologo ea i le vala’au a le Atua silisili ese? Ia fai lona Agaga Paia ma ala e fa’amalosia i tatou e fa’atino ai se galuega alofa. Tatalo: Fesoasoani i a matou fa’ai’uga fai ina ia atagia ai se lalolagi ua mafai ona fa’asoa mea ua matou maua ma au mea’alofa. Amene.

Aso Lulu – Oketopa 06: “Sailiga o le Sa’olotoga” Tusi Faitau - Mataio 18: 21-35 (Seeking Liberation) Matua - f.33: “E le tatau ea ona e alofa atu i lou uso a auauna, e pei o a’u fo’i na ou alofa atu ia te oe? E ese le faigata ona fa’amagalo atu i se tagata pe a o’o ina a’afia oe ma lou aiga i ni a latou fa’atinoga. E tele se taimi o tau fetu’una’i le mafaufau, ma e tete’e fo’i lagona ina ia taumafai e fo’ia o fa’afitauli ma taumafai e le fia fa’alogo i ni tala e tau fa’amalamalama ai. Ua mafai fo’i ona tatou fa’apea o Peteru ua fa’aletonu le mafaufau, ona o lona manatu e fa’amagalo fa’afitu atu i se tagata (f.21). E faigãta ona tatou te’a ese mai le loto tigã ma le manatu fa’apito, pe afai tatou te loka ma tete’e ese le alofa mutimutivale o le Atua. O le sa’olotoga sa atagia i le galuega a Iesu, na iloa i ana a’oa’oga ma fa’amalologa, fa’amautinoa le fa’amasinoga tonu ma malu puipuia fa’aleleiga. O fa’ailoga va’aia o le malo o le a o’o mai, fa’atasi ai ma le manumalo o le Ali’i o Iesu mai le oti ma le tu’ugamau. Ae pãga lea, ua te’ena e le auauna le fa’atinoina o le sa’lotoga, ma ua ia filifili i lona lava ala. Tatalo: Iesu u’unaia o matou tagata ina ia matou lototele e fa’atino le sa’olotoga i so o se mea e mana’omia ai. Amene.

Aso Tofi – Oketopa 07: “Inosia i Nu’u/Taulaga” Tusi Faitau - Luka 6: 32-36 (Urban enemies) Matua - ff. 35b-36a “Auã o ia le agamalu i e agavale, atoa ma e amio leaga, o lenei, ia mutimuti vale lo outou alofa, pei ona alofa mutimuti vale o lo outou Tamã.” E i ai taimi e avea ai i tatou ma fili po ni tagata ua inosia i nofoaga faitele po totonu o taulaga tetele. Nofoaga e feso’ota’i ai le to’atele ma tele lona tamaoaiga, felanulanua’i i va’aiga ese’ese o le olaga. O nofoaga e sili ona inosia ai tagata gaoi, ma e tatau ona molia i le tulafono ma ave’ese ona o le fa’amata’u i le ola o le to’atele. O

Page 39: Iulai – Tesema 2021

38

lagona ia e tupu i totonu o nofoaga fa’apea, ma e manatu e tatau lava ona malu puipuia ma saogalemu o latou ola i le ave o nei fanau e loka i le fale puipui. O le ave’ese po le fa’asalaina o oe; ina ia toe fuataina le ola, ma toe mafaufau atili ai i fa’aletonu o le ola sa e fa’atinoina. E pei o manatu a le to’atele ina ia ave e loka ma tuli ese, e toe tatala ai le fa’alogo ma toe afua ai le lumana’i fou. Susu’e ai se lau pepa fou o le ola ua toe fuataina ma ua toe tapenaina i le Agaga o le Atua ma alofagia ai i tatou ma tatou alolofa atu i le faia o le lelei. Tatalo: Iesu fesoasoani ia i matou e tete’e atu i e faia o mea leaga, a ia fausia se mafutaga alofa ua fa’avae i le amiotonu ma le fa’asinoga tonu a le Atua. Amene.

Aso Faraile – Oketopa 08: “Tuaoi i luga o ala o feso’otaiga” Tusi Faitau - Luka 10: 29-37 (Online Neighbour) Matua - f.29b: “O ai fo’i le tagata ma te tuaoi?” O le saoasaoa ma le loloto o le iloa ma le fa’aaogaina o le iteneti, ua manatu ai e leai se tuaoi o le moni ma le tafa’ilagi. Peita’i o lo’o manatu le to’atele, e le taitai tutusa le lalolagi o fuainumera ma le tele o a’afiaga o lo molimauina i le lalolagi. E mafai ona tatou fa’ailoa le lau fofoga fiafia ma le mata ata’ata; ae i ai fo’i fa’anoanoaga loloto e feagai pea ma tagata, ona o manatu mai nisi e le masani ona va’ai i ai pe le masani ai fo’i. O le tele o sosaiete i totonu o nu’u /taulaga, ua fai ma tulafono le ola feso’ota’i. Ae fa’amata ua fai lenã faiga ma ala ua tatou feso’ota’i atu ai i le mana’o o tagata ma o latou lagona taotaomia ina ia fa’asa’olotoina? O le a avea nei feso’ota’iga ma mea o le a tatou fesoasoani atu ai ma avea i latou ma o tatou tuaoi? Po le tu’u ai pea o le tagata e tali ma fesaga’i ma ona lava mafatiaga? E tatau ona i ai le ‘Alofa’ i ala o feso’ota’iga ma upega tafa’ilagi. Tatalo: Ia matou iloa lou ‘auai Tamã i totonu o feso’ota’iga o le lalolagi. Matou te talia ai nisi i luga o upega o tafa’ilagi ma tagata o lo’o mana’omia ona alofa. Amene.

Aso Toonai – Oketopa 09: “Tumau i le sa’oloto ma manumalo i le olaga” Tusi Faitau - Iakopo 2: 1-13 (Remain free and win life) Matua - f.12: “Ia fa’apea ona outou tautala, ia fa’apea fo’i ona outou faia, e pei o e o le a fa’amasinoina i le tulafono o le sa’olotoga.” I taimi o le ola fouvale, e tupu ai manatu i le faia o mea lelei e fa’ailoa ai le tumau o le ola talitonu i le Atua ma finau ai mo le manuia o tagata kerisiano ina ia fa’atumauina. O uiga e mafai ona fa’ailoa ai le ola tete’e atu i uiga e le talafeagai. Ae maise o nu’u o lo to’atele ai tagata mai fafo, fa’atasi ma o latou manatu e fausia ai se malo. E le faigofie lea galuega, e i’u a i le ma’umau ai o le ola. A’o le faia o se mea i le agaga talitonu i le Atua, e tupu ai le loto tele ma le malosi i tagata kerisiano o lenã nu’u ma nu’u tuaoi. Ma e avea fo’i ma ala latou te amanaia ina ai oe, ma molimau i le talalelei e uiga i le alofa ma le amanaiaina. Fetalai Iesu: ‘O le a e molimau ia te a’u(Luka 21: 13-15)…” Auã ou te avatu mo outou le upu ma le poto, e leai so latou o e finau mai ia te outou na te mafaia ona tali mai, pe tete’e mai ia te outou.” Ia lagolagoina i tatou e lona Agaga; tatou te tumau ai i le sa’oloto ma manumalo ai i le olaga. Tatalo: Ia maua le lototele i taimi faigatã, matou te molimau ai i le ola fou ua maua e ala ia Iesu Keriso, Amene.

Talalelei a Mareko (3) – 1 Lelei atoatoa le va’ai?

Page 40: Iulai – Tesema 2021

39

The Gospel of Mark (3) – 1 Seeing more clearly?

Aso Sa – Oketopa 10: “Alofagia le lalolagi to’ilalo” Tusi Faitau - Mareko 10: 1-12 (A fallen world, deeply loved) Matua - f.1b. “Ona toe fa’apotopoto mai lea o le motu o tagata ia te ia, ua na toe a’oa’o atu fo’i ia te i latou, fa’apei ona masani ai.” Ua filifili le Ali’i o Iesu e fa’atasi atu i le motu o tagata, ina ia leoleo ma fesoasoani ma a’apa atu. Ae ui i lea, ua o mai le au faresaio e su’e masei ae le o le a’oa’oina. Ua latou saili i ni tali e fia iloa po o ai moni o loto i le manatu o le Ali’i. Ua aumai e Iesu se tali tatou te manatua ai le pã’u sa iloa i le taimi o le foafoaga. Na faia i tatou i le lelei atoatoa, ae ua malepelepe. Fai mai Iesu, e le sili atu le tete’a i le mea e finagalo ai mo i tatou. E le’i manatu Iesu i le mea o lo’o taumafai ai le au faresaio. Tãua le manatua o le ‘auai o Iesu ma ta’ita’i o le lotu ma le au faresaio ina ua latou fia tauai i le fafine na mulilua i ma’a. (Ioane 8). Ua latou taumafai fo’i e mailei i le Ali’i o Iesu. Ua tatou molimau i le malepelepe ma le ola agasala, ae afai o lo tatou tau sailia se auala tatou taumafai ai e fa’amasino i e agasala, tatou te le maua ina i a Iesu. Ua tatou iloa i le tali a Iesu i le malepe ua i ai nei le lalolagi. Ae tatau ona tatou filifili e tatala o tatou tagata i mea o le a ia fa’ailoa mai mo i tatou. Tatalo: Iesu tatala ma fa’ailoa mai mea ua a’oa’oina ina ia matou iloa ma malamalama atili ai. Amene.

Aso Gafua – Oketopa 11: “Feiloa’i i mea sili ona matou vaivai ai” Tusi Faitau - Mareko 10: 13-16 (Welcomed at our most vulnerable) Matua - ff.14b – 15: “Ina tu’u mai ia o tamaiti e o mai ia te a’u; aua le vavao ia te i latou; auã e fa’apei o i latou ni o e o i le malo o le Atua. E moni, ou te faiatu ia te outou, ai se le talia le malo o le Atua fa’apei o se tamaiti’iti, e le sao lava ia i ai.” E le o le manatu o le fuaitau lenei o le fa’atãuaina o le olaga talavou po tamaiti. O lea ua aumai le fanau ina ia feiloa’i ma Iesu. O le taimi o le malosi o vaivaiga mai fa’ama’i, ma mala fa’alenatura, o ai la se matua e le mana’o ia tele puipuiga ma fa’amanuiaga mo latou fanau? E i ai taimi tatou te iloa ai vaivaiga ogaoga o lo tatou olaga. A’o tatou aga’i atu i le soifua matua o le soifuaga, tatou te taumafai e puipuia o tatou ola mai le tele o mea e ono a’afia ai i tatou. Mo i latou o feagai ma vaivaiga, tatou te tumau lava i le malo o le Atua (f.14). O le fesoasoani a le fanau e mai le alafua fa’atino a matua e ala i le alofa ma leoleo. Tatou te tete’e i mea tatou te mana’omia. Ae a o’o ina tatou mana’omia le Atua, e mulia’i ona tatou fa’ailoa, a ua i ai le Atua e feiloa’i mai i tatou. Tatalo: Iesu e, fa’ailoa mai lo matou vaivai, ina ia o matou talia ma feiloa’i i lou agaalofa. Amene

Aso Lua – Oketopa 12: “Va’ai atu ma le alofa” Tusi Faitau - Mareko 10: 17-22 (looked upon with great love) Matua - f.21 “Ua silasila atu Iesu ia te ia, ua alofa atu ia te ia, ua fetalai atu fo’i ia te ia, “E tasi le mea e le o ia te oe. Ina alu ia, fa’atau atu au mea uma, ma avatu i e matitiva, ona e maua lea o le oa i le lagi; i le e sau ai, ma mulimuli mai ia te a’u.” O le pa’i mai o le oti i o tatou olaga, ua fai ma avega mamafa mo isi. Ua mafai e le oti ona suia o tatou olaga sa masani ai. Ua mafai ai ona liua o tatou tagata mai le tulaga lelei o le tamaoaiga, e avea ma tagata ua leai se fa’amoemoe, ma ua ia foa’i mea uma sa ia te ia. Atonu o lea fa’atinoga ua atagia ai le manatu maualuga i le fetalaiga lea a

Page 41: Iulai – Tesema 2021

40

Iesu. O le manatu a le Ali’i o Iesu, ina ia mafai ona tatou ave’ese ma tete’e atu i mea o lo’o fa’atosina i lo tatou ola, ma taumafai e ave’ese lo tatou ola taumafai e mulimuli atu ia te Ia. Ma tatou manatua ai male alofa i latou ua le mafai ona tete’e ese ma ua o ese ua le fia fa’alogo. Tatalo: Fesoasoani mai Iesu, ina ia ou mafai ona tete’e ese i mea o taofia lo’u ola fia mulimuli ia te Oe, ma tatala lo’u loto i mea ua e ofoina mai. Amene.

Aso Lulu – Oketopa 13: “E mafai mea uma mo le Atua” Tusi Faitau - Mareko 10: 23-27 (For God, all things are possible) Matua - ff. 26-27 “Ona latou matuã taufaiofo ai lea, ua latou felafolafoa’i fo’i, ua fa’apea atu, “Afai o lea, o ai se tasi e mafai ona fa’aolaina?” A ua silasila atu Iesu ia te i latou, ua fa’apea atu, “E le mafaia e tagata, na o le Atua; auã e mafaia mea uma e le Atua.” O fa’ailoga o le alofa o le Atua o se lagona i le tamaoaiga na va’aia i le taimi o Iesu. Ma sa le mautonu i manatu o le auso’o ina ua fa’alogo, ‘e matuã faigata i le mauoa ona sao atu i le malo o le Atua.’ Peita’i, ua fa’ailoa e Iesu i le ‘au so’o, ‘e le fa’atusatusa o outou taofi ma agava’a ma le malo o le Atua. Ua iloa e Iesu o tatou mana’o fia pule ina ia maua ai sa tatou auala i le malo o le Atua, ina ia ta’uleleia i tatou. A’o le manatu o Iesu, e ese le malosi o lo’o galue e fa’atinoina ai le malo o le Atua, ma e le gafatia ona tatou taofi mau i ai. Ae ina ua ofoina e Iesu le saogalemu i o tatou ola, e le’i folafolaina e Ia i se auala faigofie, e pei o le tamaoaiga, maloloina, po se isi tulaga faigofie. A ua Ia fa’ailoa lo tatou i ai i se tulaga e faigata ma le mafai ai ona tatou maua le ala i le malo o le Atua e pei ona folafolaina. Tatalo: Iesu e, fesoasoani mai ina ia ou talitonu i mea e foliga faigata i le ola i lenei lalolagi, e faigofie lea i le Atua. Amene.

Aso Tofi – Oketopa 14: “Totoina o fatu o le fa’amoemoe” Tusi Faitau - Mareko 10: 28-34 (Planting seeds of hope) Matua - f. 34 “E fa’atauemu i latou ia te Ia, e feanu fo’i ia te Ia, e sasa fo’i ia te Ia, ma fasioti ia te Ia; ae toe tu mai o Ia i le aso tolu.” Ua fa’aosofia e le Ali’i o Iesu le loto maofa ma le ola mata’u i loto o e na mulimuli ia te Ia. Ua ia fa’ailoa le mautinoa i e lafoa’i i mea o le olaga, ae sauãina pe a le faia. Ua iloa e Iesu, o le mautinoa ma masalosaloga iti’iti o le a fa’atulagaina le ola, male fa’atuatua e liliuina o latou ulu. O le tulaga matata’u o le 12; ua ia fa’ailoa ai lona feagai ai ma puapuaga, ulagia ma le tau fa’aleaga, fasiotia, ae Toe-Tu mai o Ia. Sa fa’ailoa so’o e Iesu le mea o le a tupu i le lumana’i ina ia manatua i taimi faigata. O le fa’amanatu e aoga mo i tatou uma. Auã a sologa lelei le olaga, ona manatu lea; masalo o le tulaga lea e tatau ona i ai. Ua fa’amatala i le olaga o Iesu le tigã, fa’anoanoa ma afã sa le’i mafaufauina. Ua fa’amanatu e Iesu le fa’amoemoe ia i latou na mulimuli ia te Ia, ina ia usita’i ma tu’u i ai se avanoa mo ia i totonu o lou loto, e manava ai le fa’amoemoe ola ia te oe pe afai ua e manatu; ua leai se fa’amoemoe. Fai mai Iesu o le pogisa e le o le gata’aga lea, a’o le nofoaga e mafuta ai i tatou e Ia e aga’i ai i le malamalama. Tatalo: Iesu: Iesu, fesoasoani ina ia matou fa’atãua lau folafolaga o le faamoemoe, ina ia manatua ai pea Oe i taimi pogisa o le ola. Amene.

