OVRNO PRAVO81. TO SE UREUJE OVRNIM ZAKONOM

- postupak po kojemu sudovi i javni biljenici provode prisilno ostvarenje trabina na temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava (ovrni postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni biljenici provode osiguranje trabina (postupak osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.

-materijalnopravniodnosi koji se zasnivaju na temelju ovrnih postupaka i postupaka osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka.

82. POKRETANJE OVRNOG POSTUPKA I POSTUPKA OSIGURANJA, SREDSTVO OVRHE i PRIMJENA SREDSTVA OVRHE, SADRAJ PRIJEDLOGA ZA OVRHU I DISPONIRANJE OVRHOVODITELJA PRIJEDLOGOM ZA OVRHU1) Ovrni postupak pokree se: prijedlogom ovrhovoditelja,

2) Postupak osiguranja pokree se: prijedlogom predlagatelja osiguranja.

3) Kad je to zakonom izrijekom odreeno oba postupka pokreu se i po slubenoj dunosti

Kad je zakonom odreeno tijelo ili osoba koja nije nositelj odreene trabine ovlatena pokrenuti postupak radi njegova ostvarenja ili osiguranja, to tijelo, odnosno osoba imaju u postupku poloaj ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja.

Ako je postupak pokrenut prijedlogom nekoga tijela ili osobe koja nije nositelj trabine, odnosno po slubenoj dunosti, radi ostvarenja ili osiguranja trabine odreene osobe, ta osoba:

1) moe u postupku sudjelovati s ovlastima ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja, ali

2) ne moe poduzimati radnje koje bi sprjeavale provedbu postupka pokrenutoga po prijedlogu odreenoga tijela ili osobe, odnosno po slubenoj dunosti.

Ako tijelo ili osoba koja nije nositelj trabine odlui povui prijedlog kojim je postupak pokrenut, odnosno ako sud odlui obustaviti postupak pokrenut po slubenoj dunosti osoba radi ije je trabine postupak pokrenut moe preuzeti voenje postupka - izjavu o preuzimanju postupka mora dati u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti o povlaenju prijedloga odnosno o namjeri da se postupak obustavi)

Kad su po zakonu neko tijelo ili osoba duni dostaviti sudu odreenu ovrnu ispravu ili ga na drugi nain obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje ovrnoga postupka ili postupka osiguranja po slubenoj dunosti, oni u tim postupcima nemaju poloaj stranke.

sredstva ovrhe i osiguranja su ovrne radnje, odnosno radnje osiguranja ili sustav takvih radnji kojima se po zakonu trabina prisilno ostvaruje ili osigurava (l. 4. st. 1. OZ) Ovrne radnje ili radnje osiguranja mogu se neposredno provesti i protiv ovrenika, protivnika osiguranja i drugih osoba u skladu s ovim Zakonom.

predmet ovrhe i osiguranja su stvari i prava na kojima se po zakonu moe provesti ovrha radi ostvarenja trabine ili njezina osiguranja (l. 4. st. 2. OZ)

predmet ovrhe ne mogu biti: 1) stvari izvan prometa, kao ni druge stvari za koje je to posebnim zakonom odreeno, 2) trabine po osnovi poreza i drugih pristojbi, 3) objekti, oruje i oprema namijenjeni obrani te oprema i objekti namijenjeni radu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravosudnih tijela. (l. 4. st. 4., 5. i 6. OZ)

moe li neka stvar ili neko pravo biti predmet ovrhe, odnosno je li ovrha na nekoj stvari ili pravu ograniena, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnoenja ovrnoga prijedloga, ako Zakonom nije drukije odreeno

Ako se pravomono rjeenje o ovrsi odreenim sredstvom ili na odreenom predmetu ne moe provesti, ovrhovoditelj moe radi namirenja iste trabine predloiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom sluaju sud e donijeti novo rjeenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rjeenja. Ovrha odreena prijanjim rjeenjem o ovrsi obustavit e se ako ovrhovoditelj povue ovrni prijedlog u povodu kojega je ona odreena ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predvieni razlozi.

Ako ovrhovoditelj u roku od dva mjeseca od obavijesti suda o nemogunosti provedbe ovrhe ne podnese prijedlog, ovrha e se obustaviti.

Prijedlog za ovrhu mora sadravati zahtjev za ovrhu u kojemu e biti naznaena:

1. ovrna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se trai ovrha,

2. ovrhovoditelj i ovrenik i njihovi osobni identifikacijski brojevi

3. trabina ije se ostvarenje trai te

4. sredstvo kojim ovrhu treba provesti i,

5. po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti.

(Prijedlog mora sadravati i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe).

Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora sadravati:

1. zahtjev da sud naloi ovreniku da u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rjeenja, namiri trabinu zajedno s odmjerenim trokovima, i

2. ovrni zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka.

Prijedlog za ovrhu koji ne sadri sve podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka sud e:

1. odbaciti rjeenjem, ne pozivajui predlagatelja da ga dopuni ili ispravi.

2. ako prijedlog za ovrhu ne sadri osobni identifikacijski broj ovrenika, nadleni sud ili javni biljenik e ga pribaviti po slubenoj dunosti (nee odbacit ni pozivat da sam to uini).Povlaenje i ogranienje prijedloga

Ovrhovoditelj moe tijekom postupka, bez pristanka ovrenika, povui u cijelosti ili djelomice prijedlog za ovrhu-tada sud obustavlja ovrhu, ali ovrhovoditelj moe nakon povlaenja prijedloga podnijeti novi prijedlog za ovrhu.

83. PRAVILA DOSTAVE U OVRNOM POSTUPKUPravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizikoj osobi u toj pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu navedenu u prijedlogu.

Ako dostava na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije, dostava e se obaviti na adresu sjedita upisanoga u upisnik.

Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit e se isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na oglasnoj ploi suda.

Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploi.

Navedene odredbe primjenjuju se i na :

- odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe ovrha provodi i prema njima te kada im se izrie novana kazna ili kazna zatvora.

- na fizike osobe koje obavljaju odreenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici, lijenici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnou.

U ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nakon dviju neuspjelih dostava putem davatelja potanskih usluga, na zahtjev ovrhovoditelja dostavu ovreniku moe obaviti javni biljenik koji odluuje u postupku, odnosno drugi javni biljenik ako dostavu treba obaviti izvan slubenog podruja javnog biljenika koji odluuje u postupku.

Trokove izazvane javnobiljenikom dostavom ovrhovoditelj izravno podmiruje javnom biljeniku koji obavlja dostavu. Javni biljenik kome nisu predujmljena sredstva za pokrie trokova dostave nije duan obaviti dostavu.

Ako dostavu treba obaviti izvan slubenog podruja javnog biljenika koji odluuje u postupku, pismeno koje se dostavlja, javni biljenik uz molbu prosljeuje javnom biljeniku na ijem se slubenom podruju nalazi ovrenikova adresa.

Javni biljenici su jedan drugom duni ukazivati pravnu pomo dostave u ovrnom postupku.

Ako zamoljeni javni biljenik nije nadlean da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit e molbu nadlenom javnom biljeniku, odnosno drugom dravnom tijelu i o tome obavijestiti javnog biljenika od koga je primio molbu, a ako mu nadleni javni biljenik, odnosno dravno tijelo nije poznato, vratit e molbu. Ako u jednom mjestu postoji vie javnih biljenika, molba za davanje pravne pomoi dostave moe se podnijeti bilo kojem od tih javnih biljenika.

Dostava, odnosno radnja obavljaju se tako da javni biljenik, na zahtjev ovlatene osobe ili tijela, putem davatelja potanskih usluga ili neposredno, dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega e dostaviti ovlatenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomo dostave.

Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih biljenika na temelju ovoga Zakona stranke ne plaaju javnobiljenike pristojbe. Trokovi dostave putem javnoga biljenika ulaze u trokove ovrhe.

Javni biljenik u obavljanju dostave na temelju ovoga Zakona ima prava i dunosti sudskog dostavljaa. Javnog biljenika u obavljanju dostave mogu zamjenjivati javnobiljeniki prisjednik, savjetnik i vjebenik.

84. PRAVNI LIJEKOVI U OVRNOM POSTUPKU I TROKOVI POSTUPKA sastav suda i odluke (l. 10. OZ) - ovrni postupak i postupak osiguranja u prvom i drugom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac ako se o prisilnom ispunjenju ili osiguranju nekih trabina odluuje u parninom, kaznenom ili nekom drugom sudskom postupku, takve odluke sud donosi u sastavu u kojemu vodi taj sudski postupak

odluke u ovrnom postupku i postupku osiguranja sud donosi u obliku rjeenja ili zakljuka (zakljukom se izdaje nalog sudskom ovritelju za provedbu pojedinih radnji te odluuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izrijekom predvieno Zakonom)

Pravni lijekovi (l. 11. OZ)

ALBA - protiv rjeenja donesenoga u prvom stupnju moe se izjaviti alba, ako Zakonom nije drukije odreeno:

1) izjavljuje se u roku od 8 dana od dostave prvostupanjskoga rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno

2) ne odgaa provedbu rjeenja (ako Zakonom nije drukije odreeno)

ako je protiv rjeenja doputena alba, sud e (ako nije ovlaten postupiti prema odredbi lanka 51. stavka 1. ovoga Zakona) spis sa albom dostaviti II sudu - ako je mogue nastaviti s provedbom ovrhe do donoenja odluke drugostupanjskog suda o albi, prvostupanjski sud e dostaviti presliku spisa sa albom

dok drugostupanjski sud ne donese odluku o albi, prvostupanjski sud poduzimat e one radnje koje je ovlaten poduzimati prije pravomonosti pobijanoga rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

l. 51.st1.-U povodu albe protiv rjeenja o ovrsi sud prvog stupnja moe albu prihvatiti ako ocijeni da je osnovana te, u cijelosti ili djelomice, doneseno rjeenje o ovrsi preinaiti i ovrni zahtjev odbiti, ili ukinuti rjeenje o ovrsi i ovrni prijedlog odbaciti ili oglasiti se stvarno ili mjesno nenadlenim i predmet ustupiti nadlenom sudu

PRIGOVOR protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moe se podnijeti protiv zakljuka nije doputen pravni lijek

REVIZIJA:U ovrnom postupku i postupku osiguranja doputena je samo revizija iz lanka 382. stavka 2. Zakona o parninom postupku (stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rjeenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni)

PONAVLJANJE POSTUPKA - nije doputeno, osim u sluaju iz lanka 58. stavka 7. ovoga Zakona. (Prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave- Ako ovrenik ne podnese prigovor protiv dijela rjeenja o ovrsi kojim mu je naloeno da namiri trabinu protiv toga dijela rjeenja moe traiti ponavljanje postupka po pravilima parninoga postupka.)

POVRAT U PRIJANJE STANJE doputen je samo zbog proputanja roka za albu i prigovor.

TROKOVI POSTUPKA (l. 14. OZ) - trokove postupka u svezi s odreivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja duan je trokove postupka predujmiti u roku koji sud odredi.

ako u tom roku ne budu predujmljeni trokovi:

1) a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti - Sud e obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje

2) o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja nee provesti.

trokove postupka koji je sud pokrenuo po slubenoj dunosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava

ovrenik odnosno protivnik osiguranja duni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi trokove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.

ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja duni su ovreniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi trokove koje su im neosnovano prouzroili.

zahtjev za naknadu trokova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana zavretka postupka - o trokovima postupka odluuje sud u ovrnom postupku i u tom postupku odreuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja

ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja mogu ve u ovrnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatraiti da se, radi naplate predvidivih trokova postupka, odredi ovrha protiv ovrenika, odnosno protivnika osiguranja-na temelju takvoga rjeenja o ovrsi sud e provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovrenika, odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju budue namirenje trokova postupka.

85. OVRNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA, PODOBNOST ZA OVRHU - osnove za odreivanje ovrhe - sud odreuje ovrhu samo na temelju ovrne ili vjerodostojne isprave, ako Zakonom nije drukije odreeno

OVRNA ISPRAVA

1. ovrna sudska odluka i ovrna sudska nagodba,

2. ovrna odluka arbitranog suda,

3. ovrna odluka donesena u upravnom postupku i ovrna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novane obveze, ako zakonom nije drukije odreeno,

4. ovrna javnobiljenika odluka i ovrna javnobiljenika isprava,

5. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima asti pri komorama u Republici Hrvatskoj,

6. druga isprava koja je zakonom odreena kao ovrna isprava.

odluka i nagodba (sudska i upravna)

1. sudskom odlukom smatra se presuda, rjeenje, platni nalog te druga odluka donesena u postupku pred sudom i izbranim sudom,

2. sudskom nagodbom smatra se nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima,

3. odlukom upravnoga tijela smatra se rjeenje i zakljuak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo dravne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima,

4. upravnom nagodbom smatra se nagodba zakljuena u upravnom postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom

ovrnost sudske odluke - sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje:

1) trabine na neko davanje ili injenje ovrna je ako je postala pravomona i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje

rok za dobrovoljno ispunjenje tee od dana dostave odluke ovreniku ako zakonom nije drukije odreeno,

2) trabine na neko trpljenje ili neinjenje (proputanje) ovrna je ako je postala pravomona, osim ako je u ovrnoj ispravi odreen poseban rok za usklaivanje ponaanja ovrenika s njegovom obvezom

ovrnost odluke u upravnom postupku - odluka donesena u upravnom postupku ovrna je ako je postala ovrna po pravilima koja ureuju taj postupak

ovrha e se odrediti na temelju sudske odluke koja nije postala pravomona i odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konana ako je zakonom propisano da alba ili koji drugi pravni lijek ne zadrava ovrhu.

Na temelju ovrne odluke koja je postala ovrna u jednom dijelu, ovrha se moe odrediti samo u odnosu na taj dio.Ovrnost javnobiljenike isprave-Javnobiljenika isprava ovrna je ako je postala ovrna po posebnim pravilima koja ureuju ovrnost takve isprave.

Na temelju javnobiljenike isprave koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha se moe odrediti samo u odnosu na taj dio.

ovrnost prvostupanjskih sudskih odluka - Prvostupanjska sudska odluka kojom se fizikoj osobi: 1) koja ne obavlja registriranu djelatnost nalae isplata trabine ijaglavnicane prelazi 5.000,00 kuna,

2) koja obavlja registriranu djelatnosti u pravnoj stvari u vezi s tom djelatnou ili pravnoj osobi nalae isplata trabine ija glavnica ne prelazi 10.000,00 kuna - postaje ovrna u roku od 8 dana od dana dostave osobi kojoj je naloena isplata (alba protiv takve odluke ne odgaa ovrhu)

ovrnost nagodbe sudska odnosno upravna nagodba ovrna je ako je trabina koju prema njoj treba ispuniti dospjela

dospijee trabine dokazuje se zapisnikom o nagodbi ili javnom ispravom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom (ako se ne moe dokazati na taj nain, dokazuje se pravomonom odlukom donesenom u parninom postupku kojom se utvruje dospijee) Na temelju nagodbe koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha se moe odrediti samo u odnosu na taj dio.

podobnost ovrne isprave za ovrhu ovrna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i dunik, predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.

ako je ovrna isprava odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko davanje ili injenje, u njoj mora biti odreen i rok za dobrovoljno ispunjenje - ako u ovrnoj ispravi nije odreen rok za dobrovoljno ispunjenje, taj rok odreuje sud rjeenjem o ovrsi (u tom sluaju sud e predloenu ovrhu odrediti uz uvjet da ovrenik, u roku koji mu je odreen, ne ispuni svoju obvezu)

Ako je prema ovrnoj ispravi vjerovnik ovlaten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja trabine, odredit e u prijedlogu za ovrhu.

Ako je prema ovrnoj ispravi trea osoba ovlatena odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja trabine, smatrat e se da je ta osoba odredila ako je to uinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi.

Vjerodostojna isprava je, prema ovom Zakonu:

1. raun, (raunom se smatra i obraun kamata)

2. mjenica i ek s protestom i povratnim raunima kad je to potrebno za zasnivanje trabine,

3. javna isprava,

4. izvadak iz poslovnih knjiga,

5. po zakonu ovjerovljena privatna isprava te

6. isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom..

vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i dunik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novane obveze - kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je trabina dospjela, ovrha e se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti trabine, te ako je oznaio dan njezine dospjelosti86. STVARNA I MJESNA NADLENOST U OVRNOM POSTUPKU? l. 37. Stvarna nadlenost-Opinski sudovi stvarno su nadleni odreivati ovrhu, osim ako rjeavanje tih predmeta nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi.

Sudovi nadleni odreivati ovrhu ovlateni su postupati i u povodu pravnih lijekova podnesenih protiv rjeenja o ovrsi te drugih odluka koje su donijeli u povodu prijedloga za ovrhu. Oni su ovlateni odluivati i o drugim pitanjima tijekom postupka prije nego to je sud nadlean za provedbu ovrhe zapoeo s provedbom ovrhe.

l38. Mjesna nadlenost-Mjesna nadlenost odreena ovim Zakonom je iskljuiva (odreena je pojedinano za svaki predmet ovrhe.) npr. Pokretnine mjesta gdje se nalaze ; sjedite, prebivalite boravite ovrenika; nekretnine mjesta gdje se nalaze; novane trabine prebivalite, boravite ovrenika; prebivalite, boravite ovrenikova dunikal. 43. stvarna nadlenost za provedbu ovrhe - Za provedbu ovrhe stvarno su nadleni opinski sudovi, ako zakonom nije drukije odreeno

Sud provedbe ovrhe ovlaten je odluivati o svim pitanjima koja se tiu provedbe ovrnoga postupka te o svim pitanjima koja se jave u povodu provedbe ovrnoga postupka o kojima se prema ovom Zakonu odluuje u tom postupku, te o zahtjevu za naknadu trokova postupka koji naknadno bude podnesen tijekom postupka

87. PRAVNI LIJEKOVI U OVRNOM POSTUPKU Protiv rjeenja o ovrsiovrenikmoe izjaviti albu. alba ovrenika protiv rjeenja o ovrsi ne odgaa provedbu ovrhe, ako nije drukije odreeno). U albi ovrenikmoe iznositi nove injenice i nove dokaze ako se tiu razloga zbog kojih je ona izrijekom doputena te zbog bitnih povreda odredaba ovrnoga postupka.

L.50:

albeni razlozi protiv rjeenja o ovrsi-1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovrna isprava,2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovrnosti, 3. ako je ovrna isprava ukinuta, ponitena, preinaena ili na drugi nain stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi nain izgubila svoju djelotvornost ili je utvreno da je bez uinka,4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovrne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj nee na temelju ovrne isprave, trajno ili za odreeno vrijeme, traiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu moe traiti ovrha, 6. ako je ovrha odreena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogunost ovrhe ograniena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlaten traiti ovrhu na temelju ovrne isprave, odnosno ako nije ovlaten na temelju nje traiti ovrhu protivovrenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je odreen ovrnom ispravom, osim ako zakonom nije drukije propisano, 9. ako je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kad jeovrenikvie nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potjee odluka, odnosno nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja ili ovjeravanja javnobiljenike isprave, 10. ako je ispunjenje trabine, makar i na odreeno vrijeme, odgoeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi nain onemogueno zbog injenice koja je nastala u vrijeme kad jeovrenikvie nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potjee odluka, odnosno nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja ili ovjeravanja javnobiljenike isprave, ili 11. ako je nastupila zastara trabine o kojoj je odlueno ovrnom ispravom.

- alba je doputena zbog povrede pravila o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti.

- Ovrhovoditelj moe albom pobijati rjeenje o ovrsi ako je njime prekoraen njegov zahtjev te zbog odluke o trokovima postupka

odluivanje o albi - u povodu albe protiv rjeenja o ovrsi prvostupanjski sud moe 1) albu prihvatiti ako ocijeni da je osnovana te (u cijelosti ili djelomice) doneseno rjeenje o ovrsi preinaiti i ovrni zahtjev odbiti, ili ukinuti rjeenje o ovrsi i ovrni prijedlog odbaciti ili oglasiti se stvarno ili mjesno nenadlenim i predmet ustupiti nadlenom sudu, osim u sluajevima iz l. 52. OZ

u tom sluaju I sud ukinut e provedene radnje, osim kad se oglasio nenadlenim i predmet ustupio nadlenom sudu. Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom moe provedene radnje ukinuti ako ocijeni da je to potrebno radi pravilne provedbe ovrhe.

rjeenje je duan donijeti i otpremiti u roku od 30 dana protiv rjeenja doputena je alba glede koje I sud nema ovlasti koje se navedene u toj odredbi.

radi provjere osnovanosti navoda albe I sud moe, po potrebi, sasluati stranke i druge sudionike te obaviti druge izviaje

2) ustupiti predmet drugostupanjskom sudu ako ocijeni da alba nije osnovana

I sud predmet je duan uputiti u roku od 30 dana - drugostupanjski sud duan je rjeenje o albi donijeti i otpremiti u roku od 60 dana od dana kada ju je primio

UPUIVANJE U PARNICU U POVODU ALBE ( ZBOG BITNIH POVREDA )

Ako je alba izjavljena iz razloga iz lanka 50. stavka 1. toke 7. i toaka 9. do 11.,

7. ako ovrhovoditelj nije ovlaten traiti ovrhu na temelju ovrne isprave, odnosno ako nije ovlaten na temelju nje traiti ovrhu protivovrenika

9. ako je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kad jeovrenikvie nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potjee odluka, odnosno nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja ili ovjeravanja javnobiljenike isprave,

10. ako je ispunjenje trabine, makar i na odreeno vrijeme, odgoeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi nain onemogueno zbog injenice koja je nastala u vrijeme kad jeovrenikvie nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potjee odluka, odnosno nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja ili ovjeravanja javnobiljenike isprave,

11. ako je nastupila zastara trabine o kojoj je odlueno ovrnom ispravom sud prvoga stupnja dostavit e albu ovrhovoditelju radi oitovanja u roku od osam dana.

OBUSTAVA-Ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je alba izjavljena, sud e obustaviti ovrhu.

