izbor adekvatnog protokola testiranja za procjenu aerobnog i anaerobnog energetskog kapaciteta

8/18/2019 Izbor Adekvatnog Protokola Testiranja Za Procjenu Aerobnog i Anaerobnog Energetskog Kapaciteta

1/14

3 . dioDIJAGNOSTIKA

TRENIRANOSTI


2/14


3/14

D I J A G N O S T I K A T R E N I R A N O S T I

99

11. godišnja međunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠAZagreb, 22. i 23. veljače 2013.

IZBOR ADEKVATNOG PROTOKOLA TESTIRANJA ZAPROCJENU AEROBNOG I ANAEROBNOG ENERGETSKOGKAPACITETA

Vlatko Vučetić, Sukreški Marko, Sporiš GoranSportsko dijagnostički centar, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTISPORTAŠAOdgovarajuća adaptacija sportaševa organizma

u procesu sportskog treninga ostvariti će se jedinoako odgovarajuće genetski determinirane morfo-loške, motoričke i funkcionalne karakteristike pojedinog sportaša prati i odgovarajući trenažni plani program. Svaki trenažni sustav zahtijeva preciznodoziranje, distribuciju i odnos trenažnog optereće-nja i rasterećenja odnosno individualno definiraneintenzitete i volumene intervala rada i oporavka.Kako bi trenažni sustav izazvao odgovarajuće adap -

tacijske mehanizme i razvoj energetskih kapacitetau svakoj etapi trenažnog plana i programa, potrebno je poznavati razinu njegove treniranosti i sve rele-vantne parametre potrebne za precizno planiranjei programiranje treninga, kontrolu intenziteta i vo-lumena treninga te praćenje utjecaja trenažnog su-stava na adaptaciju i razvoj aerobnog i anaerobnogenergetskog kapaciteta.

Dakle, očigledno je da je za postizanje optimal -nog stanja treniranosti potrebno pratiti i primjenji-vati dostignuća suvremene sportske znanosti a timei specifičnu individualnu dijagnostiku treniranosti

sportaša.

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI –AEROBNI I ANAEROBNI ENERGETSKIKAPACITETI

Funkcionalne sposobnosti odnose se na učinko -vitost aerobnih i anaerobnih funkcionalnih mehani -zama, odnosno osnovnih energetskih procesa odgo -vornih za izdržljivost organizma. Osnovni energet -ski procesi definirani su kao aerobni i anaerobni,a u aktivnostima sudjeluju u različitim omjerima.

Nesumnjivo, u cikličkim sportskim aktivnosti-

ma tipa izdržljivosti, vodeću ulogu ima aerobna iz-držljivost odnosno aerobni energetski kapacitet. U

sportskim aktivnostima relativno kratkog trajanja,koje su visokog intenziteta, najveći dio energije seosigurava iz anaerobnih rezervi, odnosno vodećuulogu ima anaerobni energetski kapacitet, odnosnoanaerobna izdržljivost te brzinska i snažna izdržlji -vost. U toj skupini nalaze se sportske igre, kao ak -tivnosti visokog tempa i maksimalnog intenziteta te borilački sportovi, te aktivnosti u kojima dominiraglikolitički anaerobni energetski proces (Vučetić iŠentija, 2005).

Važno je istaknuti da na manifestaciju energet-skih kapaciteta u praksi, osim samih energetskih

kapaciteta, utječe i razina motivacije, osobine lič-nosti, efikasnost biokemijskih procesa u mišićima,količina glikogenskih depoa itd. Poznato je da sveveći broj autora naglašava važnost razvoja energet-skih kapaciteta kod sportaša neovisno o potreba-ma matičnog sporta ili zahtijeva sportske discipline(Bompa, 1999; Holmann i Hettinger, 2000). Nai-me, razina energetskih kapaciteta povoljno djeluje na efektivnost treninga, odnosno na sprečavanjenastajanja umora što bi imalo za posljedicu sma-njenje volumena treninga te omogućava realizacijuintenzivnijeg trenažnog procesa jer ubrzava opo-ravak između intervala opterećenja i na taj načinomogućava i širi izbor trenažnih metoda i sadržaja.Ona je također preduvjet je za efikasno korištenjeekstenzivne ili intenzivne intervalne metode, a po-sebno se to odnosi na ponavljajuću metodu. Velika preventivna vrijednost kod srčano-žilnih oboljenjate poboljšanje ukupnog psihičkog stanja sportaša,

postavljaju ovu sposobnost ne samo na mjesto jedneod najvažnijih kondicijskih sposobnosti, nego i kao preduvjet razvoja drugih kondicijskih sposobnosti(Sekulić i Metikoš, 2007).

AEROBNI ENERGETSKI KAPACITETIAerobni energetski kapacitet (aerobna izdržlji-

vost, kardio-respiratorna izdržljivost ili aerobni fit -


4/14


00

Vlatko Vučetić, Sukreški Marko, Sporiš GoranIZBOR ADEKVATNOG PROTOKOLA TESTIRANJA ZA PROCJENU AEROBNOG I ANAEROBNOG...

nes) definira se kao sposobnost obavljanja rada krozduže vrijeme u uvjetima aerobnog metabolizma.Aerobni energetski kapacitet po svojoj je definici- ji je mjera energetskog tempa, odnosno intenzitetaoslobađanja energije u jedinici vremena. Odnosno,aerobni kapacitet bi mogli bolje objasniti pojmomaerobna snaga, no s obzirom na to da se u praksičešće koristi pojam aerobni kapacitet ili aerobnaizdržljivost, u daljnjem tekstu zadržati ćemo se natim pojmovima.

Općeprihvaćeni parametri za procjenu aerobno -ga energetskog kapaciteta su maksimalni primitakkisika (VO 2max), aerobni prag (AeP), anaerobni prag(AnP), ekonomičnost (E) i efikasnost.

Aerobni ili laktatni prag odnosno prvi ventila-cijski prag definiran je porastom intenziteta tjele-sne aktivnosti na kojemu dolazi do znatnije aktiva-cije anaerobne glikolize u odnosu na mirovanje uradnom mišićju i do porasta koncentracije mliječnekiseline u krvi. Taj prag se javlja pri intenzitetu odoko 40 - 60% VO2max i koncentraciji mliječne kise-line u krvi od oko 1,5-2 mmol/l.

