ivo matanović - svjedok našeg vremena

Ivo Matanovi Svjedok naeg vremena

Ivo Matanovi Svjedok naeg vremena

PRODAJA KNJIGE SVJEDOK NAEG VREMENA Klikom na korice knjige na naslovnici, otvorit e vam se ova stranica, a potom i cijeli tekst knjige. Barem letiminim pregledom teksta osvjedoit ete se o sadraju knjige, a time, dakako i njenoj vrijednosti. Knjigu moete kupiti; kod izdavaa, kod autora knjige gospodina Ive Matanovia - naruiti ju brzoglasom (telefonon) na: 00385 (023) 214-523 (ured) 214-300 stan izdavaa i 098-171-3697 te Elektronski na mail adresu [email protected] Cijena knjige je: -za itelje RH 150.- kn. + potarina -za inozemstvo: 25.- eura + potarina ili adekvatan iznos u nekoj drugoj stranoj valuti. Plaanje preko banke: Splitska banka Tekui raun: 2330003-3200990623 (za Republiku Hrvatsku) Za inozemstvo Raun 401 000 18003 IBAN HR41 2330 0033 2009 9062 3 SWIFT CODE SOGEHR 22

Ivo Matanovi Svjedok naeg vremena Nakladnik Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika Za nakladnika Ivo Matanovi Recenzenti Dr. sc. Tomislav Dragun Prof. Filip orluki Dr. sc. Stjepan Murgi Akademik Vladimir Biondi IsbN 978-953-57049-0-4

Ivo Matanovi

Svjedok naeg vremena

Grafika priprema i tisak Grafikart d.o.o., Zadar Naklada 500 komada Murter, 2012.CIP-Katalogizacija u publikaciji Znanstvena knjinica Zadar UDK 323(497.5)19/20 MATANOVI, Ivo Svjedok naeg vremena / Ivo Matanovi. - Murter : Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika, 2012. - 439 str. ; 23 cm ISBN 978-953-57049-0-4 140117050

Uvod

Vidla aba gdje se konji potkivaju..... pa si velim - hajd da i ja pokaem svoje ubojito pero. Od kad znam za sebe bavim se pisanjem - to u uredima kao neki inovi, a to po raznim novinama i asopisima kao suradnik, a ponajvie u rubrikama reagiranja, pisma itatelja i sl. Sve u svemu do sada sam javno objavio preko 5 tisua kartica formata A/4. Dakako puno je toga napisano a neobjavljeno, poglavito u vremenu Hrvatske okupacije od 1918. g. pa do 1990. g. kada su samo hrvatski pojedinci, odani poretku, mogli malo vie pisati. Kao djeai od desetak godina pisao sam privatna pisma seljacima u selu koji su imali nekoga svoga u vojsci ili negdje na radu u tuini. Ponajvie u ratnim danima kada su svi mukarci bili na bojinicama, a njihove supruge i djevojke kod kue na seoskim imanjima. Bile su to mahom nepismene osobe koje nikada nisu ile u kolu. Bila su to surova vremena u kojima niti kola nije bilo u dijapozonu od 15 km. Samo imuniji ljudi mogli su svoju, ve odraslu djecu, slati negdje u najbliu kolu i to pod uvjetom da za zimskih vremena smjesti svoje djete negdje kod prijatelja u blizini kole. I sam sam u toj pirilici bio da kao ve odrasli devetogodinjak poem u kolu, ali ne zadugo jer je poeo rat, a mene su na daljnje kolovanje prihvatili trapisti u Banja Luci. Jedino to iz djetinjstva lijepoga pamtim bilo je to vrijeme provedeno kod Trapista. Ni ovdje ne za dugo, nakon par godina kao ve odrasli djeak sa navrenih 15 godina otiao sam kao dragovoljac u vojsku, u postrojbe Ustake mladei. Nedoekavi slobodu u tzv. slobodi za mene kao i za sve Hrvate opet nastaju crni dani..... Moram ovdje prekinuti, jer e o mom ivotopisu neto vie biti rijei u pogovoru ove knjige. Kako je ovdje rije o uvodu ili predgovoru knjige red je da neto vie o tome kaem. Knjiga je nastala, ili sastoji se od nasumice izabranih objavljenih i neobjavljenih tekstova koje sam od 1971. g. pa sve do dananjih dana objavljivao u raznim asopisima i dnevnim listovima. Kako su tekstovi nasumice, kako ve rekoh, izabrani, nisam vodio rauna o tome, da to kronoloki po nadnevcima poredam. Izabrao sam samo one tekstove za koje smatram da su aktualni i dan-danas. Radio se, naime, o politikim polemikama i mom obraunu sa njima, a oni su, vidjet ete, moji zakleti~5~

Ivo Matanovi

neprijatelji - komunisti, Jugoslaveni, i razni antihrvatski birovi - kriminalci, sa kojima se nikada neu pomiriti. Isto tako u knjizi sam koristio i puno lanaka iz novina koje sam doslovce prenio u knjigu, a radi se, uglavnome, o tekstovima na koje sam ja odmah iza toga reagirao - kako gdje u pozitivnom ili negativnom smislu. S toga ova knjiga ne moe se iitavati kao jedna cjelina, jer ona to doista nije. Radi se o tekstovima kroninog sadraja, dakle dnevnim dogaanjima koje je na tisak obiljeavao kao neto to se je doista tih dana dogodilo ili pak, nagovjetali to e se dogoditi. Do devedesetih godina prologa stoljea, osim Hrvatskog tjednika nisam se mogao nigdje pojavljivati. I ono malo teksta to sam objavio u Hrvatskom tjedniku kotalo me je 7 mjeseci uza, a od toga puna 3 mjeseca u istranoj samici u Istranim uzama u ibeniku - bez etnje i posjeta. Ta tri mjeseca bila su mi gora nego sve ostale robije koje sam prije toga odrobijao u raznim uzama irom povijesne Hrvatske, odnosno tadanje Socijalistike nenarodne republike Hrvatske. Skreem pozornost itateljima ove knjige da neizostave i poglavlje o Hrvatskim pravoslavcima, o kojima dosta piem na portalima irom Hrvatske i inozemstva. Otvorio sam i poseban portal pod imenom www.hrvatskipravoslavci.com koji je svakim danom sve posjeeniji. Uz to jo izdali smo i prvi broj asopisa pod imenom HRVATSKI PRAVOSLAVAC kojeg smo tiskali u 2000 primjeraka. Naravno slijedit e i drigi, trei itd. brojevi - sve ovisi o financijskim sredstvima i milodara od itatelja i potovatelja lanova sljedbe Hrvata pravoslavaca koji ih je svakim danom sve vie i vie. Stoga, i preko ove knjige upuujem zamolbu svih onih koji nas podravaju da nas svojim milodarima daruju, jer nam je to jedini izvor prihoda. Na iro raun je: - u Hrvatskoj : 2340009-1110465973 - u Inozemstvu: IBAN: HR73 2340 0091 11046597 3 otvoren kod PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d. 10000 Zagreb, Rakoga 6, Croatia SWIFT CODE: PBZGHR2X Zadar, prosinca 2011. g. Ivo Matanovi - Ivina~6~

Dr. sc. Tomislav Dragun

BESKRAJNE vIZIJE doBRoSTIvoG IvE MATANovIA

U vrijeme kad na starim, prastarim, ali jo uvijek vrstim vratima ovjeanstva i ovjenosti, uporno grebu gladni i pobjenjeli vuci, postoje od Boga dani ovjek i kraj, koji su za njih oduvijek bili i zauvijek ostali nedostupni. Ivo Matanovi i Hrvatska. Bolje bi bilo, zapravo, rei da se radi o neosvojivom i neunitivom duhu Ive Matanovia i njegove domovine. Jer, on je zaista to: duh. Sve je duhovno u onome to ga ini i to on ini. Dobri duh hrvatstva. Vjeni duh hrvatski i Hrvatske. Drei u rukama rukopis ove njegove knjige, i pozorno ga itajui nisam se mogao izmai tome dojmu. Nisam mogao, a nisam ni htio. S uitkom sam ga prihvaao, kreui se od stranice do stranice, ove na hrvatski nain pruduhovljene uljudbene enciklopedije. Uin mu je posvemanji, irok, ne rijetko nedokuiv za obino ljudsko oko. Dok se s njim tako uspinjemo uz jednu, preesto, strmu planinu hrvatskog bia, on se ve zna nai za drugom gorom, u nalazu rjeenja, prikladnih rjeenja, koja donose boljitak naoj opstojnosti. Istodobno, ostavljajui nama, obinim smrtnicima, nadu da emo i sami sve to s vremenom spoznati Zna Ivo Matanovi, ne bojte se, uvijek i do sri, to je to komunizam, odakle jugoslavenstvo, zato se dogodio Bleiburg, kuda smjeraju Srbi, tko su pljakai hrvatskog gospodarstva, a poznat mu je i put, onaj pravi put, kako izai iz te pogubne more. Lijek koji nam beuzvjetno nudi, jednostavan je i spasonosan. Ime mu je: Hrvatska. Ne bilo kakva Hrvatska, nego ona velika i ista, dugovjena, a mlada kao rana proljetna rosa.~7~

Ivo Matanovi


Do krajnosti ozbiljan, iako ga, ponekad, moemo susresti kako ispod oka blago namiguje, pokuavajui nam rei: Jest, pred nama je teak put. Na sve strane su straila i ugroze, obijesni vranci zla i nevolje. Ali, sve je to za nas maji kaalj. Mi smo nepobjedivi! Hrvati, hrvatstvo, Hrvatska, za njega su jedno tijelo, jedna dua. Neupitno. Tako i nikako drugije. Bez obzira na ivotne javke i uke s kojih neprestance vrebaju zavidni zlopoglednici Hrvata, oguglali protivnici Hrvatske, zakleti neprijatelji Hrvatstva. Pa to onda, rei e bez uvijanja Ivo Matanovi. itajui raspre i osvrte posloene u ovoj knjizi, nisam ni malo bio iznenaen kad bih hodajui hrvatskim umama iznenada nabasao na bana Josipa Jelaia. Ili kad bih izlazai iz njih i sputajui se prema hrvatskim panjacima naletio na stare Hrvate, dok prte prema Jadranu. Hrvatska prolost i hrvatska sadaanjost, dakako i hrvatska budunost, stapaju se trajno u jedno, skoro pa bez poetka i kraja. Boansko. Na korak, dva, evo nas s Paveliem u partizanima. Za Ivu Matanovia sve je mogue i dostupno. Sve, osim izdaje. Jer, izdaje hrvatstva kod pravih Hrvata nikada nema, ne moe i ne smije biti. Pa, kad smo ve kod Pavelia u partizanima pogledajmo kako on vjeto i lukavo plete tu svoju mreu: Ante Paveli, od oca Ante, roen 1922. g. u Sisku. Otac mu se doselio iz okolice Gospia. Ante sin, kasnije u partizanima promijenio ime u Jovo, a prezime u Pavlakovi. Poslije 1945. g. ponovno mijenja ime Jovo u Ivo i vraa prezime Paveli. Po njegovu vlastitu priznanju sve je to radio po nalogu partije i drugova iz taba Banijskog odreda ure Kladarina, Srbina koji potjee iz sela Borojevia u opini Hrvatska Kostajnica. Imena je morao mijenjati, sam o tome pria, samo zato jer je Hrvat i to jo s ozloglaenim prezimenom i imenom kojeg nosi i Poglavnik dr. Ante Paveli. Nisam vie mogao trpjeti, pa sam se malo izletio, rekavi~8~

mu: Moda bi bilo bolje da si izgubio glavu kao Ante Paveli, tada bi se bar proslavio meu mrtvima, a da si kojim sluajem poginuo kao Jovo, onda danas za tebe nitko ne bi znao. Sono i kristalno jasno. Udbeniki. Antologijski. Imao sam i sam priliku susresti jednog takvog Pavelia, koji je postao visoki jugo-komunistiki funkcionar kao - Ivan Bukovi. Tvorac zdruene sjetve, red penice, red kukuruza. Vrag na kraju sa sobom odnio i njega i njegovu zdruenu sjetvu. Plau ume za umarima, Plau umari za umama. Bilo je i bit e to tako sve dok tamo neki Simo Dubaji u naoj hrvatskoj domovini sue svoje olinjale smrdljive brke. Ipak, vjerujmo Ivi Matanoviu: ne zadugo! Oko mu je sokolovo, a um svedokuiv. U osvrtu Komunistika srboetnika okupacija bila je okrutnija od talijanske! on e, ne dvoumei se nimalo, bezpogovorno ustvrditi: Ni sada kao ni ranijih godina nisu se precizno izrazili koga su to oni u Zadru 1944. g. oslobaali? Da li Hrvate Zadrane od Hrvata Zadranina? Ili pak preostali dio talijanskih civila, staradi i djece, jer se vei dio talijanskih civila povukao jo 1943. godine, kada je talijanski faizam ustvari i kapitulirao. Nije taj dan (31. 10. 1944.) u Zadru bilo ni Nijemaca, jer su se i oni, deset dana prije, povukli iz Zadra prema Pagu i Karlobagu. Simo, Simo, vrijeme ti je. Vrati se ve jednom svojoj kui. Bit e to dobro za nas, ali i za tebe. Odmah do komunista, drei se jedni drugih ruku pod ruku, rairili se po svemu hrvatskom: Jugoslaveni. Samo malo dalje iz trave izviruju etnike kokarde. Ne promie to Ivi Matanoviu, pa i onda kad se dogoaji odvijaju, donekle, recimo tako s obzirom na Badinterove mee, izvan kunog mu praga.~9~

