izdavaè -...

Izdavaè: Vrhbosanska nadbiskupijaKaptol 7, BiH - 71000 Sarajevo

Nakladnik:Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije

Odgovara:Vinko kardinal Puljiævrhbosanski nadbiskup

Glavni urednik:Marko Zubak, kancelar

Grafièka obrada:MCVN

Tisak:Graforad - Zenica

VRHBOSNA - Slu`beno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije

UREDNIKOVA RIJEÈVelik kao dijete.............................................................................................................................................................203

SVETA STOLICARijeè Svetog oca............................................................................................................................................................204Poruka Bo`jem narodu s XII. redovne opæe biskupske sinode posveæene Bo`joj rijeèi..........................205Sveti Pavao selilac, Apostol naroda - Papina poruka za dan selilaca............................................................210Instrukcije o dostojanstvu osobe, Dignitas Personae........................................................................................212Papa Benedikt XVI. ponovio “NE” Crkve kontracepcijskim metodama.....................................................218Uloga psihološke strukture u primanju i formaciji sveæenièkih kandidata................................................219Crkva i mediji...............................................................................................................................................................220

BK BIHDekret - odobrenje kalendara BiH..........................................................................................................................222Potvrda vlastitog kalendara BiH.............................................................................................................................222Vlastiti kalendar BiH...................................................................................................................................................223Priopæenje BK BiH s 44. redovnog zasjedanja u Sarajevu...............................................................................224Osnovna naèela unutarnjeg ureðenja crkava....................................................................................225Ne zaboravite siromahe - kardinalova poruka za Dan caritasa......................................................232

IZ ORDINARIJATASlaviti Boìæ - doìvjeti Isusa Krista - Nadbiskupova poruka za Boìæ.........................................234Intervent kardinala Puljiæa na Biskupskoj sinodi..............................................................................236Poziv na sjednicu SVVN........................................................................................................................237Poziv na Dekansku konferenciju..........................................................................................................238Dozvola u vezi sprovoda.......................................................................................................................238Ovlast za binacije i trinacije u 2009. godini........................................................................................239Podsjeæanja na Kanonske vizitacije......................................................................................................239Imenovanja i premještaji.......................................................................................................................240Krizme u 2009. godini............................................................................................................................240Odredba za sluèajeve “Rastava uz trajanje ènidbene veze”.........................................................241Dan ìvota................................................................................................................................................242Duhovne vje`be za sveæenike...............................................................................................................242Kvatre u 2009. godini.............................................................................................................................243Susret ùpnih ekonomskih vijeæa........................................................................................................243Bogojavljenje...........................................................................................................................................244Molitveni dan za mir u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.........................................................................244Meðunarodni dan bolesnika i zdravstvenih djelatnika...................................................................245Dekanatski susreti u Nadbiskupijskom ordinarijatu.......................................................................245Susret ùpnih pastoralnih vijeæa..........................................................................................................246XII. Ministrantsko zborovanje..............................................................................................................247Obnova sveæenièkih obeæanja i Posveta ulja......................................................................................248Post i nemrs u 2009. godini...................................................................................................................248Proljetna dekanatska korona 2009. godine.........................................................................................249Meðunarodni molitveni dan mira.......................................................................................................249Molitvena osmina za jedinstvo kršæana..............................................................................................250Dan posveæenog ìvota..........................................................................................................................250Nedjelja solidarnosti...............................................................................................................................251VII. susret liturgijskih zborova Vrhbosanske nadbiskupije.............................................................251Susret animatora liturgijskog pjevanja Vrhbosanske nadbiskupije...............................................252Stadlerovi dani u godini 2009...............................................................................................................252

Sadràj

VRHBOSNA 4/2008

Izgradimo crkvu u Tanzaniji.................................................................................................................262Koncepcija ùpnih Caritasa u procesu nastajanja............................................................................263Iz korespodencije...................................................................................................................................264Kronika uzoritog kardinala Vinka Puljiæa, nadbiskupa vrhbosanskog..........................................267Povelja posvete crkve u Tesliæu............................................................................................................273

PRILOZI40. obljetnica dokumenta Humanae Vitae..........................................................................................274Obraæanje nuncija D'Errica vrhbosanskim sveæenicima...................................................................276Propovijed nuncija D'Errica u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu 4. IX. 2008..................278Kardinalova propovijed prigodom blagoslova kipa sv. Jakova Markijskog u Deèvicama.......280Marija Bistrica - hodoèašæe Vrhbosanske i Banjaluèke (Nad)biskupije, 11. listopada 2008........282Nedjelja Krista Kralja..............................................................................................................................284Propovijed biskupa Ratka Periæa na Svetoj misi u sarajevskoj katedrali Srca Isusova................285Rastava supru`nika uz trajanje ènidbenog veza.............................................................................288Izvješæe sa sjednice Pastoralnog vijeæa VN.........................................................................................290Izvješæe sa sjednice SVVN.....................................................................................................................291Dekani Vrhbosanske nadbiskupije sudjelovali u godišnjem zasjedanju......................................293Studijska veèer u povodu dviju obljetnica sluge Bo`jega Josipa Stadlera.....................................295Novi ðakoni.............................................................................................................................................296Nagrada KŠC-u sv. Josip Sarajevo........................................................................................................296“Hrvatski martirologij XX. stoljeæa”......................................................................................................297Hrvatski katolièki sveæenici - muèenici i `rtve totalitarnih reìma XX. stoljeæa...........................298

IN MEMORIAM+ Kata Èumurdìæ..................................................................................................................................300+ vlè. Ambrozije Mikiæ...........................................................................................................................300

PASTORALNI KALENDAR 2009........................................................................................................302

VRHBOSNA 4/2008

Znaš li što }u ja postatikada odrastem,

za tvoju ljepotu, svijete?

Ja kada odrastemjako veliki,

ja }u postati dijete.

Najljepše je kad odrasteš,a ostaneš dje~ji stvor,

pa svi misle da si velikzato što si profesor...

Što si doktor od imena,stru~njak za rakete -a ne znaju da si velik

zato što si dijete.

Moèš biti pilot, rudar...slavni pisac knjiga -djetetu je svaki pos'o

lagan kao igra.

Ma nosio ja u glavii sve fakultete,

kad odrastem jako velik,ja }u ostat¨ dijete.

(Iz dje~je igre “Veseli sat”)

Razli~iti su odgovori na pitanje: “Što je u ìvotu najva`nije”?

Mo`da je pred ovaj Boì} va`no ~uti i ovu poruku i pokušati ostati dijete,jer Bog je bio i ostao takav: ponizan i velik kao Dijete.

VRHBOSNA 4/2008 203

UR

ED

NIK

OVA

RIJ

E^

VELIK KAO DIJETE

SRETAN VAM BO@I]

Dragi hodo~asnici, draga bra}o i sestre! Svakoga dana molitva An|eo Gospodnji

nudi nam mogu}nost da usred svojih aktivno-sti, promislimo o otajstvu utjelovljenja SinaBo`jega. U podne, kad nam prvi sati dana ve}donose osje}aj umora, naša raspoloìvost inaša velikodušnost obnavljaju se razmatran-jem Marijina “da”. Taj jasan i bezrezervni “da”ukorijenjen je u otajstvo Marijine slobode,pune i cjelovite slobode pred Bogom, oslobo|-ene svake povezanosti s grijehom, zahvalju-ju}i povlastici njezina Bezgrešnog za~e}a.

Ta povlastica podijeljena Mariji, koja je raz-likuje od našeg stanja, ne udaljuje ju od nas,nego je upravo pribliàva nama. Dok grijehrazdvaja, udaljuje nas jedne od drugih. Mari-jina ~isto}a ~ini je sasvim blisku našim srcima,pozornu na svakoga od nas i èljnu našega ist-inskoga dobra. Moète to vidjeti u Lurdu, kaoi u svim marijanskim svetištima: neizmjernamnoštva dolaze pred Mariju kako bi joj izni-jele ono što je svakome najintimnije, ono što jesvakome najviše na srcu. Ono što se mnogi zb-og nelagode ili stida ne usude ponekad povje-riti ni svojim najbliìma, to povjeravaju Njojkoja je sva ~ista, njezinu Bezgrješnom srcu:jednostavno. bez uljepšavanja, po istini. PredMarijom, upravo zbog njezine ~isto}e. ~ovjekse ne libi pokazati u svojoj slabosti, predati jojsvoja pitanja i svoje dvojbe, izre}i svoje nade isvoje najtajnije èlje. Maj~inska ljubav DjeviceMarije razoruàva svaki vid oholosti; ~ovjekaosposobljava da se sagleda onakvim kakav jestte ga nadahnjuje èljom da se obrati kako bidao slavu Bogu.

Marija nam tako pokazuje pravi na~in nap-redovanja prema Bogu. Pou~ava nas da mu sepribliìmo u istini i jednostavnosti. Zahvalju-ju}i Njoj otkrivamo da krš}anska vjera nije te-

ret. Inego je poput krila koje nam dozvoljavada letimo visoko te na|emo skrovište u zagrl-jaju , Bo`jem.

@ivot i vjera vjerni~koga naroda otkrivajuda povlastica Bezgrješnog za~e}a u~injenaMariji. nije samo njezina osobna milost, negoje za sve, milost u~injena cijelom Bo`jem nar-odu. U Mariji Crkva ve} moè promatrati našto je ona sama pozvana da postane, U njoj sv-aki vjernik moè ve} od sada razmatratisavršeno ispunjenje svoga osobnoga poziva.Neka svatko od nas i uvijek zadrì zahvalnostza sve što je Gospodin htio objaviti od svoganauma spasenja po otajstvu Marije. Otajstvokoje se na nas na najizravniji na~in odnosi, jernam je odozgo, s krià, koji upravo danas sp-ominjemo i slavimo, sam Isus objavio da jenjegova Majka i naša Majka. Kao sinovi i k}eriMarijini moèmo imati dijela na svim milosti-ma koje su njoj u~injene, a neusporedivo dos-tojanstvo koje joj donosi povlastica Bezgrješn-og za~e}a pada i na nas, njezine sinove.

Ovdje, blizu pe}ine, i u osobitu zajedništvusa svim hodo~asnicima prisutnim u marijan-skim svetištima i sa svima bolesnima tijelom idušom koji traè utjehu, blagoslivljamo Gosp-odina zbog Marijine prisutnosti usred njegovanaroda te joj s vjerom upu}ujemo svoju molit-vu: “Sveta Marijo, ti koja si se prije sto pedesetgodina ovdje ukazala mladoj Bernardici, ti sidoista 'nade ìvo vrelo' (Dante, Par” XXXIII, 12).

Mi, hodo~asnici pristigli ovamo iz svih kra-jeva, dolazimo kako bismo još jednom zah-vatili vjeru i utjehu, radost i ljubav, sigurnost imir, na izvoru tvoga Bezgrješnoga srca:Mostra te esse Matrem!' Pokaì se kao Majkasvima, o Marijo! I daj nam Krista, nadu svijeta!Amen.” (Lurd, 14. 9. 2008.)

204 VRHBOSNA 4/2008

SVETA

STO

LIC

A

Rije~ Svetog oca

Sinodski oci okupljeni na XII. redovnojop}oj biskupskoj sinodi odrànoj u Vatikanuod 5. do 26. listopada na temu “Bo`ja rije~ u ì-votu i poslanju Crkve” uputili su na kraju sin-ode Poruku Bo`jem narodu. Poruka je, kako seisti~e na po~etku, upu}ena “svima onima kojiu razli~itim dijelovima svijeta slijede Kristakao u~enici i nastavljaju ga ljubiti nepokoleb-ljivom ljubavlju”.

“Kozmi~ka” objava i Sveto pismo

U prvom dijelu poruke govori se o Bo`jojrije~i to jest objavi, od samih njezinih po~eta-ka, postanka svijeta pri ~emu se isti~e kako stv-oreni svijet nije nastao iz borbe boànstava,kao što je u~ila drevna mezopotamska mitolo-gija, ve} iz rije~i koja razgoni ništavilo i stvarastvorenje. Tako se javlja prva “kozmi~ka” obja-va u kojoj je stvorenje nalik beskrajnoj straniciotvorenoj pred ~itavim ~ovje~anstvom, kojena njoj moè pro~itati Stvoriteljevu poruku.Kao što kaè psalam: “Dan danu to objavljuje,a no} no}i glas predaje. Nije to rije~, a ni govornije, nije ni glas što se moè ~uti, al' po svoj ze-mlji razlijeè se jeka, rije~i sve do nakraj svije-ta seù” (Ps 19,2-5).

Bo`ja rije~ je, nastavlja se nadalje u poruci,tako|er u ishodištu ljudske povijesti. Muška-rac i èna, koji su stvoreni na Bo`ju sliku i pri-liku te dakle nose na sebi boànski pe~at, mo-gu u}i u dijalog sa svojim Stvoriteljem odnos-no mogu se od njega udaljiti i odbaciti ga grije-hom. Bo`ja rije~ dakle spašava i sudi, prodireu splet povijesti s njezinim zbivanjima i doga-|ajima. Djelotvorna Bo`ja rije~, koja stvara ispašava, je dakle u ishodištu bi}a i povijesti,stvaranja i otkupljenja.

Postoji me|utim jedna daljnja etapa kojuprolazi boànska rije~: to je pisana rije~, Gr-aphé o le Graphaí, sveta pisma, kao što se kaèu Novom zavjetu. Sveta pisma su “svjedo~ans-tva” Bo`je rije~i u pisanom obliku, ona su kan-onski, povijesni i literarni spomen koji potvr|-uje doga|aj objave stvaranja i spasenja.

Bo`ja rije~, dakle, prethodi Bibliji, koja je ta-ko|er “nadahnuta od Boga” i sadrì djelotvor-nu boànsku rije~ (usp. 2 Tim 3,16). Zato našavjera nema u svojem središtu samo jednu knj-igu, ve} povijest spasenja i osobu, Isusa Krista,utjelovljenu Bo`ju rije~, ~ovjeka, povijest.Upravo zato što obzor boànske rije~i obuh-va}a i širi se izvan Svetog pisma nu`na je stal-na prisutnost Duha Svetoga koji onoga koji~ita Bibliju uvodi u svu istinu (usp. Iv 16,13).To je ta velika Tradicija, djelotvorna prisutnost“Duha istine” u Crkvi, ~uvara svetih pisama,koje na autenti~an na~in tuma~i crkveno u~it-eljstvo. Tradicijom se dolazi do razumijevanja,tuma~enja, prenošenja i svjedo~enja Bo`je rij-e~i. Sam sveti Pavao, proglašavaju}i prvi krš}-anski ~in vjere, prepoznaje da “prenosi” onošto je “primio” od tradicije (1 Kor 15,3-5).

Kristovo utjelovljenje - središte krš}anske vjere

Objavljena rije~ je dobila svoj konkretni, op-ipljivi izraz u Kristovu utjelovljenju koje je samosredište krš}anske vjere. Vje~na i boànska Rije~ulazi u prostor i vrijeme i poprima ljudsko lice iidentitet, njoj se moè izravno pristupiti. Krist,osim što je slika Boga nevidljivoga, ro|ena prijesvakog stvorenja, tako|er je Isus Nazare}aninkoji prolazi putovima pokrajine na periferijiRimskog carstva, koji govori jednim narje~jem,koji je po narodnosti i kulturi ìdov. Krš}anskaje tradicija ~esto povla~ila paralele izme|uboànske Rije~i koja se utjelovila i same rije~iSvetog pisma. I sama je Biblija, naime, “tijelo”,“pismo” koje se izraàva na odre|ene jezike, uknjièvnim i povijesnim oblicima, u shva}anji-ma vezanim uz drevnu kulturu, ~uva spomenna ~esto tragi~ne doga|aje, njezine su stranicenerijetko pune krvi i nasilja, u njoj odjekujezvonki smijeh sretnoga ~ovjeka ali i teku suzeoàloš}enih, u njoj se uzdiù molitve nesretnih,ali ona odiše i radoš}u zaljubljenih. Zbog tesvoje “tjelesne” dimenzije Biblija zahtijevapovijesnu i literarnu analizu, koja se provodi uz

VRHBOSNA 4/2008 205

SVETA

STO

LIC

A

SMJERNICE CRKVENOG UÎTELJSTVA

Poruka Bo`jem narodu s XII. redovne op}e biskupske sinode posve}ene Bo`joj rije~i

pomo} razli~itih metoda i pristupa koje pruàbiblijska egzegeza.

Svaki ~itatelj Svetoga pisma, pa i najneuki-ji, mora posjedovati razmjerno poznavanje sv-etog pisma imaju}i uvijek na umu da se Rije~zaodjenula u konkretne rije~i kojima se prilag-o|ava da bi je ~ovjek mogao ~uti i razumjeti.To je nu`no: ako toga nema moè se upasti ufundamentalizam koji u praksi nije~e utjelov-ljenje Bo`je rije~i u povijesti, ne prepoznaje dase ta rije~ izraàva u Bibliji ljudskim jezikom,kojeg treba odgonetnuti, prou~avati i shvatiti,te zanemaruje ~injenicu da boànsko nadahn-u}e nije izbrisalo povijesni identitet i osobnostljudskih pisaca. Biblija je, ipak, tako|er vje~nai boànska Rije~ i zato ona iziskuje jedno dru-go shva}anje, koje daje Duh Sveti koji otkrivavrhunaravnu dimenziju boànske rije~i, prisu-tne u ljudskim rije~ima. Zbog toga je nu`na“ìva predaja Crkve” (DV 12) i vjera da bi sesveta pisma shvatilo kao cjelinu i u potpunos-ti. Ako se zaustavimo samo na “slovu”, Biblijaostaje samo znameniti dokument prošlosti,uzvišeno eti~ko i kulturno svjedo~anstvo. Akose, me|utim, isklju~i utjelovljenje, moè seupasti u fundamentalisti~ku dvosmislenost ilineodre|eni spiritualizam ili psihologizam. Eg-zegetske spoznaje moraju se, dakle, neraskidi-vo ispreplitati s duhovnom i teološkom tradi-cijom da se ne bi razbilo boànsko i ljudsko je-dinstvo Isusa Krista i njegovih pisama.

U tom ponovno prona|enom skladu, Krist-ovo }e lice zablistati u svojoj punini i pomo}iotkriti jedno drugo jedinstvo: duboko jedinst-vo Svetog pisma, koje se, istina, sastoji od 73knjige, ali su one uvrštene u jedan jedini “ka-non” i tvore jedan jedincati dijalog izme|u Bo-ga i ~ovje~anstva, u jedinstvenom naumu sp-asenja. “Više puta i na više na~ina Bog neko}govoraše ocima po prorocima; kona~no, u ovedane, progovori nama u Sinu. Njega postavibaštinikom svega; Njega po kome sazda svje-tove” (Heb 1,1-2). Krist, tako, baca svoje svjet-lo retrospektivno na ~itavu povijest spasenja iotkriva njezinu povezanost, smisao i pravac.On je pe~at, “Alfa i Omega” (Otk 1,8) dijalogaizme|u Boga i njegovih stvorenja koji se odvi-jao kroz duga vremenska razdoblja i o kojemsvjedo~i Biblija. U svjetlu toga kona~nog pe~a-ta dobivaju svoj “puni smisao” rije~i Mojsija iproroka, kao što je rekao sam Isus onog prolj-etnog jutra, na putu iz Jeruzalema prema selu

Emausu, razgovaraju}i s Kleofom i njegovimprijateljem, “protuma~i im što u svim Pismimaima o njemu” (Lk 24,27). Upravo zato jer je usredištu objave boànska rije~ koja je dobilalice, u pristupu Bibliji krš}anin treba znati dato “nije rezultat neke eti~ke odluke ili neke vel-ike ideje, ve} je to susret s doga|ajem, sa Oso-bom, koja ìvotu daje novi obzor i zajedno s ti-me kona~ni pravac” (Deus caritas est, 1).

êtiri duhovna stupa Crkve

Bo`ja rije~ ma svoju “ku}u” u Novome zav-jetu, to je Crkva koja ima svoj model u Jeruza-lemu zajednici-majci, Crkva koja po~iva na Pe-tru i apostolima i koja danas, po biskupima uzajedništvu s Petrovim nasljednikom nastavljabiti ~uvaricom, navjestiteljicom i tuma~emrije~i. Luka u Djelima apostolskim (2,42) opis-uje njezin izgled isti~u}i kako njezin temelj ~i-ne ~etiri duhovna stupa: “Bijahu postojani unauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenjukruha i molitvama”.

U nastavku Poruke Bo`jem narodu podrob-no se prikazuje svaki od navedenih duhovnihstupova Crkve. Tu je na prvome mjestu apost-olski didaché, odnosno propovijedanje Bo`jerije~i. Apostol Pavao nas upozorava da “vjerapo poruci, a poruka rije~ju Kristovom” (Rim10,17). Apostoli naviještaju po~etak Bo`jeg kr-aljevstva te dakle odlu~uju}i zahvat Boga uljudskoj povijesti, naviještaju}i Kristovu smrt iuskrsnu}e. Krš}anin svjedo~i tu nadu spre-man za to podnijeti i izgubiti ìvot u vihoruodbacivanja i progona, svjestan da je “uspješ-nije trpjeti, ako je to Bo`ja volja, ~ine}i dobro,nego ~ine}i zlo” (1 Pt 3,16-17). U Crkvi se zatimrazlijeè kateheza koja ima za cilj produbiti ukrš}aninu Kristovo otajstvo u svjetlu Rije~i ka-ko bi cio ~ovjek bio njom proèt. Vrhunac kat-eheze je homilija koja je i danas za mnoge kr-š}ane glavni moment susreta s Bo`jom rije~i.U tome ~inu posluìtelj bi morao biti i prorok.On ne samo da treba jasno, odlu~no i saètogovoriti o biblijskom tekstu, nego ga mora pri-mijeniti na sadašnji trenutak u kojem ìveslušatelji te ih potaknuti da ono što su ~uli pri-mjene u vlastitom ìvotu. Navještaj, katehezai homilija pretpostavljaju, dakle, ~itanje i razu-mijevanje, objašnjavanje i tuma~enje, u to mo-raju biti uklju~eni um i srce. U propovijedanjuse dakle susre}u dva pokreta. Prvim se silazi u

206 VRHBOSNA 4/2008

SVETA

STO

LIC

A

sam korijen svetih tekstova, doga|aja, rije~ikroz koje se oìvotvoruje povijest spasenja,kako bi se shvatilo njihovo zna~enje i njihovuporuku. Drugim se korakom ponovno silazi usadašnjost, u sadašnji trenutak onoga koji slu-ša i ~ita, uvijek u svjetlu Krista koji je svijetlanit koja se provla~i kroz ~itavo Sveto pismo. Toje ono što je Isus u~inio na putu iz Jeruzalemau Emaus u društvu dvojice svojih u~enika. Toje ono što }e nakon njega u~initi |akon Filipna putu iz Jeruzalema za Gazu, kada }e s Eti-opljaninom zapodjenuti ovaj znakoviti dija-log: “Razumiješ li što ~itaš?.... Kako bih mogaoako me tko ne uputi?” (Dj 8,30-31). A cilj }e bitipuni susret s Kristom u sakramentu.

Tako se stiè do drugog stupa na kojem po-~iva Crkva, ku}a Bo`je rije~i. To je lomljenjekruha ili euharistija kao ~in novog saveza zap-e~a}ena u krvi Kristovoj, najviši ~in Rije~i kojase nudi kao kruh u svojem `rtvovanom dijelui izvor i vrhunac ìvota i poslanja Crkve.

Tre}i duhovni stup Crkve su molitve. Povl-ašteno mjesto naravno pripada ~asoslovu,molitvi Crkve par excellence. Osim ~asoslova izajedni~ke Slu`be rije~i, tradicija je uvela pr-aksu Lectio divina, molitveno ~itanje u DuhuSvetom, kadro otkriti vjerniku blago Bo`je rij-e~i ali i omogu}iti susret s Kristom, ìvom Bo-`jom rije~i. Ona zapo~inje ~itanjem Svetogpisma (lectio) koja kod onoga koji sluša pok-re}e pitanje o stvarnom sadràju pro~itanogteksta što se ogleda u pitanju: što biblijski tekstsam po sebi kaè? Slijedi meditacija (medita-tio) u kojoj se javlja pitanje: što taj biblijskitekst govori nama? Stiè se tako do molitve(oratio) koja pretpostavlja ovo pitanje: što mikaèmo Gospodinu kao odgovor na njegovurije~? Lectio divina, na kraju, završava konte-mplacijom (contemplatio) tijekom koje, poBo`jem daru, promatramo Bo`jim o~ima od-re|enu stvarnost i pitamo se: koje obra}enjeuma, srca i ìvota Gospodin traì od nas? Utome pred našim o~ima izranja lik Marije, Gos-podinove majke, koja “u sebi pohranjivaše svete doga|aje i prebiraše ih u svome srcu” (Lk2,19), to jest, kao što kaè gr~ki izvornik, otkri-vaju}i duboku nit koja se provla~i kroz, naiz-gled nepovezane, doga|aje, djelovanja i stvariu velikom Bo`jem naumu.

êtvrti i posljednji stup na kojem po~ivaCrkva je koinonia, zajedni~ko bratstvo, druginaziv za agape to jest krš}ansku ljubav. Kao

što je podsjetio Isus njegova su bra}a i sestre“oni koji rije~ Bo`ju slušaju i vrše” (usp. Lk8,21). Istinski slušati zna~i biti poslušan i djelo-vati i ~initi da u ìvotu cvatu pravednost i lju-bav, zna~i davati u ìvotu i društvu svjedo~an-stvo po uzoru na proroke, koji trajno povezu-je Bo`ju rije~ i ìvot, vjeru i ~estitost, kult i dr-uštvenu zauzetost. Zato Bo`ja rije~ mora bitividljiva i ~itljiva na licu i rukama vjernika, kaošto je to lijepo primijetio Grgur Veliki koji je usvetom Benediktu i u drugim velikim Bo`jimljudima vidio svjedoke zajedništva s Bogom ibra}om, oìvotvorenu Bo`ju rije~. Zato je vivalectio, vita bonorum, ìvot dobrih ljudi ìvoštivo/lekcija Bo`je rije~i. U domu Bo`je rije~isusre}emo tako|er bra}u i sestre drugih Crka-va i crkvenih zajednica koje, usprkos postoje}-im podjelama, zajedno s nama ~aste i ljube Bo-`ju rije~, to po~elo i ishodište prvog i stvarnogjedinstva, premda ono još uvijek nije puno. Tuvezu treba sve više ja~ati zajedni~kim prijevo-dima Biblije, ekumenskom biblijskom molit-vom, egzegetskim dijalogom, prou~avanjem iuspore|ivanjem razli~itih tuma~enja Svetogpisma, uzajamnom razmjenom vrijednostiprisutnih u razli~itim duhovnim tradicijama,zajedni~kim naviještanjem i svjedo~enjem Bo-`je rije~i u sekulariziranom svijetu.

“Putovi rije~i: misija”.

I u suvremenom sekulariziranom svijetu,na njegovim trgovima i njegovim putovima,gdje kao da prevladavaju nevjera i ravnoduš-nost, gdje kao da zlo ima nadmo} nad do-brom, stvaraju}i utisak da Babilon trijumfiranad Jeruzalemom, postoji skrivena ~e`nja, ne-ka duboka nada, drhtavo iš~ekivanje Bo`jomrije~i, isti~e se na po~etku ~etvrtog dijela poru-ke koji nosi naslov “Putovi Rije~i: misija”. Kaošto se kaè u knjizi proroka Amosa: “Evo, danidolaze kad }u poslati glad na zemlju, ne gladkruha ni è| vode, ve} slušanja rije~i Jahvine”(8,11). Na tu glad èli odgovoriti evangelizaci-jsko poslanje Crkve. Kroz ~itavu se Bibliju pr-oteù pozivi da se “ne šuti”, da se “vi~e iz sve-ga grla”, da se “naviješta rije~ u zgodno i nez-godno vrijeme”, da budemo straà no}na kojarazbija tišinu ravnodušnosti. Putovi koji seotvaraju pred nama nisu samo putovi kojimasu kro~ili sveti Pavao i prvi navjestitelji Raosnevijesti i, nakon njih, svi misionari koji su išliususret narodima u dalekim zemljama.

VRHBOSNA 4/2008 207

SVETA

STO

LIC

A

Komunikacija sada prostire mreù koja pok-riva ~itavu zemaljsku kuglu te Kristov apel:“Što vam govorim u tami, recite na svjetlu; i štona uho ~ujete, propovijedajte na krovovima”(Mt 10,27), dobiva novo zna~enje. Svetu se rije~mora širiti u tekstualnom obliku, s prijevodimana razne jezike našega planeta. No Bo`ja serije~ treba razlijegati i radijem, informati~kimarterijama interneta, on-line virtualnim kanali-ma, CD-ima, DVD-ima, podcastovima i takodalje; mora se vrtjeti na televizijskim ekranimai u kinima, u tisku, u kulturnim i društvenimdoga|ajima. Ta nova komunikacija, za razlikuod tradicionalne, usvojila je svoje na~ineizraàvanja te je nu`no za nju ne samo po-sjedovati potrebnu tehni~ku opremu, negoimati i potrebnu stru~nost. U dobu dominacijeslike, kojoj prije svega pribjegava komunikaci-jsko sredstvo televizije, zna~ajan je i sugestivani danas model kojem je povlašteno mjestodavao sam Krist: on je pribjegavao simbolima,pripovijedanju, primjeru, svakodnevnom isku-stvu, usporedbama… Isus u svojem navije-štanju Bo`jega kraljevstva nije nikada govoriosvojim sugovornicima nerazumljivim i apsrakt-nim rije~ima ve} ih je osvajao upravo primje-rima iz njihove svakodnevice. Tako i mi treba-mo postupati danas. Obitelj, unutar ~etiri zidasvoga doma sa svojim radostima i svojim dra-mama, jedan je od temeljnih prostora u kojimora u}i Bo`ja rije~. U Bibliji ima mnoštvo vel-kih i malih obiteljskih pri~a. Sami su prvi krš}-ani slavili liturgiju po ku}ama, kao što su Izra-elci slavili pashu u krugu svojih obitelji. Bo`jase rije~ dakle prenosi s koljena na koljeno te ro-ditelji postaju “prvi vjerovjesnici” svojoj djeci(LG 11). Psalmist kaè: “Ono što ~usmo i saz-nasmo, što nam kazivahu oci, ne}emo kritidjeci njihovoj, predat }emo budu}em koljenu:slavu Jahvinu i silu njegovu i djela ~udesna štoih u~ini… da sazna budu}i naraštaj, i sinovi koji}e se roditi da djeci svojoj kazuju” (Ps 78,3-4.6).

Svaka }e ku}a, zato, morati imati svoju Bib-liju i ~uvati je na konkretan i dostojanstven na-~in, ~itati je i s pomo}u nje moliti, a obitelj imazadatak predloìti forme i modele molitvenog,katehetskog i didakti~kog obrazovanja o kori-štenju Svetog pisma. Napose }e novi naraštaji,djeca i mladi, putem prikladnog odgoja bitiprivedeni tome da osjete privla~nost Kristovalika, otvaraju}i mu vrata svoga uma i srca. Utaj su odgoj uklju~eni tako|er susret i autenti-

~no svjedo~anstvo odraslih, kao i pozitivanutjecaj prijatelja i svekolike crkvene zajednice.Kada se pogleda današnji svijet vidi se da unajsiromašnijim slojevima društva vladaju tr-pljenje i siromaštvo, poniènja i tla~enja, mar-ginaliziranja i bijede, tjelesne i duševne bolestii samo}e. Ratovi i nasilja ostavljaju za sobomkrvavi trag, u pala~ama vladara korupcija seisprepli}e s nepravdom. Tu`ni vapaj se izdièiz grudi potla~enih i progonjenih zbog svojesavjesti i vjere. Ima i onih koje mu~e egzistenc-ijalna kriza ili im je duša prazna i ne nalaze ni-šta što bi dalo smisao i vrijednost njihovu ìv-otu. Mnogi teško doìvljavaju Bo`ju šutnju,njegovu prividnu odsutnost i ravnodušnost.“Tâ dokle, Jahve, dokle }eš me zaboravljati?Dokle }eš skrivati lice od mene?” (Ps 13,2). I nakraju sve ~eka misterij smrti. Taj golemi bolniuzdah koji se izdiè sa zemlje k nebu opisan jena mnogim stranicama Biblije koja kao odgov-or na njega nudi povijesnu i stvarnu vjeru poprimjeru patrijarha i mnogih ljudi vjere.“Misterij zla” je prisutan i djeluje u povijesti,ali je otkriven Bo`jom rije~i koja jam~i da je uKristu izvojevana pobjeda dobra nad zlom. UBibliji poglavito dominira Kristov lik koji svojejavno djelovanje zapo~inje proglasom nade zaposljednje na zemlji: “Duh Gospodnji na menije jer me pomaza! On me posla blagovjesnik-om biti siromasima, proglasiti su`njima oslob-o|enje, vid slijepima, na slobodu pustiti potla-~ene, proglasiti godinu milosti Gospodnje”(Lk 4,18-19). On svoje ruke opetovano polaèna tjelesne rane ili bolesna tijela, proglašavapravednost, ulijeva hrabrost nesretnima, dajeoproštenje grešnicima. Na kraju i sam silazi unajdublje ponore smrti, lišavaju}i se vlastiteslave: “sam sebe 'oplijeni' uzevši lik sluge, po-stavši ljudima sli~an; obli~jem ~ovjeku nalik,ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti nakriù” (Fil 2,7-8). Tako on osje}a strah od smrti,samo}u i napuštenost i biva izdan od prijatel-ja, ponire u najokrutniju tamu tjelesne boli sraspe}em i ~ak u tminu O~eve šutnje, i na kra-ju tone u ponor onoga što ~eka svakog ~ovje-ka - smrt. Ipak ni u tom trenutku on ne presta-je biti Sin Bo`ji: u svojoj solidarnosti ljubavi i`rtvom samoga sebe polaè u ograni~enost izlo ~ovje~anstva sjeme boànstva, to jest po~-elo oslobo|enja i spasenja; svojim predanjemnama otkupljuje bol i smrt, koje je sam preuz-eo na sebe, i raskriljuje i nama zoru uskrsnu}a.

208 VRHBOSNA 4/2008

SVETA

STO

LIC

A

Krš}anin, dakle, ima misiju naviještati tu bo`-ansku rije~ nade, dioništvom sa siromašnima ionima koji trpe, svjedo~enjem vjere u Kraljev-stvo istine i ìvota, svetosti i milosti, pravedno-sti, ljubavi i mira, blizinom koja ne sudi i osu-|uje, ve} koja podupire, prosvjetljuje, tješi ioprašta, tragom Kristovih rije~i: “Do|ite k me-ni svi koji ste izmoreni i optere}eni i ja }u vasodmoriti” (Mt 11,28).

Biblija - “veliki kodeks” sveop}e kulture

Bo`ja rije~ nas dovodi u prisnu vezu s ìdo-vskim narodom s kojim smo duboko vezanizajedni~kim priznavanjem i ljubavlju premaStarome zavjetu. Sva ìdovska sveta pisma ba-caju svjetlo na otajstvo Boga i ~ovjeka, otkriva-ju teološka i moralna bogatstva, opisuju dugiput povijesti spasenja sve do njezina punogostvarenja, djelotvorno prikazuju ucjepljivan-je Bo`je rije~i u ljudske doga|aje. Ona namomogu}uju shvatiti u punini Krista i obogatitinaše tuma~enje Svetog pisma plodnom ìdov-skom egzegetskom tradicijom.