Maksimalno laktatno stabilno stanje (MLSS) ilianaerobni prag (drugi ventilacijski prag) definiran je intenzitetom rada pri kojem je još uvijek mogu-će postići stabilno stanje VO2 i mliječne kiselineu krvi, tj. može se uspostaviti ravnoteža između procesa akumulacije i razgradnje mliječne kiseline(Barstow i sur., 1993). Anaerobni prag se dostiže priintenzitetu od oko 80 - 90% VO2max (u ne-sportaša pri 65 - 70% VO2max, a u treniranih osoba čak i pri95% VO2max, ovisno o trenažnom ciklusu - pripre-mnom, pred natjecateljskom ili natjecateljskom), uzkoncentraciju mliječne kiseline u krvi od oko 3-5mmol/L (Viru, 1995).

Intenzitet pri aerobnom i anaerobnom praguizražava se brzinom trčanja (pokretni sag - km/h,tempo po km i sl.), snagom (bicikl ergometar – Watt,kpm/min ili km/h; veslački ergometar - Watt, ilitempo na 500 m), a može se izraziti i kao vrijednost

u % dostignute vrijednosti maksimalnog primitkakisika (%VO2max) ili kao vrijednost u % maksimal-ne dostignute brzine u testu (%Vmax), maksimalnogintenziteta (%Pmax) i sl. Kada govorimo o anaerob-nom pragu procijenjenom temeljem laboratorijskogmjerenja na pokretnom sagu, jedan od najčešće pra -ćenih parametara jest brzina trčanja na razini praga.Brzina pri anaerobnom pragu izravno je proporci-onalna maksimalnom primitku kisika. Primjerice,u vrhunskih nogometaša iznosi oko 15 km/h, a uvrhunskih maratonaca i preko 20 km/h (Vučetić iŠentija, 2005).

ANAEROBNI ENERGETSKI KAPACITETIAnaerobni energetski kapacitet predstavlja spo -

sobnost odupiranja umoru pri dinamičkim aktivno -stima sub maksimalnog ili maksimalnog intenzite-ta. Anaerobni energetski procesi podrazumijevajustvaranje energije procesima bez korištenja kisika.Kao energenti koriste se mišićni glikogen i kreatin-fosfat, a kao nusprodukt anaerobnog (glikolitičkog)metabolizma nastaje mliječna kiselina (laktat) koja posredno snižava pH krvi i ometa funkciju mišića.

Anaerobni energetski kapacitet definiran jeukupnom količinom energije koja mu stoji na ras- polaganju za obavljanje rada (kapacitet organizma)i maksimalnim intenzitetom oslobađanja energije(energetski tempo). Anaerobne energetske kapaci-tete možemo podijeliti na anaerobni – alaktatni kapacitet i na anaerobni – laktatni kapacitet.

U odnosu na aerobni kapacitet, govorimo o su- pra maksimalnim opterećenjima. Karakteristično jestvaranje velikog duga kisika te visoke koncentraci - je mliječne kiseline u krvi. Razina opće anaerobneizdržljivosti ovisi prvenstveno o količini anaerobnihizvora energije (ATP, CP i mišićni glikogen), o nji-hovoj efikasnoj razgradnji (enzimska efikasnost) i

puferskoj sposobnosti. Aerobni kapacitet (transpor -tni sustav za kisik) nema značajniji utjecaj na općuanaerobnu izdržljivost, iako se može zaključiti daveći aerobni kapacitet osigurava duže vrijeme ana-erobnog opterećenja jer se mliječna kiselina razgra -đuje uz pomoć kisika (1g mliječne kiseline zahtije-va oko 50 mlO2).

Anaerobno – alaktatni energetski procesi podra -zumijevaju razgradnju adenozin-tri-fosfata (ATP)kreatinfosfata (KP) u mišićnim stanicama. Ovajenergetski sustav naziva se još i fosfageni sustav,a „alaktatni“ znači „bez stvaranja laktata“. Značajfosfagenog sustava u sportu očituje se pri kratkimsprintevima i startovima, te pri svim trenažnim ek -splozivnim aktivnostima koje traju do nekoliko se-kundi. Ovaj sustav ima mali kapacitet odnosno maluukupnu količinu dostupne energije, ali najveći ener -getski tempo odnosno najveću brzinu oslobađanjaenergije. Ovaj sustav predstavlja najbrže dostupniizvor ATP-a za mišićni rad i to stoga što ne ovisi odugoj seriji kemijskih reakcija i o transportu kisi-ka do radne muskulature. Naime, ATP i KP pohra-njeni su direktno u kontraktilnom aparatu mišića.Pored toga, kreatin koji nastaje razgradnjom krea-tinfosfata, više je alkaličan (lužnat) od samog kre-atinfosfata, te djeluje kao pufer i odgađa pad pH i porast kiselosti koja nastaje pri anaerobnoj gliko-lizi kod produžene aktivnosti. Kod potpunog iscr -

pljenja ovog kapaciteta u mišićima potrebno je oko


5/14


101


2-4 min za resintezu i popunu ispražnjenih depoakreatinfosfata.

Anaerobno – laktatni energetski procesi podra -zumijevaju razgradnju glikogena ili glukoze ana-erobnom glikolizom do pirogrožđane kiseline uzstvaranje laktata. Taj se proces sastoji od 12 ve-zanih reakcija te se energija za obnavljanje ATP-aoslobađa znatno sporije, dakle manji je energetskitempo nego kod fosfagenog sustava. Da bi kemij-ski procesi anaerobne glikolize postigli maksimalnu brzinu potrebno je svega desetak sekundi. Iako jesnaga glikolitičkog sustava značajno manja od fos-fagenog, ukupni je kapacitet dvostruko veći. Da bise potrošio ukupni anaerobni glikolitički kapacitet

potrebna je maksimalna tjelesna aktivnost u trajanjuod oko 40 - 60 s. Stoga se značaj anaerobnog gliko-litičkog sustava očituje pri aktivnostima trajanja odnekoliko sekundi do 1 - 2 min, ali i pri intervalnimaktivnostima/treninzima dužeg trajanja. Kod spor -taša, dobar anaerobni laktatni kapacitet znači većusposobnost i toleranciju na povišenu koncentracijulaktat u krvi, te brži oporavak kod produženih i po -navljajućih brzih dionica.

Uočavamo da je veličina glikolitičkog anaerob -nog kapaciteta dijelom vezana i na strukturalne zna -čajke koje se razvijaju tipično aerobnim aktivnosti-ma (broj mitohondrija u mišićnim stanicama, per -fuzija i kapilarizacija mišićnog tkiva, oksidativnienzimi itd.), što je od praktične važnosti u sportuzbog mogućnosti i potrebe kombiniranja aerobnih ianaerobnih opterećenja u trenažnom procesu. Pred -nost anaerobne glikolize je mogućnost održavanjavisokog intenziteta rada i nakon iscrpljenja pohra-njenog ATP-a i KP-a iako je trajanje ovakvog načinadobivanja energije ograničeno stvaranjem nuspro-dukata (laktata) koji će u konačnici dovesti do sma -njenja intenziteta ili potpunog prestanka aktivnosti.