UPUIVANJE U PARNICU-Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne oituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet e bez odgode rjeenje kojim eovrenikauputiti da u roku od petnaest dana od pravomonosti toga rjeenja pokrene parnicu radi proglaenja ovrhe nedoputenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka zbog kojeg je izjavio albu.

Iznimno sud neeovrenikauputiti na parnicu, nego e prihvatiti njegovu albu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokae javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su injenice na kojima se temelji njegova alba zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka opepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskimpredmnjevama.

Okolnost da jeovrenikupuen na parnicu ili da ju je pokrenuo ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

Na pokretanje i voenje parnice iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o parnici na koju seovrenikupuuje u povodu albe nakon proteka roka.

UPUIVANJE U PARNICU U POVODU ALBE ( ZBOG SPORNIH INJENICA )

alba nakon proteka roka (l.53) - Ovrenikmoe zbog razloga iz lanka 50. stavka 1. toke 7. i toaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti albu protiv rjeenja o ovrsi i nakon njegove pravomonosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti ve u roku za albu protiv toga rjeenja.

alba se moe podnijeti sve do dovretka ovrnoga postupka.

Ovrenikje duan u albi istaknuti sve razloge (navedene toke) koje moe istaknuti u vrijeme njezina podnoenja.

Ako je alba podenesena nakon protoka roka, a temelji se na razlozima koje jeovrenikmogao istaknuti u prije podnesenoj albi - Sud e je odbaciti.

Podnoenje albe ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

odgovor na albu (l. 54. OZ) alba podnesen anakon protoka roka, dostavit e se bez odgode ovrhovoditelju, koji se o njoj moe oitovati u roku od 8 dana - kad primi odgovor na albu ili kad protekne rok za odgovor, sud e (prema okolnostima sluaja) zakazati roite radi raspravljanja o albi ili e donijeti rjeenje bez odravanja roita, osim u sluaju iz l. 55. OZ (upuivanje u pranicu) rjeenjem o albi sud e albu odbaciti ili prihvatiti (ako albu prihvati, sud prvoga stupnja, ukinut e provedene radnje i obustaviti ovrhu), osim u sluaju iz l. 55. OZ. osnovanost albe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme odluivanja o albi

Upuivanje na parnicu - Ako rjeenje o albi (nakon roka)iz lanka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrivanju neke sporne injenice, sud e uputitiovrenikada u roku od 15 dana od dana pravomonosti toga rjeenja pokrene parnicu radi proglaenja ovrhe nedoputenom, osim u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka.

Ako rjeenje o albi iz stavka 1. ovoga lanka ovisi o utvrenju spornih injenica ije postojanjeovrenikdokae javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one opepoznate ili se njihovo postojanje moe utvrditi primjenom pravila o zakonskimpredmnjevama, sud e o osnovanosti albe odluiti u ovrnom postupku.

Ako albu prihvati, postupit e u skladu s odredbom lanka 54. stavka 3. ovoga Zakona (rjeenjem o albi sud e albu odbaciti ili prihvatiti ) ako je ne prihvati, uputit eovrenikana parnicu. Tubu kojom pokree parnicu na koju je upuenovrenikmoe utemeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u albi u povodu koje je upuen na parnicu- u suprotnom, sud e odbaciti tubu.

Na temelju pravomone presude kojom je utvreno da ovrha nije doputena, sud nadlean za odluivanje o albi ukinut e, na prijedlogovrenika, provedene radnje i obustaviti ovrhu

PRAVNI LIJEKOVI PROTIV RJEENJA O OVRSI NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE?

prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (l. 57. OZ) - protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrenik moe podnijeti prigovor u roku od 8 dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od 3 dana, osim ako ne pobija samo odluku o trokovima postupka

rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kada se prigovorom pobija samo u dijelu kojim je odreena ovrha moe se pobijati samo iz razloga zbog kojih se rjeenje o ovrsi na temelju ovrne isprave moe pobijati albom (l. 50. OZ).

rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moe se u dijelu kojim je njime odreena ovrha pobijati albom nakon proteka roka (l.53. OZ) iz razloga navedenih u 50. tokama 7., 9., 10. i 11.., samo ako je injenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donoenja rjeenja o ovrsi

postupak u povodu prigovora protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (l. 58. OZ) - ako u prigovoru protiv rjeenja o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave ovrenik nije odredio u kojem dijelu pobija to rjeenje, smatrat e se da rjeenje pobija u cijelosti; ako se rjeenje o ovrsi: pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovreniku naloeno da namiri trabinu sud kojemu je prigovor podnesen stavit e izvan snage rjeenje o ovrsi u dijelu kojim je odreena ovrha i ukinut e provedene radnje, a postupak e nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga (ako za to nije mjesno nadlean, dostavit e predmet nadlenom sudu) , pobija samo u dijelu kojim je odreena ovrha daljnji postupak nastavit e se kao postupak po albi protiv rjeenja o ovrsi donesenom na temelju ovrne isprave (ako se prigovor prihvati, dio rjeenja o ovrsi kojim je ovreniku naloeno da namiri trabinu ima svojstvo ovrne isprave na temelju koje se moe ponovno traiti ovrha) pobija samo djelomino u dijelu kojim je njime ovreniku naloeno da namiri ovrhovoditeljevu trabinu - sud e za nepobijani dio toga dijela rjeenja zakljukom utvrditi da je postao pravomoan i ovran te e pristupiti provedbi odreene ovrhe samo radi ostvarenja dijela trabine koji je njime pravomono utvren (sud e zakljukom odrediti razdvajanje postupaka tako da se u odnosu na pobijani dio rjeenja o ovrsi postupak nastavlja na nain odreen stavcima 2. i 3. ovoga lanka) ako ovrenik ne podnese prigovor protiv dijela rjeenja kojim mu je naloeno da namiri trabinu - protiv toga dijela rjeenja moe traiti ponavljanje postupka po pravilima parninoga postupka88. POLOAJ I PRAVA TREE OSOBE U OVRNOM POSTUPKU

PRIGOVOR - osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprjeava ovrhu moe podnijeti prigovor protiv ovrhe traei da se ovrha na tom predmetu proglasi nedoputenom - prigovor se moe podnijeti do dovretka ovrnoga postupka; podnoenje prigovora ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine - sud e prigovor dostaviti ovrhovoditelju i ovreniku i pozvati ih da se u roku od osam dana oituju o prigovoru.

POKRETANJE PARNICE

- Ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne oituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud e podnositelja prigovora rjeenjem uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglaenja da ovrha na predmetu ovrhe nije doputena (osim ako podnositelj ne dokae opravdanost svoga prigovora pravomonom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako injenice na kojima se temelji prigovor tree osobe nisu opepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama)

- Podnositelj prigovora moe parnicu pokrenuti i nakon proteka roka koji mu je sud odredio sve do dovretka ovrnoga postupka, ali je u tom sluaju duan snositi trokove prouzroene prekoraenjem toga roka.

- u toj parnici trea osoba moe traiti da se utvrdi postojanje njezina prava ako joj ga koja od stranaka osporava.

( Ako podnositelj prigovora dokae njegovu opravdanost pravomonom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su injenice na kojima se temelji prigovor opepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud e o prigovoru odluiti u ovrnom postupku.

Kad se ne moe traiti da se ovrha proglasi nedoputenom

- Osoba koja je suvlasnik pokretne stvari koja je predmet ovrhe ne moe zahtijevati da se ovrha u pogledu njezina udjela proglasi nedoputenom, ali ima pravo na namirenje iz iznosa dobivenoga prodajom stvari prije namirenja ovrhovoditelja i drugih osoba koje se namiruju u ovrnom postupku te prije naknade trokova ovrnoga postupka;

- ima pravo zahtijevati da joj se stvar koja je predmet ovrhe ustupi ako poloi iznos koji odgovara vrijednosti ovrenikova udjela u toj stvari.

- ako joj je osporen udio u stvari koja je predmet ovrhe sud e uputiti na parnicu protiv ovrhovoditelja, a i protiv ovrenika ako i on osporava njezino pravo, da dokae svoje pravo, osim ako u ovrnom postupku ne moe dokazati svoje pravo pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne isprave - pokretanje parnice ne sprjeava provoenje ovrhe niti namirenje ovrhovoditeljeve trabine.

- ako moe dokazati svoje pravo pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne isprave, sud e postupiti kao da njezino pravo nije osporeno.

- okolnost da je sud u ovrnom postupku uzeo da pravo osobe iz stavka 1. ovoga lanka nije osporeno u smislu odredaba stavka 3. i 5. ovoga lanka ne utjee na pravo ovrhovoditelja ili ovrenika da svoja prava protiv te osobe ostvaruju u posebnoj parnici.

89. PROTUOVRHA, KADA SE ODREUJE, POSTUPANJE SUDA I RJEENJE O PROTUOVRSI?

Razlozi- Nakon to je ovrha ve provedena, ovrenik moe u istom ovrnom postupku zatraiti od suda da naloi ovrhovoditelju da mu vrati ono to je ovrhom dobio:

1. ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena izvan snage ili je na drugi nain utvreno da je bez uinka,

2. ako je tijekom ovrnoga postupka namirio ovrhovoditelju trabinu mimo suda tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren,

3. ako je rjeenje o ovrsi pravomono ukinuto i prijedlog za ovrhu odbaen ili odbijen, odnosno ako je rjeenje o ovrsi pravomono preinaeno,

4. ako je ovrha koja je provedena na odreenom predmetu ovrhe proglaena nedoputenom.

prijedlog sud nee prihvatiti ako se u pogledu onoga to je ovrhovoditelj dobio ovrhom nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vraanje vie nije mogue

prava na naknadu tete iz navedenih razloga ovrenik moe ostvarivati u posebnoj parnici

prijedlog za protuovrhu moe se podnijeti u roku od 3 mjeseca od dana kad je ovrenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od 1 godine od dana dovretka ovrnoga postupka

ovrenik ne moe prije proteka tog roka svoju trabinu ostvarivati u parninom postupku (osim ako vraanje vie nije mogue)

ako je ovrni postupak pokrenut po slubenoj dunosti, protuovrha nije doputena, ve ovrenik svoja mogua prava moe ostvarivati u posebnoj parnici.

postupak po prijedlogu za protuovrhu (l. 63. OZ) - prijedlog e sud dostaviti ovrhovoditelju i pozvati ga da se u roku od 8 dana izjasni o tome prijedlogu

ako se u tom roku ovrhovoditelj usprotivi prijedlogu, sud e o njemu odluiti nakon odranoga roita

ako se ovrhovoditelj u tom roku ne oituje o prijedlogu, sud e ocijeniti hoe li o njemu odluiti bez odravanja roita

rjeenjem kojim prihvati prijedlog sud e naloiti ovrhovoditelju da u roku od 15 dana vrati ovreniku ono to je ovrhom dobio

rjeenje o protuovrsi (l. 64. OZ) - na temelju pravomonoga i ovrnoga rjeenja kojim je ovrhovoditelju naloeno da ovreniku vrati ono to je ovrhom dobio, sud e, na prijedlog ovrenika, rjeenjem odrediti protuovrhu (protuovrha se provodi po odredbama Zakona o ovrsi)

90. ODGODA, ZAVRETAK i OBUSTAVA OVRHEOdgoda ovrhe na prijedlog ovrenika

Na prijedlogovrenikasud moe, akoovrenikuini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, ili ako uini vjerojatnim da je to potrebno da bi se sprijeilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je odreena ovrhaizjavljenpravni lijek,

2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijanje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je odreena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tuba zaponitajpresude izbranoga suda na temelju koje je odreena ovrha,

4. ako je podnesena tuba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobiljenike isprave na temelju koje je doputena ovrha ili tuba za utvrenje njezine nitavosti,

5. ako jeovrenikprotiv rjeenja o ovrsi izjavio albu iz lanaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tubu iz lanaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako jeovrenikizjavio albu protiv rjeenja kojim je potvrena ovrnost ovrne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rjeenje doneseno,

7. akoovrenikili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadraju ovrne isprave, ovisi oistodobnomispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, aovrenikje uskratio ispunjenje svoje obveze zato to ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.