Ivo Matanovi

Gotovo rugajui se on odnekud izvlai Oivjelu jugonostalgiju na tri hektara u subotikom prigradskom naselju: Gabria smo, proavi granicu bez ikakvih formalnosti i predoenja putovnice, zatekli u uredu, kojim dominira nemala Titova bista od bronce. Najvei ovjek kojega smo ikad imali - rei e s vidljivom sjetom za svoga pokojnog kolegu, ije fotografije krase i druge uredske prostore u tiskari. ... Vidio sam to znai kad izgubi domovinu, kada doe u bijeli svijet s kuferom i dva para gaa i arapa, dvije majice i dvije koulje, i onim to je na tebi. Meni je dozlogrdio kapitalizam iako sam i sam bio kapitalist. Imao sam pune depove para, i prazno srce. Ja sam bio u svome ivotu kao navija na devet olimpijada, koje po pravilu traju po dva tjedna, a u kapitalizmu ona se produi na 365 dana - kae Gabri. Dobro ree. Stvarno. Da ga njegov Tito nije otjerao u svijet s dva para (vjerojatno usranih) gaa, ne bi mogao parama napuniti depove. Nita bez Tita. Tito poslije Tita. U nevrijeme obino propupaju Gabrii. Eh, brate Ivo, dobro nas na njih podsjeti. Shvatio sam Tvoj savjet: Budala je bilo, a i bit e ih. Bezopasnih, ali i onih zlih, posebno kad puu u jugo-komunistike diple. Zato, brao Hrvati oprez! I tako redom. Stranica za stranicom. Komunizam, Jugoslavija, Bleiburki zloini, Nezavisna Drava Hrvatska (iznad svega), hrvatski politiki zatvorenici, Srbi, partizani, etnici, privatizacijska pljaka, branitelji ... Dobro poznato Ivi Matanoviu, a nama podastrto kao na tanjuru. Otvoreno. Dostojanstveno, pomalo pripovjedaki, ali vrsto i argumetirano, s jasnim ciljem. Tue potuj, svoje ne daj! Bog i Hrvati! Dr. sc. Tomislav Dragun~ 10 ~

Prof. Filip orluki

Recenzija rukopisa gospodina Ive Matanovia

Rukopis za knjigu kojoj autor jo nije odredio naslov, ima obim od neto preko 400 stranica, a sastoji se od niza lanaka objavljenih u novinama i asopisima u periodu od 1971. do 2003. godine. No, mnogi lanci nisu datirani. Sadraj rukopisa nudi vrlo dobar i zanimljiv prikaz ozraja politikog ivota u RH. U nastojanju da prikae, moglo bi se rei shizofrenu podijeljenost politikog korpusa, autor je u rukopis uz svoje lanke uvrstio i nekoliko lanaka drugih autora, pa ak i one u kojima drugi autori s njime polemiziraju, pokuavajui pobiti njegove tvrdnje. U svakoj reenici njegovih lanaka Ivo Matanovi potvruje svoje bezkompromisno hrvatsko nacionalno opredjeljenje i zastupa interese Hrvatske drave. S druge pak strane viekratno navodi zloine u Titovoj Jugoslaviji i otro osuuje ponaanje ovovremenih titoista, odnosno titovskog partizanskog klana koji se infiltrirao u sve struktire vlasti, a koje on sustavno naziva komunistima - to je kod nas uobiajeno. Zanimljivo je da autor na poetak rukopisa nije stavio neki od svojih brojnih lanaka, nego lanak eljka Kruelja koji je objavljen u Veernjem listu pod naslovom: Razgvor s Junoafrikancem Bernardom O`Sulivanom, Bleiburki, koji je usmjeren na podlost britanske politike prema Hrvatskoj i hrvatskom narodu. Drugi u nizu je njegov lanak pod naslovom Anti ameriki prosvjedi protiv rata u Iraku, koji je 26. veljae 2003. objavljen u Regionalu. No taj mu je lanak samo povod da otro polemizira s Mesievom i Raanovom politikom Tree Hrvatske: I pojam trea Hrvatska nije potpuno jasan i zbunjujui je, jer ovdje se ne radi o treoj Hrvatskoj, ve o etvrtoj ili moda petoj. Prva je bila kralja Tomislava, druga Poglavnika Dr. Ante Pavelia, trea drugog po redu Poglavnika Dr. Franje Tumana i etvrta je, koja je jo u tijeku,

~ 11 ~

Ivo Matanovi


komunistiko - Raan - Mesieva, ako se uope moe tako nazvati. Dakle Alijansa bi mogla svoju nazvati tek petom po redu, a nikako treom. Ovim je autor potpuno jasno definirao i svoj politiki credo, ne ustruavajui se suprotstaviti i nekim ponaanjima vodstva Katolike crkve. Tomu se jasno oituje u priloenom pismu Damira arca: OKANTNO PISMO DIJELA UPNIKA IBENSKE BISKUPIJE msgr. JOSIP BOZANIU koje je 03. 03. 2000. objavljeno u Slobodnoj Dalmaciji. Ovo su krai izvodi: NA VLAST STE DOVELI LJEVIARE KOJI E SRUITI SVE NAE SVETINJE Dalje slijedi zakljuak kako nadbiskup nema profetskog duha, jer je tjerajui lisicu istjerao vuka, koji na kraju ni njega samog nee potedjeti. - Jeste li se zapitali to e poslije konstituiranja novog komunistikog Sabora isplivati na povrinu? Sav bezboni i nemoralni talog stare komunistike ideologije (oficiri, udbai, Jugoslaveni, ateisti, frustrirani umiljenici) iji je neprijatelj Katolika crkva. Ve gledamo: epire se razni tipovi amoralnog ponaanja, za njih je nastupio njihov as, as tame, i oni to ne skrivaju () Pretpostavljate li kako e ove promjene odjeknuti u kolama, gdje je odreda ostao komunistiki kadar... Ne moemo svi misliti jednako, pa se i ne moramo moi suglasiti sa svime to zastupa i kako zastupa gospodin Ivo Mataniovi, ali se moramo sloiti da on jasno uoava i izlae promlematiku dananje Hrvatske. U tomu je njegova veliina. to se pak tie ovog rukopisa, prema datiranim lancima star je itavo desetljee i teta je to knjiga nije objavljena ranije. Meutim, osim par zastarjelih lanaka (npr. o Tomcu) koje treba izbaciti sadraj rukopisa i danas je izrazito aktualan. No da bi se knjiga sadrajno i vremenski itateljima jo vie pribliila, gospodin Ivo bi trebao priloiti i nekoliko novih lanaka, a on je u zadnjih par godina uz pisanje hrabro pokrenuo realizaciju jednog za Hrvatsku ivotno vanog projekta realnog uklanjanja jedne politike anomalije koja ve preko sto godina izrazito tetno djeluje na politiku, ali i sigurnosnu stabilnost. To se odnosi na Srpsku pravoslavnu crkve u Hrvatskoj. Hrvatsko je pravoslavlje stotinama godina starije od srpskog, ali u Hrvatskoj ni nakon stjecanja neovisnosti nije iskoriteno kanonsko pravo PC za~ 12 ~

uspostavom Hrvatske PC, nego su pravoslavni vjernici u sastavu Srpske PC. To nije vjerski problem, nego je to za RH izraziti politiki problem, jer se SPC ponaa kao izrazito nacionalistika, koja se aktivno ukljuivala u krvave ustanke u prethodnom, ali i u ovom, oslobodilakom Domovinskom ratu. Hrvatski su pravoslavci podvrgnuti Srpskoj PC tek kad je Hrvatska na prijevaru ukljuena u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca - kasnije Jugoslaviju. Ve od prije zapoeti proces politikog uvjeravanja hrvatskih pravoslavnih vjernika da su oni u nacionalnom pogledu Srbi u Jugoslaviji je snano intenzivira. No, hrvatske su vlasti slijepe na te probleme. I vjerske organizacije se moraju registrirati, pa ne treba puno pameti da se shvati da se crkva pravoslavnih vjernika u Hrvatskoj i u skladu s kanonskim pravom PC ne moe nazvati Srpskom. To nema veze s nacionalnou. Pojedini poteni graani upozoravaju na opasni presedan, ali se nae vlasti ponaaju kao da problem ne postoji. Meutim, na temelju podataka da je u RH registrirano oko 11.000 pravoslavnih vjernika koji se osjeaju Hrvatima, Ivo Matanovi je shvatio da bi se i te neodgovorne dravne strukture mogle nekako zaobii organiziranjem Hrvatske pravoslavne zajednice. Bila je to genijalna ideja, ali koja je naila na panino reagiranje vodstva SPC, kako u Beogradu tako i onog u RH. Bili su kod predsjednika RH, kao i kod predsjednice Vlade. Podnesli su tubu, ali nisu mogli nita uiniti. Prema pozitivnim zakonima RH Udruga, ili Zajednica hrvatskih dravljana ima se pravo registrirati. To je sad realna osnova da se u dogledno vrijeme uspostavi i HPC, a SPC bi se tada morala poeti postupno povlaiti u Srbiju Ovo sam spomenuo zato jer smatram da gospodin Matanovic svakako treba dopuniti lancima o ovim svojim aktivnostima, jer bez obzira to je sve uinio u prolosti, ovo njegovo djelo e ostati zapameno. U Puli 03. 11. 2011. Filip orluki Umirovljenik, fiziar, znanstveni istraiva i publicist

~ 13 ~


Dr. sc. Stjepan Murgi Markov

oSvRT

Zadovoljstvo mi je dati kratak osvrt na zbirku lanaka auktora Ive Matanovia, objavljenih u periodu od 1971. do danas, koja uskoro izlazi u formi knjige. lanci predstavljaju niz kritikih prikaza politikog ivota u Republici Hrvatskoj. Njegova kritika je prije svega odreena interesima Hrvatske Drave i Hrvatskog naroda, a usmjerena prema svemu to ugroava opstojnost Hrvatskog naroda i Drave. Tako su pod otro Ivino pero doli: Raan, Mesi, Velika Britanija, Komunisti i titoisti, Katolika Crkva, Srpska Pravoslavna crkva i mnogi drugi. U kritici politikog ivota u Hrvatskoj Ivo Matanovinije usamljen sluaj. Meutim, ono to Ivu Matanovia kao auktora ini osobitim jeste snaga i moralna vrstina poruka koje on priopava a koje se naziru u dubljim slojevima njegovih tekstova. Upravo te poruke s jasnim etikim uporitem postavljaju nam pitanja: to to nama Ivo Matanovi poruuje? i tko i kakva je osoba koja nam te poruke odailje? Ivo Matanovi je moda jedini ovjek kojeg znam, koji se moe bez ikakvog upitnika okiti hrvatskim svetim slovima 3 M, koja on ivi cijeli svoj ivot od roenja do svojih 82 godine ivota: MOZAK - zapanjuje njegova sposobnost baratanja uzrono-posljedinim sljedovima pojmova i pojava, tako da s velikom lakoom uoava skrivene namjere neprijatelja hrvatskog naroda i posljedice njihova djelovanja. MORAL - u borbi za svoj narod on se ponaa dosljedno pojmu asnik - asno i poteno, bez ikakvih zlih primisli prema bilo komu drugome. Dapae, pun je dobronamjernosti. MUDA - njegova hrabrost je nevjerojatna. On se ne libi suprotstaviti najveim osobnim i institucionalnim autoritetima. To se moe shvatiti jedino njegovom totalnom utemeljenou u moralnim i etikim principima.

Ivo Matanovi, predsjednik i generalni tajnik i dr. sc. Stjepan Murgi

Ivo Matanovi je dosljedno veliki protivnik svake ideoloke farse. U ii njegovog zanimanja je ovjek, ali ne apstraktan ovjek koji je uvelike pred~ 14 ~

met svih moguih vrsta ideolokih manipulacija. Njegov ovjek je konkretan ovjek - Hrvat, odreen u vremenu i prostoru, odreen svojom zemljom Hrvatskom, svojim ljudskim okruenjem - obitelji i Hrvatskim narodom - produenom obitelji. Taj i takav ovjek je odreen i kulturom svog naroda i tisugodinjom njegovom povijesti. Drava je nuan alat ili institucionalni okvir za opstanak jednog naroda. Don Anto Bakovi je svojevremeno volio citirati jednu staru bosansku poslovicu: Narod bez drave je ko govno na kii. Svaki pokuaj da se taj i takav ovjek, taj i takav narod i njegova drava ugrozi silom ili bilo kojim oblikom politike i religijske manipulacije, meta je Ivinih kritikih tekstova. Ivo Matanovi je inicijator utemeljenja Udruge hrvatskih pravoslavnih vjernika kao poetnog institucionalnog okvira za ponovno obnavljanje Hrvatske pravoslavne crkve. Time je Ivo opalio amarinu svim liderima (velikim i malim) hrvatske politike od 90-tih do danas. Nacionalna je sramota da tako vaan strateki dravniki in ne dobije potporu od nijedne hrvatske vlasti (HDZ, ) ili nacionalne institucije (HAZU, Matica i sl.). Nu, to nimalo ne spreava naeg Ivu da u svojoj ivotnoj dobi daje svaki i zadnji atom snage za ostvarenje te, za Hrvatsku tako vane ideje.~ 15 ~

Ivo Matanovi

Ivo Matanovi je jedan od rijetkih ljudi koji je prozreo ispraznost fraze pravda koju su narodu kao prainu u oi ubacili ljeviari u proloj predsjednikoj kampanji. Danas tu frazu pravdati isti ljeviari ne spominju. Naime, nema pravde bez istine. O kakvoj pravdi mogu govoriti komunisti, titoisti i ini ljeviari kada sunce istine nije obasjalo stotine tisua nevinih rtava Blajburga, krinih putova i komunistikih progona za vrijeme SFR Jugoslavije, i zloina iz vremena kraljevine Jugoslavije. Polazei od svojih aksioma: ovjek -Hrvat -obitelj - hrvatski narod Drava hrvatska, Ivo Matanovi uspostavlja vrlo jasan sustav vrijednosti i njega suprotstavlja svim oblicima sotonske pojavnosti - svim oblicima lai. On to ini bez imalo zadrke, taktike i sl. Hrabro i nepokolebljivo: nije normalno da narod slavi one koji su se borili protiv tog istog naroda i njegove drave (partizani i komunisti), nije normalno da narod pljuje po svojoj dravi koju je ekao stoljeima (NDH). To su notorne injenica koje Matanovi zastupa. Zato je tomu tako? Zato to je Hrvatska jo uvijek najkomunistikija drava u Europi, gdje je ideologija iznad naroda, njegove drave i njegovih bitnih interesa. I to ideologija u raznim vidovioma: komunizam, socijalizam, antifaizam, liberalizam, demokracija, EU Dok se ne shvati da iznad ovjeka - Hrvata i naroda - Hrvatskog i njegove drave ne smije postojati nita izuzev Boga samoga, nee biti za na narod sree. Odstupanje od ovih aksioma koje Matanovi apostrofira uvijek otvara prostor za manipulaciju raznim ideologijama i veleizdajnicima. Ukupan rad Ive Matanovia je sjajan putokaz svim buduim hrvatskim generacijama u svakom pogledu. I njegov rad i on osobno na svoj nain predstavljaju ideale koje treba slijediti. Kamo sree da u naem malom narodu ima vie Iva Matanovia. Buje, 06. 12. 2011. g.

