iz hrvatske odvjetničke komore / from the croatian bar ... za odvjetnike / english for lawyers...

Odvjetnik 3 - 4 - 2017. 1 SADRÆAJ/CONTENTS

Uvodnik / Introductory noteKrešimir Bogdan, odvjetnik u Slavonskom Brodu, predsjednik OZ-a Županije brodsko-posavske 2Krešimir Bogdan, lawyer from Slavonski Brod, president of the CBA local chapter of Brodsko-posavska county

Iz Hrvatske odvjetničke komore / From the Croatian Bar Association35. Dan hrvatskih odvjetnika: Svijet bez odvjetnika?! 435th Croatian Lawyers’ Day: A world without lawyers?!

Laurence Bory: Ne smijemo ignorirati problem izbjeglica 7Laurence Bory: The problem of refugees must not be ignored

Elektronički odvjetnik 8Electronic lawyer

Svijet bez odvjetnika – pravda bez vladavine prava 14A world without lawyers – justice without the rule of law

Vladavina bez prava: život bez odvjetnika ili o Adamu i Evi 18Rule without law; Life without lawyers or the story of Adam and Eve

Odvjetništvo je ustavna kategorija 21Legal profession is a constitutional category

Seminar Hrvatske i Američke odvjetničke komore u Zagrebu 24Croatian and American Bar Associations hold a seminar in Zagreb

Kako funkcionira pravosudni sustav u Republici Hrvatskoj? 31How does the justice system in Croatia work?

Visoko izaslanstvo Kirgistana u Hrvatskoj odvjetničkoj komori 33High-level delegation of Kyrgyzstan visits CBA

Članci i rasprave / Articles and DiscussionsDragan Zlatović: Povezana društva i institut ustupanja radnika 39Dragan Zlatović: Affilated companies and the transfer of employees

Prikaz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 14. prosinca 2016. 46Review of the Constitutional Court decision of 14 December 2016

Engleski za odvjetnike / English for lawyersKolokacije u jeziku prava: O činjenicama i «alternativnim činjenicama» 48Collocations in the language of law: On facts and “alternative facts“

Hrvatski za odvjetnike / Croatian for lawyersNominativ, genitiv i akuzativ: sličnosti i razlike 50The nominative, genitive and accusative cases, their similarities and differences

Prisege / OathsPrisege dane 22. ožujka 2017. 52Oaths taken on 22 March 2017

Prisege dane 12. travnja 2017. 54Oaths taken on 12 April 2017

In memoriam / ObituariesDražen Grubišić – Čabo 56Sergej Škorić 58Vladimir Hiršl 60

Odvjetnik 3 - 4 - 2017.UVODNIK2

Poštovane kolegice i kolege,obavijest o stavu predsjednika Roberta Travaša da se promijeni tradicija pisanja uvodnika te da se ono povjeri i predsjednicima zborova, dosta-vila nam je naša izvršna urednica. Kako bih po-držao navedenu ideju, odgovorio sam da je jako lijepo što će se u našem časopisu moći pročitati riječ iz manjih zborova, osim na zadnjim stra-nicama, naravno aludirajući na stranice in me-

moriam. Nakon obavijesti koja je uslijedila da sam kao predsjednik OZ-a Brodsko-posavske županije prvi koji će prekinuti tradiciju, ostao sam zatečen uz misao kako sam za to sam kriv.Misao koja mi je tada prošla kroz glavu upravo

odražava našu prirodu i mentalitet glede situa-

cije kada se treba nešto konkretno obaviti. Svat-

ko od nas deklaratorno će ukazati na probleme,

ali kad ih bi trebalo riješiti većina će pokušati

izbjeći preuzimanje odgovornosti. Od naših

kolega često sam u prilici čuti kako je Komora

neučinkovita u odnosu na zaštitu odvjetništva

kao poziva, napose manjih odvjetničkih ureda,

te da se o tome nešto treba učiniti. Međutim, do

Piše:

Krešimir

Bogdan,

odvjetnik u Slavonskome Brodu,

predsjednik OZ-aBrodsko-posavske

županije

sada nisam primio prijedlog što se to konkret-

no treba učiniti kako bi se položaj odvjetništva

popravio, osim nekoliko prijedloga o revoluci-

onarnim metodama izlaska na ulicu. To samo

potvrđuje kako su ljudi dorasli da se obračunaju

s drugim ljudima, ali ne i s problemima koji im

se nameću.

Pristup volonterskom radu u HOK-u imaju svi

odvjetnici koji žele pridonijeti prosperitetu, pri-

mjer za to su imenovanja kolega odvjetnika iz

OZBPŽ-a za suce i tužitelje u disciplinska tijela

HOK-a, a koji svojim radom u svoje slobodno

vrijeme konkretno pridonose rješavanju proble-

ma u Komori.

Jedna od legendarnih rečenica koju je napisao

Hrvoje Hitrec, u svom kultnom romanu Smo-

govci: “Oni su mali, ali su veliki, odnosno, hoću

reći, nisu više mali, ali su dosta veliki da ne budu

mali”, može se odraziti i na položaj OZBPŽ-a i

utjecaj u HOK-u nas osamdesetak odvjetnika,

te više od dvadeset vježbenika koji rade na po-

dručju OZBPŽ-a.

Iz najvećeg pograničnog grada u Europskoj

Glasilo-Časopis Hrvatske odvjetničke komore, Zagreb, 3 - 4 2017., god. 89.Journal of the Croatian Bar Association, Zagreb, 3 - 4 2017, annual fi le 89

Uredništvo

Zagreb, Koturaška cesta 53/II

tel: 6165 207; fax: 6170 838

e-mail: [email protected]

Prodaja oglasnog

prostora-marketing

1/1-6.800,00 kn,

1/1 (omot)-7.800,00 kn,

1/2-3.800,00 kn

Izdavač

Hrvatska odvjetnička komora, Zagreb

Koturaška cesta 53/II

tel: 6165-200; fax: 6170-686

www.hok-cba.hr

IBAN HR66 2360000-1101268409 Godišnja pretplata za tuzemstvo 200,00 kn, za in ozem stvo 40 eura,

pojedinačni broj za tuzem stvo 40,00 kn, za inozemstvo 8 eura.

Copyright © Hrvatska odvjetnička komora 2008.

Niti jedan dio ove publikacije ne smije se objaviti bez posebnog odobrenja izdavača.

Svi potpisani tekstovi odražavaju stavove i mišljenja isključivo njihovih autora, a ne Hrvatske odvjetničke ko-

more, urednika i Uredništva Časopisa-glasila “Odvjetnik”. Uredništvo zadržava pravo objave primljenih materijala

u časopisu i/ili na web stranici HOK-a. Materijali objavljeni na web stranici ne honoriraju se.

Glavni i odgovorni urednik: Robert Travaš, odvjetnik, Zagreb, Jurkovićeva 24, tel: 466665; fax: 4665666; robert.tra-

[email protected], Urednik: mr. sc. Tin Matić, odvjetnik, Zagreb, Vlaška 95, tel: 6170791, fax: 6170792, [email protected],

Izvršna i grafička urednica: Nataša Barac, Zagreb, Koturaška cesta 53, tel: 6165207, fax: 6170 838, e-mail: hok-cba@

hok-cba.hr, Uredništvo: Mladen Klasić, Maroje Matana, Ingrid Mohorovičić-Gjanković, Leo Andreis, Marijan Hanžeković,

Ranko Pelicarić, Mladen Sučević, Igor Hrabar, mr. Šime Pavlović, Ivica Crnić, Mario Janković, Boris Jukić, dr. sc. Atila Čo-

kolić – odvjetnici, Arno Vičić, odvjetnik u m., Mato Arlović, sudac Ustavnog suda RH, mr. sc. Hrvoje Momčinović, sudac

Ustavnog suda u m., Mladen Žuvela, sudac Ustavnog suda u m., mr. sc. Iris Gović Penić, sutkinja Županijskog suda u

Zagrebu Lektor: Zvonko Šeb, Tisak: Kerschoffset d.o.o., Zagreb, Grafička priprema: P.L. Studio, Zagreb. Fotografije:

Grgur Žučko, Nataša Barac.

ODVJETNIK 3-4/2017.

3 UVODNIK Odvjetnik 3 - 4 - 2017.

uniji, iz šestog grada po veličini u Republici Hrvatskoj, iz

županije koja ima najniži BDP po glavi stanovnika u Repu-

blici Hrvatskoj, iz grada koji ima najlošiju kvalitetu zraka u

Republici Hrvatskoj, iz županije o kojoj se može nešto pro-

čitati jedino u crnoj kronici, o položaju odvjetnika teško

je napisati nešto ohrabrujuće, iako sam po vokaciji izraziti

optimist.

Smatram kako dobar dio problema s kojima smo suoče-

ni možemo riješiti sami i to svaki odvjetnik unutar svog

ureda striktnom primjenom Kodeksa odvjetničke etike,

prema mom mišljenju, temeljnog akta koji je rješenje za

vraćanje poljuljanog povjerenja u odnosu sa strankama i

protustrankama, kolegama te državnim institucijama.

Kakvo mišljenje o odvjetniku ili odvjetničkom pozivu

može imati stranka koja obilazeći odvjetničke urede za

zastupanje, od svakog sljedećeg dobije nižu ponudu za

obavljanje posla? Kakvu predodžbu o odvjetničkom po-

zivu može dobiti stranka kad za nezgodu svog ukućana

dozna od odvjetnika? Kakvo mišljenje o odvjetnicima ima-

ju stranke kada ih liječnik uputi da promijene odvjetnika

kako bi nalaz bio povoljniji za njih? Kakav stav i mišljenje

prema kolegi mogu imati odvjetnici koji se prije pravo-

moćnog završetka sudskih postupaka uporno pojavljuju u

medijima i daju izjave u vezi s postupkom? Kakav će stav i

mišljenje o odvjetničkom pozivu usvojiti odvjetnički vjež-

benik, budući odvjetnik, koji prilikom zaposlenja u odvjet-

ničkom uredu sam sebi mora plaćati poreze i doprinose,

ili kada sazna da mu Ugovor o radu traje upravo onoliko

mjeseci koliko traje poticaj od Zavoda?

Sve je to samo dio problema koji ukazuje na činjenicu da su

odvjetnici dobrim dijelom i sami krivi za loš društveni po-

ložaj odvjetništva i navedeni primjeri ukazuju na činjeni-

cu kako ih sam odvjetnik doslovnom primjenom Kodeksa

može promijeniti. Na nama je da se u svom radu ponaša-

mo u skladu s Kodeksom, to HOK ne može učiniti umjesto

svakog odvjetnika.

Ono što stvara velike probleme u radu odvjetnika OZBPŽ-a

problem je nadripisarstva te komunikacija s Finom, radi

kojeg je Upravni odbor HOK-a imenovao tijelo za pregovo-

re. Svi odvjetnici u OZBPŽ-a nadaju se da će HOK u kon-

taktima s Ministarstvom pravosuđa doći do rješenja glede

pitanja sastavljanja ugovora o kupoprodaji. Izuzetan je ko-

rak kojim je HOK uspio na mala vrata u naš poziv unijeti

i dio javnih ovlasti, a koja se ogleda u činjenici da svaki

odvjetnički ured može izdati verifi cirani zemljišnoknjižni

izvadak. Ukoliko smo dobili povjerenje za izdavanje veri-

fi cirane isprave, nema razloga da nam se uz sastav ugovora

ne povjeri i njegova ovjera. To bi bio izuzetan uspjeh kojim

bi se nadripisarstvo kod sastava ugovora gotovo iskorijeni-

lo, a sigurnost građana bila bi veća, što svakako mora biti

u interesu države.

Inidikativno je što Ministarstvo pravosuđa u svim prego-

vorima u kojima sudjeluje ne shvaća da i odvjetnici žive u

teškim socijalnim i gospodarskim prilikama te da se dobar

dio nas bori za osiguranje mjesečnih obveza, a da svoj rad

odvjetnici trebaju naplatiti od građana koji žive u teškim

socijalnim i gospodarskim prilikama. Iz perspektive nas

odvjetnika OZBPŽ-a, za zaštitu odvjetnika država nije

učinila baš ništa, za razliku od zaštite javnobilježničkog

poziva koji svakom izmjenom zakona imaju sve više ovlasti

i osiguranog posla.

Prije šest godina jedan od najstarijih trgovačkih sudova u

Republici Hrvatskoj, Trgovački sud u Slavonskom Brodu,

ukinut je jedan dan prije proslave 50. godišnjice rada, i po-

stao je Stalna služba Trgovačkog suda Osijek. U skladu s in-

formacijama s kojima raspolažem, u Slavonskom Brodu bit

će ugašena Stalna služba Trgovačkog suda, dok bi suci bili

raspoređeni u Osijek i Bjelovar, gradove koji će eto dobiti

mjesnu nadležnost. To je egzistencionalan i veliki problem

za odvjetnike u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški, jer će

radi trgovačkog spora umjesto na sud u Slavonski Brod sa

svojom strankom putovati u Bjelovar ili Osijek, a sud im

naravno neće priznavati troškove putovanja, jer je stranka

mogla osigurati odvjetnika u Osijeku ili Bjelovaru.

U svrhu zaštite stranaka u trgovačkim sporovima i interesa

odvjetnika OZBPŽ-a, a sve s obzirom na to da između Bje-

lovara i Osijeka nema trgovačkog suda, budući da je projekt

regionalizacije napušten, prenosim i apel HOK-u da svo-

jim utjecajem Ministarstvu pravosuđa ukaže na potrebu

vraćanja Trgovačkog suda u Slavonski Brod, a sve radi či-

njenice što je pri Ministarstvu pravosuđa upravo u tijeku

razmatranje navedenog prijedloga.

Manjim uredima, samostalnim odvjetničkim uredima pri-

oritet je rješavanje pitanja sastavljanja privatnih isprava,

obaveznog zastupanja na sudu od strane odvjetnika, iskor-

jenjivanje nadripisarstva te smanjenje birokratiziranja pri

naplati pravomoćnih presuda.

Konkretno, u Brodsko-posavskoj županiji, u kojoj gospo-

darstvo stagnira već desetljeće, imati odvjetnički ured i

pozitivno poslovati, raditi bez stresa i grča, bez brige i ne-

izvjesnosti od podmirenja mjesečnih fi nancijskih obveza,

graniči s iluzijom. Zbog toga ne čudi ogorčenost kolega od-

vjetnika izazvana nerazumijevanjem prirode našeg poziva

i rada u teškim gospodarskim prilikama od zakonodavne,

izvršne pa i sudbene vlasti.

Budući da je Slavonski Brod grad bajki, bajkoviti grad u

kojem je živjela i stvarala Ivana Brlić Mažuranić, koja se

uzgred udala u poznatu odvjetničku

obitelj Brlić, primjereno je završiti

riječima kojima počinje svaka bajka.

Bio jednom jedan lijepi poziv,

zvao se odvjetnički…

IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 4 Odvjetnik 3 - 4 - 2017.

Pišu: Irena Nakić

poslovni tajnik HOK-a

Nataša Barac

izvršna urednica

Kako bi izgledao svijet bez odvjetnika? Tko bi se brinuo za

poštivanje ljudskih prava, pravnu državu? Mogu li roboti

zamijeniti odvjetnike? Ova zanimljiva i aktualna pitanja bila

su u središtu 35. Dana hrvatskih odvjetnika, održanog 13.

ožujka u Hrvatskoj odvjetničkoj komori.

Svijet bez odvjetnika?!


Uz predstavnike državnih i pravosudnih ti-

jela, članovima HOK-a na obilježavanju 35.

Dana hrvatskih odvjetnika pridružili su se

i predstavnici odvjetničkih komora i odvjet-

ničkih organizacija iz Europe i drugih dijelo-

va svijeta, a posebno treba ostaknuti dolazak

gospođe Laurence Bory, predsjednice Među-

narodne unije odvjetnika, najveće i najstari-

je svjetske organizacije odvjetnika koja ima

više od 2 milijuna članova iz više od 110 ze-

malja svijeta.

Robert Travaš, predsjednik Hrvatske odvjet-

ničke komore u svom je uvodnom govoru

istaknuo da samo s neovisnim odvjetništvom

i etičnim obavljanjem odvjetničke službe mo-

žemo očuvati naš pravni sustav i osigurati os-

tvarenje prava naših građana.

“Doista nemamo nikakav strah od konkuren-

cije, niti raznih aplikacija, jer nitko ili ništa

drugo ne može bolje od nas odvjetnika po-

sustava koji pripada kontinentalnom pravu i

posebno o specifi čnostima našeg malog tržišta

odvjetničkih usluga.

Novi načini komuniciranja, nastavio je, sigur-

no mogu biti korisni ali u odvjetništvu “uvijek

treba odvagnuti koji je interes važniji, tj. pre-

vladava li interes za pukom zaradom posred-

nika i odvjetnika ili prevladava interes zaštite

osobnih podataka stranke i što je najvažnije –

kvalitete pružanja pravne pomoći”.

Odvjetništvo radi ostvarenja prava građana

u pravnom sustavu mora ostati neovisno, a

“politički kreatori našeg zakonodavstva shva-

te važnost neovisnog odvjetnika tek kada im

zatreba u nekom njihovom privatnom sporu

ili što je, nažalost, sve češće – u kaznenom po-

stupku”, upozorio je predsjednik HOK-a.

Govoreći o temi 35. Dana hrvatskih odvjetni-

ka, Travaš je ironično primijetio da bi “sve bilo

lijepo da nema odvjetnika. Optuženici bi bili

osuđeni bez prava na stručnu obranu, dakle

brzo, efi kasno i jeft ino, jer bi i troškovi takvog

efi kasnog i skraćenog postupka bili minimal-

ni. Ne bi trebali ni toliki broj sudaca, jer bi se

predmeti rješavali brzo i efi kasno.”

Okrugli stol moderirao je Mladen Sučević,

predsjednik Odvjetničke akademije Hrvatske

odvjetničke komore. Panelisti su govorili o

tehnološkim unapređenjima odvjetničke pro-

znavati komplicirane, neusklađene i brojne

hrvatske zakone i propise”, rekao je Travaš.

Upozorio je na nejednakost položaja odvjetni-

ka iz zemalja članica EU-a u mogućnosti pru-

žanja odvjetničkih usluga na jedinstvenom

europskom tržištu odvjetničkih usluga, te na

to da naša država mora kod primjene i tuma-

čenja direktiva EU-a voditi računa o zaštiti

hrvatskih odvjetnika, tradiciji našeg pravnog


fesije i položaju odvjetničke službe u takvom

okruženju. U Europi i SAD-u pravne usluge,

nakon zdravstvenih, čine najveću uslužnu in-

dustriju, a obrazovani odvjetnici pokušavaju

se zamijeniti raznim aplikacijama ili čak ro-

botima.

Tonči Ravlić, odvjetnik u Zagrebu, govorio je

o tome kako moderna tehnologija ulazi sve

više u svijet odvjetništva, pa je tako razvijen

i robot ROSS čija je glavna zadaća pomoć od-

vjetnicima s papirologijom. ROSS koristi ra-

čunalnu snagu superkompjutora kako bi pro-

lazio kroz velike količine podataka i kako bi

naučio najbolje pomoći korisnicima, istaknuo

je Ravlić.

Mladen Klasić, dopredsjednik HOK-a, u svom

je nadahnutom, ironičnom i duhovitom izla-

ganju, istaknuo da je svijet bez odvjetnika svi-

jet bez vladavine prava, a ako nema vladavine

prava nema niti pravne države.

Snježana Bagić, zamjenica predsjednika

Ustavnog suda Republike Hrvatske govori-

la je o odvjetništvu kao ustavnoj kategoriji

istaknuvši kako je u Hrvatskoj odvjetnišvo

ustavna kategorija, što nije slučaj u svim ze-

mljama.

Biljana Kostadinov, profesorica na Katedri za

ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu u svom je izlaganju na temu: “Svijet

bez odvjetnika – pravda bez vladavine prava”

govorila, uz ostalo, o recentnim primjerima

situacija u Turskoj i Poljskoj.

Između izlaganja sudionika Okruglog stola,

nazočni su mogli vidjeti kako izgleda kada

se odvjetnici smiju reklamirati. Prikazane su

zanimljive reklame iz SAD-a te nekih drugih

zemalja, koje su kod nazočnih često izazvale

nevjericu pa i smijeh, a o situaciji u Mađarskoj

govorio je predstavnik Mađarske odvjetničke

komore Havasi Dezsö.


“Drago mi je da sam danas s vama ovdje u

Zagrebu i da vam se mogu obratiti, a u svom

obraćanju željela bih ukazati na dvije važne

stvari: pitanje izbjeglica i 60. godišnjicu osnut-

ka Međunarodne unije odvjetnika (UIA)”, ka-

zala je Laurence Bory, prva žena na čelu UIA-e

u njezinoj povijesti.

“UIA je danas posebno zabrinuta zbog go-

rućeg problema izbjeglica, te smo zbog toga

usvojili osnovna načela o izbjeglicama u ko-

jima smo defi nirali i tko je izbjeglica i što bi u

pokušaju rješavanja tog pitanja trebali učiniti

odvjetnici i odvjetničke komore”, nastavila je

Laurence Bory, dodajući da je taj dokument

UIA-e predan i Visokom povjereništvu UN-a

za izbjeglice. Pozvala je odvjetničke komore

Laurence Bory:

Ne smijemo ignorirati problem izbjeglica

čiji su predstavnici bili u Zagrebu da usvoje ta

načela.

“Na samom početku lipnja, točnije 2. lipnja,

obilježit ćemo 90. godina od osnutka UIA-e

i to u Ženevi gdje ćemo se obratiti UN-u, or-

ganizaciji u kojoj imamo poseban status. Na

svečanoj večeri u Ženevi sakupljat ćemo no-

vac za izbjeglice i upozoriti na veliki problem

u svijetu – ljude bez državljanstva”, kazala je

predsjednica UIA-e.

“U svijetu više od milijun ljudi nema držav-

ljanstvo, i to je pitanje koje se ne može ignori-

rati. U tome je važna i velika uloga odvjetni-

ka”, upozorila je.

Govoreći o temi 35. Dana hrvatskih odvjet-

nika kazala je kako tehnologija velikom brzi-


nom ulazi i u svijet odvjetništva te će postati

dio tog svijeta “sviđalo se to nama ili ne”.

Međunarodna unija odvjetnika (Union Inter-

nationale des Avocats) međunarodna je nevla-

dina organizacija osnovana 1927. godine koja

okuplja više od dva milijuna članova i 200 od-

vjetničkih komora iz 110 zemalja svijeta. Me-

đunarodna unija odvjetnika jedina je velika

međunarodna odvjetnička organizacija koja

ima osam službenih jezika, a glavni su ciljevi

te organizacije promoviranje temeljnih načela

odvjetništva i pružanje pomoći u profesional-

nom razvoju njezinih članova. UIA od 1971.

uživa posebni savjetodavni status u Ujedinje-

nim narodima i u Vijeću Europe.