Osim sa ìdovima krš}ani su pozvani, nepodlijeù}i pritom napasti sinkretizma i neumanjuju}i vlastiti duhovni identitet, stupiti udijalog proèt poštivanjem s muškarcima i è-nama drugih religija, koje slušaju i vjerno pro-vode u djelo smjernice svojih svetih knjiga,po~evši od islama koji u svojoj tradiciji prihva-}a brojne osobe, simbole i biblijske teme i kojinam nudi svjedo~anstvo iskrene vjere u jedn-oga i milosrdnog Boga, Stvoritelja svega i Suca~ovje~anstva. Krš}anin nalazi dodirnih to~akas velikim isto~nim religijama koje nas u~e usvojim svetim tekstovima poštivanju ìvota,kontemplaciji, šutnji, jednostavnosti, odrican-ju kao što to ~ini budizam. Ili veli~aju osje}ajsvetosti, `rtvu, hodo~aš}e, post i svete sim-bole, kao što je to u hinduizmu. Ili nadalje, kaou konfucijanizmu, u~e mudrosti i obiteljskim idruštvenim vrijednostima. I tradicionalnim re-ligijama, s njihovim duhovnim vrijednostimaizraènim u obredima i usmenim predajama,Crkva èli posvetiti pa`nju i uspostaviti s nji-ma dijalog proèt uzajamnim poštivanjem. I sonima koji ne vjeruju u Boga, ali se trude “~i-niti pravicu, milosr|e ljubiti i hoditi u ponizn-

osti” (usp. Mih 6,8), moramo raditi za praved-niji i mirniji svijet i pruàti u dijalogu svoje ist-insko svjedo~anstvo Bo`je rije~i koja moèotkriti nove i više obzore istine i ljubavi.

Biblija je, kako se to obi~no kaè, “veliki ko-deks” sveop}e kulture: umjetnici su svojimumjetni~kim darom do~aravali doga|aje, sim-bole i osobe opisane u Bibliji; glazbenici su skl-adali skladbe nadahnute na svetim tekstovi-ma, napose psalmima; pisci su se stolje}imasluìli onim drevnim opisima koji su postali ì-votne parabole; pjesnici su se u svojim pjes-mama ispitivali o otajstvu duha, o beskona-~nosti, o zlu, o ljubavi, o smrti i ìvotu ~esto sa-kupljaju}i u svojim tekstovima pjesni~ke drht-aje koji se provla~e kroz biblijske tekstove; mi-slioci, znanstvenici i samo društvo nerijetko suse referirali, tako|er da bi im proturje~ili, naduhovna i eti~ka shva}anja (u prvom redu naDekalogu) Bo`je rije~i. Zato je Biblija - koja naspou~ava via pulchritudinis, to jest putu ljepo-te kako bi shvatili i vinuli se k Bogu - nu`na nesamo vjerniku, ve} svima da ponovno otkrijuistinska zna~enja razli~itih kulturnih izraza iprije svega da bi ponovno našli svoj povijesni,civilni, ljudski i duhovni identitet. U njoj je ko-rijen naše veli~ine i kroz nju se moèmo pred-staviti s plemenitom baštinom drugim civi-lizacijama i kulturama, bez ikakva kompleksamanje vrijednosti.

Bibliju bi, dakle, morali svi upoznavati i pr-ou~avati, pod tim izvanrednim vidikom ljepo-te i kulturnoga bogatstva. Ipak, Bo`ja rije~ nijevezana ni uz koju kulturu, štoviše ona teì pr-ije}i sve granice te biblijsku poruku, po uzoruna apostola Pavla, treba inkulturirati u novekulturne koordinate. To je ono što je Crkva po-zvana ~initi danas pomo}u osjetljivog ali nu`n-ost procesa koji je dobio snaàn zamah od u~i-teljstva pape Benedikta XVI. Ona mora u~initida Bo`ja rije~ prodre u mnoge kulture i izrazitije njihovim jezicima, shva}anjima, simbolima ivjerskim tradicijama. Mora, ipak, pritom znatisa~uvati istinsku sr` njezinih sadràja, budnopaze}i da u tome ne do|e do zastranjenja.Crkva, dakle, mora u~initi da zablistaju vri-jednosti koje Bo`ja rije~ nudi drugim kultura-ma, tako da ih ona pro~isti i obogati.

(kta/ika)

VRHBOSNA 4/2008 209

SVETA

STO

LIC

A

Draga bra}o i sestre,Zahvaljuju}i sretnoj podudarnosti s jubile-

jskom godinom koju sam proglasio u ~ast apo-stola Pavla u prigodi dvijetisu}ite obljetnicenjegova ro|enja ovogodišnja poruka za Svjet-ski dan selilaca i izbjeglica ima za temu “SvetiPavao selilac, Apostol naroda”. Njegovo prop-ovijedanje i njegova uloga posrednika izme|urazli~itih kultura i evan|elja, koju je Pavao,“selilac po zvanju”, vršio, ~ine doista zna~ajnureferentnu to~ku tako|er za sve one koji suuklju~eni u suvremeni selila~ki val.

Ro|en u obitelji emigranata u Tarzu u Cil-iciji, Savao je stekao naobrazbu u hebrejskom igr~kom jeziku i kulturi, obogativši je vrijedno-stima rimske kulture. Nakon svog susreta s Kr-istom koji se dogodio na putu za Damask (usp.Gal 1,13-16), on, premda nije zanijekao vlastite“tradicije” i njeguju}i poštovanje i zahvalnostprema ìdovstvu i zakonu (usp. Rim 9,1-5;10,1; 2 Kor 11,22; Gal 1,13-14; Fil 3,3-6), bez ok-lijevanja i promišljanja se odva`no i poletnoposvetio novom poslanju, poslušan Gospodi-novoj zapovijedi: “Poslat }u te daleko k pogan-ima” (Dj 22,21). Njegov se ìvot iz korijena pr-omijenio (usp. Fil 3,7-11): za njega je Isus po-stao smisao ìvota i nadahnu}e apostolskograda u slu`bi evan|elja. Od progonitelja krš}-ana postao je Kristov apostol.

Vo|en Duhom Svetim, bespridràjno je ibespoštedno svima, neovisno o nacionalnosti ikulturi, naviještao evan|elje koje je “snaga Bo-`ja na spasenje svakomu tko vjeruje - ìdovunajprije, pa Grku” (Rim 1,16). Na svojim apos-tolskim putovanjima, unato~ opetovanim pro-tivštinama, naviještao je evan|elje najprije usinagogama, posve}uju}i prvo pozornost svo-jim sunarodnjacima u dijaspori (usp. Dj 18,4-6). Ako bi ga oni odbacili, obra}ao bi se pogan-ima, postavši pravim “misionarom selilaca”,on sam selilac i putuju}i glasnik Isusa Krista,da pozove svakog ~ovjeka da, u Sinu Bo`jem,postane “novo stvorenje” (2 Kor 5,17).

Da navijesti kerygmu plovio je morima kojaoplakuju Bliski istok i prolazio europskim pu-tovima, sve do Rima. Krenuo je iz Antiohije,

gdje je evan|elje ve} ranije bilo naviještenonarodima koji nisu pripadali ìdovstvu i gdjesu Isusovi u~enici po prvi put prozvani “krš}-anima” (usp. Dj 11,20.26). Njegov ìvot i njeg-ova propovijed bili su u cjelini usredoto~enina to da svi upoznaju i uzljube Isusa, jer su unjemu svi narodi pozvani postati jedan narod.

To je, tako|er u sadašnjem trenutku, u do-bu globalizacije, poslanje Crkve i svakog kršte-nika; ta se misija pomnom pastoralnom skrbiokre}e tako|er raznolikom svijetu selilaca -studentima izvan mjesta boravka, seliocima,izbjeglicama, prognanicima, raseljenima - uk-lju~uju}i one koji su `rtve suvremenih ropsta-va, poput primjerice trgovanja ljudima. U nu-|enju poruke spasenja i danas se treba povod-iti za Apostolom naroda, vode}i ra~una o raz-li~itim društvenim i kulturnim prilikama i po-jedinim teško}ama što ih sa sobom nosipoloàj selioca i putnika. @elja mi je da svakakrš}anska zajednica uzmogne gajiti isti apos-tolski àr svetoga Pavla koji, da bi navijestiosvima O~evu spasenjsku ljubav (Rim 8,15-16;Gal 4,6) da “ih što više stekne” (1 Kor 9,19),postade “nejakima nejak… Svima sve dapošto-poto neke spasi” (usp. 1 Kor 9,22). Nekanjegov primjer bude i za nas poticaj da bude-mo solidarni s tom našom bra}om i sestrama ipromi~emo, u svim dijelovima svijeta i svimsredstvima, mirni suìvot me|u razli~itim nar-odima, kulturama i religijama.

Ali koja je bila tajna Apostola naroda?Misionarski àr i vatrenost borca, kojima seodlikovao, proizlazili su iz ~injenice da je on,“zahva}en od Krista” (Fil 3,12), ostao s Njim ta-ko duboko sjedinjen da se osje}ao dionikomsamoga njegova ìvota, po “zajedništvu u pat-njama njegovim” (Fil 3,10; usp. tako|er Rim8,17; 2 Kor 4,8-12; Kol 1,24). To je izvor apostol-skog àra svetoga Pavla, koji govori: “Onomukoji me odvoji ve} od maj~ine utrobe i pozvamiloš}u svojom, svidjelo [se] otkriti mi Sinasvoga da ga navješ}ujem me|u poganima “(Gal 1,15-16; usp. tako|er Rim 15,15-16). S Kr-istom se osje}ao “su-raspetim”, tako da moère}i: “ìvim, ali ne više ja, nego ìvi u meni Kr-

210 VRHBOSNA 4/2008

SVETA

STO

LIC

A

Poruka pape Benedikta XVI. za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 18. sije~nja 2009.

Sveti Pavao selilac, Apostol naroda

ist” (Gal 2,20). I nikakva ga nevolja nije moglasprije~iti da nastavi sa svojim hrabrim evange-lizacijskim djelovanjem u kozmopolitskimgradovima poput Rima i Korinta koji su, u todoba, bili pravi mozaik naroda i kultura.

îtaju}i Djela apostolska i poslanice kojesveti Pavao upu}uje razli~itim primateljima,uo~ava se jedan model Crkve koja nije isklju~-iva, ve} otvorena svima, to je Crkva koju ~inevjernici svih kultura i rasa: svaki krštenik je,zapravo, ìvi ~lan jednoga Tijela Kristova. Utoj perspektivi, bratska solidarnost, koja se pr-etvara u svakodnevne geste dijeljenja, sudion-ištva i radosne skrbi za druge, poprima jedins-tvenu va`nost. Ipak, nije mogu}e ostvariti tudimenziju uzajamne bratske susretljivosti, u~inadalje sveti Pavao, bez spremnosti za slušan-je i prihva}anje Rije~i koju se propovijeda i pokojoj se ìvi (usp. 1 Sol 1,6), Rije~i koja poti~esve na nasljedovanje Krista (usp. Ef 5,1-12) vo-de}i se u tome za Apostolovim primjerom(usp. 1 Kor 11,1). Stoga, što je zajednica višesjedinjena s Kristom, to postaje bri`nija premabli`njima, odbacuje osu|ivanje, prijezir i sabl-azan i otvara se uzajamnom prihva}anju (usp.Rim 14,1-3; 15,7). Suobli~eni Kristu, vjernici seu njemu doìvljavaju kao “bra}a”, sinovi istogOca (Rim 8,14-16; Gal 3,26; 4,6). To blago brat-stva vodi tome da “gaje gostoljubivost” (Rim12,13), koja je prvi plod agape (usp. 1 Tim 3,2;5,10; Tit 1,8; Flm 17).

Na taj se na~in ostvaruje Gospodinovo obe-}anje: “ja }u vas primiti. I bit }u vam otac i vi}ete mi biti sinovi i k}eri” (2 Kor 6,17-18). Akosmo toga svjesni, kako ne preuzeti brigu zaone koji, posebno me|u izbjeglicama i progn-anicima, ìve u teškim uvjetima i trpe osku-dicu? Kako ne iza}i ususret potrebama onihkoji su slabi i nezašti}eni, koji ìve u oskudici inesigurnosti, koji su potisnuti na rub društva,a ~esto iz njega i isklju~eni? Njima se mora po-svetiti najve}a pa`nja jer, parafraziraju}i jedanpoznati Pavlov tekst, “lude svijeta izabra Bog

da posrami mudre, i slabe, neplemenite i prez-rene svijeta izabra Bog, i ono što nije, da uništiono što jest, da se nijedan smrtnik ne bi hvaliopred Bogom” (1 Kor 1,27-29).

Draga bra}o i sestre, neka Svjetski dan se-lilaca i izbjeglica, koji }e se slaviti 18. sije~nja2009., bude za sve poticaj da ìve u punini bra-tsku ljubav bez ikakve razlike i bez diskrimina-cija, u uvjerenju da je naš bli`nji svaki onaj ko-ji nas treba i kojem moèmo pomo}i (usp. De-us caritas est, br. 15). Neka nas u~enje i primjersvetoga Pavla, poniznog i velikog Apostola iselioca, evangelizatora naroda i kultura, pot-akne da shvatimo da vršenje djela ljubavi sa-~injava vrhunac i sr` ~itavoga krš}anskog ì-vota. Zapovijed se ljubavi - znamo to dobro -njeguje onda kada Kristovi u~enici zajedno su-djeluju za stolom euharistije koja je, u pravomsmislu rije~i, sakrament bratstva i ljubavi. I kaošto je Isus u dvorani Posljednje ve~ere darueuharistije pridruìo novu zapovijed bratskeljubavi, tako se i njegovi “prijatelji”, tragom Kr-ista, koji se u~inio “slugom” ~ovje~anstva, i pot-pomognuti njegovom miloš}u moraju posve}-ivati uzajamnom sluènju, preuzimaju}i teretjedan drugoga u skladu s onim što sam svetiPavao preporu~uje: “Nosite jedni bremenadrugih i tako }ete ispuniti zakon Kristov” (Gal6,2). Samo na taj na~in raste ljubav me|u vjer-nicima i prema svima (usp.1 Sol 3,12).

Draga bra}o i sestre, neumorno navije-štajmo i svjedo~imo tu “Radosnu vijest” sa za-nosom, bez straha i ne štede}i snage! U ljubavije sadràna ~itava poruka evan|elja i praviKristovi u~enici se prepoznaju po uzajamnojljubavi i svojoj gostoljubivosti prema svima.Neka nam taj dar izmoli apostol Pavao i pogl-avito Marija, Majka gostoljubivosti i ljubavi.Dok zazivam boànsku zaštitu na sve one kojisu zauzeti u pruànju pomo}i seliocima, i, op-}enito, velikom svijetu selilaštva, jam~im da sesvih njih spomenem u svojoj molitvi i od srcasvima udjeljujem apostolski blagoslov.

VRHBOSNA 4/2008 211

SVETA

STO

LIC

A

Svrha

Posljednjih su godina biomedicinske znan-osti na~inile ogromne napretke koji otvarajunove terapeutske perspektive, ali tako|er pob-u|uju ozbiljna pitanja koja nisu izri~ito uzetau razmatranje u Instrukciji Donum vitae (22.velja~e 1987.). Nova Instrukcija, od 8. rujna2008., Svetkovina Ro|enja Blaène DjeviceMarije, namjerava predloìti odgovore na ne-ka nova bioeti~ka pitanja, koja izazivaju o~eki-vanja i zbunjenost u širokim sektorima društ-va. Na taj se na~in nastoji “promicati odgoj sa-vjesti” (br. 10.) i ohrabriti biomedicinsko istra`-ivanje koje }e poštivati dostojanstvo svakogljudskog bi}a i prokreaciju.

Naslov

Instrukcija zapo~inje rije~ima Dignitas per-sonae - dostojanstvo osobe, koje treba biti priz-nato svakom ljudskom bi}u, od za~e}a do prir-odne smrti. Ovo temeljno na~elo “izri~e veliko''da'' ljudskom ìvotu” koje “mora biti postavl-jeno u središte eti~kog promišljanja u biomed-icinskom istraìvanju” (br. 1.).

Vrijednost

Rije~ je o “Instrukciji doktrinalne naravi”koju je izdala Kongregacija za Nauk Vjere aizri~ito odobrio Sveti Otac Benedikt XVI. Instr-ukcija, stoga, pripada dokumentima koji “im-aju udjela u redovitom U~iteljstvu PetrovogNasljednika” (Instrukcija Donum veritatis, br.18.), koju vjernici trebaju prihvatiti “religiozn-im pristankom njihova duha” (Instrukcija Dig-nitas personae, br. 37.).

Prire|ivanje

Više godina Kongregacija za Nauk Vjere st-udira nova biomedicinska pitanja kako bi up-otpunila Instrukciju Donum vitae. U pristupa-nju ispitivanju tih novih pitanja, “htjelo se uvi-

jek imati prisutnim znanstvene aspekte, koris-te}i se analizom Papinske Akademije za ìvot ivelikim brojem stru~njaka, da bi ih usporedilis na~elima krš}anske antropologije. EnciklikeVeritatis splendor i Evangelium vitae Ivana Pa-vla II. i drugi interventi U~iteljstva nude jasnenaznake metoda i sadràja za ispitivanje prob-lema u razmatranju” (br. 2.).

Adresanti

Instrukcija “se obra}a vjernicima i svimaonima koji traè istinu” (br. 3.). U predlaganjuna~ela i moralnih procjena za biomedicinskoistraìvanje o ljudskom ìvotu, Crkva, naime,“crpi svjetlo bilo iz razuma bilo iz vjere, prido-nose}i da se izradi cjelovita vizija ~ovjeka i nje-govog poziva, sposobna da primi sve ono štoje dobro u ljudskim djelima i razli~itim kultur-alnim i vjerskim tradicijama, koje nerijetko po-kazuju veliko poštivanje prema ìvotu” (br. 3.).

Struktura

Instrukcija “sadrì tri dijela: prvi podsje}ana neke antropološke, teološke i eti~ke aspek-te od temeljnog zna~enja; drugi se suo~ava snovim problemima koji se ti~u prokreacije; tr-e}i uzima u pretres nove terapeutske prijedlo-ge koji uklju~uju manipulaciju embrijima i lju-dskim genetskim naslje|em” (br. 3.).

PPrrvvii ddiioo::aannttrrooppoolloošškkii,, tteeoolloošškkii ii eettii~~kkii aassppeekkttii ìivvoottaa

ii lljjuuddsskkee pprrookkrreeaacciijjee

Dva temeljna na~ela

- “Ljudska osoba treba biti poštivana i tret-irana kao osoba ve} od njezina za~e}a te,stoga, od tog istog trenutka joj se morajupriznati prava osobe, me|u kojima najprijenepovredivo pravo svakog nevinog ljud-skog bi}a na ìvot” (br. 4.).- “Podrijetlo ljudskog ìvota… ima svoj aut-

212 VRHBOSNA 4/2008

SVETA

STO

LIC

A

KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE

Instrukcije o dostojanstvu osobeDignitas personae

enti~ni kontekst u braku i obitelji, u kojojbiva ro|en po ~inu koji izraàva uzajamnuljubav izme|u muà i ène. Prokreacijauistinu odgovorna prema onome koji seima roditi mora biti plod braka” (br. 6.).

Vjera i ljudsko dostojanstvo

“Uvjerenje je Crkve da ono što je ljudsko nesamo da je prihva}eno i poštivano od vjere,ve} je od nje tako|er pro~iš}eno, uzdignuto iusavršeno” (br. 7.). Bog je stvorio svakog ~ovje-ka na svoju sliku; u svom utjelovljenom Sinuje potpuno objavio misterij ~ovjeka; Sin ~ini dami moèmo postati sinovi Bo`ji. “Polaze}i odsveukupnosti ovih dviju dimenzija, ljudske iboànske, bolje se razumije razlog nepovredi-ve vrijednosti ~ovjeka: on ima vje~ni poziv ipozvan je da sudjeluje u trojstvenoj ljubavi ì-voga Boga” (br. 8.).

Vjera i bra~ni ìvot

“Ove dvije dimenzije ìvota, ona naravna iona nadnaravna, omogu}uju tako|er da se bo-lje shvati u kojem smisli ~ini koji dopuštajuljudskom bi}u da do|e na ìvot, u kojima semu` i èna uzajamno daruju jedno drugome,su odsjev trojstvene ljubavi. Bog, koji je ljubavi ìvot, upisao je u muù i u èni poziv na po-sebno sudjelovanje u njegovom misteriju oso-bnog zajedništva i u svoje djelo Stvoritelja iOca… Duh Sveti izliven u sakramentalnom sl-avlju (ènidbe) nudi krš}anskim supru`nicimadar jednog novog zajedništva ljubavi koja jeìva i stvarna slika onog najposebnijeg jedinst-va, koje ~ini od Crkve nedjeljivo misti~no Ti-jelo Gospodina Isusa” (br. 9.).

Crkveno U~iteljstvo i autonomija znanosti

“Crkva, ocjenjuju}i eti~ku valjanost nekihrezultata skorašnjih istraìvanja medicine štose odnose na ~ovjeka i njegove po~etke, ne in-tervenira u podru~je vlastito medicinskoj zna-nosti kao takvoj, ali poziva sve zainteresiranena eti~ku i socijalnu odgovornost za njihovodjelo. Podsje}a ih da se eti~ka vrijednost biom-edicinske znanosti mjeri u vezi bilo sa du`nimbezuvjetnim poštivanjem svakog ljudskogbi}a, u svim trenucima njegova postojanja,bilo sa zaštitom specifi~nosti osobnih ~ina kojiprenose ìvot” (br. 10.).

DDrruuggii ddiioo::nnoovvii pprroobblleemmii kkoojjii ssee ttii~~uu pprrookkrreeaacciijjee

Tehnike pomo}i plodnosti

Me|u tehnikama koje su usmjerene da na-dvladaju neplodnost danas se koriste:

- “tehnike heterologne umjetne oplodnje”(br. 12.): “usmjerene da umjetno postignuljudsko za~e}e po~evši od spolnih rasplod-nih stanica koje potje~u barem od jednogdarovatelja razli~itog od supru`nika koji suujedinjeni u braku” (bilješka 22.);- “tehnike homologne umjetne oplodnje”(br. 12.): “usmjere da umjetno postignu“ljudsko za~e}e po~evši od spolnih rasplod-nih stanica dvaju supru`nika ujedinjenih ubraku” (bilješka 23.);- “tehnike koje se predstavljaju kao pomo}bra~nom ~inu i njegovoj plodnosti” (br. 12);- “intervencije koji nastoje ukloniti zaprekekoje se protive prirodnoj oplodnji” (br. 13.);- “postupak posvojenja” (br. 13.).

S tim u vezi, dozvoljene su sve tehnike kojepoštuju “pravo na ìvot i fizi~ki integritet sva-kog ljudskog bi}a”, “jednost braka, koja uklju-~uje uzajamno poštivanje prava supru`nikada postanu otac i majka samo jedno preko dr-ugoga” i “specifi~no ljudske vrijednosti seksu-alnosti, koje zahtijevaju da prokreacija ljudskeosobe mora biti postignuta kao plod sp-ecifi~nog bra~nog ~ina ljubavi izme|u supru`-nika” (br. 12.).

- Stoga su “dopustive tehnike koje se pred-stavljaju kao pomo} bra~nom ~inu i njegovojplodnosti… Medicinski zahvat na ovom podr-u~ju poštuje dostojanstvo osoba, kada nastojipomo}i bra~nom ~inu bilo da olakša njegovo iz-vršenje bilo da mu se omogu}i da dostigne sv-oju svrhu, kad je ve} jednom izvršen” (br. 12.).

- “Sigurno su dozvoljeni zahvati koji nasto-je ukloniti zapreke koje se protive prirodnojoplodnji” (br. 13.).- “Poèljno je hrabriti, promicati i olakšati…postupak posvojenja mnogobrojne djecesiro~adi”. Va`no je ohrabriti “istraìvanja iulaganja posve}ena sprje~avanju sterilnos-ti” (br. 13.).

VRHBOSNA 4/2008 213

SVETA

STO

LIC

A

Oplodnja in vitro i hotimi~no eliminiranje embrija

Iskustvo posljednjih godina je pokazalo dau kontekstu tehnika oplodnje in vitro “broj `r-tvovanih embrije je veoma visok” (br. 14.): iz-nad 80% u najrazvijenijim centrima (usp. bil-ješku 27.). “Embrioni proizvedeni in vitro kojipokazuju nedostatke bivaju izravno uklon-jeni”; mnoge bra~ni parovi “pribjegavaju teh-nikama umjetne prokreacije s jedinim ciljemda mogu obaviti geneti~ki izbor svoje djece”;me|u embrionima proizvedenim in vitro“odre|eni broj je prenesen u maj~ino krilo, adrugi bivaju zamrznuti”; tehnika mnogostru-kog prijenosa, tj. “ve}i broj embriona u odno-su na èljeno dijete, u predvi|anju da }e nekibiti izgubljeni…, podrazumijeva stvarno ~istoinstrumentalni tretman embriona” (br. 15.).

“Mirno prihva}anje veoma visoke stope abo-rtivnosti tehnika oplodnje in vitro jasno poka-zuje da zamjenjivanje bra~nog ~ina s tehni~kimpostupkom… pridonosi slabljenju svijesti du-`nog poštivanja svakog ljudskog bi}a. Prepo-znavanje tog poštivanja biva naprotiv promic-ano intimnoš}u supru`nika nadahnutom bra-~nom ljubavlju… Nasuprot instrumentalizacijiljudskog bi}a u embrionalnom stadiju, potrebnoje ponoviti da ljubav Bo`ja ne pravi razlikuizme|u novoza~etog još u krilu njegove majke,i djeteta, ili mladi}a, ili zrelog ~ovjeka ili starca.Ne pravi razliku jer u svakom od njih vidi otisakvlastite slike i sli~nosti… Zato je U~iteljstvo Crk-ve stalno proglašavalo svetu i nepovredivu na-rav svakog ljudskog ìvota, od njegova za~e}ado njegove prirodne smrti” (br. 16.).

Intra Cytoplasmic Sperm Injection (ICSI)

Intra Cytoplasmic Sperm Injection (ICSI) jejedna varijanta oplodnje in vitro, u kojoj “seoplodnja ne doga|a spontano u epruveti, ve}putem ubrizgavanja prethodno selekcionira-nog spermatozoida u citoplazmu jajne staniceili, katkada, putem ubrizgavanja nezrelih sas-tojaka muške zametne linije” (bilješka 32.).

Takva tehnika je moralno nedopuštena:“uzrokuje potpuno razdvajanje izme|u prok-reacije i bra~nog ~ina”, “izvedena je izvan ti-jela supru`nika putem ~ina tre}ih osoba ~ijakompetencija i tehni~ka aktivnost odre|ujuuspjeh intervencije”, “povjerava ìvot i identi-tet embrija sili lije~nika i biologa i uspostavlja

gospodstvo tehnike nad postankom i sudbi-nom ljudske osobe” (br. 17).

Zamrzavanje embrija

“Da se ne ponavljaju uzimanja jajnih stani-ca iz tijela ène, pristupa se samo jednom mn-ogostrukom uzimanju jajnih stanica, pra}enogzamrzavanjem znatnog dijela embrija dobive-nih in vitro, predvi|aju}i drugi ciklus tretma-na, u slu~aju neuspjeha prvog, ili pak u slu~ajakada bi roditelji èljeli drugu trudno}u” (br.18.). Zamrzavanje ili kriokonzerviranje u odn-osu na embrije “je postupak hla|enja na izuz-etno niske temperature s ciljem da im se om-ogu}i dugotrajna o~uvanost” (bilješka 35.).

- “Zamrzavanje je nespojivo s du`nim pošt-ivanjem prema ljudskim embrijima:pretpostavlja njihovu proizvodnju in vitro;izlaè ih teškim opasnostima smrti ili šteta-ma po njihov fizi~ki integritet, ukoliko viso-ki postotak ne preìvljava u postupku zam-rzavanja i odmrzavanja; lišava ih baremprivremeno maj~inskog primanja i trud-no}e; stavlja ih u situaciju u kojoj su pod-lo`ni daljnjim povredama i manipula-cijama” (br. 18.).- Što se ti~e velikog broja zamrznutih embr-ija koji ve} postoje postavlja se pitanje: štou~initi s njima? S tim u vezi, svi izneseni pr-ijedlozi (upotrijebiti takve embrije za istra-ìvanje ili namijeniti ih u terapeutske svrhe;odmrznuti ih i, bez da ih se reaktivira, up-otrijebiti ih za istraìvanje kao da bi bili ob-i~ni leševi; staviti ih na raspolaganje neplo-dnim bra~nim parovima, kao “terapiju zaneplodnost”; pristupiti jednom obliku “pr-enatalnog posvojenja”) predstavljaju prob-leme razli~itih vrsta. “Potrebno je konstatir-ati, kona~no, da tisu}e embriona u stanjunapuštanja predo~avaju situaciju stvarnenepopravljive nepravde. Stoga je Ivan Pav-ao II. apelirao na savjest odgovornih znan-stvenog svijeta a na poseban na~in na lije~-nike da se zaustavi proizvodnja ljudskihembrija, vode}i ra~una da se ne nazire izlazmoralno dopušten za ljudsku sudbinu tisu-}e i tisu}e ''zamrznutih'' embrija, koji jesu iostaju uvijek nosioci esencijalnih prava ikoje dakle treba pravno zaštititi kao ljudskeosobe” (br. 19.).

214 VRHBOSNA 4/2008

SVETA

STO

LIC

A

Zamrzavanje jajnih stanica

“Da se izbjegnu teški eti~ki problemi posta-vljeni od zamrzavanja embrija, na podru~jutehnika oplodnje in vitro bio je iznesen prijed-log da se zamrzavaju jajne stanice” (br. 20.).

S tim u vezi, zamrzavanje jajnih stanica, kojenije po sebi nemoralno i koje je predo~eno ta-ko|er u drugih kontekstima koji se ovdje ne ra-zmatraju, “u svrhu procesa umjetne prokreacijetreba smatrati moralno neprihvatljivim” (br. 20.).

Embrionalna redukcija

“Neke tehnike upotrijebljene u umjetnojprokreaciji, osobito prijenos više embrija umaj~ino krilo, prouzro~ili su zna~ajno pove}a-nje postotka mnogostrukih trudno}a. Stoga jesebi prokr~ila put ideja da se pristupi takozva-noj embrionalnoj redukciji. Ona se sastoji uzahvatu da se smanji broj embrija ili fetusa pri-sutnih u maj~inoj utrobi putem njihova izrav-nog odstranjenja” (br. 21.).

“S eti~ke to~ke gledišta, embrionalna reduk-cija je namjerni selektivno poba~aj. Rije~ je,naime, o namjernom i izravnom odstranjenjujednog ili više nevinih ljudskih bi}a u po~etnojfazi njihove egzistencije, i kao takva sa~injavauvijek teški moralni nered” (br. 21.).

Dijagnoza prije implantacije

“Dijagnoza prije implantacije je jedan oblikprenatalne dijagnoze, vezana s tehnikamaumjetne oplodnje, koja predvi|a geneti~kudijagnozu embriona formiranih in vitro, prijenjihova prenošenja u maj~ino krilo. Ona bivau~injena s namjerom kako bi se imala sig-urnost da se prenose u majku samo embrijibez nedostataka ili s odre|enim spolom ili snekim posebnim kvalitetama” (br. 22.).

“Druk~ije od drugih oblika prenatalne dija-gnoze…, dijagnozu prije implantacije obi~noprati odstranjenje embrija ozna~enog kao ''su-mnjivog'' za genetske i kromosomske nedosta-tke, ili nosioca neèljenog spola ili neèljenihkvaliteta. Dijagnoza prije implantacije… je us-mjerena stvarno na kvalitativnu selekciju sasusljednim uništenjem embrija, koje se preds-tavlja kao prerana abortivna praksa… Tretira-ju}i ljudski embrio kao prosti ''laboratorijskimaterijal'', vrši se iskrivljavanje i diskriminaci-

ja tako|er što se ti~e samog koncepta ljudskogdostojanstva… Takva diskriminacija je nemor-alna i stoga bi morala biti smatrana pravno ne-prihvatljivom” (br. 22).

Novi oblici sprje~avanja implantacije i prekidatrudno}e

Postoje tehni~ka sredstva koja djeluju nak-on oplodnje, kada je embrio ve} konstituiran.

- “Ove tehnike su tehnike sprje~avanja im-plantacije, ako zapre~uju embrio prije njeg-ove implantacije u maj~in uterus” (br.23.),na primjer preko “spirale… i takozvane ''pi-lule dan poslije''” (bilješka 42.).- One su “tehnike prekida trudno}e, akouzrokuju odstranjenje embrija tek ugnije`-|enog” (br. 23.), na primjer preko “piluleRU 486.” (bilješka 43.).

Iako sredstva za sprje~avanje implantacijene izazivaju poba~aj svaki puta kada bivajuuzeta, tako|er jer se nakon seksualnog odnosane doga|a uvijek oplodnja, mora se upozoriti“da kod onoga tko èli sprije~iti ugnje`|enjeembrija eventualno za~etog, te stoga traì ilipropisuje takve lijekove, abortivna namjera jegeneralno prisutna” U slu~aju uporabe sreds-tava za prekid trudno}e “rije~ je o poba~ajuembrija koji se tek ugnijezdio… Uporabasredstava za sprje~avanje implantacije i prekidtrudno}e pripada grijehu poba~aja i teško jenemoralna” (br. 23.).

TTrree}}ii ddiioo::NNoovvii tteerraappeeuuttsskkii pprriijjeeddlloozzii kkoojjii uukklljjuu~~uujjuu mmaanniipp-

uullaacciijjuu eemmbbrriijjaa iillii lljjuuddsskkoogg ggeenneettsskkoogg nnaasslljjee||aa

Genska terapija

Pod genskom terapijom se shva}a “primje-na na ~ovjeka tehnika geneti~kog inènjeringas terapeutskom svrhom, naime, s ciljem lije~e-nja bolesti na geneti~koj osnovi” (br. 25.).

- Somatska genska terapija “nastoji elimini-rati ili reducirati geneti~ke nedostatke kojisu prisutni na razini somatskih stanica” (br.25.).- Genska terapija zametka smjera “korigi-rati geneti~ke nedostatke prisutne u stanic-ama zametne linije, da bi prenijela terapeu-tske u~inke postignute na subjektu na eve-

VRHBOSNA 4/2008 215

SVETA

STO

LIC

A

ntualno potomstvo istoga” (br. 25.).- Što se ti~e zahvata somatske genske terap-ije, oni “su na~elno moralno dopušteni…Budu}i da genska terapija moè uklju~ivatizna~ajne opasnosti za pacijenta, potrebno jeopsluìvati op}e deontološko na~elo premakojemu, da bi se izvršio terapeutski zahvat,nu`no je prethodno osigurati da tretiranisubjekt ne bude izloèn opasnostima zasvoje zdravlje ili fizi~ki integritet, koji bi biliprekomjerni i nesrazmjerni u odnosu nateìnu patologije koja se èli lije~iti. Tako|erse traì informirani pristanak pacijenta ilinjegovog legitimnog zastupnika” (br. 26.).- Što se ti~e genske terapije zametka, “opas-nosti povezani sa svakom geneti~kom man-ipulacijom su izraziti i još manje provjerlji-vi” i, stoga, “u sadašnjem stupnju istraìva-nja nije moralno dopustivo djelovati na na-~in da se mogu}e proizašle štete prošire napotomstvo” (br. 26.).- Što se ti~e hipoteze da se primjeni geneti-~ki inènjering zbog tobo`njih ciljeva pobo-ljšanja i poja~anja geneti~ke kvalitete, morase primijetiti da bi takve manipulacije favo-rizirale “eugeneti~ki mentalitet” i uvele bi“indirektnu socijalnu stigmu prema onimakoji ne posjeduju posebne kvalitete i pretje-rano isti~u kvalitete cijenjene od odre|enihkultura i društava, koje po sebi ne sa~injav-aju ljudski specifikum. To se ne bi slagalo stemeljnom istinom jednakosti svih ljudskihbi}a, koja se prevodi u na~elo pravednosti,~ije bi kršenje, na koncu, svršilo u povredimirnog suìvota me|u osobama… Mora sena koncu istaknuti da se u pokušaju stvara-nja novog tipa ljudi uo~ava ideološka dim-enzija, prema kojoj ~ovjek pokušava posta-viti sebe na mjesto Stvoritelja” (br. 27.).