PROTOKOLI TESTOVA ZA PROCJENUENERGETSKIH KAPACITETA

Testove za provedbu dijagnostike energetskihkapaciteta u praksi dijelimo, s obzirom na mjesto te -stiranja, na laboratorijske i terenske testove, s obzi-rom na karakter testa na specifične i nespecifične. Sobzirom na vrstu opterećenja dijelimo ih na testovefiksnog i progresivnog opterećenja, a s obzirom na

Grafički prikaz 1. Jedan od načina prikaza testova za procjenu energetskih kapaciteta (Vučetić, 2009).


6/14


02


način izvedbe na kontinuirane (bez prekida između pojedinog stupnja opterećenja) ili diskontinuirane (s prekidima između pojedinih stupnjeva opterećenja)testove (Vučetić, 2009).

Napredak sportsko dijagnostičke tehnologijeomogućuje sve lakše, jeftinije i preciznije labora-torijsko i terensko mjerenje aerobnih i anaerobnihenergetskih kapaciteta odgovornih za energetskuopskrbu organizma za vrijeme sportske aktivnosti.Sukladno tome u praksi se pojavljuje sve veći brojtestova koji se baziraju na upotrebi tehnoloških po-magala kao što su mjerači srčane frekvencije, GPSsustavi, sustavi za mjerenje energetske potrošnje i sl.

Pitanje prednosti i mana laboratorijskog odno-sno terenskog testiranja je predmet mnogih istraži-vanja i izuzetno je važno poznavati ih prilikom iz-

bora skupa testova i provedbe testiranja. Kao spraveza dozirano opterećenje najčešće se koriste bicikler -gometar i pokretni sag, iako se posljednjih godi-na u sportsko-medicinskim laboratorijima sve višekoriste i specifični ergometri za pojedine sportove(veslanje, kajak, plivanje, skijaško trčanje i slično)koji vjerno reproduciraju dinamički stereotip kre-tanja specifičan za pojedini sport.

Biciklergometar u laboratorijskom testiranjuomogućava precizno doziranje opterećenja (u Watt-ima) i procjenu mehaničke efikasnosti rada, moguć -nost dodatnih invazivnih i neinvazivnih pretraga amanji je i rizik ozljeđivanja (zbog sjedećeg položajaispitanika), što je posebice značajno kod ispitanikastarije dobi i rekreativaca. Međutim, zbog manjegudjela aktivne mišićne mase, često lokalna a ne općamišićna izdržljivost limitira doseg u testu.

Pokretni sag ima prednost u odnosu na bicikler -gometar i druge ergometre s obzirom da omogućava prirodne oblike lokomocije - hodanje i trčanje. Ta-kođer, izmjerene maksimalne vrijednosti primitkakisika, u odnosu na biciklergometar, veće su za oko5 -15% (Verstappen i sur., 1982; Walsh i sur., 1988).

Uz razlike u odabiru ergometra, laboratoriji serazlikuju i po protokolima primijenjenih testova(ovisno o tradiciji, edukaciji, tehničkoj opremlje-nosti laboratorija, specifičnostima i potrebama ispitanika itd.). Različiti autori preporučuju različitedužine trajanja pojedinog stupnja opterećenja (kao iostalih značajki protokola testa, npr. porasta intenzi -teta i nagiba saga) (Froelicher i sur., 1974, Nummelai sur., 1996, Nummela i sur., 2007), stoga je kompa -racija rezultata iz različitih laboratorija i različitih protokola (npr. progresivni test na pokretnom sagui beep test) često ograničena ili pak nemoguća.

U pogledu optimalnih karakteristika protokola,

različiti autori navode kao optimalno ukupno trajanje testa od 8 do 12 minuta. Pritom su bolji tzv.‘ramp’ protokoli, koji koriste manji i jednoliki porast

intenziteta između pojedinih stupnjeva opterećenja(Wasserman, 1999).

Testovi sa znatno bržim porastom opterećenja ikraćim ukupnim trajanjem od preporučenog ne dajumaksimalne vrijednosti VO 2, najvjerojatnije uslijedmišićne limitiranosti zbog prevelikog napora. Sadruge strane, u testovima dugog trajanja, dobivenemanje vrijednosti VO2max objašnjene su povećanomtemperaturom tijela, većom dehidracijom, bolovimaili nelagodom u mišićima, gubitkom motivacije terazličitim energetskim zahtjevima. Danas se pretež -no koriste kontinuirani progresivni testovi optere-ćenja na biciklergometru i na pokretnom sagu, gdjese porast opterećenja postiže ili povećanjem brzi-ne saga (Taylorov test mod.), ili povećanjem nagibasaga (Balke, UCLA test) ili se pak i brzina i nagib progresivno povećavaju (Bruce). U pravilu se testizvodi do iscrpljenja ispitanika, ukoliko nema kon-traindikacija ili limitirajućih faktora.

Problem koji se javlja prilikom laboratorijskogmjerenja i primjene rezultata u trenažnom programu

je taj da pri trčanju na pokretnom sagu nema otporazraka, koji na otvorenome (sportskom polju ili atlet -skoj stazi) raste približno kao kubna funkcija brzinetrčanja. Unatoč nelinearnom porastu primitka kisikas brzinom trčanja na otvorenom, i linearna funkcijamože zadovoljavajuće dobro opisati odnos VO 2 i br -zina pri brzinama trčanja do 18 km/h. Stoga razli-

čiti autori preporučuju manje nagibe saga (1 - 2%)radi kompenziranja smanjenog opterećenja zbognedostatka otpora zraka (Heck i sur., 1985; Jonesi Doust, 1996). Vrijednosti fizioloških parametara(frekvencija srca, ventilacija, VO2 itd.) pri trčanjuna pokretnom sagu u tom slučaju vjerno simulirajuopterećenje pri trčanju na otvorenom.

U testovima koji koriste veći ili promjenjiv na-gib saga teško je ili nemoguće opterećenje pretvoritiu odgovarajuću brzinu trčanja na ravnoj stazi zbogveće energetske potrošnje (koja raste proporcional-no s porastom nagiba saga), ali i promjene kinema-

tičkih, odnosno biomehaničkih parametara (duži-na i frekvencija koraka, amplituda i kutna brzinau kuku, koljenom i gležanjskom zglobu, aktivacijaspecifičnih mišića i mišićnih skupina itd.). Paradok -salno, pojedini autori navode nešto više vrijednostiVO2max pri trčanju uz nagib nego po ravnoj podlo-zi. No u testovima s visokim nagibom saga (preko10-15%) pri maksimalnom opterećenju (npr. Bal-ke, Bruce), vidljiv je trend snižavanja VO2max s po-rastom nagiba.