Hrvatska odvjetnička komora ponosna je što

su njezini članovi dali svoj veliki doprinos ra-

zvoju UIA-e. Dr. Ivo Politeo bio je autor nacr-

ta Kodeksa odvjetničke etike UIA-e te je zbog

svojih zasluga bio proglašen njezinim doži-

votnim počasnim predsjednikom. Zagrebački

odvjetnik dr. Aurel Krstulović bio je od 1975.

do 1977. predsjednik UIA-e, a dr. Dragutin Si-

kirić bio je nositelj medalje časti UIA-e i nje-

zin počasni član. HOK je dva puta bio doma-

ćinom međunarodnog kongresa UIA-e: prije

Drugog svjetskog rata u Dubrovniku i 1977. u

Zagrebu.

“Th e fi rst thing we do, let’s kill all the

lawyers.” – Shakespeare u Henriku VI.

“Svijet bez odvjetnika – kako lijepo mjesto za

život bi to bilo, savršeni svijet!” – zasigurno bi

rekli mnogi. Međutim, postavlja se pitanje, je

li tome baš tako...? Osobno sam uvjerenja da

u tome ne bi bilo niti ljepote, niti savršenstva.

Zadnjih godina svjedoci smo brojnih pri-

mjera i rasprava, ne samo na području naše

struke, kako strojevi, roboti, aplikacije i dru-

ga tehnološka čuda, sve više preuzimaju , od-

nosno, bolje rečeno – “penetriraju” u poslove

za koje je sve do nedavno bilo nemoguće i

pomisliti da bi mogli biti povjereni strojevi-

ma. Osim u području prava, brojne su takve

najave i primjeri i na području drugih visoko

intelektualnih zanimanja, kao što je, primje-

rice, medicina i dr.

Razmišljajući o toj tematici prvenstveno mi

se nameću pitanja:

Koja je alternativa svijetu bez odvjetnika?

Kaos? Ili da možda posao odvjetnika obavlja-

ju roboti? U svijetu u kojem teško funkcioni-

ramo bez smart-telefona, smart-tv-a i ostalih

ElektroniËki (Izlaganje TonËija RavliÊa,

odvjetnika u Zagrebu,

na 35. Danu hrvatskih odvjetnika)

Laurence Bory je odvjetnica u Ženevi i jedna od osnivača od-

vjetničkog društva Bory&Partneri. Za prvu ženu na čelu UIA-e

izabrana je u listopadu 2016. godine na kongresu u Budimpe-

šti.

Laurence Bory je bila vrlo aktivna članica UIA-e od 1993. godi-

ne a prije nego što je postala predsjednica obnašala je druge

visoke dužnosti unutar organizacije.

U odvjetničkom poslu specijalizirala se za trgovačko pravo,

ugovore, imovinske odnose i nasljedno pravo. U svom inau-

guracijskom govoru u Ženevi kazala je da će se tijekom svog

mandata na čelu UIA-e posebno baviti pitanjem vladavine

prava i zaštitom pojedinaca i izbjeglica. U svom je govoru

također rekla da je na njezinu karijeru i vrijednosti kojima se

vodi, veliki utjecaj imala i Ženeva, grad u kojem se godinama

bavi pravom i u kojem su rođeni arbitraža i humanitarno pra-

vo. “Za mene je bilo potpuno prirodno da usvojim vrijednosti

pravde, solidarnosti i tolerancije”, istaknula je Laurence Bory.

“The first thing we do let’s kill all the


odvjetnikvu DoNotPay. Tamo će tom “elektroničkom

odvjetniku” kroz niz pitanja i odgovora poja-

sniti situaciju, a on će na temelju prikupljenih

informacija napisati žalbu.

ROSS – najnoviji oblik umjetne

inteligencije koji “čita s razumijevanjem”

U SAD-u većina sudskih slučajeva završi na-

godbom, djelomice i zbog drugačijeg pravnog

sistema SAD-a i Europe. U SAD-u pravni

sistem funkcionira na temelju presedana, a

ovlasti suca su drugačije nego u Europi. Zbog

toga se velika većina pravnih poslova svodi

na papirologiju, čitanje, ispunjavanje i sastav-

ljanje ugovora.

Odvjetništvo je među najplaćenijim zanima-

njima u Americi, međutim, potrebna je veli-

ka količina radne snage da bi se svakodnevno

moglo obraditi određen broj ugovora, molbi

i tužbi. Takav je tip posla skup i spor za od-

vjetnička društva, no to polako postaje stvar

prošlosti.

“smart” uređaja, odvjetnici-roboti se nekako,

na prvi i površan pogled, čine kao moguća

opcija.

U zemljama Zapadne Europe i Sjeverne Ame-

rike, nakon zdravstvenih usluga, pravne us-

luge čine drugu najveću uslužnu industriju,

a obrazovani odvjetnici sve su češće zami-

jenjeni novom tehnologijom, i to ne samo u

području ovrha, gdje postoje tipizirani obras-

ci i podaci koji se daju prilagoditi potreba-

ma odvjetnika, već i u drugim područjima

odvjetničke aktivnosti. Tako danas imamo

LawGeex, program koji koristi umjetnu inte-

ligenciju kako bi usporedio vaš ugovor s tisu-

ćama drugih ugovora koje pronalazi u svojoj

bazi podataka te analizira svaki pojedini čla-

nak ugovora dajući statistiku koliko često se

neka odredba koristi u ugovorima iste vrste.

Takvih i sličnih programa koji se bave ana-

lizom podataka u due dilligence procesima i

drugim odvjetničkim aktivnostima danas

ima sve više. Jedan od najpoznatijih takvih

programa je i DoNotPay – “chatbot” – sustav

koji kroz razgovor s korisnikom (“chat”) nudi

pravnu pomoć. Riječ je o “elektroničkom od-

vjetniku” koji je pušten u rad u jesen 2015. go-

dine. Programiran je da ulaže žalbe na kazne

za parkiranje.

Britanski programer Joshua Browder (19)

lansirao je beta verziju tog bota u rujnu 2015.

godine. Samo u tom mjesecu 3.000 ljudi kori-

stilo je njegove usluge kako bi se žalili na par-

kirne kazne. Do veljače 2016. godine, količina

uloženih žalbi dosegla je vrijednost od tri mi-

lijuna dolara (cca 20 milijuna kuna).

Nekoliko mjeseci kasnije Browder je lansirao

verziju svog bota i za New York. U samo neko-

liko mjeseci nakon lansiranja, bot se uspješno

žalio na 160.000 od 250.000 parkirnih kazni

u Londonu i New Yorku, što mu daje uspješ-

nost od 64 posto. Dakle, svatko tko danas

u New Yorku ili Londonu dobije kaznu za

pogrešno parkiranje može se obratiti susta-


Andrew Arruda, izvršni direktor i suosnivač

kompanije Ross Intelligence, objavio je da

je njegova kompanija razvila vrstu umjetne

inteligencije nazvane ROSS kojoj će glavna

zadaća biti pomoć pravnicima i odvjetnici-

ma s papirologijom. ROSS koristi računalnu

snagu superkompjutera IBM Watson kako bi

prolazio kroz velike količine podataka i kako

bi kroz vrijeme naučio kako najbolje pomoći

korisnicima.

Naime, ROSS ima mogućnosti čitati doku-

mente i razumjeti pravni jezik, pa se javlja

kao zamjena “sporim i neefi kasnim” ljudima

u administrativnim poslovima. ROSS soft ve-

ru treba nekoliko sekundi da napravi posao

za koji bi čovjeku trebalo nekoliko sati. Tu

dolazimo do glavnog argumenta za odvjet-

nička društva – smanjivanje troškova koje u

proteklih nekoliko stoljeća nije bilo moguće.

Uporaba superkompjutera kako bi se olakša-

li poslovi trebala bi rezultirati u smanjenju

cijena odvjetničkih usluga, ali isto tako dio

pripravnika i mlađih odvjetnika koji su radili

poslove oko papirologije mogao bi ostati bez

posla, jer su preskupi i neefi kasni u usporedbi

sa soft verom ROSS.

Jedna od prvih odvjetničkih kuća u SAD-u

koja korist usluge robota je BakerHosteler u

kojoj je ROSS zadužen za slučajeve bankrota.

Zaposlenici upisuju naredbe, a ROSS pretra-

žuje pravnu bazu podataka kako bi došao do

relevantnih odgovora. ROSS također može ti-

jekom noći poslati upozorenje ako je došlo do

neke promjene izazvane sudskom odlukom.

Tako jedno od najstarijih i najbolje plaćenih

poslova dobiva ispomoć, ali ne i konkurenci-

ju, jer bez obzira što ROSS eventualno može

složiti ugovor i pronaći presedane, odvjetnik

je taj koji će na kraju zastupati stranku na

sudu.

U današnje doba velika većina kupovine

obavlja se putem interneta. Internetska kom-

panija eBay, koja pruža on-line usluge aukcij-

ske kupnje i prodaje, lansirala je e-Bay sustav

za pritužbe – soft ver koji godišnje bez invol-

viranosti ijednog pravnika rješava oko 60 mi-

lijuna sporova. Prema dostupnim podacima,

to je 40 puta više od broja građanskih parnica

zabilježenih na sudovima Engleske i Walesa.

Temom kakva budućnost čeka odvjetništvo

bavi se i Richard Susskind u knjizi “Th e End

of Lawyers?” iz 2008. godine. I sam je autor

u kasnijim intervjuima i nastupima izlagao

kako naslov knjige postavlja znak pitanja

(upitnik) nad budućnošću odvjetništva kao

profesije. U knjizi “Tomorrow’s Lawyers” iz

2013. godine, koja je zapravo nastavak prije

spomenute knjige, isti autor raspravlja o tome

zašto ne predviđa kraj odvjetništva, već samo

promjene do kojih će nužno doći zbog pri-

mjene novih tehnologija.

“Strojevi će u budućnosti obavljati poslove

odvjetnika, liječnika, arhitekata, profesora,

svećenika, računovođa...”, navode Richard i

Daniel Susskind u svojoj knjizi “Th e Future

of Professions” koja je objavljena u jesen 2015.

godine. Knjiga je provokativna i intrigantna,

te je izazvala veliku pozornost i niz rasprava,

a Financial Times i New Scientist stavili su je

na popis najboljih naslova objavljenih u 2015.

godini.

“Danas je ugroženo malo cjelokupnih poslo-

va, ali mnogi će zadaci unutar tih poslova pri-

pasti strojevima”, izjavio je za jedan hrvatski

dnevni list Richard Susskind 2015. godine u

povodu izlaska zadnje spomenute knjige. Me-

đutim, iz izjave prof. Susskinda proizlazi da

će se eventualno pojedini zadaci (segmenti)

obavljati strojevima, dok im neće moći biti

povjeren integralni posao, kao cjeloviti zada-

tak.

Europski pravni stručnjaci sve ozbiljnije rade

na regulaciji automatizacije i robotizacije, pa

u aktualnom nacrtima zakona, među osta-

lim, traže da se svim robotima ugrade sigur-

nosni prekidači za hitno gašenje, ako stroj

“poludi” pa krene raditi štetu ili dovede u pi-

tanje sigurnost na radu.

Defi nitivno jedno od najvažnijih pitanja koja

se nameću je i pitanje oporezivanja rada robo-

ta, pa se u tom smjeru najavljuje da će uskoro

biti izrađen i zakonodavni okvir koji će omo-

gućiti – oporezivanje robota. Prijedlog izrade

legislative za robote nedavno je prihvatio Od-

bor za pravna pitanja Europskog parlamenta.

Koliko je pitanje rada robota i zamjene u obav-


PRIKAZ PODATAKA

DIPLOMIRANI PRAVNICI, NOVOZAPOSLENI PRAVNICI, NOVOUPISANI VJEŽBENICI I ODVJETNICI

Broj diplomiranih

studenata na pravnom studiju u RH

Novozaposlene osobe

zanimanja diplomirani

pravnik

Broj novoupisanih odvjetničkih vježbenika

Broj novoupisanih

odvjetnika

SUM novoupisanih vježbenika i odvjetnikaGodina

2006. 1064 784 498 249 747

2007. 1162 948 602 303 905

2008. 1069 987 524 335 859

2009. 1073 728 362 275 637

2010. 1146 934 472 299 771

2011. 1060 1085 522 280 802

2012. 971 1058 461 247 708

2013. 956 1200 446 300 746

2014. 1078 1408 556 232 788

2015. 909 1464 495 220 715

2016. 824 1505 463 200 663

UKUPNO 11312 12101 5401 2940 8341

Izvor: PF ZG, ST, OS, RI

Izvor: HZZ, Statistika on-line

Izvor: HOK Izvor: HOK

NOVOZAPOSLENI PRAVNICI I NOVOUPISANI ODVJETNICI I VJEŽBENICI

GodinaUkupno novozaposlenih

pravnikaUkupno novoupisanih odvjetnika i

vježbenika

2006. 784 747

2007. 948 905

2008. 987 859

2009. 728 637

2010. 934 771

2011. 1085 802

2012. 1058 708

2013. 1200 746

2014. 1408 788

2015. 1464 715

2016. 1505 663

UKUPNO 12101 8341


NOVOUPISANI ODVJETNICI I BRISANI ODVJETNICI

Godina Broj novoupisanih odvjetnika Broj brisanih odvjetnika

2006. 249 52

2007. 303 61

2008. 335 71

2009. 275 65

2010. 299 90

2011. 280 120

2012. 247 109

2013. 300 160

2014. 232 130

2015. 220 145

2016. 200 121

UKUPNO 2940 1124

ljanju određenih poslova zaokupilo tvorce te

ideje, pokazuje i to da se već predlažu modeli

postupanja u slučaju pogreške u radu robota,

posljedične odgovornosti za štetu, osiguranja

robota – za štetu koju mogu nanijeti u svojem

radu. Tako je predložen model koji je na tra-

gu osiguranju za automobil, gdje se vlasnika

3760

8341

1 2

i proizvođača obvezuje na preuzimanje odgo-

vornosti za štetu koju počine roboti.

Dakle, roboti će vrlo brzo preuzeti i obavljati

određenu vrst odvjetničkog posla, no znači

li to uistinu i kraj odvjetništva kao profesije?

Kada je riječ o posebno osjetljivim i suptil-

nim predmetima – npr. u obiteljskim stva-


BROJ DIPLOMIRANIH PRAVNIKA – MAGISTRA PRAVA NA PRAVNIM FAKULTETIMA U RH

Godina PFZ PF OS PF RI PF ST SUM

2006. 456 264 128 216 1064

2007. 537 264 140 221 1162

2008. 478 276 146 169 1069

2009. 479 288 149 157 1073

2010. 398 375 146 227 1146

2011. 444 287 181 148 1060

2012. 404 272 120 175 971

2013. 389 211 181 175 956

2014. 428 272 203 175 1078

2015. 378 183 162 186 909

2016. 341 112 172 199 824

UKUPNO 4732 2804 1728 2048 11312

mnogo odvjetničkih zadataka nije striktno

defi nirano, odnosno, da nema čvrstu struk-

turu, što može često uzrokovati potpunu ne-

mogućnost predviđanja posljedica.

Moj osobni pogled na odvjetništvo jest kako

u odvjetništvu i u pružanju odvjetničkih

usluga nije i nikada ne bi trebao biti pri-

marni cilj i temeljni naglasak na danas vrlo

popularnim pojmovima poput “učinkovi-

tosti”, “efi kasnosti”, “smanjenja troškova”,

“povećanja profi tabilnosti”, jer odvjetništvo,

kako prema zakonskoj defi niciji, tako i pema

ustavnom određenju, te u skladu s Kodeksom

odvjetničke etike i etičkim načelima, stavlja

u primarni fokus neke druge stvari, kao što

su zaštita prava te pružanje pravne pomoći.

Pritom, odvjetništvo je po ustavnoj defi niciji

“služba” – dakle, korijen i naglasak je na riječi

“služiti” odnosno “služenju”.

Zaključno, “samostalnost i neovisnost” te-

meljne su odrednice odvjetništva, a strojevi

nikada nisu i ne mogu biti niti samostalni

niti neovisni. Zato sam duboko uvjeren da

elektronički odvjetnik i tehnologija kao ta-

kva nikada neće moći zamijeniti odvjetni-

ke u sveobuhvatnoj punini našeg poziva, ali

nam tehnologija i njezina pametna primjena

u radu može uvelike pomoći.

rima, kao što je pitanje povjeravanje djeteta

na skrb, čuvanje i odgoj – postavlja se pitanje

biste li takvu vrstu zastupanja i donošenja

odluka povjerili stroju. Jednako tako, može

li stroj zastupati stranku i stvoriti poseban

odnos povjerenja i u drugim posebno osjetlji-

vim predmetima, npr. u kaznenim stvarima.

U pravnim sustavima u kojima je propisana

mogućnost izricanja smrtne kazne, biste li

donošenje odluke povjerili i prepustili stro-

ju?!

Od brojnih poslova i zadaća koje svaki od-

vjetnik u sklopu odvjetništva obavlja, mogu-

će je razlučiti, primjerice, čitanje i analizira-

nje dokumentacije, pružanje pravnih savjeta,

pojavljivanje i zastupanje pred sudovima,

uvjeravanje sudaca u ispravnost svog pravnog

stava itd. U nekim istraživanjima i analiza-

ma cjelokupnog pravnog posla koji odvjetnici

trenutačno obavljaju, a koje su napravljene u

SAD-u na temelju fakturiranih odvjetničkih

usluga, došlo se do podatka da bi samo oko 13

posto cjelokupnog pravnog posla moglo biti

u potpunosti automatizirano. Naime, istra-

živači su zabilježili da većina zadataka koje

odvjetnici obavljaju jesu obilježja specifi čnog

ljudskog ponašanja koje ne može jednostav-

no biti kodirano. Istraživači su primijetili da


Gospodine predsjedniče HOK-a, kolegice i

kolege, pozdravljam vas i zahvaljujem na po-

zivu. Čast mi je govoriti o slobodi i vladavi-

ni prava pred vama – simbolima slobodnog

društva još od Tacitovog vremena.

Svijet bez odvjetnika ∑ pravda bez vladavine prava?

(Izlaganje prof. dr. sc. Biljana Kostadinov, profesorice

Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta SveuËilišta

u Zagrebu na 35. Danu hrvatskih odvjetnika)

Razgovor o svijetu bez odvjetnika, o svijetu

pravde bez vladavine prava, vodimo svjesni

da predodžba da smo došli do kraja povije-

sti i da se napredovanje slobode, demokracije

i vladavine prava više ne može zaustaviti, ne

odgovara stvarnosti. Njemački ustavni sudac

Peter Müller upozorava da je na djelu proces

razgradnje pravne države i demokracije. Au-

tokratski se režimi šire, odanost pravu sma-

njuje. Gradi se antagonizam između pravne

države i demokracije pod sloganom: Ako to

narod tako želi, onda to mora biti tako!, a veze

s vladavinom prava moraju ostati po strani.

Postajemo zaboravni kad je u pitanju pravo

i ustav. Poljska predsjednica Vrhovnog suda

Małgorzata Gersdorf dramatično izjavljuje:

Epoha u kojoj smo se oslanjali na načelo da

demokratskom državom vlada pravo, kako na-

vodi čl. 2. Ustava Poljske, završila je. Ako smo

išta naučili u 2016. godini, onda je to zasigur-

no da se stvari jako brzo mijenjaju i da ono

nezamislivo može postati stvarnost, odvjetni-

ke i suce uhićuju kao izdajice u Turskoj, napa-

da se njihova neovisnost u Poljskoj. Pravo na

obranu ugrožava se zbog sigurnosnih razloga.

Suočeni smo s paradoksom pravne države,

spoznajom da rješenje problema samovoljne

izvršne vlasti nad pravima pojedinaca pod-

vrgavanjem izvršne vlasti pravnoj kontroli

može biti izvorom novih problema. Prijetnja

temeljnim pravima dolazi od prava samog, od

novih zakona i ustavnih promjena, opasnost

leži ne samo u izvršnoj nego i u zakonodavnoj


vlasti. Zbog toga današnju raspravu otvaramo

pitanjem: Kako ukloniti prijetnju slobodi koju

je pravo samo stvorilo?

Erdoğanovi ustavni amandmani

Ustavna načela i prava ukidaju se u pojedinim

državama. Svjedočimo prijetnjama slobodi.

Primjeri disolucije, raspadanja pravne drža-

ve na ustavnoj razini jesu Erdoğanovi ustavni

amandmani koji se ne smiju pogrešno shvatiti

kao zaokret prema predsjedničkom modelu

vlasti, riječ je o predsjedničkoj autokraciji.

Potvrde li se na referendumu u travnju, tur-

ski predsjednik više neće morati postupati na

nepristran način; izmijenjeni čl. 101. dopušta

mu da bude član političke stranke, dobiva pra-

vo imenovanja i razrješenja ministara vlade i

“jednog ili više potpredsjednika” bez potvrde

parlamenta (čl. 106/12). Ukida se politička

odgovornost predsjednika vlade Velikoj naci-

onalnoj skupštini (stari čl. 109.).

Iako zakonodavna vlast može odbiti predsjed-

nički veto apsolutnom većinom glasova (novi

čl. 89.) i poništiti svaku izvršnu uredbu (novi

čl. 104/18), nije predviđen postupak rješenja

sukoba, a Ustavni sud već je donio odluku

da nije nadležan za predsjedničke uredbe

iz nužde za koje mu ne treba ovlast Parla-

menta. Autoritarni karakter čitavog projekta

prezidencijalizacije postaje jasan: ugrožena

je institucionalna nezavisnost zakonodavne

skupštine kao učinkovitog instrumenta poli-

tičke kontrole. Izmijenjeni čl. 116. navodi da

ne samo da Velika nacionalna skupština može

odlučiti o raspisivanju prijevremenih izbo-

ra glasovima tri petine zastupnika, već i sam

predsjednik Republike može u svako doba ta-

kođer usvojiti takvu “odluku o obnovi” sastava

predstavničkog tijela. Zakonodavna vlast će

djelovati pod stalnom prijetnjom raspuštanja

od strane izvršne vlasti. Najdosljedniji oblik

ispreplitanja sudbina izvršne i zakonodavne

grane vlasti tiče se sinkronizacije izbornih ci-

klusa. Autori ustavnih amandmana očito su

dali vrhovni prioritet činjenici da predsjednik

i parlament u svakom slučaju trebaju biti re-

izabrani istodobno. Zato, u slučaju prijevre-

menog raspuštanja parlamenta, bilo odlukom

predsjednika ili na inicijativu samih zastupni-

ka, obje institucije trebaju biti reizabrane isto-

ga dana (čl. 116.). Ta odredba može otvoriti

stražnja vrata predsjedničkom ostajanju na

dužnosti i dulje od službeno dopuštena dva

mandata (čl. 101/2) namjernim raspuštanjem

Velike nacionalne skupštine u toku njegova

drugog mandata. Ona također nudi i gotovo

neograničene mogućnosti neprijateljski ras-

položenoj parlamentarnoj većini da okonča

predsjednički mandat prije vremena.

Poljska mijenja pravni poredak?