Akademik Vladimir Biondi

Moj osvrt

Posebna mi je bila ast zamolba mojeg prijatelja Ive Matanovia da napiem osvrt na njegovu knjigu - Svjedok vremena. itajui zbirku lanaka vrlo uspjeno pretoenu u knjigu koja budi uspomene i vraa nam sve slike prohujalih dogaaja koji su za nau Domovinu imali presudan znaaj predstavlja povratak Hrvatskoj juer. Danas, kada nam se ponovno preuzevi vlast nad glavu nadvila crvena opasnost ovi tekstovi postali su vie nego aktualni, a mogli bi nas neto i pouiti. Posebnu zanimljivost predstavljaju kutevi iz kojeg su ovi dogaaji promatrani. Autor nas u prvom dijelu knjige upoznaje sa dogaanjima u 1971.-oj godini - godini Hrvatskog preporoda i njezinim odrazima na ivot Murtera kao mjesta male relativno zatvorene sredine, sredine daleko od centralnih dogaaja, ali ipak mjesta koje kao da se nalazi u samoj ii dogaaja. Bila su to vremena kad je Hrvatska disala jednim pluima i kucala jednim srcem. U nastavku autor preskae razdoblje uvene hrvatske pomirbe koja je moda u prvih pet minuta i bila dobro rjeenje no nakon toga je rezultirala gotovo nepremostivim problemima. Danas je jasno, a trebalo je biti i u tim vremenima, vremenima ostvarenja vjekovnog hrvatskog sna kako stvaranje nove drave i njezin put u budunost ne moe imati nikakve perspektive ukoliko nisu u potpuno razrijeeni svi tereti prolosti i ukoliko nije obraunato sa svim njezinim avetima. Meutim, ova tema zahtjeva posebnu sveobuhvatnu obradu i zato je dobro to je autor to vrijeme i komentare u svezi s tim vremenom vjeto preskoio. Drugi dio knjige moemo podijeliti na dva dijela - razdoblje od zavretka HOOR-a (hrvatskog obrambeno-oslobodilakog rata) i razdoblje od preuzimanje vlasti od strane jarko crvene opcije do njezinog strmoglavog pada 2003. godine. Ovdje je akcenat autora na dva vrlo interesantna momenta - na preuzimanje i na pad crvene vladavine to jest na vrijeme koje moemo vrlo uspjeno komparirati sa situacijom danas nadajui se, kako e se povijest u cijelosti ponoviti.

~ 16 ~

~ 17 ~

Ivo Matanovi


Autora trebam posebno pohvaliti to je u svojim zapisima dao veliki prostor i osobama sa suprotnim miljenjem od njegovog koji primjer emo u naoj literaturi teko nai. Uz to nam je ostavio i punu mogunost vlastite analize predstavljenog materijala ne optereujui nas svojim razmiljanjem i drei se one latinske uzreice - Audiatur et altera pars (Neka se saslua i druga strana). Na kraju knjige autor nas upoznaje sa svojim vrlo znaajnim i vrijednim ivotnim djelom - Osnivanjem Hrvatske pravoslavne crkve. Kroz cijelu knjigu osjeamo svu punina domoljublja autora i njegovu brigu za malog ovjeka ohrabrujui ga velikom dozom vjere u budunost hrvatskog naroda. Ovaj osvrt ne bi bio cjelovit kad ga ne bi upotpunili sa par interesantnih isjeaka iz knjige. Navodim U lanku Dodigov povratak na mjesto zloina Matanovi konstatira - Da nije bilo Hrvatskog proljea ne bi bilo ni hrvatskog opredjeljenja za nezavisnost i konanog osloboenja svih Hrvata od veliko-srpske i hrvatske Orijune od njihove sedamdeset-petogodinje tiranije. Mislim da, papagajski, vie nije potrebno nikome ponavljati ovu istinu jer ona je, ma koliko se komunistiki recidivisti danas trude da Hrvatima dokau suprotno, neoboriva. U lanku Duhovna agresija nad Hrvatima proroki se ukazuje na tkz. Alijansu za prosperitet i na pojavu Don Ivana Grubiia pojavu koja danas dobiva svoj puni izriaj. Autor tu iznosi opasnost povratka u TREU Jugoslaviju i govorei o slijedeim izborima iznosi - Daj Boe da se to i dogodi, jer bolje je za jedno kratko vrijeme trpjeti i crvenog Raana nego da nam se, za neko dulje vrijeme, na vrat popnu Crveni masoni, te nas nakon to stvore treu Hrvatsku, iz nje iskrcaju i utovare (ukrcaju) u TREU Jugoslaviju, a to im je na kraju krajeva i glavni cilj. - Koliko li je samo ovaj tekst aktualan danas! Vrlo je interesantan izriaj fra Ante avke nadbiskupu Bozaniu koji izgleda kao da je pisan danas - Zaboraviti e Vas jedino Hrvati i Katolici. Trebali ste im biti Nadbiskup. Vi ste im veliko Nita. Ipak e te biti kanjeni: narod komu ste nadbiskup ne e Vas NIKAD (naglasio autor osvrta) voljeti.~ 18 ~

U lanku Postizborno razmiljanje autor navodi - Komufobija (strah od komunizma) je logina i oekivana, pa ju za to ne treba ignorirati. Jer, dozvoliti ete mi, koga su zmije ujedale i guterica se plai. Naime, postavlja se pitanje, je li mentalni sklop u Hrvata jo na razini kmetstva iz devetnaestog stoljea ili je, pak, sotona kroz 5o godina svoje vladavine toliko ovladao njihovim duhom, da si vie ni sami ne mogu pomoi, ili je, moda svemu, opet, kriva tkz. hrvatska dekadencija. Imamo li tomu DANAS to dodati? Tako bi malo po malo mogli izvui jo pregrt autorovih navoda, ali to ostavljamo itateljima Na kraju knjige nas na autor u kratkim crtama upoznava sa svojim ivotnim projektom- projektom osnivanja Hrvatske pravoslavne crkve i ukazuje na materijale s kojima se svakako treba upoznati. Isto tako nalazimo i vrlo interesantan popis materijala vezanih za porijeklo Hrvata. Zavravajui ovaj tekst pohvalio bi autora za uloeni trud i doprinos i pozvao bi sve domoljubne Hrvate da si nabave ovu knjigu kao vrijedno svjedoanstvo jednog vremena jer ona je to u potpunosti.

Ivo Matanovi, tajnik i iguman Jelisej Lalatovi, predsjednik

~ 19 ~

oToCI

PISMA S oToKA (2)

Ovog asa imam pred sobom i trei broj Hrvatskog tjednika. Start je izvanredan. Nemam zamjerku ni na jednu temu o kojoj ste do sada pisali. Isto tako nema ni rijei sa kojima bi Vas pohvalio. Ukratko, za sada je sve izvanredno. Ali, kada emo i mi otoani doi na red da se i o nama pie. Imam osjeaj da je cjelokupni hrvatski tisak zaboravio na stanovnike (ne ba mali broj)sa otoka. Kada kaem da se o nama otoanima vrlo malo ili skoro pa rnita ne pie, moram rei da smo zaboravljeni i od drugih hrvatskih struktura. Nije mi poznato da li djeluje ijedan ogranak Matice Hrvatske na otocima. Jedino to primjeujem; to su zadnje vrijeme uestali gosti (sumnjivi emisari pojedinih otoka koji dolaze iz Srbije i ubacuju parole kao to su: nestalo teletine zbog osamostaljenja pojedinih republika, pojedini rukovoditelji Socijalistike Republike Hrvatske prenaglaavaju hrvatstvo, vi otoani i ranije ste znali uz koga treba stajati, (centralizam), od ega ete ivjeti ako mi jednoga dana prestanemo dolaziti kao turisti itd, itd.... Da ne duljim jer vam je prostor ogranien i dragocijen, jo samo jedan prijedlog. elio bi u Vaem urednitvu ili ureivakome vijeu proitati i neko visoko politiko ime. Tada ete meu nama puanima odstraniti svaku sumnju da se snage (kultura i politika) polariziraju. Ivan Matanovi - Murter 14. svibnja 1971. g.. Opaska urednitva: Svojim pismompreduhitrili ste naa nastojanja. Zaista smatramo da se na naem 1001 otoku ne ivi kao u bajci i da je sudbina otonog ivlja bolna tema itavog naeg politikog i kulturnog ivota. To je tema koja trajno obvezuje na list.

Potovano urednitvo! O unitarizmu i unitaristima u zadnje vrijeme pie se i govori puno.: Meutim, koliko je unitarizam opasan po hrvatski narod to se najbolje moe vidjeti na naim otocima. Dok se u gornjoj Hrvatskoj (ovdje kau samo Hrvatska) odvija pravi preporod, sa pravom nazvan II. HRVATSKI PREPOROD, ovdje na otocima, a naroito u Murteru jo uvijek carujuunitaristi. Oni su na vlasti u svim resorima; u prosvjeti, kulturnoportskim institucijama i svim drugim (osim asni iznimaka) politikim strukturama. Od X. sjednice pa do danas OOSK Murter nije odrala ni jedan sastanak posveen X. sjednici CK SKH. Isto tako u savez komunista ve dvije godine nisu primili niti jednoga omladinca. - Nije rijedak sluaj da se na ulici, gostionicama i na drugim javnim mjestima uje javno negodovanje i nezadovoljstvo protiv rukovodstva CK SKH, i to od ljudi koji su takorei na kormilu u Murteru. Tko su zapravo unitaristi i koji su to ljudi (apostrofirati - i ako bi to mogao neu nikoga). Dovoljno je spomenuti da su to uglavnom stariji ljudi, mahom predratni radikal-nacionalisti i neki mlai, uglavnome iz obitelji ovih prvih. Kako su doli na vlast i jo i danas dre sve konce u svojim rukama, to nam je dragi itatelji, svima jasno. Ali, omladina u Murteru sa zabrinutou se pita, dokle e unitaristi jo vladati sa malim mistima!!! Dok je u gornjoj Hrvatskoj takorei sve na nogama, ovdje je takvo stanje, kao da se u politikome i gospodarskome pogledu Hrvatske ne dogaa nita. Na nogama su jedino emisari (o kojima sam ve pisao) koji su u zadnje vrijeme utrostruili svoju aktivnost.. Kao povjerenik MH prikupljam nove lanove i nije rijedak sluaj da me pojedinci (mlai) pitaju, da li mogu biti i lanovi SK ako se ulane u MH.