Posljednjih godina u Hrvatskoj značajno raste broj testiranja amaterskih i profesionalnih sportaša

raznih, kako ‘aerobnih’, tako i ‘anaerobnih’ sport-

skih disciplina. Za procjenu energetskih kapacitetai procjenu ventilacijskih i metaboličkih trenažnih


7/14


103


parametara u dijagnostičkom centru Kineziološkogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu, najčešće se koristitzv. standardni progresivni protokol opterećenja na

pokretnom sagu (KFT1 protokol sa početnom brzi -nom od 3 km/h i porastom opterećenja od 0,5 km/hsvakih 30’’ uz konstantan nagib od 1,5°). Sa drugestrane energetski kapaciteti kod biciklista, triatlo-naca i nekih rekreativaca procjenjuju se temeljemrezultata u progresivnom protokolu na bicikl ergo-metru (KFB1 protokol sa početnim opterećenjemod 50W i porastom opterećenja od 20 W svakih60’’, uz konstantnu frekvenciju pedaliranja od 90okr/min). Energetske kapacitete veslača i pojedinih jedriličara procjenjuje se temeljem rezultata na ve-slačkom ergometru (KFV1 protokol sa početnimopterećenjem od 150 W i porastom opterećenja od

20 W svakih 60’’).

IZBOR ADEKVATNOG PROTOKOLATESTIRANJA ZA PROCJENU AEROBNOG IANAEROBNOG ENERGETSKOG KAPACITETA

Postavlja se pitanje na temelju čega definira-mo koji je protokol testiranja adekvatan za pojedinisport i pojedini trenažni sustav.

Koji su to parametri koji nam mogu pomoći pridefiniranju cilja treninga?

Koji su to parametri koji nam mogu pomoći pri

doziranju intenziteta treninga? Koji su to parametri koji nam mogu pomoći prikontroli ostvarenog volumena treninga?

Koji su to parametri koji nam mogu pomoći prianalizi kratkoročnih i dugoročnih trenažnih efe -kata?

Kojim protokolom možemo izmjeriti i procije -niti tražene parametre?

Koji protokol daje dovoljno precizne i pouzda-ne informacije?

Kakva je naša (sportaševa / klupska) financij- ska situacija?

Koje sustave i opremu mogu koristiti na tre-ningu?

Koje parametre razumijem i znam primijenitiu treningu?

Opće je poznato da su najvažnije informacijeza definiranje ciljeva treninga a samim time i za planiranje i programiranje treninga, odnosno do-ziranje i kontrolu intenziteta i volumena treninga,

parametri pri aerobnom i anaerobnom pragu te vrš -nim vrijednostima testa. Isto tako, poznato je da seza doziranje intenziteta treninga koriste parametri

tempa i/ili brzine lokomocije ili kretanja (trčanja,vožnje bicikla, veslanja, plivanja i sl.), frekvencijasrca, koncentracija laktata u krvi, subjektivni osje-ćaj opterećenja te snaga. U suvremenoj praksi ko-riste se i biokemijski parametri i temperatura tijela.

Dakle, ako želimo dozirati trening za razvoj npr.razine anaerobnog praga kod nogometaša definitiv -no je potrebno poznavati brzinu trčanja pri anaerob -nom pragu (npr. v anp = 14,0km/h što odgovara tempuod 4’17’’ po kilometru u progresivnom testu opte-rećenja ili vanp=12,5 km/h kod istog nogometaša uintermitentnom progresivnom testu opterećenja (11level u tzv Beep test i sl)), vršnu vrijednost u testu(npr. v peak =19 km/h u progresivnom testu optereće-nja ili v peak = 15km/h što odgovara 14 levelu u tzvBeep testu), frekvenciju srca pri anaerobnom pragu(npr. FS anp = 167o/min), postotak od maksimalne fre -kvencije srca pri anaerobnom pragu (npr %FSmax=90%) te maksimalnu ili vršnu vrijednost frekven-cije srca (npr. FS peak = 188 o/min).

Nakon što odredimo ove parametre biti ćemo umogućnosti odrediti i individualne zone trenirano-sti. Terminološki gledano, zone intenziteta se izra-žavaju u više oblika poputenergy zones , training

zones ili training intensity zones . U nacionalnimokvirima koristi se također raznovrsna terminologi -

ja među kojima se navode energetske zone , zone op-terećenja , trenažne zone , intenziteti trenažnog opte -

rećenja i sl. Jedan od osnovnih faktora u planiranjui programiranju treninga jest poznavanje optimalne

zone intenziteta zadanog opterećenja za pojedinog sportaša a moguće ih je definirati uz pomoć dvijekritične tranzicijske točke i tri glavne energetskezone (Vučetić i sur., 2002).

Zona oporavka (regeneracije) nalazi se prije AeP(na oko 2 mmol/l i neproporcionalnog povećanja uomjeru VE/VO2) i čisto je aerobna zona - aerobnimetabolizam.

Ekstenzivna (EA1 i EA2) i intenzivna (IA1 iIA2) aerobna zona teškog intenziteta nalazi se iz-

među AeP i AnP ili aerobno-anaerobna zona i od-govara rasponu intenziteta - kod kojih se energijaza mišićni rad oslobađa istovremeno iz aerobnog iiz anaerobnog metabolizma.

Zona vrlo teškog intenziteta nalazi se iznad AnP(približno oko 4 mmol/l i slijedećeg neproporcional -nog povećanja u omjeru VE/VO2) - dominira anae-robni metabolizam.

Ovaj model omogućuje izradu trenažnih ope-ratora za doziranje intenziteta u pojedinim sporto-vima, ali samo na osnovu točno određenog aerob-nog i anaerobnog praga na jedan od gore navede-nih načina.


8/14


04


Tablica 1. Prikaz zona i pripadajućih parametara jednog sportaša

Protokol Mjesto testiranjai oprema

Parametri Sportovi Prednosti/mane

Spiroergometrijskiprogresivni testopterećenja napokretnom sagu(start 3,0 km/h,ubrzanje 0,5km/h svakih 30’’;konstantan nagibod 1,5°)

LaboratorijSpiroergometrijskisustav (npr. CPET,Cosmed, Italija).Opcija+:, opremaza mjerenjakoncentracijelaktata u krvi (npr.Lactate Scout,USA)

VO2peak, VO2aep,

VO2anp, %VO2;FS peak, FSaep, FSanp,%FS; vaep , vanp,vpeak, %v; tehnikadisanja (VE, Rf,VT), ekonomičnost;Lacpeak, pretrčanaudaljenost uanaerobnoj zoni(ds) itd.