Aso Faraile – Oketopa 15: “O le tulaga o le so’o” Tusi Faitau - Mareko 10: 35 -45 (The status of disciple)

Page 42: Iulai – Tesema 2021

41

Matua - ff. 43b – 45: “A’o se fia sili ia te outou, ia fai o ia ma a outou auauna; o se fia muamua fo’i ia te outou, ia fai o ia ma tautua a outou uma.” Ua alu lenei vaiaso o tatou tilotilo i mea e tausi ai le filemu. Peita’i e le o le popolega lenã o lo’o ia Iakopo ma Ioane, a’o tatou tulaga ina ia fa’ailoa ai lo latou tãua. Fai mai Iesu, o se fia muamua ia fai ma auauna i latou uma. Ua mautinoa le avea i tatou ma tagata fa’amaoni pe afai e tausi i tatou i tagata ua finagalo ai le Atua mo i tatou. E le tatau ona popole pe afai ua le amanaia o tatou tulaga, ma ua leai se saogalemu. Tatou te le tauva ina ia tatou maua ai se fa’amaoniga mai ia Iesu. O le tãua o tatou tulaga o le avea i tatou ma ana meatotino. Tatalo: Iesu, fesoasoani ina ia ou fa’alogo i lou alofa mo a’u, ma talitonu ai i aso uma o lo’u ola. Amene. Aso Toona’i – Oketopa 16: “Fa’aupuga ma fa’atinoga” Tusi Faitau - Mareko 10: 46-52 (Adjectives and action) Matua - f. 51: “Ona fetalai atu lea o Iesu ia te ia, ‘se a se mea e te mana’o i ai ou te faia ia te oe?” Tatou te va’ai fa’ale-mafaufau i le tulaga o suiga i foliga va’aia ia Iesu pe a o’o i ni nofoaga tumutumu. Po se isi o vala’au ia te Ia, ma feiloa’i atu i ai ina ia tali lona mana’o. Tatou te va’ai ma fa’alogo i ni suiga o lona si’ufofoga pe a o’o ina fesili, ‘po le a se mea ua outou finagalo ai, ou te faia mo outou?’ E tãua ia Iesu mea tatou te manana’o i ai, e tãua ia te Ia fa’amoemoega ma popolega i o tatou olaga. E fausia mafutaga i ni mea laiti, atoa ai ma mea tetele, ma le fa’amaoni ia Iesu. Ua toe fia pupula mata o Patimaio, o le mea muamua sa ia iloa, o le Ali’i o Iesu ua toe tilotilo atu ia te ia. E mafai ona e fa’ailoa ia Iesu lou mana’o? Ae mafai ona e maitau fa’ale-mafaufau i le va’aiga sa maitauina i fofoga o Iesu. Tatalo: Iesu, fesoasoani ina ia tatala atu lo’u loto i le mafutaga ma Oe, ina ia ou malamalama moni ai i lau afio. Amene.

Talalelei a Mareko (3) – 2 O ai lenei tagata The Gospel of Mark (3) – 2 Who is this man

Aso Sa – Oketopa 17: “Gaioiga” Tusi Faitau - Mareko 9: 1-13 (Movement) Matua - f.9 “Ua o ifo i latou i le mauga, ona vavao atu lea o Ia ia te i latou, ne’i latou ta’u atu se tasi o mea sa latou va’aia, seia tu mai le Atali’i o le tagata nai e ua oti.” Po le a se mea na mafaufau i ai le to’atolu lea sa mulimuli ia Iesu i luga o le mauga. Ua sili atu mea ua latou maua i mea na latou fa’atau: fetaia’i ma le paia – va’aiga ma le leo ua fa’amaonia ai i le malo o le Atua; ua latou feva’aia’i fo’i ma Iesu i se va’aiga fou. O le mauga o se nofoaga e molimau ai i le mamalu ma le paia, po le a lava le le mautonu. E le o se manatu ea lea e fa’ailoa ai le tãua o le fifilemu le leoa fa’atasi i o tatou olaga, pe a tutupu fua ni mea, ma ave’ese mea e fetaia’i ma i tatou? Ua vala’aulia i tatou e Keriso ina ia aua ne’i o tatou fa’alogo i o tatou lava manatu, a ia fa’alologo toto’a ina ia suia i tatou, ma tatou tali ai i i’uleo sa le mafai ona lagona i le tele o tausaga. Tatalo: Le Atua o ananfi, o nei ma le lumana’i, ia mau lou Agaga i o matou olaga ina ia mafai ona matou savavali i ou ala ma le fa’amaoni. Amene.

Aso Gafua - Oketopa 18: “Lavea’i matou”

Page 43: Iulai – Tesema 2021

42

Tusi Faitau - 11: 1-11 (Save us) Matua - ff.9-10 “Ua alalaga fo’i e na muamua, ma e na mulimuli, ua fa’apea, “Osana! Ia manuia le afio mai i le suafa o le Ali’i. Ia manuia le malo ua o’o mai o lo tatou tama o Tavita; Osana i mea e aupito i luga!” O le alalaga a tagata ua le fiafia ma ua le o toe fa’atauaina le tulafono, ma ua latou fetalia’i ai ma le solo a le malo o lo’o aga’i mai i le tasi itu o Ierusalema ma a latou aupega tau, ina ia fa’ailoa lo latou malosi ma le pule. Ma e tatau ona latou usita’ia. Ua aga’i atu le asini i Ierusalema, ma ua leai se isi o toe i ai ni lagona vaivai, ua tupu lo latou loto tetele ma ua atili ai ona latou fa’asaga tete’e atu i le itu a le malo. Ua latou maua le lavea’i ma le sa’olotoga, ma o lo’o latou fiafia mo le latou lava toa; ae le o le auai atu i le malosi fa’apolokiki. E sui fatuga ma upu, ae tumau pea le taua o lagona ma uiga: ‘Lavea’i ma ta’ita’i i matou.’ Osana! Ua toe fa’amanatu mai ai ia i tatou le tagi a le fai-salamo ‘Lavea’i matou’(Ps. 118: 25). Tatalo: Ia avea le molimau a Mareko ma luitau mo i tatou, e saili ma laveai mai mo i tatou, ina tatou iloa o lo’o vala’au le Atua ia oe ma a’u. Amene.

Aso Lua - Oketopa 19: “Mati, Malumalu, Fa’amasinoga tonu” Tusi Faitau - Mareko 11: 12-19 (Fig tree, temple, justice) Matua - f.14: “Ona fa’apea atu i ai lea o Iesu, “Aua le toe ‘aina lava e se tagata sina ou fua e o’o i le fa’avavau.” Ua fa’alogo ai fo’i ona so’o.” O le fa’aliliuina ma le fa’amatalaina o lenei tala i le tele o tausaga ua alu, o lo’o aumai ai le manatu i le le fa’atuatuaina o ta’ita’i o le lotu. Afai e le o se fale tatalo le malumalu, lona uiga e fa’apena fo’i mati uma e le fua, e pologa. O nisi o sikola ua manatu, o le fetu’u e Iesu o le mati; o le fa’ailoaina lea o le fa’amasinoga i lotu, tulaga tau tamaoaiga ma faiga fa’apolokiki ona ua motu ese ma le feagaiga. O mafaufauga o lo’o tulitulioa e le manatu, o la’au uma o le si’osi’omaga tatou te naunau ina ia fua mai ma ave e fa’atau. O ala o fa’amanuiaga tau tamaoaiga e atia’e ai le tagata ma lona aiga. Pe fa’amata ua ta’usalaina Iesu ona ua fa’amuamua ona mana’o, nai lo’o le mafutaga ma le natura o le lalolagi ma si’osi’omaga? Tatalo: Le Atua o le ola, fa’ailoa mai ou ala ina ia matou iloa ona ola ai, ma matou maua ai le fa’amoemoe mai lau afio. Amene.

Aso Lulu - Oketopa 20: “Aao foa’i ma malo” Tusi Faitau - Mareko 14: 1-9 (Generosity and empire) Matua - f.9: “E moni, ou te fai atu ia te outou, o nu’u uma lava i le lalolagi e talaiina ai lenei tala lelei, e ta’ua ai fo’i lenei mea ua faia e ia, e fa’amanatu a’i ia te ia.” Ola fai mea sili!! O le uiga lena o le tala. Tatou molimau i tulaga ese’ese o lo tatou i ai i le lalolagi, o le tasi o lo feagai ai ma le tulaga o le ola utiuti ma le tau fa’asoa. Ae ua avea le pule malosi a Roma ma le suiga o le lotu ma fa’amata’u ma ua faigata ona ua mautu ma mausali lea mafutaga. O le fa’atinoga fai mea mafai ma le fa’ananauga na fa’atino e le tina; ua siosiomia i sauaga. Ua latou saili fo’i i se auala e fasioti ai o Ia, ma ua latou manatu e leai se mea e mafai ona toe fa’alavelave i a latou gaioiga uma. Ua latou fa’aaogaina le fa’atinoga i le u’u manogi e fai ma mailei. Le galuega fai mea sili ma le ola foa’i. Po fea lava e lagona ai le fa’atinoga sa faia e lenei fafine, o le tala lelei lea e le mafai ona toe galo i le soifua foa’i atoatoa ole tagata ua ola atoatoa. Ae le mo i latou o lo tete’e pea i le ola atoatoa mo le Atua.

Page 44: Iulai – Tesema 2021

43

Tatalo: Aua ne’i fuaina lo matou ola alolofa fa’amaoni i lau afio, a ia fai pea ma mea masani i lo matou ola. Amene.

Aso Tofi - Oketopa 21: “Areto ma le fa’alataina” Tusi Faitau - Mareko 14: 10-16 (Bread and betrayal) Matua - f.11: “Ua latou fa’alogo ai, ona latou fiafia lea, ma latou folafola ni tupe ia te ia; ona lamalama lea e ia o se itu aso e faigofie ai ona fa’alataina o ia.” E lua vaega taua ua mafai ona tu’u fa’atasi i le tala: O le fa’alataina o Iesu, ma le tausama’aga taua a le Ali’i o Iesu ma ana so’o. O le laulau sa masani ona maua ai mafutaga ma fetufa’iga; a’o lea ua fai ma mea e fa’ailoa ai lē o le a fa’alataina Iesu. O le ‘ai i le areto fa’atasi ma Iesu, o Iuta lea. O le areto ua iloa i le tino fa’apea ma le agaga. O le manatu a Richard Horsely, sa mafai ona fa’atumauina le malosi o le malo o Roma i le saunia lelei o areto ma fa’afiafiaga i le fa’amau ai o a latou mea totino ua mou ese atu. O le mea sa i le manatu a Iesu, o le areto e le na ona tu’u i luga o le laulau, ao le fusi e fa’atumau ai le malo. Tatalo: Fa’ailoa mai lou iloa silisili ese, ina ia mafai ona matou fa’amau ma fa’amautuina lou malo e fa’avavau. Amene.

Aso Faraile - Oketopa 22: “Foliga o le fa’amanatuga - se tamaoaiga fou” Tusi Faitau - Mareko 14: 17-25 (Eucharistic shape - a new economy) Matua - f.22: “O lo’o a’ai i latou, ae tago Iesu i le areto, ua fa’afetai, ona tofitofi lea, ma avatu ai ia te i latou, ua fa’apea atu, “Ina tago ia, o lo’u tino lenei.” Ua fautuaina i tatou e fatu-faafoliga o tatou olaga pe a tatou i ai ma le Ali’i o Iesu i ona ala: Ua ave e Iesu, fa’amanuia, tofitofi/liliga, ma fa’asoa. O foliga ia o le fa’amanatuga o lo’o aofia ai le Aso maliu ma le Aso Sa o le Eseta. E ese mai ma le tamaoaiga o lo o fa’atinoina i le laulau ai, o le mea e tofusia ai le to’atele. A’o se va’aiga fa’ale-mafaufau i se suiga e o’o i ai le lalolagi pe afai tatou te tilotilo i le foa’i tele mai o le Atua. E matala o tatou manatu ma lagona, e leai se tu’u fesili, ma le ola fa’asoa atu i nisi. I lenei laulau, e le mafai ona tatou fa’agalo ma o ese mai ai pe afai tato te a’ai i lenei areto, ma toe fo’i i le mea sa masani ai o tatou olaga. Tatou te a’ai ma feinu, ona tatou fa’apea ifo lea; o le finagalo o le Atua ina ia fa’afouina ma lavea’iina, fa’amalolo ma toe fa’aatoatoaina i tatou. O le areto ua fa’apaia ma tofi ma tufaina atu, e pei o le ipu ona fa’apaia ma liligi ma tufaina atu, o le ata o le tamaoaiga fou ua va’aia i luga o le laulau. E leai sona totogi, aua o le mea ua tatou maua fua mai le Atua. Tatalo: Fa’afetai i le meaalofa ua aumai e le laulau, ua fai ma o matou saolotoga e fa’avavau. Amene.

Aso Toonai - Oketopa 23: “Tatalo ma le tiga” Tusi Faitau - Mareko 14: 32-42 (Praying in anguish) Matua - f.36: “Ua fa’apea atu, ‘Ava, lo’u tama e, e te mafaia e oe mea uma lava; ia e aveeseina lenei ipu ia te a’u; ae aua le faia lo’u loto, a o lou finagalo.” Ua leva o finau mai le faiga a le tiapolo e ala i ana galuega, ma le fa’amoemoe ina ia tupu le popole ia i tatou mai le tulaga o le sauaina. O lo’o taula’i nei faiga ina ia tatou fesiligia ai lo tatou ola taumafai. O le tala ia o le tuana’i, e pei o le tala i le fanua i Ketesemane, ae o lo’o mafai ona tatou molimau ai i aso uma o tatou olaga. Aua o le tasi nei o tala tatou te iloa ai le itu tagata o le Ali’i o Iesu. O lagona e o’o i ai tatou pe a lamatia ma mafatia i mea o le olaga. Atonu e ese se taunu’uga o le taimi. E taua le

Page 45: Iulai – Tesema 2021

44

lototele ma le fa’amaoni e mafai ai ona tatou faia le fa’ai’uga na faia e Iesu. Lea lava na ia fa’atinoina ai le taulaga alofa e ala i le satauro. O le uiga ma faiga ia na mausali i o latou loto, ina ia o’o lava le Ali’i o Iesu i le oti. O le mea lea, e manatu lava le Atua ia ola le finagalo ia ola lo tatou Ali’i fa’aola o Iesu Keriso. Tatalo: Aumai le loto mamā ma le ola fou ia i matou, ina ia mafai ona matou fa’ailoa lou mamalu silisili ese, ma tausi i lou fa’amaoni. Amene.

O le Talalelei a Mareko (3) - 3 Fete’enai’ga i Ierusalema The Gospel of Mark (3) – 3 Controversy in Jerusalem

Aso Sa - Oketopa 24: “Lauele’ele ma le fa’aaogaina” Tusi Faitau - Mareko 12: 1-12 (Land and Exploitation) Matua - ff. 1b-3 “Na toto e le tasi tagata le tovine, ua ia lotoaina i le ai, ua eli fo’i le mea e tali ai le suavine, ua fai fo’i le ‘olo, ua tu’uina atu i e galulue i vine, ona alu malaga lea o ia i le nu’u ese. Ua fai le fuata, ona auina atu lea e ia le auauna i e galulue i vine, ina ia maua ni fua o le vine i e galulue i vine. A ua latou pu’e ia te ia, ma sasa, ma aufuaina mai o ia.” O le fa’ataoto ua aumaia le ata manino o le fete’enai i totonu o Ierusalema. O le tagata tulaga lelei ua ia fai lana to’aga vine ma tu’u i ai e latou te galueaina. O le ata o le ola fa’alagolago i isi e saili ai a latou manuia. Ua ia ati fo’i le pa ma le ‘olo, ina ia iloa ai le tuaoi o ana mea. Le fanua na mulimuli ane fai ma fanua e fetaua’i ai i latou sa fai ma ana tagata faigaluega, ma le na ia auina atu. Ua tatou faitau i le pologa o le sa auina atu e le ona le fanua e ao mai ana mea, ae ua fai ma ala ua latou femisaa’i ai ma i’u ai le ola o i latou. Aisea e taua ai le ola o nisi, ae le amanaia isi? O ai se na te ati le pa ma se ‘olo e tapu ai le tulaga tutusa o le foafoaga a le Atua? Aisea ua sauaina ai ‘aia tatau a tagata faigaluega? Ua fa’aleagaina lauele’ele, a’o tagata pologa e amo ina le mamafa i felafolafoa’iga. Tatalo: Le Atua e, ia fa’aaogaina o matou tagata e galueaina se ola e tulaga tutusa ai lau foafoaga atoa. Amene.

Aso Gafua - Oketopa 25: “Fa’amasinoga i le matape’ape’a” Tusi Faitau - Mareko 12: 13-17 (Justice over greed) Matua - f.14: “Ua latou o’o mai, ona fa’apea mai ai lea ia te ia, “Le a’oa’o e, ua matou iloa ua e fa’amaoi lava, ma ua e le mata’u i se tasi, aua ua e le fa’ailoagaina se tagata; ae peita’i ua e a’oa’o fa’amaoni lava i le ala o le Atua, pe sa ea ona avatu le lafoga ia Kaisara pe leai? A matou avatu ea, pe matou te le avatu?” O lo’o tautala le Evagelia Mareko i le taimi o le inosia ai o tagata ao lafoga. A’o latou talanoa fiafia i lafoga, sa saili e Iesu se mea e fa’atiga i ona so’o. O le manatu afai e tete’e lana talanoa, o le a tu’uaia o Ia i le fouvale i le malo o Roma. O lea na Ia fa’amalie ai itu e lua, ‘Ave i le Emeperoa ma a le Emeperoa, ma mea a le Atua i le Atua. Afai o le galuega a le malo o le fesoasoani e atia’e le soifua o tagata i tulaga a’oa’oina, tamaoaiga ma le soifua maloloina, lona uiga o lafoga ua latou totogi’ina ina ia fa’ataunu’u ai mea e mana’omia e tagata. O le tasi lea vaivaiga o lo’o va’aia pea, ua fai ma mea ua feese’esea’i ai tagata maualuluga ma e matitiva. Ave i le Atua mea a le Atua, i se isi ona fa’aupuina. Ia ave o tatou tagata atoa i le Atua. Ia fa’atonuina o tatou fa’atinoga i lea mea ma lea taimi e saili le mea e sili ona lelei ma moni e fa’amasino ai i le malosi o faiga a le lalolagi. O tatou o tagata o le Atua i le lalolagi, o tatou tiute ia

Page 46: Iulai – Tesema 2021

45

tatou taofi i faiga a le lalolagi e maua ai le manuia ma le pule i le mana’o tele, fa’aaloalo ma le fa’ailoa tagata. Tatalo: Le Atua o le filemu ma le alofa, fesoasoani ia i matou ina ia matou ola i le malamalama o lou alofa fa’amaoni. Amene.