~ 20 ~

~ 21 ~

Ivo Matanovi


Ili, rado bi bih bio lan MH ali to se kosi s mojim lanstvom u SK. I jo kojeta drugo. I ovoga puta mi otoani skreemo pozornost drutevno-politikim i kulturnim radnicima Hrvatske da nas ne ostavljaju po strani. Mi smo eljni Vaih emisara, a ne onih drugih koji nam truju ve prilino zatrovanu sredinu. Molim cijenjeno urednitvo da nae malo prostora za ovo pismo u naem dragom HT, jer e nam i samo objavljivanje u HT biti od velike koristi. S potovanjem! I. Balentovi (pseudonim za Matanovi) Murter Objavljeno u HT 16. srpnja 1971. g.

duboko smo uvjereni da to nije nikakav unitarizam, kako nam to sugerira Ivica Matanovi, autor spomenutog napisa u HT. Murter je hrvatsko mjesto, a mi Murterani Hrvati. Ako svoju pripadnost hrvatskoj naciji ne izraavamo onako buno i bezobrazno kako to ini Ivica Matanovi, onda to nije dovoljan razlog da nam se priije etiketa unitarizma. Samo toliko o tom Matanovievom unitarizmu u Murteru. Jer, Matanovi je bacio rukavicu, duboko smo uvjereni, da nas sa glavnog skrene na sporedni kolosijek, a to mu neemo priutiti. Prihvaanje ponuenog dijaloga znailo bi, naime, braniti se od optube koja ne stoji i koju mi odbacujemo i osuujemo. Umjesto obrane mi emo prijei u ofanzivu pa emo rei da Ivica Matanovi nema pravo da daje politiku kvalifikaciju Murteru i njegovom rukovodstvu. Matanovi je doseljenik iz Like koji, dozvoljavamo sebi malo ironije, jo nezna niti hodati po Murteru, ne zna mjetane po izgledu, a kamoli po imenu i prezimenu, odnosno politikom uvjerenju. To je ovjek koji u vremenu od 5 - 6 godina koliko boravi u Murteru nije bio ukljuen u drutveno politiki i gospodarski ivot mjesta, a stavovi su mu, to vrlo dobro znaju mjetani, vrlo bliski nacionalistikim i ovinistikim. Pa zar da takav pojedinac daje politiku ocjenu sadanjeg murterskog trenutka? Zar da takav ovjek prebrojava mjetane, da unosi nemir, da sije razdor u mjestu koje je u svojoj bogatoj povijesti uvijek bilo protiv hegemonije pa ma sa ije strane ona dolazila, u mjestu koje je sa 134 svojih najboljih sinova i keri platilo svoju slobodu, svoju slobodu u slobodnoj Socijalistikoj Republici Hrvatskoj, u slobodnoj SFRJ, u bratskoj zajednici ravnopravnih naroda i narodnosti. Ne, to ne moemo i neemo dozvoliti. Ako je potrebno da se prebrojavamo, to nam sugerira Matanovi, onda emo mi to sami uiniti bez pomoi Matanovia i njemu slinih. I dosad smo se mi prebrojavali pa emo to znati i danas, ali ne na osnovi koju nam nudi Ivica Matanovi. Prebrojavat emo se: tko hoe, a tko nee da radi na drutveno-ekonomskom razvoju mjesta, to smo i dosad inili. U posljednjih 26 slobodnih godina prebrojavali smo se i okupljali na realizaciji, to s ponosom istiemo, elektrifikaciji mjesta, na asfaltiranju cesta, na izgradnji vodovoda i brojnim drugim zadacima. Rezultat takvog i jedino prihvatljivog prebrojavanja je realizacija zadataka i vrlo mali broj onih koji su se ogluili na poziv rukovodstva ili svoje radne i druge obaveze nisu izvrili u cijelosti.~ 23 ~

PISMA S oToKA (3)

U Hrvatskom tjedniku broj 14. od 16. srpnja, u rubrici Pisma itatelja, a pod naslovom Pisma s otoka, objavljeno je niz neistina i insinuacija koje vrijeaju svakog potenog Murteranina, a posebno drutveno - politiko i privredno rukovodstvo ovog hrvatskog ustanikog mjesta. Stoga na osnovu Zakona o tampi i drugim sredstvima javnog informiranja molim da objavite slijedei odgovor: Rukovodstvo Murtera je u napisu Pisma s otoka oklevetalo (uz asne iznimke, kako se navodi u napisu) kao unitaristiko, prikazano je kao protivnik politike koja je trasirana na povijesnoj Desetoj sjednici CK SKH, itd. Sve u svemu, od strane pojedinca (pitanje koliko dobronamjernog!) bezobzirno je baena ljaga na mjesto koje je dalo ogromne rtve za osloboenje zemlje i njen poslijeratni razvoj, a rukovodstvo dovedeno u situaciju da se brani od kleveta i dokazuje kako nije unitaristiko. Najprije, ne moemo opovri (a nema ni razloga) da u Murteru, ba kao i na svakoj toki ove zemlje, kod pojedinaca nema osjeaja jugoslavenstva, ali~ 22 ~

Ivo Matanovi

Duni smo ovom prilikom skrenuti panju Urednitvu da pismo Pisma s otoka, o kojemu je rije, nije bilo potpisano Matanovievim inicijalima ili imenom ili prezimenom. Meutim, odmah autor, i kad mu je skrenuta panja na to, onda je to negirao, ali sreom HT je u narednom broju nam je bilo jasno da je Matanovi tiskanjem notice o autoru Pisma s otoka demantirao njegovo negiranje. Ova napomena, svakako, ipak neto govori o moralnom liku tog povjerenika Matice Hrvatske, o njegovom moralnom liku o kojem nemamo namjere pisati, a o kojem bi se moglo tota kazati. No, to je ve njegov problem, ali problem koji dovoljno jasno ukazuje zato njegove inicijative za osnivanje ogranka Matice Hrvatske u Murteru nisu prihvaene od dobrog dijela mjetana. Umjesto daljnjeg demantiranja Matanovievih injenica o murterskom unitarizmu, na kraju izraavamo aljenje to je Hrvatski tjednik, vrlo itani tjednik u Murteru, bez ikakve provjere objavio njegov prilog i na taj nain mu pomogao u klevetanju hrvatskog ustanikog mjesta i njegovog rukovodstva. Ovom mjestu, to moramo rei, nisu potrebne Matanovieve usluge. Mi smo ga primili otvorena srca kao i mnoge druge, ali to ni njemu ni nikome drugome ne daje za pravo da zloupotrebljava nae gostoprimstvo. Zahvaljujemo na ustupljenom prostoru i drugarski pozdravljamo. ZA POLITIKI AKTIV MURTERA Sekretar OOSK - Murter Petar Papea (Hrvatski tjednik, 15. 10. 1971.)

PISMA S oToKA (4)

Nazoio sam sjednici politikog aktiva u Murteru koja je odrana dana 9. rujna 1971. g.. Na sjednici se raspravljalo o mom napisu u Hrvatskom tjedniku br. 14 koji je HT objavio pod naslovom Pisma s otoka. Politiki aktiv Murtera na istoj sjedn ici osudio je moj napis i povodom istoga uputio vam sv oj prosvijed. Napominjem da je prosvijed na jednoj od ranije odranih sjednica sastavlje te je sjednici politikog aktiva kao gotov in, prezentiran prisutnima..... Prije svega, nekoliko rijei elim uputiti mojim dragim sugraanima iz Murtera. ao mi je da je jedan dio mojih sugraana pogreno shvatio moj napis.Pisma s otoka tako da se sstjee dojam d a sam tim napisom uvrijedio cijelo mjesto. Moram odmah rei da ja to nigdje nisam rekao niti u spomenutom napisu napisao. Napis je vrlo jasan i odreen. Dakle, etiketu unitarizma prilijepio sam samo pojedincima koji se jo uvijek nalaze ili su se nalazili na rukovodeim poloajima u politikim i privrednim strukturama u Murteru. Oni su malobrojni, ali su zato grlati. Svojim ponaanjima, oni su uspjeli nametnuti Murteru svoj stil rada, a samim tim i svoju politiku. Ja ovog puta istiem da se ovdje radi o pojedincima, a nikako o cijelom mjestu, kako mi se eli pripisati. Zato se ponovno obraam svojim sugraanima da jo jednom paljivo proitaju moj ranije objavljeni napis, pa e se uvjeriti da je istina na mojoj strani. Da bi lake doli do prave istine, vratimo se na odgovor politikog aktiva. Autori odgovora spominju kako sam oklevetao cijelo mjesto i njegovo rukovodstvo, te kako sam to rukovodstvo proglasio protivnicima povijesne X. sjednice CK SKH. Ja to nisam rekao niti napisao.! Doslovce, u vezio s ovim napisao sam: od X. sjednice pa do danas OO SK Murter nije odrala ni jedan sastanak posveen X: sjednici CK SKH. Isto tako u svaez komunista nisu primili niti jednoga omladinca. Nije rijedak sluaj da se na ulici, gostionicama i

~ 24 ~

~ 25 ~

Ivo Matanovi


na drugim javnim mjestima uje javno negodovanje i nezadovoljstvo protiv ruzkovodstva CK SKH i to od ljudi koji su na kormilu u Murteru. Ovu injenicu politiki aktiv u svom odgovoru nije pobio, ali su je zato neki diskutanti u svojim diskusiji doslovce potvrdili. Tako je, na primjer, sekretar OO SK Petar Papea rekao: Tono je da u Murteru ima unitaristiki orjentiranih ljudi, kao to je tono da ima i nacionalistikih elemenata, ali to ne daje pravo Ivici Matanoviu da on kao doseljenik daje sud ovom mjestu. Koliko su ovdje povrijeena moja graanska prava, kao socijalistikog samoupravljaa i graanina uope, to ostavljam itateljima neka prosude sami. Prigovara mi se da sam osjeaje jugoslavenstva poistovjetio s unitarizmom; to moe, a ne mora biti istina, ali ja ni ovo nisam nigdje napisao. A o tome da je Murter hrvatsko mjesto a Murterani Hrvati, o tome nema ni govora. Meutim ja ni o ovome nisam napisao ni jednu rije. U svojim izmiljanjima i insinuacijama autori prosvijeda su dosljedni. Po njihovu ja svoje osjeaje hrvatstva istiem bunoi i na bezobrazan nain, a oni to ine na nekakav drugi nain. Kakav? Da se bolje razumijemo: da sam svoje nacionalne osjeaje i isticao na buan nain, ne bi se toga sramio, a kakav je to bezobrazan nain, to mi je zaista nepoznato. Dakle, jo jedna velika neistina (da ne kaem i la). Matanovi je doseljenik iz Like koji jo nezna ni hodati po Murteru... Ovome komentar nije potreban. Jedino to mogu rei: poruujem Lianima da prije dolaska u Murter trebaju pohaati teaj hodanja. Inae, tko to nezna, nema mu pristupa u Murter. To svakako vai i za ostale doseljenike, poruuju sastavljai prosvijeda. Na sreu to su elje jende male aice ljudi, inae duboko sam uvjeren ovo njihovo miljenje ne dijele i ostali moji sugraani Murterani. Sastavljai odgovora na moje pismo uzimaju sebi slobodu da me okarakteriziraju kao nacionalistu i ovinistu; naravno~ 26 ~

i ovoga puta bez argumenata. To obino rade svi oni koje pogodi istina, pa se u nedostatku argumenata nabacuju svakojakim blatomn, da bise, eto, nekako i sami oprali. Sluaj je htio da je pogrekom urednika moje famozno pismo potpisao tuim imenom, to svakako nije moja krivnja, pa je i to dalo povoda autorima odgovora na moje pismo da razglabaju o mojem moralnom liku kao lanu i povjereniku Matice hrvatske, dovodei to u vezu sa slabim odazivu Murterana u lanstvo MH. i 8NE9prihvaa njem moje inicijative za osnivanje ogranka Matice hrvatske u Murteru. Naprotiv, odaziv u lanstvo MH u zadnja etiri mjeseca poveao se za pet puta, a oekuje se da e u lanstvo pristupiti do kraja godine jo preko 100 lanova. Za Murter je to zavidna brojka. to se tie (ne)prihvaanja moje inicijative za osnivanje ogranka MH od jednoga dijela graana to je takoer velika neistina. Osim toga, inicijativa za osnivanje ogranka nije samo moja, nego svih lanova MH na otoku Murteru. Njeni su pokretai, kako sam ve pisao u HT uglavnom studenti i ostali intelektualci s otoka Murtera.... Zanimljivo je da je od 29. kolovoza 1971. pa do danas u Murteru odrano (koliko je meni poznato) 6 sastanaka, na kojima se uglavnome raspravljalo o mom moralnom liku, kao i o tome da li treba ili ne treba dozvoliti osnivanje ogranka MH. Meutim nitko se nije sjetio da se bar uspotno raspravlja i o nedavnim napadima u nerkim sredinama u sjevernoj Hrvatskoj na narodnog heroja Ivana ibla. Na kraju napominjem da se sastanci u Murteru jo odravaju i da je na dnevnom redu samo jedna toka: politika situacija u mjestu, odn osno napis Ivice Matanovia u HT. Ivan Matanovi Murter objavljeno u HT br. 27 - 22. listopada 1971.

~ 27 ~


Prijavili ga mjetani

SKH onemoguavala im je energian obraun s autorima tih dogaaja. Usprkos tome nasrtaji nacionalistikih snaga nisu imali osobitog uspjeha, to ne znai da u tome ne bi bili uspjeli da nije pravovremeno dolo do istupa druga Tita i 21. sjednice Predsjednitva SKJ. Autor napisa o unitaristikom Murteru Ivica Matanovi, doseljenik u Murter, pritvoren je zbog svog rada i ponaanja, a nastavnik Osnovne kole Stipe Kraljevi iskljuen je iz SK zbog svoga angairanja u inicijativnom odboru za osnivanje ogranka Matice hrvatske, dok je Kree Skrai podnio ostavku na funkciju predsjednika Izvrnog odbora Mjesne zajednice zbog obrane ponaanja Matanovia i svog lanstva u crkvenim vlastima. Akcionim programom OO SK stavila je u zadatak rukovodstvu Mjesne zajednice da preispita svoje dosadanje djelovanje, a to je zatraeno i od ostalih drutveno - politikih organizacija. Zakljueno je, zatim, da se iz rukovodstva Mjesne zajednice opozovu pojedinci kojima Murter nije mjesto stalnog boravka, a komunisti su se obavezali da e ubudue vie raditi s omladinom, te maksimalnu panju posvetiti idejnom uzdizanju komunista i ostalih graana. O. J.