Ljudsko kloniranje

Pod ljudskim kloniranjem se shva}a “nespo-lna i negametska reprodukcija ~itavog ljudsk-og organizma, s ciljem proizvodnje jedne iliviše ''kopija'' koje su s geneti~ke to~ke gledištabitno identi~ne jedincatom praocu” (br. 28.). Pr-edloène tehnike za ljudsko kloniranje su bl-izana~ko cijepanje, koja se sastoji “u umjetnomodvajanju pojedinih stanica ili grupe stanica odembrija, u prvim fazama razvoja, i u sus-ljednom prenošenju ovih stanica u maternicu, s

ciljem da se dobiju, na umjetni na~in, identi~niembriji” (bilješka 47.), i prijenos jezgre, koji sesastoji “u unošenju jezgre uzete iz embrionalneili somatske stanice u jajnu stanicu iz koje jeprethodno odstranjena jezgra, pra}enog aktivi-ranjem ove jajne stanice koja bi se, posljedi~no,trebala razvijati kao embrion” (bilješka 47.).Kloniranje biva predloèno s dvostrukim cil-jem: naime da se postigne ra|anje kloniranogdjeteta, i terapeutskog ili istraìvala~kog.

Kloniranje je “u sebi nedopušteno, uko-liko…namjerava dati po~etak novom ljudsk-om bi}u bez povezanosti s ~inom uzajamnogdarivanja izme|u dvaju supru`nika i, radikal-nije, bez ikakve veze sa seksualnoš}u. Takvaokolnost daje mjesta zloporabama i manipu-lacijama koje teško povre|uju ljudsko dosto-janstvo” (br. 28.).

- Što se ti~e reproduktivnog kloniranja, ono“bi nametnulo kloniranom subjektu predo-dre|eno geneti~ko nasljedstvo, podvrgavaju}iga stvarno - kako je bilo re~eno - jednomobliku biološkog ropstva iz kojeg bi se teškomogao osloboditi. ~injenica da bi neka osobaprisvajala sebi pravo da samovoljno odre|ujegeneti~ke karakteristike druge osobe, pred-stavlja tešku povredu dostojanstva oveposljednje i temeljne jednakosti me|u ljudi-ma… Svaki od nas susre}e u drugom ljudskobi}e koje duguje vlastitu egzistenciju i vlastitekarakteristike ljubavi Bo`joj, od koje samoljubav izme|u supru`nika sa~injava posred-ništvo primjereno zamisli Stvoritelja inebeskog Oca” (br. 29.).

- Što se ti~e terapeutskog kloniranja, potre-bno je precizirati da “stvarati embrione s nak-anom da ih se uništi, iako s namjerom da sepomogne bolesnima, je posvema nespojiva sljudskim dostojanstvom, jer ~ini od egzistenci-je jednog ljudskog bi}a, iako u embrionalnomstadiju, ništa više nego sredstvo za uporabu iuništenje. Teško je nemoralno `rtvovati jedanljudski ìvot zbog terapeutske svrhe” (br. 30.).

- Kao alternativu za terapeutsko kloniranje,neki su predloìli nove tehnike, koje bi bilesposobne proizvesti mati~ne stanice embrion-alnog tipa bez pretpostavljanja uništenja prav-ih ljudskih embrija, na primjer, putem pri-jenosa preina~ene jezgre (ANT) ili potpo-mognutog reprogramiranja jajne stanice(OAR). S obzirom na to potrebno je ipak jošrazjasniti sumnje “koje se ti~u napose

216 VRHBOSNA 4/2008

SVETA

STO

LIC

A

ontološkog statusa ''proizvoda'' tako postignu-tog” (br. 30.).

Terapeutska upotreba mati~nih stanica

“Mati~ne stanice su nediferencirane stanicekoje posjeduju dvije temeljne karakteristike:a) produènu sposobnost stani~nih dioba bezda se stanice diferenciraju; b) sposobnost dadadnu po~etak prijelaznim roditeljskim stani-cama, od kojih potje~u veoma diferenciranestanice, na primjer, nervne stanice, miši}nestanice i krvne stanice. Od kada se eksperi-mentalno potvrdilo da mati~ne stanice, ako supresa|ene u ošte}eno tkivo, teè favoriziratiponovno unošenje stanica i na taj na~inobnovu tkiva, otvorile su se nove perspektiveza regenerativnu medicinu, koja je izazvalaveliko zanimanje me|u istraìva~ima diljemcijeloga svijeta” (br. 31.).

Za eti~ku procjenu potrebno je osobito raz-motriti upotrijebljene metode za sakupljanjemati~nih stanica.

- “Trebaju se smatrati dopuštenim onemetode koje ne stvaraju teško ošte}enje nasubjektu od kojeg se uzimaju mati~ne stan-ice. Takav slu~aj se obistinjuje, op}enito, uslu~aju uzimanja a) tkiva od zrelog organiz-ma; b) iz krvi pup~ane vrpce, u trenutkuporo|aja; c) iz tkiva mrtvih fetusa koji suumrli prirodnom smr}u” (br. 32.).- “Uzimanje mati~nih stanica od ìvog ljud-skog embriona… uzrokuje neizbje`no nje-govo uništenje, te je stoga teško nedop-ušteno. U ovom slu~aju istraìvanje… seuistinu ne stavlja u slu`bu ~ovje~anstva.Prelazi naime preko ubijanja ljudskihìvota koje imaju jednako dostojanstvo sobzirom na druge ljudske osobe i na sameistraìva~e” (br. 32.).- “Upotreba embrionalnih mati~nih stanica,ili diferenciranih stanica iz njih proizašlih,koje su eventualno priskrbili drugiistraìva~i, ubijaju}i embrije, ili koje suraspoloìve na trìštu, predstavlja ozbiljneprobleme sa stajališta kooperacije u zlu isablazni” (br. 32.).Mnogobrojne su studije ipak pokazale da

zrele mati~ne stanice daju više pozitivnihrezultata negoli embrionalne mati~ne stanice.

Pokušaji miješanja vrsta

“Nedavno su bile upotrijebljene ìvotinjskejajne stanice za reprogramiranje jezgri ljud-skih somatskih stanica…, da bi se dobileembrionalne mati~ne stanice iz tako proizašlihembrija, bez da se moralo pribjegavati upotre-bi ljudskih jajnih stanica” (br. 33.).

“S eti~ke to~ke gledišta sli~ni postupci pred-stavljaju povredu dostojanstva ljudskog bi}a,zbog miješanja ljudskih i ìvotinjskihgeneti~kih po~ela sposobnih da naruše speci-fi~ni identitet ~ovjeka” (br. 33.).

Upotreba ljudskog ''biološkog materijala'' nedop-uštenog podrijetla

Za znanstveno istraìvanje i za proizvod-nju razli~itih proizvoda katkada bivaju upotr-ijebljeni embrioni ili stani~ne linije koje su re-zultat nedopuštene intervencije protiv ìvotaili fizi~kog integriteta ljudskog bi}a.

- Što se ti~e eksperimentiranja na embriji-ma, ono “sa~injava zlo~in u odnosu na njih-ovo dostojanstvo ljudskih bi}a, koja imajupravo na isto du`no poštovanje koje dugu-jemo ve} ro|enom djetetu i svakoj osobi.Ovi oblici eksperimentiranja sa~injavajuuvijek teški moralni nered” (br. 34.).- Što se ti~e uporabe od strane istraìva~a“biološkog materijala” nedopuštenog podri-jetla koji je proizveden izvan njihovog cen-tra istraìvanja ili koji se nalazi na trìštu, vr-ijedi uvijek “moralni zahtjev da tu nije bilonikakvog suu~esništva u dragovoljnom po-ba~aju i da je izbjegnuta opasnost sablazni.Kad je rije~ o tome nedovoljan je kriterijnezavisnosti formuliran od nekih eti~kih po-vjerenstava, naime, tvrditi da bi eti~ki bilodopušteno korištenje “biološkog materijala”nedopuštenog podrijetla, samo da postojijasno razdvajanje izme|u onih koji s jednestrane proizvode, zamrzavaju i usmr}ujuembrije i s druge strane istraìva~a kojirazvijaju znanstveno istraìvanje”. Precizirase da “du`nost odbiti taj ''biološki mate-rijal''… nastaje iz du`nosti odvojiti se, u vr-šenju vlastite istraìvala~ke aktivnosti, od te-ško nepravednog pravnog okvira i potvrditis jasno}om vrijednost ljudskog ìvota. Stogagore navedeni kriterij nezavisnosti je nuàn,ali moè biti eti~ki nedovoljan” (br. 35.).- “Naravno unutar ovog op}eg okvira pos-

VRHBOSNA 4/2008 217

SVETA

STO

LIC

A

toje razli~iti stupnjevi odgovornosti, i teškirazlozi mogli bi biti moralno proporcionalnida se opravda korištenje gore spomenutog''biološkog materijala''. Tako, na primjer,opasnost po zdravlje djece mogla bi ovlasti-ti njihove roditelje da upotrijebe vakcinu u~ijem pripravljanju su bile korištene stani~-ne linije nedopuštenog podrijetla, stalnoostaju}i du`nost za sve da o~itiju vlastito

neslaganje s tim u vezi te da zahtijevaju dasanitarni sustavi stave na raspolaganje dru-gu vrstu vakcina. S druge strane, potrebnoje imati u vidu da u zavodima koji koristestani~ne linije nedopuštenog podrijetla nijeidenti~na odgovornost onih koji odlu~uju osmjeru proizvodnje u odnosu na one kojinemaju nikakvu mo} odlu~ivanja” (br. 35)

218 VRHBOSNA 4/2008

SVETA

STO

LIC

A

Papa Benedikt XVI ponovio “ne” Crkve kontracepcijskim metodama

Papa Benedikt XVI. ponovio je “ne” Crkvekontracepcijskim metodama u Vatikanu, 03.10. 2008. “~inom kojim se sprje~ava ra|anjenije~e se duboka istina o bra~noj ljubavi, koj-om se saop}ava Bo`ji dar”! Tim je rije~ima pa-pa Benedikt XVI. ponovio “ne” Crkve kontrac-epcijskim metodama u poruci upu}enoj pred-sjedniku Papinskog instituta “Ivan Pavao II.”mons. Liviju Melini koji je, zajedno s kato-li~kim sveu~ilištem Presveto Srce, priredio me-|unarodni kongres u prigodi 40. obljetniceobjavljivanja enciklike Humanae vitae.

“Mogu}nost donošenja na svijet novoga lju-dskog ìvota uklju~ena je u cjelovito davanjesupru`nika”, piše Papa te dodaje: “bra~na lju-bav izraàva se na osebujan na~in: ra|anjemdjece. Tako ona ne samo da nalikuje, ve} part-icipira u Bo`joj ljubavi, koja se èli saop}iti do-nose}i na svijet osobe”. Ipak, priznaje Bened-ikt XVI., “u ìvotu bra~nih drugova mogu nas-tati teške okolnosti zbog kojih je mudrije odgo-diti ili ~ak prestati s ra|anjem djece”.

U tome slu~aju poznavanje prirodnih rit-mova plodnosti ène postaje va`no za ìvotsupru`nika. Metode promatranja, koje omog-u}uju supru`nicima odrediti razdoblja plodn-osti, omogu}uju im da upravljaju onim što jeStvoritelj mudro upisao u ljudsku narav, beznarušavanja cjelovitog zna~enja spolnog dari-vanja. Na taj }e na~in supru`nici, poštuju}ipunu istinu o svojoj ljubavi, mo}i oblikovatinjezin izraz u skladu s tim ritmovima, ne um-anjuju}i nimalo cjelokupno darivanje sebe ko-je izraàva tjelesno sjedinjenje. To o~iglednozahtijeva zrelu ljubav koja podrazumijevadijalog i uzajamno slušanje i posebnu vlastnad spolnim nagonom u rastu u kreposti.

Tu je poruku, priznaje Papa, mnogim vjern-icima teško shvatiti, zato }e Crkva morati znatiusmjeravati vjernike da s divljenjem shvatenaum koji je Bog upisao u ljudsko tijelo, pom-aù}i im da prihvate ono što podrazumijevaistinski put sazrijevanja.

U Vatikanu je 30. listopada, predstavljen do-kument Kongregacije za katoli~ki odgoj (sje-meništa i sveu~ilišne ustanove) “Smjernice zaprimjenu psihološke struke u primanju i for-maciji kandidata za sve}eništvo”. Dokument,kako je re~eno na predstavljanju, ne kani rje-šavati teorijska pitanja koja se ti~u odnosa iz-me|u psihologije, teologije i duhovnosti, niti seupuštati u podru~je razli~itih psiholoških škola,ve} samo èli pruìti neke prakti~ne smjernice.

Dokument u prvom redu podsje}a na sada-šnji društveni i kulturni kontekst koji, u man-joj ili ve}oj mjeri, utje~e na mentalitet kandid-ata koji se prijavljuju za sjemenište a koji, uodre|enim slu~ajevima, moè stvarati teško}ei u bitnome uvjetovati sposobnosti osobe dakrene putem sve}eni~ke formacije. Na njimase, precizira se u dokumentu, odraàva ment-alitet koji karakterizira konzumerizam, nestab-ilnost u obiteljskim i društvenim odnosima,moralni relativizam, pogrešna gledanja na sp-olnost, suène mogu}nosti, sustavno nijekanjevrijednosti. Sve to kao i odre|ena iskustva ste-~ena prije ulaska u sjemenište ostavlja traga naosobnosti kandidata, napose na njegovu afek-tivnu zrelost, i utje~u na karakter osobe i ra|-aju dezorijentiranoš}u i nesigurnoš}u u vlasti-to zvanje. Ti se problemi mogu javiti ne samoprilikom ulaska u sjemenište ve} i neposrednoprije sve}eni~kog re|enja.

Osim toga, sve}eni~ka formacija u svom in-tegralnom obliku, osim duhovne dimenzije,obuhva}a tako|er “op}eljudsku” dimenzijukoja je temelj ~itave sve}eni~ke formacije. Onastoga ima za cilj oblikovati zrelu, odgovornu,dosljednu osobu koja ima vlast nad sobom.Dokument stoga isti~e specifi~ne elemente op-}eljudske izobrazbe u sve}eni~koj formaciji.Ta dva vidika, duhovni i op}eljudski, nisu raz-dvojeni ve} predstavljaju jednu cjelinu te do-kument govori o djelatnoj integraciji ljudske imoralne dimenzije, u svjetlu duhovne dimen-zije kojima se one otvaraju i u kojoj se upotpu-

njuju. Ti vidici stoga pokre}u pitanje eventua-lne primjene psiholoških znanosti u primanjui formaciji sve}eni~kih kandidata u sjemeništa.One mogu biti od pomo}i na samom po~etkutoga puta u razlu~ivanju je li netko za sjeme-nište ili nije, a i kasnije, po završetku toga pu-ta, pri odlu~ivanju ho}e li se nekoga pripustitisve}eni~kom re|enju ili ne, u ~emu posljednjurije~ ima biskup.

Ipak, isti~e dokument, utjecanje stru~njaci-ma u psihološkim znanostima moè biti pom-o}no, odnosno korisno samo u nekim slu~aje-vima kada je potrebno njihovo stru~no mišlj-enje, dijagnoza ili eventualna terapija ili psih-ološka pomo} u razvoju ljudskih osobina kojeiziskuje sve}eni~ka slu`ba. Pribjegavanje psih-ološkoj struci ne smije biti obvezatno niti re-dovito u pripuštanju i formaciji sve}eni~kihkandidata. Stoga psiholog ne moè biti dio od-gojiteljskog tima, isti~e dokument.

U dokumentu se tako|er isti~e temeljna ul-oga odgojitelja i nu`nost njihove stru~nosti napolju pedagogije zvanja kako bi, zahvaljuju}idubokom poznavanju ljudske osobe i zahtjevanjezine formacije za sve}eni~ki red, mogli do-ku~iti stvarne motivacije kandidata, prepoz-nati eventualne prepreke u integraciji ljudskei krš}anske zrelosti kao i moèbitne psihopato-logije. U duhovnoj formaciji posebnu uloguimaju duhovni vo|a i ispovjednik koji }e pom-o}i sve}eni~kom kandidatu da postupno razv-ija moralne krjeposti. Dokument tako|er isti~ei va`nost Bo`je milosti u formaciji kandidataza sve}eništvo, jer, kako se isti~e, ciljeve forma-cije moè se posti}i samo svakodnevnim odg-ovorom kandidata na djelovanje milosti u nje-mu. Dokument štoviše govori o pouzdanju unezamjenjivu pomo} milosti.

U predstavljanju su sudjelovali pro~elnikKongregacije za katoli~ki odgoj kardinal Zen-on Grocholewski, tajnik Kongregacije mons.Jean-Louis Brugues i savjetnik u Kongregacijidon Carlo Bresciani, psiholog.

VRHBOSNA 4/2008 219

SVETA

STO

LIC

A

Uloga psihološke strukture u primanju i formacijisve}eni~kih kandidata

U Vatikanu predstavljen dokument “Smjernice za primjenu psihološke struke u primanju i formaciji kandidata za sve}eništvo”

'Crkva i mediji' bila je središnja tema op}eskupštine Vije}a europskih biskupskih konfer-encija (CCEE) odràne od 30. rujna do 3. listo-pada ove godine u Ostrogonu (Esetergonu) uMa|arskoj. Europske biskupe na razmišljanjeo odnosu Crkve i medija potaknula su dva te-meljna razloga. Prvi je, onaj koji je Papa Bene-dikt XVI. napisao u svojoj poruci za ovo zasje-danje, nazivaju}i medije 'suvremenim areopa-zima' koje bi trebalo još više i u~inkovitije kori-stiti u naviještanju Evan|elja. Dugi razlog kojije potakao biskupe da ovu temu stave u sredi-šte ovoga zajedanja jest uvjerenje najve}eg di-jela djela Crkve u Europi da današnji masovnimediji ne oslikavaju pravo lice Crkve. I ako seu europskim medijima - prema tvrdnji Jean -Michel di Falco Lénadria, predsjednika Vije}aza medije Ccee ne moè govoriti o odre|enojistinskoj i vlastitoj difamiraju}oj strategiji pre-ma Crkvi, ali prema crkvenom istraìvanju eu-ropskih biskupskih konferencijama vrlo ~estose u medijima napadaju krš}anske vrjednotepoput obitelji, braka, katoli~kog poimanja zav-jeta ~isto}e, crkvenu obranu ìvota od njegovaza~e}a do prirodne smrti, katoli~kog odgoja iprava na jednakost katoli~ki škola. Osim toga,ustvrdio je mons. di Falco Lenadri, negativnevijesti o Crkvi u odnosu na one pozitivne nav-eliko prevladavaju u današnjim masmedijimau Europi. Kardinal Peter Erdö, ma|arski pri-mas i predsjednik Vije}a europskih biskupskihkonferencija, ustvrdio je da se danas u Europii svijetu u medijima sna`no izraàva 'krš}ano-fobija'. Taj strah od krš}anstva kroz medije izr-aàva se kroz ocrnjivanje, dezinformiranje,uvrede, 'traènje senzacionalizma pod svakucijenu' što poti~e na mr`nju prema Crkvi, krš-}anima i krš}anstvu.

Odgovor Crkve na takvo stanje prema miš-ljenu biskupa trebao bi biti pozitivan stav pre-ma medijima. Polazišna to~ka u tom pozitivn-om stavi je uspostava istinskog dijaloga s dan-ašnjim medijima. Europski biskupi, uvi|ajuda bi Crkva trebala još više ulagati materijal-nih sredstava i skrbi za odgoj osoba, na pose-ban na~in vjernika laika, koje }e biti osposoblj-ene doprinositi svojim djelovanjem u mediji-ma da se u javnost odašilje prava slika o Crkvii njezinu poslanju. 'Svijet medija' postalo je

novo podru~je koje ùrno traì evangelizaciju.Na koji na~in integrirati krš}ansku poruku umedijsku kulturu - jedno je od temeljnih pita-nja koje se postavlja pred Crkvu. Današnji me-diji i komunikacija koja se preko njih odvija“ima pretenziju ne samo da predstavlja stvar-nost ve} je i odre|uje zahvaljuju}i mo}i i snazisugestije što ju posjeduje”, upravo je tu ~inje-nicu sna`no naglasio i Sv. Otac Benedikt XVI.u ovogodišnjoj poruci za Svjetski dan sredsta-va društvenog priop}ivanja pod nazivom Sre-dstva društvenog priop}ivanja: Na raskri`juizme|u protagonizma i sluènja. Traìti istinuda bi ju se dijelilo. Pod tim vidom na spomen-utom zasjedanju iskristaliziralo se nekoliko pr-ijedloga. Prvi je, još bolje i u~inkovitije uveziv-anja sadašnjih i stvaranje novih medijskih str-uktura koje }e biti sposobne odgovoriti na me-dijske izazove koji dolaze kako unutar sameCrkve, tako i izvan nje. Utemeljiti jednu kato-li~ku mreù s odgovaraju}im programima zarazne medije.

Iz istraìvanja koje su biskupi prikupili izeuropskih zemalja ukazala se i potreba stvara-nja jedinstvene europske škole katoli~kog nov-inarstva, koja bi promicala medijsko obrazova-nje na razli~itim europskim jezicima. Tako|erbi trebalo poraditi na oblikovanju medijsko -religioznog rje~nika što bi bilo od velike pom-o}i novinarima ali i crkvenim djelatnicima. Uzto europski biskupi sna`no su naglasili va`nostkreativnog sluènja medijima osobito kad su upitanju, predstavljanje vjerni~kog svjedo~enjapoznatih ili manje poznatih osoba, karitativnei edukativne djelatnosti Crkve, ali va`na je nesamo kvantitativna nego i kvalitativna razinamedijskih priloga o vjerskim i crkvenim tem-ama. Kardinal Angelo Bagnasco, nadbiskup iz|enove u ime BK Italije u svom izlaganju nag-lasio je još jedan vaàn vid crkvenog odnosaprema medijima: “Kako integrirati krš}anskuporuku u medijsku kulturu i svijetu koji semijenja?” Nije više mogu}e da krš}anski ko-munikatori godinama studiraju sadràj vjere izatim zanemaruju elementarna pravila gov-orne i medijske komunikacije.

Tradicionalne forme prenošenja vjere krozkatehezu, sakramentalni ìvot i svjedo~anstvaostvarene krš}ansku ljubav ostaju i dalje

220 VRHBOSNA 4/2008

SVETA

STO

LIC

A

Crkva i mediji

temeljni na~ini prenošenja vjere i u današnj-em svijetu koji se brzo i radikalno mijenja ali jeneophodno u njihovu izra`ajnom na~inu im-ati uvijek na umu utjecaj medijske kulture na~ovjeka i društvo,” naglasio je izme|u ostalogkardinal Bagnasco u svom izlaganju. Potrebnoje da Crkve kroz svoje komuniciranje i sredst-va komuniciranja pokazuje stvarnu osjetljivo-st prema konkretnim osobama svjesna da sus-

tav medijskog komuniciranja oblikuje kulturui kolektivnu svijest u današnjem svijetu. “Da bise to ostvarilo potrebno je puno više kao Crk-va ulagati u odgoj laika i ukazivati na njihovuodgovornost, kreativnost i sposobnosti kako biEvan|elje kroz razli~ite medijske forme biloomiljeno i u današnjem svijetu”, zaklju~io jesvoje izlaganje kardinal Angelo Bagnasco.

(kta/i.b.)

VRHBOSNA 4/2008 221

SVETA

STO

LIC

A

Na molbu uzoritoga gospodina Vinka kard. Pulji}a, nadbiskupa vrhbosanskoga, predsjedni-ka Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, u pismu od 7. studenoga 2007., snagom ovlastikoje je ovoj Kongregaciji udijelio vrhovni sve}enik BENEDIKT XVI., vrlo rado potvr|ujemo vl-astiti Kalendar Bosne i Hercegovine, kao što stoji u priloènu primjerku, tako da se svi, koji suga du`ni obdràvati, njime sluè.

Neka se u Kalendaru spomene potvrda koju je dopustila Apostolska Stolica. U dvorima Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, 29. rujna 2008.

+ Francis kard. Arinze, m. p.Prefekt

P. Antonius Ward, S.M., m. p.Podtajnik

VLASTITI KALENDARBOSNE I HERCEGOVINE

potvr|en.

U dvorima Kongregacije, 29. rujna 2008.

P. Antonius Ward, S.M., m. p.Podtajnik

222 VRHBOSNA 4/2008

BK

BIH

KONGREGACIJA ZA BOGOŠTOVLJEI DISCIPLINU SAKRAMENATA

Prot. 1233/07/L

Vatikanski Grad, 29. rujna 2008.

Pre~asna Uzoritosti,Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata dostavlja Vam, u prilogu, Dekret kojim

odobrava vlastiti Kalendar Bosne i Hercegovine. @ele}i da zaštita svetih Zaštitnika koji se štuju u toj mjesnoj Crkvi doprinese duhovnom por-

astu vjernika i pomogne na putu prema nebeskoj Domovini, iskorištavam priliku da se potvrd-im s osje}ajima osobita poštovanja

Vašoj Pre~asnoj Uzoritostivrlo odani u Gospodinu

+ Francis kard. Arinze, m. p.Prefekt

(s prilogom)

---------------------- Njegova Pre~asna UzoritostGospodin kard. VINKO PULJI]Predsjednik Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine

KONGREGACIJA ZA BOGOŠTOVLJEI DISCIPLINU SAKRAMENATA

Prot. 1233/07/L

BOSNE I HERCEGOVINE

Velja~a9. Sv. Skolastika, djevica spomendan10. Bl. Alojzije Stepinac, biskup i mu~enik spomendan14. ………………………..

Travanj27. Bl. Ozana Kotorska, djevica1

Svibanj10. Bl. Ivan Merz spomendan12. Sv. Leopold Mandi}, prezbiter spomendanPonedjeljak poslije Pedesetnice:

Blaèna Djevica Marija Majka Crkve

Srpanj5. Sv. }iril, monah, i Metodije, biskup

Zaštitnici Europe blagdan9. Bl. Marija Propetog Petkovi}, djevica13. Bl. Djevica Marija od Marije Bistrice20. Sv. Ilija Tišbijac, prorok Gospodnji,

Zaštitnik Bosne i Hercegovine blagdan27. Sv. Klement i Gorazd, biskupi, i drugovi

Kolovoz3. Bl. Augustin Kaòti}, biskup16. Sv. Rok

Rujan7. Sv. Marko Krièv~anin, prezbiter i mu~enik spomendanListopad25. Posveta crkve kojoj se ne zna dan posvete svetkovina

Studeni8. Bl. Gracija Kotorski, redovnik14. Sv. Nikola Taveli}, prezbiter i mu~enik spomendan

VRHBOSNA 4/2008 223

BK

BIH

VLASTITI KALENDARBOSNE I HERCEGOVINE

1. Kad se naznaèi stupanj slavlja, slavi se spomendan po volji

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovi-ne odràla je od 3. do 5. studenoga 2008. u Na-dbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom uSarajevu 44. redovno zasjedanje pod predsje-danjem nadbiskupa metropolita vrhbosansk-og kardinala Vinka Pulji}a. Osim ~lanova BKBiH, na zasjedanju je sudjelovao i nadbiskupmetropolit beogradski mons. Stanislav Ho~ev-ar, predsjednik Me|unarodne biskupske konf-erencije sv. ]irila i Metoda sa sjedištem u Be-ogradu. Dijelu zasjedanja pridruìo se apos-tolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskupAlessandro D'Errico koji je biskupe upoznao oaktivnostima koje poduzima Apostolskanuncijatura odnosno Sveta Stolica na planuprovedbe Temeljnog ugovora i stvaranja mog-u}nosti da Katoli~ka Crkva u Bosni i Herceg-ovini ostvari svoje poslanje.

Biskupi su izrazili radost da je Kongregacijaza bogoštovlje odobrila za podru~je Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine vlastiti Nac-ionalni liturgijski kalendar koji stupa na snagus prvom nedjeljom Došaš}a, 30. studenoga2008. Posebnost u kalendaru jest da je bl. IvanMerz (10. svibnja) spomendan te da je sv. Ilijaprorok, zaštitnik Bosne i Hercegovine (20. srp-nja) blagdan, a Blaèna Djevica Marija, MajkaCrkva (sutradan po Duhovima), neobvezanspomendan.

Biskupi su dali upute za izradu prigodnogplakata za završnu godinu trogodišnje duhov-ne obnove obitelji zapo~ete na svetovinu Presv-etog Trojstva 2006. U završnoj godini biskupi naosobit na~in pozivaju na molitvu za obitelj kaoCrkvu u malom u kojoj se ra|a i odgaja novi ì-vot i ni~u sve}eni~ka i redovni~ka zvanja. Vije}eza obitelj priprema i obiteljski molitvenik.

Delegati su izvijestili o svom sudjelovanju:na proslavi 150. obljetnice ukazanja u Lurdu,na plenarnom zasjedanju Vije}a biskupskihkonferencija Europe u Ostrogonu u Ma|arsk-oj i na Europskoj krš}ansko-muslimanskoj ko-nferenciji u Briselu.

Tijekom zasjedanja razmotren je i Nalog su-pervizora za Distrikt Br~ko veleposlanika Raf-fija Gregoriana. Biskupi su suglasni s njegov-om odredbom da vjerou~itelji “s kanonskimmandatom nadle`nih vjerskih organa u Bosnii Hercegovini, imaju isti status, prava i obveze

u javnim školama Distrikta Br~ko kao i bilo ko-ji drugi nastavnik u skladu sa zakonima”, aliisto tako o~ekuju da i sve druge odredbe u nje-govu Nalogu budu u skladu s tom temeljnomodredbom.

Biskupi su prihvatili prijedlog da CaritasBK BiH zajedno s biskupijskim Caritasima, a usuradnji s Talijanskim Caritasom, provedeprojekt: “Opservatorij siromaštva i resursa uBiH” kako bi se jasnije uo~ili uzroci siromaštvai poboljšao odabir karitativnih programa. Saàljenjem su konstatirali da još uvijek nije do-nesen zakon o restituciji kojim bi bila ispravl-jena nepravda nanesena oduzimanjem imovi-ne te apeliraju na sve odgovorne da se oduze-ta crkvena imovina do donošenja ovog zakonazaštiti od otu|enja, devastacije i uništenja.

Kardinal Pulji} je izvijestio o svom sudjelo-vanju na XII. Biskupskoj Sinodi u Rimu. Bisku-pi su odlu~ili da Tajništvo poradi na što brèmprevo|enju Poruke sa Sinode kako bi sinodal-ni poticaji u vezi s Rije~ju Bo`jom što dubljezaìvjeli u ìvotu i poslanju Crkve u BiH.

U svom osvrtu na nedavno odràne lokalneizbore biskupi iznova ukazuju na nu`nost isp-ravljanja nepravde i potrebu pravednog unut-arnjeg ure|enja Bosne i Hercegovine kao dr`-ave jednakopravnih naroda i gra|ana, bez ko-jeg ~ak i slobodni izbori mogu postati na~innastavka “etni~kog ~iš}enja” umjesto da buduistinski izraz demokracije i pravedna mira.

Nakon što su razmotrili temu “Pastoral du-hovnih zvanja”, zahvalni Bogu, biskupi su izr-azili radost da se, unato~ teškim posljedicamarata i pora}a, još uvijek zna~ajan broj mladihodaziva Bo`jem pozivu u èlji da izbliza sli-jede Isusa sluè}i Bogu i bli`njemu u sve}eni-~kom i redovni~kom zvanju. Poti~u osobito sv-e}enike, redovnike i redovnice da radosnimìvljenjem svoga poziva i poslanja budu pro-micatelji novih duhovnih zvanja. Uo~avaju}ida nemali broj mladih ne zasniva brak i obitelj,biskupi ih poti~u da u sakramentalnoj ènidbibudu otvoreni daru ìvota i prihva}anju `rtve.

Predsjednik Organizacijskog odbora mons.dr. Franjo Komarica, biskup banjalu~ki, upoz-nao je biskupe o tijeku priprema Susreta hrva-tske katoli~ke mladeì u BiH koji }e se odràtiu subotu, 9. svibnja 2009. u Livnu te 10. svibn-

224 VRHBOSNA 4/2008

BK

BIH

Priop}enje BKBIH s 44. redovnog zasjedanja u Sarajevu

ja u ùpama Banjalu~ke biskupije. Pozivajumlade da se zauzetim sudjelovanjem u kateh-ezama, koje po~inju u Došaš}u, aktivno uk-lju~e u proces priprave za ovaj susret.

Biskupi }e u svojim slu`benim glasilima ob-javiti “Osnovna na~ela unutrašnjeg ure|enjacrkava” koje je po njihovu nalogu izradilo Vi-je}e za liturgiju.

Biskupi su u sarajevskoj katedrali Srca Isus-ova, 3. studenog slavili Svetu misu za pokojne

vrhbosanske nadbiskupe, biskupe i sve}enikete redovnike i redovnice koji su djelovali u Vr-hbosanskoj nadbiskupiji, a propovijedao je bi-skup mostarsko-duvanjski i apostolski uprav-itelj trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Peri}.

Tako|er su slavili Euharistiju, 4. studenog nablagdan sv. Karla Boromejskog u kapelici Vr-hbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu,a prigodnu homiliju uputio je nuncij D'Errico.

VRHBOSNA 4/2008 225

BK

BIH

Osnovna na~ela unutarnjeg ure|enja crkava

I. Uvod u problematiku

Današnja arhitektura teì za oblicima crka-va koji }e biti u skladu s okolišem i mjesnomkulturom.

Što o tome donose crkveni propisi? Crkva, kao mjesto liturgijskog zborovanja

treba ispunjavati dva zadatka: da bude simbo-li~ki znak - ad extra i funkcionalni objekt neop-hodan za redovita liturgijska okupljanja i djel-atno sudjelovanje svih sudionika - ad intra.

Op}a Uredba Rimskog misala br. 288 isti~e:“Crkve ili druga mjesta neka budu prikladnaza vršenje svetog ~ina i za djelatno sudjelovan-je vjernika. Uz to neka sveta zdanja i bogošto-vni predmeti budu zaista dostojni i lijepi, kaoznakovi i simboli viših stvarnosti”.

Na vjerski osje}aj zna~ajno utje~e materijal-no unutrašnje ure|enje crkvenog odn. Liturg-ijskog prostora, konkretno: arhitektura - oblik iraspored prostora, umjetni~ki sadràji, ukrasiitd. Utisci iz djetinjstva ~esto ostaju smjeroda-vni za cijeli ìvot.

Kod nas su uglavnom sve crkve ve} preure-|ene za slavlje obnovljene liturgije, odn. Novese grade imaju}i tako|er u vidu obnovljenu lit-urgiju (ne dovode}i u pitanje najnoviji Motuproprio Benedikta XVI. (Summorum Pontific-um) o Misi Ivana XXIlI.). Pa ipak se utemeljenopostavlja pitanje: jesu li naše crkve takogra|ene i tako ure|ene da odgovaraju mental-itetu doma}eg našeg vjernika katolika?

Nu`no je uvaìti odre|ene etni~ke i kul-turne specifi~nosti zajednica vjernika kojimaje namijenjena crkva kao zgrada kao i prostori predmeti za konkretne liturgijske obrede koje

ta zajednica slavi. Valja razlikovati: a) prakti~nu funkcionalnost crkve kao litu-

rgijskog prostora za odvijanje svih liturgijskihslavlja konkretne zajednice (katedrala, ùpnacrkva, samostanska, sjemenišna, bolni~ka iligrobljanska kapelica) i

b) simboli~ko zna~enje - znakovnu vrijed-nost zgrade kao cjeline ili pojedinih njenih di-jelova, izvana ili iznutra (zvonik, pro~elje, kri`,oltarni prostor, osvjetljenje - prirodno, vitraji iliumjetno ukrasni lusteri).

Funkcionalnost i znakovitost - simboli~nostcrkvenog objekta odn. Prostora ne bi se smjelini suprotstavljati ni dijeliti, nego moraju uva`-avati ovo troje:

III) prakti~nost, 2) tzv. Socio-personalno na~eloi 3) misti~ni sadràj.