Aso Lua - Oketopa 26: “Le Atua o le ola” Tusi Faitau - Mareko 12: 18-27 (God of the living) Matua - ff.24-25 “Ona tali atu lea o Iesu ia te i latou, ‘E le o lenei ea ua outou sese ai, ina ua outou le iloa upu o le Tusi, ma le mana o le Atua? Aua pe a latou toe tutu mai i e ua oti, latou te le faiava pe nofo tane; ae peita’i latou te fa’apei o agelu o i le lagi” O Satukaio sa avea ma faitaulaga sili i le taimi o Iesu. Sa o latou saili i se mea e pu’e ma mailei ai Iesu; e ala i le fa’aaogaina o le Upu e fa’amaonia ai le latou mau e uiga i le fa’atuatua i le Toe-Tu. Sa vavao e Iesu ona o le sese o a latou mau, ma ua latou fa’auiga seseina le Upu. Ma fa’apea ane ai Iesu, ‘O le Atua e mo e o ola, ae le mo e ua oti. E mafai ona fa’ato’ilaloina o tatou tagata kerisiano i ni finauga pe afai tatou te le o mautinoa ma malamalama i le uiga o le Upu. O le manatu sa i le au Satukaio, o le aumai o le Upu e mailei ai le Alo o le Atua, peita’i e le’i faiaina ai le Ali’i o Iesu i lana molimau sa molimau atu ai. Sa fa’alogo i latou ma le toto’a a’o a’oa’o le Ali’i o Iesu. E saili mai le Atua mo e ola ina ia tatou saili ma faia le mea moni, e aunoa ma ni lagona fa’aituau e pei ona latou molimau ai i le fafine ua oti lana tane. Tatalo: A’oa’o mai Tama, ina ia matou manino i lau Upu e faia ai a matou finauga i le fa’amaoni ma vi’ia ai lau afio. Amene.

Aso Lulu - Oketopa 27: “Alofa ma lou agaga atoa” Tusi Faitau - Mareko 12: 28-34 (Love with all your soul) Matua - ff.29b-31: “Fa’alogo mai ia Isaraelu e; o le Ali’i lo tatou Atua, o le Ali’i e to’atasi ia. Ia e alofa fo’i i le Ali’i lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa. O le lona lua lenei, ia e alofa atu i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe. E leai lava se tasi poloaiga e sili i na poloaiga.” Ua lagolagoina e fitafita Roma le pa puipui po o le tuaoi i lauele’ele fa’akolone o le malo o Roma, ma o latou mana’oga ina ia o latou maua le ola fa’amaoni ma le alofa i le tupu e tusa ma mataupu uma. Ua ave i le tupu le mamalu ma le mantu o le atua o le lalolagi o ia. Peita’i ua fetalai Iesu i tagata, ‘Ia outou alofa i le Atua lo tatou Ali’i ma o tatou loto atoa. O se faiga tau fa’aoso lea tulaga sa faia e Iesu, ina ia fa’amuamua le alofa i le Atua ma tuaoi i nai lo tatou lava, le tupu ma le malo. Ua tumu le lalolagi i pa puipui, ua vavaeina i tatou o malo, aiga, ekalesia ma fa’alapotopotoga. O pa puipui ua tupu ai taua ma femisaa’i ai. Ua le maua ai se nofo lelei ma tapu ai le va’ai o le tagata tulaga lelei i le tamaoaiga ma le tagata mativa. Ae afai tatou te alolofa i le Atua ma tatou tausi i e o mana’omia le alofa ma le fesoasoani, ona moni lea o upu, ‘E leai lava se tasi poloaiga e sili i na poloaiga. Tatalo: E ofo’ofogia le alofa ua e toto i o matou loto le Ali’i e, ia matou iloa o na alofa e pei ona e finagalo ai mo i matou. Ia atagia lea alofa i a matou fa’atinoga ma upu i aso uma o lo matou ola. Amene.

Aso Tofi - Oketopa 28: “O le perofetaga a le fafine ua oti lana tane” Tusi Faitau - Mareko 12: 35-44 (The prophetic widow)

Page 47: Iulai – Tesema 2021

46

Matua - ff.42-43: “Ua alu ane fo’i le tasi faifine mativa ua oti lana tane, ua lafo ane ai tupe iti e lua, o le kotane e tasi ia. Ona vala’au atu lea o Ia i ona so’o, ua fetalai atu ia te i latou, ‘E moni, ou te fai ia te outou, o mea a lena fafine ua oti lana tane, ua lafo i le mea e teu ai tupe, ua sili ia i a latou uma na lafo i ai.” O se fafine ua oti lana tane ua fa’atusaina o se tagata ua sili ona maulalo ma mativa i le taimi o le galuega a Iesu, a’o le fafine ua sili ona filemu ma ta’u le aogaina ua na fa’amaasiasi le ta’uta’u ole malumalu. Le iloa le igoa ma leai se leo e lagona, a ua latou molimau i le perofetaga e ala i ana fa’atinoga. Sa ola i le li’o o le mativa, a’o tupe e lua sa ia te ia; ua ia foa’i. Ua ia ave mea uma sa ia te ia, o lo’o ua atagia ai le matuia o le olaga polokiki na taotaomia ai lenei fafine. O le fa’atinoga a le fafine ua oti lana tane ma le fa’atinoga a le Ali’i o Iesu ua atagia ai le tulaga o le alofa malamalama. E le pei o tagata pepelo o le lotu ona latou ave mea a e matitiva, ina ia mafai ai e tagata mauoa ona maua o mea mai le malo o le Atua. Ua le ese ia fa’atinoga ma ta’ita’i pepelo o le lotu. Tatalo: Le Atua mo e matitiva, fa’ailoa mai ou ala ina ia mafai ona matou fa’atino lou finagalo, ma tete’e atu ai i faiga pepelo i totonu olau galuega. Amene.

Aso Faraile - Oketopa 29: “O le i’uga o le malo fa’ale-lalolagi” Tusi Faitau - Mareko 13: 1-13 (End of earthly empire) Matua - f.2: “A ua tali Iesu ia te ia, ua fa’apea atu, ‘ua e iloa ea nei fale tetele? E le tuua le tasi maa i luga o le tasi maa, a e uma lava ona soloia i lalo.” A’o fetalai Iesu i nei upu, ua mafaufau ai nisi ua fai le malumalu ma ata va’aia o le pala ma faiga le tonu i totonu o le malo. A’o talanoa fiafia le au so’o e uiga i le malumalu, sa fa’ailoa e Iesu lona le fiafia. Aua e mai le Atua le fa’ato’ilaloina o le malo ua tele na fausia le feitaga’i ma le nofo fevaevaea’i ma i latou o lo’o i le tasi itu. I le tala a Mareko, o lo’o aumai sa’o ai le manatu, e tete’e atu ai ia i latou ua mana’o i le malosi ma fa’amanuiaga mai le suafa o le Atua, ae ua sili ona latou manatu maulalo i e matitiva. Ua fautuaina ai e Iesu ona so’o, o le afio mai o le Atua o le a leai ai se mea e fa’atotoe i le malo fa’alelalolagi; ma o le a soloia uma i lalo. Ua tatou feseta’i ea i foliga maoa’e o oloa ua mafua ai ona soloia le lalolagi? Tatalo: Tatalo ina ia matou maua le lototele e faia ai mea uma e aunoa ma ola tauva ma le fa’atauina atu. Amene.

Aso Toonai - Oketopa 30: “Le Atalli’i o le tagata” Tusi Faitau - Mareko 13: 14-27 (Son of man) Matua - f.26: “Ona iloa atu lea e i latou o le atali’i o le tagata ua sau i ao ma le mana tele ma le mamalu.” O lo’o fa’aaogaina le gagana fa’aperofeta ma le fa’aapokilifa. Ua silafia e le Ali’i ua lata ina uma lana galuega misiona i le lalolagi. O lea na ia saunoa manino ai i lona au so’o ina ia mau pea fa’atuatua ma tumau i le fa’amaoni. Ua uma ona fa’ailoa le to’asa o le Atua, ‘E leai se mea e totoe’ ma ia aua ne’i fa’aseseina i tatou i perofetaga ma tala’iga pepelo (22). Ua iloa e Iesu e le’o toe mamao lona oti i le lalolagi, ma e tatau ona tumau lona au so’o ina ia o latou fa’aauauina lana galuega i le lalolagi. O le afio mai o le atali’i o le tagata, e mautinoa ai le sa’olotoga mo e sauaina, e tatau ona tatou fa’alologo ma va’ai i fa’ailoga ma le taimi e pei ona faia e Iesu. Tatau ona tatou tautala ma le malosi, aua o le afio mai o le atali’i o le tagata tatou te maua ai le ola.

Page 48: Iulai – Tesema 2021

47

Tatalo: Le atali’i o le tagata, le atali’i o le filemu, alofa ma le fa’amoemoe. Ia matou fa’alologo i le tagi a e ua sauaina, ina ia matou molimau ai i le talai’ina o lu finagalo. Amene.

I apa’au o Aeto On eagle’s wings

Aso Sa - Oketopa 31: “Lele maualuga i luga o afā” Tusi Faitau - Esoto 19: 1-6 (Soaring above the storm) Matua - f.4: “Na outou va’ai atu i mea na ou faia i Aikupito, na ou ava’e ia te outou i luga o apa’au o aeto, na ou aumai fo’i ia te outou ia te a’u nei.” O lo’o aumai e le matua le va’aiga taua o le aeto e pei ona i ai i totonu o le Tusi Paia. O le va’aiga e sili ona malosi, ma o lo’o aumai i ona itu uma e lua. O le va’aiga e lelei ma le va’aiga e leaga. O lea e tolauapi Isaraelu i le mauga o Sinai, ma ua aga’i Mose i le mauga e aumai le poloaiga mai le Atua. Ae sa muamua lava fetalai le Atua i lana auauna ina ia toe fa’amanatu i le nu’u le mea na ia faia ma aumai mai ai i latou. Ua fa’aaogaina le fa’atusa o le aeto, na aumai e le Atua outou i luga o apaau o aeto, ma aumai outou ia te Ia. Fa’aaoga e le Atua le aeto e fa’amatala ai lana galuega sa faia mo lona nu’u. Sa lele maualuga ma tete’e atu i afa ma le matamata ita o Aikupito. Ae mafai fo’i ona tatou fa’aaogaina i le taimi nei, i le feagai ai ma faigata ma le tele o tofotofoga. E si’i i tatou e le Atua e pei ua tatou i luga o apaau o aeto, ua le gata i le fa’ati’eti’e i luga atu o afa, ae na te avatu i tatou i ona a’ao mafanafana. Tatalo: Ia matou iloa, o taimi faigata i o matou olaga, e te si’i i matou i le mea maualuga ma leoleoina i matou; ma avatu i matou ia te Oe. Amene.

Aso Faapitoa o le Au Paia – All Saints Days Aso Gafua – Novema 01: “A’oaoga mai le Alii” Tusi Faitau – Teuterenome 28: 1 -7, 47 -51 (The discipline of the Lord) Matua – ff.49-50: “E auina mai ia te oe le nuu mai le mea mamao, mai le tuluiga o le lalolagi, e pei ona lele mai o le aeto o le nuu e te le lagona la latou gagana, o le nuu mata saua e le faailogaina e i latou o toeaiina, e le alofa foi i tama.” Ua aumai mo’i tatou e le faitau o lenei aso, le taua o le fa’amanuiaga mai le Atua. O nei fa’amanuiaga e mafua ona o le usitai, e pei ona fa’atoilaloina o fili saua. Peitai, o mea lelei ma mea foi e le lelei e mafai ona faifai mea fa’atasi, ma mafai ai ona tatou iloa lelei le ese’esega o le fa’aiuga o le tagata e usita’i. E aumaia e le Alii le manumalo e fa’asaga ia te oe, o nei fa’amanuiaga ona ua usitai atu i le Alii. Ua fa’atusaina le aeto e pei o le malo Roma, o lo’o latou pueina Isaraelu. Peitai, ua tatou vaaia a’oa’oga taua a le Atua e ala i le usitai o ona tagata, lea e lagona i nisi taimi pei o le aeto. O le maua o a’oa’oga lelei, tatou te maua ai le filemu ma le amitonu a le Atua. Tatalo: Aumai moi matou lou Agaga, ina ia matou maua ai a’oa’oga lelei mai lau Afio. Amene

Aso Lua – Novema 02: “Sauaga ona o le alofa” Tusi Faitau - Teuteronome 32: 10 – 12 (Cruel to be kind) Matua – f.11: E pei o le aeto ona faaoso i ana tama, e faapepepepe i luga o ana tama, e fola ona apaau, e saposapo ia te i latou, e ave ia te i latou i luga o ona apaau. O le olaga o le aeto pe a fanau, e amata ona ia fa’ata’ita’i i lana toloa’i, ona o ese ma fa’amoega, peitai, o le a feagai aeto laiti ma ni puapuaga tetele mai lo latou tina, i le taumafai lea e fa’ata’ita’i pe fa’apefea ona lele maualuga. O le soifuaga o le tagata,

Page 49: Iulai – Tesema 2021

48

e feagai ma luitau ma sauaga tetele ina ia mafai ona iloa le mea sili oi tua atu o ia sauaga. O le alofa lea. O to’atuga na feagai ma Mose ma le nu’u o le Atua, o ni sauaga e matua mamafa. Peitai, o tua o ia sauaga, o lo’o iloa ai le alofa o le Atua mo lona nuu. Tatalo: Le Atua fa’amalamalam mai i matou ina ia iloa tausaga e o’o mai ai lou alofa. Amene.

Aso Lulu – Novema 03: “Vaai a le Aeto” Tusi Faitau – Iopu 39: 26-30 (Eagle’s vision) Matua – ff.27-29: “O lau upu ea e lele maualuga ai le aeto, ma fai ai lona ofaga i le mea maualuga. E nofo o ia ma mau pea i le mato, i luga o le tumutumu o le mato, ma le tumutumu o le mauga. Ua ia vaavai atu i lea mea ma lea mea e ai, ua vaai mamao atu ai ona mata.” O le taua o le mautinoa o le siosiomaga o le tagata. E mafai ai ona mata-ala i mea o tutupu i le si’osi’omaga, ma fa’aaoga avanoa lelei e maua ai le lototele ma le lē fefe, ina ia iloa taimi e tautala ai ma le taimi e malolo ai. O le vaaiga o lo’o fa’amatala mai e le olaga o le aeto. Na matua tele se suiga i le olaga o Iopu ina o faitio, ma luiina o ia e le Atua e uiga i lona malosi ma le fa’autauta. I suiga o le olaga o Iopu, na fesiligia ai Iopu, po’o malamalama i lona si’osi’omaga, ma mea tutupu. Peitai, Iopu sa i ai lona vaivaiga, i lona le malamala i lona si’osi’omaga ma mea o lo’o tutupu ai. O lou le malamalama le lou si’osi’omaga, e tele ai foi ni avanoa e te misia ai le lua mafutaga ma le Atua. Tatalo: Le Atua e, ia tatalaina o matou mata matou te iloa ai lo matou siosiomaga. Amene

Aso Tofi – Novema 04: “Lagona o le fa’afouina” Tusi Faitau – Salamo 103: 1-5 (Sense of renewal) Matua – ff.4&5: “O lē faaolaina mai lou ola ai le tuugamau, o lē faapaleina oe i le alofa ma le alofa mutimutivale, o lē e malie ai ou manao i mea lelei, o lē faafouina lou taulealea faapei o le aeto.” Ua aumaia mo i tatou e le faitauga a le Salamo i lenei aso, le taua o le tele o suiga o le olaga. O nei suiga e uia ala faigata, peitai o nei ala faigata e seasea i le tagata ona uia, ona e umi se taimi e fa’atali ai sona taunu’uga. Peitai, e tatau ona tatou uia ia suiga faigata, ina ia mafai ai ona avea o tatou olaga ma olaga fou. E le gata i lea, ae mafai ona fa’amalieina ai manao i mea lelei, ma le taua. A o’o ina manuia le olaga o le tagata ina ua ia maua nei suiga i le ui mai i mea faiata. Ona fa’afetaia lea e le tagata o le Atua. Ao meaalofa a le Atua, ua le taui e tusa ma amioleaga, ae ua maua le suiga fou i le olaga ona o le Atua na mafua ai. Tatalo: Le Atua aumai le malosi e uiga ai ala faigata ina ia iloa ai lou alofa ma lou fa’amaoni. Amene

Aso Faraile – Novema 05: “Ua malolo o Ia” Tusi Faitau – Faataoto 23: 4 – 5 (He rested) Matua.ff. 4-5: “Aua e te galue faapuapuaga ia mauaolo ai, tuu ia o lona lava taofi. E te tulimatai atu ea i le mea ua leai? aua e faia lava e ia ona apaau, e pei o le aeto ona lele atu o ia i le lagi.” E mafai e le aeto ona lele ma malolo i luga o le ea, e ala i le fa’aloloa o ona apaau. E fa’apea se ata o lea e aumai e Faataoto i le taua o le olaga e malolo, ma aua le galue ona o le naunau ia maua le tamaoaiga ma le oa. O le tagata ua tele ina alu atoa lona

Page 50: Iulai – Tesema 2021

49

taimi e galue ai mo le sailiga o le tupe. Ua fa’amanatu mai le Faataoto, ia lava le malolo e pei o aeto. E pei fo’i o le Atua, na galue ae na i ai le taimi na malolo ai, e maua ai le malosi, e fa’aauau ai galuega. Ia tatou manatua na faia i tatou i le fa’atusa o le Atua, ma o le Atua sa galuge, ae sa i ai le taimi na malolo, ae tatau foi ona fa’apea le tagata. Tatalo: Le Atua o malologa, fesoasoani mai ina ia matou iloa ona mau se taimi matou te malolo ai ma feau ma galuega. Amene