Odluku o prijedlogu za odgodu sud e donijeti nakon to ovrhovoditelju omogui da se o njemu oituje, ako okolnosti sluaja ne zahtijevaju da se postupi drukije.

Sud moe na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene jamevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj moe podnijeti i nakon to je rjeenje o odgodi ovrhe doneseno.

Akoovrenikne da jamevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne moe biti dui od petnaest dana, smatrat e se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud e donijeti rjeenje o nastavku ovrhe.

Za vrijeme odgode ovrhe nee se poduzimati radnje kojima se ona provodi.

Iznimno u ovrsi radi naplate novane trabine i nakon donoenja rjeenja o odgodi ovrhe provest e se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stjee zalono pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest e se i procjena predmeta ovrhe.

Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud e nastaviti s ovrhom i prije pravomonosti rjeenja kojim je prijedlog odbijen.

Odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja

Na prijedlog ovrhovoditelja sud moe, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo jednom, ako provedba ovrhe nije zapoela, i to za vrijeme koje odredi sud.

Odgoda na prijedlog tree osobe

Na zahtjev osobe koja je traila da se ovrha na odreenom predmetu proglasi nedoputenom sud e odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba uini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upuena (lanak 60.).

Ssud moe, na prijedlog ovrhovoditelja, odgodu ovrhe uvjetovati davanjem jamevine.

Davanje osiguranja umjesto odgode ovrhe

Sud e odbiti prijedlog za odgodu ako ovrhovoditelj u roku koji mu sud odredi dade jamevinu za tetu koju bi ovrenik ili trea osoba mogli trpjeti zbog provedbe ovrhe.

Odgoda na temelju suglasnosti stranaka

Ako se ovrhovoditelj suglasi s prijedlogomovrenikao odgodi ovrhe, odnosno ako se ovrhovoditelj iovreniksuglase s prijedlogom tree osobe o odgodi ovrhe, sud e odgodu odrediti ne ispitujui postoje li za to propisane pretpostavke.

Vrijeme za koje se ovrha odgaa

Ako je ovrha odgoena zato to suovrenikili trea osoba izjavili pravni lijek, odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do zavretka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu.

U drugim sluajevima u kojima jeovrenikpredloio odgodu, sud moe, prema okolnostima sluaja, odrediti vrijeme za koje se ovrha odgaa.

Ako sud na prijedlog ovrhovoditelja odgodi ovrhu, moe je odgoditi najvie za est mjeseci.

Ako ovrhovoditelj ne predloi nastavak ovrhe prije isteka roka na koji je ovrha odgoena, sud e obustaviti ovrhu.

Nastavljanje odgoenoga postupka

Odgoena ovrha nastavit e se po slubenoj dunosti nakon proteka vremena za koje je odreena.

Na prijedlog ovrhovoditelja sud moe nastaviti ovrhu i prije proteka roka za koji je odgoena ako ovrhovoditelj uinivjerojatnimda su prestali razlozi za odgodu ili ako da jamevinu.

Na prijedlog ovrhovoditelja sud e nastaviti ovrhu i prije pravomonosti odnosno konanosti odluke nadlenoga prvostupanjskog tijela o odbacivanju ili odbijanju pravnog lijeka ili sredstva povodom kojeg je odgoena ovrha.

OBUSTAVA I DOVRETAK OVRHE

obustava ovrhe (l. 72. OZ) - ovrha e se obustaviti 1) po slubenoj dunosti

1) ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena izvan snage ili je na drugi nain odreeno da je bez uinka, (ako Zakonom nije drukije odreeno),2) ako potvrda o ovrnosti bude ukinuta (ako Zakonom nije drukije odreeno),

3) ako je postala nemogua ili se iz drugih razloga ne moe provesti

ovrha e se obustaviti 2) na prijedlog ovrenika ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za albu provedbom ovrhe zahvaeni predmeti koji nisu odreeni u rjeenju o ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogunost ovrhe ograniena

rok za prigovor ( iznosi 8 dana i poinje tei od dana kojega je ovrenik saznao da je ovrhom zahvaen predmet koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojemu je mogunost ovrhe ograniena - nakon isteka roka od 30 dana od poduzimanja radnje kojom su zahvaeni navedeni predmeti prijedlog se vie ne moe podnijeti.

rjeenjem o obustavi ovrhe ukinut e se sve provedene ovrne radnje ako se time ne dira u steena prava treih osoba

dovretak ovrhe (l. 73. OZ) - postupak ovrhe smatra se dovrenim

1) pravomonou odluke o odbacivanju ili odbijanju ovrnoga prijedloga,

2) provedbom ovrne radnje kojom se ovrha dovrava (dovrenje ovrhe provedbom posljednje ovrne radnje sud e utvrditi rjeenjem)ili

3) obustavom ovrhe. 91. OVRHA NA NEKRETNINI RADI NAPLATE NOVANE TRABINE, NADLENOST, OVRNE RADNJE, PREDMET OVRHE i OGRANIENJA KOD PRODAJENADLENOST - Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na nekretnini i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nekretnina nalazi.

OVRNE RADNJE - Ovrha na nekretnini provodi se

1. zabiljebom ovrhe u zemljinoj knjizi,

2. utvrenjem vrijednosti nekretnine,

3. prodajom nekretnine i

4. namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom.

PREDMET OVRHE- nije li to drugo odreeno, predmet ovrhe moe biti samo nekretnina kao cjelina odreena pravilima koja ureuju vlasnitvo i druga stvarna prava i zemljine knjige.

- ako je glede neke nekretnine uspostavljeno suvlasnitvo (idealni suvlasniki dio nekretnine), taj dio nekretnine moe biti samostalan predmet ovrhe glede kojega se na odgovarajui nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama- ko je na nekoj nekretnini osnovano pravo graenja, to pravo kada je na nekretnini izgraena zgrada moe biti samostalni predmet ovrhe glede kojega se na odgovarajui nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama u vlasnitvu ovrenika.

- ako je glede neke nekretnine ili njezina idealnoga dijela osnovano pravo plodouivanja, ono moe biti samostalni predmet ovrhe, s time da ovrenik moe namiriti svoju trabinu iz plodova koje to pravo daje na temelju nekoga pravnoga odnosa (najamnina, zakupnina), glede ega se na odgovarajui nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na pravima.

Nekretnine koje ne mogu biti predmet ovrhe

ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljite i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdravanje i uzdravanje lanova njegove ue obitelji te drugih osoba koje je po zakonu duan uzdravati.

PRODAJA NEKRETNINE - nakon provedbe postupka za utvrivanje vrijednosti nekretnine sud donosi zakljuak o prodaji nekretnine kojim se utvruje vrijednost nekretnine i odreuju nain i uvjeti prodaje te vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja obavlja drabom (zaklj. se objavljuje na sudskoj oglasnoj ploi i na drugi uobiajeni nain)

- od objavljivanja zakljuka o prodaji na sudskoj oglasnoj ploi do dana prodaje mora protei najmanje trideset dana.

- zaklj. se dostavlja strankama, zalonim vjerovnicima, sudionicima u postupku, osobama koje imaju upisano pravo prvokupa i nadlenom tijelu porezne uprave.

NAIN PRODAJE - Prodaja nekretnine obavlja se usmenom javnom drabomOGRANIENJA PRI PRODAJI 1.) TKO NE MOE BITI KUPAC-kupac ne moe biti ovrenik, sudac ili druga osoba koja slubeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne moe stei nekretninu koja je predmet ovrhe.

2.) PRODAJNA CIJENA- Na prvom roitu za drabu nekretninu se ne moe prodati ispod dvije treine utvrene vrijednosti nekretnine (lanak 92.).

- Na drugom roitu za drabu nekretnina se ne moe prodati ispod jedne polovine njezine utvrene vrijednosti.

Dodatak:

- Od prvog do drugog roita za drabu mora protei najmanje trideset dana.

- Ako se nekretnina ne proda ni na drugom roitu za drabu, sud e obustaviti ovrhu.

- Ovrhovoditelj moe najkasnije na drugom roitu za drabu predloiti da se, ako se nekretnina ne proda ni na tom roitu, u njegovu korist zasnuje zalono pravo na nekretnini radi osiguranja trabine radi ije je naplate ovrha odreena (lanci 295. do 298.). Na taj se prijedlog ne plaaju posebne pristojbe.Prednosnired takvoga zalonog prava ovrhovoditelja rauna se od dana stjecanja prava na namirenje (lanak 84. stavak 2., lanak 114. stavak 3.).

-Obustava ovrhe ne sprjeava pokretanje novoga ovrnoga postupka radi naplate iste trabine na istoj nekretnini.92. OVRHA NA MOTORNOM VOZILU- Ovrha radi naplate novane trabine na motornom vozilu odreuje se na temelju ovrne ili vjerodostojne isprave i izvatka iz evidencije o registriranim i oznaenim vozilima.

Primjerak rjeenja o ovrsi sud dostavlja:

a) policijskoj upravi kod koje se vodi evidencija o registriranim i oznaenim vozilima radi provedbe zabiljebe ovrhe.

b) Upisniku sudskih i javnobiljenikih osiguranja trabina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima radi provedbe odgovarajueg upisa.

Zabiljebom ovrhe ovrhovoditelj stjee zalono pravo na motornom vozilu. (prednosnired zalonog prava rauna se od dana dostave rjeenja o ovrsi policijskoj upravi) Nakon zabiljebe ovrhe nije doputen upis promjene prava vlasnitva na motornom vozilu niti upis tereta na tom vozilu na temelju raspolobiovrenika, bez obzira na to kad je ta raspoloba poduzeta. Raspolobe uinjene protivno ovoj zabrani nemaju pravnoguinka.

Oduzimanje, uvanje i procjena motornog vozila

- Nakon stjecanja zalonog prava na motornom vozilu sud e ovreniku dostaviti rjeenje o ovrsi te mu istodobno zakljukom naloiti da u roku od osam dana preda vozilo sa svim njegovim pripadcima i ispravama osobi kojoj je rjeenjem o ovrsi vozilo povjereno na uvanje- ako ne postupi tako, vozilo e biti oduzeto na bilo kojem mjestu na kojem se ono zatekne, a ovrhovoditelj je duan u roku od 60 dana predloiti vrijeme, mjesto i nain provedbe te radnje kao i osigurati sva potrebna sredstva i radnu snagu za poduzimanje te radnje. Ako ovrhovoditelj ne predloi oduzimanje vozila u tom roku, sud e obustaviti ovrhu.