Drugi primjer erozije vladavine prava poljski

je prijedlog Zakona o reformi Državnog sud-

benog vijeća iz siječnja ove godine. Prijedlog

zakona daljnji je korak na putu preoblikova-

nja poljskog pravnog poretka u smjeru u ko-

jem bi uvriježeno značenje većine ključnih

ustavnih koncepata postalo upitno. Riječ je

o implicitnoj promjeni Ustava bez usvajanja

nužnog ustavnog amandmana. Ako se usvoji

u predloženom obliku, Zakon bi ozbiljno na-

rušio neovisnost poljske sudbene vlasti, pre-

kinuo mandat trenutnih izabranih članova

Državnog sudbenog vijeća, koji prema Ustavu

iznosi četiri godine, ustrojio dva odjela Vijeća

koji će moći blokirati jedan drugoga u odlu-

čivanju o imenovanju sudaca. Jedan od njih

sastojao bi se od ex offi cio članova, zastupnika

izabranih od Sejma i Senata, i pojedinca kojeg

bi imenovao predsjednik Republike. Drugi

odjel trebao bi se sastojati od sudaca.

Promijenio bi se način izbora sudačkih čla-

nova, suci ne bi (za razliku od sadašnjeg ure-

đenja) birali sudačke članove Vijeća. Birao

bi ih Sejm među kandidatima koje predloži

predsjednik Sejma. On bi kandidate birao

među onim pojedincima koje predloži sku-

pina zastupnika ili Prezidij Sejma. Ovlastio bi

se predsjednik Republike da suca bira između

dva kandidata koje bi predložilo novostvore-

no Vijeće.

U normalnim okolnostima, ustavnost zakona

bila bi nedvojbeno osporavana pred Ustavnim

sudom, no povjerenje u sud ozbiljno je potko-

pano uslijed dugotrajne političke i pravne kri-

ze u kojoj se ova institucija nalazi. Sve mjere

koje vladajuća većina poduzima usmjerene su

prema njegovoj blokadi putem sve više novih


“dopunskih” zakona, u iščekivanju vremena

kad će ta stranka upravljati povoljnom veći-

nom u ovom tijelu koja bi onda mogla rutin-

ski potvrđivati ustavno suspektne zakone kao

što je onaj o kojem je ovdje riječ.

Raspad vladavine prava

U Francuskoj je u veljači 2017. godine usvojen

Zakon o javnoj sigurnosti i izmijenjen Zakon

o kaznenom postupku. Institucija anonimnog,

prikrivenog istražitelja bila je ograničena na

istrage u području terorizma, a sada se pri-

mjenjuje na sve istrage i postupovne radnje

koje se vode za kaznena djela koja se kažnja-

vaju kaznom zatvora od najmanje tri godine, a

za prekršaje i manje od tri godine. U obavlja-

nju svojih funkcija, agenti nacionalne policije

i nacionalne žandarmerije i djelatnici carine

mogu ishoditi odobrenje kojim će se zabraniti

njihova identifi kacija imenom i prezimenom

u postupovnim aktima, kad bi objavljivanje

njihova identiteta moglo, s obzirom na uv-

jete izvršenja njihovih zadataka i na prirodu

činjenica koje redovito utvrđuju, dovesti u

opasnost njihov život i tjelesni integritet ili

život i tjelesni integritet njihove uže obitelji.

Odobrenje dodjeljuje nadređena odgovorna

osoba odgovarajuće razine, dakle, nadređe-

na osoba u policijskoj upravi. Preslika odluke

prosljeđuje se mjesno nadležnom državnom

odvjetniku.

Korisnik odobrenja ima također pravo dati

izjavu ili pristupiti u svojstvu svjedoka tije-

kom istrage ili pred sudovima koji provedu

istragu ili sudovima nadležnim za donošenje

odluke, te podnijeti prijedlog za ostvarivanje

imovinskopravnog zahtjeva korištenjem tih

istih identifi kacijskih podataka, koji su nave-

deni u zapisnicima, obavijestima, pozivima,

nalozima, rješenjima ili presudama. Njegovo

ime i prezime neće biti objavljeno tijekom

javnih rasprava. Zakon ne navodi uvjete u ko-

jima će biti proveden postupak konfrontacije

koji bi jamčio anonimnost agenta, te ne pro-

pisuje izričito da nijedna osuđujuća presuda

ne smije biti izrečena na temelju isključivo

anonimnih izjava istražitelja. Objavljivanje

prezimena i imena korisnika odobrenja ili

podatka koji omogućuje njegovu identifi kaci-

ju ili lokalizaciju kažnjava se kaznom zatvora

od pet godina i novčanom kaznom od 75.000

eura, a u slučaju da je objavljivanje rezultiralo

nasiljem nad korisnikom odobrenja ili njego-

vim bračnim drugom, njegovom djecom ili

njegovim izravnim srodnicima u uzlaznoj li-

niji, objavljivanje imena i prezimena kažnjava

se kaznom zatvora od sedam godina i novča-

nom kaznom od 100.000 eura, u slučaju smr-

ti kaznom zatvora od 10 godina i novčanom

kaznom od 150.000 eura.

Francuska odvjetnička komora prije usvajanja

Zakona zvonila je na uzbunu, upozoravala da

se u pitanje dovode jamstva kaznenog postup-

ka: Anonimnost istražitelja, uz anonimnost

svjedoka, te možda uz skorašnju anonimnost

sudaca koju određeni krugovi priželjkuju, ne

udovoljava osnovnim uvjetima za provedbu

pravičnog postupka. Javne će nam vlasti reći

kako možemo jamčiti konkretna prava na

obranu u sklopu istrage otvorene na temelju

prijave anonimnog svjedoka, koju vode ano-

nimni policajci te čije će rezultate razmatrati

anonimni suci! Nameće se širenje mehanizama

koji su nekad bili izvanredni te koji dovode u

pitanje same temelje pravosuđenja demokrat-

ske zemlje.

Mehanizam ne udovoljava zahtjevima koji

proizlaze iz prava na obranu i načela kontra-

diktornosti, zato što:

– ne propisuje da se anonimnost temelji na

specifi čnim okolnostima slučaja

– ne propisuje da donošenje odluke o ano-

nimnosti pripada neovisnom i nepristranom

sucu

– ne propisuje odgovarajuće kompenzacijske

mjere u odnosu na anonimnost, na koje bi se

osumnjičenici mogli pozvati kako bi ospora-

vali pouzdanost akata donesenih u okviru po-

stupka provedenog protiv njih.

Navedeni primjeri raspada vladavine prava

pokazuju da s pozitivizacijom prava Kelsenov

poziv na ustavna načela i prava kao granice

zakonodavstvu nije dovoljan da bi se uklonio

paradoks pravne države.

Rješenje paradoksa pravne države, “totalita-

rizma primjenom zakona”, mnogi su nastojali

naći pozivajući se na ustavna prava, zaštiće-

na i zajamčena sustavom kontrole ustavnosti


zakona, gdje temeljna prava određuju grani-

ce pravnoj regulaciji, a kontrola ustavnosti

jamči zaštitu tih granica. Kontrola ustavnosti

zakona zauzela je značajno mjesto unutar po-

slijeratne koncepcije vladavine prava. Među-

tim, taj element nije potpuno riješio problem.

Ako pravila kojima se uređuju temeljna prava

trebaju biti osmišljena kao pravila pozitivnog

prava, izložena su mogućnoj izmjeni ili čak

i ukidanju, što je jedna od glavnih značajki

same pozitivnosti. Kako ona mogu jamčiti

samoograničavanje modernog prava kad ta

prava mogu također biti ukinuta ili ograni-

čena? Pozitivističko poimanje koncepta vla-

davine prava otvorilo je novi problem: može

li državna vlast biti ograničena pravom kada

pravo potječe od te iste vlasti? Suvremena

koncepcija ustava kao vrednote shvaća prava

kao temelj zakonodavstva: načela koja osvajaju

sva područja državnog zakonodavstva (javno

pravo, kazneno, privatno) i kojima se moraju

prilagoditi i zakoni doneseni prije ustava.

Ustavna prava i načela ne mogu ispuniti svo-

ju ulogu kontrole ako nisu duboko urezana u

pravnoj kulturi i ugrađena u spoznaju i spo-

sobnost na temelju koje se sudionici pravnog

sustava približavaju pravu i pravnim proble-

mima. Načela tako urezana u pravnoj kulturi

izvršavaju ono što nazivamo samoograničava-

nje prava. Samoograničavanje prava svakod-

nevna je pojava ostvarena ponajprije putem

svakodnevnih pravnih aktivnosti odvjetnika,

nositelja pravne kulture. Samoograničavanje

je stvarno, primjerice, i kada sudac tumači

zakone koje je zakonodavac donio u okviru

vlastite instrumentalističke perspektive po-

zivajući se na moralna i/ili etički utemeljena

pravna načela.

Različiti oblici kontrole ustavnosti zakona

izričito teže samoograničavanju prava, no

oni imaju samo dodatnu ulogu u modernom

pravnom sustavu koji dobro funkcionira.

Glavna odgovornost u samoograničavanju

prava pripada svakodnevnim pravnim djelat-

nostima u okviru kojih se samoograničavanje

nameće putem praktičnog znanja sudaca i od-

vjetnika, putem njihova pristupa pravu.

Ako zakonodavno tijelo donese formalno

valjani zakon nesuglasan s načelima izvede-

nim iz ljudskih prava i pravno-kulturološkim

načelima, aktivira se mehanizam naknad-

ne kontrole ustavnosti koju obavlja ustavni

sud. Praksa ustavnih sudova prihvaća mate-

rijalno tumačenje koncepta vladavine prava,

koncepciju ustava kao vrednote. Pravo se ne

sažima na pisano pravo, ni ustav na pisani

ustav. Nijedna odredba ustava ne može se tu-

mačiti izolirano, nego samo u kontekstu i su-

glasnosti s temeljnim načelima i vrijednosnim

poretkom ustava. Ustavni se suci približavaju

postati čuvarima objektivnog sustava etičkih

vrijednosti, njima se dodjeljuje kontrola prav-

de, ako ne i prirodnog prava.

Međutim, njemačka ustavna sutkinja S. Bear

ističe da u današnjim kolegijalnim sudovima

ustavni sudac nije Heraklo s misijom, po-

ložaj sudaca nije inventivan, on uzvraća na

zahtjeve stranaka. Uloga odvjetnika ostaje

ključna za stvaranje i očuvanje pravne kultu-

re samoograničavanja prava – putem zahtjeva

da pravna načela kao temelj zakonodavstva

budu temelj ustavnih odluka, temelj tumače-

nju ustava. Sadržaj pravne države vezuje se na

temeljne vrednote i prava, ponajprije ljudsko

dostojanstvo, slobodu i jednakost, stupove koji

oblikuju priznavanje individualne raznolikosti

u našim životima. Ljudska prava i temeljne slo-

bode tumače se u ustavnim sudovima razvije-

nih demokracijama trokutom ustavnih vredno-

ta – dostojanstvo, sloboda, jednakost. Svako od

tih prava ima posebnu svrhu i kada ih se uzme

zajedno, ona mogu pravilno ograničiti vlasti,

zaštititi od dominacije i osigurati naše temeljne

potrebe.

Profesorica Catharine MacKinnon slikovito

tumači: Dostojanstvo je, zapravo, vjerovanje

da možete letjeti, jednakost su krila, a sloboda

je let. Ne možete letjeti bez krila, ali nećete le-

tjeti ako mislite da je to nemoguće, te ako i svi

oko vas misle da ne možete. Možete vjerovati

da znate letjeti, no bez krila nećete dospjeti ni-

kamo. Uz supstancijalnu jednakost, mislim da

je dostojanstvo moguće i prepoznato, a slobo-

da će se onda pobrinuti sama za sebe. Dodala

bih, sloboda će se očuvati samo uz neovisnost,

hrabrost bez koje neovisnosti nema i talent

odvjetnika – još od Tacitovih vremena čuvara

javne vrednote slobode i naše pravne kulture.


Kada sam počeo pripremati izlaganje o ovoj

temi bio sam uvjeren da me čeka lak zadatak.

Smatrao sam da sama apsurdnost konstrukcije

i, jednostavno rečeno, nezamislivost i neopsto-

jnost takvog stanja društva, nude brojne argu-

mente kojima ću lako i jednostavno ukazati na

to kako bi takvo društvo izgledalo.

No, poprilično sam se prevario, jer sam odlučio

temu razložiti posve objektivno, bez utjecaja

vlastite profesije i ljubavi prema odvjetništvu i

odvjetničkoj službi.

Iz tih sam razloga odlučio krenuti u obra-

du prije svega s povijesnog aspekta. Naime,

smatrao sam da je prije svega nužno utvrditi

kada je i gdje odvjetništvo nastalo te kada je

i gdje nastala prva pravna norma, jer ću tada

analizom društva i društvenih odnosa koji

su vladali netom prije nastanka odvjetničke

službe i pravnih normi ukazati na to kakvo je

to društvo bez pravne države i vladavine prava

i kako je funkcioniralo bez jednog ključnog

nositelja i promicatelja vladavine prava i pravne

države – odvjetnika.

Tada mi je pala na pamet i ideja kako bih

mogao predložiti Upravnom odboru HOK-a

da osnuje povjerenstvo koje bi izučilo ta važna

pitanja. No, tu sam se suočio s velikim proble-

mom: sjednica UO-a bila je jučer, a danas treba

izlagati, pa je ostvarenje te ideje bilo jednostav-

no nemoguće.

Zbog toga mi je preostalo samo jedno rješenje:

prihvatiti se povijesnih istraživanja.

To mi se uopće nije dopadalo, ali me je sva-

kodnevica značajno ohrabrila, jer sam shvatio

da je u ovoj našoj zemlji u stvari pravilo da se

Vladavina bez prava: život bez odvjetnika

ili o Adamu i Evi(Izlaganje dopredsjednika Hrvatske odvjetniËke komore

Mladena KlasiÊa na 35. Danu hrvatskih odvjetnika)

velik broj ljudi, neovisno o njihovim kompe-

tencijama, bavi i povijesnim istraživanjima,

a još i više tumačenjem povijesti, analizom i

zauzimanjem tvrdih i čvrstih stavova o poje-

dinim “povijesnim istinama”. Stoga sam se

ohrabrio, jer mojih 60 i nešto godina života i

gotovo 40 godina rada daju mi za pravo da se i

sam okušam u toj disciplini.

Noviju povijest odvjetništva odmah sam

preskočio te se vratio do Rimskog carstva, jer

su nas učili da je rimsko pravo početak prava.

Smatrao sam da će se tu pojaviti pravne norme

te da ću doći i do samih početaka odvjetničke

službe, jer postojanje pravne norme bez njene

efi kasne zaštite, osiguranja njene provedbe, ali

i zaštite adresata te norme i njegovih prava,

nema nikakvog smisla.

No i tu se je pojavio jedan veliki problem: o

samim začetcima etabliranja odvjetništva kao

zasebne pravne profesije postoje podijeljena

mišljenja. Tako je u grčko-rimskoj civilizaciji

postojala skupina pravu vještih ljudi koji nisu

bili suci, a kao prvi poznati odvjetnici u po-

vijesti navode se sirakuški pravnici Koraks i

Tisija.

U starom pak Rimu od II. stoljeća prije Krista do

V. stoljeća, postojali su profesionalni pravnici, a

kako je rimsko pravo bivalo sve kompleksnije,

postupno su se profi lirali pravni stručnjaci,

iuris consulti, vrlo ugledni u rimskom društvu,

koji su strankama sastavljali obrasce i formule

pravnih poslova (kautelarna jurisprudencija) te

davali strankama pravne savjete (responsa).

Iz toga sam zaključio da tragovi odvjetništva

sežu do II. stoljeća prije Krista i da su te stare


države itekako znale cijeniti značaj i ulogu

odvjetničke službe (za razliku od današnjeg

doba), a sama uređenost društva i društvenih

odnosa jasno mi je ukazala da je bila riječ o vla-

davini prava i pravnim državama, naravno u

okviru i kontekstu ostvarene razine društvenih

odnosa i prava koja su pripadala samo poje-

dinim skupinama, a što pak ukazuje na veliku

sličnost s današnjim vremenima.

No, ni taj mali izlet u stari Rim, izvorišta rim-

skog prava i druge izvore, nije zadovoljilo moju

znatiželju, a nije mi dao ni konkretan i uvjerljiv

odgovor na pitanje: kada je i gdje nastala prva

pravna norma i kada je nastalo odvjetništvo.

Zato sam krenuo dalje.

Put me je nepogrješivo vodio do samog

stvaranja Svijeta.

Tada sam kao nesporno utvrdio da je Stvoritelj,

nakon biljnog i životinjskog svijeta, stvorio i

prvog čovjeka – Adama.

Priča o Adamu je sadržana i u Knjizi Postanka,

i u Tori, i u Bibliji, poglavljima 2. i 3.,a zajedno s

nekoliko elemenata u poglavljima 4. i 5.

Knjiga postanka u 2. poglavlju o Adamu navodi

da je Bog oblikovao “čovjeka u blatu uzetom iz

tla”, “upuhnuo u njegove nozdrve dah života”,

učinivši da «čovjek posta jedno živo biće», a

zatim ga je smjestio u Edenski vrt, zapovjedivši

mu:

“Ti ćeš moći jesti sa svakog stabla u vrtu, ali

ne ćeš jesti s drveta spoznaje sreće i nesreće, jer

onog dana kad ga budeš jeo morat ćeš umri-

jeti.”

Bog je zatim primijetio “Nije dobro za čovjeka

biti sam” pa je zatim doveo “svu zvijer poljsku

i svu pticu nebesku” pred Adama te je Adamu

dao zadatak da nazove imenom sve životinje.

Međutim, među svim životinjama za Adama

nije bilo nijedne “pomoćnice koja bi mu bila

sukladna” (Knjiga postanka 2:20), pa tada

“učini zapasti u jedno mrtvilo čovjeka koji

zaspa” te je uzeo jedno rebro, a od tog rebra

napravio ženu (Knjiga postanka 2:21-22), kas-

nije nazvanu Eva.

Istražujući dalje došao sam do novog problema.

Naime, kako je Adam praotac svih muškaraca,

nakon što mu je uzeto jedno rebro da bi se od

njega napravila Eva, on je nedvojbeno imao

nesimetričan skelet, jer je na jednoj polovini

bilo jedno rebro manje. Taj me podatak silno

zaintrigirao pa sam si i sam više puta izbrojio

svoja rebra (iako su mi ih u mladosti ponekad

znali izbrojati i drugi), no uvijek sam dolazio

do istog rezultata i utvrdio da je jednak broj re-

bara na lijevoj i na desnoj strani. Ipak, privre-

meno sam preskočio rješavanje tog problema

jer sam došao do važne spoznaje.

Naime, shvatio sam da upravo rečenica

izrečena prilikom smještanja Adama u raj: “Ti

ćeš moći jesti sa svakog stabla u vrtu, ali nećeš

jesti s drveta spoznaje sreće i nesreće, jer onog

dana kad ga budeš jeo morat ćeš umrijeti”,


predstavlja prvu zabranu, prvu normu koja

određuje neko ponašanje dopuštenim, a neko

ne. To me jako razveselilo, jer je pokazalo da

moje istraživanje nije bez rezultata i uspjeha.

Kako je ta prva pravna norma koja je u sebi

sadržala zabranu prekršena, pa su Adam i Eva

nakon toga bili izgnani iz Raja, jer su prekršili

normu i suprotno zabrani da ne smiju jesti

voće s Drveta spoznaje dobra i zla postupili

drugačije. To se dogodilo nakon što je Zmija

rekla Evi kako jelo sa zabranjenog drveta neće

rezultirati smrću, nego da će Adamu i Evi biti

otvorene oči, te će postati “kao bogovi koji ra-

spoznaju sreću i nesreću”.

Uvjerena od Zmije, Eva je pojela voće s drva,

a nakon toga uvjerila je i Adama da učini isto

(Knjiga postanka 3:6).

Kao rezultat toga, oboje su odmah postali svjes-

ni činjenice da su goli pa su se pokrili odjećom

napravljenom od smokvina lišća (Knjiga post-

anka 3:7). Zatim su se, vidjevši kako je Bog

ušao u Edenski vrt, nastojali sakriti od njegove

prisutnosti (Knjiga postanka 3:8).

Bog je Adama prozvao “Gdje si ti?” (Knjiga

postanka 3:9) a Adam je odgovorio “Čuo sam

tvoj glas u vrtu, uplašio sam se, jer sam bio nag,

pa sam se sakrio” (Knjiga postanka 3:10). Kada

je Bog upitao Adama je li jeo s Drveta spoznaje

dobra i zla, Adam je rekao da mu je žena rekla

da to učini (Knjiga postanka 3:11-12).

Kao rezultat kršenja Božjeg zakona, par je

odstranjen iz vrta (Knjiga postanka 3:23, Pad

Čovjeka) i proklet. Adamovo prokletstvo

sadržano je u Knjizi postanka 3:17-19:

“Zato što si poslušao glas svoje žene i što si jeo

s drveta s kojeg sam ti izrično zabranio jesti, tle

će biti prokleto zbog tebe. U muci ćeš se hraniti

sve dane svojeg života, nicat će za tebe trnje i

stričak i ti ćeš jesti travu s polja. U znoju svojeg

lica jest ćeš svoj kruh sve dok se ne vratiš tlu jer

iz njega si bio uzet. Da, ti si prah i u prah ćeš

se vratiti.”

Nakon što je odstranjen iz Vrta, Adam je prvi

put bio prisiljen teško raditi kako bi se prehra-

nio. Adam je umro u dobi od 930 godina.

Ovdje se vraćam na pitanje asimetrije rebara

i zaključujem da je Stvoritelj morao iskoristiti

još jedno Adamovo rebro kako bi se ponovno

uspostavila simetrija. Ostalo je samo za ot-

kriti što je stvoreno iz tog rebra. Uvažavajući

sve relevantne činjenice nameće se samo jedno

rješenje – iz tog je rebra napravljen odvjetnik.

Zašto tako zaključujem:

– u konkretnim okolnostima vezanim uz pro-

tupravnosti koje su učinili Adam i Eva, njihovo

normiranje, utvrđivanje i sankcioniranje u os-

obi Stvoritelja koncentrirana je istovremeno i

zakonodavna, i sudbena, i izvršna vlast

– s obzirom na to da takvo rješenje nije ni

prirodno a ni održivo, stvaranjem odvjetnika

Stvoritelj je krenuo u otklanjanje tog problema

– da je odvjetnik stvoren ranije, te da je Adamu

omogućena stručna pravna pomoć, očito bi

došlo do primjene načela razmjernosti u odno-

su na izrečenu sankciju i samu protupravnost

– u odnosu na samu kaznu, bilo bi ukazano na

više olakotnih okolnosti koje su se stekle na

Adamovoj strani, na koje da je ukazano sigur-

no bi utjecale na drugačiju odluku, a naročito

na odluku o sankciji, a to su:

– ranija neosuđivanost

– neporočan raniji život

– dovođenje u zabludu o izostanku posljedice

od strane trećih (Eve).

Nadalje, Adamu je kao naročito otegotno uze-

to to što je slušao glas svoje žene. «Zato što si

poslušao glas svoje žene i što si jeo s drveta s kojeg

sam ti izrično zabranio jesti, tle će biti prokleto

zbog tebe. U muci ćeš se hraniti sve dane svojeg

života, nicat će za tebe trnje i stričak i ti ćeš jesti

travu s polja. U znoju svojeg lica jest ćeš svoj

kruh sve dok se ne vratiš tlu, jer iz njega si bio

uzet. Da, ti si prah i u prah ćeš se vratiti.”

Sad se vraćam na početak i nakon ovakvog

istraživanja zaključujem da čim postoji pravna

norma, postoji i opasnost od protupravnosti.