IBENIK - Na zahtjev Okrunog javnog tuilatva istrani sudac Okrunog suda u ibeniku otvorio je krivinu istragu uz primjenu istranog pritvora protiv Ivice Matanovia (37), tehniara sa stalnim mjestom boravka u Murteru na istoimenom otoku. Na osnovi dosad prikupljenih dokaza postoji osnovana sumnja da je Matanovi u posljednje vrijeme vrio krivina djela neprijateljske propagande i raspirivanja nacionalne mrnje i ovinizma. Zahtjev za krivino gonjenje Ivice Matanovia podnijeli su Okrunom javnom tuilatvu, kako smo saznali, mjetani Murtera. Pg. O.NAKON SASTANKA KOMUNISTA MURTERA

BEZUSPJENI PoKUAJI NACIoNALISTIKIH SNAGA TEHNIARU 7 MJESECI ZATvoRAM u r t e r, 19. I - Nakon vie sastanaka komunista Murtera napravljen je i prihvaen nacionalni program na ijoj e se realizaciji angairati svi komunisti i ostali drutveno - politiki radnici u toku ove godine. Poput Vodica, Primotena i ostalih veih mjesta na podruju ibenske opine, istakli su komunisti, Murter je bio izloen nasrtajima nacionalistikih snaga. To se manifestiralo jo 29. studenog 1970. godine na masovnom sastanku to ga je organizirao dio studenata, neto kasnije prilikom izbora rukovodstva Mjesne zajednice, napisom o unitaristikom murterskom rukovodstvu u Hrvatskom tjedniku i konano inicijativom za osnivanje ogranka Matice hrvatske. Sve te dogaaje murterski su komunisti odmah nakon njihovog zbivanja ocijenili politiki negativnima, ali politika koju je vodio dio rukovodstva~ 28 ~ ~ 29 ~

Zbog poinjenog krivinog djela izlaganja poruzi najvieg organa SFRJ, juer je krivino vijee Okrunog suda u ibeniku osudilo na sedam mjeseci zatvora 42 - godinjeg IVICU MATANOVIA, umarskog tehniara iz Gospia, nastanjenog u Murteru. Prilikom odmjeravanja kazne sudsko vijee je okrivljenom uzelo kao olakotne okolnosti injenice da je nezaposlen i otac jednog maloljetnog djeteta i to je navedeno krivino djelo poinio pod utjecajem alkohola, dok mu je kao oteavajuu okolnost uzelo to je krivino djelo poinio u povratu. Matanovi je naime isto krivino djelo poinio 1956. i tada bio osuen na est mjeseci zatvora. J. V.


OEVI I MAJKE ETNIKA NISU IH MOGLI DOSTII U BIJEGU PRED OLUJOM, PA JE S TIM STARCIMA USPIO RAZGOVARATI NOVINAR ZORE

- Ah, to me pita kad sve zna. Bilo je jedni i drugih. Svi su se razbjeali, mili moji kuda koji - Ali u kojem pravcu? - Ne znam ti ja to. Jedni su nastavili dalje preko Une za Bosnu, a drugi u stranu - po umama - jebli majku svoju - A gdje su vaa djeca?

Pie: Ivo Matanovi

dvA SATA MEU ETNICIMA

Konano mi se ostvarila elja vidjeti etnike uivo. Poetkom rata 1991. godine dragovoljno sam se javio da idem u rat, odnosno da budem u djelatnim postrojbama na prvoj crti. Naalost elja mi se nije ispunila zbog jednostavnog razloga, kako su mi rekli, to sam prestar (66). No, ipak ja sam se kradom tu i tamo douljavao do bojinica-ali samo nakratko. Svaki puta bi me nai bojovnici potjerali govorei kako im ne mogu biti puno od pomoi. Moda su bili u pravu. Sad im sve opratam, tim vie jer mi se elja na neki nain ispunila. Vidio sam ive etnike - u zarobljenitvu, iako bih od srca elio da sam ih vidio mrtve, barem neke od njih. Ovu jedinstvenu prigodu valjalo je racionalno iskoristiti pa sam se dao u razgovor s onima koji su to eljeli. Prva mi se javila postarija ena (60) Jovanka Gnjatovi iz Ratevia koja se u zadarskom stacionaru nala zajedno s muem Bogdanom Gnjatovi (65). Neka ona govori, veli uplaeni Bogdan. - Gdje ste se predali Hrvatskoj vojsci? - U Suvaji kod Srba - Bili ste sami ili vas je bilo vie u koloni? - Ili smo u grupama, govori Jovanka. Mi stariji nismo mogli brzo hodati pa smo tako malo zaostali iza mlaih i kada smo vidjeli da smo ostavljeni na milost i nemilost, nije nam nita drugo preostalo nego da se predamo. - A tko su ti-mlai, civili ili etnici?~ 30 ~

Na trenutak je zastala, inae govorljiva Jovanka, pogledavi na supruga Bogdana i druge koji su nas okruivali pa nastavlja. Moj dragi gospodine - gle uda i etnikue se nauie uljudbeno ophoditi - otila su skupa sa ostalima preko Une u Bosnu. Hajde ti neto reci (obraa se suprugu Bogdanu i drugima oko sebe). Nemamo to vie rei, dodaju skoro svi okupljeni oko nas. Eh kada ste kukavice (dodaje Jovanka) ja u vam ispriati pravu istinu o etnicima Samo izvolite! Zapiite i sve slobodno objavite. Ja sam lino na mrtvo pretuena od poznatog zlikovca i etnika Sinie Vrinia, koji je takoer iz mog sela i to samo zato to nisam htjela sa ostalima ii u hrvatska sela u pljaku. Zatim, izmeu ostalog, pokazuje lijenika uvjerenja i otpusnice iz banjaluke bolnice. A gdje je sada taj Sinia? Je li on tukao, osim Hrvata jo i druge Srbe? Jest, boga mi, sve redom koga nije htjeo sluati. Samo slobodno zapiite, nastavlja Jovanka, da je to najvaniji zlikovac u Rateviu i ako ga ikada vidim ja u mu suditi. Govorljiva etnikua Jovanka ispriala je jo puno toga. as Vukovim rjenikom, to nije za objaviti, a as malo uljudbenije to u skraenom obliku navodim. Poslije Jovanke govorili su i drugi. Neki otvorenije, neki uplaeno, tek po koju rije (biografski) o sebi. Najee svi pitaju za preo-

~ 31 ~

Ivo Matanovi


~ 32 ~

~ 33 ~

Ivo Matanovi


stali dio svoje obitelji koja se kretala drugim pravcima, ili su se kod zarobljavanja izgubili. Naime, svi koji su govorili pokuali su zaobii istinu i rei kako su im djeca, braa ili blii roaci, a radi se o mlaima ispod 60 godina, svi ili barem svi, negdje u Srbiji i Njemakoj. Kau, otili su jo na poetku rata kako ne bi u njemu sudjelovali. Na pitanje, a tko je onda ratovao na ovom terenu? Odgovaraju da su to inili neki drugi i da su sada oni prvi sa ratita pobjegli. Budui da sam dobar poznavatelj likog terena, jer sam tamo puno godina radio u umarstvu i drvnoj industriji, zanimali su me oni umoviti tereni gdje se jo uvijek skrivaju odmetnici. Adekvatan odgovor, naravno, nisam dobio. Svi su okoliali kao da nikada nisu uli za, recimo, Karlovi Korita koja se nalaze samo desetak kilometara iznad udbinskog aerodroma, ili Jelovih Tavana udaljeni tek 5-6 km od Srba, pa zatim eljezno Polje na Pleevici. Zar i to dovoljno ne govori samo za sebe koliko je ugroeni srpski narod (ne) jedinstven. Moda je ipak bolje posluati njih same. Branko Vuleti (70 god.) iz Benkovca. Ima etvero djece. Tri sina i jednu ker i svi su u Banja Luci i to od poetka rata. Kau da je zarobljen negdje oko Donjeg Lapca. Ratko Despot (75 god.) iz Benkovca govori da ima troje djece - sina i dvije keri, a sada ne zna gdje su. Bili su s njim u Benkovcu i Kistanju do polaska (5. 08. 1995), a poslije su se negdje u koloni izgubili. Pitam da li kao civili ili naoruani etnici? Ma kakvi etnici, sin mi je bio uvar dravnih uma, a zetovi i keri bavili su se stoarstvom. Bez oruja? Da bez oruja, moda su imali neto od lovakog nastavlja Branko. Zna kako je to u umi Milan Ili (60 god.) iz Srba kae da je ivio u Benkovcu sa enom Savom, pa u istom stilu nastavlja. Za dvoje djece (keri) ne zna gdje su. On se sam sa enom, kako kae, probijao preko Zrmanje i Popine i tako stigao do Suvaje, gdje se, ako mu je vjerovati, sam predao. Kako to sam, pitam se? vidio sam da nemam kuda pa sam apnuo eni Savi da malo zastanemo iza kolone i dignemo bijelu maramu. na upadicu, zar ste imali pripremljenu bijelu mara-

micu i kome da ju u danom momentu dignete, odgovara da je primijetio jo na Popini da su im s lijeva i s desna hrvatska vojska i da nemaju kuda. - A jesu li pucali na vas? - Jok, njesu, to jest, jest, tedjeli su civile. - A po etnicima? - Bogme, njesu ni po njima, to jest, ali samo dok su se nalazili sa nama u koloni. tu i tamo pala je po koja minobacaka granata u blizini nas, ali nas nisu pogaali. Pa, kakva je to vojska koja uzima civile kao taoce, a uz to jo i svoju vlastitu djecu i stare roditelje? Nikakva, j..i m. svoju. Jad i bijeda i nita vie. - Pa ipak ste 5 godina, odvojeno od svijeta, ivjeli s njima i gajili nadu kako ete jednoga dana na tuoj zemlji stvoriti veliku Srbiju? Ostaje bez odgovora. Na trenutak okree se lijevo-desno, a zatim se gubi u masi, mrmljajui s pola glasa. - Njesam ti trebao nita rei.. Dok sam jo razgovarao, vidio sam kako jednu postariju enu odvode u bolnika kola. Vele mi da je jutros lagirana pa ju vode u bolnicu, a kako se zove, pitam dalje? Bepina Suboti iz Zemunika Gornjeg. Ona je Hrvatica, ovdje iz Zadra a mu joj je Srbin. I on se tu negdje nalazi samo ga je sramota da ga se vidi, jer ga svi Zadrani poznaju. U razgovor se ubacuje neka postarija ena, orava na jedno oko, ali dobra prialica. Bosiljka Obradovi (50 god.) iz Srba govori kako se upravo spremala da sa svekrvom krene prema Suvaji, ali je u tome omela neka vojska. Najprije sam mislila da su to nai, al sam u zao as primjetila da njesu, jer govore nekim drugim govorom-kajkaju. Jo nas je tu bilo oko desetero gdje su nas potrpali u kamion i odveli natrag u neku umu. Mislim da je to bila Ljeevica iznad Mazina. - A kuda su vas dalje vozili? - Tu smo noili a tek su nas drugi dan dovezli u Zadar~ 35 ~

~ 34 ~

Ivo Matanovi


Milan Krtini (50 god.) iz Bruvna kod Graaca pria kako je cijeli rat uvao ovce, te da ima 150 ovaca koje je ostavio na Mazinskoj Previji iznad Bruvna, te da je zarobljen u D. Lapcu skupa sa suprugom Stojankom, a za djecu kae, kao i veina ostalih, da su u Njemakoj. Na pitanje kako to da je ipak bjeao, a bio je obini obanin. Odgovara, poput ostalih, da ga je bilo strah, a njegova ga vojska tjerala da bjei prema Bosni. Govorili su da je to samo privremeno, a da e se potom skupa sa bosanskim Srbima i Srbima iz Srbije vratiti nazad i zauzeti sve do Karlovca. Posebno su nam spominjali prvi svjetski rat kada su svi Srbi, odnosno srpska vojska bila potjerani u Albaniju na otok Krf, pa su se ipak vratili i osvojili cijelu Jugoslaviju sve do Triglava. Ovaj obanin uinio mi se posebno zanimljiv pa sam pokuao izvui iz njega da kae, tko su ti komesari - po imenu i prezimenu ali odgovor nisam dobio, jer Boe moj, on je samo obini obanin i nije nikoga poznavao. Petar Krajanovi (86 god.) kroja iz Graaca kae da nije nikuda bjeao ve da se predao sa bijelom maramom u samom Graacu. Zanimljivo da su svi imali pripremljene bijele marame. Za dva odrasla sina kae da su u Beogradu jo od prije ovog rata ali, ipak, opet zanimljivo, nije znao rei to su djeca po zanimanju i to ustvari rade u Beogradu. Ili su, kae, prije rata u milicijsku kolu u Zagrebu, a poslije o njima ne zna nita. Napominje da bi se rado s djecom opet sastao u Graacu, pa makar imali samo za kruh za jedan obrok dnevno. Bez obzira to je ovaj starac u godinama uinio mi se dosta bistrim pa sam ga pitao, srami li se imalo za sve ono to su njegovi Srbi uradili Hrvatima? Nije smogao snage odgovoriti, ali je ipak zaplakao i udaljio se. Poput spomenutih govorili su jo Ana i Ruica Matijevi iz Smrdelja, Mia Radoaj i Ratko Smiljani iz Udbine, Vojko Komazec i Borivoj Mra iz Benkovca te Duan Stojkovi i Neo Gagi (38 god.) iz Biljana Donji. S obzirom na godine posebno sam pitao Gagia je li on uvao ovce? Da to sam nego uvao ovce. I najzad, posebno me iznenadilo kad sam meu zarobljenicima vidio i dva Hrvata mlae dobi koji su zarobljeni zajedno s ostali etnicima Srbima u D. Lapcu.