Aso Toonai – Novema 06: “Malosi mo e vaivai” Tusi Faitau – Isaia 40” 29 -31 (Strength for the weary) Matua – ff. 30-31: E vaivai ma tigaina tama matutua, o taulelea foi e pauu i latou, ao e faatalitali i le Alii, e toe faafouina lo latou malosi, latou te sii ae apaau e pei o aeto, latou te femoei ae le vaivai, latou te savavali, ae le tigaina.” Ua aumaia e Isaia mo i tatou se lu’itau taua ma le aoga mo le olaga o le tagata kerisiano. O le taua o le fa’amoemoe i le Atua, ia le nao le fa’amoemoe, ae lava onosai, ma talitonu i le Atua, o le a ia foai mai le malosi mo i tatou, i lo tatou vaivai. A’o tatou fa’aiuina lenei vaiaso, tatou te mafaufau i aeto, i lo latou malosi, saoasaoa ma onosai ma lele maualuga i luga atu o le afa. Ua a’oa’oina i tatou e le Atua e fa’atatau i lenei manulele, ma le fa’amoemoe ia avea ma tala lelei mo i tatou. Aua o le Atua o lo tatou malosi e fa’atumuina lo tatou vaivai. Tatalo: Le Atua aumai le loto onosai e fa’atalitali ai i lou fa’aali mai. Amene

Amata i le fa’aiuga: faitauga mai Perofeta laiti - 1. I le leoleoga Beginning at the end : readings from the Minor Prophets – 1 At the watchpost

Aso Sa – Novema 07: “Fa’aletonu mai le falevaai” Tusi Faitau – Mika 7: 1 – 1-7 (Chaos from the watchpost) Matua – f.7: “Ao au ou te faatalitali i le Alii, ou te faamoemoe i le Atua o lou olataga, e faafofoga mai lou Atua ia te au.” Ua fa’amanatu mai e Mika le taua o le fa’atalitali i le Atua ma le fa’amoemoe atoa, o ia na te saunia le fa’aolataga mo le tagata fa’atuatua. E taua le fa’atalitali ma le fa’atuatua, aua e fa’afofoga mai le Atua. O le saili atu i le Atua ma le loto atoa, o lo’o silafia mai e Ia, ma o lo’o i ai fa’atasi ma le tagata fa’atalitali, ma le fa’atuatua. O a mea tiga e o’o mai i le olaga, e toetoe a leai se fa’amoemoe. E manino lava, e i ai le taimi o le Atua, ina ua tatou fa’atalitali atu ma le loto fa’atuatua. Tatalo: Galue mai lou Agaga le Atua, ina ia iloa ona ola fa’atuatua e fa’atalitali ai ma le onosai. Amene

Aso Gafua – Novema 08: Fa’amasinoga mai le falevaai Tusi Faitau: Sapakuka 1: 1-15 (Justice at the watchpost) Matua – f.5: “Ia outou vaai atu i nuuese, ma ia outou iloa, ma ia matua taufaiofo lava, aua ou te faia se galuega i ona aso o outou, e ui lava ina talaina atu, tou te le talitonu ai lava.” O le tusi a le Perofeta o Sapakuka, e valoia ai le fa’atafunaina o Isaraelu. O le fa’ataunu’uina o le fa’amasinoga a le Atua. Peitai, o le fa’amasinoga o lo’o o mai fa’atasi ma le alofa o le Atua. O le fa’amasinoga e le tatau ona taunu’u, pe afai e fa’alogo ma liliu le nuu i le Atua. Lea foi ua fa’ailoa e le Atua, o le a tau le Atua mo Isaraelu, e fai ma auala o le talitonu ai o tagata. Peitai, le nuu e le talitonu lava o latou

Page 51: Iulai – Tesema 2021

50

loto i mea e faia e le Atua. Peitai, e i ai lava le avanoa, pe a fai e salamō ma liliuese mai le agasala. Tatalo: Le Atua e, fa’ailoa mai lou finagalo, ina ia matou manino i mea lelei e te fai mo i matou. Amene

Aso Lua – Novema 09: “Leoleoga a le leoleo faitoto’a” Tusi Faitau – Sapakuka 2: 1 -14 (The gatekeeper watches) Matua – f.3: “Aua o le faaaliga ua tuuina mo ona aso ua tuupoina, ae tautala mai pe a oo i le iuga, e le pepelo lava, e ui lava ina tusi mai, a ia faatalitali pea i ai, aua e oo mai lava, e le faatuai mai.” Sa faitio Sapakuka i le Atua, sa tali mai le Atua e fa’atali mo le taimi sa’o. O Sapakuka i le tasi itu na ia loto malie e fa’atali mo le Atua ma lana tali, tusa lava po’o le a le taimi. O nisi taimi e le tutusa a tatou fuafuaaga ma polokalame a le Atua, e fa’apea foi i le tatou taimi, ma le taimi a le Atua. Pau lava le mea tatou te fa’amoemoe i ai ma le loto atoa, o le a ia ta’ita’i i tatou i ana fuafuaaga paia. O le Atua o le leoleo faitotoa, e vaai ma galue ma fa’atonu i tatou i le ala sa’o, ina ia mautinoa tatou te le o fiu gofie. Ua fa’amanatu mai lenei fuaitau. Ia aua nei o tatou fiu gofie e fa’atali. Tatalo: Le Atua, a’oa’o matou ina ia aua nei o matou fiu gofie e faa’talitali. Amene.

Aso Lulu – Novema 10: “Filemu mai le falevaai” Tusi Faitau – Sapakuka3: 8 -19 (Silence at the watchpost) Matua – ff.17-18: “E ui lava ina le fuga mai le mati, e leai foi ni fua i vine, e iu vale le fua o le olive, e le tupu mai foi ni mea e ai.” O le tatalo a Sapakuka, ua avatu ai le viiga i le Atua. Ua tatou vaai ia Sapakuka o se tagata e tumu i mau fesili ese’ese sa fesili ai o ia, peitai, sa tatalo pea o ia i le Atua. Na tali mai le Atua ia Sapakuka, ma o inei ua iloa ai e Sapakuka, pau lea o le tali mautu, o le fa’alagolago i le Atua, e ala i le tatalo, ma tu’uina atu le viiga i le Atua. Sa talitonu ma tumau Sapakuka i le Atua, ma ia talitonuina le Atua. O le auala lea na tatalo ai Sapakuka ia fa’afoi atu le viiga i le Atua, aua o ia na faia mea uma, e pule foi i mea uma. E ui ina tatou fa’afesagai ma vevesi, ae o lo’o silafia e le Atua mea uma, ma e ao ona avatu le viiga i le Atua. Tatalo: Fesoasoani mai ia ou mafai ona ou vivii atu i lou igoa paia i taimi lelei ma taimi leaga. Amene

Aso Tofi – Novema 11: “Amiotonu tagata vaai” Tusi Faitau – Sefanaia 1: 1- 13 (The righteous watchman) Matua – f.12: “O ona po foi ia ou te suesue ai Ierusalema i sulu, ona ou taui atu lea i tagata o e ua to’a i luga o ulu o a latou uaina, o lo’o fa’apea i o latou loto. E le faia e le Alii se mea lelei, na te le faia foi se mea leaga.” Ua fa’amanatu mai e le tusi o lenei aso, le amiotonu a le Atua, e le mafai ona alo’ese mai tagata uma lava. Po’o tagata lelei, po’o tagata leaga, e le mafai ona fa’apito lona alofa i se tasi. Aua o ia o le Atua amiotnu. I le vaega o le tusi a Sefanaia ua fa’amamafaina i lenei aso, ua tatou iloa ai le ese’esega o tagata o lo’o siosioina i tatou, o tagata leaga ma tagata lelei. Peita’i e le mafai ona alofia lea i le silasila a le Atua ma lana amitonu e fa’ataunu’uina lava e tusa ma fa’atinoga a le tagata na fai. E tatau ona tatou manatua, o le Atua o ia o le tagata vaai e amiotonu, ma e le fa’apito

Page 52: Iulai – Tesema 2021

51

lana silasila i se tagata, ae o’o lava lana fa’amasinoga, pe afai e liliuese le tagata mai le agasala. Tatalo: Fesoasoani mai ina ia matou iloa o lau Afio o le Atua amiotonu. Amene

Aso Faraile – Novema 12: Fa’aeteete Tusi faitau – Sefanaia 2: 1 -7 (Take heed) Matua – ff.1-2: Ia outou faapotopoto outou, i nā faapotopotoina ia outou, le nuu e le manaomia, manu e lei fanau mai le pule, o loo mavae atu le aso e pei o le aputi o saito, manu e lei oo mai le toasa tele o le Alii.” O le fa’amanatu a Sefanaia ia Isaraelu, e salamo mai le faia o le agasala. Aemaise lava i tagata e le o talitonu ma fa’atālatu pea, ina ia latou salamo, aua o le a o’o mai le toasa o le Atua. O lo’o apoapoai atu Sefanaia, ia liliuese mai le agasala, ae fai le amitonu, manu o lo’o i ai le taimi e salamo ai ae foi i le Atua. O le Atua malosi ma le Atua faivavega. Le Atua na ia saunia le tala lelei mo tagata uma e ala i lona alo o Iesu Keriso na maliu mo tagata agasala. Tatalo: Le Atua e, ia e aumai mo i matou le loto e iloa ai ona salamo, ma pipii atu i lau afio o le ola. Amene

Aso Toonai – Novema 13: Fuata’i e le tagata vaai. Tusi Faitau – Sefanaia 3: 8 – 20 (The watchman restores) Matua – f.20: “O ona po ia ou te au mai ai outou, o ona po fo’i lava ou te fa’apotopotoina ai outou, ou te avatu ai lava ia te outou le igoa ma le viiga i nu’u uma o le lalolagi, pe a ou fa’afoisia la outou tafeaga, o outou o vaai i ai, o lo’o fetali mai ai le Alii.” I le toe vaega o mataupu a le tusi o Sefanaia, ua suia ai le manatu autu i lona ita tele, i le feau o le toe fuatina. O lo’o matua naunau le Atua i ona tagata, ina ia latou iloa le uiga moni o le ola toe fuatai, ina ia mafai ona mautu ma lelei le so’otaga ma le Atua. Ua toe fuata’i e le Atua le lagoa sa’o ma le amiotonu i ona tagata. A’o tatou maitauina lenei vaega o le tusi a Sefanaia, o lo’o tatou iloa ai le Atua o le tagata vaai, na te fuata’i o tatou ola i le mea moni. E le finagalo le Atua ia fa’asala i tatou, ae finagalo le Atua ia tatou iloa le moni ma le sao. E le mafai e le Atua ona tuua i tatou, e ia i pea ma i tatou i aso uma. Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai ina ia matou tumau pea ia te oe e maua ai le ola. Amene.

Amata mai le fa’aiuga: Faitauga mai Perofeta laiti – 2 Ia olioli outou afafine o Siona

Beginning at the end: reading from the Minor Prophets – 2 Rejoice, o daughter Zion

Aso Sa – Novema 14: Manatunatu i ou ala Tusi Faitau - Hakai 1 (Consider how you have fared) Matua – f.5: “O lenei, o loo faapea ona fetalai mai le Alii o au. Ia outou mafaufau i outou ala.” E lua ni feau taua o lo’o aumai e le tusi a Hakai i lona mataupu 1. O lo’o taua e Hakai i lana tusi lenei i lona mataupu muamua. O lo’o tautala Hakai mo le Atua, ma lona lui’ina o tagata e mafaufau pe fa’apefea ona lagona le loto fiafia. Na mafua ona fa’amalosi atu Hakai i tagata, ona ua maitauina e le Perofeta, ua agai tagata e fa’aleleia muamua o latou aiga, ma fa’amuamua mea sa loto i ai, ae ua fa’atuatuanai le

Page 53: Iulai – Tesema 2021

52

malumalu. Na tu’u e le Atua i tagata se lu’itau tele, e taumafai e fa’auma le galuega. Ou te fa’atasi ma outou. O le auala foi lea sa lu’iina ai e le Atua loto o Serupapelu ma Iosua ma tagata na totoe mo le fa’aumaina o le malumalu e tapuai ai tagata i le Atua. Tatalo: Le Atua alofa e, aumai moi matou le loto tele e fai ai ma matou galuega. Amene

Aso Gafua – Novema 15: “Aua e te fefe ma ia loto tele” Tusi Faitau - Hakai 2(Take courage … do not fear!) Matua – f.5b: “O lou agaga o loo tumau ia te outou, aua le fefefe outou.” O le feau lea a Hakai sa tu’uina atu ia Serupapelu ma Iosua, e fai ma fa’amalosi au i o latou loto, fa’atasi ma i latou sa galulue malosi mo le fa’aumaina o le malumalu. Aua le fefefe, ma ia loto tele. O le Atua o lo’o auai fa’atasi ma outou. O lona malosi ma lona mana atoa, na te foai atu lea i outou loto e fa’aumaina le galuega ua outou filifili e fai mo le Atua. O latou loto sa tumu i le alofa i le malumalu ua gaogao e peiseai o se fale ua le amania. Peitai, o le agaga o le Atua, na ulufia ai loto o le au galulue, na mafua ai ona latou lagona le loto tetele ma le lē fefefe e fa’aauauina le galuega se ia maea. Tatalo: Le Atua e, aumai lou agaga ia matou malolosi ai, e faia au galuega. Amene

Aso Lua – Novema 16: “E paia lē o lo’o ti’eti’e i le solofanua.” Tusi Faitau - Sakaria 1:1 – 17 (The divine horsemen) Matua – f.16b: “Ua ou foi atu i Ierusalema ma le alofa.” O Sakaria o le lona lua o perofeta na fa’atuina e le Atua e faʻamalosiau i tagata e faʻauma ona toe fausia le malumalu. O se fesili sa fesiligia i le taimi o le tafeaga i Papelonia o le mafuaaga na ave fa’atagataotauaina ai o latou tuaa. O le tali a Sakaria o lo latou le salamo ma toe foi i le Atua. Na iloa e le Perofeta le fa’aliga i le po i le tagata na tietie i le solofanua na fa’atamilo i le lalolagi. O aai o Iuta o le a tumu i le manuia ma fa’amafanafanaina Siona e le Alii, aua e i ai le taimi a le Atua, ma e tatau ona fa’atuatua i ai tagata uma. Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai ina ia matou ave le tala lelei mo outagata. Amene.

Aso Lulu – Novema 17: “Toe fo’i i Ierusalema” Tusi Faitau - Sakaria 2 (Return to Jerusalem) Matua – f.10: “Le tama fafine a Siona e, ia e alaga ma ia olioli, aua faauta, out e alu atu, ma ou nofo i totonu ia te outou ia te oe, ua fetalai mai ai le Alii.” I le faʻaaliga lona tolu i le po, na vaʻaia e Sakaria se tamaloa ma se fua o le a fuaina le toe faʻaleleia ma toe fausia Ierusalema. Na fa’aali ane agelu e toalua i le perofeta e fa’amatala le uiga o le fa’aaliga. I le faʻaaliga lona lua (1: 18–21), o malo na faʻatoʻilaloina Ierusalema ma Iuta na faʻatoilaloina latou na saunia le ala mo le toe fausiaina o le malumalu. O le tele o manatu o lenei valoʻaga o le tuputupu aʻe ma le manuia o le malumalu o se mea e fa’atatau i le lumanaʻi. E faia e le Atua nei mea uma aua e toe afio o ia faʻatasi ma ona tagata pei o aso o le vao na afio ai le Atua i le fale fetafai. Tatalo: Le Atua e, afio mai e mafuta ma i matou ina matou iloa ai lou mamalu. Amene.

Page 54: Iulai – Tesema 2021

53

Aso Tofi – Novema 18: “O le tu’ugālamepa ma olive.” Tusi Faitau - Sakaria 4 (The lampstand and olive trees.) Matua – f.6b: “E le o le fitafita, e le o le malosi, a o lou agaga ua fetalai mai ai le Alii o au.” I le vaʻaiga o le po lona lima, na vaʻaia e Sakaria le tu’uga lamepa auro ma ona lamepa e fitu. i itu uma o le tu’ugalamepa sa i ai ni laau olive se lua. O le mafuaʻaga, o le faʻaaliga o le faʻamalosia lea o taʻitaʻi i le toe fausiaina o galuega, e pei o Serupapelu le kovana ma Iosua le Faitaulaga Sili. Na maua e Iosua le atoaga o le valoʻaga i le faʻaaliga lona fa i le mataupu e 3 ma o iinei foi na maua ai e Serupapelu lana molimau. E faʻapena foi Serupapelu ma Iosua, o laʻau olive e lua o loʻo fai ma sui o tofi tau tupu, na manaʻomia le faʻamalosiʻau ina ia tumau le maeʻa o le malumalu ma molimau i le mana o le Atua i malo na siʻomia ai i latou. Tatalo: Le Alii e, o matou o ou tagata ua valaauina e avea ma malamalama i nuu ese. Amene

Aso Faraile – Novema 19: “Afio mai ma le filemu ma le manuia.” Tusi Faitau – Sakaria 8 (Coming peace and prosperity) Matua – f.3b: “….e igoa Ierusalema. O le aai e faamaoni, o le mauga foi o le Alii o au, e igoa lea, O le mauga paia.” Ua fa’ailoa mai e le mataupu e 8 o le tusi a Sakaria, o se lumanai lelei o le a mafai ona maua e tagata o le nu’u o le Atua, lea na folafola e le Atua e fa’amanuia i ai. O le atoaga o lenei manatu, o le fa’aaliga o le fa’aolataga, po’o le laveaina mo Isaraelu. E le gata o le a afio mai le Atua ma mau fa’atasi ma ona tagata, aemaise le fa’afualoa o lo latou ola, ma le filemu, manuia ma le saogalemu. O le folafolaga a le Atua mo lona nu’u, o le avatu lea o le fa’amalosi au. Mo le au faitau a Sakaria, ia maua le loto tetele e fai ai mea silia ma le lelei mo le Atua, ina ia aua nei fefefe a ia fa’amalosi o latou lima. Ma o le a iloa e tagata uma le afio atu o lo latou tupu ma le malosi fou ma le ola fou. Tatalo: Le Alii e, aumai moi matou lou alofa e fa’apupulaina ai o matou mata e faia galuega lelei. Amene

Aso Toonai – Novema 20: Ua afio mai le tupu o Siona. Tusi faitau – Sakalia 9; 9 -17 (The coming king of Zion.) Matua – f. vaega faiupu 9: “…faauta o le a alu atu lou tupu ia te oe, o ia o le amiotonu ma le faaola, e agamalu o ia o loo tietie i le asini, o le tamai asini foi.” O le mataupu 9 o le tusi a Sakaria, o lo’o fa’atatau lava i le afio mai o le Mesia e laveai lona nu’u mai ona fili. O le valaau mo tagata Ierusalema ina ia latou fiafia i le afio mai o le Mesia, e sau ma lana amiotonu, ma le fa’aolataga mo tagata uma. O Ia o le loto maulalo, ma o le a ia fa’amutina foi taua ma fevaevaeaiga. O le tupu o le a afio mai e le o se tupu na faia ni taua, pe lalaga se toilalo. A’o le tupu lava o le loto maulalo, ma o ia o lo’o i ai le malo e fa’ataunu’u a tatou feau ma galuega, e ala i le fa’atuatua fa’amaoni ia te ia. O le afio o le Mesia i Ierusalema, o le ata lena o le afio mai o le Alii i o tatou loto e maua ai le filemu ma le fa’atuatua fa’amaoni. Tatalo: Le Atua ia saunia i matou mo lou afio mai. Amene.