Ad 1) Prakti~nost: Crkva tj. prostor za litur-gijsko slavlje mora biti prikladno za dobro i pr-akti~no obavljanje svih onih liturgijskih obre-da i ~ina, koji su predvi|eni za zajednicu kojase okuplja u tom prostoru. To podrazumijevamogu}nost okupljanja, dovoljne preglednosti,~ujnosti, nesmetanog kretanja, stajanja, sjede-nja, kle~anja te predsjedanja, ~itanja, moljenja,pjevanja, kao i obavljanja specifi~nih ~ina kodslavlja pojedinih sakramenata ili drugih liturg-ijskih slavlja: oltar, ambon, krstionica, ispovje-daonica (koncelebracija, prostracija itd.) Nam-jena nekog liturgijskog predmeta mora prvaodlu~ivati njegov oblik i izradu (za sjedenje, zastajanje, za ~itanje, za kle~anje, za gledanje)

Ad 2) Socio-personalno na~elo: Osim što jeprakti~no mjesto za obavljanje obreda odn. Li-

turgijskih slavlja, liturgijski prostor - crkva tre-ba omogu}iti svim ~lanovima liturgijske zajed-nice i osobnu sabranost i radost, kao i me|uso-bnu bliskost i poštivanje.

Ad 3) Misti~nost: Liturgijski prostor odn.Crkva je za katolike neizostavno i mjesto susr-eta utjelovljenog Boga i nas, njegovih otkuplj-enika. Ona je sveto mjesto, jer u njoj sveti Bogsakramentima Crkve posve}uje ljude za njiho-vo osobno spasenje i za suradnju u Bo`jem sp-ašavanju i posve}ivanju svijeta. Misti~no zna-~enje liturgijskog prostora poglavito ovisi i osvijesti što je svaki pojedini sudionik liturgijs-kog slavlja ima o spasonosnim otajstvima i lit-urgijskim ~inima koja slavi u tom prostorusam ili zajedno s drugim sudionicima. Misti~-nom ozra~ju liturgijskog prostora trebaju dop-rinijeti i odre|eni simboli koje Crkva ve} stolj-e}ima upotrebljava u svojim liturgijskim zda-njima kao: povišeno mjesto - svetište, la|a cr-kve (kapelice), stupovi, osobito svetohranište,“špilje”, pa i simboli i slike iz povijesti spasen-ja ili iz ìvota crkve (sakramenti, sveci itd.).

II. Neka op}a na~ela

Govore}i u svom VII. poglavlju o “sakralnojumjetnosti i bogoštovnim predmetima” SC II.vatikanskog koncila izrijekom kaè u t. 123:“Crkva nije nikada imala svoj vlastiti umjetni-~ki stil, nego je dopuštala umjetni~ke oblikesvakog razdoblja, prema naravi i uvjetima nar-oda i prema potrebi razli~itih obreda, nastoje}ida tijekom stolje}a bri`no ~uva umjetni~ko bl-ago. Stoga neka i umjetnost naših vremena, tesvih naroda i krajeva ima u Crkvi slobodu dje-lovanja samo ako du`nim poštovanjem i doli-~nom ~aš}u sluì bogoštovnim zgradama i sv-etim obredima.

U ovako impostiranom koncilskom tekstuprepoznajemo najprije misijsku i ekumenskuširokogrudnost koncila (koja je prisutna i u dr-ugim njegovim dokumentima) .

Tako|er uo~avamo širom otvorena vrataCrkve slobodnom stvaranju suvremene umje-tnosti, kao što je to uglavnom bio slu~aj i u do-sadašnjim stolje}ima njene povijesti.

Valja uo~iti kako je naglašeno da ta predvi-|ena djela i oblici suvremene umjetnosti ima-ju funkciju pomaganja i poticanja du`nog ~aš-}enja i poštovanja i liturgijskim prostorima i li-turgijskim obredima koji se u njima obavljaju.

Bog i njegovi sveci su “predmet” štovanja i ~a-š}enja u liturgijskim ~inima Crkve i zato i svevrste umjetnosti: arhitektura, skulptura, pink-tura, glazba ranijih vremena i suvremenihostvarenja trebaju biti u slu`bi i Crkve i njeneliturgije.

To još jednom isti~e i t. 289 OURM gdje, izm-e|u ostalog, stoji: “Crkva neprestano traì od ra-znih umjetnosti njihovu plemenitu slu`bu te pr-iznaje umjetni~ki izraz svih naroda i krajeva...Kao što nastoji sa~uvati umjetni~ka djela i blagošto su nam ih minula stolje}a namrla, te ih pre-ma potrebi prilagoditi novim zahtjevima, takose trudi promicati nova ostvarenja, koja odgov-araju duhu svakog pojedinog vremena. Zato pripovjeravanju posla umjetniku, kao i pri odabir-anju umjetni~kih djela za crkvu treba teìti zapravom umjetni~kom vrsno}om koja }e hranitivjeru i pobo`nost i biti u skladu s pravim zna~-enjem i svrhom kojoj sluè”.

Kad je govor o sakralnoj - svetoj umjetnos-ti valja nam pripaziti da su ovdje obje rije~i va-`ne. Zato su odgovorni u crkvenim zajednica-ma du`ni više paziti na plemenitu ljepotu ne-go na pustu raskoš koja se nerijetko zna pretv-oriti u ki~. Direktorij o pastoralnoj slu`bi bisk-upa u t. 181 naglašava: “Pri gradnji crkava, os-obito ùpnih, neka se biskup brine da se uskla-di umjetnost s pobo`noš}u te neka ne zabo-ravi ures i siromaštvo, ljepotu i korisnost. Skr-bno neka sprje~ava što god miriše po nesklad-nim novotarijama, a tako i sve što više šteti ne-go li koristi svetosti mjesta i pobo`nosti vjerni-ka. Napokon, neka pazi da se pri gradnji, obn-avljanju i ukrašavanju crkava ne ide na preve-like troškove da se ùpe ne bi opteretile prev-elikim dugovima. Bilo bi neskladno kad bi sezbog kamenih crkava sprje~avalo “caritas” iapostolat ìve Crkve, koji se u tom slu~aju mo-raju pretpostaviti ukrašavanju hramova”.

Ova to~ka Direktorija zapravo opširnijetuma~i prvi dio ~l. 124 SC, koji glasi:

“Neka se Ordinariji brinu da u promicanjuzaista svete umjetnosti i u njezinu pomaganjuviše paze na plemenitu ljepotu nego li na pu-ku raskoš. To isto vrijedi za sveto ruho i urese”.Tu valja uo~iti da su i viši redovni~ki poglavari- kao ordinariji pozvani odgovorno se brinutiza svoje egzemptne crkve.

Drugi dio istog 124. ~lana tuma~i što se nemoè pripustiti u bogoslu`ni prostor: “Neka sebiskupi svojski pobrinu da iz Bo`jih zgrada i

226 VRHBOSNA 4/2008

BK

BIH

svih ostalih svetih mjesta uklone ona djela um-jetnika koja se protive vjeri, }udore|u i krš-}anskoj pobo`nosti, te vrije|aju prisan osje}aj,bilo da su iskrivljenih oblika ili su nedostatne,osrednje i prividne umjetni~ke vrijednosti”.

Koncil, dakle, kaè kako Crkva tj. biskup nemoè (ne bi smio) prihvatiti u svoje bogoslu`jeneko umjetni~ko djelo ako ono vrije|a ove ~e-tiri izrijekom nabrojene vrijednosti: vjeru, }u-dore|e, pobo`nost i vjerski osje}aj. Te vrijedn-osti nisu istozna~ne iako su sli~ne i povezane.Svaka od njih ima svoju teìnu i ni jedna se nebi smjela ispustiti iz vida. Svetost liturgijskogprostora u kojem se okupljaju vjernici razli~it-ih ukusa i profila zahtijeva ne samo da se um-jetni~kim djelima - slikom ili kipom - ne samone bi smjela ugroàvati }udore|e i vjera, negomoraju biti na korist pobo`nosti i vjerskom os-je}aju širih vjerni~kih krugova, tj. što ve}embroju tih vjernika, ~lanova konkretne liturgij-ske zajednice.

Primje}ujemo ovdje i jasan kriterij za estets-ku procjenu svakog bogoslu`nog predmeta(uklju~uju}i i ukrase). Ne smiju biti od nedos-tatne, osrednje i prividne umjetni~ke vrijedn-osti, dakle ki~, za kojega se veli da je negacijate vrlo konkretni i ìlavi neprijatelj svake, pa icrkvene umjetnosti, kojega Koncil ne èli imatiu bogoslu`nim prostorima. Na posaborskomcrkvenom u~iteljstvu je zada}a da taj zahtjevKoncila razborito ali i odlu~no provode u dje-lo, u duhu postoje}ih liturgijskih odredbi, izm-e|u kojih navodim onu iz OURM 292: “Urescrkve neka teì više za njezinom plemenitomjednostavnoš}u negoli za raskošji. U odabiran-ju ukrasnih ~imbenika treba voditi ra~una o is-tinitosti tvari i nastojati oko toga da uresi po-maù odgoju vjernika i dostojanstvu svega sv-etoga prostora”.

Veliku novinu za ure|enje liturgijskog pro-stora adekvatnog obnovljenoj liturgiji donosiu zadnjem dijelu spomenutog 124 ~lanka SC,gdje isti~e: “Pri podizanju svetih zgrada nekase bri`ljivo pazi da budu prikladne za slavljen-je liturgijskih ~ina i da se u njima moè posti}idjelatno sudjelovanje naroda”.

To su dva glavna kriterija koja se mora poš-tivati pri ure|enju bogoslu`nog prostora: nes-metano odvijanje liturgijskih slavlja i optimal-no sudjelovanje svih ~lanova liturgijske zajed-nice - adekvatno njihovoj hijerarhijskoj ulozi imjestu.

Nije dovoljno da posve}ene zgrade odn. Li-turgijski prostori budu samo prikladni za oba-vljanje liturgijskih ~ina - to im je i neposrednasvrha. Arhitekti su dobili novi, vaàn zahtjev:tako rasporediti sav unutarnji prostor da unjemu bude omogu}eno djelatno sudjelovan-je svih nazo~nih vjernika. Velike crkve starijegdatuma nije uvijek lako prilagoditi ovom zaht-jevu, ali nove, koje se sada grade, nu`no bimorale uvaàvati ovaj postulat, zapravo litur-gijsku brigu cijele konstitucije SC.

III. Moguænost raznovrsne liturgijske namjene

U liturgijskom se prostoru okuplja zajedni-ca, poglavito ùpna, za razli~ita liturgijska sla-vlja: nedjeljne ili svakodnevne mise, kao i miseza razli~ite skupine, krsno, pokorni~ko (zajed-ni~ko i pojedina~no) slavlje, slavlje enidbe, sp-rovoda, slu`be rije~i, razne kateheze, javne iliprivatne pobo`nosti. Ta raznovrsnost liturgi-jskih slavlja zahtijeva mogu}nost prilagodbeprostora razli~itim liturgijskim zajednicama. Taprilagodba se današnjom arhitekturom dadeuspješno posti}i, ali se svakako mora voditi ra-~una o ~injenici da su sva liturgijska slavlja iobredi radi konkretnih ljudi, i zato se njih nu`-no mora uklju~iti kod donošenja rješenja o pr-ilagodbama postoje}eg liturgijskog prostora.

Valja tako|er ra~unati na odre|enu “hijera-rhiju” slu`bi kojima je konkretni liturgijski pr-ostor namijenjen: npr. euharistija, slavlje dru-gih sakramenata i drugih vrsta bogoslu`ja, tena “hijerarhiju” u pojedinim obredima odn. sl-avljima: npr. naviještanje rije~i, euharistijskagozba, kri`ni put, štovanje svetaca. “Hijerarhi-ja” tako|er ovisi i o glavnoj namjeni pojedinogbogoslu`nog prostora - ùpne crkve, prošteni-šta ili oratorija za manje skupine.

Ta mogu}a i poèljna plurifunkcionalnostbogoslu`nog prostora ne bi smjela biti na uštrbskladnog jedinstva prostora. OURM t. 257 na-glašava: “ ... Stoga op}e ure|enje svetog zdan-ja mora biti takovo da na neki na~in daje slikusabrane zajednice, da omogu}i odgovaraju}iraspored sviju i pogoduje ispravnomu vršenjusvake pojedine slu`be ( ... )

Sve to, mada mora izraàvati hijerarhijskoure|enje i raznovrsnost slu`bi, treba ipak tijes-no povezati u jednu cjelinu tako da jedinstvosvekolikog svetog puka time do|e jasno do iz-raàja. Narav i ljepota prostora i svega namješ-

VRHBOSNA 4/2008 227

BK

BIH

taja treba da promi~e pobo`nost i o~ituje sve-tost slavljenih otajstava”.

IV. Temeljni raspored unutrašnjosti crkve -liturgijskog prostora

Liturgijski propisi predvi|aju: 1) svetište -prezbiterij, 2) mjesto odn. evt. prostor za ~uv-anje presvete euharistije, 3) prostor za vjerni-ke, 4) prostor za pjeva~ki zbor i glazbene inst-rumente te 5) predvorje crkve odn. liturgijsk-og prostora.

1. Svetište je centralno mjesto u liturgijsk-om prostoru predvi|enom za glavne slu`ben-ike liturgijskog slavlja odn. obreda. U uèmsmislu to je mjesto oko oltara, previ|eno zacelebrante i mogu}e koncelebrante. Treba bitiuo~ljiv svojim izgledom, za odvijanje svetihobreda dovoljno prostrano, po mogu}nostipovišeno odn. ukrašeno stubama, baldahinomili na koji drugi prikladan na~in.

OURM predvi|a konkretni raspored iure|enje svetišta - prezbiterija. S obzirom na“oltar i njegov ures” izrijekom kaè sljede}e:

“Oltar, na kojem se pod otajstvenimznakovima uprisutnjuje `rtva krià, ujedno jei Gospodnji stol, a Bo`ji je narod na misi saz-van da u njemu sudjeluje; središte je i zahva-ljivanja koje se vrši euharistijom.

U svetome prostoru euharistiju valja slavitina oltaru; izvan toga prostora moè se slaviti ina prikladnom stolu, ali uvijek na stolnjaku itjelesniku te uz kri` i svije}njake.

Uputno je da u svakoj crkvi bude nepomi~-an oltar, koji jasnije i trajnije ozna~ava KristaIsusa, ìvi kamen (1 Pt 2,4; usp. Ef 2, 20). U dr-ugim prostorima koji su namijenjeni za bogos-lu`je oltar moè biti pomi~an.

Nepomi~ni je oltar onaj koji je tako gra|enda je pri~vrš}en za tlo te se ne moè pomaknu-ti, a pomi~ni onaj koji se moè prenositi.

Oltar, gdje god je to mogu}e, neka se gradiodvojeno od zida da se moè lako obi}i i nanjemu slaviti licem prema narodu. Neka zauz-ima takvo mjesto da bude uistinu središte ka-mo se sama od sebe usredoto~uje pozornostsvekolike zajednice vjernika. Oltar }e redovitobiti nepomi~an i posve}en.

Oltar, kako pomi~ni tako i nepomi~ni, posv-e}uje se prema obredu iz Rimskoga pontifikala.Pomi~ni se oltar ipak moè samo blagosloviti.

U skladu s obi~ajem i zna~enjem što je donas došlo crkvenom predajom, plo~a nepomi-~noga oltara neka bude kamena, i to izra|enaod prirodnoga kamena. Ipak, moè se, premasudu konferencije biskupa, uzeti i druga tvar,doli~na, ~vrsta i umjetni~ki obra|ena. Nosa~ipak ili osnova na kojima leì plo~a mogu se iz-raditi iz koje mu drago tvari, samo da je doli-~na i ~vrsta.

Pomi~ni se oltar moè napraviti iz bilo kojeplemenite i ~vrste tvari koja, prema obi~ajimai predaji raznih krajeva, odgovara liturgijskojupotrebi.

Dobro je uš~uvati obi~aj da se kod posve}e-nja pod oltar ugrade, odnosno pohrane relikvijesvetaca, pa i nemu~enika. Samo neka se pazi davjerodostojnost tih relikvija bude zajam~ena.

U novim crkvama koje se grade bolje je dase postavi samo jedan oltar, koji }e u zajednicivjernika biti znak jednoga Krista i jedne eu-haristije Crkve.

U ve} sagra|enim pak crkvama gdje je pos-toje}i oltar tako smješten da oteàva sudjelov-anje naroda te se zbog svoje umjetni~ke vrije-dnosti ne moè premjestiti, izgradit }e se dru-gi nepomi~ni oltar koji }e se umjetni~ki obliko-vati i obredno posvetiti te }e se samo na njemuvršiti sveta slavlja. Da se pozornost vjernika neodvra}a od novoga oltara, postoje}i oltar nekase posebno ne urešava.

Iz poštovanje prema slavljenju Gospodnje-ga spomen~ina i prema gozbi na kojoj se pru-à Gospodnje Tijelo i Krv, oltar na kojem se sl-avi neka bude prekriven bar jednim stolnja-kom bijele boje, a on neka oblikom, mjerom iuresom odgovara gra|i samoga oltara.

Kod urešavanja oltara neka se teì za umje-renoš}u.

U vrijeme došaš}a oltar neka bude urešencvije}em, ali u mjeri koja odgovara duhu togavremena, kako se ipak ne bi pretkazala potpu-na radost Gospodinova ro|enja. U vrijemepak korizme zabranjuje se urešavanje oltaracvije}em, osim u nedjelju Laetare (IV. korizme-na) te na svetkovine i blagdane.

Cvjetni ures neka bude uvijek umjeren teneka se radije smjesti pored oltara nego na sa-mome oltaru.

Na oltaru moè stajati samo ono što je pot-rebno za slavljenje mise, to jest: evan|elistar,od po~etka slavlja do navještaja evan|elja; ka-

228 VRHBOSNA 4/2008

BK

BIH

le` s pliticom, piksida - ukoliko je potrebna -tjelesnik, ubrus, pokrivalo i misal od pripravedarova do ~iš}enja svetoga posu|a.

Tehni~ka pomagala za bolju ~ujnost sve}en-ikova glasa, ako su potrebna, neka se tako|erpostave na nenametljiv na~in.

Svije}njaci, koje u pojedinim liturgijskim ~i-nima iziskuje poštovanje i sve~anost slavlja(usp. br. 117), neka se prikladno rasporede ilina oltaru ili pored njega, poštuju}i pritom us-trojstvo oltara i prezbiterija, kako bi sve biloskladno sazdano te vjernicima ništa ne bi prij-e~ilo da nesmetano prate što se na oltaru dog-a|a ili što se onamo donosi.

Isto tako neka na oltaru ili blizu njega budekri` s likom raspetoga Krista, koji }e okupljenazajednica mo}i dobro vidjeti. Korisno je da ta-kav kri` ostane u blizini oltara i izvan liturgijs-kih slavlja kako bi vjernicima prizivao u pametspasonosnu muku Gospodnju” (t. 296-308).

S obzirom na “ambon” t. 309 veli sljede}e: “Dostojanstvo Bo`je rije~i traì da u crkvi

bude prikladno mjesto za naviještanje, premakojemu }e se za vrijeme liturgije rije~i sama odsebe obra}ati pozornost vjernika.

Zgodno je da takvo mjesto op}enito budenepomi~an ambon, a ne tek obi~an pomi~nistalak. Uzevši u obzir raspored svake crkve,ambon treba da je postavljen ondje gdje }evjernici mo}i dobro vidjeti i ~uti zare|ene sl-uìtelje i ~ita~e.

S ambona se proglašuju jedino ~itanja, pri-pjevni psalam i vazmeni hvalospjev; isto setako moè s njega dràti homilija te izre}i na-kane sveop}e molitve. Dostojanstvo ambonaiziskuje da na nj uzlazi samo sluìtelj rije~i.

Pristoji se da se novi ambon, prije nego seuvede u liturgijsku uporabu, blagoslovi premaobredu iz Rimskoga obrednika” (t. 309).

S obzirom na sjedište za sve}enika slavitel-ja i ostala sjedala t. 310 donosi:

“Sjedište sve}enika slavitelja treba da ozna-~uje njegovu slu`bu predsjedanja skupu i rav-nanja molitvom. Stoga mu je najprikladnijemjesto na dnu prezbiterija prema narodu, os-im ako to prije~i raspored zgrade ili druge ok-olnosti, na primjer ako bi prevelika udaljenostoteàvala komuniciranje izme|u sve}enika iokupljene zajednice, ili pak ako se svetohran-ište nalazi na sredini iza oltara. Neka se izbje-gava bilo kakav oblik prijestolja.119 Pristoji seda se sjedište, prije nego bude uvedeno u li tu-

rgijsku uporabu, blagoslovi prema obredu izRimskoga obrednika.

Isto tako neka se u svetištu rasporede i sje-dala za sve}enike suslavitelje te za prezbiterekoji }e, odjeveni u korsku odje}u, slavlju bitinazo~ni, ali u njemu ne}e koncelebrirati.

Sjedalo za |akona neka se postavi u blizinisjedišta za slavitelja. Sjedala za posluìtelje ne-ka se postave tako da se jasno razlikuju od sje-dala za kler te da posluìtelji mogu s lako}omvršiti povjerenu im slu`bu” (t. 310).

Na taj se raspored pozivaju odredbe i izRimskog pontifikala i Red posvete crkve (usp.V, 3-4) i Red posvete oltara (usp. IV, 6-11). Oveodredbe valja uvaìti.

2. Prostor za ~uvanje Presvete Euharistije.S obzirom na “mjesta za ~uvanje Presvete Eu-haristije” vrijedi sljede}e:

“Prema gra|i svake pojedine crkve i zakon-itim mjesnim obi~ajima, neka se presveti Sakr-ament ~uva u svetohraništu u nadasve dosto-jnom, ~asnom, vidljivom, urešenom i za molit-vu prikladnom dijelu crkve.

Redovito neka bude samo jedno svetohran-ište, nepomi~no, izra|eno od ~vrste, nepovre-dive i neprozirne tvari te zaklju~ano na na~inda se što je mogu}e više otkloni mogu}nostobeš~aš}enja.126 Povrh toga, pristoji se da sesvetohranište, prije nego bude odre|eno zabogoslu`nu uporabu, blagoslovi prema obre-du iz Rimskoga obrednika.

S obzirom na znak prikladno je da na oltaruna kojem se slavi misa ne bude svetohranište ukojem se ~uva presveta euharistija.

Prili~i stoga, prema sudu dijecezanskoga bi-skupa, svetohranište smjestiti:

a) ili u prezbiteriju, ali ne na oltaru na koj-em se slavi, u obliku i na mjestu koje }e najvišeodgovarati, ne isklju~uju}i ni stari oltar koji seviše ne koristi za slavlje (usp. br. 303);

b) ili pak u nekoj kapeli, prikladnoj za osob-no klanjanje i molitvu vjernika, koja je prosto-rno tijesno vezana s crkvom te vjernicima do-bro vidljiva.

Prema drevnome obi~aju, pored sveto-hraništa neka trajno gori posebna svjetiljka naulje ili od voska, a kojom }e se ozna~avati i ~a-stiti Kristova prisutnost.

Neka se nipošto ne zaboravi obdràvati isve ono što o ~uvanju presvete euuharistije pr-opisuju zakonske norme” (t. 314-317).

VRHBOSNA 4/2008 229

BK

BIH

U postsinodalnoj pobudnici Sacramentumcaritatis papa Benedikt XVI. posebno se zadr`-ao na davanju pojašnjenja u vezi mjesta za sv-etohranište u ckrvi, isti~u}i da su se i biskupi nasinodi pitali “o primjerenom smještaju sve-tohraništa” (usp t. 69). Papa najprije isti~e kako“ispravan poloàj svetohraništa pomaè pre-poznavanju stvarne Kristove prisutnosti uPresvetom sakramentu” i zato je nu`no da sve-tohranište “svatko moè lako uo~iti ~im u|e ucrkvu”. U tu svrhu pred svetohraništem nekagori vje~no svjetlo. Navode}i zatim, da jetako|er “potrebno voditi ra~una o arhitekton-skoj rasporedbi sakralnog zdanja” papa veli: “Ucrkvama, u kojima ne postoji kapela s Presv-etim sakramentom, i u kojima je veliki oltar sasvetohraništem nepomi~an, neka se nastavi spostoje}om praksom ~uvanja euharistije i kla-njanja, izbjegavaju}i ipak smjestiti svetohran-ište iza sjedala slavitelja. U novim crkvama bilobi dobro smjestiti kapelu s Presvetim sakra-mentom blizu prezbiterija; tamo gdje to nijemogu}e, poèljno je smjestiti svetohranište uprezbiteriju, na dovoljno povišenom mjestu, usredištu apside ili pak, na drugom mjestu gdje}e biti isto tako dobro vidljivo.” Papa nadodajeda “pozornost na ove napomene dat }e dosto-janstvo svetohraništu, za koje valja skrbiti i podumjetni~kim vidom. Naravno, nu`no je voditira~una o onom što je doneseno u OURM.Posljednji sud o tim stvarima u svakom slu~ajuizri~e dijecezanski biskup”. Tako papa!

3. Prostor za vjernike. “Mjesta za vjerniketreba rasporediti vrlo bri`no, kako bi oni o~imai duhom mogli ìvo sudjelovati u svetim slav-ljima. Poèljno je da im se redovito stave na ra-spolaganje klupe ili stolci. Za osudu je obi~ajda se nekim privatnim osobama dodjeljujuposebna mjesta. Klupe ili stolice, osobito u no-vopodignutim crkvama, treba tako urediti davjernici mogu lako zauzeti onaj stav tijela štoga pojedini dijelovi obreda traè te da mogu slako}om pristupiti svetoj pri~esti.

Valja paziti da vjernici budu u stanju ne sa-mo vidjeti sve}enika, odnosno |akona i ~ita~e,nego da ih, uz pomo} suvremenih tehni~kihpomagla, mogu lako i ~uti” (OURM t. 311).

Za euharistijsku slu`bu prinosi se kruh i vino(a ~esto i drugi darovi i prinosi). Zato je po-trebno predvidjeti blizu ulaza u crkvu ili na ko-jem drugom pogodnom mjestu stol (stoli}) za te

darove, a isto tako i za ~iš}enje liturgijskog pos-u|a i njegov smještaj nakon pri~esti - u svetištuili blizu njega. - Rimski obrednik - Red krštenja(usp. 10-11) te Blagoslovi (usp. 833-837) isti~e dasve stolne i ùpne crkve - a uz pristanak mjes-nog Ordinarija i druga crkva i bogomolja mora-ju imati i svoju krstionicu ili krsni studenac. Pr-edvi|eno je u nazna~enim rubrikama i njenomjesto te od ~ega treba biti napravljena.

U bogoslu`nom prostoru treba predvidjetimjesto i za ispovjedaonicu - jednu ili više. Za-konik kanonskoga prava u kan. 964 propisuje:

§ 1. Vlastito je mjesto za sakramentaino isp-ovijedanje crkva ili kapela.

2. Što se ti~e ispovjedaonice, neka biskups-ka konferencija izda odredbe, vode}i ipak ra~-una da uvijek na vidnom mjestu budu ispovj-edaonice s ~vrstom rešetkom izme|u pokorni-ka i ispovjednika da se njima mogu slobodnosluìti vjernici koji to èle.

§ 3. Neka se ne ispovijeda izvan ispov-jedaonice, osim ako ima opravdana razloga.”

BKJ -e je donijela slijede}u odredbu oispovjedaonici: “U svakoj crkvi neka budebarem jedna ispovjedaonica s ~vrstomrešetkom. Osim toga, neka se po mogu}nostiuredi u crkvi ili bogoslu`nom prostoru prik-ladno mjesto gdje }e se ispovijed mo}i obavitiu slobodnom razgovoru, a pokornik }e po èljisjediti ili kle~ati”. (usp. Dopunske odredbeitd., u Slu`bene vijesti BKJ-e 2/1984, str. 3-4)”(Viktor B. Nui}, Op}e pravo Katoli~ke crkve,1985., 313).

4. Prostor za pjeva~ki zbor i glazbene instr-umente. OURM t. 312-313, pozivaju}i se naUputu Svetog zbora obreda “Musicam sacr-am” odn. na SC - šesto poglavlje, govori izrije-kom i o mjestu za pjeva~ki zbor, te za orguljeili druga glazbala. Mjesto zbora je ondje gdje}e do}i jasno do izraàja njegova narav; on jedio okupljene zajednice vjernika, a ~lanovimazbora se mora omogu}iti sakramentalno sudj-elovanje u misi - pri~eš}ivanje. - A orgulje ilidruga glazbala neka budu smješteni na mjestugdje }e biti na pomo} i pjeva~kom zboru i nar-odu. Prije nego se uvedu u litrugijsku upora-bu, neka se orgulje blagoslove (sup. Blag-oslovi, 1052-1967).

Rimski obrednik Blagoslovi u t. 878 naglaš-ava: “Neka se svi pomno drè na~ela i propisao izgradnji tih dijelova crkve i o njihovu

230 VRHBOSNA 4/2008

BK

BIH

postavljanju na prikladno mjesto, kako je toodre|eno u liturgijskim knjigama”!

S obzirom na broj i prikladnost sveta~kih sl-ika ve} SC 125 donosi jasne naputke: “Neka sei dalje zadrì praksa izlaganja svetih slika u cr-kvama, da ih vjernici štuju; ali neka to bude uumjerenom broju i s prikladnim rasporedom,kako ne bi kod krš}anskog puka izazivale~u|enje ili olako pruàle prigodu za manjeispravnu pobo`nost”.

OURM t. 318 }e to konkretizirati kad kaè:“ ... U svetim se mjestima zakonito izlaù vjer-nicima na štovanje slike Gospodina, BlaèneDjevice Marije i svetaca ... Neka se ipak pazida se njihov broj ne bi odve} umnoìo, zatim,da budu tako raspore|ene, da ne bi odvla~ilevjernicima pozornost od samog slavljenja. Re-dovito neka ne bude više od jedne slike jedn-og te istog sveca. Kod ukrašavanja i ure|enjacrkve valja op}enito imati pred o~ima pobo`n-ost cijele zajednice, ali i ljepotu i dostojanstvosamih slika”.

Dakle, jasna je instrukcija da se ne moèdopustiti nikakav “ikonoklazam”, kao ni ištaneuredno, neprikladno, praznovjerno.

Budu}i da umjetnine - slike ili kipovi - u cr-kvi spadaju u bogoštovne predmete, glavnubrigu o njima vodi mjesni ordinarij koji }e se uobavljanju svojih prava i du`nosti posavjeto-vati s Odborom za svetu umjetnost za tu svr-hu osnovanim, kako to izrijekom nalaè SC126, odn. 44, 45 i 46!

Ovdje valja svakako nadodati kako SC 127,128 i 129 zaduùje biskupe, odn. teritorijalneskupove biskupa da se pobrinu za prikladnuizobrazbu umjetnika, koji }e im onda stajati naraspolaganju, te da se i budu}i sve}enici tijek-om svoje izobrazbe pou~e “o povijesti i razvo-ju sakralne umjetnosti” i o zdravim na~elimana kojima se moraju temeljiti djela sakralneumjetnosti, kako bi na taj na~in cijenili i ~uvalicrkvene spomenike te mogli davati savjeteumjetnicima pri izra|ivanju njihovih djela”.OURM t. 291 izrijekom traì da “za ispravnogra|enje, popravljanje i ure|ivanje svetih zd-anja neka se svi kojih se to ti~e savjetuju s bi-skupijskom komisijom za svetu liturgiju i crk-venu umjetnost. A i dijecezanski biskup nekase za savjet i pomo} obrati toj komisiji kad jeposrijedi donošenje propisa o tome pitanju,odobravanje nacrta za nove gra|evine ili rje-šavanje nekih va`nijih pitanja”.

5. Predvorje crkve -liturgijskog prostora.Liturgijsku zajednicu redovito ne sa~injavajuljudi me|usobno nepoznati i strani nego su to~lanovi, udovi jednog tijela - Kristove crkve.Posvješ}ivanju te svijesti - ina~e vrlo va`ne -treba posluìti i prostor ispred samog liturgijs-kog prostora - predvorje crkve, odn. bogoslu`-nog prostora, trijem, atrij, pokrajna dvorana,zeleni prostor pred ili oko zgrade crkve. Ne sa-mo u seoskim sredinama nego i u gradskim bitrebalo voditi ra~una o prikladnom ure|enjuprostora izme|u ulice (puta) i bogomolje.

Zakljuèak

Obnovljena liturgija II. Vatikanskog koncilatraì od svih mjerodavnih u Crkvi da planira-ju i izgra|uju crkve odn. bogoslu`ne prostoreimaju}i pred o~ima konkretnu liturgijsku zaje-dnicu i liturgijska slavlja koja }e se odvijati utom prostoru. Dakle - nikakve “ku}erke” nitiobi~ne dvorane za zabavu, sjednice ili šport,nego sve~ana, dostojanstvena, gostoljubivazdanja koja }e izgledati i izvana i iznutra kaoznakovi spasenja, a svojim unutarnjim ure|e-njem i ukrašavanjem bit }e i poziv i pomo} sv-ima na spasonosni i plodonosni susret s Bo-gom, svojim Spasiteljem.

Lijepo i pogo|eno to naglašava i OURM t.294, kad veli: “ ... Narav i ljepota (bogoslu`nog)prostora i svega namještaja treba da promi~epobo`nost i o~ituje svetost slavljenih otajstava”.

A u ve} spomenutoj pobudnici BenediktaXVI. Sacramentum caritatis, jednoj od najnovi-jih instrukcija Svetog Oca u stvarima koje se ti~uliturgije, poglavito euharistije, napisane su i overije~i: “ ... Potrebno je postati svjestan da je svrhasakralne arhitekture ponuditi Crkvi, koja slaviotajstva vjere, a nadasve euharistiju, prikladanprostor za primjereno odvijanje liturgijskih ~i-na. Naime, narav krš}anskoga hrama odre|enaje samim liturgijskim ~inom, koji podrazumije-va sabiranje vjernika (ekklesia), ìvog kamenjaduhovnog hrama” (usp. 1 Pt 2,5).

Isto na~elo vrijedi za svu sakralnu umjet-nost op}enito, osobito za slikarstvo i kiparstvo,u kojima religiozna ikonografija mora biti us-mjerena sakramentalnoj mistagogiji. Temeljitopoznavanje povijesti sakralne umjetnosti mo-è biti od velike pomo}i onima koji su zaduè-ni da od arhitekata i umjetnika naru~uju umj-etni~ka djela koja }e biti u slu`bi liturgije.

VRHBOSNA 4/2008 231

BK

BIH

Stoga je prijeko potrebno da u formaciji bogo-slova i sve}enika kao va`na disciplina budeuklju~ena povijest umjetnosti, s osobitim osvr-tom na bogoslu`ne gra|evine u svjetlu liturgi-jskih normi.

Kona~no, nu`no je da u svemu što je pove-zano s euharistijom bude ukus za lijepo. Pozo-rnost i skrb tako|er je potreba i glede liturgijs-

kog ruha, ure sa, svetog posu|a kako bi, or-ganski povezani i me|u sobom ure|eni, odga-jali za poštovanje otajstva Boga, o~itovali jed-instvo vjere i osnaìvali pobo`nost” (t. 41).

Vinko kardinal Pulji}Nadbiskup vrhbosanski

Predsjednik BKBIH

232 VRHBOSNA 4/2008

BK

BIH

Ne zaboravite siromahe

Poslanica Kardinala Vinka Pulji}a za nedjelju Caritasa(3. adventska nedjelja - 14. prosinca 2008.)

Draga bra}o i sestre!Danas na nedjelju Caritasa èlimo razmišljati

o temi siromaštva. Postoje razne vrste siroma-štva i spektar siromaštva je veoma raznolik ivelik: od duhovnog do materijalnog. Danas è-limo staviti naglasak na potrebu pomaganja ma-terijalno siromašnim. O potrebi imati sluha zasiromašne; ne zaboraviti one koji ìve u mater-ijalnoj bijedi.

Pišu}i prije svega iz kuta siromaštva u Bosni iHercegovini, eljeli bi se osvrnuti na neke od uz-roka teške materijalne situacije u Bosni i He-rcegovini.

- Rat u Bosni i Hercegovini je sa sobom don-io, ili još bolje iza sebe ostavio, tolike materijalneštete da to ne treba posebno naglašavati. Tolikoje ku}a i objekata uništeno ili ošte}eno da supotrebna znatna materijalna sredstva za nji-hovu obnovu. A ljudi koji su protjerani sa svojihognjišta, uglavnom su ih napuštali skoro samo svre}icom u rukama.