Da bi pravo vladalo moraju postojati pravne

norme, pravni poredak, pravna država i ljud-

ska prava.

S obzirom na uvodno naznačenu ulogu i defi n-

iciju odvjetništva, jasno jest što bi se događalo

kad bi izostala odvjetnička služba koja je uvi-

jek zadnja crta obrane pravne države i ljudskih

prava.

I na kraju, zamislite što bi bilo da je Stvoritelj

odmah nakon donošenja norme u vidu zabrane

jedenja s drveta spoznaje sreće i nesreće stvorio

odvjetnika, a tek nakon toga Evu! U kojem bi

smjeru tada krenuo kotač povijesti i ne bismo li

i danas svi zajedno živjeli u rajskom vrtu?


Možete li zamisliti svijet bez odvjetnika? U

očima građana, odgovor na to pitanje odmah

izazove sjaj, na usnama osmijeh, a njihov je

odgovor jasan kao da su ga i glasno izrekli. Uz

veće ili manje varijacije, on glasi: “Naravno,

kakvo pitanje! Pa odvjetnici samo komplici-

raju, izbjegavaju dati jasan i konkretan od-

govor kad ih pitaš za mišljenje, a znaju uzeti

novce.”

Poštovane kolegice i kolege, začuđujuća je

i zabrinjavajuća lakoća kojom pravni laici

smatraju da poznaju i razumiju pravo, u ola-

kom uvjerenju da je dostatno uzeti zakon u

ruke, pronaći “pravu” pravnu normu (koja po

Odvjetništvo je ustavna kategorija

(Izlaganje dr. sc. Snježane BagiÊ, zamjenice predsjednica

Ustavnog suda Republike Hrvatske, održano

na 35. Danu hrvatskih odvjetnika)

naravi stvari odgovora njihovom subjektiv-

nom viđenju istine) i to je to! Problem riješen!

Oni nikako ne mogu razumjeti zašto ti od-

vjetnici i drugi pravnici “samo nepotrebno”

sve zakompliciraju.

Zbog toga ne čudi da građani zasigurno mi-

sle da bi svijet bez odvjetnika i odvjetništva

bio raj i vjeruju da i sami mogu biti, odnosno

da jesu “pravni stručnjaci”. Možete li uopće

zamisliti kako bi izgledalo kada bi se to uvje-

renje prenijelo u sudnicu? Čini mi se da situ-

aciju koja bi tamo nastala možemo svesti na

dvije riječi: sveopći kaos! Vikanje, vrijeđanje,

upadanje u riječ, a ne može se isključiti ni


fi zički obračun. Uvjerenost u jedinu istinu i

mogući ishod postupka kod svake od dviju

suprotstavljenih strana neizbježno znači ne-

toleranciju i isključivost. Teško da u takvoj si-

tuaciji sudac, ma kako bio i stručan i odlučan,

može izaći na kraj s premoćnim samoprokla-

miranim djeliteljima pravde.

Upravo zato sudska je zaštita, još od početka

naše civilizacije i nastanka prvih institucija

koje su bile usmjerene na zaštitu prava građa-

na od zahvata države ili na rješavanje njiho-

vih međusobnih razmirica, podrazumijevala

određenu propisanu proceduru i sudjelovanje

u takvim postupcima osoba koje su za to po-

sebno osposobljene (educirane).

Pa i u razdoblju “mračnog” Srednjega vijeka,

koje se općenito smatra razdobljem netole-

društvenih odnosa (gospodarske, socijalne,

kulturne, znanstvene...) i educiranoj osobi,

odvjetniku, teško se snaći u toj šumi propi-

sa. Ona je dodatno zakomplicirana sveopćom

globalizacijom koja zahvaća i područje prava.

Zato danas postati i biti odvjetnik (pravnik)

nije nimalo lako. Da biste jednostavno i s la-

koćom, kako se to čini vašoj stranci, izložili

njezin pravni problem i ponudili joj moguća

pravna rješenja, pa čak je i upozorili na mo-

gući negativni ishod (!), morali ste proći dug

put. Prije svega, tu je pravni fakultet i stjeca-

nje osnovnih teoretskih znanja. Ali naravno,

zna se da to nije kraj! Upravo suprotno, to je

tek početak. Kako biste postali odvjetnik mo-

rate teorijsko znanje znati primijeniti u prak-

si, pa prije upisa u Imenik odvjetnika mora-

te steći praktična znanja kako biste položili

zahtjevan pravosudni ispit, a i nakon toga do

upisa predstoji vam nekoliko godina dodatne

praktične nadogradnje. No, čak i nakon toga,

kad konačno postanete odvjetnik s edukaci-

jom, niste gotovi jer svakako morate pratiti

izmjene i dopune propisa odnosno novine u

zakonodavstvu, ali i sudsku praksu (u kojoj

se, kao što znamo, nije baš uvijek lako sna-

ći). Prošla su vremena kada se smatralo da je

samo pravna norma, ali ne i sudska praksa,

izvor prava. Mi smo država članica Europske

unije pa je pred odvjetnicima dodatni zahtjev

da budu upoznati i prate, ne samo nacional-

no, već i europsko pravo i praksu. To nas

opet dovodi do toga da moderni odvjetnik uz

uska pravna znanja mora raspolagati i dru-

gim znanjima i vještinama poput poznavanja

jezika, informatike, a nije na odmet ni po-

znavanje osnova psihologije. Dakle, mislim

da možemo konstatirati – dug je put do izvr-

snosti odnosno biti odvjetnik podrazumijeva

cjeloživotno učenje.

Zato, poštovane kolegice i kolege, ne sum-

njam da se uređeno društvo, koje počiva na

načelu vladavine prava i pravne sigurnosti,

ne može zamisliti bez odvjetništva kao jed-

nog od jamaca zaštite ljudskih prava i slobo-

da. U sklopu pravosudnog sustava, sudovi i

odvjetništvo samo su prividno međusobno

suprotstavljeni. Zapravo, riječ je o dvjema

stranama jednog novčića, od kojih svaka

Prošla su vremena kada se smatralo da je

samo pravna norma, ali ne i sudska praksa,

izvor prava. Moderni odvjetnik uz uska

pravna znanja mora raspolagati i drugim

znanjima i vještinama poput poznavanja

jezika, informatike, a nije na odmet ni

poznavanje osnova psihologije. Dug je

put do izvrsnosti odnosno biti odvjetnik

podrazumijeva cjeloživotno učenje.

rancije i gušenja ljudskih prava, postojali su

sudovi i odvjetnici koji su trebali štititi prava

onih za koje se smatralo da su se ogriješili o

rigidna pravila ponašanja nametnuta građa-

nima u tom razdoblju. Tako su optužene za

razna zlodjela i pred inkvizicijom zastupale

profesionalne osobe, ma kako, dakako, nji-

hova zaštita bila samo formalna i fi gurativna.

Ali, poštovane kolegice i kolege, od tada je

pravna znanost i praksa, kao jamac zašti-

te prava i interesa građana, prošla dug put.

Pravna norma pratila je svekoliki razvoj druš-

tva, tako da danas postoji bezbrojno mnoš-

tvo propisa koji reguliraju široka područja


strana ispunjavajući svoju zadaću služi istom

cilju – zaštiti prava i interesa građana i pro-

micanju vladavine prava i pravne sigurnosti.

Polazeći od navedenog, nije nimalo čudno da

je odvjetništvo ustavna kategorija.

Članak 27. Ustava glasi:

Odvjetništvo kao samostalna i neovisna služ-

ba osigurava svakome pravnu pomoć, u skla-

du sa zakonom.

U odnosu na navedenu ustavnu odredbu

postoji određena, iako ne bogata, praksa

Ustavnog suda Republike Hrvatske, kako

u predmetima apstraktne tako i u predme-

tima individualne ustavnosudske kontrole.

Zbog ograničenosti vremena, ovom prigo-

dom podsjećam na stajališta koja je Ustavni

sud zauzeo u jednoj relativno “staroj” odluci

iz 2000. godine. Riječ je o rješenju broj: U-I-

1085/1997 i dr. od 20. travnja 2000.godine:1

Smisao i cilj odvjetništva prvenstveno je u

pružanju stručne pravne pomoći onima ko-

jima je to potrebno.

Pravna pomoć kao strogo defi nirano zanima-

nje odvjetnika, bitan je činitelj pravne sigur-

nosti demokratske i pravne države Republike

Hrvatske, te predstavlja jedan od vidova dje-

lovanja pravosuđa i uprave. U smislu odred-

be članka 7. stavka 1. Zakona o odvjetništvu,

pravnu pomoć odvjetnici su dužni pružati

sukladno Ustavu Republike Hrvatske, zako-

nima, Statutu i drugim općim aktima Hrvat-

ske odvjetničke komore, kao i Kodeksu od-

vjetničke etike.

Stajalište je Ustavnog suda, da se pružanje

pravne pomoći putem odvjetništva ne može

shvatiti kao gospodarska djelatnost i ne može

biti, zbog svoje specifi čnosti, podvrgnuto za-

konima ponude i potražnje na tržištu. Speci-

fi čna pravila struke položaj odvjetništva čini

bitno drukčijim od položaja gospodarskih

djelatnosti na tržištu, čime se ono izdvaja od

pravila koja vladaju u gospodarstvu u kojem

je profi t, uz poštivanje ustavnih načela i pra-

va, osnovni cilj.

Čini mi se da su ta stajališta aktualna,

odnosno još uvijek primjenjiva unatoč

proteku vremena. Danas se, naime, osobito

kad se uzmu u obzir propisi i praksa Europske

1 Narodne novine broj 51/00.

unije, ne može poreći da i odvjetništvo spa-

da u poduzetništvo, ali držim ipak da se ne

može smatrati “klasičnom” gospodarskom

djelatnošću, osobito kad se ima u vidu “roba”

koju nudi: pravna mišljenja, savjeti, zastu-

panje pred sudovima, u kojem se između

odvjetnika i stranke stvara i poseban odnos

povjerenja.

Jer bavljenje odvjetništvom podrazumijeva i

etičnost i moralnost u obavljanju tog posla.

Taj neizostavan dio bavljenja odvjetništvom

inherentan je samo čovjeku, tako da mi je

potpuno nejasno kako netko može pomisliti

da se odvjetnike i usluge i pravna pomoć koju

oni pružaju može zamijeniti umjetnom inte-

ligencijom, tj. robotima. U računalo se kao

medij sasvim sigurno mogu unijeti propisi,

može ga se opskrbiti i nužnim obrascima,

ono može čak i komunicirati s klijentom, ali

nekako ne mogu zamisliti da se između raču-

nala i klijenta razvije odnos povjerenja.

Nameće mi se pitanje kako bi računalo moglo

ispuniti sljedeći zahtjev:

2. Osnovna načela sadržana su u svečanoj pri-

sezi koju svaki odvjetnik daje prije početka

svoje odvjetničke djelatnosti. Ta načela treba-

ju biti sastavnim dijelom svijesti i uvjerenja

svakog odvjetnika.

(...)

5. Pri obavljaju svog poziva odvjetnik se ima

tako ponašati da zadobije i učvrsti povjerenje

svoje stranke i istodobno pravosudnih i dru-

gih tijela pred kojima nastupa.

(...)

7. Svojim ponašanjem odvjetnik mora služiti

kao primjer humanosti, poštovanja ljudskog

dostojanstva i progresivnih nastojanja u pri-

znavanju i ostvarivanju temeljnih ljudskih

prava i sloboda.2

Nesporno je, računala mogu mnogo i trebaju

nam biti od pomoći, ali ona ne mogu zamije-

niti čovjeka, prema tome ne mogu zamijeniti

ni odvjetnika. Možete li zamisliti računalo

kao primjer humanosti, poštovanja i ljudskog

dostojanstva? Ja ne mogu!

Poštovane kolegice i kolege, hvala na pažnji!

2 Kodeks odvjetničke etike, Narodne novine broj 64/07.,

72/08.


Seminar Hrvatske i Američke odvjetničke komore u Zagrebu

Piše: Nataša Barac

izvršna urednica

Hrvatska odvjetnička komora (HOK) i Američka odvjetnička komora (ABA) organizirale su krajem velja-

če u Zagrebu zajednički seminar na kojem se raspravljalo o zanimljivim temama od zajedničkog intere-

sa za hrvatske i američke odvjetnike.

Predstavnici ABA-e u Hrvatsku su došli na visokoj razini: uz predsjednicu Lindu Klein i predsjednicu

Međunarodnog odbora ABA-e Saru Sandford, u Zagrebu su bili i bivša predsjednica i buduća izabrana

predsjednica ABA-e, kao i buduća predsjednica Skupštine ABA-e i Međunarodnog odbora.

HOK i ABA su, kako je u svom uvodnom govoru istaknuo predsjednik HOK-a Robert Travaš, nakon više-

godišnjih kontakata 2014. potpisali a 2016. godine i obnovili ugovor o suradnji. Posjet visokog izaslan-

stva ABA-e Zagrebu kao i zajednički seminar bili su “konkretna realizacija te suradnje”. Na radnom dijelu

seminara u Zagrebu sudjelovali su kao gosti i predsjednici odvjetničkih komora Slovenije i Federacije

Bosne i Hercegovine, Roman Završek i Nikica Gržić.

Predsjednik HOK-a Robert

Travaπ i predsjednica ABA-e

Linda Klein


Pristup odvjetničkim uslugama: rad pro

bono i odvjetničke usluge, pravni savjet-

nici s ograničenim ovlaštenjima, podrška

Komore pružanju odvjetničkih usluga

Panelisti: predsjednica ABA-e Linda Klein i

dopredsjednik HOK-a Mladen Klasić

“Osiguravanja pristupa pravdi temeljna je vri-

jednost odvjetništva i temeljna zadaća ABA-e”,

kazala je na početku svog izlaganja Linda Kle-

in, objašnjavajući da je odvjetništvo u SAD-u

regulirano na saveznoj a ne na nacionalnoj ra-

zini, a glavni ciljevi ABA-e su da služi svojim

članovima i da ojača vladavinu prava.

“Važno nam je i da svim građanima omogu-

ćimo sudjelovanje u pristupu pravdi te stoga

svaki odvjetnik mora godišnje odraditi 50 sati

pro bono za sve one koji si ne mogu priušti-

ti odvjetničke usluge”, rekla je predsjednica

ABA-e, dodajući da je prema američkom za-

konu obavezno pravo na obranu u kaznenim

predmetima. Neke odvjetničke tvrtke daju i

puno više od tih 50 sati pro bono godišnje, a

onda same tvrtke plaćaju svojim odvjetnicima

“Odvjetnice i odvjetnici svuda u demokratskom svijetu osiguravaju ostvarenje ljudskih prava građana

kada zakaže pravni sustav, kada zakaže država”, rekao je u svom govoru Travaš. Američke je goste upo-

znao s položajem odvjetnika u Hrvatskoj, a govorio je i o tome kako je na odvjetništvo utjecao ulazak

Republike Hrvatske u Europsku uniju. Predsjednik HOK-a govorio je i o svemu što hrvatski odvjetnici

daju hrvatskom društvu, posebice kroz zapošljavanje mladih i besplatnu pravnu pomoć te rad u radnim

skupinama za izradu zakona.

“Odvjetništvo ne bi trebalo biti, a i nikada nije bilo zadnje utočište ili zadnja mogućnost za preživljava-

nje. Odvjetništvo je uvijek bio poziv i životno opredjeljenje u koje se investirao trud i potpuni angažman

od napornog vježbeništva do samostalnog odvjetništva. Na tom se putu uz samo pravo naučilo i druge

važne stvari kao što su kolegijalnost, etičnost i slične relikvije prošlosti. Danas i odvjetništvo postaje

žrtva ‘napretka’, globalizacije, robotizacije ali i dehumanizacije”, rekao je predsjednik HOK-a.

“Naša tržišta su neusporediva, naši pravni sustavi koji uvjetuju način našeg rada značajno su različiti,

ali isti smo u osnovi naše profesije, u pružanju pravne pomoći našim klijentima i u stalnoj borbi za oču-

vanje i napredak neovisnog i samostalnog odvjetništva. I tu naša suradnja, prijateljstvo i kolegijalnost

nikada neće prestati već samo može napredovati”, zaključio je svoj govor Travaš.

“Vrlo sam zahvalna što smo danas u Zagrebu i velika nam je čast biti u Hrvatskoj odvjetničkoj komori,

a ovakvi seminari su odlična prilika da učimo jedni od drugih bez obzira na razlike u našim pravnim

sustavima”, kazala je pozdravljajući nazočne predsjednica Međunarodnog odjela ABA-e Sara Sandford.

“Dok smo dogovarali ovaj posjet i seminar, pokušali smo izabrati teme koje će biti zanimljive i hrvatskim

i američkim odvjetnicima, i nadam se da smo u tome uspjeli i da će teme biti zanimljive”, dodala je i

zaključila kako će HOK i ABA i u budućnosti nastaviti svoju dobru suradnju.

Radni dio seminara bio je podijeljen na pet panela, a o svakoj temi, s američkog i hrvatskog stajali-

šta, govorili su predstavnici ABA-e i HOK-a. Predsjednici odvjetničkih komora Slovenije i Federacije

Bosne i Hercegovine ukratko su predstavili i situacije u svojim zemljama. Moderator seminara bio

je odvjetnik Boris Babić.


za te usluge.

U posljednjih 10 godina bitno se povećao broj

onih kojima je u SAD-u potrebna besplatna

pravna pomoć, jer si ne mogu priuštiti odvjet-

nika, pa je tako “svaki treći Amerikanac ispu-

njavao 2014. godine uvjete za pro bono usluge

odvjetnika, a od toga su 70 posto činile žene”,

istaknula je. ABA je najveći pružatelj besplat-

nih odvjetničkih usluga u SAD-u, a “ponekad

nam se čini da će u budućnosti samo bogati

imati mogućnost pristupa odvjetniku”, zaklju-

čila je Linda Klein.

Dopredsjednik HOK-a Mladen Klasić pred-

stavio je sustav besplatne pravne pomoći u

Republici Hrvatskoj, istaknuvši pri tome ve-

liku ulogu hrvatskih odvjetnika koji pružaju

sekundarnu pravnu pomoć, a osim toga kroz

sustav HOK-a osiguravaju potpuno besplatnu

pravnu pomoć socijalno ugroženim osobama,

žrtvama Domovinskog rata, te maloljetnicima.

Hrvatski odvjetnici, kazao je, putem besplatne

pravne pomoći “državi daju svoj rad vrijedan

oko 300.000 eura godišnje”.

“Da hrvatski odvjetnici to ne čine, država bi

morala puno izdašnije pomagati besplatnu

pravnu pomoć, ali oni su riječ ‘besplatno’ shva-

tili doslovno”, istaknuo je.

“U Republici Hrvatskoj političarima su puna

usta vladavine prava i pravne države, a proš-

la Vlada potvrdila je da je u svom mandatu

donijela 800 novih zakona, što baca novo

svjetlo na pravnu sigurnost u državi”, rekao

je Klasić ističući da nijedno pravo nije ap-

solutno.

O toj temi govorili su i predsjednici Odvetniš-

ke zbornice Slovenije i Advokatske/odvjetnič-

ke komore Federacije Bosne i Hercegovine,

Roman Završek i Nikica Gržić. I dok je situ-

acija u Sloveniji vrlo slična situaciji u Hrvat-

skoj, pa slovenski odvjetnici pružaju besplat-

nu pravnu pomoć ugroženim osobama slično

kao i u Hrvatskoj, situacija u Bosni i Hercego-

vini puno je složenija. Daytonski sporazum,

kazao je Gržić, predvidio je vrlo komplicira-

ni pravni sustav koji je kompliciran i onima

koji tamo žive. Odvjetništvo u Bosni i Herce-

govini, nastavio je, nije ustavna kategorija a

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći iz 2008.

godine usvojen je kako bi se zaposlili nezapo-

sleni pravnici.

Rješavanje sporova: aktualni trendovi u

alternativnom rješavanju sporova, medi-

jaciji i arbitraži, te obaveznom mirenju

Panelisti: predsjednica Centra za mirenje

HOK-a Sanja Tafra i predsjednica Skupštine

ABA-e Deborah Enix-Ross

Iako je prvo Arbritražno sudište pri Komori

osnovano još 1853. godine i iako je puno uči-

njeno u popularizaciji alternativnih rješavanja

sporova, u Republici Hrvatskoj još uvijek vlada

dosta veliko nepovjerenje stranaka i odvjetni-

ka u takav način rješavanja sporova, istaknula

je na početku svog izlaganja predsjednica Cen-

tra za mirenje HOK-a Sanja Tafra.

Stranke mogu pristupiti ad hoc arbitraži ili in-

stitucionalnoj arbitraži, nastavila je dodajući

da je rad Stalnog arbitražnog sudišta uređen

Pravilnikom o arbitraži te Zakonom o arbitra-

ži. Godišnje arbitražno sudište zaprima pro-

sječno tridesetak predmeta, a arbitraža s odre-

đenim elementima obvezatnog prisutna je kod

nekih radnih sporova.

Prve inicijative oko promicanja medijacije u

Republici Hrvatskoj potaknute su upravo od

SAD-a, početkom 2000., a prvi Zakon o mi-

renju donesen je 2003. godine. Danas se mi-

renje provodi na sudovima u raznim centrima

i udrugama, a Centar za mirenje pri HOK-u

počeo je s radom 2009. godine.

Deborah Enix-Ross dala je kratak pregled po-

vijesti arbitraže i medijacije u SAD-u. Kako je

kazala, ljudi se u SAD-u odlučuju za arbitražu,


jer je brža i jeft inija od sudskih postupaka iako

je danas ponekad i “arbitraža skupa kao i sud-

ski proces”.

“U SAD-u se doduše još uvijek zna čuti da

‘pravi odvjetnici ne idu na arbitražu’ što je da-

leko od istine”, nastavila je.

U SAD-u svaka savezna država može imati svo-

ja pravila vezana uz arbitražu i medijaciju. Još

jedan važan razlog zbog kojeg se ljudi u SAD-u

odlučuju za arbitražu je to što na taj način žele

izbjeći suđenje pred porotom, a osim toga ame-

rički sudovi su pretrpani i zato su važni alterna-

tivni načini rješavanja sporova, kazala je Debo-

rah Enix-Ross, dodajući da jedan dio stranaka

često privlači i to što u arbitraži nema žalbe, dok

druge stranke vole upravo taj dio sudskog po-

stupka u kojem imaju pravo na žalbu.

Alternativno pružanje odvjetničkih uslu-

ga: novi pristupi odvjetničkim uslugama,

uključujući i odvjetničke usluge putem

interneta i neregulirane odvjetničke us-

luge

Panelisti: član Stručnog vijeća Odvjetničke

akademije HOK-a Lovro Kovačić i dopred-

sjednik Međunarodnog odjela ABA-e Cecil

Chung

Odgovornost odvjetnika ključna je riječ kada

govorimo o toj temi, a u Hrvatskoj su se nedav-

no pojavili određeni servisi koji su nudili mo-

gućnost pružanja pravnih usluga bez fi zičkog

kontakta, rekao je Kovačić.

HOK smatra da takvo pružanje pravnih usluga

nije dozvoljeno, istaknuo je navodeći koji član-

ci Statuta HOK-a i Kodeksa odvjetničke etike,

ali i Zakona o odvjetništvu, to onemogućuju.