Prodaja motornog vozila

- motorna vozila prodaju se usmenom javnom drabom ili neposrednom pogodbom, u skladu sa zakljukom suda o nainu prodaje, bez isticanja oznake registarskog broja i broja asije.

- na drabi mogu sudjelovati kao kupci samo osobe koje su poloile jamevinu.

- ako se draba provodi istodobno za vie vozila, osoba koja namjerava sudjelovati u kupnji unaprijed neodreenog vozila duna je poloiti jamevinu koja e se za takve kupnje odrediti u uvjetima prodaje.

Predaja motornog vozila kupcu

- Kupac je duan poloitikupovninui preuzeti motorno vozilo odmah nakon zakljuenja drabe, odnosno prodaje neposrednom pogodbom, predajom vozila kupac postaje vlasnik- Sud e posebnim zakljukom odrediti brisanje prava vlasnitvaovrenikana prodanom vozilu u evidenciji o registriranim i oznaenim vozilima policijske uprave u kojemu je ono bilo upisano, te brisanja zalonog prava u Upisniku sudskih i javnobiljenikih osiguranja trabina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima - tim e zakljukom odrediti i brisanje prava drugih osoba na motornom vozilu koja prestaju prodajom.

Namirenje jednoga ovrhovoditelja

Ako se iz prodajne cijene namiruje samo ovrhovoditelj, sud e, bez odravanja roita, rjeenjem odrediti da se iz iznosa dobivenoga prodajom stvari i oduzetoga novca namire redom: trokovi postupka, trokovi odreeni u ovrnoj ispravi, kamate do dana unovenja pokretnine i glavna trabina.

Viak prodajne cijene koji preostane nakon namirenja predat e se ovreniku, ako za to nema smetnji.

Namirenje vie ovrhovoditelja

- Ako se u ovrnom postupku namiruje vie ovrhovoditelja, odnosno ako se, pored ovrhovoditelja namiruju i osobe ija prava prestaju prodajom pokretnine, oni se iz prodajne cijene namiruju onim redom kojim su stekli zalono ili drugo pravo koje prodajom prestaje, ako zakonom za odreene trabine nije propisano prvenstveno pravo namirenja.

- Ovrhovoditelji istoga reda koji se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti namiruju se razmjerno iznosima svojih trabina.

- Trokovi ovrnoga postupka, trokovi odreeni ovrnom ispravom i kamate imaju isti red namirenja kao i glavna trabina.

- Pri donoenju rjeenja o namirenju sud e uzeti u obzir samo one trabine za koje je rjeenje o ovrsi postalo pravomono do dana prodaje popisanih stvari.

Odredbe ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama primjenjuju se na odgovarajui nain i u postupku ovrhe na pokretninama, ako odredbama ove glave nije drukije odreeno.

93. OVRHA NA NOVANOJ TRABINI mjesna nadlenost, ovrne radnje, ogranienja u ovrsi na plai, zalono pravo ovrhovoditelja, nedoputenost sudske ovrhe MJESNA NADLENOST (l. 171. OZ) - za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na novanoj trabini i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean:

1) sud na ijem se podruju nalazi prebivalite ovrenika,

2) ako ovrenik nema prebivalite u RH, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi ovrenikovo boravite,

3) ako ovrenik nema u RH ni boravite, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite ovrenikova dunika, a ako ovaj nema prebivalite u RH, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi boravite ovrenikova dunika

Odredbe koje se odnose na prebivalite fizike osobe na odgovarajui se nain primjenjuju i na sjedite pravne osobe

Izuzeti su od ovrhe: l. 172. OZ1. primanja po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja,

2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oteenja prema propisima o invalidskom osiguranju,

3. primanja po osnovi socijalne skrbi,

4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,

5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukije odreeno,

6. primanja po osnovi stipendije i pomoi uenicima i studentima,

7. naknada za rad osuenika, osim za trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja te za trabine naknade tete prouzroene kaznenim djelom osuenika,

8. primanja po osnovi odlija i priznanja,

9. rodiljne i roditeljske novane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugaije odreeno.

10. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

OGRANIENJA OVRHE l. 173 OZAko se ovrha provodi na plai ovrenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije treine prosjene netoplae u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate trabine po osnovi zakonskog uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, iznos u visini od jedne polovine prosjene netoplae u Republici Hrvatskoj, osim u sluaju ovrhe radi prisilne naplate novanih iznosa za uzdravanje djeteta u kojem sluaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne etvrtine prosjene mjesene isplaene netoplae po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

Ako ovrenik prima plau koja je manja od prosjene netoplae u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije treine plae ovrenika, a ako se ovrha provodi radi naplate trabine po osnovi zakonskog uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, iznos u visini jedne polovine netoplae ovrenika.

Prosjena netoplaa jest prosjean iznos mjesene netoplae isplaene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje sijeanj kolovoz tekue godine, koju je duan utvrditi Dravni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvreni iznos primjenjivat e se u iduoj godini.

Navedene dredbe primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plae, naknadi za skraeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plae, mirovini, plai vojnih osoba te na primanja osoba u priuvnom sastavu za vrijeme vojne slube i na drugom stalnom novanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga lanka.

Ovrha na primanju invalida po osnovi novane naknade za tjelesno oteenje i doplatak za tuu pomo i njegu moe se provesti samo radi naplate trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja.

Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doivotnom uzdravanju i doivotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju ivota moe se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje se utvruje iznos pomoi za uzdravanje.

OVRNE RADNJE (l. 174. OZ) - ovrha na novanoj trabini provodi se pljenidbom i prijenosom, ako Zakonom za pojedine sluajeve nije drukije odreeno

ovrnim prijedlogom moe se zahtijevati da se odredi samo pljenidba novane trabine u tom je sluaju ovrhovoditelj duan u roku od 3 mjeseca od dana kad mu je dostavljeno rjeenje o pljenidbi odnosno od dana kad mu je dostavljena obavijest o oitovanju ovrenikova dunika ili o tome da se on nije oitovao u odreenom roku, podnijeti prijedlog za prijenos trabine.- ako ovrhovoditelj u tom roku ne podnese takav prijedlog, ovrha e se obustaviti

Pljenidba i prijenos novane trabine mogu se odrediti i provesti samo u iznosu koji je potreban za namirenje trabine ovrhovoditelja, osim ako je u pitanju nedjeljiva trabina.

1. uinak PLJENIDBE (l. 176. OZ) - pljenidba se provodi dostavom ovrenikovu duniku rjeenja o ovrsi kojim se ovrenikovu duniku zabranjuje da ovreniku ispuni novanu trabinu, a ovreniku se zabranjuje da tu trabinu naplati ili da inae raspolae njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje (pljenidba je provedena danom dostave rjeenja)

ovrhovoditelj pljenidbom stjee zalono pravo na ovrenikovoj trabini

ovrenikov dunik nema pravo albe protiv rjeenja o pljenidbi.

prednosni red (l. 180. OZ) - prednosni red zalonih prava vie ovrhovoditelja odreuje se prema danu primitka ovrnoga prijedloga ako su ovrni prijedlozi vie ovrhovoditelja primljeni u sudu istoga dana, zalona prava imaju isti prednosni red (ako je ovrni prijedlog upuen potom preporuenom poiljkom, dan predaje poti smatra se danom primitka u sudu.)

trabine s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti

Ako zbog provedbe ovrhe na novanoj trabini prestaju zalona i druga prava koja su steena prije pokretanja postupka, prednosni red u namirenju tih prava odreuje se prema propisima koji ureuju stjecanje reda prvenstva tih prava izvan ovrnoga postupka.

2. PRIJENOS TRABINE - vrste prijenosa (l. 184. OZ) - zaplijenjena trabina prenosi se na ovrhovoditelja (u skladu s njegovim prijedlogom) radi naplate ili umjesto isplate

ovrhovoditelj je duan u ovrnom prijedlogu zatraiti da se trabina na njega prenese radi naplate ili umjesto isplate, ako Zakonom nije drukije odreeno (o vrsti prijenosa sud odluuje rjeenjem o ovrsi)

u rjeenju o ovrsi ili u posebnom rjeenju o prijenosu pozvat e se ovrenikov dunik da duni iznos poloi kod suda uplatom na odreeni raun i da o tome obavijesti sud

prijenos radi naplate - ovlatenja ovrhovoditelja (l. 189. OZ) - prijenosom trabine radi naplate ovlauje se ovrhovoditelj

1) da trai od ovrenikova dunika isplatu iznosa naznaenoga u rjeenju o ovrsi ili u posebnom rjeenju o prijenosu, ako je taj iznos dospio,

2) da obavlja sve radnje koje su potrebne radi ouvanja i ostvarenja prenesene trabine i 3) da se koristi pravima u svezi sa zalogom koji je dan za osiguranje te trabine

prijenos umjesto isplate (l. 171. OZ) - zaplijenjena trabina prelazi prijenosom umjesto isplate na ovrhovoditelja do prenesenoga iznosa, s uinkom ustupanja trabine uz naknadu

NEDOPUTENOST SUDSKE OVRHE l. 211. OZ

Sud e odbaciti kao nedoputen prijedlog za ovrhu na novanim sredstvima na raunu na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadunice te na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg suda, upravnog tijela, odnosno obrauna poslodavca na temelju kojih se moe od Agencije zatraiti izravna naplata, osim ako se na temelju tih isprava nije mogla provesti naplata preko Agencije, o emu e Agencija izdati potvrdu.ZALONO PRAVO OVRHOVODITELJA

Ovrhovoditelj pljenidbom stjee zalono pravo na ovrenikovoj trabini,

Zalono pravo steeno na trabini po kojoj teku kamate odnosi se i na kamate koje dospijevaju nakon pljenidbe.94. OVRHA RADI ISPRANJENJA I PPREDAJE NEKRETNINE

Mjesna nadlenost

Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu radi ispranjenja i predaje nekretnine i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nekretnina nalazi.Nain provedbe ovrhe

- Ovrha radi ispranjenja i predaje nekretnine provodi se tako da sudski ovritelj, nakon to udalji osobe i ukloni stvari s te nekretnine, predaje nekretninu u posjed ovrhovoditelju.

- Ispranjenju i predaji nekretnine moe se pristupiti nakon proteka osam dana od dana dostave rjeenja o ovrsi ovreniku i prije njegove pravomonosti. Ako se dostava ovreniku nije mogla uredno obaviti na posljednjoj poznatoj adresi niti na nain predvien u odredbama lanka 8. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, sud e mu bez odgode postaviti privremenoga zastupnika, kojemu e se rjeenje dostaviti.

- Ako je to potrebno, sud e protiv osoba koje ometaju provedbu ovrhe izrei novane kazne ili odrediti pritvor iz lanka 16. ovoga Zakona.

- Na zahtjev suda policija i sluba socijalne skrbi duni su pruiti svu potrebnu pomo u provedbi radnji iz stavka 1. ovoga lanka.