Amataga i le fa’aiuga: Faitauga mai Perofeta laiti - 3 Malosi i le Alii Beginning at the end: reading from the Minor Prophets – 3 Strong in the Lord

Page 55: Iulai – Tesema 2021

54

Aso Sa – Novema 21: “Malosi i le alofa.” Tusi Faitau – Sakaria 10 (strong in love) Matua – f.6b - 8a: “…ou te faanofomauina foi i latou, aua ua ou alofa mutimutivale i ai ..ou te mapumapu atu ia te i latou, ma ou faapotopotoina i latou.” Ua fa’amanatu mai mo i tatou i le faitau mai ia Sakaria. Le taua o le fa’amalosia o le taua o le alofa. Le alofa mutimutivale ma le loto maulalo. Le alofa e sau mai le ola e o gatasi ma le Atua. O lo tatou malosi e sau mai le fa’alogo, usitai i le Atua, e fa’amalosia ai le loto e alofa. E tatau i le tagata ona tosina atu lona loto i le alofa o le Atua, aua o le alofa lena e puipuia mai i tatou mai mea leaga uma o le olaga. Afai tatou te avea ma vaega o lea alofa o le Atua, o le a faigofie foi ona tatou malosi i le alofa e mafaia ai mea uma o lenei ola. Tatalo: Le Aliʻi e, pe a matou mananaʻo e faia mea sili, tatala o matou loto e iloa ai lou alofa. Amene

Aso Gafua – Novema 22: “Malosi i fa’anoanoaga.” Tusi Faitau – Sakaria 12: 6 -14 (Strong in grief) Matua – f10: “Ou te liligi ifo i luga le agaga o le alofa tunoa. Latou te vaavaai mai ia te au na latou tuia, latou te tagi tui foi ia te ia, e pei ona tagi tui i le atalii e toatasi ma latou faanoanoa ia te ia, e pei ona faanoanoa i le ulu matua.” O le fa’anoanoa o le tasi o itu taua e ‘aafia ai le tagata. E ese’ese auala e fa’aalia ai fa’anoanoaga o tagata, aemaise lava taimi faigata pe a aveesea se ola mai totonu o se aiga. E fa’anoanoa, ma e matua lagona le tulaga maulalo o le olaga i taimi o fa’alavelave. Peitai, ua fa’amanatu mai e Sakaria, e i ai le Atua ma lona alofa tunoa, e mafai ai ona fa’afouina i tatou, ina ia tatou iloa ai, e ui ina fa’anoanoa, ae e i ai le taimi e tafiesea ai. E i ai taimi tatou te fa’anoanoa ai ona sauaga, ma fa’atoilaloina lo tatou ola. Peitai, ua tatou mautinoa, o lo’o i ai lava le Atua, o ia o le Alii faaola, e latalata mai i taimi tatou te fa’anoanoa ai. A tatou fa’anoanoa, ona tatou iloa lea e ai le Atua fa’amanafana i lo tatou ola. Tatalo: Iesu e, foaʻi mai le lototele matou te le sola ese ai mai puapuaga ae ia tumau mai lou alofa tunoa mo i matou. Amene

Aso Lua – Novema 23: “Malosi i taimi faigata” Tusi Faitau – Sakaria 13 (Strong in meltdown) Matua – f.9: “Ou te avane lona tolu o vaega i le afi, ou te fa’ateaese ai le ele’ele ia te i latou, e pei ona fa’ate’aeseina ai le ele’ele o le ario, ou te tofitofiina i latou e pei ona tofitofiina o le auro, e valaau i latou i lou igoa, o au foi ou te tali atu ai ia te i latou, ou te fai ane. O lou nu’u lava i latou, e fai mai i latou, O le Alii o lou Atua lava o ia.” Ua aumai e Sakaria ia te i tatou, le lagona taua e tatau i le tagata ona ia mauaina. O le malosi i taimi faigata. E i ai taimi e tu’uina ai i tatou e le Atua i se vaega o tagata e lilofia i faiga ma puapuaga. Peitai, tatou te fiu i fa’avasega, pe aisea ua fa’afeagai ai lo tatou ola ma nei faigata. Ua tatou iloa ma le mautinoa. E ‘aafia tagata o le Atua i puapuaga ma faigata, ma fa’aletonu. Ma o iina o le a su’esu’eina ai lo tatou fa’atuatua moni, ma le malosi i mea faigata. O lo’o tatou taumafai atu i se auro lelei, o le fa’atusa o le finauina o mea lelei mo le Atua, o le a fa’aosofia ai i tatou e fa’amalosi ina ia tausinio mo mea lelei mo le Atua. O fa’afitauli ma lu’itau, e na o le tatalo e mafai ai ona aveesea, e fa’amalosia ai o tatou loto e fai mea sili mo le Atua.

Page 56: Iulai – Tesema 2021

55

Tatalo: Le Agaga Paʻia, suia aʻu ma luʻiina aʻu ia avea ma tagata e malosi i taimi faigata. Amene

Aso Lulu – Novema 24: “Liusuavai le malosi.” Tusi Faitau – Sakaria 14 (Strong in meltdown) Matua – f.9: “E fai foi le Alii ma tupu i le lalolagi uma lava, o lea aso ua nao le Alii ai lava, ma lona suafa e autasi lea.” Ua tautala Sakaria i le tulaga malosi o le Atua, ma e tumau lona maualuga e fai ma tupu, ma o lona suafa e fa’atumauina lava lea. O le malosi o le Atua e mafai ai ona ia faia se fa’amasinoga tonu. Na aumaia le fa’asinomaga amiotonu mo le tagata e iloa ona filifili e foi i le Atua. O le tala i le toasa o le Atua, o lo’o mafai ai ona tatou iloa le uiga moni, o lona malosi, ma lona maualuga, e mafai ai ona ia faia fa’aiuga e patino lava i lona finagalo. Peitai, tatou te iloa le Atua o ia o le tupu ma nao Ia lava e au lana pule i tuluiga uma o le lalolagi. A o’o mai le toasa o le Atua, ona tatou maua lea o le laveaiga i lona alofa tunoa, na te fa’atoilaloina mea le tonu, e fa’afilemu mafatiaga o le loto, ma aumai le loto aano i ai tatou e iloa ai lona mamalu silisiliese. Ae o le toʻasa o le Atua o le laveaʻi le alofa tunoa. Na te fa’atoilaloina le lē tonu, toʻafilemu manuʻa fa’aletino ma liua loto maaa i loto o aano. Tatalo: Le Tama alofa e, aua nei o matou masalosalo i lou alofa e laugatasia uma ai i matou. Amene

Aso Tofi – Novema 25: Malosi i taimi o le vaivai Tusi Faitau – Malaki 1 (Strong in vulnerability) Matua – f.10a: “O ai lava so outou na te punitia fua faitotoa? Tou te le tafu fua le afi i lau fata faitaulaga.” Ua fa’ailoa mai e Malaki, o le Atua i lona lava mana ma lana pule lē fa’atuaoia mo ona tagata, ina ia latou iloa le taua o le fa’atinoina o mea lelei, ma o le uiga taua lea na ia ofoina mai ia te i tatou, na te mafai ai ona ia faia galuega lelei mo ona tagata. O lona alofa talimalo, ua tatou maua ai fa’amalologa, ma le loto fa’amagalo, ma tatou savavali ese ai mai le fa’alumaina, e pei ona fa’alumaina o Iesu i lona tautau ai i le satauro, a’o taufaifai tagata ia te ia. Peitai o nisi Kerisiano, ua avea galuega lelei ua latou fa’ataunu’uina, ma ala o le tauleleia oi latou ona o a latou galuega, e atagia ai le Atua. Ae pei ona fai mai o Paulo, pe a tatou vaivai ma tatou tiga, tatou te malolosi, aua o le vaivai o le Atua na tatou malolosi ai. Tatalo: Le Aliʻi e, tatala o matou loto, ma foaʻi mai ia te aʻu le agaalofa i aso uma. Amene

Aso Faraile – Novema 26: “O le malosi e maua i fa’amanuiaga.” Tusi Faitau – Malaki 3: 1 -12 (Strong in blessing) Matua – f.10: “Ina aumaia mea e sefulu ai a outou mea uma lava i le fale e tuu ai mea, ina nei i ai mea e ai i lou fale, ma ia outou tofotofo mai ia te au i lenei mea, ua fetalai mai ai le Alii o au, pe ou te le toina ni puipui o le lagi mo outou, ma sasaa atu le manuia mo outou, ina seia silisili ona tele.” Ua fa’amanatu mai e Malaki, le taua o le ofoina atu ma le loto o mea ua maua mo le Alii, ma o ia mea na maua mai i le malosi, ma galuega a tagata. Ua fa’amanatu mai e Malaki, le taua o le ola faitaulaga e ao ona faia e le tagata ma le loto atoa. O taulaga ma mea e faia ma le loto malie, o le a avea ma puna o fa’amanuiaga e sasaa mai e le Atua mo le tagata. O le taua lea o le olaga fa’aKerisiano, o le fiafia e ofoina atu mea

Page 57: Iulai – Tesema 2021

56

alofa ma taulaga mo tagata, e pei ona tatou ofoina atu taulaga ma meaalofa mo le Atua. O le olaga faitaulaga ma le lima foai, e le tatau ona faia o se tofotofoga, ae ia faia o se fa’atinoga taua ma lelei e mai le loto fai mea sili o le tagata mo le Atua. Tatalo: Le Aliʻi Iesu. faamalosia i matou ia iloa ona talia ma le foaʻi atu e maua faʻamanuiaga. Amene

Aso Toonai – Novema 27: “Malosi ma le onosai” Tusi Faitau – Malaki 3: 13 – 4:6 (Strong in waiting) Matua – f.4:2: “Ao outou o e matatau i lou igoa, e alu ae ia te outou le la o le amiotonu, e i ai foi le mea e malolo ai i ona apaau, e o atu foi outou ma osooso, pei o tamai povi i le fale povi.” O le toe vaega o le tusi o le Feagaiga Tuai, a’o le iuga foi lea o le leo fa’aperofeta o le Atua mo le lalolagi. E le toe foaina mai e le Atua nisi avefeau ia Isaraelu, e mulimuli i lona fnagalo, ma ofoina atu le lapataiga o le fa’amasinoga mulimuli o le a o’o mai. O se feau o lo’o atagia ai le fausaga o le Feagaiga Fou. O le feau mulimuli o le Feagaiga Tuai o le lapataiga i le fa’amasinoga o le a o’o mai. O lo’o taua e Malaki, o lea fa’amasinoga o le a fa’asaoina ai tagata na usitai ma fa’alogo i le Atua, a’o i latou sa le fa’alogo, o le a fa’atoilaloina. O le usitai i le finagalo o le Atua, o le a mafai ona maua ai fa’amanuiaga e tele, ma maua manuia ua saunia e le Atua mo i tatou. Tatalo: Le Atua e, galue mai ina ia matou gauaʻi i lou finagalo e iloa ai le sa’olotoga moni. Amene

O Fa’avae – 1 Filifiliga mo le fa’amoemoe Foundation – 1 Choices for a purpose

Aso Sa o le Etiveni (Advent Sunday) Aso Sa – Novema 28: “Tuaa na faavaeina.” Tusi Faitau – 2 Samuelu 22: 29 – 37 (Founding fathers) Matua – f.29: “Aua o oe lava le Alii e, o lou lamepa, e fa’amalamalamaina foi e le Alii lou pouliuli.” O le Aso o le Etivaeli i le kalena Fa’a-Kerisiano, o se vaitau e fa’amoemoe ai i le afio mai o Keriso, o le malamalama o le lalolagi. O le ata o le Mesia ua leva ona fa’atalitali i ai le lalolagi. O upu o lenei aso, o le pese fa’afetai a Tavita o le fa’amanatuga o le Atua sa fa’amaoni i ana folafolaga. O lo’o tatou iloa ai le Atua o Isaraelu, o ia o le Lamepa i le pogisa. O ia foi sa fa’ata’atiaina se fa’avae o le nu’u o Isaraelu i luga o le fa’avae o le suli mai ia Tavita mai le laina i Peteleema, ma folafola se fa’avae fou i le va o le Atua ma lana tagata. A’o e mafaufau i le amataga o lenei vaitau i nei aso. manatua ia fa’avae lo tatou ola i le fa’avae o le fa’atuatua. Tatalo: Le Atua foafoa, matou te faʻafetai ia te oe ona o lou malamalama o loʻo faʻasusulu mai pea i lo matou pogisa. Amene

Aso Gafua – Novema 29: “O faavae natia.” Tusi Faitau – 1 Tupu 5 (Hidden foundation) Matua – ff.13 – 14a: “Ua togia tagata e le tupu o Solomona mai ia Isaraelu uma, o e ua togia foi e tolu sefulu o afe o tagata. Ua auina atu i latou i Lepanona, o le masina ma le sefulu o afe, o le masina e tasi sa i ai i latou i Lepanona, a o masina e lua sa i ai i o latou aiga.”

Page 58: Iulai – Tesema 2021

57

O le fausiaina o le malumalu o le Atua, na amata i le feagaiga na osia e Hiramo ma le tupu o Solomona. O le fa’avae sa le leiloa e se tasi le finagalo o le Atua. Peitai, ua le mafai i le taimi o Tavita le tama o Solomona, ae ua fa’ataunu’uina i le taimi o Solomona. O galuega sa matua tele mea lelei sa fa’atino ai. O le uiga lea o le finagalo o le Atua, o lona taimi e sili ona taua i le fa’agasologa o fuafuaaga fai a le tagata. Aua o lona finagalo na te fuafuaina ai mea sa le mafai ona fa’ataunu’u. Peitai, o le Atua e fa’ailoa mai le iloa o fa’avae na natia i nisi taimi mai lo tatou vaivai. Tatalo: Aʻoaʻo mai matou e fausia o matu olaga i le faʻavae mautu o oe le Atua. Amene.

Aso Lua – Novema 30: “O se nofoaga mautu.” Tusi Faitau – 1 Tupu6: 7 -18 (A dwelling place) Matua – ff.12- 13: “O lau upu i le fale nei ua e faia, afai e te savali i au tulafono, ma e faia au fa’amasinoga, ma tausi i au poloaiga uma ma savali i ai, ona ou fa’ataunu’uina ai lea ia te oe o au upu na ou fai atu ai i lou tama o Tavita. Ou te nofo fo’i fa’atasi ma le fanauga a Isaraelu, ou te le tu’ulafoai foi lo’u nu’u o Isaraelu.” O Isaraelu e talitonu o lo latou Atua, o le Atua e afio i le malumalu. O le i ai o le malumalu o se fa’ailoga i tagata o le Atua e i ai i so’o se mea. O se fa’ailoga o se feagaiga e osia i le va o le tagata ma le Atua e pei ona folafola i le tupu o Tavita. O le vaaia o le ma’atulimanu o le malumalu, o se fa’ailoga lea o lo’o iloa ai le fa’atasi mai o le Atua i ona tagata, ma o le a fa’aalia ai le Atua o lo’o galue pea. O lo’o aumai mo i tatou se ata, o le lagona e tupu ae i tagata lolotu ma tagata Kerisiano, ina ia fausia malumalu. Aua o le fa’ailoga ia aloaia ma mamalu se nofoaga e mafai ona afio ai le Alii, ma maua ai se mafutaga vavalata a le tagata ma le Atua. O le malumalu o le fa’ailoa lea o le manomia e le Atua o se fale e tapuai ai ona tagata fa’atuatua. Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai ina ia matou faia se fale e te afio ai, ma mafuta ai ma i matou. Amene.