“HOK je, nakon pojave tih servisa, poslao upo-

zorenje svim odvjetnicima kako registracija i

suradnja s on-line servisima nije dozvoljena,

te da se u protivnome izvrgavaju mogućnosti

pokretanja disciplinskih postupaka”, rekao je

Lovro Kovačić.

Moderne tehnologije nude razne mogućnosti,

ali za sada je HOK prema tim uslugama zauzeo

takav stav, nastavio je zaključivši kako “treba

naći načina da se nađu nova rješenja”.

“Tehnologija danas sve više napreduje i ne

može se zaustaviti. Nekada su odvjetnici gubili

sate i dane pregledavajući i prelistavajući stoti-

ne dokumenata, a uz današnju tehnologiju to

je sve bitno brže i lakše”; kazao je na početku

svog izlaganja Cecil Chung, koji je predstavio

ovu temu s pozicije SAD-a ali i Južne Koreje iz

koje dolazi.

Na internetu se danas mogu pronaći obrasci

koji strankama pomažu da sami sebe zastupa-

ju, a mogu pronaći i razne upute o tome, kazao

je.

“Tehnologiju ne možemo zaustaviti, ali mora-

mo odlučiti hoćemo li ju iskoristiti u svoju ko-

rist”, istaknuo je dodajući kao jednu od pred-

nosti moderne tehnologije to što odvjetnik

danas putem svoje internetske stranice prak-

tički može raditi diljem svijeta.

“Ta tema otvara puno pitanja i ja nemam poj-

ma kako na sve njih odgovoriti. Za stranke je

sigurno jako dobro da imaju mogućnost izbo-

ra, ali uvijek moramo misliti na to da odvjet-

ništvo nije samo forma, već da je tu riječ i o

odgovornosti”, zaključio je Cecil Chung.

U raspravu o toj temi uključio se i predsjednik

HOK-a Robert Travaš koji je objasnio zašto je

HOK zauzeo stajalište koje neki smatraju kon-

zervativnim.

“Mi znamo da nećemo pobjeći od tehnologije,

ali na ovaj način želimo našim kolegama dati

vremena da se prilagode novim uvjetima rada

i na taj način za sada zaštiti naše članstvo”, ka-

zao je.

Odvjetnici u Bosni i Hercegovini za sada se

nisu suočili s tim problemom, iako je zamije-

ćen problem pružanja prikrivene pravne uslu-


ge kroz npr. revizorske tvrtke ili osiguravajuće

kuće, kazao je Nikica Gržić, predsjednik Advo-

katske/Odvjetničke komore Federacije Bosne i

Hercegovine.

“Slovenija stoji na sličnom stajalištu kao i Hr-

vatska. Moramo promijeniti načine na koje

pružamo odvjetničke usluge, ali pritom mora-

mo osigurati da stranke dobiju dobru uslugu,

jer odvjetnici su odgovorni za usluge koje pru-

žaju”; rekao je predsjednik Odvetniške zborni-

ce Slovenije Roman Završek.

Police osiguranja i obveze: komparativna

rasprava o osiguranju od odvjetničke

odgovornosti u Hrvatskoj, SAD-u i šire

sima na temu osiguranja od odvjetničke odgo-

vornosti, jednostavnom matematikom može

zaključiti da je osiguranje odvjetnika dobar

posao u Hrvatskoj.

“Očekujemo pojednostavljenje ugovornog

odnosa između odvjetnika i osiguravatelja na

način da se osiguravajuća društva ekskulpiraju

samo u slučaju namjere i prijevare osiguranika

ili preciznije određivanje defi nicije krajnje ne-

pažnje”, zaključio je Vukić.

“U SAD-u nema obaveznog osiguranja za od-

vjetnike, odnosno takvo obavezno osigura-

nje ima samo jedna američka savezna država

– Oregon, u kojoj su odvjetnici osigurani na

iznos od 300.000 dolara”, rekao je Steven Rich-

man dodajući da ABA ima Stalni odbor za

zaštitu stranaka koji bi trebao “pokriti” štetu

nastalu “nepoštenim ponašanjem odvjetnika”.

Što je cilj osiguranja odvjetnika, ako je to

osiguranje jeft ino i beskorisno?, upitao se

Richman. On je međutim kazao kako stranke

u SAD-u predmnijevaju da su odvjetnici osi-

gurani, što zna stvoriti problem.

“O tom se pitanju u SAD-u vodi rasprava, za

sada bez rezultata, jer u SAD-u ništa nije jed-

nostavno”; zaključio je svoje izlaganje Richman.

Povjerljivost komunikacije odvjetnika i

stranke: komparativna rasprava o povjer-

ljivosti komunikacije odvjetnika i stranke

u Hrvatskoj, SAD-u i šire

Panelisti: dopredsjednik HOK-a Zoran Vu-

kić i izabrani budući predsjednik Međuna-

rodnog odbora ABA-e Steven Richman

“U Hrvatskoj se 1994. prvi puta uvodi obave-

zno osiguranje odvjetnika od odgovornosti, a

prema Zakonu o odvjetništvu osigurani mo-

raju biti samostalni odvjetnici, odvjetnik član

odvjetničkog društva i odvjetnik koji radi u

društvu”, rekao je Zoran Vukić. Osiguranje se

ne odnosi na odštetne zahtjeve “zbog namjere,

grube nepažnje i prijevare ugovaratelja osigu-

ranja ili osiguranika”, upozorio je Vukić.

Međutim, postavlja se pitanje, nastavio je, što

je osigurani slučaj i tko je osiguranik, jer od-

vjetnicima ne treba “osiguranje od pada sate-

lita na kancelariju”, pa se iako osiguravajuće

kuće ne žele dati podatke o isplaćenim izno-

Panelisti: predsjednik Odvjetničkog zbora

Zagreb Josip Šurjak i izabrana buduća pred-

sjednica ABA-e Hilarie Bass


“Bez primjene instituta odvjetničke tajne i

povjerljivog odnosa između stranke i odvjet-

nika nema vladavine prava ni pravne države”,

kazao je u sklopu ovog panela predsjednik

Odvjetničkog zbora Zagreb Josip Šurjak isti-

čući da je ugrožavanje odvjetničke tajne na-

pad na demokraciju i društvo.

U Europskoj uniji, nastavio je, postoji želja

za standardizacijom poštivanja odvjetničke

tajne, a odvjetnici su se izborili da ne moraju

odavati svoje izvore. U Hrvatskoj je odvjet-

nička tajna regulirana Zakonom o odvjet-

ništvu, a o tome govori i Kodeks odvjetničke

etike.

Međutim u praksi, rekao je Šurjak, to pitanje

može biti delikatno, te se kolegama odvjetni-

cima često savjetuje da dobiju precizne upute

od stranaka o tome što smiju reći a što ne.

Koncept tajnog odnosa između stranke i od-

vjetnika primjenjuje se u SAD-u otkako je u

zemlji uvedena demokracija i temelji se na

konceptu da je u javnom interesu činjenica da

stranka smije sve reći odvjetniku bez straha

da će nešto biti otkriveno, kazala je, objaš-

njavajući situaciju u SAD-u, izabrana buduća

predsjednica ABA-e Hilarie Bass, dodajući da

taj odnos tajnosti između odvjetnika i njego-

ve stranke ostaje zauvijek čak i nakon smrti

stranke.

Međutim velike su razlike među američkim

saveznim državama o tome što je pokriveno

odvjetničkom tajnom (posebice što se tiče

pranja novca), a u ABA-i također postoje ra-

zličita mišljenja i vlada zabrinutost da bi od-

vjetnik mogao biti odgovoran u slučaju da

njegova stranka počini neki zločin.

Slovenski odvjetnik Pavle Pensa veliki je dio

svog izlaganja posvetio pretragama odvjet-

ničkih ureda, jer slovenski Zakon o odvjet-

ništvu nema odredbu koja bi propisivala pod

kojim uvjetima bi se mogla izvršiti pretraga

odvjetničkog ureda ili odvjetnika. Zbog toga

je Ustavni sud Republike Slovenije u jednoj

svojoj odluci izrazio mišljenje da je pretraga

odvjetnika i odvjetničkog ureda podložna

odvjetničkoj tajni, te da se u nalogu za pre-

tragu mora točno odrediti predmet pretrage

i uvijek paziti na čuvanje odvjetničke tajne.

“Vrlo sam zahvalna što smo danas u Zagrebu i velika nam je čast biti u Hrvatskoj

odvjetničkoj komori, a ovakvi seminari su odlična prilika da učimo jedni od drugih

bez obzira na razlike u našim pravnim sustavima”, kazala je pozdravljajući nazočne

predsjednica Međunarodnog odjela ABA-e Sara Sandford.


“Veze između Sjedinjenih Američkih Država i

Republike Hrvatske vrlo su jake, a ovakve raz-

mjene iskustva i znanja jako su korisne i zantno

utječu na te odnose. Želim vam puno uspjeha

u radu i nastavak dobre suradnje između Hr-

vatske odvjetničke komore i Američke od-

vjetničke komore”, kazala je pozdravljajući

nazočne američka veleposlanica u Republici

Hrvatskoj Julieta Valls Noyes.

Američka odvjetnička komora osnovana je 1878. godine i jedna je od najstarijih profesionalnih or-

ganizacija na svijetu, a danas je, s više od 400.000 članova, jedna od najvećih odvjetničkih komora u

svijetu.

Hrvatska odvjetnička komora i ABA sklopile su 2014.

godine ugovor o suradnji, a 2016. taj je ugovor obnovljen.

Ugovor, uz ostalog, omogućuje uspostavljanje uvjeta za

suradnju na razvijanju zajedničkih projekata, mogućnost

razmjene i usavršavanja te razmjenu informacija pravne,

tehničke i društvene prirode, a pruža i mogućnost hrvatskim

odvjetnicima da se pridruže Međunarodnom odjelu ABA-e.


Kako funkcionira pravosudni sustav u Republici Hrvatskoj?Predstavnici Hrvatske odvjetničke komore –

predsjednik Robert Travaš, dopresjednik Mla-

den Klasić i glavna tajnica Ingrid Mohorovičić

Gjanković – te visoko izaslanstvo Američke

odvjetničke komore održali su u Zagrebu i niz

vrlo zanimljivih razgovora s najvišim pred-

stavnicima pravosuđa u Republici Hrvatskoj

kako bi predstavnici ABA-e stekli uvid u sta-

nje hrvatskog pravosuđa, o tome kako sustav

funkcionira i koje su njegove prednosti i mane.

Razgovori na najvišim razinama održani su

tijekom dva dana na Vrhovnom i Ustavnom

sudu Republike Hrvatske, u Ministarstvu pra-

vosuđa, te na Pravnom fakultetu i u Hrvatskoj

gospodarskoj komori.

Na Vrhovnom sudu primili su ih Ana Gara-

čić, zamjenica predsjednika Vrhovnog suda, i

Đuro Sessa, sudac Vrhovnog suda i predsjed-

nik Udruge hrvatskih sudaca, koji su im govo-

rili o radu Suda, broju predmeta na Vrhovnom

sudu i načinu rada.

Ana Garačić objasnila je američkim kolegama

da Vrhovni sud Republike Hrvatske ima 43

suca (trenutačno ih radi 36), Kazneni i građan-

ski odjel te odjel za praćenje sudske prakse. U

posljednjih osam godina, kazala je, Vrhovni

sud uspio je znatno smanjiti veliki broj nerije-

šenih slučajeva.

“Vrhovni sud Republike Hrvatske jedan je od

rijetkih sudova Europske unije koji objavljuje

sve svoje odluke na internetu, i to vrlo brzo. Te

su odluke dostupne svima i to besplatno, a to je

jako važno zbog ujednačavanja sudske prakse”,

kazao je Sessa.

Predstavnike ABA-e zanimalo je koliko se u

Hrvatskoj primjenjuje arbitraža, kao i kakva je

Zajednička fotografi ja

izaslanstva ABA-e s

prredsjednikom HOK-a

Robertom Travašem i glavnom

tajnicom HOK-a Ingrid

Mohorovičić Gjanković


Predsjednik Odvjetničke akademije HOK-a Mladen Suče-

vić predstavio je izaslanstvu ABA-e rad Odvjetničke aka-

demije koja se brine za stalno obrazovanje odvjetnika.

Odvjetnička akademija, rekao je Mladen Sučević, osnova-

na je 2006. godine kada smo shvatili da nećemo sudjelova-

ti u radu osnovane Pravosudne akademije.

Odvjetnička akademija surađuje sa sucima svih sudova, s

profesorima, odvjetnicima i drugim dionicima pravosud-

nog sustava u Republici Hrvatskoj, te organizira edukaci-

Predsjednica

Republike Hrvatske

Kolinda Grabar-

Kitarović primila

je u svom uredu

predsjednika HOK-a

Roberta Travaša,

predsjednicu

ABA-e Lindu

Klein, predsjednicu

Međunarodnog odjela

ABA-e Saru Sandford

i bivšeg predsjednika

HOK-a Marijana

Hanžekovića te se

s njima zadržala u

kraćem razgovoru.

situacija s neovisnošću sudaca, te koliki je postotak žena

na sudovima.

Na sastanku u Ministarstvu pravosuđa, na kojem su uz

ministra Antu Šprlju bili i državne tajnice Maja Grubišin

i Sanja Mišević te voditelji odjela, najviše je riječi bilo o

reformi pravosuđa te stanju pravosuđa u Republici Hr-

vatskoj. Ministar i njegovi suradnici govorili su i o dobroj

suradnji s HOK-om, te o tome kako će vratiti poljuljanu

vjeru hrvatskih građana u pravosudni sustav.

Ustavni sud Republike Hrvatske zalaže se za unapređiva-

nje univerzalnih vrijednosti prava i za neovisnost odvjet-

ništva, kazao je predstavnicima HOK-a i ABA-e pred-

sjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović koji je goste

dočekao sa svojom zamjenicom Snježanom Bagić.

Snježana Bagić u svojoj je prezentaciji predstavila rad

Ustavnog suda od njegova osnutka 1964. godine, a goste je

posebno zanimalo koja vrsta slučajeva dolazi pred Ustavni

sud. Kao primjer Miroslav Šeparović naveo je slučaj za-

brane ili dozvole pobačaja, koji se nalazi pred Ustavnim

sudom već 26 godina, ali odluka je bila objavljena upravo

u tjednu boravka izaslanstva ABA-e u Zagrebu.

Obrazovanje budućih odvjetnika i njihova priprema za

budućnost bile su glavne teme razgovora na Pravnom fa-

kultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje su domaćini bili dekani-

ca Dubravka Hrabar i prodekan za međunarodnu suradnju

Davor Derenčinović. Predstavnike ABA-e, među kojima je

bilo i onih koji predaju na američkih pravnim fakultetima,

zanimalo je koliko studenata upisuje pravne studije u Re-

publici Hrvatskoj, kako su studiji zamišljeni te što se doga-

đa sa studentima nakon diplome.

Najveći problem, smatraju Dubravka Hrabar i Davor De-

renčinović, nije u broju studenata već u zatvorenom prav-

nom sustavu u Republici Hrvatskoj, u kojem nema fl uktu-

acije iz npr. odvjetništva u sudstvo, a često se događa i da

je odvjetništvo jedina mogućnost mladima da nađu posao.

Dopredsjednik Hrvatske gospodarske komore Želimir

Kramarić govorio je o gospodarskoj klimi u Hrvatskoj i ka-

zao da je veliki problem to što tržište rada nije povezano

sa sustavom obrazovanja. O drugoj važnoj temi – arbitraži

– govorili su predsjednik i potpredsjednik stalnog arbitraž-

nog sudišta pri HGK-u Mihajlo Dika i Hrvoje Sikirić.

Iako arbitražni sud pri HGK-u postoji već 164 godine, ar-

bitraža u Hrvatskoj nije toliko razvijena i popularna kao

što je to slučaj u SAD-u, kazao je Mihajlo Dika ističući da

je arbitražni sud pri HGK-u namijenjen i domaćoj i među-

narodnoj arbitraži.

ju i predavanja za sve odvjetnike u Hrvatskoj i to u svih 16

odvjetničkih zborova. Edukacija i predavanja pokrivaju sve

izmjene starih zakona, nove zakone, te sudsku praksu ne

samo hrvatskih sudova već i sudova Europske unije, rekao

je Sučević.

“Nakon što je HOK osnovao svoju Odvjetničku akademiju,

to su prema našem modelu učinile i sve druge zemlje bivše

Jugoslavije i na to smo ponosni”, zaključio je.


Visoko izaslanstvo Kirgistana u Hrvatskoj odvjetničkoj komoriDopredsjednik HOK-a Mladen Klasić primio je

krajem veljače u Hrvatskoj odvjetničkoj komo-

ri izaslanstvo Kirgistana koje je boravilo u stu-

dijskom posjetu Hrvatskoj. U izaslanstvu, koje

je predvodio član kirgiskog Parlamenta, bili su

odvjetnici, predstavnici radne skupine za izra-

du reforme pravosuđa, predstavnici Vrhovnog

suda i ministarstva pravosuđa, te predstavnici

civilnog društva.

Dopredsjednik HOK-a goste je upoznao s os-

novnim podacima o HOK-u, te im prezentirao

što sve HOK radi, kako se fi nancira, što sve fi -

nancira iz odvjetničkih članarina te koji su pro-

blemi u pravosuđu u Republici Hrvatskoj.

“Hrvatska odvjetnička komora jako je decen-

tralizirana, u Hrvatskoj ima 16 odvjetničkih

zborova, svaki od njih ima svoj dio članarine i

zborovi fi nanciraju neku specifi čnu aktivnost.

Svaki član HOK-a dobiva i redovito dopunsko

obrazovanje kroz predavanja i edukacije, što je

posebno važno otkako je Hrvatska ušla u Eu-

ropsku uniju, zbog pripreme oko 140 tisuća

stranica novih propisa”, rekao je Mladen Klasić.

Svaki mjesec, nastavio je, u HOK se upisuje

novih tridesetak odvjetnika, a odvjetništvo je

često jedina mogućnost zapošljavanja mladih,

a ne njihov odabir i dugogodišnja želja.

Izaslanstvo Kirgistana zanimala je uloga od-

vjetnika u strateškom planiranju reforme, na-

čin na koji predstavnici HOK-a sudjeluju u rad-

nim skupinama za promjenu zakona, besplatna

pravna pomoć, izmjene Zakona o odvjetništvu,

obrazovanje koje organizira HOK-a te suradnja

HOK-a i Ministarstva pravosuđa.

Kirgistan, zemlja u središnjoj Aziji s nešto više

od pet i pol milijuna stanovnika, nezavisnost

je stekla 1991. godine. U Kirgistanu je još u

sovjetsko doba postojala odvjetnička komora,

Piše: Nataša Barac

izvršna urednica

a 2015. godine osnovana je nova odvjetnička

komora “Advokatura”, koja okuplja oko tisuću

odvjetnika (od njih dvije tisuće koliko ih u ze-

mlji djeluje). U svim većim gradovima, kao i u

Hrvatskoj, djeluju odvjetnički zborovi, a u ze-

mlji se trenutačno provodi velika reforma pra-

vosuđa što je izaslanstvu Kirgistana bio jedan

od razloga dolaska u Hrvatsku.


www.curia.europa.eu

Mediji i informiranje

Sud Europske unije /17

Presude u predmetima C-484/15 i C-551/15

Pula Parking d.o.o./Sven Klaus Tederahn

, , ni u smislu Uredbe o

europskom nalogu ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i

te se ne mogu

C-484/15

hrvatski je odvjetnik koji je javno u podnio ovrhe protiv jednog od svojih klijenata, Slavena Gajera, jer potonji nije podmirio dugovanje za

pravne usluge. Na temelju tog prijedloga j je i koje je klijent nije podnio prigovor.

I o ovrsi izda potvrdu o 1. Prema toj

.

odbio je izdati potvrdu s obrazlo da se predmetna , on je

predmet proslijedio Op sudu u Novom Zagrebu Stalnoj i u Samoboru (Hrvatska). Potonji je Sudu postavio pitanje li pojam , koji se upotrebljava u Uredbi, i javne

(prvi dio pitanja) te izdati ( ).

C-551/15

Pula Parking, (Hrvatska), osigurava upravljanje naplatnim javnim ima u tom gradu. Svena Klausa Tederahna

izdane mu . koje toj

Tederahn .

No, Tederahn om sudu u Puli-Pola (Hrvatska).

stvarima2 (prvo pitanje) te jesu li j , m postupcima

, u smislu te uredbe (drugo pitanje).

1 Uredba

svezak 3., str. 172.) 2 Uredba (EU) br.

poglavlje 19., svezak 11., str. 289.; ispravci u SL 2014., L 160, str. 40. i SL 2016., L 202, str. 57.)

»LANCI I RASPRAVE 39 Odvjetnik 3 - 4 - 2017.

Povezana društva i institut ustupanja radnika1. Povezana društva

1.1 Pojam povezanih društava

U suvremenom poslovanju u pravilu su trgo-

vačka društva statusnopravno i gospodarski

samostalna, međutim u praksi su sve češći

slučajevi u kojima dolazi do povezivanja

društava kapitala.

Povezana društva (engl. related enterprises,

njem. verbundene Gesellschaft en) pravno su

samostalna društva koja su međusobno po-

vezana kapitalom ili poduzetničkim ugovo-

rima između kojih postoji određen stupanj

ovisnosti.

Problematika povezanih društava eksplicit-

no je uređena u njemačkom, slovenskom i

hrvatskom pravu, dok je to izostalo u fran-

cuskom i engleskom pravu koje polazi od

određenih općih pravnih instituta.1

U Europskoj uniji materija prava poveza-

nih društava posredno je harmonizirana

Sedmom smjernicom o konsolidaciji godiš-

njih financijskih izvješća iz 1983. godine,

koja uređuje obvezu vladajućeg društva za

objedinjavanjem godišnjih financijskih iz-

vješća vladajućeg i svih ovisnih društava,

te Trinaestom smjernicom o ponudama za

preuzimanje dioničkih društava iz 2004.

godine, koja uređuje obvezu društva stje-

catelja kontrolnog paketa dionica za dava-

njem ponude za preuzimanje ostalih dio-

nica ciljanog društva koje drže manjinski

dioničari.2

1 Jurić, D., Transparentnost statusnih i financijskih odnosa

povezanih društava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučili-

šta u Rijeci, vol. 27., br. 2., 2006., str. 639.-640.

2 Horak H., Dumančić, K., Pecotić Kaufman, J., Uvod u

europsko pravo društava, Školska knjiga, Zagreb, 2010.,

Razlozi zakonskog reguliranja povezanih

društava u hrvatskom pravu očituju se u:

– zaštiti ovisnog društva

– zaštiti vjerovnika

– zaštiti manjinskih vanjskih dioničara/čla-

nova

– zaštiti vladajućeg društva i njegovih ma-

njinskih dioničara.3

Razlozi za povezivanje društava kapitala u

suvremenim uvjetima poslovanja naročito

se ogledaju u sljedećim poslovnim ciljevima:

– fi skalna prednost i podjela rizika

– ostvarenje veće racionalizacije kao i lakše

upravljanje

– proširenje izvora fi nanciranja

– diktiranje uvjeta na tržištu i sprječavanje

uzajamne konkurencije između povezanih

društava

– poduzimanje efi kasnijih mjera za pobolj-

šanje prodaje proizvoda i vršenje usluga

na svjetskom tržištu

– postizanje povoljnijeg položaja povezanih

društava kako u državi sjedištu tako i na

globalnom tržištu.