- Pri provedbi ovrhe primijenit e se odredbe lanka 47. ovoga Zakona.(rad sudskog ovritelja)- Potrebnu radnu snagu i prijevozna sredstva radi provedbe ovrhe duan je osigurati ovrhovoditelj na zahtjev sudskoga ovritelja, koji ovrhovoditelju mora biti priopen najkasnije osam dana prije provedbe ovrhe.

Uklanjanje pokretnina

- Pokretnine koje su uklonjene s nekretnine predaju se ovreniku, a ako on nije nazoan, odraslom lanu njegova kuanstva.

- Ako pri poduzimanju ovrnih radnji nije nazona nijedna od osoba kojoj se stvari mogu predati ili ih te osobe nee primiti, stvari se predaju na uvanje drugoj osobi, na troak ovrenika. Ovrhovoditelj je duan osigurati drugu osobu kojoj e se predati uklonjene stvari. Ovrhovoditelj moe sam preuzeti stvari ovrenika na uvanje.

- Uklonjene stvari predaje na uvanje drugoj osobi ili ovrhovoditelju sudski ovritelj. Radnju sudskoga ovritelja potvruje sud zakljukom. Sud moe naknadno zakljukom odrediti da se stvari povjere nekoj treoj osobi umjesto onoj kojoj su predane.

- O predaji drugoj osobi i o trokovima uvanja sud izvjeuje ovrenika ako je to mogue, ostavljajui mu primjereni rok u kojemu moe zatraiti predaju stvari nakon to naknadi trokove uvanja.

- Uz obavijest iz stavka 3. ovoga lanka sud e upozoriti ovrenika da e, nakon proteka odreenoga roka, stvari biti prodane i da e se iz prodajne cijene namiriti trokovi uvanja i prodaje stvari.

Prodaja pokretnih stvari

- Sud e po slubenoj dunosti odrediti prodaju stvari za raun ovrenika, ako ovaj u ostavljenom roku ne zatrai njihovu predaju i ne naknadi trokove uvanja.

- Dio cijene postignut prodajom koji preostane nakon podmirenja trokova uvanja i prodaje stvari polae se kod suda, odnosno javnoga biljenika u korist ovrenika.

- Prodaja stvari obavlja se po odredbama ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.

- Ako se stvari ne uspiju prodati na drabi, odnosno neposrednom pogodbom, ovrhovoditelj se oslobaa obveze uvanja tih stvari nakon proteka roka od 30 dana od dana drabe, odnosno odreene neposredne pogodbe.

Ovrha radi naplate trokova postupka

- Ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu zatraiti da se zajedno s ovrhom iz lanka 255. ovoga Zakona odredi ovrha na ovrenikovim pokretninama koje treba ukloniti s nekretnine radi naplate trokova ovrnoga postupka.

- Ovrha iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se i provodi po pravilima o ovrsi na ovrenikovim pokretninama radi naplate novane trabine.

- Rjeenje o naknadi trokova postupka ovrhe iz lanka 255. ovoga Zakona je ovrna isprava na temelju koje ovrhovoditelj moe predloiti ovrhu u istom ili posebnom ovrnom postupku.

95. OVRHA RADI OSTVARIVANJA TRABINE (PRAVA) NA RADNJU, NEINJENJE I TRPLJENJE

Mjesna nadlenost

Ako je ovrenik duan po ovrnoj ispravi obaviti odreenu radnju ili trpjeti odreene radnje ili se suzdrati od odreene radnje, za odluivanje o prijedlogu za ovrhu i za provedbu ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem podruju ovrenik treba ispuniti obvezu po ovrnoj ispravi.

Ovrha radi ostvarenja obveze na radnju koju moe obaviti i druga osoba

- provodi se tako da sud ovlauje ovrhovoditelja da u odreenom roku na troak ovrenika povjeri drugoj osobi da tu radnju obavi ili da je obavi on sam.

- u prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj moe predloiti da sud rjeenjem naloi ovreniku da unaprijed poloi kod suda odreeni iznos potreban za podmirenje trokova koji e nastati obavljanjem radnje od strane druge osobe ili ovrhovoditelja; visinu iznosa sud odreuje po slobodnoj ocjeni, uzimajui u obzir, po mogunosti, trokovnik osobe ovlatene za obavljanje takve radnje koji uz prijedlog za ovrhu priloi ovrhovoditelj.

- konano rjeenje o visini trokova iz stavka 2. ovoga lanka sud donosi na prijedlog ovrhovoditelja, odnosno ovrenika. (Ako se naknadno pokae da je na temelju rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka pribavljeno od ovrenika vie sredstava nego to je bilo potrebno za pokrie trokova obavljanja radnje i trokova ovrnoga postupka, sud e, na ovrenikov prijedlog, razliku vratiti ovreniku, ako on raspolae sredstvima pribavljenim od ovrenika, odnosno naloit e ovrhovoditelju da u odreenom roku tu razliku vrati ako je njemu stavljena na raspolobu.)Ovrha radi ostvarenja obveze na radnju koju moe obaviti samo ovrenik

Sud e rjeenjem o ovrsi:

- odrediti ovreniku primjereni rok za ispunjenje obveze.

- istodobrno e mu zaprijetiti da e protiv njega izrei odreenu novanu kaznu ako u roku koji mu je odreen ne ispuni obvezu. (U rjeenju o izricanju nov. kazne sud e ovreniku odrediti novi rok za ispunjenje obveze i zaprijetiti novom novanom kaznom u veem iznosu nego to je bila ona kojom mu je prije zaprijetio, ako ni u tom roku ne ispuni obvezu); pri odmjeravanju visine novane kazne u propisanim granicama, sud e voditi rauna o znaenju radnje koju je ovrenik bio duan obaviti te o drugim okolnostima sluaja. Prije izricanja novane kazne sud e omoguiti ovreniku da se oituje, a po potrebi odrat e i roite radi izvoenja dokaza.

Ovrenik koji je ispunio svoju obvezu u roku koji mu je sud odredio, duan je bez odgode o tome obavijestiti sud i priloiti nesumnjive dokaze o tome - ovjerovljena pisana izjava ovrhovoditelja o tome da je radnja obavljena, javnobiljeniki zapisnik ili zapisnik sudskoga ovritelja o obavljanju radnje, nalaz i miljenje sudskoga vjetaka da je radnja obavljena, predaja djela koje je radnjom uinjeno u sudski ili javnobiljeniki polog i sl. U protivnome, smatrat e se da radnja nije obavljena.

Ako radnja koju moe obaviti samo ovrenik ne ovisi iskljuivo o njegovoj volji (npr. stvaranje odreenoga umjetnikog djela i sl.), ovrhovoditelj nema pravo traiti ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka, nego samo naknadu tete.

Ovrha radi ostvarenja obveze na trpljenje i neinjenje

- Ako je na temelju ovrne isprave ovrenik duan trpjeti poduzimanje neke radnje ili se suzdravati od njezina poduzimanja, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja koji tvrdi da se ovrenik ponaa protivno svojoj obvezi, rjeenjem naloiti ovreniku da se ponaa u skladu sa svojom obvezom i zaprijetiti mu novanom kaznom ili kaznom zatvora ako se nastavi tako ponaati. U pravnom lijeku protiv rjeenja o ovrsi ovrenik moe osporiti tvrdnju ovrhovoditelja da se ponaao protivno svojoj obvezi iz ovrne isprave. Sud moe, po potrebi, u povodu pravnoga lijeka odrediti roite radi izvoenja dokaza i sasluanja stranaka. (Ako se ponaao protivno svojoj obvezi, sud e ovreniku izrei novanu kaznu ili kaznu zatvora kojom mu je bio zaprijetio i istodobno mu zaprijetiti novom novanom kaznom ili kaznom zatvora ako se ponovno bude ponaao protivno svojoj obvezi na prijedlog ovrhovoditelja u roku od 15 dana od saznanja, 1 god. od povrede obveze, ovreniku e se omoguiti da se oituje, po potrebi roite...)

(Sud e na prijedlog ovrhovoditelja izricati ovreniku novane kazne ili kazne zatvora i prijetiti mu novim takvim kaznama sve dok se ovrenik ne prestane ponaati protivno svojoj obvezi. Ukupno trajanje kazni zatvora kojima se zamjenjuju izreene novane kazne u povodu iste ovrne isprave, odnosno ukupni zbroj kazni zatvora koje mogu biti izreene ovreniku u povodu iste ovrne isprave, ne mogu prijei est mjeseci.(Sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, rjeenjem naloiti ovreniku da dade osiguranje za tetu, ako ovrhovoditelj uini vjerojatnim da bi tetu pretrpio time to bi se ovrenik i nadalje ponaao protivno svojoj obvezi. Visinu i trajanje osiguranja, prema okolnostima sluaja, odreuje sud. Na temelju rjeenja o davanju osiguranja sud e odrediti ovrhu i prije njegove pravomonosti.

- Novanu kaznu i kaznu zatvora sud izvrava po slubenoj dunosti, nakon pravomonosti rjeenja kojim su izreene.

Postupak pokrenut prijedlogom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se dovrenim pravomonou rjeenja o ovrsi. Postupak pokrenut prijedlogom za izricanje novane kazne ili kazne zatvora smatrat e se novim postupkom, ali se u tom postupku ne donosi novo rjeenje o ovrsi, nego samo rjeenja iz stavaka 2. i 6. ovoga lanka.

Ovrha radi uspostavljanja prijanjega stanja

- Ako je zbog ponaanja ovrenika protivno obvezi iz ovrne isprave nastala promjena koja nije u skladu s pravom ovrhovoditelja, sud e ovlastiti ovrhovoditelja, na njegov prijedlog, da sam, a po potrebi i uz pomo sudskoga ovritelja, uspostavi prijanje stanje na troak i opasnost ovrenika.

- U pogledu polaganja iznosa potrebnoga za podmirenje trokova za uspostavljanje prijanjega stanja i odreivanja konane visine tih trokova primjenjuju se odredbe o trokovima za ovrhu radnje koju moe, pored ovrenika, obaviti i druga osoba.

- Ako je do promjena iz stavka 1. ovoga lanka dolo nakon nastanka ovrne isprave, sud e postupiti u skladu s odredbom stavka 1. ovoga lanka tek poto utvrdi da je do promjene dolo zbog ponaanja ovrenika.