Aso Lulu - Tesema 01: “Olioli ma fetagisi” Tusi Faitau - Esera 3 : 6 – 13 (Joy and weeping) Matua – ff.11b,12: “Ona alaga lea o le nuu uma i le aaga tele i viiga i le Alii, ona ua faavaeina o le fale o le Alii. E toatele le au faitaulaga, ma sa Levī, ma matai sili e na toeaina, ia latou vaaia le uluai fale, ua fetagisi ma le leo tele ina ua faavaeina o lenei fale io latou luma; e toatele foi na alalaga ona o le fiafia ua leo tetele.” O se vaaia e manatua le fetagisi mo i latou o augatamᾱ, na muamua ona fausia mea na faavaeai. I o tatou vaitaimi e faigofie ona fiafia e toe fausia o se malumalu poo se fale ina ia tuu i lalo peitai, o loo i ai le faanoanoa loloto, ona o tagata na fausia o ia mea, e faatupuina ai lagona ona o mea ua tuanai. Pea toe fausia se faavae fou mai le faavae tuai, e taua le toe manatua o i latou ua mavae atu ma faia o ia mea, faapea foi le mafaufau i se fausaga fou o lea tulai mai ai. E faapea se manatu o le tala lelei i lenei taeao, o le toe fausia o le Malumalu lona lua e le nuu o le Atua e Serupapelu, o le olioli ma le fiafia i mea ua faatino, faapea ai le mafaufau loloto e manatua ai le augatamᾱ ma mea na latou fa’avaea, ae maise le vaavaai atu i le lumanai ma mea o lea tutupu mai. Tatalo: Aumaia iai matou ma tuuina atu o le viiga ma le fetagisi, e manatua ai le faaolaina o le nuu mai puapuaga. Amene

Aso Tofi - Tesema 02: “Pe a luluina le fa’avae” Tusi Faitau - Galuega 16 : 16 – 31 (When foundations are shaken)

Page 59: Iulai – Tesema 2021

58

Matua – ff.25,26: “O le tulua o po ma ao, ua tatalo ai ma pepese o Paulo ma Sila i le Atua; ua faalogo foi ia te i laua e ua noanoatia. Ona faafuasei mai lea o le mafuie tele, ua luluina ai faavae o le fale puipui; ua matala mai ai uma faitotoa, ua maunuunu ai foi o latou noanoaga uma lava.” O le mafuie tele ua luluina ua tatou iloa, o le mafuie e lepetia ma faleagaina ai o fale, faapea mea totino peitai, o lenei mafuie ua faailoa mai, o le mafuie ua aumaia le ola ma le faaolaina. O se vaaiga ia Paulo ma Sila ua faaolaina mai le falepuipui, faapea ma tagata sa noanoatia ua maua le tala fou, faapea le leoleo o le falepuipui ua faaolaina mai le faasalaga i le oti, pe ana sosola i tua auauna mai le fale puipui. O le faasaolotoina mai le agaga ia maua e i latou uma, o le leoleo ma lona ‘ᾱiga atoa ua maua le ola fou, e ala ia Keriso Iesu. O le luluina o faavae o se mea tāua foi lea. O le luluina o le ola ina ia toe maua le olaga fou, o le avanoa e fa’afou ai o mea uma i le tino, le loto, ma le agaga, ma aga’i ai pea i le lumanai e ala ia Keriso Iesu. Tatalo: Aumaia le sa’olotoga mai lau afio, fesoasoani mai ina ia maua le agaga o le faailoa atu o le olataga mo tagata uma. Amene

Aso Faraile - Tesema 03: “O mea uma ua lepetia, au avea ma faavae mautū” Tusi Faitau - Ieremia 51 : 1 – 16 (Nothing left but foundation) Matua – f.5: “Auᾱ e ui lava ina tumu lo latou nuu i le agasala i le Paia o Isaraelu, e le tuua Isaraelu, poo Iuta e lona Atua, o le Alii o ‘au.” O le tala a Ieremia i le mataupu e 51 e faigata lona faitauina. O le tala o loo taoto ai upu, i le faasalaina o Papelonia, o nuu na faapologaina le nuu o le Atua. E faapea foi se faamanatu i le kerisiano faapea ai le amataga fou ua faia e Keriso Iesu i lona toetu ma lona aveinaa’e. O le folafolaga mo i latou uma o e mulimuli ia Iesu. Ua iloa o le Tulafono i le Feagaiga tuai e tatau ona mulimuli i ai peita’i, ua ave’esea e ala i le Tulafono fou e ala ia keriso Iesu. O le faavae ua avea le amiotonu a le Alii e faaolaina ai le Iutaia, ma nu’uese e ala ia Keriso Iesu. O va’aiga e ona fa’atusa ia Papelonia ma mea e oo mai ia tatou petai, o mea ia ua lepetia e pei o le Togiola ua faia e Iesu Keriso mo i tatou. Ua a’oa’o mai Ieremia i mea na tatou leaga ai, toe a’oa’o tagata ina ia liliuese mai le olaga tuai, o fa’avae fou ua faia e Iesu Keriso ina avea i tatou ma palealii o lana foafoaga. Tatalo: Aumaia o lou agaga ia avea ma tagata fou I o matou ‘ᾱiga ma le sosaiete. Tafiesea mea e faaleaga ai le sosaiete, a ia maua le ola fiafia ma le mafuta faatasi. Amene

Aso Toonai - Tesema 04: “O le faavavau o Ierusalema fou” Tusi Faitau - Sakaria 12 : 1 -5 (The eternity of the new Jerusalem” Matua- f.5: “O le alii o Iuta latou te faapea i o latou loto, E fai mo’u malosi o e nonofo i Ierusalema i le Alii o ‘au lo latou Atua.” Ua fa’ailoa mai e Sakaria i se va’aiga na ia iloa ‘le Ierusalema fou faale lagi’, o le mᾱlō e lē fausia i mea fa’ale lalolagi, o le malumalu ua fa’avaeina ma le lē fa’aleagaina, o le malumalu e le ponᾱ i auro ma ario, o le malumalu e faamaulaloina ai o mᾱlō ma agelu, o le malumalu fa’ale lagi e tumau e faavavau. O se va’aia e le tusa ma va’aiga i ona po nei. Ua fa’atuatuana’i i va’aiga e pei ona masani mai augatamᾱ, a ua fiafia i le tekenolosi, ua fiafia e atia’e ma fa’afou o mea uma. O tupulaga ua faaleagaina paneta o le lalolagi, ua siisii le sami, ua faaleagaina le tau, ua tafia le aisa i matῡ ma saute, o le lalolagi ma le tamᾱo’ᾱiga ua fa’aumatia. Ua fa’ailoa mai e le

Page 60: Iulai – Tesema 2021

59

perofeta, e le mafai e se mea ona fa’aleaga le fa’atumauina o le fa’avavau o Ierusalema fou e pei ona faia e le Alii e ala ia Keriso Iesu. Tatalo: Fa’amagalo mai i matou ona o mea ua fa’aleaga ai lau foafoaga. Fesoasoani mai ina ia va’ava’ai atu i lau afio, ma fa’atino o lou mᾱlō i le lalolagi. Amene

O fa’avae - Foundations 2 Fausia ma le fuafua tatau - 2 Building with care

Aso Sa - Tesema 05: “Fausia fa’atasi” Tusi Faitau - Efeso 2 : 11 – 22 (Built together) Matua – ff.14,15a: “Auᾱ o ia lava o lo tatou leleiga, ua na faia ia tasi e sa faalua, na na soloia foi le pa vaeloto o le feitagai sa vaeluaina ai; auᾱ ua ia faaumatia foi i lona lava tino le Tulafono i poloaiga ma faatonuga”. O le tala i fafine mai Afghanistan, na fa’anoia le malumalu e faia a la latou tapuaiga, ma tamaiti fa’apea ma tamaita’i. Na fa’atagaina le malumalu peita’i, na lē fa’atagaina i latou e fa’aaogᾱina kapoti o le fale. O le tasi aso ua o’o mai le vai, ua susu uma le malumalu, ua fia maua se salu e salu ese ai le vai, ma fa’amama kapota peita’i, ua loka e le ekalesia ma lē fa’atino ai le galuega e pei ona fuafuaina. O se vaaiga fa’ale-fa’atuatua, ua iloa ai le ekalesia ua tapuni le faitotoa e ulufale atu ai o tagata, ua vaeluaina ai le ekalesia ma ona tagata. Ona faia lea e le faifeau le talosaga, sa fa’apea fo’i ona faalogologo i upu folafola a le faifeau mo tagata uma. O le mea na tupu, ua toe tatala faitotoa o le falesa, fa’apea kapoti ina ia taumafai e solo ma ia tu’u fa’alelei o mea uma, ua fa’atasia ai tagata uma o le aulotu, fa’apea ma tamaiti ma tinᾱ, e le oni tagata e lolotu i le faapotopotoga, aua ua mafuta fa’atasi, galulue fa’atasi, ua avea ma tagata lolotu i le ekalesia. E fa’apea se tala a Paulo ia Efeso, e le o le Tulafono, ao le alofa tunoa e ala ia Keriso Iesu e fusia ai tagata uma i mafutaga, galulue ma ola fa’atasi e ala i le Togiola ua faia e Iesu Keriso mo tagata uma. Tatalo: Le Alii e, seia e aveesea pa vaeloto o le fevaevaeai, a ia avea le alofa tunoa o lau Afio e faatasia ai i matou uma i le mafuta faatasi. Amene

Aso Gafua - Tesema 06: “Fausia ma le faaeteete” Tusi Faitau - 1 Korinito 3 : 6 – 15 (Built with care) Matua - ff.11 – 13a: “Auᾱ e le mafai e se tasi ona tuuina se isi faavae i le ua uma ona tuuina, o Iesu Keriso. I luga o lenei faavae, afai e ati a’e ai e se tasi i le auro, le ario, le maa taua, le laau, poo le vaofalī, poo tagutugutu o saito; o le a faaalia galuega a tagata taitoatasi; o le a faailoa foi e le Aso.” Ua faailoa mai e Peteru (1 Peteru 2:5) na faia e le Atua le tagata ma ‘maaola,’ O lea foi ua faailoa mai e Paulo, o i tatou sa faia o le ‘Malumalu o le Atua’ (f 9) O tagata na fausia i fa’avae mautῡ, o fa’avae o le Atua alofa, o le fa’avae e tumau ma fa’avaeina mo ona tagata. O le fa’ailoa mai i upega tafa’ilagi o le fa’avaeina o le soifuaga, e fa’atauina ai tagata (human trafficking), o auala i nei onapo ua fa’aalia o mafaufauga ma le atina’e i le olaga nei. O ala e le talafeagai, o le sauaina o tamaita’i, ae fa’apea fo’i le fiafia i ai le tagata mativa, ona ua fa’aonᾱ i le ava o’ona, ma le mariuana, o le a fa’aauau ai pea i le faita’aga ma le mulilua. O le tatalo ina ia aumaia le faamoemoe, le faatuatua ma le alofa e pei ona aumaia e Iesu, o le mea’alofa a le Agaga mo le Ekalesia mo tagata uma ina tala’i atu le olaga toefuataiga o le mᾱlō ma ona tagata fa’atuatua, o le tagata ua avea ma ma’aola ma tu’uina le loto ma le fa’aeteete.

Page 61: Iulai – Tesema 2021

60

Tatalo: Le Alii e, aumaia le mea’alofa o le fa’amoemoe, le fa’atuatua fa’apea le alofa ina ia atagia le auro ma le ario, o le ma’aola e fa’ailoa atu o lou alofa. Amene.

Aso Lua - Tesema 07: “Fausia ma fuafuaga lelei” Tusi Faitau - Mataio 7 : 24 – 29 (Careful building) Matua – ff.24,25: “O lenei ai se faalogo i a’u upu nei , ma faia e ia, ou te faatusaina o ia i le tagata poto, ua na faia lona fale i luga o le papa; ona to mai lea o uaga, ua oo mai fo’i tafega, ua agi mai foi o matagi, ua pesi mai i lea fale, a e lei paῡ lava ia; auᾱ ua faavaeina i luga o le papa.” Ina ua tautala Iesu i le fa’avaeina o se fale i luga o le papa, ma a’oa’o mai i luga o le mauga. O le a’oa’oga e fa’avae i le papa mautῡ e le maluelueina. Aisea tatou le fiafia ai e fausia o tatou fale i luga o ana a’oa’oga? O le papa e sili atu lea i le oneone peita’i, e le faigofie. O le avea ma tagata e fa’atupuina le filemu, o le soifuaga ma le mativa, o le fetagisi faapea le gaualofa faatasi, o le sauaina ona o le amiotonu mo isi tagata. – e le faigofie lona fa’ataunuuina, o le fa’avae e tumau e fa’avavau. O lenei ua fa’atusa e Iesu i o tatou tagata, o le soifuaga e fa’avae i le oneone ma le papa – o le vala’au e toe silasila i ai le tagata i lona olaga. O nisi tagata ua a’oa’o mai i le lauga a Iesu i luga o le mauga, ina ia fa’avae o tatou fale i luga o le papa, e ui ina faigatᾱ lona fa’atanu’uina peita’i, o le Togiola ua faia e Iesu mo i tatou, o le papa lea e fa’avavau e mafuta ai fa’atasi ma le Alii. Tatalo: A’oa’o mai ina ia a’oa’o atu o lou alofa, e ui ina faigatᾱ lona fa’atinoga. Amene.

Aso Lulu - Tesema 08: “O le maa ua lafoaina” Tusi Faitau - Luka 20 : 9 – 19 (The rejected stone) Matua - ff.16,17: “Ua alu atu ia ma faauma ia tagata galulue i vine, e tuu atu foi le tovine i nisi tagata. Ua latou faalogo atu, ona latou fai mai lea, “Aua ne’i faapea.” Ona silasila o lea o ia ia te i latou, ua faapea atu, “Se a foi lenei upu ua tusia, ‘O le ma’a na lafoaiina e tufuga fai fale, ua avea lea ma maa tulimanu aupitoaluga?”. O faitauga i lenei aso e toe mafaufau ai i va’aiga, ma saunoaga a le Alii i lo tatou soifua ma lo tatou ola. Ua fa’ailoa mai e Iesu, o se ma’a na faia mo le fa’avaeina o se nofoaga mautῡ, o le taula, o le maa-tulimanu e fa’avae ai le fale, a ua lē fa’aaogᾱina, ma lafoaiina. E faapea le va’aiga a le tele o tagata ia Iesu na lona taunu’u mai, ma lē talia ai o ia. O le ma’a tulimanu e avea ma fa’avae e faia ai le fale, ua lafoaiina ma le talia. O le oo mai o Iesu, ua le tausia le aganu’u e pei ona tausia, fa’apea ma mea ua fa’alavelave ai i o latou manatu, ma lē lagona ai e tagata le fa’ataunuuina o lana galuega. O le lē fiafia ma ua latou le maua ai le fa’aolataga e pei ona ofoina mai, ma ola ai i le fa’atuatua ma avea ma ma’aola e fa’aolaina ai le lalolagi atoa. Tatalo: Aumaia o taiala lelei e faamalolosi ai. Amene.

Aso Tofi - Tesema 09: “I luga o lenei papa” Tusi Faitau - Mataio 16 : 13 – 20 (On this rock) Matua – ff.15-18a: “Ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, “A o outou, pe se a la outou upu ia te au, po o ai?” Ona tali atu lea o Simona Peteru, “O oe o le Keriso, le Alo o le Atua soifua’’ Ona tali atu lea o Iesu ia te ia “Amuia oe … Ou te fai atu nei a’u ia te oe, O Peteru oe, ou te atiae foi la’u ekalesia i luga o lenei papa, e le mafai foi e faitotoa o seoli ona manumalo i ai.”

Page 62: Iulai – Tesema 2021

61

O le va’aiga a Peteru e manino lana va’ai, i le iloa o Iesu i Kaisareia Filipo, na va’aia ai e Simona le Mesia, o le Alo o le Atua soifua. O le tagata na te lei va’aia i ai muamua, e pei ona va’aia ma feiloai ai. O se va’aiga fo’i lea a Peteru e manino lana vaaia, ua fa’ailoa mai i le ‘aufaigaluega, o le ala e iloa ai le Alii ma lona afio mai. O le fa’ailoa mai e Iesu i le tagata ua ia va’aia, o le tagata ma ana taleni, ua fa’ailoa e Iesu o mea fou ma mea silisili i lona olaga. O lenei ua fa’ailoa ia Peteru o taleni ma le tamᾱo’ᾱiga e atia’e ai le Ekalesia. Ua silafia e Iesu le olaga o Peteru, faapea foi ma lana ‘aufaigaluega na faafitia o ia ao agai atu i lona satauro. Peita’i o Iesu le foma’i sili, ma le faia’oga ua ia iloa o ia mea faigatᾱ ma fa’ailoa atu, ‘O oe Peteru, o le papa’ O le tagata na ia fa’ailoa le ‘Alo o le Atua’, ua ia avatu ia te ia o aupega sili ma le igoa fou, ‘o oe o le papa’, e le mafai foi e seoli ona manumalo i ai. O lea se lui mo i tatou? Tatalo: Aumaia le malosi e faatonu ai le faia o lau galuega e pei ona vala’auina i ai. Amene

Aso Faraile – Tesema 10: “O le maa e tausuai ai” Tusi Faitau - Isaia 8: 11 – 18 (A stumbling stone) Matua – ff.13,14a: “A o le Alii o ‘au, ia paia o ia ia te outou, o ia lava tou te fefefe ai, o ia foi toe te matatau ai. E faia foi o ia ma malumalu; a e fai ma maa e tausuai ai, ma papa e tautevateva ai i aiga uma e lua o Isaraelu” O le tala a le tusitala sa galue i se fale faigaluega telē ma le mautῡ o taiala lelei, mo nisi o tausaga sa galue ai. A’o aga’i atu i le lotu i le isi afiafi, o le fono e faia ai talanoaga i fa’ata’atiaga e fuafua ai mo le galuega a le lotu. O le vaiaso, sa tele ai fa’ataotoga i auala a le kamupani fa’apea foi galuega a le lotu. O galuega e vaea ai nisi o le ‘aufaigaluega, o le va’aiga i le mata’u ma le fa’apopoleina o tagata galulue. E fa’apea se manatu a’o o’u aga’i atu i le lotu, ua maua fo’i se tala, o leᾱ ave’esea le faifeau mai le galuega. Na va’aia le ta’ita’i o le fono, ua usu mai le pese, na pepese ai uma le fono, ua ta’itasi ma fa’agae’etia le tagata ma lana pese ma le leo malie, ma ta’uta’u le alofa o le Atua. O le va’aiga matutia ma le loto ua pei o se papa ua atia’e i loto o tagata, ua avea ai foi a’u ma tagata sa tausuai peita’i, o lenei faapotopotoga ua avea ma ma’aola ua fa’afouina o latou loto ma ta’uta’u le alofa o le Atua, o se pese ua malie i loto ma le agaga. O lenei ua faamanatu mai e Isaia i lenei taeao, o le Atua o ia lo tatou ta’ita’i ‘au sili. Na te fesoasaoni e tᾱofia i tatou mai taiala sesē ua fa’asesēina ai o tatou loto. I lenei taeao ua suia lou fa’amoemoe, ua avea le malumalu o le Alii ua nofofale i le loto, e ta’ita’i ai feau o le asō, e le o tatou Alii. Tatalo: Aumai lou agaga e agatonu ai feau o le asō. Amene.