1.2 Vrste povezanih društava

Povezana društva pravno su samostalna

društva koja u međusobnom odnosu mogu

stajati kao:

1) društvo koje u drugome društvu ima ve-

ćinski udjel ili većinsko pravo u odluči-

vanju

2) ovisno i vladajuće društvo

str. 364. i 388.

3 Mlikotin Tomić, D., Horak, H., Trgovačko pravo – druš-

tva, Školska knjiga, Zagreb, 2009., str. 174.

Piše: dr. sc. Dragan

Zlatović, prof. v. š.,

pročelnik Upravnog odjela Veleučilišta u

Šibeniku

»LANCI I RASPRAVE40 Odvjetnik 3 - 4 - 2017.

3) društva koncerna

4) društva s uzajamnim udjelima

5) društva povezana poduzetničkim ugovo-

rima.

Temelj povezivanja društava može biti kapi-

tal odnosno poduzetnički ugovor.4

Kod povezanih društava vladajuće društvo

dobiva značajne ovlasti u odnosu na ovisna

društva te utječe na njihovo poslovanje, što

može dovesti do ugrožavanja načela pravne

samostalnosti trgovačkog društva i načela

očuvanja temeljnog kapitala društva.

Zakon o trgovačkim društvima (ZTD) po-

vezana društva defi nira kao pravno samo-

stalna društva koja u međusobnom odnosu

mogu stajati kao:

– društvo koje u drugome društvu ima ve-

ćinski udjel ili većinsko pravo u odlučiva-

nju

– ovisno i vladajuće društvo

– društvo koncerna

– društva s uzajamnim udjelima

– društva povezana poduzetničkim ugovo-

rima.

1.2.1. Društvo s većinskim udjelom i

društvo s većinskim pravom odlučivanja

u drugome društvu

Većinsko sudjelovanje u drugom društvu

moguće je prema ZTD-u kada jedno društvo

ima većinu udjela u drugom društvu i kada

jedno društvo ima u drugom društvu većin-

sko pravo odlučivanja.5

Prema odredbi čl. 474. ZTD-a, ako jedno

društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo

odlučivanja u drugome pravno samostalno-

me društvu (većinsko sudjelovanje), smatra

se da se to drugo društvo nalazi u većinsko-

me sudjelovanju, a prvo društvo je društvo s

većinskim sudjelovanjem u njemu.

Koliki udjel pripada jednome društvu odre-

đuje se kod društava kapitala na temelju od-

4 Slakoper, Z., Buljan, V., Trgovačka društva prema Zako-

nu o trgovačkim društvima i domaćoj i inozemnoj sud-

skoj praksi, TEB – Poslovno savjetovanje, Zagreb, 2010.,

str. 519.

5 Petrović, S., Ceronja, P., Osnove prava društava, šesto

izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet Sveuči-

lišta u Zagrebu, Zagreb, 2010., str. 209.

nosa nominalnog iznosa udjela koji mu pri-

pada prema ukupnome temeljnome kapitalu

drugoga društva, a ako je to društvo izdalo

dionice bez nominalnog iznosa – brojem tih

dionica koje mu pripadaju. Vlastite udjele

društva treba odbiti od temeljnog kapitala.

S vlastitim udjelima društva izjednačuju se

udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih

drži za račun toga društva.

Koji broj glasova u skupštini društva pripada

nekom društvu, određuje se prema odnosu

broja glasova kojima se ono može koristiti

na temelju udjela koji mu pripadaju, prema

ukupnom broju svih glasova. Od ukupnog

broja glasova moraju se odbiti glasovi koji

pripadaju vlastitim udjelima i udjelima koje

netko drugi drži za račun tog društva.

Kao udjeli koji pripadaju društvu računaju

se i oni udjeli koji pripadaju društvu koje je

o njemu ovisno ili koje za njegov račun, ili za

račun društva koje je o njemu ovisno, drži

netko drugi, a ako društvo pripada trgovcu

pojedincu i udjeli koji inače ulaze u njegovu

imovinu.

1.2.2 Ovisno i vladajuće društvo

U smislu odredbe čl. 475. ZTD-a, ovisno je

društvo pravno samostalno društvo na koje

neko drugo društvo (vladajuće društvo)

može imati neposredno ili posredno prevla-

davajući utjecaj.6

Pretpostavlja se da je društvo koje se nalazi

u većinskom sudjelovanju ovisno o društvu

koje u njemu ima većinski udjel.

Smatra se da neko društvo može imati pre-

vladavajući utjecaj u drugome društvu ako

kao dioničar ili član društva ima pravo iza-

brati odnosno imenovati i opozvati imeno-

vanje, odnosno razriješiti većinu članova

uprave, odnosno većinu izvršnih direkto-

ra ili članova nadzornog odbora odnosno

upravnog odbora društva ili na temelju spo-

razuma sklopljenog s drugim dioničarima

ili članovima tog društva ima kontrolu nad

većinom glasačkih prava u društvu.

6 Gorenc, V., Trgovačko pravo – društva, Školska knjiga,

Zagreb, 1996., str. 455.


1.2.3.Koncern i koncernsko društvo

1.2.3.1. Pojam koncerna

Koncern je reguliran odredbom čl. 476.

ZTD-a.

O koncernu se govori u situacijama kada se

vladajuće i jedno ili više ovisnih društava

objedine jedinstvenim vođenjem od strane

vladajućega društva. Naime, ako se vladaju-

će i jedno ili više ovisnih društava objedine

jedinstvenim vođenjem od strane vladajućeg

društva, ona čine koncern, a pojedinačna

društva su društva koncerna. Smatra se da

su jedinstvenim vodstvom objedinjena druš-

tva među kojima je sklopljen ugovor o vođe-

nju poslova društva (članak 479. ZTD-a) ili

od kojih se jedno društvo priključuje drugo-

me (članak 503. ZTD-a). Pretpostavlja se da

ovisno i vladajuće društvo čine koncern.7

Ako su pravno samostalna društva, a da

jedno nije ovisno o drugome, spojena za-

jedničkim vođenjem, ona čine koncern, a

pojedinačna društva su društva koncerna.

Dakle, koncern nije pravna osoba ili novi

oblik trgovačkog društva, ali u sklopu kon-

cerna sva su društva pravne osobe. Koncern

predstavlja takvu vrstu povezanih društava

kod kojeg su dva ili više pravno samostalnih

trgovačkih društava povezana jedinstvenim

vođenjem poslova (čl. 476. ZTD-a).

U gospodarskom smislu, koncern predstavlja

jedinstveni gospodarski subjekt, jer se podu-

zetničko planiranje obavlja za cijeli koncern,

a ne za pojedina društva koncerna.

Pod jedinstvenim vođenjem podrazumijeva

se vođenje poslova više trgovačkih društava

od strane istih osoba, a ta trgovačka druš-

tva smjeraju postizanju jednog nadređenog

cjelovito-poduzetničkog interesa, na način

kako je to postavljeno u pogonskim odjeli-

ma u okviru jednog jedinstvenog planiranja

trgovačkih društava. Pritom je za postojanje

jedinstvenog vođenja dovoljno ostvarivanje

jedinstvenog organiziranja i fi nanciranja

djelatnosti trgovačkih društava.8

Načini nastanka koncerna su različiti:

7 Brčić, G., Trgovačko pravo, RRIF Plus, Zagreb, 2004., str.

69.-70.

8 Mlikotin Tomić, D., Horak, H., op. cit., str. 181.

– postojeće trgovačko društvo osnuje novo

trgovačko društvo na koje će prenijeti dio

svoje imovine i određene djelatnosti

– slučaj kada jedno trgovačko društvo pre-

uzima dionice, odnosno udjele u drugim

društvima od njihovih dotadašnjih članova

– sklapanjem ugovora o vođenju poslova

društva, kada taj ugovor najčešće slijedi na-

kon već postojeće povezanosti društava ka-

pitala.

1.2.3.2.Vrste koncerna

Mogu postojati sljedeće vrste koncerna:

– stvarni koncern

– ugovorni koncern

– priključena društva.

Stvarni koncern postoji kada među društvi-

ma postoji jedinstveno i zajedničko vođenje.

Vladajuće društvo to provodi na temelju po-

sjedovanja većinskog kapitala. Kriterij ovi-

snosti postoji kada vladajuće društvo radi

poslove fi nanciranja, planiranja, imenuje i

smjenjuje upravu, zapošljava radnike.

Ugovorni koncern nastaje kada postoji ugo-

vor o vođenju poslova društva – poduzetnič-

ki ugovor u društvu.

Priključenje predstavlja potpunu gospodar-

sku integraciju jednog društva kapitala (pri-

ključeno društvo) u drugo društvo kapitala

(glavno društvo), u kojoj oba društva zadr-

žavaju pravnu samostalnost. Priključena

društva nastaju kada skupština društva do-

nese odluku o priključenju drugom društvu

ako sve dionice odnosno jedan udjel u druš-

tvu drži buduće glavno društvo.

Pretpostavke za priključenje trgovačkih dru-

štava utvrđene su u ZTD-u i očituju se u slje-

dećim odrednicama:

– priključeno društvo i glavno društvo mo-

raju biti društva kapitala (dioničko društvo

ili društvo s ograničenom odgovornošću)

– glavno društvo mora biti društvo kapitala

sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, jer ono

odgovara vjerovnicima za obveze priključe-

nog društva

– buduće glavno društvo mora držati naj-

manje 95 % udjela budućeg priključenog

društva


– odluku o priključenju donose skupštine

budućeg glavnog i priključenog društva.

Oblici priključenja prema ZTD-u su:

a) redovito priključenje – kad glavno društvo

drži sve udjele u priključenom društvu

b) priključenje odlukom većine – kad vla-

dajuće društvo drži više od 95 % udjela u

priključenom društvu.9

Kod redovitog priključenja, prema odred-

bi čl. 503. ZTD-a, glavna skupština dionič-

kog društva, odnosno skupština društva s

ograničenom odgovornošću, može donijeti

odluku o priključenju društva drugome di-

oničkom društvu ili društvu s ograničenom

odgovornošću čije je sjedište u Republici

Hrvatskoj (glavnome društvu), ako sve di-

onice društva, odnosno jedini udjel u druš-

tvu, drži buduće glavno društvo. Odluka o

priključenju pravovaljana je ako se s njome

suglasi skupština budućega glavnog društva.

Odluka o davanju suglasnosti donosi se gla-

sovima koji predstavljaju najmanje tri četvr-

tine temeljnog kapitala zastupljenog u skup-

štini društva pri donošenju odluke. Statutom

se može predvidjeti da je za to potrebna veća

većina, a može se zahtijevati i ispunjenje

dodatnih pretpostavki. Uprava, odnosno

izvršni direktori i predsjednik nadzornog

odbora ako ga društvo ima priključenog

društva, moraju podnijeti prijavu za upis

priključenja u sudski registar u kojemu je

ono upisano. U prijavi se mora navesti tvrt-

ka glavnog društva. Prijavi se prilažu odluka

skupštine glavnog društva o davanju sugla-

snosti za priključenje, zapisnik sa skupštine

koja je donijela odluku o priključenju, njego-

vi prilozi u originalu ili u javno ovjerenom

prijepisu ili preslici, te izjava uprave, odno-

sno izvršnih direktora, da odluka o priklju-

čenju nije pobijana ili da je pobijanje pravo-

moćno odbijeno.

Društvo je priključeno glavnom društvu

upisom priključenja u sudski registar na či-

jem je području sjedište društva koje se pri-

ključuje. Nakon upisa priključenja u sudski

registar nedostaci u odluci o priključenju ne

9 Ledić, D., Pravo društava i trgovačko pravo – ogledi, Pravni

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2002., str. 156.

utječu na valjanost provedenog priključenja.

Uklanjanje tog učinka upisa ne može se tra-

žiti kao naknada štete.

Prema odredbi čl. 504. ZTD-a, do priklju-

čenja društava može doći i odlukom većine.

Naime, skupština dioničkog društva, odno-

sno društva s ograničenom odgovornošću,

može donijeti odluku o priključenju druš-

tva drugome dioničkome društvu, odnosno

društvu s ograničenom odgovornošću koje

ima sjedište u Republici Hrvatskoj, i onda

kada dionice društva, odnosno uddjel u

društvu u ukupnom iznosu koji čini deve-

deset i pet posto (95 %) temeljnog kapitala

društva drži buduće glavno društvo. Vlastite

dionice i dionice, odnosno udjeli, koje netko

drugi drži za račun društva odbijaju se od te-

meljnog kapitala društva.

1.2.4. Društva s uzajamnim udjelima

Društva s uzajamnim udjelima su društva

kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

koja su povezana tako da svako društvo ima

više od četvrtine udjela u drugome društvu.

Za utvrđenje pripada li nekome društvu više

od četvrtine udjela u drugome društvu pri-

mjenjuju se odredbe članka 474. stavka 2. i 4.

ZTD-a.10

Ako jednome od društava s uzajamnim

udjelima pripada većinski udjel u drugome

društvu, ili ako jedno društvo može imati

neposredno ili posredno vladajući utjecaj na

drugo društvo, jedno društvo treba smatrati

vladajućim, a drugo ovisnim društvom.

Ako svakome od društava s uzajamnim udje-

lima pripada većinski udjel u drugome druš-

tvu ili ako svako od tih društava može imati

neposredno ili posredno vladajući utjecaj na

drugo društvo, oba se društva smatraju vla-

dajućim i ovisnim.

Prema odredbi čl. 511. ZTD-a, ako društvo

kapitala i neko drugo takvo društvo imaju

udjele jedno u drugome, mogu, ako im je

poznato takvo sudjelovanje u udjelima, od-

nosno ako im je ono priopćeno u skladu s

odredbom članka 478. ZTD-a, koristiti pra-

va iz udjela koja jedno društvo ima u drugo-

10 Petrović, S., Ceronja, P., op. cit., str. 216.


me, najviše do četvrtine svih udjela drugoga

društva. To ne vrijedi za pravo da se steknu

nove dionice pri povećanju temeljnoga ka-

pitala iz sredstava društva. Ako je društvo

sa svoje strane poslalo drugome društvu

obavijest o uzajamnim udjelima, navede-

no ograničenje ne vrijedi prije nego što ono

primi takvu obavijest od drugoga društva,

odnosno prije nego što mu postojanje me-

đusobnih udjela postane poznato. Društva s

uzajamnim udjelima moraju se bez odgađa-

nja obavještavati o visini vlastitoga udjela i

o svim nastalim promjenama koje su s time

u vezi.

Odredbe članka 511. ZTD-a ne primjenjuju

se na društva koja su prema čl. 477. st. 2. i 3.

ZTD-a vladajuća ili ovisna.

Čim jedno društvo stekne više od četvrtine

dionica ili udjela u nekome društvu kapitala

sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mora o

tome u smislu čl. 478. ZTD-a bez odgađanja

pisano obavijestiti to društvo. Čim društvo

stekne većinsko sudjelovanje u drugome,

mora o tome bez odgađanja pisano obavije-

stiti to društvo. Ako udjel u društvu postane

manji od onoga zbog kojeg je postojala ob-

veza obavještavanja, društvo se o tome mora

pisano obavijestiti bez odgađanja.11

1.2.5. Društva povezana poduzetničkim

ugovorima

Povezana društvo kao pravno samostalna

društva u međusobnom odnosu mogu stajati

i kao društva povezana poduzetničkim ugo-

vorima.

Među tim poduzetničkim ugovorima naro-

čito se ističu ugovor o vođenju poslova druš-

tva i ugovor o prijenosu dobiti, iako egzisti-

raju i drugi poduzetnički ugovori.12

Ugovor kojim društvo kapitala podvrgava

vođenje poslova društva drugome društvu

jest ugovor o vođenju poslova društva. Ugo-

vor kojim se takvo društvo obvezuje da će

drugome društvu prenijeti cijelu svoju dobit

jest ugovor o prijenosu dobiti. Ugovorom o

prijenosu cijele dobiti smatra se i ugovor ko-

11 Gorenc, V., op. cit., str. 457.

12 Petrović, S., Ceronja, P., op. cit., str. 217.

jim se društvo kapitala obvezuje da će svoje

poduzeće voditi za račun drugoga društva

(ugovor o vođenju vlastitog poduzeća).

Postave li se društva, koja nisu međusobno

ovisna, ugovorom pod jedinstvenu upravu,

a da time jedno od njih ne postane ovisno

o drugoj strani, takav ugovor nije ugovor o

vođenju poslova društva.

Ostali poduzetnički ugovori su oni ugovori

kojima se društva kapitala:

1) obvezuju da će svoju dobit ili dobit poje-

dinih dijelova svog poduzeća (svojih po-

gona) u potpunosti ili djelomično udružiti

s dobiti drugih društava ili pojedinih po-

gona tih društava radi podjele zajedničke

dobiti (ugovor o zajednici dobiti)

2) obvezuju da će dio svoje dobiti ili dobiti

pojedinih dijelova svog poduzeća (pogo-

na) u potpunosti ili djelomično prenijeti

nekome drugome (ugovor o djelomičnom

prijenosu dobiti)

3) obvezuju da će svoje poduzeće ili dio svoga

poduzeća (pogon) dati u zakup drugome

(ugovor o zakupu poduzeća ili pogona) ili

da će svoje poduzeće ili dio svoga poduze-

ća prepustiti da ga drugi vodi u ime druš-

tva, a za svoj račun (ugovor o prepuštanju

poduzeća ili pogona).

Ne smatraju se ugovorima o djelomičnom

prijenosu dobiti ugovor s članovima upra-

ve, odnosno izvršnim direktorima i člano-

vima nadzornog, odnosno upravnog odbo-

ra, ili s pojedinim zaposlenima u društvu,

o njihovu sudjelovanju u dobiti društva, ni

ugovori o udjelu u dobiti društva u okviru

ugovora iz tekućeg poslovanja ili ugovora o

licenci.

Poduzetnički je ugovor valjan kad se s njime

suglasi skupština društva. Odluka o tome

donosi se glasovima koji predstavljaju naj-

manje tri četvrtine temeljnog kapitala zastu-

pljenog na skupštini društva pri donošenju

odluke. Statutom se može odrediti da je za to

potrebna veća većina, a može se zahtijevati i

ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Ugovor o vođenju poslova društva ili o prije-

nosu dobiti valjan je, ako je druga ugovorna

strana društvo kapitala, kada se s njime su-


glasi skupština toga društva. Ugovor mora

biti sastavljen u pisanom obliku.13

Uprava, odnosno izvršni direktori svakog

društva čija glavna skupština odnosno skup-

ština treba prema prethodnim stavcima

ovoga članka odobriti poduzetnički ugovor,

moraju sastaviti pisano izvješće u kojem se

pravno i gospodarski obrazlažu razlozi za

sklapanje poduzetničkog ugovora i njegov

sadržaj.

Poduzetnički ugovor mora pregledati jedan

ili više revizora. Revizore imenuje uprava

ovisnoga društva ili na njezin zahtjev sud u

čiji je sudski registar ovisno društvo upisa-

no. Revizori moraju izraditi pisano izvješće

o obavljenoj reviziji. Revizija nije potrebna

ako sve dionice odnosno udjele u ovisnome

društvu drži vladajuće društvo.

Registarskome sudu mora se podnijeti prija-

vu za upis poduzetničkog ugovora u sudski

registar i u njoj navesti postojanje i vrstu po-

duzetničkog ugovora, kao i ime druge ugo-

vorne strane, a ako je riječ o ugovoru o prije-

nosu dobiti i sporazum o visini dobiti koja se

prenosi.14 Prijavi se prilažu ugovor i zapisnik

sa skupštine društva koja se s njime sugla-

sila, a ako je on pravovaljan tek nakon što

se s njime suglasi skupština druge ugovorne

strane, i zapisnik s te skupštine s prilozima

u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu

ili preslici. Ugovor stupa na snagu kada ga se

upiše u sudski registar sjedišta društva.

Poduzetnički ugovor može se otkazati samo

krajem poslovne godine ili krajem nekog

drugog obračunskog razdoblja koje je odre-

đeno ugovorom. Povratno otkazivanje ugo-

vora nije dopušteno. Otkaz se mora dati u

pisanom obliku.15

Poduzetnički ugovor može se raskinuti iz

važnog razloga i bez pridržavanja otkaznog

roka. Važan je razlog kada se može predvi-

djeti da druga ugovorna strana neće biti u

stanju ispuniti svoje obveze iz ugovora.

Odmah po prestanku poduzetničkoga ugo-

13 Gorenc, V., op. cit., str. 460.

14 Eraković, A., Komentar Zakona o trgovačkim društvima,

Organizator, Zagreb, 2008., str. 604.

15 Slakoper, Z., Buljan, V., op. cit., str. 539.

vora mora se registarskome sudu podnije-

ti prijava za upis prestanka toga ugovora u

sudski registar i navesti razlog i vrijeme pre-

stanka.16

2. Ustupanje radnika povezanom

društvu prema ZOR/14

Odredbom čl. 10. st. 3. Zakona o radu (Na-

rodne novine, broj 93/14, dalje: ZOR) une-

sena je novina u hrvatsko radno zakono-

davstvo te je uređeno ustupanje radnika

povezanom društvu s društvom poslodavca.

Kad poslodavac nema potrebe za radom

određenih radnika, može svoga radnika pri-

vremeno ustupiti u s njim povezano druš-

tvo u smislu posebnog propisa o trgovačkim

društvima, u trajanju od neprekidno najduže

šest mjeseci, na temelju sporazuma skloplje-

nog između povezanih poslodavaca i pisane

suglasnosti radnika.

Ova odredba odnosi se na samo ograničeni

krug poslodavaca pravnih osoba odnosno na

trgovačka društva iz ZTD-a. Od primjene čl.

10. st. 3. ZOR-a isključeni su poslodavci fi -

zičke osobe.

Ustupanje može biti samo privremenog ka-

raktera, odnosno mora biti vremensko ogra-

ničeno na najviše šest mjeseci te se ne može

raditi o trajnom ustupanju radnika drugom

poslodavcu. Međutim, nema zakonskih smet-

nji da po isteku tog razdoblja isti radnik bude

opet upućen, uz svoju suglasnost, na rad kod

istog povezanog društva, s time da se radnik

između dva ustupanja faktički i formalno vrati

matičnom poslodavcu barem na jedan dan. 17

Drugi poslodavac kojem se radnici ustupaju

može biti samo povezano društvo u smislu

ZTD.-a.

Pretpostavka ustupanja isključivo je nepo-

stojanje potrebe za radom određenih radni-

ka kod njihova poslodavca, što je faktičko ali

i pravno pitanje.

Temelj ustupanja je sporazum kojeg skla-

pa poslodavac s povezanim društvom, koji

nema pravnog učinka ako izostane pisana

16 Eraković, A., op. cit., str. 606.

17 Tako Čavrak, D. i dr., Detaljni komentar novog Zakona o

radu, Rosip, Zagreb, 2014., str. 54.


suglasnost radnika koji se ustupa poveza-

nom društvu.