Jure Miljkovi (41 god.), voza po zanimanju kae da je u hrvatskom selu Berievcu kod D. Lapcu, a bio je jedini Hrvat koji se jo 1985. godine s ocem Stipom, doselio iz Slavonije. Naime, vratio se u svoje selo odakle mu je otac, sa svim ostalim seljanima protjeran 1941. godine. Ovdje treba rei da je isto hrvatsko selo Borievac prije drugoga svjetskog rata brojilo preko 2300 itelja i da je to prvo selo u tadanjoj Hrvatskoj koje je iz temelja spaljeno, a puanstvo protjerano i preko 300 itelja ubijeno. Jure nije mogao decidirano odgovoriti zato je sve do kraja rata ostao sa etnicima. Dodue, kae da poslije 1992. godine i poetka rata u Bosni nije ni mogao pobjei jer su na njega dobro pazili, a moda i mazili, dodajem, jer se radi o krnom etrdeset godinjaku kojega su Srbi dobro znali iskoristiti. Stoga me malo zauuje kako to da sam ga naao meu starcima tzv. slobodnjacima, a ne recimo, meu onima drugima pravim etnicima koji su se nalazili u drugoj dvorani na policijskoj obradi. Drugi Hrvat meu etnicima zove se Stipe Nikoli (22 god.) iz Udbine koji kae da mu otac ima 89 godina i umro je prije par mjeseci. I ovaj podatak, izgleda mi, nije pouzdan, a to govori razlika u godinama izmeu oca i sina. Svakako ovo ne treba uzeti previe ozbiljno, jer se radi o mladom ovjeku koji je poetkom rata imao manje od 18 godina, pa je to samo jedan od sluajeva i sudbina ovog rata. Odgovorio je, i ako ga dalje nisam nita pitao da mu se otac prije 25 godina vratio iz Slavonije u Udbinu i da se on tamo rodio. Za majku kae da ne zna kamo je krenula jer je kod zarobljavanja nije primijetio. Oito, majka etnikua, ostavila sina ustaama da ga kao svojega spase, a ona e pak, svojima preko Drine. Dodajmo jo da je i Udbina za vrijeme drugog svjetskog rata doivjela istu sudbinu kao i Borievac gdje je itavo selo spaljeno i protjerano preko 1.500 itelja Hrvata. I tako unedogled, etnici priaju prie kako kome odgovara. Svi, ama ba svi, ele umanjiti svoj udio u ovom krvavom ratu, kojega su upravo oni izabrali - da bi ivjeli u jednoj dravi koja bi se zvala velika Srbija. No Oluja je, hvala Bogu, pomela sve to je mirisalo na veliku Srbiju, a ponadajmo se da e uskoro nadolazei tajfun pomesti i posljednje ostatke u Istonoj Slavoniji i Dubrovakom zaleu i time zamiljenu veliku Srbiju pretvoriti u veliku Hrvatsku u svojim povijesnim granicama.

~ 36 ~

~ 37 ~


RAZGOVOR S JUNOAFRIKANCEM BERNARDOM O`SULLIVANOM, BLEIBURKIM SVJEDOKOM I NEHOTINIM IZVRITELJEM (2)

Pie: eljko KRUELJ Veernji list

ganju relevantnu dokumentaciju, u njemu su svjesno prekrivene sve bitnije informacije, pa i ona koja mene najvie zaokuplja: tko je bio bojnik koji me je u stoeru Osme armije prijetnjama prisilio za nastavak puta Radtstadt? Zacijelo je on kasnije bio neka velika zvijerka. Na koncu konca, unato svih tih mojih tekoa i neuspjeha, uvjeren sam da e cjelovita istina o zbivanjima na austrijsko - jugoslavenskoj granici ipak biti obznanjena. Jako bi me radovalo da doivim takvu moralnu satisfakciju.

BRITANSKo ZATAKAvANJE ZLoINA

Moram priznati da sam sve do pojave Tolstoyeve knjige bio uvjeren da je ratni zloin ijim sam nesvjesnim sudionikom bio i ja osobno, proizlazio iz nesretnog spleta okolnosti, kao i neizvravanja slubenog stava da se hrvatski, slovenski, kozaki i ostali vojnici ne mogu izruivati protivno njihovoj volji - kae B. O`Sullivan. Drugim rijeima, mislio sam da je to samo jedan izolirani incident. Tek sam iz Ministra i pokolja shvatio da je iza zavjese bila rije o prljavoj politikoj igri, koju je ivotima platilo tisue nevinih ljudi. Ja sam desetljeima bio i tuitelj i odvjetnik, tako da mi je jasno to znai poslati nekoga bez suenja u smrt. - Smatrate li se rtvom britanske beskrupuloznosti? to ste sve poduzeli da istina napokon izae na vidjelo? - Pokuao sam mnogo toga, ali rezultatima nisam zadovoljan. Hou rei, da su moja svjedoanstva bila svjesno preuivana ili marginalizirana Ja sam, inae, u vie navrata pisao i bivem britanskom premijeru Johnu Majoru, a i sadanjem Tonyju Blairu. Rezultat je ravan nuli, a prljavtina se i dalje mete pod tepih. - Primijetili smo da se Vae ime nalazi na popisu osoba iji su iskazi navodno koriteni u sastavljanju kontraverznog izvjetaja Cowgillove komisije, ija je oita svrha bila da ospori Tolstoyevu knjigu. Jeste li doista suraivali s brigadirom Cowgillom? - Uvjeren sam da je Cowgillov izvjetaj napravljen radi obmanjivanja meunarodne javnosti. Iako je ta komisija imala na raspola~ 38 ~

Ivo Matanovi Regional, 26. veljae 2003.

ANTI AMERIKI PRoSvJEdI PRoTIv RATA U IRAKU

Iznenadio me prosijed Zagrepana protiv najavljenog rata Amerike u Iraku, jer sam oekivao da e se na prosijedu pojaviti vie Hrvata i ostalih graana Hrvatske, jer kad je u pitanju rat, ma gdje se on vodio - tko ne bi protiv njega prosvjedovao? Meutim, na malom ekranu vidio sam neke druge ljude, a ne Hrvate i Hrvatice, kako sam oekivao. Naime, na prvi pogled tako mi se barem uinilo. No, samo nakratko, jer sam ubrzo shvatio da se ipak radi o Hrvatima koji su na prosvjed doli sa nekim drugim nacionalnim zastavama, a ne i hrvatskim, kako to i dolikuje kad se radi o Hrvatima i mjestu gdje se prosvjedi odravaju. Upravo rekoh da se ipak radi o Hrvatima, ali nisam bio jasan o kojim se Hrvatima radi. Radi se o tkz. hrvatskim graanima Mesi - Raanove provenijencije, na ijem je elu, u ovom sluaju bio, a tko e drugi nego na vrli devedeseto godinjak (88) akademik Dr. Ivan Supek koji se posebno isticao sa crnom Brenjevom ubaraom iz Oktobarske revo-

~ 39 ~

Ivo Matanovi


lucije. Nisam primijetio tko mu je pomogao da se popne na tribinu, ali se je dobro vidjelo da se jedva na nogama drao. Malo je udno kako to da se ovaj drevni starac nije pojavio ni na jednoj govornici prije, recimo, 12 godina, da prosvjeduje protiv srpskog agresora koji je ruio njegovu vlastitu Domovinu. Tim vie jer je tada bio puno mlai (76)?? I u drugim gradovima bilo je nekih manjih prosvjeda po narudbi Alijanaa, ali oni su bili toliko mali da nisu vrijedni ni spomena. Primjerice, u Zadru na glavnom trgu nismo vidjeli nikoga, osim par njih koji su sakupljali potpise od sluajnih prolaznika. Dapae, trg je bio neuobiajeno prazan iako je bio neradni dan - subota i vrlo lijepo vrijeme, kada je trg inae pun. Nije ovdje zgorega i (ne) spomenuti kakova je uope bila nakana organizatora prosvjeda? Da li se tu radi o iskrenoj pomoi bratskom irakom narodu ili pak njihovoj bratskoj odmazdi koja bi nakon amerikog napada uslijedila po itavom nemuslimanskom narodu, kako je i sam Osama Bin Laden - Alkaida nedavno najavio. Najvjerojatnije ima i toga, ali u naem sluaju to nije tako, jer mi nismo plaljiv narod. Kod nas je ovaj, za alijanae zgodan trenutak izabran samo zato da se prije izbora testira nacija, kako bi se vidjelo sa koliko ansi ulaze u izbornu trku., a briga o eventualnom irakom ratu njih zanima isto toliko koliko i mene lanjski snijeg. Svakako ovdje jo treba jednom spomenuti i podsjetiti itatelje da su Supekovi alijanai jo poetkom prole godine najavili treu Hrvatsku, a sada u dovedeni u situaciju da brane i ovu Mesi - Raanovu, kako oni kau drugu Hrvatsku. Bili, kako bilo, nije im lako. Neizbjeni rat u Iraku na velike e im pomrsiti raune ka putu na stvaranju tree Hrvatske, preko koje su namjeravali stvarati ponovno neku treu Jugoslaviju. S obzirom da ovdje stalno spominjem neku treu Hrvatsku i Jugoslaviju duan sam to jo jednom pojasniti o emu se zapravo radi. Kad su nakon godinu dana svoje vladavine Mesi - Raan uvidjeli da oprobanom starom diktaturom proletarijata nee ponovno moi ukrotiti Hrvate i laima ih~ 40 ~

namamiti u Jugoslaviju, izmislili su tkz. Alijansu sa odabranim lijevim intelektualcima i podmetnuli ih narodu kao spasitelje (mesije) od neobuzdanog hrvatskog nacionalizma i trulog kapitalizma koji je, po njima, kriv za sve nedae u kojima se Hrvatska nala. Dakako da su za voe takvog pokreta birali izabranike iz redova lijeve tkz. inteligencije svih profesija, meu kojima su ukomponirali i nekoliko retorikih sveenika kao to su Don Dr. Ivan Grubii iz Splita i Don Branko Zbutega iz Kotora i jo neki drugi, sa kojima manipuliraju i zbunjuju svekoliko hrvatsko puanstvo koje, naalost, ne zna razluiti ito od kukolja. Sam akademik Supek slui im kao karizmatini akademik koji je i za Titovog reima bio u sukobu sa nekim iz Korulanske kole tkz. praksisovaca 8lijeva inteligencija koja je traila jo lijeviju Jugoslaviju, na ijem je elu bio Dr. Gajo Petrovi i brat Ivana supeka dr. Rudi Supek). On je, kako tada, tako i danas uvijek bio u sukobu sa nekim iz svoje sredine, ali ponajvie, bio je u sukobu sam sa sobom. Ba zbog toga elim upozoriti Hrvate da ne uzimaju za ozbiljno ovog oronulog starca, jer on vie nije u stanju hodati, a kamoli stvarati treu hrvatsku. I pojam trea Hrvatska nije potpuno jasan i zbunjujui je, jer ovdje se ne radi o treoj Hrvatskoj, ve o etvrtoj ili moda petoj. Prva je bila kralja Tomislava, druga Poglavnika Dr. Ante Pavelia, trea drugog po redu Poglavnika Dr. Franje Tumana i etvrta je, koja je jo u tijeku, komunistiko - Raan - Mesieva, ako se uope moe tako nazvati. Dakle Alijansa bi mogla svoju nazvati tek petom po redu, a nikako treom.

~ 41 ~


APEL HRVATSKOJ JAVNOSTI (2)

Pie: Ivo Matanovi - Zadar Zadarski list, 11. prosinca 1997.

NEPoMIRLJIvI ANTIFAISTI SIJU NESPoKoJ!

Da su neke lijeve politike stranke, na elu sa SDP-om, u bliem srodstvu sa tvz. antifaistima Hrvatske, nije vie nikakva novost i zanimljivost, ali da su ovi potonji uvijek u ofenzivi, kada prvi polue bilo kakav izborni pozitivni rezultat vie je nego oito. Apel hrvatskoj javnosti pod kojim naslovom je objavljen tekst Saveza atifaistikih boraca RH, a proslijeen preko zadarske skuptine antifaista, sa zamolbom za objavljivanje u Zadarskom listu, govori da obrambeni Domovinski rat u Hrvatskoj jo nije zavren, barem ne u onom dijelu gdje jo uvijek nepomirljivi antifaisti ne mogu nikako da shvate da su oni samo bolna prolost ije su zablude odavno odbacili - u prvom redu njihova vlastita djeca i unuci, a zatim i svekoliki hrvatski puk, pa ipak oni se, poput lipsale i oronule kobile jo ritaju, sijui nemir i nespokoj meu hrvatsko puanstvo. Svojim apelom oni se po niemu ne razlikuju od Hrvatima neprijateljske stranke SNS-a na elu koje stoji srpski samoizabrani vod gospodin Milan uki. Recimo to odmah, uki je samo nekoliko dana, prije tvz. antifaista, uputio svoje otvoreno protestno pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu, optuujui ga za sve nedae srpskog naroda - iako nam je svima dobro poznato kako su one nastale. Poubijano preko 2000 ljudi O sprezi izmeu, upravo, spomenute, dvije udruge ne treba puno troiti rijei, jer su one oite i u kontinuitetu jo od 1945. g. pa je zato, moda, potrebitije neto rei o sve naglaenijem antifaizmu, odnosno antifaistima koji su svoje nekadanje ime borci NOB-a promijenili u gore spomenuto. Nije to sluajno ili moda pod pritiskom napravljeno, ve~ 42 ~

spoznajom da oni to nisu nikada ni bili, naprosto zato jer nikoga, osim sebe samih, nisu oslobaali. Naprotiv, oni su se, rekao bih, okupatorski nametnuli hrvatskom narodu i to tako da su Hrvati njihovim dolaskom na vlast dobili krueg i surovijeg okupatora - od svih proteklih (austrougarskih, talijanskih, srpskih i inih). Izmeu ostalih spomenut u samo jedan primjer. Dolaskom partizana (1944.) u Zadar (izmeu 30. 10 i 5. 11. 1944.) poubijano je preko 2000 ljudi koji nisu bili faisti, jer su faisti blagovremeno pobjegli, nego nevini civili koji su tako eljno oekivali svoje osloboditelje. Primjera ima na pretek pa bi nas to daleko odvelo te se stoga zadrimo samo na ve spomenuto u apelu. Prvo o uklanjanju spomenika borcima NOB-a. jo su stari Latini zapisali i obznanili - da svima onima kojima se za ivota podigne spomenik, posmrtno mu se rui, pa se tako neto slino dogodilo i naim partizanima. Drugo, da se ne moe oteti dojmu da netko eka bioloki nestanak aktivnih sudionika u antifaistikom ratu iji je ivotni prosjek ve preko 70 godina. udnoga li uenja, gospodo antifaisti! udite se neemu to je sasvim normalno. Nestati bioloki, to je boanstveno ili po Bojoj volji, kako hoete, a nikako neiji hir. Obespravljeni ustae i domobrani Tree, govorite o pomirbi koja je, eto, i za vas (antifaiste) prihvatljiva jer su to, kako velite, i vaa djeca dokazala, sudjelujui u borbama od 1991. g. Jedina istina koju ste do sada izrekli pa Vam na tomu velika hvala, po pri izreci ove istine zaboravili ste spomenuti da su u ruenju spomenika antifaistima, pored ostalih sudjelovala vaa djeca i unuci, a to onda implicira i dovodi u pitanje vau istinu o borbi NOB-a. Dakle, dogodio se svojevrstan paradoks, zbog kojeg u opet ponoviti, da su stari Latini ipak imali pravo kad su rekli, naprijed spomenuto, jer da su, u vaem sluaju, umjesto vas, a u spomenik dizala vaa djeca i unuci, danas ne bi, u dobrom dijelu, bili porueni. to ete, udna je hrvatska povijest a stari Latini bi opet rekli: Sors est sua cuique ferenda (svatko mora snositi svoju sudbinu). Dobro ste rekli da je pomirba izvrena samo mi nije jasno tko za koje zloine treba odgovarati. Kad ovako teke rijei izgovarate onda morate biti eksplicitni, jer ne mislite li, valjda, da bi mrtvi zloinci trebali odgovarati svojim, takoer, mrtvim rtvama? To je, dragi moji antifai~ 43 ~