- Sljede}i razlog teške materijalne situacijemogla bi biti i prevelika o~ekivanja da drugi lju-di pomognu u rješavanju naših problema. U vr-ijeme rata dolazile su znatne koli~ine materi-jalne pomo}i i kod pojedinih ljudi se stvorio os-je}aj da imaju pravo na pomo}, tj. da su drugidu`ni pomagati, ili bolje re~eno da su drugidu`ni neprestano pomagati. Ovo o~ekivanje dadrugi riješi i rješava naše probleme, dovelo je dotoga da pojedinci daju malo osobnog truda urješavanju svojih problema.

- Ovakva o~ekivanja su u dobroj mjeri pripo-mogla da ljudi izgube radne navike. Naàlost po-

stoji znatan broj ljudi koji je izgubio radne navikete se prepustio dokoli~arenju. Ovaj stav se trebamijenjati i ljudi moraju biti svjesni da morajuzasukati rukave i ìvjeti od rada svojih ruku.

- Uz ovo još je jedna stvar koja zabrinjava, aradi se o apatiji. Naàlost mnogi su zapali u ne-ku vrstu bezna|a. Ljudi su postali nezainter-esirani i bezvoljni; nama elana i volje rješavatiprobleme.

Kakvo je pak, trenutno materijalno stanje da-našnjeg ~ovjeka koji ìvi u Bosni i Hercegovini?Ne treba se zavaravati i uljepšavati stvari, negotreba otvoreno re}i da je stanje dosta teško iozbiljno.

- Zemlja naàlost ne daje ljudima ekonomskusigurnost. Veliki broj pu~anstva i dalje nastojioti}i iz Bosne budu}i da ekonomska situacijanije sjajna. Uz ne baš sjajnu ekonomsku sit-uaciju, još je ve}i problem nepovjerenja da sudràvne institucije sposobne i voljne po~eti rje-šavati ovo goru}e pitanje.

- Naàlost ulaganja koja dolaze izvan uglav-nom su i dalje usmjerena na saniranje materija-lnih objekata porušenih u ratu. Vrlo malo se ul-aè u razvoj gospodarstva. ~ini se da je glavnagospodarska grana trgovina.

- Naàlost i dalje je vrlo malo ulaganja u pro-izvodnju i na taj na~in ulaganja u odrìvi ìvot ipovratak.

Stoga mnogi postavljaju pitanje kako riješitiovu situaciju i kako iz nje iza}i? Odgovor nije nimalo lak, a još teà je provedba.

- îni se da je prvi korak u rješavanju teškematerijalne situacije svijest da smo svi odgov-

orni i da se odgovornost ne smije prebacivati nadrugoga. Bilo bi dobro kad bi si ùpnici dalitruda i “snimili situaciju” u svojoj ùpi te vidjelikako je najbolje pomo}i, tj. kako najbolje inaju~inkovitije rješavati problem u konkretnojzajednici.

- Unato~ sve dobre volje za rješavanjem pro-blema, on se ne}e mo}i riješiti ako svatko poje-dini ne bude imao pozitivan odnos prema radu.Rad je nešto što oboga}uje i daje osmišljenjeìvotu. Pomisao da rad, bez obzira kakav on bio,da li ugodan ili neugodan, ne smije stvaratiosje}aj nelagode. Na rad treba gledati kao navrijednost koju se isplati ìvjeti.

- Potrebno je ,cijeniti svaku vrstu rada. Iakose danas ljudi okre}u onim poslovima koji suorijentirani na tehniku, informatiku, ekonomijui tome sli~no, ne smije se s prezirom gledati naposlove koji ne spadaju u ovu, ili sli~ne grupe.Svaki rad je vrijedan i treba ga poštovati. Nemoè se i ne smije se s prezirom gledati na radrecimo ~ista~a ulica, bez kojih bi se ljudi u gra-dovima gušili u sme}u. Stoga svatko treba gajitisvijest o vrijednosti svake vrste rada.

- Budu}i da ìvimo u vremenu razvijene teh-nike i tehni~kih pomagala, veliki dio èli izbje}ifizi~ke napore i fizi~ki rad. Jedna vrsta fizi~kograda je svakako obra|ivanje zemlje. Iako se radio fizi~kom radu, i iako je obra|ivanje zemljedosta teàk posao, ipak je on jako vaàn.Obra|ivanje zemlje nije samo fizi~ki rad. ~ovjekobra|uju}i zemlju postaje blizak s njom. Obra-|uju}i i prevr}u}i zemlju, ~ovjek sije sjeme lju-bavi, kako kaè sve}enik i pjesnik Izidor Poljak.Rad na zemlji diè ~ovjeka iz pesimizma.Naàlost sve je manji broj onih koji su voljniobra|ivati zemlju, ~ak i ondje gdje za to postojedostatni uvjeti. Stoga je potrebno okrenuti sezemlji i uz sijanje pšenice koja daje kruh, sijati isjeme ljubavi.

I na kraju treba istaknuti komunitarnu dime-nziju rješavanja problema siromaštva. Naime,postoje i oni koji imaju više i koji su bolje ma-terijalno situirani. Kao krš}ani, svatko, a po-sebno oni koji imaju više, trebali bi imati osje}ajaza one koji su u potrebi i kojima nedostajemo`da i ono osnovno. Iako se kaè da nepomaè onaj koji ima, nego onaj koji je nau~iopomagati i davati, u rješavanje siromaštvaneminovno se moraju uklju~iti i oni koji imaju.

Budu}i da se nalazimo u godini Svetog Pav-la, kad smo pozvani malo više razmišljati o ov-om svijetlom svetopisamskom liku, pogledajmo

par ulomaka gdje Sveti Pavao govori o sir-omaštvu.

U poslanici Gala}anima u drugom poglavlju(Gal 2,1-10) Pavao govori o svom susretu s prva-cima Jeruzalemske zajednice te o odluci daPetar, Jakov i Ivan naviještaju Evan|elje ìdovi-ma, a Pavao, Barnaba i Tit poganima. Ulomakzavršava rije~ima da se obavezno “sje}aju sir-omaha”. Sje}ati se siromaha je stavljeno skorona istu razinu kao i naviještanje evan|elja štosamo pokazuje koliko je bitno imati osje}aja zasiromašne. O ovim stvarima nema pregova-ranja i dogovaranja; radi se o obvezi koja veèsvakog Isusova sljedbenika.

U 2 Kor u šestom poglavlju Pavao donosi po-pis svojih nevolja (2 Kor 6,1-13). Pred kraj ul-omka isti~e da siromašni druge oboga}uju. Ovoje stvarnost na koju vrlo ~esto zaboravljamo.Siromašni nemaju ništa a posjeduju sve. Sl-obodni su i otvoreni za posjedovanje Boga, izato sve posjeduju. Onaj koji posjeduje Boga ui-stinu sve posjeduje. Iako ima onih koji na sir-omahe gledaju s prezirom, vrlo ~esto su mat-erijalni siromasi duhovno puno bogatiji od “bo-gataša”. Dostojanstvo i ponos koji u sebi noseni~im se ne moè platiti.

I u poslanici Rimljanima (Rim 15,26) Pavaogovori o pomaganju siromašnijim. Ovu potrebuuo~ile su crkvene zajednice u Makedoniji i Ah-aji i bile se spremne pomo}i crkvenoj zajednici uJeruzalemu. Ovaj osje}aj potrebe pomaganjaonome koji je u materijalnoj oskudici je ~injeni-ca koja je njegovana od prvih krš}anskih vre-mena. Ovaj osje}aj ne smije zamrijeti ni danas.

I na kraju bih ukazao na još jedan ulomakkoji donosi Sveti Pavao u svojoj poslanici Korin-}anima. Radi se o tekstu (2 Kor 9,9) gdje Pavaocitira Ps 112,9 i isti~e da Bog rasipno daje i dijelisirotinji. Bog u svojoj ljubavi daruje sve i svako-ga, a posebno one koji su u potrebi. Potrebapomagati drugima je nešto na što nas poziva nesamo Sveto pismo, nego i ljudskost.

Stoga draga bra}o i sestre, danas na nedjeljuCaritasa, otvorimo svoja srca onima koji su upotrebi; onima koji su u potrebi; onima koji susiromašni i koji o~ekuju našu pomo}.

Svima Vama èlim ~estit Boì} i blagoslovlj-eno dolaze}e Novo ljeto.

Uz pozdrav i blagoslov


i predsjednik Caritasa BKBIH

VRHBOSNA 4/2008 233

BK

BIH

Draga bra}o misnici, Dragi redovnici i redovnice, Draga bra}o i sestre!

Boì} ili Kristovo ro|enje - što je drugo ne-go konkretni dokaz O~eve stvoriteljske ljubaviu svome Sinu prema svakom ~ovjeku! Zatovam i ovog Boì}a prilazim s vjerom u Bo`juljubav i obra}am vam se s bratskom, prijateljs-kom porukom. èlio bih, s vama zajedno, štopotpunije doìvjeti ovaj spasonosni trenutak icjelovitost ro|enja Bogo~ovjeka.

U otajstvu Boì}a, ne slavimo samo njegovpovijesni doga|aj - onaj što se zbio u Betlehe-mskoj štalici - nego i osobni susret sa svojimBogom. Kristovo ro|enje je otkrilo u nama sm-isao našega ro|enja, našeg postojanja i budu}-ega ìvota u vje~nosti.

Sluga Bo`ji Ivana Pavao II., u svojoj nastu-pnoj propovijedi, poslao je slijede}u poruku:Otvorite vrata Kristu, ne boj te se. Na njegov-oj poruci èlim temeljiti ovu svoju boì}nu ra-dosnicu:

Dragi vjernici, pribliìte se Kristu! Rastvorite mu vrata svoga obiteljskog doma,svoga javnog ìvota, svoga privatnog ìvota.Sami sebe poklonite Bogu.Puno smo puta iskusili da se s Kristom ne

moè mjeriti ništa što je isklju~ivo ljudsko: ni-kakva vlast, niti politi~ki ili društveni utjecaj, ani ekonomska mo} ili kapital. Svi ovi statusi suduboko ljudski, nesavršeni i kratkotrajni. Lju-dska mo} je prolazna; svaka vlast je vremeni-ta, pa i bogatstvo bez duše, nije dar Mudrosti.A nama je, tako drìmo, Krist uzor i glavasvemu. Meni je ìvjeti Krist - u~i nas apostol Pa-vao (Fil 2,21).

- Zato, one koji Krista zapostavljaju poti~emda ga vrate u središte svoga ìvota; na prvomjesto, ono koje Bogu i pripada! Krista se nemoè pomicati naniè, niti ga se smije margin-alizirati.

- One koji se stide javno pokazati svoju vje-rsku pripadnost hrabrim: ìvite u miru s ljudi-

ma druga~ijeg mentaliteta i svjetonazora, alise ne stidite Krista, ne stidite se svoje vjere iota~ke tradicije!

- One, koji sumnjaju u Kristovu milost, bo-drim: dopuste Isusu u}i u vaše ìvote. Evo, navratima stojim i kucam; posluša li tko glas moj iotvori mi vrata, pristupit }u k njemu i ve~erati snjime i on sa mnom (Otk 3,20).

- One koji su - bilo zbog vlastite pobude bilozbog tu|ih interesa - skloni sinkretizmu ili un-ošenju ne~ega što ne pripada našem pologuvjere, pozivam da svoju vjeru prakticiraju cje-lovito i potpuno. ~ovjek mora ìvjeti svoju vj-eru kako bi se ona mogla ostvariti u njemu ipokazati svoje rezultate.

- Svima koji su ugnjeteni, potišteni, omalo-vaèni, prezreni i ostavljeni danas velim: nebojte se zazvati Krista, sveto ime nad svakimimenom (Fil 2,9). Krist je i došao na svijet kakobi pomogao ~ovjeku, kako bi ljudima pokazaoput u pravi ìvot.

U središtu naše vjere i molitve, kao i naše dj-elatnosti, te privatnog i javnog ìvota jest IsusKrist: Utjelovljen po Duhu Svetom, ro|en odDjevice Marije. Kao i naša Majka Marija, pr-ebiru}i u sebi boì}no otajstvo (Lk 2,19.51), pr-ihvatimo Rije~ koja je Tijelom postala (Iv 1,14).

U ovoj godini Biblije i godini svetoga Pavla,èlim da se svi još više otvorimo Rije~i Bo`joj.Posebnom ljubavlju poti~em sve na ~itanje Sv-etoga pisma. Neka u našim obiteljima Biblijapostane svakidašnja molitva. Neka se ~itaju sv-eti tekstovi i neka cijela obitelj meditira nadnjima. Neka djeca od malena upijaju snagu Ri-je~i Bo`je i pouzdanje u Krista Isusa. Što joj bu-demo posve}ivali više vremena i redovito pr-ebirali pro~itanu Rije~, to }emo više osjetiti ra-dost vjere, jer }e nam Bog govoriti. Bo`ji govorje o~itovana ljubav Bo`ja koja nas osloba|a odstraha, koja nam lije~i rane, vra}a nadu i ja~avjeru. U~inimo sve kako bi Bo`ja rije~ bila ìvau našem ìvotu. Neka ono što ~itamo, me-ditiramo i molimo postane ozra~je i tema našihrazgovora u obitelji. Ne dopustimo da Isusdo|e svojima, a njegovi ga ne prime (usp. Iv

234 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

BO@I] - 2008.

Slaviti Boì} - doìvjeti Isusa Krista

Poruka kardinala Vinka Pulji}a -Vrhbosanskoj Crkvi

1,11). Neka nam Isus bude doma}i, naš! - u na-ma i me|u nama. Izgra|ujmo zajedništvo gdje}e se Krist udomiti. Današnja kultura i brzitempo ìvota, kao i trka za probitkom razbilo jeobiteljsko zajedništvo, poremetilo je ljestvicuvrjednota i oteàlo razumjeti pravi smisaoìvota. Zato nam je i potrebito prosvjetljenje -svjetlo koje prosvjetljuje svakog ~ovjeka (Iv 1,9) -Isus Krist. Zaustavimo trku, na|imo jednidruge! Neka Boì} bude drag susret obiteljskogzajedništva i zajedništva u Gospodinu.

Neka djeca i mladi svim srcem prime Bo`jurije~ i neka je ìve. Ono što ~ovjek prima o to-me i razmišlja, tako se ponaša u društvu, takoi rasu|uje. Puno je vjerskog neznanja koje mo-ramo ozbiljno i odgovorno nadilaziti. Zatomoramo hraniti svoju vjeru. Nemojmo se stid-jeti razgovarati o Isusu, o Gospi o svecima i vr-lim ljudima koji }e nam produbljivati osje}ajepripadnosti i ljubavi prema Kristu. Ako nismou mogu}nosti ~itati Sveto pismo, onda je mol-itva krunice dostojna zamjena. U njoj razmatr-amo Bo`ju veli~inu i poniznost. Zbliàvanje,prihva}anje i povjerenje samo su neki od plo-dova što daje ustrajna molitva. Ako ikad, ondaje Boì} divna prigoda da ponovno otkrijemoljepotu zajedni~ke molitve.

Sveto pismo za prvu zajednicu veli da je us-trajala u lomljenju kruha (Dj 2,42). I danas nam jeva`no konstantno pristupati slavlju nedjeljnihsvetih misa. U euharistiji se lomi kruh Rije~iBo`je za ìvot svijeta (Iv 6,51). Svi smo svjesniva`nosti nedjelje i nedjeljne mise poslije kojeslijedi obiteljsko zajedništvo, blagovanje idruènje. I ovaj Boì} je prigoda da dostojnoproslavimo Kristov dolazak i njegovo otkup-iteljsko poslanje, da svake nedjelje kroz godinui svakog dana nastavimo doìvljavati njegovunazo~nost u Misi. Da bi što dostojnije doìvjelisusret s Bogom, svi dobro znamo va`nost sak-ramenta pomirenja ili ispovijedi. Nema do-ìvljaja Boì}a, niti bilo koje svetkovine ili eu-haristije, bez okajanja grijeha, oproštenja i po-mirenja s Bogom. Susret s Izvorom ìvota kojiupu}uje u stvarnost i otvara horizonte premavje~nosti poziva nas na me|usobnu djelotvor-

nu ljubav (usp. Deus caritas est 1). Neka ona bu-de svjedo~anstvo i plod Boì}a da smo poljubavi prema novoro|enom Kristu i bra}iljudima spremni oprostiti i moliti za oprošten-je. Tamo gdje je mr`nja za Isusa nema mjesta inema njegova lica tamo gdje nema dobre volje.Bo`ji glasnici, sveti an|eli u no}i njegovadolaska kli~u: Slava na visinama Bogu, a na zemljimir ljudima miljenicima njegovim! (Lk 2,14).

Na kraju poruke upu}ujem vam iskrenu ~e-stitku da doìvite, te u ljubavi i miru proìviteOtajstvo Boì}a. Neka se Krist rodi u svakomsrcu, svakoj obitelji i zajednici u kojoj i za kojuìvite. Neka se Krist, utjelovljena Rije~, nastanii u vama. A vi ga svjedo~ite!

Svjedo~ite njegovu vjeru, nadu i ljubav! Svjedo~ite svetost braka i obitelji; njegujte

me|usobnu ljubav i zajedništvo!Poštujte svakog ~ovjeka, posebno one - ka-

ko ih evan|elje naziva - malene!I budite osjetljivi prema potrebnima!Nemojte se umoriti u traènju jednakopra-

vnosti svih gra|ana! Svaki ~ovjek je bi}e kojeima svoje dostojanstvo koje treba poštivati.Du`ni smo neprestano raditi na izgradnji mirai tolerancije.

Sam je Krist imao i volio svoju rodnu gru-du, u kojoj je radio i propovijedao. I nama jeBog darovao komad zemlje na ovom planetuda je volimo, na njoj ìvimo u miru i njoj mar-ljivo radimo. Ostanimo na svojoj grudi i Bo`jiblagoslov ne }e zatajiti. Vrijeme kušnje dolazii odlazi. Sad se nadamo boljim vremenima!

- Neka vam je ~estit Boì}, na dobro vamdošlo ro|enje Isusovo!

- U Mladom Ljetu Dvije Tisu}e i Devetombio vam blagoslov u ìvotu i radu!

- Bog vam dao obilje svoje milosti, radosti,zdravlja i mira!

Uz srda~ne pozdrave danas vam upu}ujemi apostolski blagoslov:

- Bog vas blagoslovio!

Vinko kardinal Pulji} nadbiskup vrhbosanski

VRHBOSNA 4/2008 235

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Prenosim Svetom Ocu Benediktu XVI. i sv-im ocima ove Sinode pozdrave biskupa, sve}-enika, redovnika, redovnica i vjernika laika uBosni i Hercegovini. Izraàvam radost što ras-pravljamo o Rije~i Bo`joj u ìvotu i poslanjuCrkve te što je u Radnom dokumentu (Instru-mentum laboris) istaknuto kako “objavljenaRije~ nastavlja biti navješ}ivana i slušana u po-vijesti Crkve;… kad se naviješta u vjeri objavaBo`ja, ispunja se objaviteljski doga|aj koji seuistinu moè zvati rije~ Bo`ja u Crkvi” (br. 9).Dokument podsje}a s novijim u~iteljstvom Cr-kve da se Rije~ju Bo`jom svi vjernici konkret-no i redovno susre}u u slavlju euhartistije i sa-kramenata gdje svi Bo`ju poruku slušamo dabismo od nje duhovno ìvjeli i svjedo~ili Bo`judobrotu me|u ljudima s kojima ìvimo. Akti-vno slušanje Bo`je Rije~i, koje vodi u svjedo-~enje i socijalno djelovanje, moè zaista biti“novo duhovno prolje}e” kako je istaknuo Sv-eti Otac Benedikt XVI., a naš Radni dokumentnas na to podsje}a (br. 12 i 38).

@elio bih skrenuti pozornost na poglavlje7.: “Rije~ Bo`ja u sluènjima i formiranju nar-oda Bo`jeg”. Tu je u duhu Konstitucije “Lum-en gentium” (Svjetlo naroda) s pravom istakn-uto da “vjernici laici dijele spasiteljsko poslan-je koje je Otac povjerio svome Sinu za spas sv-ih naroda” (br. 51). Svim srcem podràvam mi-sao da “sluènje laika zahtijeva druga~ije nad-le`nosti koje prozlaze iz posebne biblijske for-macije”. Zatim su nabrojene razli~ite grupe narazini ùpe i biskupije (bolesnici, vojnici, zatv-orenici, novi pokreti i udruge). U tom kontek-stu Radni dokument podsje}a da je “obiteljskakateheza s produbljivanjem nekoliko biblijsk-ih stranica i priprava za nedjeljnu liturgiju pri-vilegirano sredstvo za susret s Bogom kojinam govori”. Bit }e “zada}a obitelji da uvodedjecu u Sveto Pismo prepri~avaju}i velike bibl-ijske doga|aje, posebno Isusov ìvot, i s molit-vom nadahnutom psalmima i drugim objavlj-enim knjigama”.

Za vrijeme rata za etni~ki teritorij u Bosni iHercegovini nakon raspada Jugoslavije 1991.-1995., više od polovine naših vjernika moralisu napustiti svoje ùpe zbog etni~kog ~iš}enja.

Onima koji su bili silom izmješteni i onima kojisu ostali u svojim ùpama dijelili smo Novi za-vjet u hrvatskom prijevodu koji je tiskan u Hr-vatskoj zahvaljuju}i dobrotvorima. Tako|ersmo podijeli tisu}u primjeraka “Dje~je Biblije”koja se sastoji od izravnih preuzimanja prikla-dnih odlomaka Starog i Novog zavjeta a i njusu nam pomogli tiskati dobrotvori iz inozem-stva. Zajedno s Hrvtaskim biblijskim društv-om u Zagrebu izdali smo 2006. popravljeno iz-danje prijevoda cijelog Svetog Pisma od bivš-eg sarajevskog nadbiskupa Ivana Šari}a u15.000 primjeraka te 2007. tiskali ponovno u is-tom broju primjeraka. Nadbiskup Šari} moraoje 1945. napustiti dijecezu te je ìvio i umro uMadridu 1960. Njegov prijevod Novog zavjetabio je tiskan tri puta u inozemstvu za duhovnepotrebe Hrvata politi~kih izbjeglica i radnikakoji su nakon 1966. odlazili u europske zemljetraè}i i nalaze}i posao.

Ve}ina naših obitelji ima u ku}i barem Novizavjet, a brojne i cijelu Bibliju. Prijevod Novogzavjeta od zagreba~kih franjevaca Bonaventu-re Dude i Jerka Fu}aka sadrì na kraju raspo-red ~itanja za nedjeljnu liturgiju u godini A, Bi C. Isto tako sadrì i prijevod Novog zavjeta ipsalama od hercegova~kog franjevca Ljudev-ita Rup~i}a. Tako|er i novo izdanje Šari}evaprijevoda cijele Biblije donosi na kraju raspor-ed nedjeljnih ~itanja. èljeli bismo vjerni~keobitelji animirati da se subotom, kada su djecai roditelji kod ku}e, zajedno pripravljaju za ne-djeljnu liturgiju ~itaju}i odlomke Svetog Pis-ma koji su na rasporedu te nedjelje ili blagda-na. U druge dane mogli bi tako|er zajedno ~it-ati odabrane dijelove Starog i Novog zavjeta tenad njima vjerni~ki razmišljati.

Crkva u zemljama koje su nedavno izišle izsocijalisti~kog reìma sada treba vjernike laikekoji u obitelji i društvu intenzivno ìve Evan|-elje Kristovo i preuzimaju svoj udio u poslanjucrkvene zajednice. Smatram da su ~itanje Bi-blije u obitelji te razgovor i molitva nad pr-o~itanim odlomcima prvorazredna pomo} zadijalog s Bogom i me|usobno. Tijekom radnihdana u tjednu, dok su djeca u školi a roditeljina poslu, ~lanovi obitelji nemaju vremena za

236 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Intervent kardinala Pulji}a na Biskupskoj sinodi

Vatikan, 25. listopada 2008.

svoju osobnu duhovnu dimenziju ni jedni zadruge. Priprava na Dan Gospodnji u obiteljimoè biti pravi kairos za to. Ako neki pokret,odobren od crkvenih pastira, ili pojedini ovdjenazo~ni pastiri imaju u tom pozitivnih iskusta-va, volio bih biti oboga}en njihovim iskustvom.

Zato predlaèm da se misli iz Radnog dok-umenta br. 51, koje sam ovdje naveo, na kraju

našeg zasjedanja oblikuje u Propozicije koje}emo staviti na raspolaganje Svetom Ocu zapostsinodalnu pobudnicu prigodom ove Sin-ode. Zahvaljujem na Vašoj pa`nji!


Predsjednik BKBIH

VRHBOSNA 4/2008 237

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Poziv na sjednicu SVVN

srijeda, 12. studenog 2008.

Datum: 25. rujna 2008.Broj: 1144/08

Ovim sazivam redovnu sjednicu Sve}eni~kog vije}a Vrhbosanske nadbiskupije koju }emoodràti u srijedu, 12. studenoga 2008. s po~etkom u 9,oo sati u prostorijama Ordinarijata.

Predlaèm sljede}i dnevni red:

1. Zapisnik s prošle sjednice2. “Rastava uz trajanje ènidbenog veza”(kan. 1151-1155). Pri~est rastavljenih -

ujedna~avanje pastoralne prakse - Dr. Pero Pranji}3. Pavlova godina- prijedlozi pastoralnih aktivnosti - Mr. Luka Tunji}4. Direktorij za pastoral sakramenata u ùpnoj zajednici - Smjernice BKBIH - Dr. Šimo

Marši}5. Pastoralni kalendar6. Razno

Kao što vidite za svaku to~ku dnevnog reda je odre|en uvodni~ar koji }e uvesti u temu i datiodre|ene sugestije kako bi sjednica bila što u~inkovitija. Ali, o~ekivane u~inkovitosti idjelotvornosti nema bez aktivnog osobnog anga`mana svakog ~lana Vije}a i bez ponude i pri-jedloga s “terena”.

Predvi|ena je stanka za objed u 12 i 30 sati, a po potrebi popodnevni rad poslije objeda.Zahvaljuju}i na zajedni~kim nastojanjima, iskreno Vas pozdravljam u Gospodinu i na sve

zazivam Bo`ji blagoslov

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup Vrhbosanski

Marko Zubak, kancelar

Ovim pozivam dekane Vrhbosanske nadbiskupije na redovnu godišnju konferenciju, koja }ese odràti u srijedu, 19. 11. 2008. u 9 i 30 sati u prostorijama Vrhbosanskog nadbiskupskog ordi-narijata.

Dnevni red:- Pozdrav i uvodna rije~ Nadbiskupa Vrhbosanskog- Kratka izvješ}a dekana o aktualnom stanju, problemima, doga|ajima i eventualno

novim pastoralnim idejama i programima- Prijedlozi za proljetnu koronu- Usavršavanje animatora pastorala mladih- Razno

Poèljno bi bilo da pre~asna gospoda dekani svoja izvješ}a pripreme u pisanoj formi, s poseb-nim naglaskom na eventualne promjene u dekanatu u odnosu na prošle godine, te novadoga|anja i pastoralne programe u dekanatu.

U 12 i 30 sati je zajedni~ki objed, a po potrebi rad i poslije objeda.Raduju}i se zajedni~kom susretu iskreno Vas pozdravljam u Gospodinu

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski


238 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Poziv na Dekansku konferenciju

Dekanima Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 11. studenog 2008.Broj: 1335/08

Ured Tuzlanskog dekanataLukava~kih brigada b.b.BIH-75300 LUKAVAC

Dozvola u vezi sprovoda


Na temelju dogovora u Vašem dekanatu da se sprovodi ubudu}e ne vode od ku}e, negosamo na groblju, ovim dajem dozvolu takvoj praksi od 01. sije~nja 2009. godine.

Sprovodne Mise neka se slave na groblju gdje postoje za to uvjeti, a gdje to nije mogu}e nekase Misna slavlja odràvaju u ùpnim crkvama.

Ovu Odluku potrebno je vjernicima s pa`njom i ljubavlju protuma~iti kako ne bi izazvalonepotrebne negativne reakcije, te ako je potrebno pozvati se i na civilni zakon koji zabranjujepovorke i ometanje prometa.

@ele}i Vam sretne i blagoslovljene nadolaze}e blagdane Vas i povjerene Vam vjernike srda~nopozdravljam i blagoslivljam.



Za 2009. godinu dajem ovlast binacije i trinacije svima koji su tu ovlast dobili u 2008. godini. Potrebno je dràti se uputa objavljenih u Vrhbosni br. 4/98, str. 680.

Tako|er, neka se svi sve}enici pridràvaju upozorenja objavljenog u Vrhbosni br. 4/99, str. 485u vezi takse za binacije i trinacije. Ovim još jednom poti~em na savjesno i odgovorno postupan-je s misnim nakanama.

Za kvadrinaciju nitko nema dopuštenje u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Na sve misnike zazivam obilje Bo`jeg blagoslova i iskreno pozdravljam.



VRHBOSNA 4/2008 239

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Ovlast za binacije i trinacije u 2009. godini

Datum: 10. prosinca 2008.Broj: 1478/2008

Pre~asnim Arhi|akonimaVele~asnim ùpnicimaVrhbosanske nadbiskupije

Podsje}anje na Kanonske vizitacije


U 2005. god. obavljena je kanonska vizitacija u Derventskom dekanatu

U 2006. god. obavljene su kanonske vizitacije u: Br~anskom dekanatuBugojanskom dekanatuSutješkom dekanatuUsorskom dekanatu

U 2007. god. obavljena je kanonska vizitacija u: Doborskom dekanatuSarajevskom dekanatuTuzlanskom dekanatu@epa~kom dekanatu

U 2008. god. obavljena je kanonska vizitacija u : Kreševskom dekanatuRamskom dekanatuTravni~kom dekanatuŠama~kom dekanatu

U 2009. god. na redu je Derventski dekanat za kanonsku vizitaciju.N.B. Kanonska vizitacija iz Ordinarijata se obavlja svake ~etvrte godine, a dekan obavlja

svake godine u dekanatu, osim one godine kada se vizitacija obavlja iz Ordinarijata.Marko Zubak, kancelar

1. Dekretom br. 763/08 od 30. lipnja 2008. Vl~. Ivi Bori}u dopušteno djelovanje u pore~ko ipulskoj biskupiji, te je dekretom br. 673/08 od 18. srpnja 2008. pore~ko i pulskog biskupa mons.Ivana Milovana imenovan ùpnikom ùpe Krista Spasitelja u Puli.

2. Dekretom br. 1160/08 od 29. rujna 2008. vl~. gosp. fra Ivan Kasalo imenovan je ùpnimvikarom u ùpi Sveti Duh Nova Bila.

3. Dekretom br. 1227/08 od 20. listopada 2008. vl~. gosp. Davor Topi}, |akon upu}en je u sje-menište i internat “Petar Barbari}” Travnik i u ùpu sv. Ivana Krstitelja Travnik na |akonskipraktikum.

4. Dekretom br. 1290/08 od 5. studenoga 2008. vl~. gosp. fra Marinko Didak imenovan ù-pnikom ùpe Sv. Mihovil Ov~arevo.

5. Dekretom broj: 1416/08 od 25. studenog 2008. vl~. Peri dr. Brki}u, direktoru Caritasa Vr-hbosanske nadbiskupije, produèn mandat na neodre|eno vrijeme.

6. Dekretom br. 1440/08 od 2. prosinca 2008. vl~. gosp. fra Marinko Baoti}, |akon, upu}enna boì}ni |akonski praktikum u ùpu sv. Ante Padovanskog Sivša.

7. Dekretom br. 1441/08 od 2. prosinca 2008. vl~. gosp. fra Šimo Ivelj, |akon, upu}en na bo-ì}ni |akonski praktikum u ùpu sv. Mihovila Ov~arevo.

8. Dekretom br. 1442/08 od 2. prosinca 2008. vl~. gosp. fra Miroslav Jeli}, |akon, upu}en naboì}ni |akonski praktikum u ùpu sv. Ante Padovanskog Busova~a.

9. Dekretom br. 1443/08 od 2. prosinca 2008. vl~. gosp. fra Ilija Devi}, |akon, upu}en na bo-ì}ni |akonski praktikum u ùpu sv. Jurja Mu~enika Vitez.

10. Dekretom Nadbiskupskog ordinarijata München od 12. studenoga 2008. vl~. gosp. Vla-dimir Kljaji} postigao mirovinu biskupija München i Freising.

240 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Imenovanja i premještaji

Krizme u 2009.

19. IV. Busova~a 11.s. - biskup Sudar19. IV. Gromiljak 11. s. - kardinal25. IV. Kreševo 17.s. - kardinal26. IV. G. Vakuf-Uskoplje 11..s - kardinal26. IV. Kiseljak 11.s. - biskup Sudar26. IV. Bugojno 16.s. - kardinal26. IV. Brestovsko 16..s - biskup Sudar

02. V. Uzdol - 17s, - biskup Sudar03. V. Prozor - 11.s. - biskup Sudar03. V. Gra~ac - 17.s. - biskup Sudar10. V. Rama-Š}it - 11.s. biskup Sudar

10. V. Sk. Gra~anica - 11.s. kardinal10. V. Kandija - 17. - Kandija10. V. Rumboci - 17.s. biskup Sudar16. V. Doljani 11.s. - biskup Sudar16. V. Glavice 17. s. - biskup Sudar17. V. @ep~e 11.s. - biskup Sudar17. V. Ularice 16.s. - biskup Sudar21. V. Bistrica u 17.s. - kardinal23. V. Zavidovi}i 11. s - kardinal23. V. Grebnice 11.s. - biskup Sudar23. V. Globarice 17.s. - kardinal23. V. Domaljevac 16.s. - biskup Sudar

24. V. Tolisa 17. s. - kardinal24. V. Kraljeva Sutjeska 10.s. - biskup Sudar24. V. Fojnica 15.s. - biskup Sudar31. V. Katedrala - 10,30.s. - kardinal31. V. Stup - 17.s. - kardinal31. V. Kupres - 11. - biskup Sudar31. V. S. Polje - 16.s. biskup Sudar

06. VI. Vidovice 11.s.- biskup Sudar06. VI. Orašje - 16.s. - biskup Sudar06. VI. âjdraš - 11.s. kardinal06. VI. Sivša - 17.s.- kardinal07. VI. Podmila~je 11.s. kardinal07. VI. Dobreti}i 17.s. kardinal

11. VI. Jelah 11. s. - biskup Sudar11. VI. Doboj 16. s. - biskup Sudar13. VI. Oštra Luka-Bok 11.s. - kardinal13. VI. Vukanovi}i 11.s. biskup Sudar13. VI. Haljini}i 16.s. biskup Sudar14. VI. Vitez 11.s. kardinal14. VI Ban Brdo 17.s. kardinal14. VI. Tesli} 11.s. biskup Sudar14. VI. @abljak 16.s. biskup Sudar27. VI. N. Selo (B. Brod) 11.s.- kardinal28. VI. Lug-Brankovi}i 11.s. -kardinal

04. VII. Bukovica 11.s. - biskup Sudar

VRHBOSNA 4/2008 241

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Odredba za slu~ajeve “Rastava uz trajanje ènidbene veze”(kan. 1151-1155)


Budu}i da ùpnici, ispovjednici i ostali pastoralni djelatnici nejednako tuma~e i primjenjujuzakonske odredbe kan. 1151-1155., dajem slijede}e odredbe za podru~je naše Nadbiskupije.

1. Neka se svi ùpnici i ispovjednici svestrano zalaù da supru`nici sa~uvaju zajedni~ki ìvotu braku (kan. 1151).

2. Ako je preljub u pitanju (kan. 1152) i nema nikakve mogu}nosti pomirenja, neka nevinastranka preko ùpnog ureda uputi molbu Ordinariju, a ùpnik uz njenu molbu proslijedi svojdopis s opširnim prikazom stanja, osvr}u}i se posebno kako je riješen problem djece (ako ih imau takvom braku).