Aso To’onai - Tesema 11: “O le fa’avae mo o tatou taimi” Tusi Faitau - Isaia 33 : 2 – 6. (A founding for our times) Matua - ff.5,6: “E silisili le Alii; auᾱ o loo afio o ai I lugᾱ; ua faatumuina e ia Siona i le faamasinoga ma le amiotonu. O ia o le e tumau ai ou tausaga, o le tele o le faaolataga, o le poto mai le malamalama; o le matau i le Alii, o lana oloa lea.” Ua fa’apea ona suia o tatou vaitaimi peita’i, o loo i ai pea upu e feso’otai ai ma tatou i lenei vaitaimi. E fa’apea tusitusiga a Isaia e feso’otai ma o tatou vaitaimi. O le a se feau tᾱua ua fa’ailoa mai? Ua fa’ailoa mai e Isaia le taiala, le lagolago, ma le upu fa’alaeiau. O le feau e fa’atumauina Siona i le fa’amasinoga ma le amiotonu, faapea ma lana fa’aolataga, le poto, ma le mafaufau e agatonu ai mea uma. E faapea se manatu o Isaia, e fa’avae ai so tatou lagona i aso uma. O Ie Alii ua i ai le oloa sili, na

Page 63: Iulai – Tesema 2021

62

te fa’atumu tele mai. O lona poto ma lana fa’aolataga e fa’avae ai o a tatou galuega, o le penina sili e susulu pea i le loto ma le agaga. Tatalo: Aumaia le poto ma le atamai e fa’avae ai o galuega. Amene.

O Fa’avae - 3 O galuega fa’aauau. The Foundation – 3 The work continues

Aso Sa - Tesema 12: “Vala’auina mo se feau tᾱua” Tusi Faitau - 1 Peteru 2 : 1 – 10 (Chosen for a special purpose) Matua – f.9: “A o outou o le tupulaga ua filifilia outou, o tagata ma ositaulaga, o le nuu paia, ma le nuu na faatauina mai e le Atua ina ia outou ta’uta’u atu ana galuega lelei – o le na valaau ia te outou nai le pouliuli e oo lava i lona malamalama e matuᾱ ofo ai.” O le Atua na faia i tatou fa’apea o’e ma a’u e tusa ai ma lona alofa i galuega ma feau tᾱua, e ui ina ‘ese’ese a tatou taleni, o tulaga fa’apitoa, ae maisea ai le fa’aaogᾱina o taleni. E fa’apea foi ona vala’auina le tagata e viia le Atua ma avea ma fa’ata’ita’iga lelei e fa’ailoa le alofa Atua silisili ese i aso uma. O se fa’amanatu lea a Peteru i lenei taeao, o o’e o le tagata ua vala’aina fa’apitoa, e te vala’au atu i le Alii ma ta’uta’u o lona suafa. Tatalo: Le Alii ua vala’auina i se feau tᾱua, e tatau ona fa’ailoa atu o lona suafa. Amene

Aso Gafua - Tesema 13: “E mᾱnatua e le Alii o au galuega” Tusi Faitau - Eperu 6 : 1 – 13 (God will remember your work) Matua - f.10: “Auᾱ e le amioletonu le Atua, na te le faagalogaloina la outou galuega ma le alofa ua outou faaali mai ai lona suafa, auᾱ na outou auauna i le au paia, i le ua outou auauna i ai.” E fa’apea le tala a le tusitala sa ola mai i le Lotu Papatiso. O le faifeau ma lona faletua, o ni tagata ua tu’uina atu o le ola atoa, ma le naunau e galulue ma le fa’amalosi i le atina’eina o tagata, o le latou aulotu ua fa’atoateleina tagata, ua o mai i le lotu. Ina ua matou o mai i lenei nofoaga, na o le toa 40 tagata o le aulotu. O asiasiga a le faifeau ma le faletua, ua tupu ai le alofa ma le pulupulu lima mo tagata uma, ua pei o se la’au ua fuatele mai, ua tupu le ekalesia ma ua aga’i i le 250 tagata o le aulotu. A’o avea au ma tagata lotu, o ou mᾱtua e lē o ni Kerisiano moni peita’i, o le galuega ua liliuina ou mᾱtua, ma ose olaga fou e ala ia Keriso Iesu. O le galuega lea a le lotu, ma e manatua lenei faifeau ma faletua, ma le galuega tᾱua. E faapea se vaaiga i le tusi a le Eperu, o le Atua na te mᾱnatua galuega, e pei fo’i o lenei ulugalii. E fa’apea sa tatou va’aiga i tagata ma galuega ua galulue ai, o le feso’otaiga ma le mᾱfuta fa’atasi, se mea foi ona fiafia e manatua pea. E mᾱnatua pea e le Alii o feau ma galuega ma fa’amanuia atu ia te i latou. Tatalo: Aumaia le loto tele e galulue ai, au le va’ava’ai atu i nisi ma latou galuega ua faia. Amene.

Aso Lua - Tesema 14: “Fa’avae i le tino” Tusi Faitau - Efeso 4 : 1 – 16 (Building up the body) Matua - ff.11,12: “O ana mea alofa foi, ia fai nisi ma aposetolo, o nisi foi e fai ma perofeta, o isi foi e folafola le tala lelei, o isi foi e fai ma leoleo atoa ma aoao; ina ia

Page 64: Iulai – Tesema 2021

63

faaatoatoaina ai le au paia, latou te fai ai le galuega a auauna, ia atiina ae ai le tino o Keriso” E pei ona fa’ailoa mai i le Efeso, ua fa’amanuia mai le Atua i ai tatou ma tatou taleni, e ta’ito’atasi ma lona fa’atufugaga ua fa’aaogᾱina i ai, e le o se mea ua aumaia na o o’e, a’o le tamᾱo’ᾱiga e atina’e ai le tino o Keriso ma lana ekalesia. E fa’apea le galuega a Iesu ina ia fa’aaupegaina ai i tatou ma le galuega. O le fesili mo i tatou, po’o leᾱ se mea ua e faia e atina’e ai le tino o Keriso ma lana galuega? Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai ina ia fa’aaogᾱina taleni mo lau afio. Amene.

Aso Lulu - Tesema 15: “Fa’avae ma le fefa’amafanafana a’i” Tusi Faitau - 1 Tesalonia 5 : 1 – 11 (Building up each other) Matua - f.11: “O lea ia outou feapoapoai ai, ma le femafanafanaa’I, faapea ai ona outou faia.” O le soifuaga o le tagata e fa’amuamua lava o ona lagona ma manatu peita’i, i le faitauga i le asō, o le vala’au ina oo atu lau va’ai i ou tuaoi, ia galulue fa’atasi ma isi i mea uma e tatau ona fa’atino. O le mau lea a Paulo e fa’atautaia ai feau ma galuega e pei ona faia e Iesu Keriso. E iai nisi taimi e fesiligia ai e fanau pe a otegia i latou, pe sasa fo’i i latou e o latou mᾱtua. O le tala a mᾱtua ina ia faatonu tamaiti ina ia savavali i ala tonu e manuia ai le olaga. Fesoasoani mo isi o loo mo’omia le fesoasoani. E tᾱua tele ia taiala, e faamanatu atu e mᾱtua i fanau, ina ia ola fetausia’i, le fesoasoani ai, ma le fealolofaa’i. O le fa’avae lea o ‘ᾱiga a’e faapea foi le ‘ᾱiga o Keriso, ina ia maua le alolofa atu ma galulue fa’atasi. Tatalo: Le Alii e, fa’afetai ona o le galulue fa’atasi e atina’e ai o ‘ᾱiga ma le ekalesia. Amene.

Aso Tofi - Tesema 16: “O le fa’atuatua e malosi” Tusi Faitau - Kolose 2 : 6 – 15 (Strong faith) Matua - ff.6,7a:“O lenei, faapea ona outou talia o le Alii Keriso Iesu, ia savavali ai outou o ia te ia. Ia mauaa outou ma ia atiina ae ia te ia. O le a se tᾱua o lenei Upu ia te a’u? O le manatu lea o Paulo ua fa’ata’oto mai, O le soifua ma le ola ia Keriso, e mo’omia le iloa o le Atua ma lona finagalo fa’ailoa mai, fa’apea ma auala e fa’atinoina ai. E pei ua naunau i ai le loto fa’apea le ofoina atu o le agaga atoa, e fa’apea ona fa’amalosia o tatou loto e le Alii, tatou te fiafia ma auauna ma fa’atuatua e faia lona finagalo. O le fa’atumuina o le olaga faale agaga, ae maise ai le pisi o feau i nei onapo, e mo’omia lava le upu a le Alii e fa’amalosia ai le ta’ita’iga o i tatou. Ia ulufale le upu a le Alii i le faitauina o le Tusi Paia, fa’apea ai ma lauga fa’asalalau, e tᾱua tele o nei auala e fa’atumuina ai o lou agaga ma le fa’atuatua, e ala i le Upu fa’ailoa mai. Tatalo : Le Alii e, ia maua pea le upu a lau afio e fa’atumuina ai lo’u fa’atuatua. Amene

Aso Faraile - Tesema 17: “Atia’e i luga o fa’avae lelei” Tusi Faitau - 1 Korinito 10 : 1 – 13 (Building on a sure foundation) Matua - ff.3-5a: “…na aai uma i le mea e ‘ai e tasi faaleagaga, ma feinu uma i le vai e tasi faaleagaga, aua ua latou inu i le papa faaleagaga sa mulimuli atu ia te i latou, o lena papa foi o Keriso lea; a e peitai, o le toatele o i latou ua le fiafia i ai le Atua.” O le fa’ailoa mai e Paulo i le nuu o Isaraelu le mea sa latou faia peita’i, ua fa’ailoa mai ua le fiafia le Atua i ona tagata. O le va’aia i le nu’u sa a’ai ma feinu ina fa’aolaina

Page 65: Iulai – Tesema 2021

64

ai ma malolosi ai peita’i, ua fa’amuamua e le tagata ana fuafuaga lē talafeagai, o le muimui fa’apea ai ma le mulilua, ma ua le fiafia iai le Atua. O le tala a le tusitala i lenei taeao e toe mᾱnatua nisi taulelea e toalua, o le uō mamae, na tuuina atu o la ola mo le Alii ma lana galuega. Na avea i laua ma tagata lolotu peita’i, pe tusa ma le sefulu tausaga ua tuana’i, o le tasi na avea ma faifeau, ao le isi, ua toe fulitua i lona olaga tuai, ma faapea ona le maua ai o fa’amanuiaga mai le Atua. O le fa’atinoga tᾱua ina ia atina’e o tatou olaga i luga o fa’avae lelei, tatou te maua ai fa’amanuiaga mai le Alii e ala ia Keriso Iesu, e manuia ai o tatou olaga fa’apea le fa’atinoga o feau mo le manuia o tagata.. Tatalo: Le Alii e, aumaia o taiala e taitaiina ai lo’u olaga e auauna i lau afio. Amene.

Aso Toonai - Tesema 18: “O le fa’avae mautū” Tusi Faitau - 2 Timoteo 2 : 14 – 19 (A solid foundation) Matua – f.19: “A e ui lava i lea o le faavae mau o le Atua e tu lava lea, o loo i ai lenei faailoga, “Ua silafia e le Alii ona lava tagata” atoa ma lea, “Ia o ese i le manao leaga i latou uma o e tautau le suafa o le Alii.” Ua fa’amanatu ma e Timoteo i lenei taeao, O le fa’avae i luga o le Atua e tumau lea. O lona alofa ua fa’asoa mai i ai tatou, e fa’apea ona tatou fa’asoa atu o lona alofa i tagata uma. O le alofa e fa’atumuina ai le fa’atuatua e faailoa atu. e tumau ai i le fa’amaoni, ave’esea le manatu fa’apito. Peᾱ tatou savavali e pei ona fa’ailoa mai o le alofa e ala ia Keriso Iesu, e fa’apea ona olioli o le loto ma faamanῡ i le Alii, i lona alofa ma le agalelei. Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai e aumaia taiala e tumau ai i lou alofa, ma olioli e ta’uta’u atu o lau Afio. Amene.

Kerisimasi mai le tala ia Luka. Christmas with Luka

Aso Sa - Tesema 19: “Ua fa’atupuina le fa’atuatua” Tusi Faitau - Luka 1: 26 – 37 (Leaps of faith) Matua - f 29: “A ua atuatuvale o ia i lana upu, ua taumanatunatu foi o ia, pe se a le uiga o lenei alofaaga” I iai taimi tatou te lē iloa ai se taunu’uga e ona tupu mai i a tatou filifili ua loto i ai, o nei filifiliga, ua tatou iloa le suiga o le a o’o mai, o le filifiliga i se uō e fanau mai se atalii poo se afafine o le a fanau mai. O le filifiliga tatou te lē iloa ai se fa’aiuga e ona tupu peita’i, o le fa’atuatua ua fa’agae’etia ai le loto ona o mea e tatau ona fa’ataunu’u. E fa’apea se va’aiga ia Maria ma le atuatuvale o lona loto peita’i, ua fa’aali mai i lona loto, o le tagata lea e talafeagai ana upu ma le fa’amaoni, o le agaga ua fusia i le mafanafana o lona loto ma tali atu i ai. Tatalo: Fa’atupuina lou agaga talitonu e aga’i ai ma le talitonu ma ioeina o lou alofa. Amene

Aso Gafua - Tesema 20: “Fa’atupuina ma le fiafia” Tusi Faitau - Luka 1 : 39 – 45 (Leaps with joy) Matua - f.44: “Faauta fo’i, ua oo mai le leo o lou alofa i ou taliga, ona osooso ai lea o le tama i lou manava ma le olioli.”

Page 66: Iulai – Tesema 2021

65

O le tala o le Kerisimasi, o le tala i le Alii ua fa’ailoa mai. O le pepe nai le manava o Elisapeta na olioli ma le loto fiafia ma fa’ailoa ia Maria mea tetele ua faia e le Atua mo le lalolagi atoa. E fa’apea i lo tatou ola, e ta’uta’u atu le alofa silisili ese o le Atua i lo tatou ola, o le agaga i le mafuta fa’atasi, ma o le vi’iga e tatau ma onomea. O lea se lu’i moi tatou ma lenei vaitaimi? O le vala’au e tatau ona fa’ataunu’u, o le vala’au i le fa’asino ala, e olioli ma fa’asino atu i le isi tagata le ala o le Alii. O le upu a le tasi tagata faatuatua e faapea: “Aua e te vala’au atu i mea o fia maua i le lalolagi, a ia vala’au atu i mea e maua a le ola, ma fa’atino ai le auaunaga. O loo fia maua tagata e ola ma faaolaina”. O loo iloa e le Atua le mea o loo moomia e le lalolagi. O le olioli ma le naunau o le loto, ua aumaia e le Atua e ala ia Iesu le mesia. Tatalo: Aumaia le olioli e faapea ona auauna atu ai i lau afio. Amene.

Aso Lua - Tesema 21: “Faatupuina ma le faamoemoe” Tusi Faitau - Luka 1 : 46 – 56 (Leaps of hope) Matua – f.49: “…auᾱ o Le ona le mana, ua faia e ia mea silisili mo a’u, e paia fo’i lona suafa” O le pese a Maria,’the Magnificat, o le taula lea o lo latou faamoemoe, o le tala i le alofa tunoa mo le lalolagi mo tagata uma. O upu ua faailoa mai, ‘o le mea ua taunuu, peita’i e lei faataunuuina’. E pei ona faitauina i lenei taeao, ‘Ua tulei ifo e ia o alii nai o latou nofoalii, a ua faaeaina e ia o e faamaulalo’(1:52). O se va’aiga i le mea e lei taunuu. O le fesili, poo afea e ona tupu ai? O le mea o loo misi i le faaliliuga i le veape Eleni, o le upu ua ‘faataunuuina’; o le Atua ua ia faia o ia mea, e faapea ona moomia le tagata e faatinoa o lana galuega. E faapea se vaaiga ia Maria, ua faapupulaina ona mata e talia le fanau mai o le Alii o le faaola i le lalolagi uma. O lenei pese ua faagaeetia ai le lalolagi uma, ua faailoa foi e tagata, ua avea Maria e faataunuua o lenei folafolaga. O le Atua ua faamanuia mai, ia avatu ia o viiga i le Atua. O lenei vaitau, ua olioli le lalolagi atoa ua faia e le Atua o mea uma faapea ai ma tatou e ala i le fanau mai o le Alo o le Atua. Tatalo: Ua siitia lou loto, ma viia lou suafa i mea uma ua e faia. Le alii e, ia avea lau afio e pule i le lalolagi uma. Amene.

Aso Lulu - Tesema 22: “Faatupuina ma le talitonu” Tusi Faitau - Luka 2 : 1 – 7 (Leap of trust) Matua – f.7c: “… auᾱ latou te le ofi i le fale e tali ai malo”. O le tala a le tusitala i lenei taeao, ua faailoa mai lana malaga i Peteleema, na tau saili se fale e malu i ai. Ua fiu e tausaili peita’i, o le faifeau ua iloa lona tiute o le agalelei, ua faailoa mai le fale e nofo ai. E ui ina le mautonu o ona lagona peitai, ua faatupuina o ia i le talitonu i mea ua maua, o le tagata malaga sa tau saili i se mea e malu ai. O se potu laititi e faia ai tagamea, na o se faamalama e tasi e iloa atu ai le aai o Peteleema, ai foi e faapea se vaaia ia Maria ma Iosefa. O Iosefa ma Maria ua tu’itu’i atu i lea faitotoa ma lea faitotoa, o le mea fiafia ua maua se mea e malu i ai. Ua faatupuina i laua i le talitonu i mea ua maua, o le olioli ma le fiafia ina ua opopo e Maria le tama i ona lima, o le fiafia ona o le ola ua fanau mai. Ua faapea mai le agelu, ‘auᾱ lua te fefefe’. O le talitonu ua ave’esea le fefe, e leai se isi auala e tusa ma le alofa. Tatalo: Le Alii ia e ave’esea le fefe a ia talitonu ma le fa’atuatua i le mea e le’i va’aia, o le ola fou ua e aumai ia te a’u, e olioli ma fiafia ai. Amene.