Atletika, borilačkisportovi,košarka,nogomet,rukomet, triatlon(trčanje),tenis, st.tenis, badminton,rekreacija itd.

Prednosti: najpouzdaniji,najprecizniji i najtočniji (referentnametoda), puno podataka, sviparametri se mjere a ne procjenjuju,određuje se svaka zona. Preciznodoziranje intenziteta.Nedostatak: skup!

Zone treniranosti FS (o/min) %FS anp (%) %FS peak (%) v (km/h)

Zona oporavka 100 > 90 > 15.5

Da bi smo mogli izabrati adekvatni protokol za procjenu razine treniranosti energetskih kapacitetai koristiti izmjerene parametre u toku treninga zadoziranje, kontrolu intenziteta i volumena treningate analizirati akutne i dugoročne utjecaje odrađenih

treninga potrebno je poznavati koje i koliko preci-zne parametre nam pojedini protokol (test) može procijeniti.

Drugim riječima, prilikom izbora adekvatnog protokola testiranja energetskih kapaciteta trebali biizabrati onaj protokol koji nam može ponuditi do-voljno precizne i pouzdane parametre intenziteta(pri aerobnom (v aep ili P aep) i anaerobnom pragu (v anp ili Panp) te vršne vrijednosti (v peak ili P peak ), parame-tre za kontrolu oporavka i opterećenja (FSaep, FSanp,FS peak ) te parametre za procjenu aerobnog (VO2peak )i anaerobnog energetskog kapaciteta (Lacpeak, ds i

sl). Na temelju ovih parametara biti ćemo u moguć -nosti procijeniti razinu treniranosti sportaša, izraču -nati individualne zone opterećenja, definirati ciljevei plan i program treninga, složiti homogene grupeza individualni dio treninga, selektirati i orijentira-

ti sportaše te educirati sportaše, trenere i roditelje.Dakako da bismo mogli izabrati protokol mora -

mo poznavati koje informacije nam pojedini proto-kol može ponuditi ili kojim protokol možemo i koli -ko precizno procijeniti pojedine parametre. Istovre -meno, ponekad zbog financijske situacije moramoizabrati protokole koji nam pružaju zadovoljavajućeinformacije, iako bi možda nekim drugim protoko-lom mogli izmjeriti obuhvatnije i preciznije para-metre.

KARAKTERISTIKE PROTOKOLA ZAPROCJENU AEROBNOG I ANAEROBNOGENERGETSKOG KAPACITETA

U ovom radu nećemo opisivati pojedini protokolopterećenja, nego ćemo tabličnim prikazom prika-

zati karakteristike te koji od najpoznatijih protokolanajpreciznije mjere i/ili procjenjuju pojedine para-metre odnosno koji od protokola opterećenja mjerinajveći broj potrebnih parametara.

Tablica 2. Prikaz karakteristika protokola za procjenu aerobnog energetskog kapaciteta


9/14


105




Spiroergometrijskiprogresivni testopterećenja nabiciklergometru(start 50W,povećanjeopterećenja20W svakih60’’; konstantnafrekvencijapedaliranja 90 rpm)

LaboratorijSpiroergometrijskisustav (npr. CPET,Cosmed, Italija).Opcija+: opremaza mjerenjakoncentracijelaktata u krvi (npr.Lactate Scout,USA)

VO2peak, VO2aep,VO2anp, %VO2;FS peak, FSaep, FSanp,%FS; Paep, Panp,Ppeak, %P; tehnikadisanja (VE, Rf,VT), ekonomičnost;LACpeak, raspon uanaerobnoj zoni itd.

Biciklizam,triatlon,rekreacija.


Spiroergometrijskiprogresivni testopterećenjana veslačkomergometru (start150W, povećanjeopterećenja 20Wsvakih 60’’)

LaboratorijSpiroergometrijskisustav (npr. CPET,Cosmed, Italija).Opcija+: opremaza mjerenjakoncentracijelaktata u krvi (npr.Lactate Scout,USA)

VO2peak, VO2aep,VO2anp, %VO2;FS peak, FSaep, FSanp,%FS; Paep, Panp,Ppeak, %P; tehnikadisanja (VE, Rf,VT), ekonomičnost;LACpeak, raspon uanaerobnoj zoni itd.

Veslanje, jedrenje,rekreacija.


Progresivni testopterećenjana stadionu iliu dvorani (tzv.

Conconi - start 5,0km/h, ubrzanje 0,5km/h svakih 200m)

Terensko mjerenjeOprema zamjerenjefrekvencijesrca (npr. Polar,Finska).Opcija+: opremaza mjerenjakoncentracijelaktata u krvi (npr.Lactate Scout,USA)

FS peak, FSanp, %FS;vanp, vpeak, %v;LACpeak, raspon uanaerobnoj zoni

(od anaerobnogpraga do vršnevrijednosti).

Atletika, borilačkisportovi,košarka,nogomet,rukomet, triatlon

(trčanje),tenis, st. tenis,badminton,rekreacija itd.

Prednosti:Jednostavan i jeftin!Može se istovremeno mjeriti cijelaekipa.Nedostatak: Mjeri se FS pa seprocjenjuje anaerobni prag (točka

defleksije). Individualne zonetreniranosti određuju se na temelju pretpostavl jenih postotaka za svakuzonu! Ne toliko precizan i pouzdankao spiroergometrijski test.

Progresivni testopterećenja ufitnes centruili klubu napokretnom sagu(tzv. Conconi - start3,0 km/h, ubrzanje0,5 km/h svakih

30’’; konstantannagib od 1,5°)

Terensko mjerenjeOprema zamjerenjefrekvencijesrca (npr. Polar,Finska).Opcija+: opremaza mjerenjakoncentracije

laktata u krvi (npr.Lactate Scout,USA)

FS peak, FSanp, %FS;vanp, vpeak, %v;LACpeak, raspon uanaerobnoj zoni(od anaerobnogpraga do vršnevrijednosti).

Atletika, borilačkisportovi,košarka,nogomet,rukomet, triatlon(trčanje),tenis, st. tenis,badminton,rekreacija itd.