3. Kada su u pitanju drugi razlozi za rastavu (kan. 1153), a nevinu stranku je nemogu}enavesti na pomirenje i zajedni~ki ìvot, bilo da stranka unaprijed moli Ordinarija za rastavu (štokanon odre|uje), bilo da molbu naknadno uputi, tj. kad je rastava ve} uslijedila, ùpnik }e uznjenu molbu dostaviti svoju preporuku, uz podrobnije objašnjenje slu~aja, dakako i ovdjevode}i posebno ra~una je li pravedno riješeno pitanje djece.

4. Ispovjednik, koji je za slu~aj rastave doznao u samom sakramentu, neka razborito proci-jeni da li dati odrješenje, ili uskratiti. Bilo da ga podijeli ili uskrati, neka pou~i i obveè pokorni-ka da ode svom ùpniku i s njime riješi svoj slu~aj.

5. Gore spomenute odredbe u br. 2, 3 i 4 neka se primjenjuju na budu}e slu~ajeve rastave, tj.na one koje se dogode od 1. nedjelje Došaš}a 2008. g., ali neka se ove odredbe prethodno vjer-nicima pro~itaju i u više navrata dobro rastuma~e.

6. Za bivše slu~ajeve rastave neka ispovjednici i ùpnici razborito procijene koliko je strankanevina, kako je riješen problem djece, koliko godina takvo stanje ve} traje i je li stranka do sadaišla na sakrament Pomirenja i sv. Pri~esti. Ako je ona “in bona fide”, neka joj ni ùpnik ni ispov-jednik ne uznemiruje savjest i neka je i dalje prepuštaju sakramentima. Ako je slu~aj zamršen:nije jasno tko je i koliko kriv za rastavu, pogotovu ako nisu riješene poteško}e s djecom, ùpnik}e pou~iti stranku da napiše molbu Ordinariju s detaljnim prikazom, a sam }e u svom dopisuizre}i svoj stav te napisati što predlaè.

7. Ispovjednik u ovakvim zamršenim slu~ajevima neka ne uskrati odrješenje, ali uvjetuje

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

242 VRHBOSNA 4/2008

stranku da više ne ide na sakramente dok slu~aj ne riješi sa svojim ùpnikom.

8. Izdano rješenje Ordinarija (ili sudska presuda, ako bi on stvar povjerio Sudu - kan. 1692-1696), ùpnik ~uva u arhivu, ali fotokopiju neka dadne stranci. Time bi joj se omogu}io slobo-dan pristup sakramentima Pomirenja i Pri~esti, a glede drugih vjerni~kih prava (npr. kumovan-ja) stranka }e se ravnati po onome što piše u rješenju.

Odre|ujem svim ùpnicima i svim sve}enicima koji imaju ovlast ispovijedanja u našojNadbiskupiji da se drè spomenutih kanonskih propisa i ovih odredbi.



Dan @ivota

Nedjelja, 1. velja~e 2009.

Datum: 9. prosinca 2008 .Broj: 1469/2008

Po odluci Biskupa BKBiH, a na prijedlog Svetog Oca, svake godine na prvu nedjelju velja~eposebno razmišljamo i molimo za dar ìvota.

Za ovaj dan pro~elnik Vije}a za obitelj obi~no upu}uje poruku za razmišljanje. Predlaèmùpnicima ako stigne da je pro~itaju ili da je svojim rije~ima prenesu vjernicima. To neka budeodgajanje svijesti i savjesti da se istinski ìvot voli, prihva}a, njeguje i poštuje. U toj odgovornos-ti neka hrvatski katoli~ki vjernik putuje u budu}nost. Posebno je to va`no kada vidimo da jeìvot ugroèn po~evši od manipulacije sa za~etkom ìvota kao i onaj pri kraju smiraja ìvljenja.

Iskren pozdrav i svako dobro od Gospodina.Mr. Luka Tunji}generalni vikar


Duhovne vje`be za sve}enike

16. - 19. velja~e 2008.u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu


Ve} je ustaljena praksa da za vrijeme zimskih praznika bogoslova organiziramo duhovnevje`be za sve}enike u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu. Ove godine smo predvidjelipo~etak u ponedjeljak, 16. velja~e u 19:00 sati kada }emo imati zajedni~ku ve~eru i dogovor zapo~etak razmatranja. Duhovne vje`be završavaju u ~etvrtak, 21. velja~e s ru~kom.

Crkva odre|uje obvezu svakom sve}eniku odvojiti vrijeme za duhovne potrebe svakegodine. Nije dakle odredba svake tre}e godine, nego svake godine.

Voditelj duhovnih vje`bi ove godine je mr. vl~. Boè Radoš, duhovnik bogoslova u \akovu.

Potrebno je da svaki sve}enik najavi svoj dolazak u Bogosloviju telefonom, faxom ili pismomekonomu Bogoslovije vl~. Josipu Tadi}u (tel/fax: 033/201-001 ili preko porte 033/236-764).Razumljivo je da }e svaki sve}enik dati svoj doprinos za troškove ku}e.

Iskreno Vas pozdravljam i èlim svako dobro od Gospodina. Mr. Luka Tunji}generalni vikar


VRHBOSNA 4/2008 243

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Kvatre u 2009. godini


Kvatre su osobiti dani kada Crkva poziva vjernike na molitvu, djela pokore i ljubavi naodre|enu nakanu. U kvatrenu subotu slavi se misa koja }e odgovarati duhovnom usmjerenjukvatri, velike nakane Crkve (v. Red euh. procesije, kvatri i prosnih dana, str. 33-51).

Proljetne kvatre: u prvom tjednu Korizme (10.-17. velja~e) - OPROŠTENJE GRIJEHA.

Ljetne kvatre: u prvom tjednu po Duhovima (11.-18. svibnja): POSVE]ENJE LJUDSKOG RADA;

Jesenske kvatre: sredinom rujna (14.-21. rujna): SVE]ENI^KA ZVANJA;

Zimske kvatre: iza druge nedjelje Došaš}a (7.-14. prosinca): ZAHVALA I DJELOTVORNALJUBAV.

Neka nas prati milost obra}enja i rasta u vjeri, ljubavi i nadi kroz ove milosne dane.

U tom duhu iskren pozdrav u GospodinuMr. Luka Tunji}generalni vikar


Susret ùpnih ekonomskih vije}a

Sarajevo, subota - 14. oùjka 2009.


Ovim pozivam sve ~lanove ùpnih ekonomskih vije}a Vrhbosanske nadbiskupije na redovnigodišnji radni susret u subotu 14. oùjka 2009. godine s po~etkom u 10:00 sati. Susret }e zapo~etiu crkvi sv. }irila i Metoda (Bogoslovija). Tema ovogodišnjeg susreta je u duhu Pavlove godine.

U 11,30.s. }emo po}i u katedralu gdje }e biti prilika za Sv. ispovijed te }emo slaviti Svetu misu.Poslije Mise }e uslijediti zajedni~ko druènje u Bogosloviji.

@ele}i da u Crkvi vrhbosanskoj što više poraste suradnja i odgovornost i na ekonomskompodru~ju, s radoš}u Vas o~ekujemo te iskreno pozdravljamo i na sve zazivam obilje Bo`jegblagoslova.

Mr. Luka Tunji}generalni vikar


244 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Bogojavljenje

Dan Papinskih misijskih djela za sveto DjetinjstvoUtorak, 06. sije~nja 2009.


Tijekom godine sudjelujemo u dva navrata s redovnim prikupljanjima za Misije i misionare.U listopadu je prikupljanje prigodom Misijske nedjelje, a u sije~nju na svetkovinu Bogojavljenjaprikupljamo milostinju za Papinska djela svetog Djetinjstva. Tu milostinju treba ~im prijeprikupiti i dostaviti Ordinarijatu, kako bi je predali Misijskoj središnjici, a koja }e prikupljenasredstva proslijediti Kongregaciji. Htjeli bismo biti u~inkoviti da ne zateèmo s predavanjemmisijske milostinje, jer prigodom izvješ}a nije ugodno ako je naša rubrika prazna. Prigodomdolaska u Ordinarijat za dekanatske susrete je prekasno. Treba prije dostaviti.

Redovno se u Radosnoj vijesti, a i u Katoli~kom tjedniku objave poruke i prigodni tekstovi zataj dan, a imate materijale i od lanjske godine koji Vam mogu posluìti.

Iskreno Vas pozdravljamo i èlimo svako dobro od Gospodina.Mr. Luka Tunji}generalni vikar


Molitveni dan za mir u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Nedjelja, 25. sije~nja 2009.


Sve}eni~ko vije}e Vrhbosanske nadbiskupije je predloìlo i prihva}eno je da posebno molimoza mir u Bosni i Hercegovini. Odre|eno je da to bude posljednja nedjelja u sije~nju. U 2009.godini je to 25. sije~nja. Predlaèmo da se uo~i tog dana u subotu 24. sije~nja pozove na dobro-voljnu pokoru ili post za pravedni mir u BiH. U nedjelju s vjernicima zajedno molimo i razmišl-

jajmo o miru, a jedan od oblika toga razmišljanja moè biti nastavak ~itanja Papine porukeupu}ene za Dan mira na Novu godinu.

@ele}i mir svakom srcu i svim obiteljima, kao i svim narodima ìteljima ove zemlje Bosne iHercegovine. Iskren pozdrav u Gospodinu.



VRHBOSNA 4/2008 245

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Me|unarodni dan bolesnika i zdravstvenih djelatnika

Srijeda, 11. velja~e 2009.


Po èlji Svetog Oca na spomendan Gospe Lurdske, 11. velja~e, svake godine molimo za svezdravstvene djelatnike i sve one koji skrbe o bolesnicima, kao i za sve bolesnike. Ovim pozivamsve sve}enike i sve pastoralne djelatnike da za taj dan organiziraju u svim ùpama molitvenidan i animiranje javnosti za posebno vrednovanje svih onih koji skrbe za bolesnike. Tako|er,potrebno je u svima nama odgajati plemenite osje}aje skrbi za sve bolesnike kako bi u svakom~ovjeku prepoznali Isusa koji trpi. Tamo gdje postoje medicinski centri i bolnice, neka se orga-nizira animacija i pastoralni program obiljeàvanja ovog molitvenog dana.

U mnogim našim ùpama i obiteljima sve se više zanemaruje ona bitna utjeha vjere našihbolesnika. Ovaj je dan posebna prigoda odgajanja svijesti i savjesti kako bi svi odgovornije pos-tupali s našim bolesnicima omogu}uju}i im primanje sakramenta bolesni~kog pomazanja.

Srda~an pozdrav u Gospodinu!Mr. Luka Tunji}generalni vikar


Dekanski susreti u Nadbiskupijskom ordinarijatu


Svake godine u velja~i svi ùpnici sudjeluju na Dekanatskim susretima u Ordinarijatu. Tomprigodom izmijenimo potrebna pastoralna razmišljanja i programe za teku}u godinu. Donosimraspored susreta za 2009. godinu:

04. velja~e ( srijeda) Br~anski dekanat05. velja~e (~etvrtak) Bugojanski dekanat06. velja~e (petak) Ramski dekanat07. velja~e (subota) Kreševski dekanat09. velja~e (ponedjeljak) Travni~ki dekanat10. velja~e (utorak) @epa~ki dekanat

11. velja~e (srijeda) Derventski dekanat12. velja~e (~etvrtak) Usorski dekanat13. velja~e (petak) Tuzlanski dekanat14. velja~e (subota) Sutješki dekanat16. velja~e (ponedjeljak) Doborski dekanat20. velja~e (petak) Šama~ki dekanat 21. velja~e (subota) Sarajevski dekanat

Radni susret po~inje u 10:00 i traje do 12:30 sati nakon ~ega slijedi zajedni~ki objed. Prije iposlije radnoga dijela sve}enici }e imati priliku obaviti redovne poslove u uredima Ordinarijata.Budu}i da je 2009. godina proglašena Godinom sv. Pavla, trebalo bi je u tom duhu i proslaviti narazini ùpe, dekanata, nadbiskupije. Bit }e to prigoda razmijeniti pastoralna iskustva što je dosada napravljeno u Pavlovoj godini i što se planira uraditi.

Oni ùpnici koji trebaju preno}ište neka se najave ekonomu Nadbiskupije ili Bogoslovije.

@ele}i dobru suradnju i uspješan rad na susretu, iskren pozdrav u Gospodinu.



246 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Susret ùpnih pastoralnih vije}a

Sarajevo, subota - 21. oùjka 2009.


Ovim pozivam sve ~lanove ùpnih pastoralnih vije}a na godišnji susret koji }e se odràti 21.oùjka 2009. godine s po~etkom u 10:00 sati u crkvi sv. }irila i Metodija (Bogoslovija).Ovogodišnja tema je: Direktorij za pastoral sakramenata u ùpnoj zajednici. U 11:30 sati }emoslaviti Svetu misu u katedrali, a prije toga }e biti prigoda za svetu ispovijed. Nakon Mise uslijed-it }e zajedni~ko druènje u prostorijama Bogoslovije.

Radujem se zajedni~kom susretu i zahvaljujem na dosadašnjoj pastoralnoj zauzetosti uizgradnji Vas osobno i cijele ùpne zajednice.

Ovo vrijeme traì hrabre i odgovorne svjedoke vjere, stoga Vas poti~em na ustrajnost ipo`rtvovnost, te iskreno pozdravljam!



Nakon vrlo pozitivnih iskustava, posebno sa strane ministranata koji se okupljaju, rado sazi-vamo i slijede}e XII. Ministransko zborovanje koje }e se odràti u Sarajevu, u subotu 2. svibnja2009. godine. Ovogodišnje zborovanje }emo organizirati pod geslom: Ministrantska revnostu osobi sv. Pavla!

U Vrhbosni broj 1/2007, str. 47-48, su donesene sugestije za pripravu tih zborovanja. Ukolikobude novih sugestija, bit }e Vam dostavljene naknadno. Ovo je najava da se moète pripraviti ina vrijeme zabiljeìti u svoje kalendare.

Iskreno Vas pozdravljamo i èlimo Vam svako dobro!



VRHBOSNA 4/2008 247

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

XII. Ministrantsko zborovanje

Sarajevo, subota 2. svibnja 2009.


Prve subote u mjesecuMolitveni dan za duhovna zvanja


Ve} je praksa u našoj Nadbiskupiji da su prve subote u mjesecu predvi|ene moliti za duhov-na zvanja. Potrebno je razvijati svijest svih nas da su duhovna zvanja plod ustrajne i àrkemolitve. Na to treba poticati posebno u ùpama u kojima ve} godinama, pa i desetlje}ima nemaduhovnih zvanja.

Zato ovim molimo i poti~emo ùpnike i pastoralne djelatnike da se u svim ùpama i zajedni-cama organiziraju molitve na prvu subotu u mjesecu s posebnom nakanom za duhovna zvan-ja. U mnogim našim ùpama se ve} obavljaju pobo`nosti prvih subota u ~ast Bezgrješnom srcuMarijinu, pa je to prigoda animirati ih na molitvu za duhovna zvanja.

Kao i prijašnjih godina, u |akovu izdaju priru~nik za tu prigodu koji moè posluìti za ani-miranje molitve. Poti~ite sve obitelji da se taj dan u obiteljima po mogu}nosti zajedni~ki moli natu nakanu. Time }emo stvarati molitveno ozra~je i izvršavati Isusovu zapovijed: “Molite daklegospodara ètve da pošalje radnika u ètvu svoju!” (Mt 9, 38).

Neka ova molitva bude i zahvala Gospodinu za postoje}a duhovna zvanja i dosadašnja, kaoblagoslov Bo`ji ove mjesne Crkve.

Iskreno pozdravljam u Gospodinu!Mr. Luka Tunji}generalni vikar


Ve} je postala tradicija da sve}enici naše Nadbiskupije na Veliku srijedu slave sa svojimOrdinarijem sv. Misu posvete ulja u kojoj obnavljaju svoja sve}eni~ka obe}anja. Neki su, naàlost shvatili da je dovoljno da na tu Misu do|e dekan ili predstavnik dekanata, te preuzmeposve}eno ulje za dekanat.

Ova sv. Misa u kojoj obnavljamo svoja sve}eni~ka obe}anja na poseban na~in u~vrš}uje našezajedništvo i poti~e na solidarnost me|u sve}enicima. Trebalo bi nas tako|er vratiti na našepo~etke kada je svaki osobno izrekao Evo me Onome kome smo povjerovali. Stoga bi bilologi~no da svi sve}enici upravo na toj Misi zahvale na daru sve}eništva i poslanja uVrhbosanskoj nadbiskupiji.

Raduju}i se zajedni~kom slavljenju i susretu iskreno Vas pozdravljamo u Gospodinu!



248 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Obnova sve}eni~kih obe}anja i Posveta ulja

Velika srijeda, 08. travnja 2009.g. u 10:30 sati

Datum: 10.prosinca 2008.Broj: 1487/2008

Post i nemrs u 2009. godini

Dani posta i nemrsa u 2009. godini su: Pepelnica (~ista srijeda) - 25. velja~e, i Veliki petak, 10.travnja.

Post i nemrs na ta dva dana obvezuje sve one koji su punoljetni do zapo~ete šezdesete godine(usp. kan. 1249-1253 i KKC br. 1430, 1434-1439; 2043). Ujedno je nemrs propisan u sve petke ugodini, ali se izvan korizme mogu zamijeniti drugom pokorom. Nemrs obvezuje sve koji sunavršili ~etrnaest godina do kraja ìvota.

Uz ove crkvene propise, trajno ostaje potreba odgajanja u pokori i obra}enju. Zato èlim dau pastoralu i katehezi istinski bude prisutna formacija u duhu pokore.

Iskren pozdrav u Gospodinu!



Ustaljen je obi~aj da se za proljetnu dekanatsku koronu odredi tema koju }e se obra|ivati nasusretu sve}enika po dekanatima.

Budu}i da je ove godine izašao Direktorij za pastoral sakramenata u ùpnoj zajednici pred-vi|eno je da se obradi na koroni.

“Krist ìvi i sada djeluje u Crkvi i s njome na nov na~in, vlastit tomu novom vremenu. Ondjeluje po sakramentima. To predaja zajedni~ka Zapada i Istoka naziva “sakramentalnomekonomijom”, koja se sastoji u priop}avanju ili dijeljelnju plodova vazmenog otajstva Kristovau slavlju sakramentalne liturgije Crkve”. (KKC 1076).

Va`no je upoznati sadràj Direktorija i uvijek iznova premišljati svoj odnos prema sakramen-tima i liturgiji, te zajedni~ki i pojedina~no razmišljati o njegovoj primjeni u pastoralu.

Prednost ovog Direktorija je što na jednom mjestu govori o svakom sakramentu posebno, oprimjeni sakramenata u našim prilikama s obzirom na dosadašnju praksu, daju}i odre|enesmjernice za daljnji pastoralni rad.

Nadamo se da }e, uz pomo} Bo`ju, uloèni trud na izradi ovog Direktorija uroditi o~ekivan-im plodovima u ùpnoj zajednici.

U toj nadi Vas iskreno pozdravljamo u GospodinuMr. Luka Tunji}generalni vikar


VRHBOSNA 4/2008 249

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Proljetna dekanatska korona 2009. godine


Me|unarodni molitveni dan mira

~etvrtak, 1. sije~nja 2009.


Prvog dana Mladog ljeta 2009. Crkva slavi svetkovinu Bogomaj~instva BDM, a po odredbiSvetog Oca taj dan molimo s cijelom Crkvom za mir u svijetu. Cijela Nadbiskupija u svim zajed-nicama neka se pridruì ovoj molitvi na veliku nakanu mira. Za taj dan Sveti Otac redovnouputi svoju poruku, pa se nadamo da }e dospjeti do svih ùpa u prijevodu, te }ete prenijeti svi-jetu u bitnim porukama ili je pro~itati.

Mi, koji još duboko osje}amo posljedice rata te nosimo tolike rane na duši i tijelu, znamodobro što zna~i mir. Posebno smo u posljednje vrijeme uvidjeli kako je i ovaj mir, koji nijepravedan, na krhkim nogama. Potrebno je moliti i uspostavljati stabilan i trajan mir koji }epo~ivati na pravednosti i jednakopravnosti. Molimo zdušno za taj Bo`ji dar u našim dušama,obiteljima, našem hrvatskom narodu i u ovoj zemlji BiH, kao i u cijelom svijetu.

Neka nas prati zaštita i zagovor Kraljice mira da budemo iskreni molitelji i graditelji mira. U toj nadi Vas iskreno pozdravljamo u Gospodinu.



Isus je u svojoj Velikosve}eni~koj molitvi vapio “da svi budu jedno” (Iv 17, 21). Njegova molit-va postaje molitva Crkve koja kroz svu povijest doìvljava bolna iskustva ugroàvanja jedinst-va Kristovih u~enika. Zato kao vjernici moramo biti svjesni da jedinstvo Crkve valja izgra|ivati,~uvati i za to moliti. Kroz osam dana Crkva na poseban na~in moli za jedinstvo krš}ana od ned-jelje 18. do nedjelje 25. sije~nja 2008. I mi }emo se u našim ùpnim zajednicama uklju~iti u tuKristovu molitvu “da svi budu jedno”, te tako ostvarivati ìvu Crkvu. Tema za molitveni tjedanje: “I sastavi ih u jedno, da budu kao jedno u tvojoj ruci” (Ez 37,17).

@ive}i s drugim krš}anskim zajednicama u ovoj zemlji, neka nas molitva osposobi da, ~uvaju}isvoj identitet, budemo otvoreni za ekumenski dijalog i zajedni~ki vapaj za dar jedinstva.

Ova molitvena osmina završava na blagdan Obra}enja sv. Pavla apostola. Kako smo u godi-ni sv. Pavla, neka to posebno bude obiljeèno. Dok ispovijedamo vjeru u jednu, svetu,katoli~ku i apostolsku Crkvu, èlimo to svjedo~iti i za to moliti.

Srda~an pozdrav u Gospodinu!Mr. Luka Tunji}generalni vikar


250 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Molitvena osmina za jedinstvo kr{}ana

18. - 25. sije~nja 2009.


Dan posve}enog ìvota

Svije}nica - prikazanje Gospodinovo u hramuponedjeljak, 02. velja~e 2009.


Ve} je postalo uobi~ajeno da na svetkovinu Prikazanja Gospodinova slavimo Danposve}enog ìvota u našoj Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Tako|er je ve} ustaljen program slavljen-ja tog dana.

Ovim podsje}amo da }e se i ove godine taj dan obiljeìti u našim redovni~kim zajednicama,ali posebno slave}i svetu Misu u katedrali u 10:30 sati i ve} uhodanim popodnevnim pro-gramom.

@ele}i što bolju pripravu i doìvljaj proslave Dana posve}enog ìvota, iskreno pozdravljamou Gospodinu.



Na Sve}eni~kom vije}u Vrhbosanske nadbiskupije je odlu~eno uvesti jednu nedjeljusve}eni~ke solidarnosti. Prevelike su socijalne razlike me|u sve}enicima, zato èlimo pomo}ionim sve}enicima koji su u teèm materijalnom stanju.

Na Tre}u korizmenu nedjelju, 15. oùjka 2009. godine, skupljat }e se milostinja u svimùpama kao izraz naše solidarnosti sa ùpama koje imaju skromnije mogu}nosti.

@upe koje imaju svoju partnersku ùpu dostavljaju prikupljena sredstva direktno toj ùpi,ostale ùpe trebaju dostaviti milostinju Ekonomatu.

Izgra|uju}i osje}aj sve}eni~ke i vjerni~ke solidarnosti iskreno Vas pozdravljamo uGospodinu.



VRHBOSNA 4/2008 251

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Nedjelja solidarnosti

Nedjelja, 15. oùjka 2009.


VII. susret liturgijskih zborova Vrhbosanske nadbiskupije


U subotu, 25. travnja 2009. odràva se VII. susret liturgijskih zborova Vrhbosanske nad-biskupije. Pozivamo sve ùpnike, u ~ijim ùpama djeluju crkveni zborovi, da se odazovu naovaj susret. Susret }e zapo~eti Svetom misom u Katedrali Srca Isusova u 10:30 koju predvodiVinko kardinal Pulji}, nadbiskup vrhbosanski. Pod misom zborovi }e zajedni~ki pjevati sljede}epopijevke (note pu~ke mise, pratnja darovne popijevke i psalma nalazi se u glazbenom prilogu):

- Ulazna: Veliko je sad veselje (PGPN 920) - Misa: Misa prva (Albe Vidakovi}) - glazbeni prilog - Psalam: Narodi svi Ps 47 (S. Topi}) PGPN 877; pratnja - glazbeni prilog - Aleluja: PGPN 133 (A. Milanovi}) - Darovna: Izvore vode ìve (S. Topi}) PGPN 883; pratnja - glazbeni prilog - Pri~est: Kruše ìvota (PGPN 898) Klanjam ti se Isuse (PGPN 899) - Kraj: Kraljice neba (PGPN 561) Nakon Mise bit }e koncert na kojem }e nastupiti zborovi. Svi koji èle nastupati trebaju

uvje`bati repertoar za svetu Misu kao i dvije popijevke (skladbe) za koncert. Popijevke se moguuzeti iz nove liturgijske pjesmarice Pjevajte Gospodu pjesmu novu (PGPN). Mogu se uzeti idruge jednoglasne (gregorijanski koral), dvoglasne, troglasne ili ~etveroglasne popijevke, osimpopijevki ovih liturgijskih vremena: Došaš}e, Boì} i Korizma. Jedini instrument koji se moèkoristiti jesu orgulje, a pjevati se moè i bez pratnje odnosno a cappella. Ukoliko budu prijavl-jene 2 iste skladbe, prednost imaju oni koji su se prije prijavili. Nakon nastupa zborova bit }euprili~eno kratko druènje uz zakusku u Bogosloviji.

Potrebno je što prije (najkasnije do petka, 17. travnja 2009. godine) prijaviti, kako popijevke

koje }ete pjevati na koncertu, tako i broj pjeva~a vl~. Marku Stanuši}u na adresu: Josipa Stadlerabr. 5, 71000 Sarajevo, ili na broj telefona: 033/535-175; mobitel 061/222-499; e-mail:[email protected]. Ovaj susret je susret liturgijskih zborova (odraslih ~lanova zbora) imogu nastupiti samo oni zborovi koji nedjeljom i blagdanima pjevaju pod sv. Misom u svojimùpnim crkvama ili kapelama. Budu}i da je potrebno pripraviti odgovaraju}i program, zborovikoji nisu blagovremeno najavljeni ne}e mo}i nastupiti na koncertu. Za sve dodatne informacijemoète se obratiti vl~. Stanuši}u.

Srda~an pozdrav u GospodinuMr. Luka Tunji}generalni vikar


252 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Susret animatora liturgijskog pjevanja Vrhbosanske nadbiskupije


U subotu, 28. velja~e 2009. godine, u dvorani Pavla VI. u Vrhbosanskoj katoli~koj bogoslovi-ji, odràt }e se susret animatora liturgijskog pjevanja Vrhbosanske nadbiskupije s po~etkom u9,30 h. Program susreta:

- Predstavljanje pjesmarica koje su izdane na podru~ju BiH i za potrebe Crkve u BiH (Prof. Marko Stanuši})

- Predstavljanje tre}eg izdanja liturgijske pjesmarice “Pjevajte Gospodu pjesmu novu - Vlastitosti BiH” (Dr. fra Slavko Topi})

Pauza - Predstavljanje zbirki “Skladbe za orgulje” I i II (Dr. fra Slavko Topi}) - Rad s dje~jim zborom (g|ica Josipa Laco) Ru~ak

Za sve dodatne informacije moète se obratiti vl~. Stanuši}u.

Srda~an pozdrav u Gospodinu! Mr. Luka Tunji}generalni vikar


Stadlerovi dani u godini 2009.

8. sije~nja: ~etvrtak nakon Bogojavljenja îtanja: 1 Iv 4,7-10; Mk 6,34-44. Tema: “Na izvoru ljubavi” (Josip Stadler, koji je kao dje~ak ostao siro~e, te je zajedno sa svo-

jom bra}om i sestrama othranjen, odgajan i školovan ljubavlju drugih. ìvotna škola u kojoj jeu~io primati i darivati, te sve tuma~iti u znaku vjere.)

8. velja~e: Peta nedjelja kroz godinuîtanja: Job 7,1-4.6-7; 1 Kor 9,16-19; Mk 1,29-39.Tema: “Svima postadoh sve” (Josip Stadler, pastir koji se brine za svoj narod. Njegovo

sve}eni~ko djelovanje u Zagreba~koj nadbiskupiji.)

8. oùjka: Druga korizmena nedjeljaîtanja: Post 22,1-2. 9a.10-13.15-18; Rim 8,31b-34; Mk 9,2-10.Tema: “Ako je Bog za nas, tko }e protiv nas?” (Josip Stadler u susretu s Kristom, patnikom i

jedinim pravednikom. Nadbiskup, pastir bez krova nad glavom u Sarajevu, ali s vjerom u srcuda ga Bog vodi i da }e On preko nas izvesti djela koja su mu po volji.)

8. travnja: Velika srijedaîtanja: Iz 50,4-9a; Mt 26,14-25.Tema: “Gospodin mi dade jezik vješt” (Josip Stadler, mudri pastoralac i u~itelj duhovnosti.)

8. svibnja: Petak ~etvrtoga tjedna po Uskrsuîtanja: Dj 13,26-33; Iv 14,1-6.Tema: “Radost koju nam nitko ne moè oduzeti” (Josip Stadler, ~ovjek nade. Stadlerovo

beskrajno pouzdanje u Boga.)

8. lipnja: Ponedjeljak Desetoga tjedna kroz godinuîtanja: 2 Kor 1,1-7; Mt 5,1-12.Tema: “Srce Isusovo, izvore sve utjehe” (Bog nas tješi u svakoj našoj nevolji. Stadlerova

osjetljivost za suvremene probleme svijeta svoga vremena i njegova socijalna angaìranost.)

8. srpnja: Srijeda ~etrnaestoga tjedna kroz godinuîtanja: Post 41,55-57; 42,5-7a.17-24a; Mt,1-7.Tema: “Besplatno primiste, besplatno dajte” (Stadlerova spremnost prihva}ati kriève. Siromaštvo.)

8. kolovoza: Spomendan Sv. Dominikaîtanja: Pnz 6,4-13; Mt 17,14-20.Tema: “Ako imadnete vjere...” (Josip Stadler ~ovjek vjere.)

8. rujna: Blagdan Ro|enja Blaène Djevice Marijeîtanja: Mih 5,1-4a; Mt 1,18-23.Tema: “Imaj prema Bogu srce djetinje, prema bli`njemu srce materinje, a prema sebi srce

suda~ko” (Blaèna Djevica Marija u Stadlerovoj duhovnosti. Marija s punom vjerom prihva}aBo`ju volju, postaje majka Isusova i majka naša, a govori kako je neznatna Bo`ja slu`benica.)

8. listopada: êtvrtak Dvadeset sedmoga tjedna kroz godinuîtanja: Mal 3,13-20a; Lk 11,5-13Tema: “Vama koji se imena moga bojite ogranut }e sunce pravde” (Josip Stadler ~ovjek reda,

rada i discipline. Stadlerov osje}aj za pravednost.)

8. studenoga: Trideset druga nedjelja kroz godinuîtanja: 1 Kr 17,10-16; Heb 9,24-28; Mk 12,38-44. Tema: “Silan ga svijet slušao s uìtkom” (Izvori Stadlerove pobo`nosti. Njegova istinolju-

bivost i pravednost izviru iz ljubavi i teè prema ljubavi).

VRHBOSNA 4/2008 253

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

îtanja: 1 Iv 4,7-10; Ps 72,1-2.3-4b.7-8; Mk 6,34-44

1. ~itanje: 1 Iv 4,7-10îtanje Prve poslanice svetoga Ivana apostolaLjubljeni,ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga;i svaki koji ljubi,od Boga je ro|en i poznaje Boga.Tko ne ljubi, ne upozna Bogajer Bog je ljubav.U ovom se o~itova ljubav Bo`ja u nama:Bog Sina svoga jedinoro|enoga posla u svijetda ìvimo po njemu.U ovom je ljubav:ne da smo mi ljubili Boga,nego - on je ljubio nasi poslao Sina svogakao pomirnicu za grijehe naše.

Rije~ Gospodnja

Pripjevni psalam: 72,1-2.3-4b.7-8

U danima njegovim cvjetat }e pravdai mir velik dovijeka

Boè, sud svoj daj kraljui svoju pravdu sinu kraljevu.Nek' puku tvojem sudi pravedno,siromasima po pravici!

Nek' bregovi narodu urode mirom,a breùljci pravdom.Sudit }e pravo ubogim pu~anima,djeci siromaha donijet }e spasenje,

U danima njegovim cvjetat }e pravdai mir velik - sve dok bude mjeseca.I vladat }e od mora do morai od Rijeke do granica svijeta.

Aleluja: Rije~i tvoje, Gospodine, duh su i ìvotTi imaš rije~i ìvota vje~noga!

Evan|elje: Mk 6,34-44

îtanje svetog evan|elja po MarkuU ono vrijeme, kad Isus izi|e, vidje silan sv-

ijet i saàli mu se jer bijahu kao ovce bez pasti-ra pa ih stane pou~avati u mnogo~emu.

A u kasni ve} sat pristupe mu u~enici pa mureknu: “Pust je ovo kraj i ve} je kasno. Otpustiih da odu po okolnim zaseocima i selima i ku-pe sebi što za jelo.” No on im odgovori: “Poda-jte im vi jesti.” Kaù mu: “Da po|emo i kupimoza dvjesta denara kruha pa da im damo jesti?”

A on }e im: “Koliko kruhova imate? Idite ividite!” Pošto izvidješe, kaù: “Pet, i dvije ri-be.” I zapovjedi im da sve, u skupinama, posj-edaju po zelenoj travi. I pruìše se po sto i popedeset na svaku lijehu.

On uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda nanebo, izre~e blagoslov pa razlomi kruhove idavaše u~enicima da posluè ljude. Tako i dv-ije ribe razdijeli svima.

I jeli su svi i nasitili se. I od ulomaka naku-piše dvanaest punih košara, a i od riba. A jeloje pet tisu}a muškaraca.

Rije~ Gospodnja

Nagovor:Još se nalazimo u ozra~ju boì}ne radosti,

proslave o~itovanja ljubavi nebeskoga Oca pr-ema ~ovjeku, koji je radi nas i našega spasenjaposlao svoga Sina na svijet. Sluga Bo`ji JosipStadler veli da je Isus došao na svijet u obli~jumaloga djeteta, jer je èlio da ga ljudi ljube ane da ga se boje.

Za svetog je Ivana sigurna ~injenica da jeBog ljubav. Bog nam je tu ljubav pokazao dar-om svoga Sina. Ivan èli posebno naglasiti daje Isus dar Bo`ji ljudima: “ne da smo mi ljubiliBoga, nego - On je ljubio nas i poslao Sina sv-oga kao pomirnicu za grijehe naše” (1 Iv 4,10).

Za mnoge se vjera još prvotno odraàva uobvezama. Pa onda proizlazi da bismo moralinešto ~initi ili, bolje re~eno, ~initi sve što je mo-gu}e s nakanom da se Bogu svidimo. Takonam se vjera pojavljuje kao teret, a krš}anskiìvot kao neprestana unutarnja borba bez lje-pote i radosti. A, ipak, ljubav je nešto lijepo.

254 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Svima postadoh sve na izvoru ljubavi

êtvrtak nakon Bogojavljenja

Ona usre}uje i oboga}uje ìvot. ~ovjek koji jeljubljen ìvi radosnije i slobodnije. Kada otkri-je ljubav, onda mu je svijet pun svjetlosti i sja-ja. Kada ~ovjek otkrije da je ljubljen, onda je ion sposoban ljubiti. To je dar, a nikako njegovvlastiti doprinos. Mi jednostavno dopuštamoBogu da nas ljubi, a Bog nas svojom ljubavlju~ini sposobnima da i sami ljubimo. Tu je ondai radost mogu}a, a radost je uvijek krš}anskaoznaka.

Sluga je Bo`ji Josip Stadler još kao dijete os-jetio što zna~i biti zamilovan Bo`jom ljubavlju.U krajnjoj ìvotnoj situaciji, kada ~ovjek trebastasati i rasti okruèn pa`njom i ljubavlju vla-stite obitelji, on sa svojom bra}om i sestramaostaje siro~e. U godini dana umiru im roditelji,majka a zatim i otac, a uz njih jedan brat i je-dna sestra.