Page 67: Iulai – Tesema 2021

66

Aso Tofi - Tesema 23: “O le faatupuina o mea ua va’aia” Tusi Faitau - Luka 2 : 8 – 20 (Leap of insight) Matua – f.10b: “ou te au maia ia te outou le tala lelei o le olioli tele e oo mai i le nuu uma” O le va’aiga fa’atusitala i lenei taeao, O le vi’iga a agelu i mea aupitoaluga, ua ia aumaia le tala e olioli ai tagata uma peita’i, ua fa’aleagaina ina ua ma’ea le va’aiga silisili ese na va’aia i ai. O le fanau mai o le Alo o le Atua e mo tagata uma – e lē na’o ē maua mea, le mauoloa, le tagata malosi ma le tagata ta’uta’ua – a’e o le Alii mo tagata uma. O mafaufauga o le sosaiete e fa’ataua le mea o loo mafaufau iai le tagata, ae galo ai le tῡ ma le aga masani e nofo lelei ai o ‘ᾱiga, ua aga’i ona le iloa ai. Ua tuputele le tamᾱo’ᾱiga ua iloa ai le tagata milionea ma le mativa, o fa’afitauli i le vēlasia o atunu’u atoa i le tau, o le mata’ua ma le fa’aoolima, o le tulai mai i le vᾱ ma lanu, ua fa’ataua e le tagata ona manatu ma mea ua ia maua, o lona sa’olotoga ua maua, ua agai ai ua le maua le agalelei i tagata uma. I le tele o atunuu o le tagata malosi ua filifilia e ta’itaia le Atunu’u, ua atagia le matagᾱ o le fa’ailoga lanu, le ola fa’apito, le sauᾱina o fanau ma tama’ita’i, o le fa’amoemoe ina ia maua se lalolagi mo le manuia mo tagata uma ua fa’aitiitia. Tatou te fia maua se fa’aola e fa’aolaina ai le lalolagi atoa, e fa’apea se manatu i lenei taeao, “O le faatupuina o mea ua vaaia” O le a sau va’aiga i ai, po’o e fia silasila ea i ai?. Tatalo: Le Alii e, afio maia ma faafouina la matou vaai, ina ia maua se lalolagi fiafia ma le saogalemu. Amene

Aso Faraile - Tesema 24: “O le va’ava’ai atu i le lumanai” Tusi Faitau - Luka 2 : 21 – 40 (Anticipation) Matua – f.35: “e tῡ’ia foi lou lava loto ia ati i le pelu – ina ia faaalia mai ai manatu o tagata e toatele.” O le asō o le Christmas Eve, o le aso e vava’ai atu i le lumanai, ae maise le valoia le oo mai o le Mesia ma le lalolagi fou, o le Ierusalema o leᾱ le toe avea ma pagotᾱ ia Roma, ao le Atua o leᾱ afio ai o Ia ma aumaia le manuia mo tagata uma. O Ana ua olioli lona loto i le alii, e fa’apea Simona sa fa’atalitali i le Alii ua fa’ailoa mai, o le Alii ua fa’aolaina le lalolagi peita’i, ua fa’aleagaina e le tagata i nei ona po. E manatua e le tusitala ia Setema 20, 2019, e tusa ai ma le fa miliona o tagata sa faia le solo tetee, e faailoa ai le oo mai o le suiga o le tau i le lalolagi. O le mau ina ia fa’atumauina le lalolagi, faapea ai ma taiala lelei, ia taofia le olopalaina o le lalolagi e ala i atina’e ua fa’aumatia ai. O le tagata e finau atu ina ia taofia le faaleagaina o le lalolagi peitai, ua le talia ma faatupu faiga vevesi e i latou ua iai le malosi, e fa’aauauai mea o mo’omia. E faapea le molimau a Simona faapea Ana i lenei taeao, ‘ e tῡ’ia ia foi lou lava loto ia ati I le pelu – ina ia faaalia mai ai manatu o tagata e toatele’. I le ulufale mai o le Alii i lenei taeao, o le filifiliga ua lui’ina ai le tagata, pe tatou te tula’i e fa’atino le fa’aolaina o le lalolagi, poo le faatino o tatou manatu ma olopalaina ai. Tatalo: Aumaia ia te alu le lototele e finau atu i le faatumauina o lau lalolagi ma mea na e faia. Amene.

ASO KERISIMASI Aso Toonai - Tesema 25: “O le Alii o le ola” Tusi Faitau - Isaia 9 : 6 – 7 (The author of life) Matua – f.7a: “E leai se mea e gata mai ai …”

Page 68: Iulai – Tesema 2021

67

O le asō, o le Upu a le Atua ua liutino tagata, ma avea ma tagata ua fa’ailoa mai, ua avatu ai o vi’iga i le lagi ma le lalolagi. O le Atua lava na faia mea uma i le lagi ma le lalolagi i ona a’ao. Ua fa’ailoa mai foi e Paulo i le 2 Korinito 3:3, O keriso Iesu ma lana pule a’oa’o i tagata, o ia lava o le Upu moni ma le ola mo tagata uma. O ana a’oa’oga, e faamaoni ma tumau, e fa’apea fo’i ona tatou iloa i lenei taeao, le Upu ua fanau mai. Na te ave’esea le loto atuatuvale, ae avatu le vi’iga i le Atua ona o lona alofa ua fa’ailoa mai. Tatalo: Ua ou fa’ailoa atu o le tala, o le Atua ua liutino tagata, o Keriso le Alo o le Atua ua soifua mai ma faatasi ma tatou. Amene.

Foai ma Talia Giving and receiving

Aso Sa - Tesema 26: “Pule aoao” Tusi Faitau - Kenese 1 : 26 – 30 (Domination) Matua – ff.26b-28c: “… ma ia pule i i’a i le sami, ma manu felelei, atoa ai ma mea ola uma…” O le pule a’oa’o a le Alii, o loo fa’avaatuia ai o lagona ma manatu, o le olioli ma fiafia i le fa’ailoa mai o i tatou na faia ma foliga i le Atua, atoa ai a le fa’ailoa mai o le tagata na te pulea o i’a ma mea uma – o le va’aiga o loo iloa ai, o i tatou o atua e pulea mea uma. O le va’ava’ai atu i le fa’a-leagaina i le tᾱina o le vao, fa’apea le eli’ina o le eleele i le sailiga o le auro ma le penina, o se va’aiga e toe va’ava’ai pea i ai ma le pule a le tagata. O le fa’ailoa mai e le Kenese le taimi na paῡ ai le tagata mai le Atua ma lana foafoa’aga, ua fa’ailoa mai e le Atua le tagata na te eli i le fanua ma le tautigᾱ, o se fesoasoani lea mo le tagata sailiili i le pule a le Atua. O fa’aaogᾱina o le pule, e pei ona fa’ailoa mai e le Kenese 1:26 e faapea foi le Kenese 1:8, o loo faailoa mai ai le pule a le La – o le pule e faaolaina ai le lalolagi. Ao tatou fetosoai fa’apau o loi, i o tatou eleele ma le fa’atinoga, e ese le faigatᾱ i le mea ua oo atu i ai le pule e faaleagaina ai le lalolagi ma lona siosoimaga. O galuega ua fa’ateleina ai le tu’u iti’itia ai le olaga o le tagata ma lepetia ai. O le a sou manatu i ai? Tatalo: A’oa’o mai ina ia maua o taiala e fa’atumauina ai le tamᾱo’ᾱiga, le amiotonu, ma le filemu. Amene.

Aso Gafua - Tesema 27: “Va’aia Iesu i le asō” Tusi Faitau - Luka 19 : 1 – 10 (I saw Jesus today) Matua - f.3a: “ua fia maimoa o ia ia Iesu pe fa’apefea o ia” Tatou te manatu e i ai Iesu i fa’atinoga fa’apea mafaufauga loloto – i le taimi o le talosaga, i le anapogi – i nofoaga fa’apitoa, i luga o mauga fa’apea ma malumalu. I lenei taeao, ua vala’auina o Ia, ina ia ulufale i o tatou ‘ᾱiga fa’apea o tatou olaga, o le Alii o iai lana pule e fesoasoani mai i mea uma tatou te faia. Se vaaiga lea a Luka i lenei taeao. O le Alii tatou te va’aia o lona fa’amaoni i mea ua tatou fia maua ma vala’au atu i ai. O le Alii na te fa’afeiloai mai ma u’u lima fa’atasi. O taimi o mafatiaga na te musumusu mai, ‘o au o Iesu e faatasi ma oe’ O le Alii e faafofogaina o tatou manatu, o le Alii e tigᾱ ma fetagisi fa’atasi ma ona tagata. Tatalo: Faafetai le Alii e te mafuta mai i soo se mea o’u te i ai, Amene

Aso Lua - Tesema 28: “O taiala e matautia lona faataunuuina” Tusi Faitau - Luka 21 : 1 – 4 (High – risk strategy – 1)

Page 69: Iulai – Tesema 2021

68

Matua – f.4b: “… ua lafo e ia ana mea uma e ola ai sa ia te ia’ O le tala i le tamaita’i mativa, ma lana foa’i ua fa’ailoa mai, e tᾱua fo’i le toe silasila i ai i se feau tᾱua mo’i tatou.” E pei ona faitau i ai, o se foa’i matautia lona fa’atinoga. Ou te va’ai i lenei foa’i ma le fa’atinoga o le alofa, le mafutaga ma le Atua lo tatou Alii, e ala i le talia ma le foa’i atu, o se mea tᾱua mo’i le tatau ona foaina atu o le ola atoa mo le Atua. O se foa’i e faigatᾱ Ie va’ai i ai peita’I, ua atagia ai le alofa ma le filifiliga a le tinᾱ, o se mea e tatau ona tu’uina atu i ai le ola ma le fa’amaoni. O nisi o tagata ina ia le faia o nei fuafuaga e ona tupu ai le loto atuatuvale ma le faatinoga o le faatuatua peita’i, o ituaso tᾱua e faia ai le filifiliga, o le Atua na te talia le foa’i ua faia ma le loto fiafia. Tatalo: O lau afio na e tu’uina mai lou soifua atoa, fesoasoani mai ina ia tu’uina atu o le ola mo lau Afio. Amene.

Aso Lulu - Tesema 29: “O taiala e matautia lona faataunuuina” Tusi Faitau - 2 Korinito 9 : 6 – 15 (High – risk strategy – 2) Matua - f.6: “A o la’u lenei e fai atu, o le ua itiiti ana saito e lulu, e itiiti foi ana mea e selesele mai, a o le ua tele ana e lulu, e tele foi ana e selesele mai.” I le 2 Korinito 8, 9, o loo fa’amalosi atu ai le Aposetolo i le ekalesia i Korinito, ia manatua le foa’i mo e matitiva i Ierusalema. E fa’apea se manatu o le aposetolo ona oi latou mai Maketonia sa sᾱuaina e le mᾱlō o Roma, ua matitiva ma ua fia maua o se fesoasoani ma ua aga’i ina le faia le foa’i. E tᾱua tele ia Paulo le loto fa’atasi ma sᾱvalia le ala o le Alii, ma le talaiga i nu’uese ina ia galulue fa’atasi. O lea ua folafola, o le na te foa’i atu lona tamᾱo’ᾱiga e fa’apea ona foa’i mai e le Atua le tamᾱo’ᾱiga ma le fa’ateleina. Aiseᾱ e le foa’i ai e le Atua lona tamᾱo’ᾱiga, ae taufa’atalitali i nisi latou te fa’atinoa o ia mea? O le tala i le galuega a le Atua, o Ia na te foai mai lona tamᾱo’ᾱiga i tagata uma latou te fa’atinoina o lona finagalo. O tagata uma ua fa’aaupegaina e le Atua, o tagata ua avea ma tagata ua faapaiaina e le Alii ma avea ma tagata o lona mᾱlō. O tala i le matautia o fa’atinoga, o le tala o loo iai le fa’atuatua. O le tagata e lulu itiiti, e itiiti foi ana mea e selesele, a’o le ua tele ana e lulu, e tele foi ana e selesele mai. Tatalo: Ave’esea le limamau a ia fa’asoa atu le tamᾱo’ᾱiga e pei ona e fa’asoa mai o lau afio ia te a’u. Amene.

Aso Tofi - Tesema 30: “Sailiga” Tusi Faitau - Mataio 7 : 1 – 12 (Searching) Matua – f.7: “Ia outou ole atu, ona foaina mai ai lea ia te outou, ia outou saili ona maua ai lea. Ia outou tuitui atu, ona toina mai lea ia te outou.” Na fa’atea a’u mai le Kolisi Faifeau i Malua, ia Setema 1974 ona ua le tusa le amio ma le fa’atinoga o lenei fa’amoemoe. O le fa’alua lea ona fa’asala, ma faia fo’i muamua a’o lea foi ua toe faia, o le fa’aoso’osoga lava ona o le fiafia i mea sa masani ai. Ua o’u mautinoa, e le toe maua so’u avanoa. A’o tapena lau ato, ma mafaufau i si o’u tinᾱ ma lo matou ‘ᾱiga o tapua’i mai. Na le maua o se filemῡ, ma o’u ulufale atu i le fale o le Sui Pule a’oga ao sauni lana mataupu ma tu’itu’i lona faitotoa, ua fa’atolu ona vala’au mai, na o’o mai, a’o o’u to’otuli atu, o’u te lei tu i luga, a ua o’u savali atu i o’u tulivae ma fa’atῡ a’u i luga e le faia’oga – na tele upu a le Susuga Masalosalo Sopoaga, a’o le tagata ua toatuli atu, ina ia tatala mai le faitotoa i le tagata agasala. E fa’apea se tala i le sailiga i le Atua moni, fai mai le upu a le Sui Pulea’oga, ‘alu i le mea tu’ufua e tatalo ma vala’au atu i le Alii, peᾱ fai e te fia fo’i mai ma avea o’e

Page 70: Iulai – Tesema 2021

69

ma faifeau, o le aso sᾱ e faia ai le fono a faia’oga’ - O le sailiga na oo mai ma le fa’asalaga, ua le maua se sikolasipi, ia eli le pu tele e lafoai iai otaota o le kolisi, ia faia le togata’amῡ o le Kolisi, ma ia fai so’u to’alua ia Novema aso 2, 1974. Na taunu’u mea uma ona o le alofa o le Atua, le a’oga sa tatau ona fa’auu ia Novema 1973, a’o le faatamala ma fa’auu ia Iuni 1975. O le tala e manatua pea, o le sailiga a le tagata lē aoaia, o lenei ua le uma le tusitusi e fa’ailoa atu le tala lelei i le Atua i aso uma o le ola. O le tala lea a Mataio, ‘ia outou tuitui atu ona toina mai lea e le Atua ia te outou’ Tatalo: Fa’afetai Iesu ona o lou fa’apalepale, na e maliu ai mo le fa’aolaina o le tagata agasala. Amene

Aso Faraile – Tesema 31: “Ua iai tatou le Upu” Tusi Faitau - Ioane 1 : 10 – 16 (The word among us) Matua - f.14a: “Ua liu tino tagata le Upu, ua mau foi o ia ma i tatou …” O le Atua ma lana galuega, o lē na te aumaia le fa’amagaloga i le tagata agasala. O le fa’ataoto e tineia ma fa’aleleia, o le Upu ua fa’aosofia ai loto, o le pese ua vi’ia le Atua ma lona suafa. O le Atua o tusitusiga, o upu leo malie e vi’ia ai o ia ma lona suafa. O le Atua o perofetaga, na te fa’atonu ma tu’uina atu o tatou loto ma le leo malie, o le pese fiafia i le faiga’ai na te faatupu teleina le olioli e manatua ai ana galuega, ma sisiva ma ta’uta’u atu o lona alofa. O le manatu ua faailoa mai i lenei taeao, o le Upu o le Ola, ua mavana mai le ola i le lalolagi. O le soifua e mafuta fa’atasi ma ona tagata, o le tala e luluina ai le lalolagi ma mea na faia. O le Alii e mo’omia lona maliu ma lona toetu, e fa’amagaloina ai le tagata fa’atuatua i lona alofa, na te lē fa’agalo ma tu’ulafoai i tatou ia fano i le agasala. E moomia, ma ua faatumuina i tatou i lona alofa tunoa e faavavau e ala ia Keriso Iesu. E faapea le tala ia Ioane, ua liutino le Upu, ua mau fa’atasi fo’i o ia ma tatou, ave laia o vi’iga i le Atua e le aunoa. I le taunu’u mai i le aso mulimuli i lenei tausaga, o o’e lava o le malamalama taiala, e susulu pea, o le vavae mu itiiti ma le vao e lē magausia ma lē matineia, e vi’ia pea o lau afio e fa’avavau. Ia manuia le fa’amavae atu i lenei tausaga, fa’apea fo’i le alafai mai a lou atunu’u i lenei tausaga fou, i lou alofa ma le agalelei. Tatalo: I avea a’u ma upu e ta’uta’u atu o lou alofa. Amene.

Page 71: Iulai – Tesema 2021

Tautua Printing Press 1 Kanana Fou St, P.O. Box 1537

Kanana Fou, American Samoa 96799 (684) 699-9810

https://efkasonline.org