Sporazum o ustupanju radnika mora sadrža-

vati podatke o:

1) nazivu i sjedištu povezanih poslodavaca

2) imenu, prezimenu i prebivalištu radnika

3) datumu početka i završetka privremenog

ustupanja

4) mjestu rada i poslovima koje će radnik

obavljati

5) plaći, dodacima na plaću i razdobljima

isplate

6) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Pisana suglasnost radnika na sporazum o

ustupanju radnika povezanom smatrat će

se dodatkom ugovora o radu kojim će se

na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje

poslova kod povezanog poslodavca.

Na ustupanje radnika povezanom društvu

ne primjenjuju se odredbe poglavlja 6. ZOR-

a o privremenom zapošljavanju preko agen-

cija za privremeno zapošljavanje, što i otvara

niz pitanja u praktičnoj primjeni ZOR-a, jer

bi inače te odredbe mogle poslužiti kao sup-

sidijarne i za taj oblik ustupanja radnika.

Povezani se poslodavac u odnosu na ustu-

pljenog radnika smatra poslodavcem u smi-

slu obveza primjene odredbi ovog i drugih

zakona i propisa kojima su uređeni sigurnost

i zaštita zdravlja na radu. Dakle, ovdje se re-

ferira na Zakon o zaštiti na radu (Narodne

novine, broj 71/14) koji u odredbi čl. 25. st.

1. regulira kako se ozljeda na radu i profesio-

nalna bolest koju je radnik pretrpio obavlja-

jući poslove za poslodavca smatra da potječe

od rada i poslodavac za nju odgovara po na-

čelu objektivne odgovornosti. Zbog toga će

upravo povezano društvo kao povezani po-

slodavac odgovarati ustupljenom radniku za

štetu koja nastane u vezi s radom za vrijeme

obavljanja poslova ustupljenog radnika kod

toga poslodavca, kao i za štetu koja tom rad-

niku nastane u vezi s profesionalnom bolesti

koja je vezana za obavljanje poslova tijekom

ustupanja.18

18 Tako i Milković, D., Novi zakon o radu, u Godišnjak 21.

“Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i sudske prakse”,

Organizator, Zagreb, 2014., str. 146.

Ustupanje radnika povezanom društvu jest

iznimka, te se ne bi načelno smjelo negativ-

no refl ektirati na postojeći ugovor o radu koji

on ima sa svojim matičnim poslodavcem, što

bi značilo da on kod povezanog društva ima

obavljati poslove iz svog ugovora o radu za

istu plaću koja je ugovorena tim ugovorom o

radu. Kako se i te odredbe imaju tumačiti in

favorem laboratores, ima tumačenja da ustu-

pljeni radnik kod povezanog društva može

primati veću plaću od one koja je određena

ugovorom o radu s matičnim poslodavcem,

ali ne i manju plaću.19

Međutim, kako je izričito predviđeno odred-

bom čl. 10. st. 4. ZOR-a da sporazum o ustu-

panju između povezanih poslodavaca sadrži

i podatke o plaći, dodacima na plaću i razdo-

bljima isplate, na što radnik daje pisanu sugla-

snost, smatramo kako je moguća i situacija da

se sporazumom utvrdi i manja plaća od one iz

temeljnog ugovora o radu, odnosno da plaću

ustupljenom radniku za vrijeme trajanja ustu-

panja isplaćuje povezano društvo kojemu je

radnik ustupljen. Jasno, manja plaća egzistira-

la bi samo za vrijeme trajanja ustupanja pove-

zanom društvu, a radnik to potvrđuje svojom

suglasnošću na sporazum povezanih posloda-

vaca o njegovom ustupanju.

U pogledu otkaza ugovora o radu ustuplje-

nog radnika, prevladava mišljenje kako to

mogu samo matični poslodavac i radnik, a

ne i povezano društvo.20

Najteži prekršaj poslodavca iz čl. 229. st. 1.

toč. 2.) ZOR-a, za koji je predviđena novčana

kazna od 61.000 do 100.000 kuna, čini onaj

poslodavac pravna osoba koji svog radnika

privremeno ustupi u društvo koje s njim

nije povezano u smislu posebnog propisa o

trgovačkim društvima, ili ga ustupi u traja-

nju dužem od neprekidno šest mjeseci, ili ga

ustupi bez sklopljenog sporazuma (članak

10. stavak 3. ZOR-a). Novčanom kaznom od

7.000 do 10.000 kuna za taj će se prekršaj ka-

zniti odgovorna osoba pravne osobe. Ako je

prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnika,

iznos novčane kazne se udvostručuje.

19 Loc. cit.

20 Ibid., str. 147.


Ustavni sud Republike Hrvatske usvojio je

ustavnu tužbu D. B. iz B. i ukinuo presude

Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i

Upravnog suda u Zagrebu.

Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osi-

guranje priznao je D. B. pravo na invalidsku

mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad i

odredio visinu te mirovine. U navedenom je

postupku HZMO, na temelju mišljenja ovla-

štenog vještaka, utvrdio da kod D. B. posto-

ji trajan gubitak radne sposobnosti, dijelom

zbog bolesti zadobivene u obrani suvereniteta

Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica

bolesti nastale izvan okolnosti iz Domovin-

skog rata. Povjerenstvo za reviziju ocjene in-

validnosti Ministarstva branitelja provelo je

reviziju nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka,

te dalo suglasnost na ocjenu vještaka. Protiv

prvostupanjskog rješenja HZMO-a D. B. je

izjavio žalbu koju je drugostupanjsko tijelo

HZMO-a odbilo kao neosnovanu, navodeći

da su činjenice u prvostupanjskom postupku

točno utvrđene, a što je potvrđeno i nalazom

i mišljenjem višeg vještaka u Zagrebu pribav-

ljenim u povodu žalbe.

Protiv drugostupanjskog rješenja D. B. je

podnio tužbu Upravnom sudu u Zagrebu

pobijajući prvostupanjsko i drugostupanjsko

upravno rješenje i tražeći vještačenje sudskog

vještaka, a ne vještaka HZMO-a. Upravni sud

Prikaz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 14. prosinca 2016. U-III-2335/2016.

(Načelo pravičnog suđenja, načelo jednakosti oružja)

odbio je provođenje vještačenja sudskog vje-

štaka i u cijelosti prihvatio vještačenje vješta-

ka HZMO-a, te odbio tužbeni zahtjev D. B.

za poništenjem upravnog rješenja. Presuda

Upravnog suda u Zagrebu potvrđena je i pre-

sudom Visokog upravnog suda. Visoki uprav-

ni sud u odnosu na neizvođenje predloženog

dokaza sudskog vještačenja navodi da stranke

u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima

mogu predlagati koje činjenice treba utvrdi-

ti kao i dokaze kojima se one mogu utvrditi,

ali sud nije vezan tim prijedlozima, te da su

provedena vještačenja vještaka HZMO-a dala

stručno i prihvatljivo obrazložene nalaze i mi-

šljenja.

U ustavnoj tužbi D. B. ponavlja prigovore koje

je iznio u žalbi Visokom upravnom sudu i u

upravnoj tužbi, posebno ističući povredu na-

čela jednakosti oružja, jer mu je odbijen jedini

dokazni prijedlog, tj. provođenje sudsko-me-

dicinskog vještačenja kojim bi se utvrdilo jesu

li upravna tijela pravilno utvrdila postotak

invalidnosti koji je uzrokovan bolešću zado-

bivenom u obrani suvereniteta Republike Hr-

vatske, upirući pritom na to da je riječ o vje-

štačenju vještaka jedne strane u sporu.

U svojoj odluci kojom obrazlaže usvaja-

nje ustavne tužbe, Ustavni sud se poziva na

odredbu čl. 29. Ustava Republike Hrvatske

prema kojoj svatko ima pravo da sud pravično

Pripremio: Darko Horvat

poslovni tajnikHOK-a


odluči o njegovim pravima i obvezama, navo-

deći da pravni položaj stranaka i njihovih za-

stupnika mora biti jednak, odnosno da sudovi

u postupku moraju osigurati jednakost stra-

naka u mogućnosti korištenja procesnih sred-

stava (jednakost oružja, jednakost sredstava).

Ustavni sud ističe da jednakost sredstava, u

smislu pravične ravnoteže među strankama,

čini jedan od bitnih konstitutivnih elemenata

prava na pravično suđenje. Pritom se Ustavni

sud poziva i na stajališta Europskog suda za

ljudska prava u presudama Perić protiv Hr-

vatske, LB INTERFINANZ A. G. protiv Hr-

vatske, te na svoje odluke U-III-2182/2014 od

17. lipnja 2014., U-III-3874/2008 od 4. trav-

nja 2012. te U-III-4304/2011 od 15. listopada

2014. godine.

Ustavni se sud u odnosu na provedbu medi-

cinskog vještačenja posebno poziva na odluku

Europskog suda za ljudska prava u predmetu

Korošec protiv Slovenije, u kojoj Sud navodi

da mišljenje medicinskog vještaka, zato što ne

INSOLV-INFO je najpouzdaniji sustav koji prikuplja objave sa svih izvora

INSOLVENCIJSKIH POSTUPAKA

SUDSKOG REGISTRA

IUS SOFTWARE d. o. o.

T. F. E. [email protected]

INSOLV-INFO prati promjene Vaših poslovnih subjekata!

spada u područje stručnosti sudaca, vjerojat-

no ima odlučujući utjecaj na utvrđivanje či-

njenica i mora se smatrati ključnim dokazom,

te da je Sud u svojoj sudskoj praksi utvrdio

da nedostatak neutralnosti na strani imeno-

vanog sudskog vještaka može u određenim

okolnostima dovesti do povrede načela jed-

nakosti oružja.

Europski sud za ljudska prava ističe da mora

postojati mogućnost osporavanja utvrđenja

invalidske komisije putem neovisnog sudskog

vještaka radi izjednačavanja postupovne po-

zicije stranaka i poštivanja načela jednakosti

oružja.

Ustavni sud u prikazanoj odluci utvrđuje da

postupak koji je D. B. vodio pred prvostupanj-

skim i drugostupanjskim tijelom HZMO-a,

Upravnim sudom u Zagrebu i Visokim uprav-

nim sudom nije vođen na način koji bi D. B.

osigurao pravo na pravično suđenje, jer ti po-

stupci nisu poštivali načelo jednakosti oružja

kao jednog od načela pravičnog suđenja.

ENGLESKI ZA ODVJETNIKE48 Odvjetnik 3 - 4 - 2017.

O autorici:

Ivana Bendow,

profesorica engleskog

jezika, autorica je

dvaju rječnika u

nakladi Školske knjige.

Pisanje (novinarstvo

i esejistiku) studirala

je na University of

Massachusetts u

Sjedinjenim Američkim

Državama. Podučava

pravnički engleski jezik,

prevodi stručne tekstove

i sastavlja hrvatsko-

engleski pravni rječnik.

Piše:

Ivana Bendowprof.

O činjenicama i “alternativnim činjenicama”

Inauguracija američkog predsjednika u siječ-

nju ove godine može se analizirati i u svjetlu

terminologije koju je iznjedrila. Upravo tako,

iznjedrila, jer je izbacila na površinu neke ko-

lokacije nikad ranije zabilježene ni u kojem

jeziku. Jedna od njih već si je osigurala status

krilatice po kojoj će se pamtiti mandat novog

američkog predsjednika i kao takva ući će u

povijest, pa ju je vrijedno i na ovom mjestu

zabilježiti. Riječ je o sintagmi alternative facts.

Ako se pitate što su to alternativne činjenice,

što to uopće znači, kako to činjenice mogu

biti alternativne, niste usamljeni. Pitala se

to i cijela misleća Amerika nakon što je jed-

na savjetnica novog američkog predsjednika

izjavila za televizijsku mrežu NBC da tajnik

za medije Bijele kuće nije rekao neistinu u vezi

s brojem ljudi koji su nazočili svečanom činu

predsjedničke inauguracije, nego je iznio či-

njenice alternativne onima o kojima su izvije-

stili mediji (facts alternative to ones reported

by the news media). Konkretno, mediji su bili

izvijestili da je na inauguraciji predsjednika

Donalda Trumpa bila samo trećina broja ljudi

koji su se 2009. godine okupili na inauguraciji

tadašnjeg predsjednika, što su i dokumentira-

li usporednim fotografi jama. Na te je činjeni-

ce novi tajnik za medije Bijele kuće reagirao

tako što je – prema riječima predsjednikove

savjetnice – iznio “altenativne činjenice”. Ina-

uguraciju predsjednika D. J. Trumpa pratila

je, rekao je, najbrojnija publika koja je ikad

svjedočila inauguraciji, što osobno a što di-

ljem svijeta (“Th is was the largest audience to

ever witness an inauguration, both in person

and around the world.”).

Osvrnimo se načas i na predsjednika na od-

lasku (the outgoing president). Njegov odla-

zak nije obilježen obogaćenjem jezika, nego

jednim rekordom. Običaj je da predsjednik

pred kraj mandata dijeli pomilovanja, pa je

tako predsjednik Barack Obama smanjio ka-

znu čak 330 osuđenika u samo jednom danu i

time ostvario apsolutni rekord (President Ba-

rack Obama granted 330 commutations, the

most commutations given in a single day by a

US president). Među pomilovanima se najče-

šće spominje Chelsea Manning, osuđena na

35 godina zatvora zbog odavanja WikiLeaksu

tajnih dokumenata State Departmenta. Akt

milosti izvršne vlasti u odnosu na ovu zviž-

dačicu podijelio je američku javnost. Zbog

poruke koju može poslati, tj. da izdajniku

nacionalnih interesa slijedi blaga kazna, na-

ljutio je vojne i obavještajne krugove (military

and intelligence professionals were angered at

the signal this might send), ali je pozdravljen

od boraca za ljudska prava, koji smatraju da

je taj bivši američki vojnik krhke tjelesne gra-

đe (sada žena – Bradley Manning je tijekom

služenja kazne promijenio spol) neopravdano

godinama čamio u zatvoru, dok su zlostavljači

među američkim vojnicima u Iraku i Afgani-

stanu, koje je razotkrio, još uvijek na slobodi.

Bilo kako bilo, Chelsea Manning izaći će u

svibnju iz vojnog zatvora odsluživši sedam od

izrečenih 35 godina zatvora.

Osim u kaznenom pravu, u kojem označava

zamjenu kazne blažom (replacement of a more

severe penalty with a less severe one), riječ

commutation učestala je u trgovačkom pravu,

u kojem označava zamjenu jednog oblika

plaćanja drugim (replacement of one form of

payment with another).

Kolokacije u jeziku prava

ENGLESKI ZA ODVJETNIKE 49 Odvjetnik 3 - 4 - 2017.

No, vratimo se činjenicama. U javnosti se na-

veliko govori o tome da živimo u post-činje-

ničnom društvu (a post-factual society). We

are in the middle of a transition – tako kažu

– from a society of facts to a society of data.

Što god to značilo, vjerujem da se je zasad bo-

lje čuvati “alternativnih činjenica”. A sutra?

Sutra, kad naučimo što je to post-činjenično

društvo i kako u njemu funkcionirati, moći

ćemo razmišljati o eventualnom proširenju

vokabulara pa govoriti, na primjer, o “komu-

tiranim činjenicama”. Zasad o činjenicama

govorimo kako slijedi.

činjenice i brojke facts and fi gures

iznijeti činjenice to present the facts, to

put forth the facts

utvrditi činjenice to establish the facts, to

ascertain the facts

poricati činjenice to deny the facts

provjeriti činjenice to check the facts, to

verify the facts

činjenice koje se mogu provjeriti verifi a-

ble facts

pravno odlučne činjenice, pravno rele-

vantne činjenice material facts, opera-

tive facts

pravno neodlučne činjenice, pravno

irelevantne činjenice immaterial facts,

irrelevant facts

neosporavana činjenica an indisputable

fact

osporavane, prijeporne činjenice dis-

puted facts, contested facts

notorne, općepoznate činjenice notori-

ous facts

činjenice koje ne treba dokazivati facts

that don’t need to be proved

dokaziva činjenica a provable fact

dokazana činjenica a proven fact

činjenice konkretnog slučaja, činjenično

stanje the facts of the case

međusobno povezane činjenice mutually

related facts

međusobno nepovezane činjenice mutu-

ally unrelated facts

naknadno otkrivene činjenice subse-

quently discovered facts

činjenična utvrđenja factual fi ndings,

factual determinations, the fi ndings of

fact

pogrešno ili nepotpuno utvrđeno

činjenično stanje an error of fact

zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog

činjeničnog stanja on the grounds of an

error of fact

činjenično utvrđenje a factual determina-

tion, a factual fi nding

to je zadana činjenica it’s a given fact, it’s

a given

povijesne činjenice historical facts

unatoč činjenici da in spite of the fact

that, despite the fact that

bez obzira na činjenicu da regardless of

the fact that, irrespective of the fact that

previdjeti činjenicu da to overlook the

fact that

ne smijemo previdjeti činjenicu da we

must not overlook the fact that

izvrtati činjenice to distort the facts

dati niz lažnih izjava to make a series of

false statements

drsko lagati javnosti to brazenly lie to the

public

činjenice na kojima se temelji zahtjev the

facts underlying the claim

činjenice na kojima se temelji optužnica

the facts underlying the indictment

pomilovanje a pardon

oprost od izvršenja kazne forgiveness of

penalty

zamjena kazne blažom commutation of

sentence

pomilovanje u obliku oprosta od izvrše-

nja kazne ili zamjene kazne blažom

a pardon in the form of forgiveness of

penalty or commutation of sentence

akt milosti izvršne vlasti an act of execu-

tive clemency

HRVATSKI ZA ODVJETNIKE50 Odvjetnik 3 - 4 - 2017.

Nominativ, genitiv i akuzativ, sličnosti i razlike

Piše:

doc. dr. sc. Marko Alerić

Jedno od obilježja većine riječi hrvatskoga je-

zika jest njihova promjenjivost. To znači da se

većina riječi hrvatskoga jezika (glagoli, ime-

nice, zamjenice, pridjevi i brojevi) mijenja, po

licima ili po padežima i pritom dobiva razli-

čite oblike.

Promjena oblika glagola naziva se konjugaci-

ja ili sprezanje (npr. u prezentu se glagol vodi-

ti mijenja ovako: vodim, vodiš, vodi, vodimo,

vodite, vode). Promjena oblika podrazumi-

jeva i promjenu značenja. Zato se oblik vodiš

upotrebljava samo kad se odnosi na zamjeni-

cu ti, kojom se imenuje jednog, a oblik vodite

samo kad se odnosi na zamjenicu vi, kojom se

imenuje više sugovornika.

Promjena imenica, zamjenica, pridjeva i bro-

jeva naziva se deklinacija ili sklonidba. Pri-

likom sklonidbe, riječi mijenjaju oblik u ovi-

snosti o tome u kojem su padežu, odnosno u

ovisnosti o tome koji padežni nastavak i koje

značenje dobivaju.

Nominativ je prvi padež sklonidbe. Uz no-

minativ ne dolaze prijedlozi. Odgovara na

pitanja: tko? (za živo) i što? (za neživo). No-

minativ u muškom rodu jednine završava na

suglasnik (stol), na -a (starješina), u ženskom

rodu na -a (livada) i na suglasnik (riječ), a u

srednjem rodu na -o (ljeto) i na -e (more). U

množini nominativ u muškom rodu završava

na -i (konji), na -ov-i, -ev-i (brodovi, ključevi)

i na -e (starješine), u ženskom rodu na -e (li-

vade) i na -i (riječi), a u srednjem rodu na -a

(mora).

U nominativu množine javljaju se i neke gla-

sovne promjene, npr. sibilarizacija (dječak –

dječaci), nepostojano a (pas – psi), kraćenje

sloga (svijet – svjetovi).

Pogreške u nominativu su rijetke. Najčešće

im je uzrok nepravilan padežni nastavak koji

je uvjetovan nepravilnim izborom roda, kao i

neprovođenje glasovnih promjena ili njihovo

provođenje na mjestima na kojima ih ne treba

provesti.

Genitiv je drugi padež. Odgovara na pitanja:

koga? (za živo) i čega? (za neživo).

Genitiv se (uz akuzativ) javlja i uz zanijeka-

ne glagole (osim kod pridjeva, zamjenica i

brojeva srednjega roda) kao objekt (predmet

radnje). Zato je pravilno Nisam čuo Vašeg

odgovora (genitiv) i Nisam čuo Vaš odgovor

(akuzativ).

U genitivu jednine dolaze nastavci -a, -e, -i,

a u genitivu množine nastavci -a, -i, -u, -iju.

U genitivu množine najčešći je nastavak -a

(djevojaka, cvjetova, livada, dječaka, sunaca),

a između zadnja dva suglasnika u riječi ume-

će se samoglasnik -a (nepostojano a). Ono se

ne umeće između suglasničkih skupova st, št,

šć, zd, žd (vrsta, plašteva, gošća, zvijezda, nuž-

da), kao ni ako se jedan uz drugi nađu dva su-

glasnika od kojih je prvi d, t, r, l, a drugi b ili

nj (skladba, radnja, gradnja, borba, molba, ali

je pravilno i pogodaba i pogodbi, i odredaba i

odredbi). Imenice s tim suglasničkim skupovi-

ma mogu imati i nastavak -i (radnja i radnji,

kretnja i kretnji, berba i berbi, molba i molbi).

Nastavak -u u genitivu množine imaju imenice

ruke – ruku, noge – nogu, sluge – slugu.

Nastavak -iju u genitivu množine imaju imeni-

ce gosti – gostiju, nokti – noktiju, prsti – prstiju,

kosti – kostiju, prsi – prsiju.

Uz genitiv dolazi najveći broj prijedloga: od,

do, iz, s(a), ispred, iza, izvan, unutar, iznad,

ispod, više, niže, prije, uoči, poslije, nakon, za,

O autoru

Doc. dr. sc. Marko

Alerić diplomirao

je na Odsjeku za

kroatistiku Filozofskog

fakulteta u Zagrebu,

a zatim magistrirao

i doktorirao. Na

Odsjeku za kroatistiku

Filozofskog fakulteta

u Zagrebu zaposlen

je kao docent. Stalni

je stručni suradnik

Radio Sljemena u

emisiji “Hrvatski naš

svagdašnji”. Suautor

je knjige “Hrvatski u

upotrebi”.

HRVATSKI ZA ODVJETNIKE 51 Odvjetnik 3 - 4 - 2017.

tijekom (tokom), podno, povrh, navrh, nakraj,

potkraj, nasred, posred, oko, blizu, kod, po-

kraj, preko, bez, osim, putem, između, zbog,

uslijed, radi, prilikom, poput.

Genitiv označava: pripadnost (kuća moga oca

– koga?, ulice moga mjesta – čega?), djelomič-

nost (malo soli – čega?, djelić tajni – čega?),

građu (kula od karata – od čega?, kuća od

stakla – od čega?), osobinu ili svojstvo (pas

oštra njuha, čovjek iskrena srca), objašnjenje

(izraz tuge, znak prijateljstva), primicanje ili

odmicanje (izbaviti se iz neprilike, bojati se

groma, dokopati se vlasti), vrijeme (Avion

dolazi svakog drugog dana. Svakih desetak

minuta kit je izlazio na površinu mora.), po-

kazivanje, zaklinjanje ili čuđenje (Eno vlaka!

Evo brata! Eto radosti! Tako mi sreće! Velikog

li junaštva!).