Slavonski Brod, mjesto gdje se 24. sije~nja1843. rodio nadbiskup Stadler, èli pokazati so-cijalnu osjetljivost, pa se u gradu licitacijom di-jeli Stadlerova siro~ad na bolje stoje}e bro|an-ske obitelji. To se doga|alo u velja~i za pokla-de, odmah iza smrti njegova oca |ure. Josip jetada imao 11 godina. U vrijeme licitacije on senalazio u ùpnoj crkvi, neki kaù zbog potica-ja kapelana koji je na vjeronauku djeci rekaoda se posebno u vrijeme poklada mole Boguda mu dadnu zadovoljštinu za grijehe ljudikoji su za pokladne dane raskalašeni i mnogogriješe. To bi mogao biti povod njegovu od-lasku u crkvu, ali isto se tako dje~ak Josip kaosiro~e vjerojatno osje}ao usamljenim, ispun-jen teškom tugom, pa se povukao u crkvu datamo na|e utjehu, jer kako se u narodu kaè:“Teško siro~etu, u dnu srca uvijek mu je tuga,u dnu oka uvijek mu je suza.” Kako god bilo,on na vrijeme nije došao, pa tako nije ni dos-pio onome tko je bio zainteresiran da ga primisebi na zanat. Prvotno mu je darovala dom ob-itelj Orši}. Stadler je cijeloga ìvota osje}ao za-hvalnost i ljubav prema ovoj obitelji, tako da jegospo|u Mariju Orši} poštivao kao svoju vla-stitu majku.

Josip Stadler u doba svoga djetinjstva ìvioje i rastao u vjeri i ljubavi Bo`joj, s osje}ajembezgrani~nog povjerenja u Boga, da ga On vo-di i štiti u svim, a posebno u ovim teškim ìvo-tnim prilikama. U to je bio duboko uvjeren. To

}e kasnije kao nadbiskup, pri~aju}i o svome ì-votu, potvrditi: “Izgubio sam u osam mjeseci ioca i majku, jednog brata i jednu sestru... Kodku}e ostadosmo sami, moj brat |uro, sestraViktorija i ja. Mogli smo postati pravi uli~ari iskitnice da se sam Bog nije pobrinuo za nas.”

Stadler je osjetio da je ova ljubav Bo`ja nadjelu u njegovu ìvotu, zato su najljepše stran-ice njegova ìvota ispisane njegovom ljubavljuprema Bogu i ~ovjeku. O tome nam i danaskao svjedoci “govore njegova brojna pisanadjela, njegove gra|evine: crkve, sjemeništa,sirotišta i samostani... o tome govore zapisi sv-jedoka njegova plodnoga duhovnog i apostol-skog ìvota, te, s generacije na generaciju, vje-rno prenošena usmena predaja njegovih ses-tara Sluàvki Maloga Isusa, tih ìvih svjedokanjegove velike ljubavi prema Bogu i siroma-šnoj bra}i. Iz svih ovih vjerodostojnih izvorasaznajemo da je ljubav poput ognja plamtjelau nadbiskupovu srcu i tijekom ìvota rasplam-sala se u trajnu gorljivost duše za slavu Bo`jui dobro ljudi” (s. Irena Olujevi}).

Molitva vjernika:

Bogu, koji nam je o~itovao svoju ljubav usvom Sinu Isusu Kristu, uputimo svoje molbe!

- Crkvi svojoj podari svjetla da i sama budesvjetlost svima koji te traè da te u njoj i na|u,molimo Te.

- Podari svoju snagu svim ljudima koji svo-jim zalaganjem pomaù siromasima i maleni-ma u ostvarivanju njihovih prava, molimo Te.

- Daj da dràvnici i upravitelji naroda imajusluha za nevolje ljudi, molimo Te.

- Daruj našem narodu mir, a onima koji nasvode mudrost da odgovorno izvršavaju slu`-bu koja im je povjerena, molimo Te.

- A nama daruj svoga svjetla da bismo naovoj zemlji mogli prepoznati ljepotu razli~itos-ti ìvota tvojih stvorenja, molimo Te.

Svemogu}i Boè, Ti pozivaš sve ljude da seokupe u kraljevstvu Tvoga Sina. U njemu namse o~itovala tvoja ljubav i milosr|e. Tebi nekaje slava i ~ast, hvala i dika, u sve vijeke vjeko-va. Amen.

VRHBOSNA 4/2008 255

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

îtanja: Job 7,1-4.6-7; Ps 147,1-2.3-4.5-6; 1Kor 9,16-19; Mk 1,29-39

1. ~itanje: Job 7,1-4.6-7îtanje Knjige o JobuJob progovori: Nije l' vojska ìvot ~ovjekov na zemlji i dani mu kao dani nadni~ara?Kao što umoran rob za hladom ùdi ikao nadni~ar koji pla}u ~eka,mjeseci me jada tako zapadošei no}i su mu~ne meni dosu|ene.Lijeù}i pomišljam: 'Kada li }u ustati?'A diù} se: 'Kad }u ve~er do~ekati!'I tako se kinjim sve dok se ne smrkne.Dani moji brè od ~unka pro|oše,promakoše hitro bez ikakve nade.Spomeni se: ìvot moj samo je lahor,i oko mi ne}e više vidjet sre}e!Rije~ Gospodnja

Pripjevni psalam: 147,1-6

Hvalite Gospodina:On lije~i one koji su srca skršena

Hvalite Gospodina jer je dobar,pjevajte Bogu našem jer je sladak;svake hvale on je dostojan!Gospodin gradi Jeruzalem,sabire raspršene Izraelce.

On lije~i one koji su srca skršenai povija rane njihove.On odre|uje broj zvijezda,svaku njezinim imenom naziva.

Velik je naš Gospodin i svesilan,nema mjere mudrosti njegovoj.Jahve pridiè ponizne,zlotvore do zemlje snizuje.

2. ~itanje: 1 Kor 9,16-19îtanje Prve poslanice svetoga Pavla apos-

tola Korin}animaBra}o! Što navješ}ujem evan|elje, nije mi

na hvalu, ta du`nost mi je. Doista, jao meniako evan|elja ne navješ}ujem. Jer ako to ~inimiz vlastite pobude, ide me pla}a; ako li ne iz vl-astite pobude - slu`ba je to koja mi je povjere-

na. Koja mi je dakle pla}a? Da propovijedaju}ipruàm evan|elje besplatno ne sluè}i se svo-jim pravom u evan|elju. Jer premda slobodanod sviju, sam sebe svima u~inih slugom da ihšto više steknem. Bijah nejakima nejak da ne-jake steknem. Svima bijah sve da pošto-potoneke spasim. A sve ~inim poradi evan|elja dabih i ja bio suzajedni~ar u njemu.

Rije~ Gospodnja

Aleluja: Ja sam svjetlost svijeta, govori Gospodin,Tko ide za mnom, imat }e svjetlost ìvota.


îtanje svetog evan|elja po MarkuU ono vrijeme: Pošto Isus izi|e iz sinagoge,

u|e s Jakovom i Ivanom u ku}u Šimunovu iAndrijinu. A punica Šimunova leàla u ognji-ci. I odmah mu kaù za nju. On pristupi, prih-vati je za ruku i podiè. I pusti je ognjica. I po-sluìvaše im.

Uve~er, kad sunce za|e, donošahu preda njsve bolesne i opsjednute. I sav je grad nagrn-uo k vratima. I on ozdravi bolesnike - a bijahumnogi i razne im bolesti - i zloduhe mnoge iz-agna. I ne dopusti zlodusima govoriti jer su gaznali.

Rano ujutro, još za mraka, ustane, izi|e ipovu~e se na samotno mjesto i ondje se mol-jaše. Potraìše ga Šimun i njegovi drugovi.Kad ga na|oše, rekoše mu: “Svi te traè.” Kaèim: “Hajdemo drugamo, u obli`nja mjesta, dai ondje propovijedam! Ta zato sam došao.” Ipro|e svom Galilejom: propovijedao je unjihovim sinagogama i zloduhe izgonio.

Rije~ Gospodnja

Nagovor:Pavlu nije bilo lako s Korin}anima. U toj je

zajednici postojala jedna grupa koja je kritiz-erski bila raspoloèna prema njegovu naviješ-tanju Radosne vijesti. Mislili su da raspolaùsa Svetim Duhom, pa su se nazivali “jakima”.Stavljali su se iznad svakoga reda i moralnogaporetka, te su time uznemiravali cijelu zajedn-icu. Dràli su da su u pravu ako se, bez ikakvadrugoga obzira, obaziru samo na svoju vlasti-tu savjest. Pavao je tim napuhanim Korin}ani-

256 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

8. velja~e: Peta nedjelja kroz godinu

ma morao re}i da se i sam zbog njih ponašaoonako kako je radio. Kao apostol imao je pravona uzdràvanje od zajednice, ali on ništa nijeprimao da im ne bi davao priliku da ga sumn-ji~e kako propovijeda evan|elje za pla}u. Od-rekao se ovoga prava da im olakša prihva}anjeBo`je Rije~i.

Zašto je to ~inio? Ne zato što je bio povu~enili što nije imao hrabrosti, nego zato da bi se us-redoto~io na ono bitno u krš}anstvu. On je os-je}ao kako je povezan s Kristom koji je samogasebe oplijenio da bi nama pomogao. Pavao jebio fasciniran ~injenicom da je Krist, naš Gos-podin i naš Bog, došao me|u nas da nam budesluga. Dakle, ni Bog me|u nama svojim bo`-anskim pravom ne o~ituje svoju uzvišenu sla-vu, nego svojim beskrajnim milosr|em. Pavaoje tako èlio nasljedovati Krista u svojoj sva-kidašnjoj praksi. Potvrdu svojih nastojanja os-je}ao je u blagoslovu radi djelovanja u slu`biIsusa Krista. Time je mogao postati “svima sve”,te na ovaj na~in mnoge pridobiti za Krista.

U kontekstu ovoga Pavlova iskustva rada skrš}anskom zajednicom u Korintu, moèmopromatrati djelovanje mladoga sve}enika Jos-ipa Stadlera u Zagrebu u vremenu od 1869. do1881. godine. |akova~ki }e ga biskup kasnije,kao nadbiskupa koji se zauzima za Crkvu i hr-vatski puk, procijeniti rije~ima: “Vi ste ~ovjekDuhom Svetim zadahnut. Sve što Vi potpišete,Duhom je Svetim posve}eno i na korist i spasnašega naroda upu}eno. Dakle, što god Vi è-lite i odlu~ujete, èlim i ja i odlu~ujem. I u Ri-mu ste Vi jedini u stanju sve tako udesiti i ispo-slovati, kako mi svi èlimo”. Tako mu piše u sv-ezi s borbom oko spašavanja hrvatskoga zavo-da sv. Jeronima u Rimu i njegova naziva.

Kad se Stadler kao mladi i perspektivni sve-}enik s dvostrukim doktoratom 1869. vratio uZagreb, nije znao što ga sve o~ekuje. Tu se su-sre}e sa svom grubom stvarnoš}u stanja u Za-greba~koj nadbiskupiji, po~evši od vrhovnihcrkvenih struktura, zatim situacije u Nadbisk-upiji i odnosa na Kaptolu, sve do stanja unutarredovni~koga klera.

Kada je prevladao prvotne šokove i iznena|-enja, on polako po~inje traìti i definirati svoj vl-astiti put. Zbog postoje}ih (ne)prilika u Nadb-iskupiji, ne miri se u prvim godinama svoga dj-elovanja s ulogom sve}enika i profesora, negotraì na~in kako }e oti}i u isusovce. Dru`bu Is-usovu smatra svojim pravim ìvotnim mjestom

i osobnim sve}eni~kim ostvarenjem. Tek nakondecidiranih negativnih odgovora isusova~koggenerala i isusova~kog provincijala, miri se s ti-me da ostane dijecezanski sve}enik, a nesu|eniisusovac. Kako sam nije mogao u}i u isusova~kired, on ostaje povezan s njima preko svojih bi-vših poglavara u Rimu, rektora p. Steinhubera iduhovnika p. Hubera. Oni su mu bili zadnji i vr-hovni autoritet u mnogim neodlu~nim situacij-ama i u ìvotnim prekretnicama.

Stadler u tadašnjim aktualnim raspravamao Papinoj nepogrješivosti svojim osobnim sta-vom svjedo~i svoju privrènost Rimu, pose-bice prema Papi, te pisanom rije~ju brani Pap-inu nepogrješivost koju su osporavali neki sv-e}enici Zagreba~ke nadbiskupije. Stadler ihnaziva “neteološkim sve}enicima”, a ti isti sve-}enici zbog njegove obrane Papine nepogrješi-vosti prozvaše njega jezuitom.

Stadler se kao mladi profesor posve koncen-trira na svoju profesuru, a uz to gleda i na po-trebe Bogoslovnog sjemeništa, fakulteta i pa-storalnog rada u Nadbiskupiji. Zabrinut je zaodgoj sve}eni~kih kandidata u Zagreba~kojbogosloviji, koji je po njegovu mišljenju imaodosta nedostataka, posebno kada se radi o du-hovno-vjerni~koj formaciji budu}ih sve}enika.Uznemiren je zbog postoje}e situacije u Za-greba~koj nadbiskupiji u kojoj je potrebno pr-ovesti odre|enu reformu me|u sve}enicima,poduzeti neke pastoralne reforme i u~initi vi-zitacije me|u redovnicima. Smeta mu što se uNadbiskupiji ponekad velika pa`nja poklanjasporednoj pastoralno-teološkoj problematici.

Takav Stadlerov stav nu`no je gledati i u ko-ntekstu njegova kasnijeg imenovanja za vrhb-osanskog nadbiskupa, gdje je isto tako nasto-jao “svima postati sve , kako bi mnoge prido-bio za Krista.

Molitva vjernika:

Gospodine Boè, mi smo tvoja svojina i tv-oji èlimo biti. Zato ti puni pouzdanja smije-mo upraviti svoje molitve:

- Za sve one koji se ovih dana raduju i slave.Blagoslovi ih i sa~uvaj ih u svojoj ljubavi, mo-limo Te.

- Za sve koji su pogo|eni àloš}u ili pat-njom. Daruj im utjehu i spasenje, molimo Te.

- Za one koje zbog grijeha progoni savjest i

VRHBOSNA 4/2008 257

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

ìve u stanju o~aja. Daruj im obra}enje i slobo-du, molimo Te.

- Za sve koji ìve kao izbjeglice ili strancidaleko od domovine. Štiti ih i vodi, molimo Te.

- Za one koji nose odgovornost za druge.Prosvijetli ih i vodi svojim stazama, molimo Te.

- Za sve one koje si pozvao da budu ribariljudi: Budi im jakost i posveti ih u istini, mo-limo Te.

- Za naše roditelje, djedove i bake i sve naše

pretke. Budi im pla}a za sve dobro što su zanas u~inili, molimo Te.

Dragi Boè, hvala Ti za Tvoju dobrotu. Usl-iši nam molitve kako bismo radosno navješ-}ivali Tvoja velika djela. Po Kristu Gospodinunašemu. Amen.

Priredio dr. Pavo Juriši}

258 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Ako je Bog za nas, tko }e protiv nas

8. oùjka: Druga korizmena nedjelja

îtanja: Post 22,1-2.9a.10.13.15-18; Ps 116,10i 15.16-19; Rim 8,31b-34; Mk 9,2-10

1. ~itanje: Post 22,1-2.9a.10.13.15-18îtanje Knjige PostankaU one dane: Bog stavi Abrahama na kušnju.

Zovnu ga: “Abrahame!” On odgovori: “Evome!” Bog nastavi: “Uzmi svoga sina, jedincasvoga Izaka koga ljubiš, i po|i u krajinu Morijupa ga ondje prinesi kao `rtvu paljenicu na br-du koje }u ti pokazati.”

Ondje Abraham podigne `rtvenik, naslaèdrva, sveè svog sina Izaka i poloì ga po drvi-ma na `rtvenik. Pruì sad Abraham ruku i uz-me no` da zakolje svog sina. Uto ga zovne sneba an|eo Gospodnji i povi~e: “Abrahame!Abrahame!” “Evo me!” - odgovori on. “Ne sp-uštaj ruku na dje~aka”, re~e, “niti mu što ~ini!Sad, evo, znam da se Boga bojiš, jer nisi uskra-tio ni svog sina, jedinca svoga.” Podiè Abrah-am o~i i pogleda, i gle - za njim ovan, rogovi-ma se zapleo u grmu. Tako Abraham ode, uz-me ovna i prinese ga za `rtvu paljenicu mjestosvoga sina.

An|eo Gospodnji zovne Abrahama s nebadrugi put i re~e: “Kunem se samim sobom, izj-avljuje Jahve: Kad si to u~inio i nisi mi uskratiosvog jedinca sina, svoj }u blagoslov na te izlitii u~initi tvoje potomstvo brojnim poput zvijez-da na nebu i pijeska na obali morskoj! A tvoji}e potomci osvajati vrata svojih neprijatelja.Budu}i da si poslušao moju zapovijed, svi }e senarodi zemlje blagoslivljati tvojim potom-stvom.”

Rije~ Gospodnja

Pripjevni psalam: 116,10.15.16-19

Hodit }u pred licem Gospodnjim u zemlji ivihJa vjerujem i kada kaèm:“Nesretan sam veoma.”Dragocjena je u o~ima Gospodnjimsmrt pobo`nika njegovih.

Gospodine, tvoj sam sluga,tvoj sluga, sin sluškinje tvoje:ti si razriješio okove moje.Tebi }u prinijeti `rtve zahvalne,zazvat }u ime Gospodnje.

Izvršit }u Gospodinu zavjete svojepred svim pukom njegovim,u predvorjima Doma Gospodnjeg,posred tebe, Jeruzaleme!

2. ~itanje: Rim 8,31b-34îtanje Poslanice svetoga Pavla apostola

RimljanimaAko je Bog za nas, tko }e protiv nas? Ta on

ni svojega Sina nije poštedio, nego ga je za svenas predao! Kako nam onda s njime ne}e svedarovati?

Tko }e optuìti izabranike Bo`je? Bog opra-vdava! Tko }e osuditi? Krist Isus umrije, štov-iše i uskrsnu, on je i zdesna Bogu - on se bašzauzima za nas!

Rije~ Gospodnja

Aleluja: Iz sjajnog oblaka za~u se O~ev glas:Ovo je Sin moj, Ljubljeni! Slušajte ga!


îtanje svetog evan|elja po MarkuU ono vrijeme: Uze Isus sa sobom Petra, Ja-

kova i Ivana i povede ih na goru visoku, u os-amu, same, i preobrazi se pred njima. I haljinemu postadoše sjajne, bijele veoma - nijedan ihbjelilac na zemlji ne bi mogao tako izbijeliti. Iukaza im se Ilija s Mojsijem te razgovarahu sIsusom.

A Petar prihvati i re~e Isusu: “U~itelju, dob-ro nam je ovdje biti! Na~inimo tri sjenice: tebijednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” Doista nijeznao što da kaè jer bijahu prestrašeni.

I pojavi se oblak i zasjeni ih, a iz oblaka seza~u glas: “Ovo je Sin moj, Ljubljeni! Slušajtega!” I odjednom, obazrevši se uokolo, nikogauza se ne vidješe doli Isusa sama.

Dok su silazili s gore, naloì im da nikomune pripovijedaju što su vidjeli dok Sin ~ovje~jiod mrtvih ne ustane. Oni odràše tu rije~, alise me|u sobom pitahu što zna~i to njegovo“od mrtvih ustati”

Rije~ Gospodnja

Nagovor:

Je li Bog uvijek za nas? Netko tko proìvlja-va àlost, tugu i teške ìvotne udarce, prigov-orit }e mu: “Nije pošteno! Nije fer!” Onaj tko~vrsto stoji nogama u ìvotu, pa i onda kadavjeruje, mu~it }e se ovakvim pitanjima.

Naravno da je Bog uvijek za nas! Pavaokaè da se On zauzima za nas. I onda kada lju-di u potpunoj slobodi jedni drugima ~ine uà-sne stvari! I onda kada nam priredi štošta naovome svijetu pa pomislim kako je mojamuka, moja patnja i moj kri` najteì. I ondakada ne shva}amo zašto je i sam Bog moraouroniti u patnju i smrt na ovoj zemlji kako bi usvijetu zapo~eo preokret. “On ni svojega Sinanije poštedio, nego ga je za sve nas predao.”On je to u~inio, iako je imao mnogo razloga dase okrene protiv nas. Ali On, koji je mogao op-tuìti ljudski rod koji mu je ve}inom okretaole|a, koji bi morao biti razo~aran nama krš}a-nima jer ga više iskorištavamo nego što ga štu-jemo, On je uvijek stupa na stranu onih koji bi

trebali biti optuèni. On je krvlju svoga SinaIsusa Krista potpisao da je za nas. Mogu nasprozivati i prstom prokazivati, govoriti nam ivikati: “Ta gdje je taj vaš Bog?” Mi }emo uvijekukazivati na kri` Isusa Krista i re}i: “On je tu,~vrsto prikovan za zemlju, raspet je grli i kr-vlju je pere!”

Zašto Bog to radi? Zato jer je On Bog. On jetakav. Imamo sre}u što imamo takvoga Boga.Njegova vjernost prema nama nije ni na ~emuzasnovana. Sluga Bo`ji nadbiskup Josip Stad-ler dobro je to shvatio. Ne samo da je Bog punljubavi, nego On je ljubav. Bog nas ne ljubi za-to što jesmo, nego mi jesmo zato što nas Onljubi. Sveti Augustin govori: “Ti si me Boè st-vorio, jer si me ljubio!”

Sluga Bo`ji Josip Stadler dolazi u Sarajevo usije~nju 1882. godine da preuzme upravu Na-dbiskupije na ~ije je ~elo bio postavljen. Lijepoje do~ekan, a nije pravo ni zapo~eo, a ve} je os-je}ao kako se bliè nevolje. Pet mjeseci nakondolaska u Sarajevo piše rektoru zavoda Germ-anikum u Rim slute}i što ga sve o~ekuje kaosarajevskog nadbiskupa:

“Put od Broda do Sarajeva bijaše kao triju-mf, bolje me se nije moglo do~ekati. Prvogadana moga ulaska u Bosnu u 7 sati ujutro do-|oh u Derventu. Tamo je ~ekala cijela školskamlade` s upaljenim svije}ama, jer je još bila ta-ma, zajedno sa sestrama milosrdnicama, zatimùpnikom i drugima. ùpnik je odrào jedangromoglasan i dug govor, a ja sam s najve}ompa`njom slušao uz cvokot zuba i drhte}i cije-lim tijelom od hladno}e; bijaše 100 ispod ni-štice. Gledao sam pri tom lijevo i desno, ali nena|oh ništa što bi mi moglo pomo}i protivhladno}e. To je, zapravo, bilo jedino mjesto nacijelom putu gdje se moglo doru~kovati, ali sudobri ljudi bili zaboravili da, tako|er, i biskupidoru~kuju. I tako sam se morao zadovoljiti spuncta meditationis koje sam mogao razbratiiz govora dobroga ùpnika.

Na putu za Sarajevo u kratkim smo razma-cima nailazili na velike skupine katolika kojisu kle~e}i i mole}i za blagoslov ~ekali na pro-laz svoga biskupa. Na jednom je mjestu ~ekaobanderij od stotinu jaha~a koji su me dva sataputem pratili. Jedan me je sli~an banderij ~e-kao i pred Sarajevom. Bio je to doista sjajan ul-azak u Sarajevo gdje su me svi bez razlike navjeru veoma lijepo primili. Tako|er su i kod st-ola prire|enog za više od stotinu osoba bile

VRHBOSNA 4/2008 259

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

zastupljene sve religije. Ru~ak je koštao višeod 1200 guldena, ali mi nije ào, jer je bilo ve-oma dobro.... Sada me ve} u novinama pro`d-iru, la`no optuùju. No, to me ne uznemiruje.

Imenovan sam, tako|er, i za provizornogupravitelja Banjolu~ke biskupije; dakle, ne}emi nedostajati posla. Neka mi samo Bog dad-ne milost da ispunim njegovu svetu volju....

Ljudi su ovdje veoma neuki, ali bi se od njihdalo nešto napraviti, jer imaju dobru volju,dobro srce i ìvahnu vjeru.”

“Ako je Bog za nas, tko }e protiv nas?” SlugaBo`ji Josip Stadler osje}a ve} teret koji }e gatištati i zbog kojega }e mnogu suzu proliti. No,on ne zastaje, nego kro~i naprijed, èli vršitiBo`ju volju. Makar morao prolaziti kroz mrklutamu, makar više ne nalazio puta, on je svjes-tan da ima netko tko nas vodi. Taj netko, IsusKrist, Sin Boga ìvoga, ve} prošao tim putom isam nam se predstavio kao Put, Istina i ìvot.“On se zauzima za nas.” On je srušio sve ogr-ade koje su nas dijelile od Boga, te nam ponu-dio duboko prijateljstvo s Bogom. To se prijat-eljstvo ve} nalazi u našoj nutrini kao jezgra ko-ja se mora razvijati. Do}i }e ve} vrijeme kada}e po~eti klijati, oklop }e se raskinuti, a mnoge}e suze biti obrisane kada budemo gledali Bo-ga licem u lice i uìvali u prijateljstvu s njim.

Molitva vjernika:

Gospodine Boè, darovao si nam ovo vrije-me Korizme kao vrijeme obra}enja i novihmogu}nosti. Uzdaju}i se u tvoju pomo} upra-vljamo ti svoje molitve:

- Za one koji u svijetu uìvaju ugled i imajumo} u svojim rukama. Pokaì im putove poni-znosti, molimo Te.

- Za stare i bolesne. Daj da im zasja svjetlotvoje slave, a u njihovim tegobama daruj imutjehu, molimo Te.

- Za mlade` u našoj ùpi. Pomozi im da uvijekiznova pronalaze put k tvome Sinu, molimo Te.

- Za nas ovdje sabrane. Daj da odva`no mo-èmo sagledati sve dubine svoga ìvota i da gaìvimo tvojom snagom, molimo Te.

- Za naše pokojne. Daj da im zasja uskrsnosvjetlo tvoga Sina, molimo Te.

Gospodine Boè i O~e naš, hvala ti za ljub-av koju nam uvijek iznova daruješ, po svomeSinu Isusu Kristu, našem Gospodinu, koji ìvii kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

Priredio: Dr. Pavo Juriši}

260 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

VRHBOSNA 4/2008 261

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Akciju za izgradnju crkve u Tanzaniji našisu biskupi povjerili Misijskoj središnjici Nacio-nalne uprave Papinskih misijskih djela BiH.

Prošle godine naši su biskupi, u dogovoru sMisijskom središnjicom u Sarajevu, pozvali nasolidarnost s Crkvom u Africi i preporu~ilinam akciju: “Izgradimo crkvu u Zambiji”. Na-šem zambijskom misionaru don Borisu Dabopomogli smo izgradnju crkve u misiji Lusu iz-nosom od 48.000,- USD. I ovom prigodom za-hvaljujemo svima onima koji su se uklju~ili uto humano i krš}ansko vrijedno djelo. Timesmo potvrdili da ne pomaè onaj koji ima no-vaca, nego onaj tko ima srce.

I ove godine naši biskupi, u suradnji s Misij-skom središnjicom u Sarajevu, ponovno pren-ose jedan vapaj iz Afrike i stavljaju nam na srcejednu novu akciju: “Izgradimo crkvu u Tanzan-iji”. Akciju zapo~injemo s ovogodišnjim misijs-kim mjesecom listopadom, a završavamo sljed-e}im ljetnim susretom hrvatskih misionara imisionarki po~etkom srpnja 2009. godine.

O kojoj se crkvi radi? Naime, dugogodišn-jem misionaru pokojnom don Bošku Obrado-vi}u biskup mons. Evaristo Marc Chengula, bi-skupija Mbeya u afri~koj zemlji Tanzaniji, pov-jerio je osnivanje nove ùpe Inyala. ùpa jeslu`beno osnovana 25. travnja 2004. i stavljenapod zaštitu sv. Bakite. Dolaskom na novoosno-vanu ùpu don Boško je zasukao rukave i za-po~eo s ledine. U svega nekoliko mjeseci izgra-dio je ku}u i po~eo pripravljati opeku za ùp-nu crkvu. No pretekla ga je bolest leukemijekoja je otkrivena po~etkom velja~e 2005. go-dine u Zagrebu. Nastupilo je lije~enje na KBCRebro. Naàlost, nakon višemjese~ne borbe sopakom boleš}u preminuo je u istoj bolnici 1.srpnja 2006. godine.

@upa je osnovana, ali crkva do danas nije iz-gra|ena. Nakon don Boška misiju je preuzeodoma}i sve}enik koji sa svojim vjernicima nemoè izgraditi crkvu. Nije potrebno naglaša-vati da je glavni razlog tomu materijalno stanjeu Africi gdje ljudi svakodnevno umiru od gladi

i od è|i ili nemogu}nosti da plate lijekove. Rodila se ideja da im u tomu pomognemo

prema svojim mogu}nostima. Time nam se dajeprigoda da i sami postanemo dionici poslanjaCrkve kojoj je Krist zapovjedio: “Po|ite dakle iu~inite mojim u~enicima sve narode krste}i ih uime Oca i Sina i Duha Svetoga i u~e}i ih ~uvatisve što sam vam zapovjedio” (Mt 18,19-20).

Ovim izraàvamo vjeru da }e se me|u namana}i ljudi dobra srca koji }e se solidarizirati sCrkvom u siromašnoj Africi kao i nadu da }emose zauzeti i pomo}i da naša bra}a i sestre kojiè|aju za Bogom dobiju dostojan prostor ukojemu }e slaviti Boga, zahvaljivati mu i molitiga za potrebe Crkve, svijeta kao i potrebe svojihdobro~initelja. Pozivamo sve katoli~ke pisane islušane medije u našoj Domovini i šire da budupotpora ovogodišnjoj akciji za Tanzaniju.

Unaprijed zahvaljujemo svim sve}enicima ipastoralnim djelatnicima koji }e se uklju~iti uanimiranje ove akcije “Izgradimo crkvu u Tan-zaniji” kao i svima onima koji }e otvoriti svojesrce i pomo}i vjernicima misije Inyala u bisku-piji Mbeya u Tanzaniji da dobiju svoj molitve-ni prostor. Trojedini Boè blagoslovi sve našedarovatelje i uzvrati im stostruko za svaki i na-jmanji dar.

Svoje priloge moète slati na sljede}i na~in:dobrotom pojedinca, preko naših ordinarijatau Sarajevu, Mostaru i Banja Luci, poštom i pr-eko banke. Naša adresa: Misijska središnjica,Kaptol 32, 71000 Sarajevo, tel/faks: 033/667-889; e-mail: [email protected], web: mis-sio.ba. Bankovni ra~un u KM: Uni Credit Bankd.d.; Ra~un primatelja: 383202200897320;Primatelj: Nacionalna uprava PMD BiH; Svrhadoznake: Izgradnja crkve u Tanzaniji. Deviznira~un: Uni Credit Bank d.d.; IBAN:BA393383204893626147; SWIFT CODE:UNCRBA22; No. 48-32-936261; Primatelj:Nacionalna uprava PMD BiH; Svrha doznake:Izgradnje crkve u Tanzaniji.

(missio.ba)

262 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Izgradimo crkvu u Tanzaniji

VRHBOSNA 4/2008 263

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Poštovani gosp. Gregorian!

Uzoriti gospodin Vinko kardinal Pulji}, na-dbiskup vrhbosanski Vam najljepše zahvaljujena dopisima koje ste mu poslali, a vezani su zaizvo|enje nastave vjeronauka i statusa vjerou-~itelja u Distriktu Br~ko. Kardinal je od po~-etka do konca listopada teku}e godine u Vatik-anu kao delegat Biskupske konferencije Bosnei Hercegovine na Biskupskoj sinodi. Ispri~av-am se što Vam ove zahvale, pozdrave i osvrteizri~em sa zakašnjenjem.

Drago nam je da je Distrikt Br~ko u mnogo-~emu, a posebno u ekonomskom smislu napr-edovao u odnosu na Federaciju Bosne i Herce-govine i Republiku Srpsku. Za o~ekivati je da }ese taj pozitivni razvoj odnositi prema vjeri i re-ligijama uop}e, pa sukladno tome i vjeronaukuu školama i statusu vjerou~itelja. Da ste svoj“nalog o zaštiti slobode vjeroispovijesti u svezi sodràvanjem nastave vjeronauka i radnim sta-tusom vjerou~itelja u javnim školama DistriktaBr~ko” shvatili ozbiljno vidi se po analizi kojuste u~inili i nabrojenoj zakonskoj regulativi kojatretira ovu materiju kod nas u Bosni i Herceg-ovini i u svijetu. Od Vas se o~ekuje da najboljaiskustva u svijetu zaìve i kod nas, svjesni našihrazli~itosti i optere}enosti odnosa proizišlih naposeban na~in iz posljednjeg rata. Na tom puturazvoja demokratskih procesa i pozitivnog od-nosa prema vjeri i religijama Vam stojimo naraspolaganju, kad ocijenite da su Vam potrebneodre|ene sugestije i informacije.

Dopustite mi da dadnem kratak osvrt naVaš Nalog i dopis od 10. rujna 2008. Sve sfereìvota u našoj zemlji treba pokušati riješiti nanajbolji mogu}i na~in, koriste}i uspjela iskust-va u svijetu, pa tako i pitanje vjeronauka u šk-olama i status vjerou~itelja. Teško je ~esto i na-ma koji smo ro|eni ovdje razumjeti mental-itet ovdašnjeg ~ovjeka s obzirom na prošlost, a

pogotovo komunisti~ko vrijeme u kojem smoìvjeli 50-ak godina, koje je ostavilo dubokogtraga na vjeru i vjerski ìvot, te demokratskeprocese koji tek što su po~eli, ulaze u rat kojije, opet s druge strane, izazvao i produbio od-re|ene probleme naših odnosa i ìvota uop}e.

U ovakvoj situaciji zaìvljavanje Deklaracijeo ljudskim pravima, Konvencije o pravima dj-eteta, Europske koncencije za zaštitu ljudskihprava i osnovnih sloboda, te druge zakonskeregulative koju je Bosna i Hercegovina ugl-avnom potpisala, za nas bi ovdje zna~ilo sigur-nost za jednakopravnost i kvalitetniju budu-}nost Bosne i Hercegovine. Iz kompletne našebosansko-hercegova~ke zbilje, te me|unarodn-ih i doma}ih zakona valja budno paziti da se izèlje za zaštitom i uokvirivanjem odre|enematerije i prakse ne napravi nova nepravda idiskriminacija. Ova tematika u koju ste Vi ušlije kod nas puno sloènija i osjetljivija nego dr-ugdje u svijetu, zato joj je potrebno pri}i s punotakta i senzibiliteta, te priprave u dogovoru skompetentnim osobama i institucijama.

U dopisu od 10. rujna teku}e godine spomi-njete da }ete odre|ene termine preina~iti uduhu naših jezika te u~initi odre|ene ispravkeu odnosu na prvotni Nalog, npr. da nastavnicivjeronauka mogu biti ~lanovi Nastavni~kogvije}a... Terminologija jest va`na da se izbjeg-nu odre|ena kriva tuma~enja, ali je va`nija su-ština, bit, svijest da vjeronauk kao predmet nesmije imati manju va`nost u školi u odnosu nadruge predmete, bez obzira što je fakultativni,jer kad ga roditelji izaberu on postaje obvezat-ni, a kao takav ima pravo na ovaj status, mjes-to u rasporedu, ocjenu za koju je najlogi~nijeda ulazi u prosjek ocjena, kao takav ne diskri-minira nikoga tko ne poha|a vjeronauk.

Uz sav pokušaj razumijevanja razloga kojeste naveli u Nalogu i drugom dopisu ne razu-mijemo zašto nastavnik vjeronauka koji je str-

264 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

OHROffice of High Representative

Musala bbBIH-76100 Br~ko

Dr. Raffi Gregorian,Prvi zamjenik Visokog predstavnika

Supervizor za Br~ko

Datum: 16.listopada 2008.Broj: 1224/08

u~an i sposoban ne bi mogao biti ravnatelj šk-ole ili zamjenik ravnatelja?