Ponovno smetanje posjeda

- Ako je na osnovi ovrne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda, ovrha provedena, ili je ovrenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, pa poslije toga ponovno uini smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijanjega, sud e na prijedlog ovrhovoditelja na temelju iste ovrne isprave, ako je njome zabranjeno takvo budue ponaanje, donijeti novo rjeenje o ovrsi radi uspostave prijanjega stanja, ako je to potrebno, i zaprijetiti ovreniku izricanjem novane kazne ako ponovno poini smetanje posjeda. - Prijedlog za donoenje rjeenja iz stavka 1. ovrhovoditelj moe podnijeti ve u prvom prijedlogu za ovrhu na temelju rjeenja zbog smetanja posjeda kojim je ovreniku zabranjeno ponovno takvo ponaanje, inae rokovi - 30 dana od saznanja, 1 god. nakon ponovljenog smetanja.Pravo na naknadu tete - Odredbama ove glave ne dira se u pravo ovrhovoditelja da u parnici trai naknadu tete koja mu je nanesena time to se ovrenik ponaao protivno svojoj obvezi utvrenoj u ovrnoj ispravi96. OVRHA RADI VRAANJA ZAPOLSENIKA NA RAD I SLUBU mjesna nadlenost (267) - za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju ovrne isprave kojom je poslodavcu naloeno da zaposlenika vrati na rad i da lana tijela ovrenika vrati u slubu i za provedbu ovrhe, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite poslodavca.

rok za podnoenje prijedloga za ovrhu (268) - prijedlog za ovrhu iz l. 267. moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je ovrhovoditelj stekao pravo da taj prijedlog podnese.

nain provedbe ovrhe (269) - ovrha na temelju ovrne isprave kojom je ovreniku naloeno da ovrhovoditelja vrati na rad odnosno u slubu provodi se izricanjem novanih kazni (prema l. 16. stavka 2., 3., 4., 9., 11., 12. i 15.) - novane kazne izriu se prema odredbama Zakona o ovrsi radi ostvarenja radnje koju moe obaviti samo ovrenik

naknada plae u sluaju vraanja zaposlenika na rad (270) - ovrhovoditelj koji je podnio prijedlog da bude vraen na rad, odnosno u slubu moe predloiti da sud donese rjeenje kojim e odrediti da mu je ovrenik duan isplatiti na ime plae mjesene iznose dospjele od pravomonosti odluke pa dok ponovno ne bude vraen na posao, te odrediti ovrhu radi naplate dosuenih iznosa.

prijedlog za naknadu moe se spojiti s prijedlogom za ovrhu radi vraanja na rad ili moe biti podnesen naknadno do zavretka ovrnoga postupka

rjeenjem kojim se prijedlog za naknadu prihvaa ima uinak rjeenja kojim se utvruje postojanje obveze ovrenika i uinak rjeenja o ovrsi - to rjeenje moe biti provedeno prije njegove pravomonosti.

ovrenik moe predloiti da se ovo rjeenje stavi izvan snage, ako su se nakon njegova donoenja izmijenile okolnosti na osnovi kojih je doneseno.

mjesena naknada plae odreuje se u iznosu koji bi ovrhovoditelj ostvario da je bio na radu (obuhvaa i plaanje poreza te drugih davanja po osnovi plae)

ako je sud djelomice prihvatio zahtjev za isplatu naknade, uputit e ovrhovoditelja da ostatak ostvaruje u postupku pred nadlenim sudom.

97. ULOGA JAVNIH BILJENIKA U OVRNOM POSTUPKU nadlenost javnih biljenika (278) - javni biljenici odluuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama Zakona

podnoenje prijedloga za ovrhu javnom biljeniku (279) za odreivanje ovrhe mjesno je nadlean javni biljenik ije sjedite je u jedinici podrune (regionalne) samouprave prebivalita ili sjedita ovrenika

sud e prijedlog odbaciti:1. ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto javnom biljeniku

2. ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnesen mjesno nenadlenom javnom biljeniku

ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatraena ovrha protiv vie ovrenika, a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog javnog biljenika, nadlean je javni biljenik koji je mjesno nadlean za jednog od ovrenika.

sadraj prijedloga za ovrhu (280) - ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu predloiti 1) da se ovrha odredi na jednom ili vie predmeta ovrhe, 2) da se ovrha radi naplate odreene trabine openito odredi na imovini ovrenika, bez navoenja sredstva i predmeta ovrhe.

postupanje u povodu prijedloga (281) - ako javni biljenik ocijeni da je prijedlog za ovrhu:

1) doputen i osnovan - donijet e rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama,

2) nije doputen, uredan (lanak 39. stavak 3.) ili osnovan - proslijedit e predmet nadlenom sudu (lanak 287.) radi donoenja odluke (sud e odrediti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu doputen, uredan i osnovan- roku od 60 dana, raunajui od dana kada je zaprimio spis.)

javni biljenik e donijeti odluku (pod 1) ili e spis proslijediti sudu najkasnije u roku od 30 dana, raunajui od dana zaprimanja prijedloga

prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (282) - ovrenik moe podnijeti prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnom biljeniku koji ga je izdao

javni biljenik kojem je podnesen:

1) nepravodoban ili nedoputen prigovor protiv rjeenja koje je izdao - proslijedit e spis radi donoenja odluke u povodu prigovora nadlenom sudu koji e donijeti rjeenje o odbacivanju takva prigovora,

2) pravodoban i doputen prigovor protiv rjeenja koje je izdao - proslijedit e spis radi provedbe postupka u povodu prigovora nadlenom sudu, koji e u povodu takva prigovora donijeti odluke iz l. 57. i 58. Zakona (postupak u povodu prigovora na rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave) potvrda o pravomonosti i ovrnosti (283) - na zahtjev ovrhovoditelja javni biljenik staviti e na otpravak rjeenja o ovrsi koje je donio potvrdu o njegovoj pravomonosti i ovrnosti - ako u roku od 8 dana od isteka roka za prigovor ne primi prigovor (ali i kad je prigovor podnesen u roku od osam dana od isteka roka za prigovor ako ocijeni da oito nije pravodoban)

u tom sluaju javni biljenik prosljedit e predmet nadlenom sudu radi donoenja odluke

otpravak rjeenja o ovrsi s potvrdom o pravomonosti i ovrnosti javni biljenik predat e ovrhovoditelju

98. SREDSTVA OSIGURANJA na osiguranje trabine na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o ovrsi radi ostvarenja trabine

sredstva osiguranja - kao sredstva osiguranja mogu se odrediti samo sredstva predviena Ovrnim zakonom ili drugim zakonom;

stvarna nadlenost

1) opinski sudovi nadleni su odreivati i provoditi osiguranje, osim ako zakonom to nije povjereno drugom sudu,

2) trgovaki sudovi nadleni su odreivati i provoditi osiguranje u predmetima u kojima su nadleni odreivati ovrhu,

nedopustivost osiguranja - osiguranje nije doputeno na stvarima i pravima koji po Zakonu ne mogu biti predmet ovrhe, osim ako odredbama Zakona nije drukije odreeno

Sredstva:

1 ) osiguranje prisilnim zasnivanjem zalonoga prava na nekretnini

2 ) sudsko i javnobiljeniko zalonopravno osiguranje na temelju sporazuma stranaka

3 ) sudsko i javnobiljeniko osiguranje prijenosom vlasnitva na stvari i prijenosom prava

4. ) osiguranje prethodnom ovrhom

5) osiguranje prethodnim mjerama,

6) osiguranje privremenim mjerama

PRETHODNA MJERA:

Mjesna nadlenost (l 331)

Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje prethodnom mjerom i za provedbu takve mjere mjesno je nadlean sud koji bi bio nadlean za ovrhu na temelju ovrne isprave na temelju koje je osiguranje predloeno.

Pretpostavke za odreivanje prethodne mjere (l 332)-Prethodna mjera odreuje se radi osiguranja novane trabine na temelju:

1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovrna,

2. nagodbe zakljuene pred sudom ili upravnim tijelom, ako trabina koja je u njoj utvrena jo uvijek nije dospjela,

3. javnobiljenike odluke ili javnobiljenike isprave, ako trabina koja je u njoj utvrena jo uvijek nije dospjela.

Sud e na temelju isprava odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja uini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemoguilo ili znatno otealo ostvarenje trabine.

( dodatno: Smatrat e se da opasnost postoji ako je odreivanje prethodne mjere predloeno na temelju::1)presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je doputeno ponavljanje kaznenoga postupka, 2)odluke koja se mora ovriti u inozemstvu, 3)presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena alba,4) platnog naloga, odnosno rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor)

Rjeenje o odreivanju prethodne mjere (l 337)-U rjeenju kojim se odreuje prethodna mjera koje mora biti obrazloeno, uz ostalo, moraju biti naznaeni:

1)iznos trabine koja se osigurava, s kamatama i trokovima,

2) mjera osiguranja i

2)vrijeme za koje se ona odreuje-moe trajati najdue do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu

Vrste prethodnih mjera (l 335)-Kao prethodne mjere sud moe odrediti:

1. predbiljebu zalonoga prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknjienom na nekretnini,

2. koju od mjera osiguranja za Sudsko osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava na temelju sporazuma stranaka3. zabranu banci da protivniku osiguranja ili treoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja, isplati s njegova rauna novani iznos za koji je odreena prethodna mjera.

Ukidanje prethodne mjere (l 338) - Sud e na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje:

1. ako protivnik osiguranja poloi sudu duni iznos trabine koja se osigurava, s kamatama i trokovima,

2. ako protivnik osiguranja uini vjerojatnim da je trabina u vrijeme donoenja rjeenja o odreivanju prethodne mjere ve bila naplaena ili dovoljno osigurana,

3. ako je pravomono utvreno da trabina nije nastala ili da je prestala,4. ako odluka na temelju koje je prethodna mjera odreena bude ukinuta u povodu pravnoga lijeka, odnosno ako sudska nagodba ili javnobiljenika isprava na temelju koje je prethodna mjera odreena bude stavljena izvan snage.

alba protiv rjeenja zadrava njegovu ovrhu.

Obustava u sluaju da predlagatelj osiguranja ne trai ovrhu l. 339.Ako se pretpostavke za ovrhu radi naplate osigurane trabine ispune prije proteka vremena za koje je odreena prethodna mjera, sud e, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlagatelj osiguranja ne podnese prijedlog za ovrhu u roku od petnaest dana od nastupanja tih uvjeta.

PRIVREMENA MJERA:

Mjesna nadlenost-l.340

1) za odluivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom:

a) prije pokretanja parninoga ili kojega drugoga sudskog postupka o trabini koja se osigurava, mjesno je nadlean sud koji bi bio nadlean za odluivanje o prijedlogu za ovrhu

b) Nakon pokretanja postupka nadlean je sud pred kojim je postupak pokrenut.

2) za provedbu privremene mjere mjesno je nadlean sud koji bi bio mjesno nadlean za provedbu ovrhe.

3) Sud koji bi bio nadlean za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju ovrne isprave donesene u upravnom postupku nadlean je i za odluivanje o prijedlogu za odreivanje privremene mjere nakon zavretka toga postupka.

Prijedlog za odreivanje privremene mjere-l.341

1) Privremena mjera moe se predloiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon zavretka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena.

2) U prijedlogu za odreivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti:

- zahtjev u kojemu e tono oznaiti trabinu ije osiguranje trai,

- odrediti kakvu mjeru trai i vrijeme njezina trajanja te,

- kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima e se privremena mjera prisilno ostvariti te

- predmet osiguranja, uz odgovarajuu primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe.

Rjeenje o odreivanju privremene mjere-l. 342

1) U rjeenju o odreivanju privremene mjere sud e, ako je to potrebno s obzirom na vrstu mjere i svrhu koja se njome treba postii, odrediti na prijedlog predlagatelja osiguranja i sredstva kojima e se ona prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuu primjenu pravila ovoga Zakona o odreivanju sredstava i predmeta ovrhe u rjeenju o ovrsi.

2) Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreeni u rjeenju o odreivanju privremene mjere potrebno naknadno odrediti sredstva prisile iz stavka 1. ovoga lanka ili ve odreenim sredstvima dodati nova ili ih zamijeniti drugima, predlagatelj osiguranja moe predloiti, u istom postupku, da se na temelju ve izreenih naloga ili zabrana odrede ta sredstva.