Genitiv koji ima značenje građe treba, kad

god je to moguće, preoblikovati u pridjev;

kuća od stakla u staklena kuća, torta od čo-

kolade u čokoladna torta.

Kod vlastitih imena koja služe kao nazivi

ustanova, organizacija, udruga i sl. pravilno

je da vlastito ime osobe bude u genitivu. Ako

je ime u nominativu, mora biti obilježeno

navodnicima. Dakle, pravilno je: Koncertna

dvorana Vatroslava Lisinskog(a) ili Koncer-

tna dvorana “Vatroslav Lisinski”.

Imenica zub u genitivu množine ima pravi-

lan oblik zuba ili zubi, a ne zubiju.

Imenica vrata u genitivu množine pravilno

glasi vrata, a ne vratiju.

Imenica usta u genitivu množine pravilno

glasi usta, a ne ustiju.

Imenica izložba u genitivu množine pravilno

glasi izložaba i izložbi.

Ako u rečenici jedna riječ u genitivu završa-

va glasom g, a druga tim istim glasom poči-

nje, prva riječ treba dobiti nastavak -a, npr.

umjesto Znanstvenici tvrde da su otkrili sve

tajne ljudskog govora pravilno je Znanstveni-

ci tvrde da su otkrili sve tajne ljudskoga govo-

ra. Kada jedan iza drugoga dolaze dva ili više

pridjeva u genitivu, prvi pridjev može imati

nastavak -a, npr. hrvatskoga nogometnog pr-

vaka, a ne hrvatskog nogometnog prvaka.

Akuzativ je četvrti padež. Odgovara na pita-

nja: koga? (za živo) i što? (za neživo). U reče-

nicama dolazi samostalno ili s prijedlozima.

Uz akuzativ dolaze prijedlozi: kroz, niz, uz,

o, po, pred.

U deklinaciji imenica, zamjenica, pridjeva i

brojeva muškoga roda koji označavaju ‘živo’

akuzativ jednine oblikom je jednak genitivu

jednine, a u onih koji označavaju ‘neživo’

akuzativ je oblikom jednak nominativu jed-

nine. ‘Živo’ su ljudi, imenice mrtvac i pokoj-

nik i životinje, a ‘neživo’ su biljke, predmeti i

zbirne imenice narod, naraštaj, odbor, čopor,

podmladak, leš.

Pogrešna upotreba akuzativa najčešće nasta-

je pod utjecajem govora kajkavskog narječ-

ja u kojima u akuzativu jednine uglavnom

nema razlike između kategorije živo/neživo

pa nema razlike ni između oblika akuzativa

koji označava živo i akuzativa koji označa-

va neživo. U oba je slučaja akuzativni oblik

jednak genitivnom, npr. Vidio sam susjeda i

Razbila je tanjura.

Imenica duh ima akuzativ oblikom jednak

genitivu kad označava ‘živo biće’ (Vidio je

duha), a nominativu kad označava ‘netjele-

snu ljudsku dimenziju’ (Izgubio je duh).

Imenice kojima se pripisuju osobine živoga

imaju akuzativ oblikom jednak genitivu,

iako one općenito znače nešto neživo, npr.

Pita sunce mjeseca.

Neke imenice jednom znače živo, a drugi put

neživo pa im je, u skladu s tim, akuzativ jed-

nak ili nominativu ili genitivu, npr. Poslao

sam glasnika (‘živo’); Čitam Glasnik (‘neži-

vo’).

Akuzativ jednine imenice trup glasi trup jer

ta imenica ne označava samo dio tijela, ‘živo’

(čovječji trup), nego i npr. dio broda, ‘neživo’

(brodski trup).

Riječi kumir i idol mogu označavati ‘neživo’,

ali im je akuzativ ipak jednak genitivu (ku-

mira, idola).

Ako riječi Mars i Jupiter označavaju plane-

te, pravilno je da akuzativ bude jednak no-

minativu (neživo), npr. Promatramo Mars i

Jupiter. Ako se te riječi odnose na antičke bo-

gove, onda je akuzativ jednak genitivu (živo),

npr. Promatram Marsa i Jupitera.

52 PRISEGE Odvjetnik 3 - 4 - 2017.

Dana 22. ožujka 2017. godine pred predsjednikom Hrvatske odvjetničke komore odvjetničku prisegu dali su:

VLATKA BERKETAOdobren upis na sjednici Izvršnog

odbora 6. ožujka 2017. godine, sa

sjedištem ureda u SLAVONSKOM

BRODU.

VALERIJA AMANČIĆ

Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 6. ožujka 2017. godine, sa sjedištem ureda

u ZAGREBU.

HRVOJE BRALIĆOdobren upis na

sjednici Izvršnog odbora 6. ožujka 2017. godine, sa sjedištem ureda

u SPLITU.

TAMARA BARIŠIĆ Odobren upis na


u ZAGREBU.

IVAN ČULIĆOdobren upis na


u KRIŽEVCIMA.

GORAN BATINIĆOdobren upis na


u ZAGREBU.

KLAUDIO ČURINOdobren upis na


u ZAGREBU.

ANA ERCEGOdobren upis na sjednici Izvršnog


sjedištem ureda u ZAGREBU.

MIRJANA JAKOVLJEVIĆ

Odobren upis na sjednici Izvršnog


sjedištem ureda u ŠIBENIKU.

ANITA JOZIČIĆOdobren upis na sjednici Izvršnog


sjedištem ureda u SPLITU.

MARIJA ERDELEZOdobren upis na sjednici Izvršnog



NIKOLINA HERCEGOdobren upis na


u ZAGREBU.

BOJAN JOVINOdobren upis na


u PULI.

MATEA JOVIĆOdobren upis na sjednici Izvršnog



KREŠIMIRA KRUŠLIN


u ZAGREBU.


LEON ZRNIĆOdobren upis na


u SPLITU.

IVAN ZORNADAOdobren upis na


u ZAGREBU.

ANA MAJCENOdobren upis na


u ZAGREBU.

AISA PERTIĆ BRAJKOVIĆ


u UMAGU.

JOSIP POPARIĆOdobren upis na


u ZAGREBU.

MARKO REŠOdobren upis na


u ZAGREBU.

SANJA RODEK Odobren upis

na sjednici Izvršnog odbora 6. ožujka 2017.

godine, sa sjedištem ureda

u ZAGREBU.

DUBRAVKO SARIĆOdobren upis na


u ZAGREBU.

PREDRAG TRUTINOdobren upis na


u MAKARSKOJ.

IVAN VUKOVIĆOdobren upis na


u KRIŽEVCIMA.

Predsjednik HOK-a

Robert Travaš s novim

članovima


Dana 12. travnja 2017. godine pred predsjednikom Hrvatske odvjetničke komore odvjetničku prisegu dali su:

TANJA BOTA Odobren upis na sjednici Izvršnog

odbora 3. travnja 2017. godine, sa


MATEJ BALAŽOdobren upis na

sjednici Izvršnog odbora 3. travnja 2017. godine, sa sjedištem ureda

u OSIJEKU.

IVICA CVITIĆOdobren upis na

sjednici Izvršnog odbora 6. veljače 2017. godine, sa sjedištem ureda

u ZAGREBU.

ANA BIRNBAUMOdobren upis na sjednici Izvršnog


sjedištem ureda u OSIJEKU.

LUCIJA ČOLAKOdobren upis na sjednici Izvršnog

odbora 3. travnja 2017. godine, sa sjedištem ureda

u ZAGREBU.

KSENIJA BORČEK-PTIČEK



sjedištem ureda u VARAŽDINU.

MARTINA ERLIĆOdobren upis

na sjednici Izvršnog odbora 3. travnja 2017.


u RIJECI.

TAMARA JAKŠIĆOdobren upis na sjednici Izvršnog



DOMAGOJ MALNAR

Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 3. travnja 2017. godine, sa sjedištem ureda

u ZAGREBU.

ZORAN MIOČINOVIĆ

Odobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 3. travnja 2017.


u ZAGREBU.

MARIJA KARAKAŠOdobren upis na sjednici Izvršnog

odbora 3. travnja 2017. godine, sa sjedištem ureda

u ZAGREBU.

IVAN LJUBIČIĆOdobren upis


godine, sa sjedištem ureda u DUBROVNIKU.

MATIJA MILOŠOdobren upis



u PULI.

DANIELA MARASOVIĆ




FRAN KRSTO OČIĆOdobren upis



u ZAGREBU.


Predsjednik HOK-a

Robert Travaš s novim

članovima

JOVANA PUHALOOdobren upis na sjednici Izvršnog


sjedištem ureda u PULI.

NINO ROJNIĆOdobren upis



u ZAGREBU.

ANDREJ SKLJAROV


odbora 3. travnja 2017.


u ZAGREBU.

VALTER ŠRAMOdobren upis



u PULI.

EVELIN TONKOVIĆOdobren upis na

sjednici Izvršnog odbora 6. veljače 2017. godine, sa sjedištem ureda

u ZAGREBU.

SLAVEN VUJOVIĆOdobren upis

na sjednici Izvršnog odbora 6. veljače 2017.


u ZAGREBU.

(Odvjetnica Monica Golub prisegu je dala 5. prosinca 2016.

godine ali fotografi ja tehničkom greškom nije objavljena

u Odvjetniku broj 11-12/16. Uz ispriku Monici Golub,

Uredništvo Odvjetnika)

MONICA GOLUBOdobren upis na

sjednici Izvršnog odbora 5. prosinca

2016. godine, sa sjedištem ureda u

ZAGREBU.

56 IN MEMORIAM Odvjetnik 3 - 4 - 2017.

Dražen Grubišić - Čabo (1965. - 2017.)

Dragi naš Dražene,

danas kada je Tvoja soba tako nesnošljivo prazna i gluha, a mi ispred Tvojih vrata prolazimo

tiho i na prstima, pišemo Ti ovo pismo. I želimo naglas izgovoriti riječi ispisane velikim slo-

vima, duboko u našim srcima. O Tvome izvanrednom pravnom umu. O Tvojoj ustrajnosti

djelovanja za dobrobit onih, koji su tražili i primali Tvoja pravna znanja i umijeća.

Za sve nas, kolege iz Tvog i našeg odvjetničkog društva, Tvoja vjera u pravo bila je i ostala

istinsko nadahnuće. Snažna je bila i nepokolebljiva Tvoja nada da će pravo uvijek naći svoj

put da nadvlada intrige koje život kao rijeka, često bez ikakvoga reda i smisla, plavi na obale

onih za koje si vodio pravne bitke. I u njima bio pobjednik. Čestitamo Ti iznova na tome,

dragi naš Čabo.

Bili smo Tvoj prvi i zadnji poslodavac, Tvoji prvi i zadnji partneri u ovoj našoj odvjetničkoj

službi posvema i bez zadrške posvećenoj drugima. Bez petka i svetka.

Kao da Te i sad čujem, dok se naginješ da me laktom, podbodeš u rebro pa mi uz znakovit

osmijeh šapćeš: Poslodavac i partneri? Pa nećeš, valjda, o meni i o nama, baš tako formalno.

Potrudi se, Porobija, možeš ti i bolje. U redu, možda bih i mogla Čabo da nije tih isplakanih

suza na mojoj tipkovnici.

Toliko smo Ti toga još mogli reći, Tebe slušati i mnogo čuti, toliko još proživjeti i radovati se

s Tobom, s Tvojim profesionalnim uspjesima, Maritinim i Petrovim usponima, spokojnim

danima Tvojih roditelja. Urodu iz vašeg gračanskog vrta i brižnom pogledu Tvoje majke.

Tvome Trilju i Zlarinu. Da smo imali više vremena. Od ovih dvadeset i pet godina. Od ovih

četvrt stoljeća našega zajedništva.

Čini nam se okrutno premalo za sve što smo još mogli i željeli zajedno činiti. Ipak, bilo nam

je dovoljno da skupa izrastemo u zrele ljude i odvjetnike koji dijele iste vrijednosti i ideale.

Sasvim dostatno da izgradimo i brižno čuvamo međusobno povjerenje, razumijevanje i uva-

žavanje. Dakako, poštovanje i ljubav jednih za druge i, svih nas, prijatelju dragi, prema Tebi.

Neven, Josip, Iva, Ivan, Mario, Mirna, Anita i mnogi drugi, tada još uznemirena mladost u

uzbibanim vodama odvjetničkoga pripravništva, danas svi redom odrasli, divni ljudi i pravni

odlikaši, pamtit će Te kao svog strogog, ali pravednog učitelja. Na njihov prvi znak vlastitih

sumnji u sposobnost i izdržljivost mladosti, ma koliko god sitan bio, zaustavljao si i one naj-

žurnije zadaće da oglasiš vrijeme smiraja uz ćakulu i kavu. Anita Ti poručuje da si uvijek bio

njen svjetionik. Mnogima, vjeruj mi kada Ti to kažem.

Jer, kako zbori voljeni nam Tin, taj gorostas stiha:

Najprije treba imati crte

ustaljene i škrte i

stav za vječnost i

pozu za vrijeme

a ne da vas buše, ni da vas vrte,

ni razapinju na svoje dileme.


Da, Čabo takav si nama bio. S ustaljenim crtama i postojanim stavom, uz neuništivu vedrinu

i pozitivnu vibru. Na oprezu od svake vožnje na tuđim vrtuljcima ushita il’ ljutnje. Usprotiv-

ljen svakom savijanju i razapinjanju.

I nipošto samo takav. Ah, taj smijeh i šale što su nas dizale i bodrile u kasni, umorni radni sat.

Toplina Tvoje duše što nas je grijala. Tvoja neizmjerna ljubav za obitelj o kojoj si nam često s

nježnošću pričao. Med izvrcan vrijednim rukama Tvog oca, kojim si nas darivao. Tvoj rižoto

što si ga kod kuće za nas kuhao i nama ga nosio.

Dragi Marita, Petre i Tanja, dragi Draženovi roditelji i draga obitelji, nema riječi da vam pre-

nesu naše najdublje suosjećanje s vašim gubitkom.

A Ti naš Dražene, počivaj u miru, dragi prijatelju. I nek’ ti maestral s mora zauvijek nosi

miris dalmatinske zemlje koju si tako žarko ljubio. I bijele latice bajama u cvatu.

Svi Tvoji iz Porobija & Porobija


Sergej Škorić (1974. - 2017.)

Poštovani gospodine Andrej, poštovana obitelji, kolegice i kolege, dragi prijatelji!

Jučer, 29. ožujka 2017. godine u 14 sati, na zametskom groblju obitelj, rodbina te veliki broj pri-

jatelja i kolega oprostio se od našeg kolege, odvjetnika Sergeja Škorića.

Na početku ovog tužnog skupa pozivam vas da mu tišinom, minutom šutnje odamo počast.

Iako je dio kolegica i kolega poznavao kolegu Sergeja još od studija, većina nas, upoznala ga je

kada je stupio u naše redove, najprije kao odvjetnički vježbenik, a potom posljednjih deset go-

dina kao odvjetnik.

Do pred tjedan dana za mene je on bio kolega, odvjetnik Sergej Škorić, kojeg sam viđala i kratko

pozdravljala na sudskim hodnicima, u pisarnicama i sudnicama. Nakom ovih pet dana, u po-

trazi da saznam tko je zapravo bio taj ozbiljan, miran, šutljiv i pomalo zatvoren mladi kolega,

postao je za mene samo Sergej. I žao mi je što ga nisam bolje poznavala ranije.

Dozvolite da vas upoznam s nekoliko osnovnih podataka iz njegove biografi je. Rođen je 23. listo-

pada 1974. u Šibeniku. Osamdesetih godina cijela se obitelj seli u Rijeku gdje nastavlja školovanje

te nakon Osnovne škole Zamet završava tada Matematičku gimnaziju “Andrija Mohorovičić” i

1994. upisuje Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci. Diplomirao je u listopadu 2000. godine kada je

već bio na odsluženju vojnog roka koji završava 2001. godine. U rujnu 2001. započinje s odvjet-

ničkom vježbom kod odvjetnika Žarka Pajića u Kastvu. Pravosudni ispit položio je u listopadu

2004., a u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore upisuje se 1. srpnja 2006. U svojoj

biografi ji prilikom upisa navodi da mu je želja da svoje daljnje obrazovanje i praksu usmjeri pre-

ma zastupanju žrtava oštećenih u kaznenim djelima, zastupanju osoba protiv kojih je zbog javno

izraženog mišljenja pokrenut postupak, odnosno u zastupanju osoba koje su na bilo koji način

i iz bilo kojeg razloga diskriminirane i tretirane nejednako pred zakonom kada žele ostvariti

svoja prava.

U početku ima pisarnici u Kastvu, a od 1.siječnja 2011. godine u Rijeci. Svoj poziv obavljao

je savjesno i stručno. S nama, svojim kolegama, ophodio se korektno i profesionalno. S ciljem

dodatnog usavršavanja dolazio je na naša predavanja i edukacije. O svom privatnom životu, o

svojoj obitelji, među kolegama nije govorio. Tek mali broj nas znao je da njegova voljena kćerkica

Kira treba dodatnu pažnju i brigu.

Vijest o nestanku, a vrlo brzo i vijest o iznenadnoj smrti, koja se krajem prošlog tjedna munje-

vito širila, dočekana je u našim redovima s nevjericom, a potom smo bili duboko potreseni, s

tugom zbog njegova prerana odlaska.

U potrazi da saznam tko je zapravo bio Sergej, pomogao mi je njegov prijatelj koji mi je dozvolio

da koristim neke od njegovih rečenica u ovom svom govoru. Stoga citiram neke od njegovih

riječi:

Nečiji je život i značenje tako teško predstaviti u nekoliko usamljenih rečenica, a da istovremeno

ne zaboravim ili preskočim možda i najvažnije detalje oko toga tko je i što je bio Sergej.

Mnogima će on biti fusnota u životu, površni izvještaj iz novina, intriga koja je zaokupljala jav-

nost kroz neko vrijeme i sada je postala samo stara vijest.

Nekima će to biti ono što je radio kako bi osigurao egzistenciju svojoj obitelji, odvjetnik, pravnik,

osoba usmjerena na zaštitu i ostvarivanje prava onih koji to sami nisu mogli ili znali učiniti.

Nekima će biti sugovornik s malo riječi, samozatajna osoba blage naravi i distance u komunika-


ciji. Obitelji će biti otac i suprug, dio svakog dijela života, prvo na što se pomisli kada se ustaje i

zadnje na što pomisli kada se ide spavati.

Nekima će biti prijatelj, u dobrome i lošemu, rame podrške, stisnuta ruka, zagrljaj kada to zatre-

ba. Svatko od nas vidjet će ga drugačije.

Ako mene pitate što je Sergej bio za mene, mogao bih to svesti na dvije riječi – ljubav i dobrota.

Ona osoba koja je tu za tebe kada ti to zatreba, koja će vidjeti kada te boli, kada je vrijeme za

suze, a kada za smijeh. Bio je čovjek s istančanim osjećajem za pravdu, onu ljudsku, kao i osoba

koja nije trpila nepravdu, kako prema sebi tako i posebno prema onima koji se nisu mogli ili znali

zaštititi. Bio je osoba koja me mogla nasmijati do suza, s kojom sam mogao provesti sate, a da ih

niti nisam bio svjestan, osoba koja je znala šutjeti, slušati i razumjeti, a koja, nažalost, nije znala

i za sebe glasno viknuti.

Bio je prijatelj koji traje, koji usprkos svemu pa i smrti ne nestaje, bio je čovjek koji je volio i davao

sebe, a koji možda nikada nije naučio to isto primati.

Ove sam riječi citirala u namjeri da i vama pokušam približiti Sergeja, našeg kolegu, kojeg je

većina samo površno poznavala.

Nažalost, ovoj maloj obitelji namijenjena je druga, puno teža sudbina. Svima nama, a nadasve

njegovim najbližima teško je prihvatiti činjenicu da je otišao tako mlad čovjek s toliko još ne-

ostvarenih i neodsanjanih snova. Mišljenja sam da je i Sergej, u jednoj mjeri, bio žrtva našeg

iznimno stresnog posla. Bez obzira s koliko smo ideala i ideja krenuli u odvjetnike, ma koliko

plemenito bilo odvjetništvo, ono nas, osobito posljednjih godina, melje i melje, postaje i ostaje

sve teže i zahtjevnije, stvara osjećaj nemoći, uništava i ostavlja nam sve manje vremena i snage

za nas, naše obitelji i naše zdravlje.

Sergej je znao da njegova voljena Kira ne ostaje sama, da ostaje u sigurnim rukama svoje mame

Živane kojoj će svakako trebati pomoć obitelji i prijatelja. Ponosna sam da su i Komora i naš

Zbor predvidjeli pomoć u takvim situacijama, te će Kira tijekom školovanja primati mjesečnu

stipendiju i pomoć.

Sergej je tako prerano otišao na put bez povratka. Nadam se da će još dugo ostati u našim mi-

slima i srcima i da ćete ga pamtiti po upravo viđenom osmijehu koji je ozario njegovo na poslu

uvijek tako ozbiljno lice.

(Govor Nade Badurina, predsjednice Riječkog odvjetničkog zbora,

na komemoraciji u Riječkom odvjetničkom zboru 30. ožujka 2017. godine)


Vladimir Hiršl (1926.- 2017.)

Umro je umirovljeni odvjetnik Vladimir Hiršl.

Rođen je 1926. godine u Samoboru i tek što je čvršće zakoračio u mladenačka godine, već 1944.

godine cijeli je osmi razred tadašnje zagrebačke III. muške realne gimnazije prisilno mobiliziran.

Sretne okolnosti pomogle su mu da u teškim ratnim danima svlada i druge opasnosti koje su mu

prijetile i da opstane. U odvjetništvo ga je uveo njegov otac, odvjetnik dr. Oton Hiršl, kod kojeg

je obavio pripravničku vježbu.

Sjećanje na Vladu Hiršla, umirovljenog još 1987. godine, u našem je članstvu donekle izblije-

djelo. Šteta je to, jer on može služiti kao primjer kako obavljati odvjetničke dužnosti. Bolje sam

ga upoznao kroz njegov i svoj rad u tadašnjim tijelima naše Komore. Bio je dulje razdoblje član

Upravnog i Izvršnog odbora Komore, i obavljao zahtjevnu funkciju blagajnika. Sigurno je da mu

nije promakla niti jednostavna pogreška u računovodstvu ili knjigovodstvu, a još manje krupnija

povreda fi nancijskih propisa. U komorskim raspravama odlikovao se kratkim i jasnim interven-

cijama i izlaganjima. Nastojao je svoje mišljenje o temi izložiti kao zadnji, a svoje neslaganje s

onim što je rekao netko od predgovornika iznosio je odlučno ali učtivo. Govoriti kratko i jasno,

pisati jednako tako, osobina je kojoj treba težiti svaki odvjetnik, a takav je bio Vlado Hiršl. Obilato

je zaslužio pohvale koje se inače odvjetnicima dijele kad su nas napustili.

Bio bih ponosan da sam od Vlade Hiršla uspio naučiti onoliko koliko sam želio.

Neka mu je laka zemlja!

(Sjećanje na odvjetnika Vladmira Hiršla napisao odvjetnik Arno Vičić)

iz hrvatske odvjetničke komore / from the croatian bar ... za odvjetnike / english for lawyers...

Documents