Prednosti:Jednostavan i jeftin! Preciznodoziranje intenziteta.Nedostatak: Mjeri se FS pa seprocjenjuje anaerobni prag (točkadefleksije). Individualne zonetreniranosti određuju se na temelju

pretpostavl jenih postotaka za svaku

zonu! Ne toliko precizan i pouzdankao spiroergometrijski test.

Progresivni testopterećenja ufitnes centruili klubu nabiciklergometru(tzv. Conconi - (start 50W,povećanjeopterećenja20W svakih60’’; konstantna

frekvencijapedaliranja 90 rpm)


FS peak, FSanp, %FS;Panp, Ppeak, %P;LACpeak, raspon uanaerobnoj zoni(od anaerobnogpraga do vršnevrijednosti).

Biciklizam,triatlon,rekreacija.


pretpostavl jenih postotaka za svakuzonu! Ne toliko precizan i pouzdankao spiroergometrijski test.

(nastavak tablice 2)


10/14


06




Progresivni testopterećenja ufitnes centru iliklubu na veslačkomergometru (tzv.Conconi - (start150W, povećanjeopterećenja 20Wsvakih 60’’;)


FS peak, FSanp, %FS;Panp, Ppeak, %P;LACpeak, raspon uanaerobnoj zoni(od anaerobnogpraga do vršnevrijednosti).

Veslanje, jedrenje,rekreacija.


pretpostavl jenih postotaka za svakuzonu! Ne toliko precizan i pouzdankao spiroergometrijski test.

Intermitentniprogresivni testopterećenja nastadionu ili dvorani(tzv. Beep test ,Yo-yo test i sl. -start 8,0 km/h,ubrzanje 0,5 km/hsvakih 60’’)

Specifičnoterensko mjerenjeOprema zamjerenjefrekvencijesrca (npr. Polar,Finska).Opcija+: opremaza mjerenjakoncentracijelaktata u krvi (npr.Lactate Scout,USA)

FS peak, FSanp, %FS;vanp, vpeak, %v;LACpeak, raspon uanaerobnoj zoni(od anaerobnogpraga do vršnevrijednosti).

Borilačkisportovi,košarka,nogomet,rukomet,tenis, st. tenis,badminton,rekreacija itd.

Prednosti:

Jednostavan i jeftin!Može se istovremeno mjeriti cijelaekipa.Specifičnost trenažnih operatora!Relativno precizno doziranjeintenziteta.Nedostatak: Mjeri se FS pa seprocjenjuje anaerobni prag (točkadefleksije). Individualne zonetreniranosti određuju se na temelju

pretpostavl jenih postotaka za svakuzonu! Ne toliko precizan i pouzdankao spiroergometrijski test. Problemsa naglim skokom frekvencije srcaveć kod prvog opterećenja. Zonetreniranosti se ne mogu primijenitikod kontinuiranog trčanja! Gubitakenergije na akceleraciji i deceleraciji.

Progresivnidiskontinuiranilaktatni test (npr.trčanje 7x800,7x400, 5x1000sa pauzom od1-3’ i mjerenjemkoncentracijelaktata u krvi.)

Specifičnoterensko mjerenjeOprema zamjerenjefrekvencijesrca (npr. Polar,Finska).Oprema zamjerenjakoncentracijelaktata u krvi (npr.Lactate Scout,USA) i štoperica.

FS peak, FSanp, %FS;vaep, vanp, vpeak, %v;Lacaep , Lacanp,LACpeak, raspon uanaerobnoj zoni(od anaerobnogpraga do vršnevrijednosti).

Atletika-trčanja,borilačkisportovi,košarka,nogomet,rukomet,tenis, st. tenis,badminton,triatlon,rekreacija itd.

Prednosti:Specifičnost trenažnih operatora!Nedostatak: Relativno skup. Mjerise koncentracija laktat u krvi pase procjenjuje anaerobni prag(D-max i sl metoda ili 4 mmol/lmetoda). Individualne zonetreniranosti određuju se na temelju

pretpostavl jenih postotaka za svakuzonu! Ne toliko precizan i pouzdankao spiroergometrijski test. Neprecizno određivanje anp i zonatreniranosti. Doziranje intenziteta.

Plivački progresivnidiskontinuiranilaktatni test (npr.plivanje 7x200m,10x100m sapauzom od 1-3’i mjerenjemkoncentracijelaktata u krvi.)

Specifičnoterenskomjerenje Opremaza mjerenjefrekvencijesrca (npr. Polar,Finska).Oprema zamjerenjakoncentracijelaktata u krvi (npr.Lactate Scout,

USA) i štoperica.


Plivanje, triatlon,vaterpolo.

Prednosti:Specifičnost trenažnih operatora!Nedostatak: Relativno skup.Mjeri se koncentracija laktata ukrvi pa se procjenjuje anaerobniprag (D-max i sl metoda ili 4mmol/l metoda). Individualne zonetreniranosti određuju se na temelju

pretpostavl jenih postotaka za svakuzonu! Ne toliko precizan i pouzdankao spiroergometrijski test. Neprecizno određivanje anp i zona

treniranosti. Doziranje intenziteta.



11/14


107




Kajakaškiprogresivnidiskontinuiranilaktatni test(„osmica“)

Specifičnoterenskomjerenje Opremaza mjerenjefrekvencijesrca (npr. Polar,Finska).Oprema zamjerenjakoncentracijelaktata u krvi (npr.Lactate Scout,USA) i štoperica.


Kajak

Prednosti:Specifičnost trenažnih operatora!Nedostatak: Relativno skup.Mjeri se koncentracija laktata ukrvi pa se procjenjuje anaerobniprag (D-max i sl metoda ili 4mmol/l metoda). Individualne zonetreniranosti određuju se na temeljupretpostavljenih postotaka za svakuzonu! Ne toliko precizan i pouzdankao spiroergometrijski test. Neprecizno određivanje anp i zonatreniranosti. Doziranje intenziteta.

Tempo test (npr.Cooperov test iinačice – zadase udaljenostili vrijeme kojetreba prijeći u štokraćem vremenuili preći što većuudaljenost)

Terensko mjerenjeOprema zamjerenjefrekvencije srca(npr. Polar, Finska)i štoperica.

FS avg, FSop , rezultat(s)

Ne preporučamoniti za jedansport!

Nedostatak: Ne mogu se procijenitiniti vršne vrijednosti, niti parametripri anaerobnom pragu! Izuzetnozavisan o poznavanju tempalokomocije (plivanja, veslanja,trčanja), motivaciji itd. Doziranjeintenziteta.

Specifični tempotest – poligoni(npr. Hoff test(nogomet))

Specifični terenskitestOprema zamjerenjefrekvencije srca(npr. Polar, Finska)i štoperica.