Rjeenja o odreivanju privremene mjere imaju uinak rjeenja o ovrsi, a moraju biti obrazloena

Dopustivost privremene mjere-l.343

Privremena mjera moe se odrediti i radi osiguranja nedospjelih i uvjetnih trabina.

Privremena mjera nije doputena ako postoje uvjeti za odreivanje prethodne mjere kojom se moe postii ista svrha osiguranja.

RAZLIKUJEMO:

1. Privremene mjere radi osiguranja novane trabine

2. Privremene mjere radi osiguranja nenovane trabine

99. OVRHA NA TEMELJU EUROPSKOG OVRNOG NALOGAPOSTUPAK ZA IZDAVANJE POTVRDE O EUROPSKOM OVRNOM NALOGU ZA NESPORNE TRABINE TE ZA ODREIVANJE I PROVEDBU OVRHE NA TEMELJU EUROPSKOG OVRNOG NALOGA

Odredbama ove glave ureuje se postupak izdavanja potvrde o europskom ovrnom nalogu za nesporne trabine prema Uredbi (EZ) br. 805/2004. Europskog parlamenta i Vijea od 21. travnja 2004. godine kojom se uvodi europski ovrni nalog za nesporne trabine (u daljnjem tekstu: Uredba) te postupak odreivanja ovrhe na temelju europskoga ovrnog naloga.

IZDAVANJE POTVRDE O EUROPSKOM OVRNOM NALOGU

Nadlenost za potvrivanje domaih ovrnih isprava kao europskoga ovrnog naloga

U Republici Hrvatskoj su za izdavanje:

potvrde o europskom ovrnom nalogu prema odredbi lanka 9. stavka 1. Uredbe,

potvrde o ovrnosti sudske nagodbe prema odredbi lanka 24. stavka 1. Uredbe,

potvrde o ovrnosti druge javne isprave koja je ovrna u Republici Hrvatskoj prema odredbi lanka 25. stavka 1. Uredbe,

i potvrdama prema odredbama lanka 6. stavaka 2. i 3. Uredbe,

nadleni sudovi, upravna tijela, javni biljenici ili pravne i fizike osobe s javnim ovlastima koji su ovlateni izdati ovrni otpravak domae europske ovrne isprave o nespornim trabinama.

Odluivanje o zahtjevu za izdavanje potvrde

-potvrde prema lanku 9. stavku 1., lanku 24. stavku 1., lanku 25. stavku 1. i lanku 6. stavku 3. Uredbe izdaju se bez prethodnoga sasluanja dunika-tijelo ili osoba koja je izdala potvrdu dostavit e otpravak potvrde duniku po slubenoj dunosti

-ako sud ili upravno tijelo odbace ili odbiju zahtjev za izdavanje potvrde, podnositelj zahtjeva ima pravo albe protiv rjeenja kojim je njegov zahtjev odbaen ili odbijen uz odgovarajuu primjenu odredaba zakona koji ureuju albu protiv odluke kojom je prijedlog za ovrhu (izvrenje) odbaen ili odbijen.

-ako javni biljenik nae da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga lanka, zahtjev za izdavanje potvrde s prijepisom odgovarajue svoje isprave ili spisa proslijedit e opinskom sudu na ijem je podruju njegovo sjedite radi donoenja odluke o zahtjevu. Javni je biljenik duan obrazloiti zato smatra da nisu ispunjene pretpostavke za prihvaanje zahtjeva stranke.

Ispravljanje i ukidanje potvrde

- Zahtjev radi ispravljanja ili ukidanja sudske potvrde podnosi se sudu koji ju je izdao-odluuje taj sud rjeenjem.

- Zahtjev za ispravljanje ili ukidanje javnobiljenike potvrde ili potvrde koju je donijelo upravno tijelo ili fizike ili pravne osobe s javnim ovlastima podnosi se osobi ili tijelu koje ju je izdalo, koji su duni proslijediti zahtjev s prijepisom svoga spisa u povodu kojega su izdali potvrdu opinskom sudu na podruju kojega je njihovo sjedite radi donoenja odluke.

(O zahtjevu za ispravak potvrde odluuje se uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 342. Zakona o parninom postupku (Narodne novine,br.53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11. proieni tekst), a o zahtjevu za ukidanje potvrde uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 36. ovoga Zakona.)

ODREIVANJE OVRHE NA TEMELJU EUROPSKOGA OVRNOG NALOGA

Ovrha na temelju europskoga ovrnog naloga

Ovrna isprava koja je u nekoj drugoj dravi lanici Europske unije potvrena u skladu s Uredbom kao europski ovrni nalog, ovrava se u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i domaa ovrna isprava, bez potrebe provedbe posebnog postupka radi priznanja te isprave i proglaenja njezine ovrnosti, odnosno bez potrebe da se o njezinu priznanju odlui kao o prethodnom pitanju.

Prijevod

Kada je vjerovnik duan prema odredbi lanka 20. stavka 2. toke c) Uredbe priloiti prijevod europskoga ovrnog naloga uz prijedlog za ovrhu, taj prijevod treba biti sastavljen na hrvatskom jeziku i ovjerovljen od osobe koja je u nekoj od lanica Europske unije za to ovlatena.

Zahtjevi prema lancima 21. i 23. Uredbe

- Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju europskoga ovrnog naloga, o pravnim lijekovima ovrenika protiv rjeenja o ovrsi donesenog na temelju te isprave prema odredbi lanka 21. Uredbe te o njegovim prijedlozima za odgodu, obustavu i ogranienje ovrhe prema odredbama lanka 23. Uredbe stvarno je nadlean sud koji je za odluivanje o tim prijedlozima, odnosno pravnim lijekovima nadlean prema odredbama lanka 37. i 43. ovoga Zakona te prema lanku 20. toki 6. Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 150/05., 16/07., 113/08., 153/09., 116/10. i 130/11.).

- Mjesna nadlenost suda za donoenje odluka iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se po odredbama ovoga Zakona o mjesnoj nadlenosti suda u ovrnom postupku.

- O prijedlozima, odnosno pravnim lijekovima iz stavka 1. ovoga lanka sud odluuje prema pravilima ovoga Zakona.

Obustava i ogranienje ovrhe

Ovrha e se obustaviti, odnosno ograniiti prema odredbama ovoga Zakona o obustavi ovrhe (lanak 72.), odnosno o ogranienju ovrhe (lanak 5.) i na temelju otpravka potvrde o neovrivosti ili o ogranienju ovrhe prema lanku 23. Uredbe.

alba nakon isteka roka, odnosno tuba zbog razloga zbog kojih se ta alba moe podnijeti

Pravila o albi nakon isteka roka, odnosno o tubi zbog razloga zbog kojih se ta alba moe podnijeti (lanci 53. do 55.) primjenjuju se i u ovrsi na temelju europskoga ovrnog naloga.

100. PREDMET ZAKONA O PROVEDBI OVRHE NA NOVANIM SREDSTVIMA, PREDMET OVRHEPredmet zakona

-Ureuje se provedba ovrhe na novanim sredstvima, ukljuujui voenje Oevidnika redoslijeda osnova za plaanje, postupanje u sluaju nedostatka novanih sredstava za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegovog rauna, voenje Jedinstvenog registra rauna te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

Ovrhu na novanim sredstvima na temelju ovoga Zakona provode:

1)Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija),

2)Hrvatska narodna banka i

3)banke.

Predmet ovrhe:

- na novanim sredstvima po svim raunima i oroenim novanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovrenika, bez njegove suglasnosti i bez obzira ako u osnovi za plaanje nije odreena ovrha na novanim sredstvima po svim raunima i oroenim novanim sredstvima.

- Ovrha se ne provodi na novanim sredstvima, odnosno raunima izuzetima od ovrhe zakonom.101. PROVEDBA OVRHE NA NOVANIM SREDSTVIMA (redosljed naplate)

Dostava osnove za plaanje

- Nadleno tijelo, odnosno ovrhovoditelj dostavlja osnovu za plaanje Agenciji, u izvorniku ili otpravku, neposrednom dostavom, preporuenom poiljkom, preko javnog biljenika ili opunomoenika, odnosno na drugi nain ureen posebnim propisom; osnova za plaanje moe se dostaviti i kao elektronika isprava u skladu sa zakonom kojim se ureuje uporaba elektronike isprave.

- Ovrhovoditelj uz osnovu za plaanje za izravnu naplatu novane trabine na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg suda, upravnog tijela, odnosno obrauna poslodavca koju dostavlja Agenciji, prilae i zahtjev s podacima potrebnim za provedbu ovrhe prema odredbama ovoga Zakona. (Obrazac zahtjeva sastavni je dio Pravilnika o nainu i postupku provedbe ovrhe na novanim sredstvima.)Oevidnik redoslijeda osnova za plaanje = jedinstvena je baza podataka o redoslijedu primitaka osnova za plaanje i stanju njihove izvrenosti po pojedinom ovreniku. Osnovu za plaanje Agencija upisuje u Oevidnik prema trenutku (datum, sat i minuta) primitka.

Oevidnik sadri podatke o primljenim, vraenim, izvrenim i neizvrenim osnovama za plaanje.

Agencija vodi Oevidnik u elektronikom obliku.

Redoslijed izvrenja osnove za plaanje

Agencija daje naloge za izvravanje osnova za plaanje onim redoslijedom kojim su upisane u Oevidnik ako drugim zakonom nije drugaije propisano.

Nain izvrenja osnove za plaanje

- Osnova za plaanje izvrava se najprije na raunima, a zatim na oroenim novanim sredstvima.

- Agencija daje nalog bankama za izvrenje osnove za plaanje onim redom kojim su rauni navedeni u osnovi za plaanje, na nain da se osnova za plaanje izvrava na svim raunima u pojedinoj banci.

- Ako u osnovi za plaanje nisu navedeni rauni na kojima se ovrha provodi, ovrha se provodi redom, poevi od banke koja vodi najranije otvoreni raun, prema podacima iz Jedinstvenog registra rauna.

- Ako osnova za plaanje nije izvrena na raunima, a ovrenik ima oroena novana sredstva, osnova za plaanje izvrava se na oroenim novanim sredstvima prema lanku 10. ovoga Zakona.

postupak izvrenja osnove za plaanje - Agencija daje nalog banci da u roku propisanom pravilnikom izvri nalog u visini potrebnoj za izvrenje osnove za plaanje (banka izvrava nalog u visini raspoloivih novanih sredstava po raunima do iznosa odreenog u nalogu Agencije i o tome obavjetava Agenciju)

ako nalog nije izvren u cijelosti, banka e prema nalogu Agencije zabraniti raspolaganje novanim sredstvima po raunima i oroenim novanim sredstvima do visine odreene u nalogu, sve do novoga naloga Agencije

navedeni postupak Agencija ponavlja pojedinano od banke do banke

ako osnova za plaanje nije izvrena u cijelosti nakon provedenog postupka - Agencija daje nalog bankama da blokiraju sve ovrenikove raune i zabrane raspolaganje oroenim novanim sredstvima (Agencija u JRR stavlja oznaku blokade ovrenikovih rauna i oznaku z