Ivo Matanovi

sti sve u Bojim rukama (ma koliko vi u njega ne vjerovali), pa e i presuda boanstveno biti pravedna. to se, pak, tie jo ivih zloinaca (ako ih uope ima), njima su, takoer, dani odbrojani, pa o tome sada i u ovo vrijeme raspravljati bila bi obina tlapnja i mlaenje prazne slame. Vi, gospodo antifaisti, spominjete kako prema vama nisu ispunjene sve zakonske obveze glede vaih steenih prava - mislim da ste u pravu, jer do dana dananjeg, svim sudionicima Drugog svjetskog rata nisu poravnate mirovine. Antifaisti jo uvijek primaju veu mirovinu od antikomunista (ustaa, domobrana i dr.) za preko 25% u prosjeku, a dobar dio ustaa i domobrana do dana dananjeg su obespravljeni i ne primaju ni kune na ime sudionitva u Drugom svjetskom ratu i svom doprinosu za Nezavisnu Dravu Hrvatsku, za koju se jedinu borili, a ne za Jugoslaviju, Srbiju i komunizam, na ijoj strani ste vi bili. Kad smo ve kod nepravde, navodno, uinjene naspram antifaista, onda ste vi u krivu, jer se obraate na krivu adresu. Vi ste ta prava, o kojima govorite, stekli u nekoj drugoj dravi pa se tamo trebate i obraati, a mi - domobrani i ustae, koji smo takoer obespravljeni, saekat emo neka bolja vremena, kada e Hrvatska biti bogatija. Mi smo stojici i askete, naueni na izdrljivost pa emo jo malo saekati. ekali smo 45 godina u vaem srpskom ropstvu i kazamatima ovu hrvatsku slobodu i kako vidite hvala Bogu i doekali ju.

BAHATI HIPOVCI I CRVENI PRAVAI (3)

Pie: Ivo Matanovi, Zadar

oKANIMo SE SUKoBA

Htio sam preutjeti napis stanovitog gospodina Ferda aria koji se okomio na legalnog i legitimnog predsjednika HSP-a g. Antu apia u Hrvatskom slovu od 5. travnja 2002. Meutim kad sam proitao ovaj posljednji broj HS od 12. travnja vidim da to nije zanemariva tema, naprotiv. Naalost, uvijek polarizirani pravai nikako da se pomire s injenicom da je g. Ante api legalno izabran HSP-ov predsjednik, koji je uspio, nakon Kutine, sauvati stranku na okupu i odrati je u parlamentu. Ma to o njemu gospodin Kreimir Paveli rekao: runo, tuno, alosno i sramotno, on je jo uvijek, na sreu svih Hrvata, a na alost K. Pavelia i njemu slinih, legalni i legitimni predsjednik HSP-a koja je, uz to jo, i parlamentarna. Sve objede i otrovne strelice koje dolaze od nekih bivih pravakih pojedinaca, samo su jo jedan od dokaza vie da je politika g. A. apia, uz sve pogreke koje on u hodu zna napraviti, ispravna. Njemu se, primjerice, spoitava popijena kava s M. ukiem u D. Lapcu; no, svialo se to nama ili ne, to su politiki razgovori koji su neizbjeivi, kad je o politici rije. Dakle, apiev D. Lapac nije nikakav politiki gaf, ve naprotiv politiki trik koji neki, poput Pavelia i Ferde aria, ne mogu prepoznati. Osobno ne poznam ni jednog od spomenutih apievih kritiara, ali ih, iitavajui tisak, nije teko prepoznati. Jedan je apriori (Paveli) teki apiev protivnik, a drugi (Maglica) pristaa i oboavatelj; tako bi se, barem, mogao stei dojam, kad se iitavaju oba teksta koja su ova dvojica upravo objavila. Meutim, iz citiranih tekstova moe se zakljuiti i neto jo gore - crni dim koji se nad Hrvatskom ovih dana nadvio kao Damoklov Ma, i to opet zbog sve izraenije hrvatske nesloge.

~ 44 ~

~ 45 ~

Ivo Matanovi

I dogaanja u HDZ-u, na alost, ne govore dobro. Mislim na sve Hrvate koji hrvatski diu, jer ako se i HDZ-u dogodi to i, ne tako davno, pravaima, onda mi Hrvati stvarno nismo zasluili da budemo svoji gospodari. Sad kad su komunisti i njima slini najranjiviji, mi to ne koristimo, da ih se malo gurne pa da se stropotare u svoju ropotarnicu, tamo odakle su i doli, ve radimo sve obrnuto - sami sebi noge podmeemo i nemilosrdno se gloemo kao da smo u demokraciji sto godina, a ne tek desetak i to jo tekih ratnih godina. Spomenut u jo samo usputno da i mi u Zadru imamo, na alost, onih koji ne vide dalje od nosa. Upravo je ovih dana dolo do osipanja lanstva u HSP-u i to sve, opet, samo zbog bolesne tatine i umiljenih veliina onih koji se nikako ne mogu pomiriti da nisu prvi. Zato se pridruujem g. Stipi Vukoviu iz Splita koji poziva sve Hrvate da ne izazivaju razdor ve jedinstvo i slogu, a ja dodajem, sada, kao nikad do sada, jer su komunisti vrlo, vrlo slabi. Neka se svatko obrauna sa svojom tatinom jer upravo je to onaj maligni dio u hrvatskom tkivu koji razara.

Goran Borkovi

BIvI PoLITIKI UZNICI ZAHTIJEvAJU oBJAvU IMENA SURAdNIKA UdB-e I KoS-a

Maskirani komunisti i jugonostalgiari ne smiju biti hrvatski izbor, poruili su sudionici 5. sabora HDPZ-a / Predlaemo da se zagrebaki trg koji nosi Titovo ime nazove Trgom rtava faizma i komunizma / U ovo predizborno doba, kad se nude razna socijalna obeanja, uznici ne smiju zaboraviti da im je mjesto uz dravotvorne stranke demokranske orijentacije, istaknuto je na skupu HDPZ-a ZAGREB, 24. listopada - Hrvatsko drutvo politikih zatvorenika bit e i dalje na jasnom pravcu dravotvorne misli od koje nas ne mogu odvojiti ni stranaki ni materijalni interesi. Zato, u ovo predizborno doba, kada se nude razna socijalna obeanja, uznici ne smiju zaboraviti da im je mjesto uz dravotvorne stranke demokranske orijentacije. Maskirani komunisti i jugonostalgiari vie nikada ne smiju biti hrvatski izbor. To je na 5. izbornom saboru HDPZ-a kazala predsjednica HDPZ-a Kaja Perekovi, poruivi bivim zatvorenicima da ne zaborave na pokret koji je jedini imao snage sruiti komuniste s vlasti. Indoktrinirani komunisti ele vratiti staro ime Trgu hrvatskih velikana u Zagrebu. Mi predlaemo da se trg koji nosi ime najveeg zloinca, koji je kriv za smrt vie od 500.000 Hrvata - Josipa Broza Tita, nazove Trgom rtava faizma i komunizma, naglasila je. Pohvalivi suradnju s Ministarstvom rada i socijalne skrbi pri izradi izmjena Zakona o pravima politikih zatvorenika, ona je traila i donoenje lustracijskog zakona te otkrivanje svih tajnih arhiva da se konano doznaju imena UDB-e i KOS-a. To su nazoni popratili dugotrajnim pljeskom. Traimo da se pronau krivci za zloin koji se dogodio kraj Maribora. Istraivanja dokazuju da je rije o najveoj masovnoj grobnici iz Drugog svjetskog rata u kojoj je za-

~ 46 ~

~ 47 ~

Ivo Matanovi

kopano oko 50.000 ljudi. Svi znamo da je za to odgovoran Tito i njegova KP. Mi jesmo za oprost, ali ne moemo oprostiti onima koji se ne kaju za svoje zloine, ustvrdila je Perekovi, dodavi da se jo ekaju rezultati prijave koju je HDPZ podnio zagrebakom okrunom tuiteljstvu protiv onih koji su izvrili zloin. Perekovi je upozorila da elnici HDPZ-a - rtava komunizma, koji su na elu sa urom Pericom napustili HDPZ, i dalje kre zakon, nelegalno koristei znak i adresu HDPZ-a. Perici i jo trojici visoko pozicioniranih ljudi je nelegalno isplaen novac predvien za rad nae udruge, na to smo upozoravali, pa i digli tubu elei da se taj sluaj ispita. Na alost, ta tuba jo nije rijeena, ustvrdila je Perekovi. Saboru je nazoio i velik broj uglednika meu kojima i novoizabrani ustavni sudac Vice Vukojevi. Ministar rada i socijalne skrbi Joso kara je izrazio zadovoljstvo to su doneseni zakoni koji tite prava uznika. Time su vaa prava zatiena, bez obzira tko e ubudue sjediti u Saboru i Vladi, kazao je kara, najavljujui da e slijedee godine traiti vie novca iz prorauna za poboljanje poloaja politikih zatvorenika. Predsjedavajui Slavko Metrovi je, opravdavajui se potrebom za malo ale, rekao kari da je stariji, mogao bi biti robija. Ali, nikad se ne zna, budui da su komunisti vrlo aktivni, kazao je Metrovi, zatraivi od kare da se komunistima uzme imovina koja im ne pripada. Ne morate je poslije dati nama, samo je njima uzmite, zatraio je Metrovi. Sudionike sabora su pozdravili izaslanici iz vie europskih drava koji e sudjelovati na 8. kongresu Meunarodne asocijacije bivih politikih uznika i rtava komunizma, od 25. do 28. listopada u Dubrovniku. Veselica: Kaja Perekovi ne govori istinu Kaja Perekovi opet govori neistine, komentirao je za Vjesnik Marko Veselica, dopredsjednik konkurentskog HDPZ - rtava komunizma. Tvrdi da nitko iz HDPZ - rtava komunizma nije otuio nikakav novac te da se o tome ne vodi nikakav sudski postupak. Kada bi ga Perekovi i povela, ne bi ga mogla dobiti, kae Veselica, dodajui da bi se trebalo pozabaviti sumnjivom prolou Kaje Perekovi, koja je unijela razdor meu politike zatvorenike.~ 48 ~

Ivo Matanovi, Zadar 08. 06. 2003. Narodni list

BoBETKovA SAHRANA

Bojkotiranje odavanja posljednje poasti pokojnom hrvatskom vitezu i generalu Janku Bobetku od strane najviih dunosnika Hrvatske, a poglavito bojkot predsjednika Stipe Mesia je vie nego neastan, tuan i alostan. Kakvo je to obrazloenje vrlog nam predsjednika, da on na sahranu ne moe doi zbog protokolarnih razloga, jer mora neizostavno otputovati u svoje selo Orahovicu, a potom u Brodsku upaniju gdje je, kako je rekao, ve ranije dogovorio svoju posjetu. Kad je u pitanju posljednji ispraaj na vjeni poinak svojih najbliih, kod nas Hrvata je obiaj da se za tu prigodu odlau svi poslovi, kako bi se pokojniku ukazala i odala poast koju on, kao ljudsko bie i kranin, zasluuje. Pobjedonosno je vodio dva rata koja su se kod nas dogodila, i u njima je pobjeivao upravo nedavno umrli na dragi Janko Bobetko, kojeg e generacije jo stoljeima iza njega pamtiti. Ako su i bile u pitanju osobne sigurnosne mjere, kako se dade naslutiti, to jo uvijek nije valjani razlog za nedolazak predsjednika drave i Vrhovnog zapovjednika oruanih snaga svome prvom generalu i junaku Domovinskog rata. Takovih primjera nigdje u uljudbenoj Europi jo nismo primijetili, pa nas udi s kojim ljudima na predsjednik misli ii k Europi!? Ne, ne. Ne misli on ni na kakvu uljudbenu Europu, ve na Istok - na Balkan i to zaobilazno, preko Zapadne Europe, s kojima je jo mnogo ranije ugovorio svoj povratak k Balkanu i stvaranju neke tree Jugoslavije ili Balkanije, svejedno je, jer poslije Miloevia on je, za sada, jedini kandidat za prvoga predsjednika, a to nije mala stvar, priznat e te. No, to je ve zasebna tema o kojoj e biti jo puno polemike. Osim Mesia, zabrinjavajue je to su Bobetkov sprovod bojkotirali i visoki dunosnici iz vladajue alijanse. Primjerice, Ministrica oruanih snaga~ 49 ~

Ivo Matanovi

Hrvatske, drugarica eljka Antunovi izjavljuje: Da je Bobetkova smrt ispolitizirana i da ona u tome ne eli sudjelovati, to e rei, i na sprovod ne ii. Zaista, izgovor hvale vrijedan, pa onda nije nikakvo udo to su ove primjere slijedili i drugi iz komunistike vrhuke, posebice drugovi i drugarice iz pravosua, pa nije nikakvi udo to je sutkinja rijekog upanijskog suda, drugarica ari zabranila svome osueniku za tobonje ratne zloine, generalu Mirku Norcu, da na pokopu svome bivem nadreenom stoernom generalu Janku Bobetku nosi kri na njegov posljednji ispraaj, a to je i sam pokojnik prije svoje smrti zaelio. Zaista, tuno, jadno i alosno. I bez komentara - svakako! No, ipak, i uz sva nastojanja vladajue vrhuke da minoriziraju sprovod pokojnog generala Janka Bobetka, sprovod je bio velianstven i dostojan jednog velikana, kakvog je Hrvatska iznjedrila. etrdeset tisua hodoasnika jo jednom je potvrdila da je Hrvatska jedinstvena i da se njezini redovi zbijaju i okrupnjavaju, uvijek spremni da se suprotstave svome klasnom neprijatelju cro - jugokomunizmu.