FS avg, FSop , rezultat(s)

Specifičan zapojedini sport

Nedostatak: Ne mogu se procijenitiniti vršne vrijednosti, niti parametripri anaerobnom pragu! Test kojisluži više kao trening operator negokao test za procjenu energetskih

kapaciteta.

Tablica 3. Prikaz karakteristika protokola za procjenu anaerobnog energetskog kapaciteta

ProtokolMjesto testiranjai oprema Parametri Sportovi Prednosti/mane

Kontinuiraniintermitentnitest (npr. 300m(15x20m), 300y (12x22,47m),košarkaška,nogometnai rukometnasamoubojica i sl.)

Terensko mjerenjeOprema zamjerenjakoncentracijelaktata u krvi (npr.Lactate Scout,USA) i štoperica.

FS peak, FSop , %FSop ;rezultat (s); Lacpeak i Lacop u oporavku

(1’, 3’ i 5’), prolazipojedinih dionicai % najboljegrezultata jednedionice.

Atletika, borilačkisportovi,košarka,nogomet,rukomet,tenis, st. tenis,badminton, itd.

Prednosti: Mogućnost dobivanjaviše parametara iz istog protokola(rezultat, prolazi, %peak, FSpeak,FS op , Lacpeak, Lacop itd)Nedostatak: Anaerobni kapacitet

je indirektna procjena. Ovisi omotivaciji.

Diskontinuiranitest (npr. RAST(6x35m; 8x40m;8x40m(20+20m)i sl.)

Terensko mjerenjeOprema zamjerenjakoncentracijelaktata u krvi (npr.Lactate Scout,USA) i štoperica.

FS peak, FSop , %FSop ;rezultat (s); Lacpeak i Lacop u oporavku(1’, 3’ i 5’), prolazipojedinih dionicai % najboljegrezultata jednedionice.


Prednosti: Mogućnost dobivanjaviše parametara iz istog protokola(rezultat, prolazi, %peak, FSpeak,FS op , Lacpeak, Lacop itd)Nedostatak: Anaerobni kapacitet




12/14


08




Progresivni testna ergometru

– raspon odanaerobnog pragado maksimuma (ds(m) ili t (s))

Terensko ililaboratorijskomjerenjeSustav zamjerenjefrekvencijesrca Opcija+:Spiroergometrijskisustav (npr. CPET,Cosmed, Italija).Štoperica.

Prijeđeni put uanaerobnoj zoni(ds (m)), vrijeme uanaerobnoj zoni(t (s)).


Prednosti: Mogućnost procijeneanaerobnog energetskog kapacitetaiz testa za procjenu aerobnogenergetskog kapaciteta.Nedostatak: Anaerobni kapacitet jeindirektna procjena.

Kontinuiranimaksimalni testna ergometru – t lim (trčanje na brziniVO2peak)

Terensko ililaboratorijsko

mjerenjeSustav zamjerenjefrekvencijesrca Opcija+:Spiroergometrijskisustav (npr. CPET,Cosmed, Italija).Štoperica.

Prijeđeni put privVO2peak (ds (m)),vrijeme izdržaja privVO2peak (t (s)), FSpeak,FS op , %FSop ;; Lacpeak i Lacop u oporavku(1’, 3’ i 5’)


Prednosti: jedan od najboljihtestova za procjenu anaerobnogenergetskog kapaciteta.Nedostatak: Anaerobni kapacitet

je indirektna procjena. Ovisi omotivaciji. Ovisi o tehnici trčanja privVO2peak.

Kontinuiranimaksimalni testna stadionu (npr.trčanje 400-1500m)

Terensko mjerenjeSustav zamjerenjefrekvencije srcaOpcija+: Opremaza mjerenjakoncentracijelaktata u krvi (npr.Lactate Scout,USA).Štoperica.

FS peak, FSop , %FSop ;rezultat (s); Lacpeak iLacop u oporavku(1’, 3’ i 5’), rezultat.


Prednosti:Nedostatak: Anaerobni kapacitet


Kontinuiranimaksimalni testu bazenu (npr.plivanje 200-400m)



Plivanje,vaterpolo.

Prednosti: Lokomocije specifičnogsporta.Nedostatak: Anaerobni kapacitet


Kontinuiranimaksimalni testna veslačkomergometru ili u vodi

– (npr. veslanje500-1000m)



Veslanje, kajak,kanu i sl.





13/14


109




Kontinuiranimaksimalni test nabicikl ergometru ilina cesti(npr. bicikliranje1000-2000m)

Terensko mjerenjeSustav zamjerenjefrekvencije srcaOpcija+: Opremaza mjerenjakoncentracijelaktata u krvi(npr. LactateScout, USA).Štoperica.


Biciklizam



Wingate test(bicikliranje maksintenzitetom)

Laboratorijsko i/iliterensko mjerenjeSustav zamjerenjefrekvencije srcaOpcija+: Opremaza mjerenjakoncentracijelaktata u krvi(npr. LactateScout, USA).Štoperica.


Biciklizam,košarka,nogomet i sl.



ZAKLJUČAKIzbor adekvatnog protokola za procjenu energet -

skih kapaciteta je izuzetno kompleksna i zahtjevnaodluka. Izbor prije svega ovisi o tome koje parame -tre trebamo, možemo i znamo upotrijebiti u trenaž -nom procesu. S druge strane, važno je poznavatikarakteristike protokola, odnosno koje parametremožemo i s kojom preciznošću (ili greškom) mjeritiili procijeniti, a koje parametre jednostavno uopćene možemo procijeniti pojedinim protokolom. Istotako je od izuzetne važnosti primijeniti one proto-kole koji će nam pružiti parametre koje možemoimplementirati u naš trenažni program.

Kod mjerenja aerobnog kapaciteta, najvažni- je informacije koje bi mi izabrani protokol trebao procijeniti su parametri intenziteta (tražene vrste lo -komocije), subjektivnog osjećaja opterećenja i kon-centracije laktata u krvi pri vršnim vrijednostimate aerobnom i anaerobnom pragu. Temeljem tih pa-rametara trener je u mogućnosti procijeniti razinukondicijske pripremljenosti, definirati individualnezone treniranosti sportaša, definirati ciljeve trenin -ga, preciznije izraditi plan i program treninga, kon -trolirati opterećenje na treningu, analizirati utjecajtreninga na promjene stanja treniranosti, educiratisportaše, trenere i roditelje te samim time i oprav-dati ulaganja u trenažni sustav.