Ivo Matanovi Narodni list, 24. listopada 2002.

BoG E oZdRAvITI BoBETKA KoMUNISTIMA UPRKoS!

Sve loije zdravstveno stanje generala Janka Bobetka djeluje i na psihu obinih ljudi. Sam nain na koji izvjetavaju mediji izvjetavaju javnost nije nimalo, u ovakvim situacijama, primjeren. Sve je oitije da netko iz vrhuke vladajuih komunista eli ovu munu situaciju oko generala Bobetka dobro utriti - bez obzira kako e to djelovati na zdravlje generala, oni ne pristaju kalkulirati, ve naprotiv daju i takove izjave koje raslojavaju Hrvatski nacionalni korpus - na lijeve i desne. Sluajui strane komentatore, uoio sam da i oni primjeuju kako se u Hrvatskoj nita drugo ne radi, osim to se bori za vlast. Skoro svi daju prednost prepredenim komunistima koji e, kako jedan komentator iz Bea ree: Eventualnom brzom smru generala Bobetka, komunisti e i ovoga puta politiki nadigrati hrvatske nacionaliste. Drugi, pak, komentator iz Berlina komentira kako sam Bog spaava Hrvate pojedince uzimajui ih sebi, oslobaajui ih i haakog progonstva, a komunistima ostavljaju slobodan prostor da pekuliraju i obmanjuju javnost, kako su oni, eto, poduzeli sve da se general (ne) isporui u Haag. Tko zna, nastavlja on dalje, da su sva etvorica hrvatskih voa - dr. Tuman, Gojko uak, Mate Boban i sada bolesni general Bobetko ve odavno prije tajno optueni za tobonje poinjene zloine u raznim vojnim oslobodilakim operacijama. Oba ova komentatora su rekla, ustvari, istinu, pa ako se, ne daj Boe, dogodi ista sudbina i generalu Janku Bobetku, onda e zaista ostati dvojba o podijeljenim Hrvatima, koja nee donijeti nita dobroga, ve samo krizu, kojoj se ne vidi kraj. Zato, dragi Hrvati, ovo je krajnje vrijeme da zbijemo svoje redove i odupremo se komunistima, jer, u suprotnome, komunisti e nas, ovako razje-

~ 50 ~

~ 51 ~

Ivo Matanovi

dinjene opet nadigrati i sjesti nam na grbau za jo barem etiri godine, a to je, priznat e te, dugo vrijeme. Otarasiti se komunista moemo jedino izlaskom u to veem broju na izbore i glasovanjem protiv njih. Eto, dragi Hrvati, to je moja poruka svim domoljubnim Hrvatima i Hrvaticama, a mom dragom prijatelju jo od Hrvatskog proljea, generalu Janku Bobetku elim da mu Bog podari to skorije ozdravljenje - njegovim neprijateljima usprkos!

Ivo Matanovi - Zadar objavljeno u Zadarskom listu, 28. prosinca 2001.

BoZANIEv PREoKRET

U tradiciji je da se boine i novogodinje blagdane sumiraju svi uspjesi i neuspjesi u protekloj godini i preko istaknutih predstavnika prezentiraju narod, civilni ili tkz. civilisti to rade na svoj civilni nain, a crkveni visoki dostojanstvenici na svoj vjerski. Na prvi pogled reklo bi se kao da izmeu jednih i drugih nema razlika, ali njih ima i bit e ih, jer se radi o predstavnicima multinacionalnosti i konfeksionalnosti, a drava je i u materijalnoj i u duhovnoj krizi. Najprije na preuzvieni gospodin nadbiskup Josip Bozani, pored ostalog, naglasio da je hrvatsko drutvo u tekoj materijalnoj krizi, a time i duhovnoj, jer gladan ovjek ne moe razumno razmiljati. On poziva sve odgovorne i izabrane da vladaju, da se vie okrenu ovjeku, a manje jalovu politikanstvu jer je ugroen ovjek, a ne politika. Izmeu ostalog navijestio je i radosnu vijest da se ubudue katoliki crkveni dostojanstvenici nee odazivati pozivima predsjednika drave na zajedniki uobiajeni godinji sastanak, oliti domjenak, svih religijskih predstavnika zajedno, nego odvojeno - kako se prethodno protokolarno dogovore. Ovaj nadbiskupov potez posebna je radost za sve katolike Hrvate, jer je njime razrijeio neke i dileme meu katolicima Hrvatima, koji su dolazak preuzvienog Bozania na elo crkve u Hrvata doekali kao nekog crvenog biskupa, a i o tome se je javno ukalo. Poglavito se preko nekih medija pekuliralo kako je nadbiskupova osuda bive HDZ-ove vlasti bila usmjerena na socijalnu komponentu graana i poveanje sve veeg dijela siromaha, to je uvelike pogodovalo nadolazeim crkvenim vlastodrcima da svoju predizbornu promidbu usmjere upravo u tom pravcu, i tako prijevarom dou na vlast. Ipak su se, hvala Bogu, u svom nadbiskupu grdno prevarili. Oni su se u svom kalkuliranju prekalkulirali i tako zaboravili da u crkvi nema nepogreivih, pa makar se radilo i o nadbiskupima i kardinalima. Zoran i astan primjer je na visoko stolujui nadbiskup g. Bozani koji je nakon nepune dvije godine progledao i priznao urbi et orbi (sebi i

General Janko Bobetko i Ivo Matanovi (partizan i ustaa zajedno)

~ 52 ~

~ 53 ~

Ivo Matanovi

narodu) da je pogrijeio i da se sa neznabocima ne treba aliti. Oni su ga, a i sve nas Hrvate jednostavno prevarili. Zato, dragi Hrvati, oprostimo naem nadbiskupu to je, moda, u prvom naletu komunista, malo im i podilazio i tako i dobio pridjev crveni. On to, naravno, vie nije pa zato i od njega zatraimo oprost to smo ga (neki od nas) bezrazlono ateizirali. U proslovu neto rekoh o nadbiskupovoj radosnoj estitci, pa sad poujte neto i o onim drugim uvijek alosnim estitkama. Sva trojica: Mesi, Raan i Tomi - svaki u svom svojstvu i intelektualnoj razini uputie svekolikom hrvatskom puanstvu, ili kako oni kau, graanima Hrvatske sve dobre elje za iduu godinu uz jo jedno lano obeanje da e nam idua biti puno bolja i berietnija (Tomi), a da oni za prolu godinu nisu toliko krivi, jer su to, to naglaavaju u svakoj prigodi, grijesi prole diktatorske HDZ-ove vlasti, a koje emo jo dugo, naglaavaju prevaranti, osjeati. Dakako, nisu zaboravili svim vjernicima estitati Boi, a neke od njih, gle opet uda, vidjeli smo i na polnoki. Moda zato, da se vlasi ne dosjete, a moda i zato da se opetovanjem lai postie bri cilj. Eto, dragi itatelji, ja rekoh to sam na dalekovidnici i preko tiska uo i vidio, a posebice me obradovala nadbiskupova vijest da e raskinuti s Bratstvom i jedinstvom izmeu crkve i drave, tj. zajednikih sastanaka izmeu svih vjerskih zajednica, s predsjednikom drave. Naem preuzvienom nadbiskupu elim puno uspjeha u nastojanjima da i ostvari to nam je obeao, a onima drugima - prevarantima, to skoriji krah i silazak s hrvatskog vrata - tijela i due.

Ivo Matanovi Zadarski list, 24. rujna 2002.

BRANIMo GENERALA JANKA BoBETKA BRANIMo HRvATSKU

Sa alou i tugom primili smo vijest o podizanju optunice i uhidbenog naloga, od strane hakog suda, za legendarnog generala Janka Bobetka protiv kojeg najotrije protestiramo i stavljamo se u obranu, sad ve optuenog, generala Janka Bobetka. Tim vie jer se radi o Hrvatskom vitezu iz oba Domovinska rata koji je, uzdignute glave, do sada prebrodio sve Skile i Haribde, branei svoju Hrvatsku domovinu. Mi, iz Udruge bivih politikih uznika posebno smo uznemireni, jer znamo to je robija a poglavito robijanje za nezavisnost, samostalnost i slobodu svoga naroda. Pa ba zbog toga, za sve nas bive politike uznike, ova optunica i uhidbeni nalog je, ustvari, signal za sve Hrvatske domoljube, a poglavito za sve branitelje Domovinskog rata koje, prvo treba anatemizirati a potom izjednaiti sa agresorima. Ovaj scenarij stvoren je odmah po zavretku Oluje koja je, na iznenaenje itavog svijeta i domaih jugo - petokolonaa, briljantno oslobodila sve okupirane krajeve Hrvatske. Dakako da se to nekima iz vrhova dananje aktualne vlasti nije svidjelo, pa su se pourili da otputuju u Hag i optue Dr. Franju Tuman, prvog predsjednika hrvatske i sve njegove najblie suradnike - kako su oni vodili prljavi rat protiv tadanje socijalistike Jugoslavije i da su se, uz pomo hrvatskih nacionalista, popeli na vlast, a za Srbe su rekli da su se oni morali pobuniti i braniti od hrvatskih nacionalista pa je, tako, ispalo da je u Hrvatskoj voen graanski rat - a ne obrambeni od srbojugoslavenske vojske i domaih srpskih pobunjenika. Poslije se dogodilo sve ono to se dogodilo. Najprije su inkriminirali Domovinski rat i sve branitelje. Samo dragi Bog je spasio Dr. Franju Tumana i Gojka uka - uzevi ih k sebi.

~ 54 ~

~ 55 ~

Ivo Matanovi

Nije teko prozrijeti nakane aktualne komunistike vlasti, da pomou izruenja legendarnog generala Janka Bobetka Hakom sudu, osiguraju si ostanak na vlasti i dobivanje drugih izbora koji e uskoro uslijediti. Naime, pobjedu na prolim izborima (03. 01. 2000.) dobili su, takoer, uz pomo svjetskih imbenika koji su kao sponzori, financirali predizbornu promidbu a zatim dali im i direktna pojedinana zaduenja - kako da vladaju i kako da ponovno ujedine Balkan sa sjeditem u Beogradu. Svi smo to vidjeli, samo, na alost, veina biraa, zasljepljeni laima, nisu. Zato, za kraj ovog osvrta na posljednji komunistiki udar na generala Bobetka odgovaramo sa energinim NE! Hakom sudu i njihovim crvenim pomagaima sa Pantovaka i Banskih dvora. U ovom trenutku, ne preostaje nam nita drugo nego da pozovemo sve Hrvate i Hrvatice kao i sve dravljane Hrvatske, da otkau graansku poslunost i stanu u obranu legendarnog generala Janka Bobetka - posebice sada kad smo saznali i posljednju elju dragog nam Janka. Dragi Hrvati! ivot generala Bobetka je u opasnosti, a preko njega i ivoti svih Hrvata koji hrvatski diu, pa Vam, ovim putem, upuujemo javni poziv da se odazovete na obranu generala i cijelog Hrvatskog naroda. Ako zatreba ii emo i sa golim ivotima braniti krhko staro tijelo dragog nam Janka, a ujedno odgovoriti komunistima da emo im, ve u Zagrebu, minirati Balkan ekspres sa kojim nas, preko generala Bobetka, ele prevesti do Beograda. Sada je to vie nego oevidno. Iskoristimo ovu prigodu i recimo komunistima da im je doao kraj, ako im je toliko Balkan drag i mio, neka nas slobodno napuste i sami, bez nas, otputuju sa svojim Balkan ekspresom u svoj zaviaj. SVI ZA GENERALA BOBETKA I HRVATSKU!

Ivo Matanovi - Zadar 1. 02. 1999. g.

ivo matanović - svjedok našeg vremena

Documents