S obzirom na to da je danas i cijena provedbe

pojedinog testiranja odlučujući faktor, odluku o iz-

boru protokola često, nažalost, definira upravo ovaj parametar. Naime, najpouzdaniji i najkonkretniji protokol, koji nam može osigurati najveći broj pa-rametara i najkvalitetnije informacije (spiroergome -trijsko testiranje aerobnog i laboratorijsko mjerenjeanaerobnog kapaciteta) je ujedno i najskuplji pro-tokol. Prvenstvena prednost određivanja praga natemelju ventilacijskih i metaboličkih parametara uodnosu na „laktatnu metodu“ ili metodu temeljenuna točki defleksije kod frekvencije srca njezina je

preciznost, visoka pouzdanost i neinvazivnost. Kod procjene parametara pri anaerobnom pragu na teme -lju mjerenja koncentracije laktata u krvi, izvori od-stupanja u rezultatima mogu biti razlike u protokolutestiranja, prevelike razlike u stupnjevima optere-ćenja (npr. sa 12 na 13,5 km/h i sl), vrijeme mjere-nja nakon opterećenja (nakon 1’, 3’ i sl) i sl . Utjecajmože imati i naknadna analiza i matematičko mo-deliranje podataka. Sa strane ispitanika, na razinukoncentraciju laktata u krvi može utjecati iscrplje-nje glikogenskih zaliha uslijed napornih treninga.

Ako nisu dobro određene individualne zone in -tenziteta sportaša, trening neće unaprijediti spo-sobnosti i rezultate sportaša, tako da može doći do podtreniranosti (engl.detraining ) zbog preniskogdoziranja, a može dovesti i do pretreniranosti (engl.



14/14


10


overtraining ) ili ozljede u slučaju previsokih inten-ziteta opterećenja. Važno je napomenuti da je u tria -tlonu potrebno napraviti testiranje i procjenu indivi -dualnih zona treniranosti za svaki sport posebno, a umomčadskim sportovima preporučujemo primjenu jednog progresivnog testa opterećenja (ili u labora-toriju ili terenskog testa – zavisno o financijskimmogućnostima) i jednog diskontinuiranog testa nazvučni signal (npr. Beep test), te određivanje dvijuindividualnih zona treniranosti baziranih na razli-čitim parametrima zbog različitosti (kontinuiranihi diskontinuiranih) trenažnih operatora.

Kod izbora protokola za procjenu anaerobnogenergetskog kapaciteta preporučamo izbor onog protokola koji treneru može ponuditi najveći broj parametara u jednom testu (npr. 300m (15x20m) ilitlim pruža više informacija nego 300m maksimal-no kontinuirano trčanje) te mjerenje koncentracijelaktata u krvi i frekvenciju srca u oporavku.

LITERATURA1. Barstow, T.J., R. Casaburi & K. Wasserman

(1993). O 2 uptake kinetics and the O 2 deficit asrelated to exercise intensity and blood lacta-te. Journal of Applied Physiology, 75, 755-762.

2. Bompa, T. (1999). Periodization: Theory andmethodology of training. Champaign, IL: Hu-

man Kinetics.3. Brooks, G.A. (1985). Anaerobic threshold: re-view of the concept and directions for the fu-ture. Med. Sci. Sports Exerc, 17, 22-31.

4. Heck, H., Mader, A., Hess, G., Mucke, S.,Muller, R., Hollman, W. (1985). Justificationof the 4 mM lactate threshold. InternationalJournal of Sports Medicine, 117-130.

5. Hollmann, W., Hettinger, T. (2000). Sportme-dizin. Grundlarge fur Arbeit, Training undPreventivmedizin. Stutgart, New York:Schattauer Verlag.

6. Jones, A.M., Doust, J.H. (1996). A 1% tread-mill grade most accuratelly reflects the ener -getic cost of outdoor running. Journal of SportSciences, 14, 321-327.

7. Nummela, A., Alberts, R.P., Rijntjes, P., Luh-tanen, H., Rusko, H. (1996). Reliability andValidity of the maximal anaerobic runningtest. International Journal of Sports Medici-ne, 17(S2), S97-S102.

8. Nummela, A., Hamalainen, I., Rusko, H.(2007). Comparison of maximal anaerobicrunning tests on treadmill and track. Journalof Sports Science, 25(1), 87-96.

9. Sekulić, D., Metikoš, D. (2007). Uvod u osno-ve Kineziološke transformacije – Osnove tran -sformacijskih postupaka u Kineziologiji. Fa-kultet prirodoslovno – matematičkih znanostii kineziologije Sveučilišta. Split.

10. Verstappen, F.T.J., Huppertz, R.M., Snoeckx,L.H.E.H. (1982). Effect of training specificityon maximal treadmill and bicycle ergometerexercise. International Journal of Sports Me-dicine, 3(1), 43-46.

11. Viru, A. (1995). Adaptation in sport training.

Boca Raton, FL: CRC Press Inc.12. Vučetić, V. (2007). Razlike u pokazateljimaenergetskih kapaciteta trkača dobivenih ra-zličitim protokolima opterećenja. Disertaci- ja, Zagreb, Kineziološki fakultet Sveučilištau Zagrebu.

13. Vučetić, V. (2009). Dijagnostički postupci za procjenu energetskih kapaciteta sportaša – po -zvano predavanje. Zbornik radova 7. godišnjemeđunarodne konferencije „Kondicijska priprema sportaša 2009 – Trening izdržljivosti“Zagreb: KF, UKTH, 20-31.

14. Vučetić, V., Šentija, D. (2005). Dijagnostikafunkcionalnih sposobnosti – zašto, kada i kakotestirati sportaše?. Kondicijski trening. UKTH,Zagreb 2(2) 2005. (8-14).

15. Vučetić, V., Šentija, D. (2005). Doziranje idistribucija intenziteta u trenažnom procesu – zone trenažnog intenziteta. Kondicijski tre-ning. UKTH, Zagreb 2(3) 2005. (36-42).

16. Vučetić, V., Šentija, D., Matković, Br. (2002).Doziranje i kontrola intenziteta treninga usportovima dugotrajne izdržljivosti. Zbornikradova znanstveno stručnog skupa „Dopunski

sadržaji sportske pripreme“ Zagreb: KF, ZŠS,HOO, ZV (2002).17. Walsh, M.L., Banister, E.W. (1988). Possible

mechanisms of the anaerobic threshold. A re-view. Sports Medicine, 5, 269-302.

18. Wasserman, K., and McIlroy, M.B. (1964). De -tecting the threshold of anaerobic metabolismin cardiac patients during exercise. Am. J. Car -diol, 14, 844-852.

izbor adekvatnog protokola testiranja za procjenu aerobnog i anaerobnog energetskog kapaciteta

Documents