To~no je to da ravnatelj i zamjenik nisu ~lan-ovi nastavni~kog vije}a, jer oni svoje ~lansvo “za-mrzavaju” dok obavljaju slu`bu ravnatelja, ali jeto~no i to da ne mogu biti ravnatelji ako nemajunajmanje pet godina radnog iskustva kao nas-tavnici u školi, koji se kad završe mandat ponovovra}aju i predaju predmet za koji su osposobljenii postaju ~lanovi nastavni~kog vije}a.

U Vašem Nalogu stoji da }e se uvesti sekul-arni predmet kao izborna alternativa fakultati-vnoj nastavi vjeronauka te dajete ograni~enja“da se do tada nijedna ocjena iz vjeronaukane}e ra~unati u prosje~nu ocjenu u~enika i da}e fakultativna nastava vjeronauka isklju~ivobiti u ponudi samo kao prvi ili posljednji satškolskog dana”. U drugom dopisu od 10. rujnateku}e godine precizirate “da }e se taj predmetuvesti najkasnije do po~etka šk. god.2010/2011, ako ne i ranije”. Smatramo da bi sevra}anje izgubljenog povjerenja te zaìvljava-nja istinske jednakopravnosti u Distriktu Br~-ko i cijeloj Bosni i Hercegovini doga|alo kad bibilo više fleksibilnosti na svim razinama i kodsvih, i kad bi te fleksibilnosti bilo više u kreira-nju i realiziranju nastavnog plana i programa,na poseban na~in kod ravnatelja i nastavnika,te udjela u~enika i roditelja u tome.

Vaša je èlja bila, tako stoji u Nalogu, zaštitislobodu vjeroispovijesti u svezi s odràvanjem

nastave vjeronauka i radnim statusom vjerou~-itelja u javnim školama Distrikta Br~ko, što je sv-akako pohvalno i poèljno. Htjela se izbje}i di-skriminacija i nepravda prema manjini koja nepoha|a vjeronauk, a ovakvim odredbama i og-rani~enjima se pitamo sluè li zaštiti slobodevjerosipovijesti i jednakopravnom odnosu pre-ma vjeronauku u školi i statusu vjerou~itelja?

Prva to~ka Vašeg Naloga garantira vjerou~-iteljima svih vjeroispovijesti isti status, prava iobveze u javnim školama Distrikta Br~ko kao ibilo kojem drugom nastavniku u skladu sa za-konima Distrikta Br~ko. Iz Vaših odredaba i og-rani~enja se uistinu iš~itava manja vrijednostnastave vjeronauka i vjerou~itelja u školi u od-nosu na ostale predmete i uposlenike u školi.

Dok Vam zahvaljujemo za sve uspjehe kojeste postigli u Distriktu Br~ko i dok Vam zahva-ljujemo za pokušaj pravednog ure|enja nasta-ve vjeronauka i statusa vjerou~itelja u Distrik-tu Br~ko, molimo Vas da budete dosljedni pri-ncipu jednakopravnosti, koji isklju~uje svakudiskriminaciju i nepravdu, a vo|eni sviješ}u daje vjera snaga koja mijenja i humanizira svijet.

Uz zahvalu i dobre èlje srda~no Vas poz-dravljam

U ime Vrhbosanske nadbiskupije


VRHBOSNA 4/2008 265

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

P. t.BOSNA I HERCEGOVINAFederacija Bosne i HercegovineFederalno ministarstvo pravden./r. gosp. Feliks Vidovi}Valtera Peri}a 1571000 S A R A J E V O

Predmet: Odgovor na dopis br. 01-254/08. od 6. listopada 2008. u svezi s privremenimure|enjem dušobri`ni~kog zbrinjavanja pritvorenika i zatvorenika u kazneno-

popravnim ustanovama Federacije Bosne i Hercegovine

Datum: 17. 11. 2008.Broj: 1355/08

Cijenjeni gospodine Ministre!

Prije tri tjedna zaprimio sam Vaš dopis br. 01-254/08. od 6. listopada 2008. godine koji je Vašodgovor na dopis Vrhbosanske nadbiskupije u svezi s prijedlogom privremenog ure|enja dušo-

bri`ni~kog zbrinjavanja vjernika-katolika pritvorenika i zatvorenika u kazneno-popravnimustanovama Federacije Bosne i Hercegovine.

U svome odgovoru opširno ste iznijeli tuma~enja prava pritvorenika i zatvorenika na slobo-du vjeroispovijesti kao i ~lanka 15. Temeljnog ugovora izme|u Svete Stolice i dràve Bosne iHercegovine na ~ijem zaìvljavanju trebaju u narednom vremenu raditi povjerenstva SveteStolice i Bosne i Hercegovine. Nadam se kako smo svi svjesni zada}a pred kojima se spomenu-ta povjerenstva nalaze. Nadat je se kako taj put ne}e biti duga~ak. I zato predlaète “… da pitan-je dušobri`ništva katolika u kazneno-popravnim zavodima u Federaciji Bose i Hercegovinebude naknadno riješeno posebnim sporazumom izme|u Vrhbosanske nadbiskupije i VladeFederacije BiH, odnosno Federalnog ministarstva pravde kao mjerodavnog tijela za primjenuodredbi budu}eg sporazuma…”

Temeljem prijedloga Vrhbosanske nadbiskupije i Vašeg odgovora, imaju}i pred o~ima~injenicu stalnih poziva vjernika-katolika pritvorenika i zatvorenika i najodgovornijih osoba izkazneno-popravnih ustanova u Federaciji BiH, postavlja se pitanje što nam je ~initi? Spomenutidio naših vjernika ima pravo na duhovnu skrb i ne mogu u nedogled ~ekati na stvaranjepravnih pretpostavki. Prijedlog Vrhbosanske nadbiskupije o privremenom rješavanju dušo-bri`ni~kog zbrinjavanja pritvorenika i zatvorenika u Federaciji BiH pod vodstvom Uredakatoli~kog dušobri`ništva Ministarstva obrane BiH èlio je ostvariti minimum prava i obveza sobzirom na dušobri`ni~ku skrb. I zato smo s naše strane ovlastili ravnatelja Ureda katoli~kogdušobri`ništva Ministarstva obrane BiH mr. vl~. Tomu Kneèvi}a za kvalitetno domišljanjeprivremenog sporazuma izme|u Vrhbosanske nadbiskupije i Federalnog ministarstva pravde.Smijem se nadati kako }e privremeni sporazum biti ùrno donesen i potpisan kako bi i ovaj dionaših vjernika osjetio radost ve} sljede}eg blagdana Boì}a.

èle}i Vam svako dobro u ìvotu i radu iskreno Vas pozdravljam.

Vinko kardinal Pulji},nadbiskup vrhbosanski

----------------Dostavljeno:- Naslovu;- Ured katoli~kog dušobri`ništva MO BiH;- Pismohrana.

266 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Poštovani gospodine Na~elni~e,Na sjednici Ordinarijata Vrhbosanske nadbiskupije razmatran je Vaš dopis koji ste, u formi

“Informacije”, pod br. 01-1848-08 dne 24.10.2008. uputili Katoli~kom školskom centru “PetarBarbari}” u Travniku.

Na Vaše konstatacije u spomenutom dopisu mogu i moram odgovoriti da su bez pravnoga izakonskoga osnova. Naime, za~u|uje da je Op}insko vije}e Travnik moglo donijeti zaklju~akrješenje o dodjeli zemljišta Vrhbosanske nadbiskupije Mješovitoj srednjoj školi “Travnik” iMješovitoj srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi Travnik bez obavještenja ove Nadbiskupije.Sukladno odluci Visokoga predstavnika o zabrani raspolaganja nacionaliziranom imovinom,odluka Op}inskoga vije}a je nezakonita.

Vaše pozivanje na Ugovor izme|u Federacije BiH i Vrhbosanske nadbiskupije je, naàlost,tako|er bez temelja. Naime, taj Ugovor je samim njegovim neizvršavanjem (to~. 3e i 3f) ibezobzirnim odnosom jednoga od potpisnika, unato~ višekratnoga urgiranja s naše strane,izgubio svoju obvezuju}u snagu. Biskup Sudar, potpisnik Ugovora u ime Nadbiskupije, je 10.lipnja 2007. obavijestio sve, u ovom predmetu, nadle`ne doma}e i me|unarodne ustanove,me|u kojima i Vas.

K tome u Ugovoru, za koji su nam i Vlada SBK i Op}ina Travnik sve od njegova potpisivan-ja tvrdili da za njegovo izvršenje nisu nadle`ni, izri~ito stoji da }e se “navedene radnje i obvezeizvršiti paralelno, tj. odluka o ustupanju i dodijeli zemljišta za gradnju nove zgrade je vezana zaizvršenje obveza iz to~. 3a-3e. Stoga je i Odluka Op}inskoga vije}a izišla iz okvira Ugovora pastoga i prema njemu za nas nevaè}a.

Stoga Vas, još jedanput, obavještavamo da Vrhbosanska nadbiskupija nije dala i ne daje svojpristanak za bilo kakvu gradnju na njezinom vlasništvu u Travniku. Dosljedno gore re~enome,u slu~aju Travni~ke gimnazije i imovine Vrhbosanske nadbiskupije drìmo vaè}om Odlukudoma za ljudska prava koja, iako kona~na i obvezuju}a zorno pokazuje stanje ravnopravnostiCrkava i vjerskih zajednica i poloàja Katoli~ke crkve u Travniku i Srednjobosanskome kantonu.

Uz pozdrav,


--------------------------------------------------Dostavlja se: Gospo|i Borjani Krišto, predsjednici Federacije BiH; Gosp. Nedàdu Brankovi}u, premijeru Federacije BiH;Gosp. Salki Selmanu, premijeru Srednjobosankoga kantona;Gosp. Miroslavu Laj~ak-u, visokome predstavniku u BiH;Gosp. Gary D. Robbins-u, šefu Misije OSCE-a u BiH.

VRHBOSNA 4/2008 267

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Gosp. Tahir LendoNa~elnik op}ine TravnikKonatur bb72270 TRAVNIK

Predmet: Odgovor na “Informaciju”Pod br.: 01-1848/08 od 24.10.2008.


04. listopadUzoriti je Kardinal otputovao u Rim na zas-

jedanje biskupske sinode.05. listopadU bazilici sv. Pavla izvan zidina u 10:00 sati sl-

avljena je Sveta misa kojom je otvorena Sinoda.06. listopadU 09:00 Sinoda je zapo~ela s radom.08. listopadU 21:00 uzoriti je Kardinal sudjelovao u ko-

ntinuiranom ~itanju Biblije na talijanskoj tele-viziji RAI UNO.

10. listopadaPre~. Luka Tunji}, pre~. Marko Zubak i vl~.

Josip Kneèvi}, tajnik do~ekali su uzoritog Ka-rdinala na zra~noj luci “Pleso” u Zagrebu i po-tom ga otpratili u svetište u Mariju Bistricu.

11. listopadU Mariji Bistrici, uzoriti je Kardinal predvo-

dio Svetu misu, uz koncelebraciju banjalu~kogbiskupa mons. Franje Komarice i apostolskognuncija u RH mons. Marija Roberta Cassarija ivelikog broja sve}enika, za hodo~asnikeVrhbosanske i Banjalu~ke (Nad)biskupije.Uzoriti je kardinal prekinuo zasjedanje bisku-pske sinode u Rimu kako bi nazo~io ovom do-ga|aju. Nakon svete mise zaputio se u èp~egdje je stigao u ve~ernjim satima.

12. listopadUzoriti je Kardinal u èp~u slavio svetu mi-

su povodom 550 godina spomena imena @ep-~a. Nakon toga u pratnji pre~. Luke Tunji}a,pre~. Marka Zubka i vl~. Josipa Kneèvi}a,tajnika, zaputio se za Sarajevo na me|unarod-ni aerodrom “Butmir” kako bi se vratio u Rimi nastavio zasjedanje biskupske sinode.

13. listopadNakon povratka iz Sarajeva, uzoriti je

Kardinal nastavio sa sudjelovanjem na Sinodi.14. listopadUzoriti je Kardinal u Rimu u 10:30 nazo~io

otvaranju spisa o sluzi Bo`jem nadbiskupuJosipu Stadleru.

17. listopadVeleposlanik Republike Hrvatske je u 13:00

sati organizirao prijem svih biskupa hrvatskoggovornog podru~ja.

19. listopadUzoriti je Kardinal predvodio svetu misu u

crkvi sv. Jeronima povodom desete obljetnice pr-oglašenja blaènim kardinala Alojzija Stepinca.

20. listopadUzoriti je Kardinal bio u pohodu crkvi sv.

Klare, a u poslijepodnevnim satima imao je ra-zgovor za francuske novine “Paris matsh”.

25. listopadUzoriti je Kardinal slavio svetu misu u crkvi

Ara Coeli u kojoj po~ivaju zemni ostaci posljednjebosanske kraljice Katarine Kotromani} Kosa~a.

26. listopadU 09:30 sati sudjelovao je na Svetoj misi u

bazilici sv. Petra koju je predvodio Sveti otac.Ovom svetom misom zaklju~eno je zasjedanjeSinode.

27. listopadPo završetku sinode u Rimu uzoriti Kardin-

al je bio u posjeti obitelji gospodina Adelija Be-rgamshi, koji je veliki dobrotvor naše Nadbis-kupije. Uzoriti Kardinal se u ve~ernjim satimavratio u Sarajevo.

28. listopad U 10:00 sati uzoriti je Kardinal u svom ure-

du na razgovor primio mons. Ivu Tomaševi}a,tajnika BKBiH. U 15:30 je primio gospodinaDarija Vu~i}a, a u 16:30 Dr. Zdenka Spaji}a,dekana Vrhbosanske katoli~ke teologije.

29. listopadU 09:00 uzoriti je Kardinal u pratnji tajnika

vl~. Josipa obišao novu rezidenciju nadbisku-pa vrhbosanskog ~iju obnovu vodi vl~. FabijanStanuši}. Vl~. Fabijan je ukratko upoznao uzo-ritog kardinala o radovima koji slijede i na re-zidenciji i na sve}eni~kom domu. U 10:00 uzo-riti je Kardinal primio gospodina Vlatka Men-iksa, direktora hrvatskog radija Mostar, u 11:00primio je akademika gospodina Dubravka Jel-i~i}a. U poslijepodnevnim satima, u 15:00 pri-mio je mons. Ivu Tomaševi}a, a u 16:00 vl~. Ro-berta Ruì}a. U 17:00 je primio gospo|icu Zo-ricu Sekuli}. U 19:00 uzoriti Kardinal zaputio

268 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Kronika uzoritog kardinala Vinka Pulji}a, nadbiskupa vrhbosanskog

(od 4. listopada do 30. studenog 2008.)

se u pratnji tajnika vl~. Josipa na prijem u hot-el “Radon Plaza” gdje je odràna Konferencijao kasetnim bombama koju je organiziraloMRV i veleposlanstvo republike Norveške.

30. listopadUzoriti je Kardinal u 08:30 primio na raz-

govor mr. Tomu Kneèvi}a, ravnatelja katoli~-kog dušobri`ništva i nacionalnog upraviteljaPMD u BiH. U 09:00 primio je mons. Ivu Tom-aševi}a, a u 09:30 vl~. Fabijana Stanuši}a. U15:00 uzoriti je Kardinal predsjedao VI. sjedni-ci Vrhbosanskog Ordinarijata. Sjednici su naz-o~ili: mons. Mato Zovki}, pre~. Luka Tunji},pre~. Pero Pranji}, pre~. Anto Meštrovi}, pre~.Marko Zubak, pre~. Luka Kesedì} i vl~. JosipKneèvi} kao zapisni~ar. U 18:00 uzoriti je Ka-rdinal u svome uredu primio fra Mirona Sik-iri}a i fra Filipa Karadù.

31. listopadU 09:00 uzoriti je Kardinal na razgovor pri-

mio mons. Marka Josipovi}a. U 10:00 odràn jesastanak glede postavljanja kipa sluge Bo`jegIvana Pavla II. Sastanku je predsjedao uzoritiKardinal, a nazo~ili su još vl~. prof. FranjoTopi}, predsjednik HKD “Napredak”, mons.Marko Josipovi}, prof. Hamidovi} i gospodinVanja Gavran, tajnik HKD “Napretka”. U 14:30primio je gospodina Vjekoslava Marovi}a.

01. studeniNa svetkovinu Svih svetih, uzoriti je Kardi-

nal u 10:00 slavio Svetu misu u ùpi Stup. Uposlijepodnevnim satima, u 15:00 slavio je sv-etu misu na groblju “sveti Josip”. U 20:00 uzo-riti je Kardinal nazo~io proslavi i koncertu po-vodom obiljeàvanja manifestacije “Dani Silvi-ja Strahimira Kranj~evi}a” koja je odràna uKazalištu.

02. studeniNa spomen svih pokojnika, Dušni dan, uzoriti

je Kardinal slavio Svetu misu na groblju “Bare”.03. studeniU 08:30 uzoriti je Kardinal primio na razgo-

vor mons. Franju Komaricu, biskupa banjalu~-kog. Nakon toga u 10:00 zapo~elo je zasjedan-je Biskupske konferencije Bosne i Hercegovi-ne. Na BKBiH su nazo~ili: uzoriti gospodin Vi-nko kardinal Pulji}, nadbiskup vrhbosanski,zatim mons. Stanislav Ho~evar, nadbiskup be-ogradski, mons. Franjo Komarica, biskup banj-alu~ki, mons. Ratko Peri}, biskp mostarsko-du-vanjski i administrator trebinjsko-mrkanjski,mons. Pero Sudar, pomo}ni vrhbosanski bisk-

up, te mons. Ivo Tomaševi}, generalni tajnikBKBiH. U 18:00 uzoriti je kardinal peredvodioSvetu misu u katedrali za sve pokojne nadbis-kupe, biskupe, sve}enike, redovnike i redovn-ice. Na misi su koncelebrirali svi biskupi kojisu došli na zasjedanje BKBiH, mons. Allesan-dro d'Errico, apostolski nuncij u BiH i velikibroj sve}enika, a propovijedao je mostarskibiskup dr. Ratko Peri}.

04. studeniUzoriti je Kardinal slavio svetu misu u bog-

oslovskoj kapelici uz koncelebraciju mons.Allesandra d'Errica, koji je u propovijedi upu-tio svoju rije~ bogoslovima, mons. StanislavaHo~evara, mons. Franje Komarice, mons. Rat-ka Peri}a, mons. Pere Sudara, odgojitelja, pro-fesora i ostalih sve}enika. Nakon svete misekardinal, nadbiksupi i biskupi su se zajedno sl-ikali sa bogoslovskom i odgojiteljskom zajed-nicom u dvorani Pavla VI., a potom su zajed-no otišli na doru~ak. U 09:30 zapo~eo je drugidan zasjedanja.

05. studeniU 09:30 zapo~eo je i tre}i dan zasjedanja

BKBiH. Zasjedanje je završeno u 11:30, a nak-on toga slijedila je konferencija za novinstvo.U 16:00 u nastupni posjet uzoritom Kardinaludošao je novoimenovani veleposlanik Suvere-nog reda malteških vitezova u Bosni i Herceg-ovini prof. dr. Christof Maria Fritzen. KardinalPulji} i veleposlanik Fritzen su razgovarali o si-tuaciji u kojoj se nalazi Katoli~ka Crkva u Bos-ni i Hercegovini i na~inu na koji bi Suverenired malteških vitezova mogao pomo}i ljudimaBosne i Hercegovine kojima je ta pomo} nu`-na, a u skladu sa misijom Suverenog reda mal-teških vitezova.

06. studeniUzoriti je Kardinal u 09:00 primio mons.

Marka Josipovi}a, a nakon njega i pre~. LukuTunji}a. U 10:00 primio je vl~. Matu Miki~i}a, u10:30 gospodina Jadranka ìvkovi}a iz ùpeTolisa, a u 11:00 vl~. Peru Brajku. U 14:30 prim-io je vl~. prof. Šimu Marši}a.

07. studeniU 09:00 uzoriti je Kardinal primio na razgo-

vor prof. Marka Stanuši}a, a u 09:30 vl~. Mari-jana Kopi}a. U 10:30 primio je vl~. Iliju Orki}a,ùpnika iz Srednje Slatine. U 11:00 primio jegospo|icu ànu Vukosavljevi} sa RTRS-a, tedao intervju za emisiju “Duhovni mostovi”. U12:00 primio je dekana na VKT, dr. Zdenka

VRHBOSNA 4/2008 269

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Spaji}a. U 14:30 uzoriti je Kardinal primio narazgovor mons. Petra Juki}a, pro~elnika Kate-hetskog ureda, a u 15:30 vl~. prof. Franju Topi-}a, predsjednika HKD “Napredak”. U 17:00uzoriti je Kardinal u pratnji tajnika krenuo uTravnik gdje je sutradan odràn susret Kardi-nala, odgojitelja i roditelja sjemeništaraca.

08. studeniUzoriti je Kardinal boravio u travni~kom sj-

emeništu gdje je odràn susret s odgojiteljimai roditeljima sjemeništaraca. Nakon susreta sli-jedila je Sveta misa koju je predvodio uzoritiKardinal uz koncelebraciju rektora i ostalihodgojitelja, mjesnog ùpnika mons. Mate Ja-nji}a te kardinalova tajnika. Nakon Svetemise, u poslijepodnevnim satima uzoriti je ka-rdinal razgledao novoobnovljeni ùpni ured uTravniku, te krenuo za Dubrovnik.

09. studeniUzoriti je Kardinal, zajedno s mons. @eli-

mirom Pulji}em, biskupom dubrova~kimkrenuo u 10:00 za Kotor na proslavu 500 godi-na od smrti blaènog Gracija iz Mula kodKotora. Oko podneva u Kotoru nas je do~ekaobiskup kotorski mons. Ilija Janji} sa apostol-skim egzarhom |urom Dùdùrom za kato-like Isto~nog obreda. Svetu misu Uzoriti je kar-dinal predvodio uz koncelebraciju mons. Janj-i}a, biskupa kotorskog, mons. Ho~evara, nad-biskupa beogradskog, mons. Pulji}a, biskupadubrova~kog, mons. Peri}a, biskupa mostars-ko-duvanjskog i trebinjsko-mrkanskog admi-nistratora, i biskupom Barskim mons. ZefomGashijem, te velikim brojem sve}enika. Nakonve~ere uzoriti Kardinal i mons. èlimir vratilisu se u Dubrovnik.

10. studeniU 10:00 uzoriti Kardinal vratio se u Saraje-

vo. U 11:00 u pratnji mons. Mate Zovki}a poš-ao je na zasjedanje sjednice MRV-a. U 15:00odràn je sastanak s odborom za postavljanjekipa sluzi Bo`jem papi Ivanu Pavlu II. u Sara-jevu. U 17:00 primio je na razgovor mons.Matu Zovki}a.

11. studeniU 08:30 uzoriti je Kardinal primio na razgo-

vor pre~. Luku Tunji}a, u 09:00 vl~. Fabijana St-anuši}a, a potom mons. Bosiljka Raji}a. U10:00 uzoriti je Kardinal primio novog velepo-slanika Republike Njema~ke u Bosni i Herceg-ovini gospodina Joachima Schmidta. U 13:30uzoriti je Kardinal, zajedno s ~lanom Skupšti-

ne g. Jakobom Fincijem i sarajevskim mufti-jom Huseinom ef. Smaji}em kao delegatomreisu-l-uleme Islamske zajednice dr. MustafeCeri}a u prostorijama MRV primio parlamen-tarnu delegaciju Hašemitske Kraljevine Jorda-na, predvo|enu predsjednikom ParlamentaAbdulom Hadi Majyly-em. U 15:00 odràn jesastanak konzultora.

12. studeniU 09:00 zapo~elo je zasjedanje sjednice sve-

}eni~kog vije}a kojoj je predsjedao uzoriti kar-dinal Vinko Pulji}. U 17:00 uzoriti je Kardinalprimio gospodina Miroslava Markovi}a.

13. studeniU 09:00 uzoriti je Kardinal primio gospodi-

na Adelija Bergamashija iz Italije, u 10:00 pri-mio je vl~. Vlatka Rosi}a, ravnatelja KŠC-a uTuzli. U 11:00 primio je s. Kristijanu, a potomfra Dragu Perkovi}a. U 18:30 primio je pre~. Zl-atka Ivki}a, ùpnika ùpe @ep~e.

14. studeniU 08:30 uzoriti je Kardinal primio vl~. Miro-

slava ]avara, direktora MCVN, u 09:00 primioje vl~. Tadiju i vl~. Iliju Ivoša. U 09:30 primio jevl~. Josipa Šimunovi}a, ùpnika ùpe Haljini-}i, a u 10:30 dr. Zdenka Spaji}a, dekana naVKT. U poslijepodnevnim satima uzoriti Kard-inal zaputio se u Zagreb. U Zagrebu nas je ug-ostio nuncij mons. Mario Roberto Cassari.

15. studeniUzoriti Kardinal zaputio se u Italiju, u Bell-

uno, gdje je posjetio pastoralni centar papa Iv-an Pavao I., u mjestu Santa Giustina u talijans-koj provinciji Belluno. U pastoralnom centrudo~ekao nas je doma}in i direktor centra donGiogio Lise i njegov pastoralni suradnik gosp-odin Michelangelo de Doná, laik. Tom pri-likom uzoriti je Kardinal odrào predavanjena temu “Pitanje mira, dijaloga i suìvota uBosni i Hercegovini”, stavivši poseban naglas-ak na ìvot i djelovanje katoli~ke Crkve u Bo-sni i Hercegovini. Na po~etku predavanja vo-ditelj skupa, gospodin Michelangelo pozdrav-io je uzoritog kardinala Vinka Pulji}a, te cjelo-kupnom slušateljstvu predstavio kratki opisnjegova ìvotnog puta od ro|enja do imenov-anja kardinalom. Nakon toga uzoritog Kardin-ala i sve nazo~ne pozdravio je, u ime mjesnogbiskupa koji je za tu zgodu bio izvan biskupi-je, generalni vikar biskupije Belluno-Feltredon Luigi del Favero. Zatim je uzoriti kardinalotpo~eo svoje predavanje kratko upoznavši

270 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

slušateljstvo s poviješ}u Bosne i Hercegovine.Nakon završenog predavanja slušatelji su po-stavljali razli~ita pitanja vezana uz dolazak pa-pe Ivana Pavla II. u Sarajevo, zatim o ustro-jstvu katoli~kih škola u Bosni i Hercegovini, ofenomenu Me|ugorja, te pitanja o politi~kojsituaciji koja se ti~u ustrojstvu Bosne i Herce-govine kroz dva entiteta.

16. studeniSutradan je uzoriti Kardinal predvodio sv-

eto misno slavlje u crkvi Uznesenja BlaèneDjevice Marije i svetog Feliksa mu~enika u Tri-chiani. Nakon Svete mise slijedilo je druènjes vjernicima kroz osobne razgovore i upozna-vanja u ùpskoj dvorani, a nakon toga u posli-jepodnevnim satima uzoriti kardinal zaputiose u Sarajevo.

17. studeniU 11:00 primio je vl~. Iliju Matanovi}a. U

16:00 primio je gospodina Mustafu Resi}a, sa-da bivšeg na~elnika op}ine Stari Grad i minis-tra Abida Jusi}a. U 20:00 uzoriti Kardinal naz-o~io je javnoj tribini na kojoj je prof. dr. Zdra-vko Tomac govorio na temu “Moje duhovno ipoliti~ko obra}enje”, povodom nove knjigeObra}enje - od komunista do vjernika”.

18. studeniU 09:00 uzoriti Kardinal primio je gospodi-

na Davora ~ordaša, dopredsjednika “Republi-ke Srpske”. U 10:00 uzoriti Kardinal primio jedirektora “Croatia osiguranje” gospodina Mla-dena Markoti}a i voditelja podru`nice Saraje-vo gospodina Ninu Bili}a. U 14:30 primio jenovoimenovanog britanskog veleposlanikagospodina Michaela Tathama. Ovo je bio nje-gov nastupni posjet uzoritom kardinalu. U16:00 primio je pukovnika Carabiniera. U17:00 primio je gospodina Zvonimira Ribi~i}adirektora HRT-a. U 19:30 uzoriti Kardinal naz-o~io je predstavljanju knjige vl~. Josipa Vranj-eša “Sunshine - Oaza svetosti i svjetlosti” u dv-orani Pavla VI., u Vrhbosanskom bogoslovn-om sjemeništu. Knjigu su predstavili mons.Ratko Peri}, biskup mostarsko-duvanjski i Tre-binjsko-mrkanski administrator, te prof. mr.Ivica Mršo.

19. studeniU 08:30 uzoriti je Kardinal primio pre~. Lu-

ku Tunji}a i pre~. Marka Zubka. U 09:30 preds-jedao je Dekanskoj konferenciji. U 14:30 prim-io je pre~. Peru Iljki}a, dekana Tuzlanskog de-kanata, fra Zdravka Andì}a, gvardijana tuzl-

anskog i arhitektu Juru Pranji}a. U 15:00 prim-io je dr. don Tomu Vukši}a profesora na VKT, u15:30 primio je mons. Bosiljka Raji}a, a u 17:00bogoslova II. te~aja Zlatka Stojanova.

20. studeniUzoriti je Kardinal u 09:00 primio veleposl-

anika Republike Hrvatske gospodina JosipaVrboši}a. U 09:30 primio je Dr. Christina Cath-erine Krause, direktoricu Predstavništva fond-acije Konrad Adenauer u Sarajevu. U 11:00 pr-imio je novoimenovanog veleposlanika Repu-blike Gr~ke gospodina Procopiusa Mantzoura-nisa. U 17:00 primio je rektora Vrhbosankogbogoslovnog sjemeništa prof. dr. Niku Iki}a.

21. studeniU 08:00 uzoriti je Kardinal u pratnji vl~. dr.

Pere Brki}a, direktora Caritasa VrhbosanskeNadbiskupije i svog tajnika otputovao za Ma-karsku gdje je stigao oko 12:30. Po dolasku uMakarsku, uzoriti se kardinal susreo najprije sgradskim poglavrstvom, na ~elu s gradona~el-nikom grada gospodinom Markom Oì}emBebekom i njegovim zamjenikom gospodi-nom Ivanom Ivandom, koji su uputili svojepozdrave uzoritom Kardinalu, ali i zahvale zaposjetu na dan zaštitnika grada Makarske, temu uru~ili prigodni poklon. Uzoriti je Kardi-nal zahvalio na dobrodošlici i naglasio kako jeovo uzvratni posjet gradskoj upravi jer je Gra-dona~elnik, sa svojim suradnicima, prigodomboravka u Sarajevu, posjetio uzoritog Kardin-ala u Nadbiskupskom Ordinarijatu. U 18:00uzoriti Kardinal predvodio je sveto misnoslavlje u katedrali sv. Marka uz koncelebracijumons. Marina Bariši}a, nadbiskupa metropol-ite splitsko-makarske nadbiskupije i dvadese-tak sve}enika, a i brojni Makarani su došliodati po~ast svome zaštitniku sv. Klementu, ri-mskom mu~eniku u sve~anoj procesiji s relik-vijama svetog Klementa. Nakon Svete mise,uzoriti je Kardinal, u pratnji vl~. Pere Brki}a isvog tajnika otišao na no}enje u svetište Go-spe Lurdske u Vepric.

22. studeniUzoriti Kardinal, vl~. Pero Brki} i Kardina-

lov tajnik obišli su ku}u koja pripada CaritasuVrhbosanske Nadbiskupije. Nakon toga, uzo-riti Kardinal, u pratnji vl~. Pere i tajnika, upu-tio se za Bosnu i Hercegovinu. Na putu za Sa-rajevo, uzoriti je Kardinal posjetio franjeva~kisamostan Gorica kod Livna, te dom za starijeosobe sestara Sluàvki Malog Isusa u Vitezu.

VRHBOSNA 4/2008 271

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

23. studeniU 10:30 uzoriti je Kardinal na svetkovinu

Krista Kralja slavio pontifikalnu Svetu misu ukatedrali. U 15:30 posjetio je samostan Karmelna Stupu.

24. studeniUzoriti je Kardinal u 08:30 primio pre~. Ma-

rka Zubka, a potom je u 09:30 u pratnji pre~.Luke Kesedì}a i vl~. Fabijana Stanuši}a obišaogradilište Sve}eni~kog doma. U 11:00 posjetioje Apostolskog Nuncija u BiH mons. Alessand-ra d'Errica. U 15:00 primio je vl~. Fabijana Sta-nuši}a. U 16:00 primio je mons. Matu Zovki}a,u 16:30 vl~. Josipa Vajdnera, a u 17:00 vl~. dr.Marinka Perkovi}a.

25. studeniU 08:30 uzoriti je Kardinal otputovao za Kr-

eševo slaviti Svetu misu u franjeva~kom sam-ostanu u Kreševu povodom blagdana sv. Kata-rine Aleksandrijske, zaštitnice samostana u Kr-eševu. U 16:00 primio je gospodina Jozu Pavk-ovi}a glavnog urednika “Ve~ernjeg lista”. U18:30 otišao je na otvorenje izlo`be slika fra Pe-tra Perice Vidi}a na Bistriku.

26. studeniU 10:00 uzoriti Kardinal predsjedao je sjed-

nici Caritasa. U 15:00 primio je na razgovorvl~. Slavišu Stavnjaka, ùpnika ùpe Deèvice,u 16:00 fra Zdravka Andì}a, gvardijana sam-ostana u Tuzli. U 19:00 uzoriti je Kardinal naz-o~io humanitarnom koncertu kojeg su organi-zirale sestre Sluàvke Malog Isusa i HKD“Napredak” za šti}enike doma “Egipat”.

27. studeniU 08:30 uzoriti je Kardinal primio vl~. Peru

Brki}a, direktora Caritasa Vrhbosanske Nadbi-skupije. U 10:30 primio je vl~. Miljenka Dàltu,ùpnika ùpe Uzdol. U 20:00 primio je mons.Franju Komaricu, biskupa banjalu~kog.

28. studeniU 08:30 uzoriti je Kardinal primio pre~. Luku

Tunji}a i pre~. Marka Zubka, u 09:30 primio jevl~. Ivana Kuprešaka. U 10:00 primio je vojnogkapelana Carbiniera u bazi “Butmir” donFausta, u 10:30 primio je vl~ Iliju Orki}a, ù-pnika ùpe ~emerno-Vogoš}a, a u 11:00 primioje gospo|u Mirsadu Draguši} iz švicarskogveleposlanstva. U 12:00 primio je vl~. Josipa Gr-ubiši}a. U 16:00 primio je gospo|icu BoànuKatavu i gospodina Marka Antonija Brki}a. U17:00 predsjedao je gospodarskom forumu kojije odràn u zgradi Ordinarijata vrhbosanskoga.

29. studeniU 09:00 uzoriti je Kardinal na razgovor pri-

mio vl~. Ivana Tolja. U 11:00 primio je gospo|-icu Marinu Kneèvi}, a u 11:30 gospodina Mir-oslava Karoglana, na~elnika op}ine Zmijavcikod Imotskog, gospodina Ivana Totoni}a, po-mo}nika na~elnika za grani~nu policiju u Imo-tskom, te gospodina Antu Ara~i}a, urednikalista “Imotska kronika”.

30. studeniU 10:30 uzoriti je Kardinal slavio svetu misu

u katedrali. Tom prigodom zaredio je 6 bo-goslova za |akone franjeva~ke provincije Bo-sne Srebrene i 1 |akona za Hercegova~kuprovinciju.

Kroniku vodio vl~. Josip Kneèvi}, tajnik

272 VRHBOSNA 4/2008

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

VRHBOSNA 4/2008 273

IZ O

RD

INA

RIJ

ATA

Klju~na rije~ za razumijevanje enciklikeHumanae Vitae jest 'ljubav' - istaknuo je papaBenedikt XVI. u prigodi proslave 40. obljetnicetoga dokumenta koji je papa Pavao VI. objavio25. srpnja 1968. godine. Rije~ je o vrlo va`no-me dokumentu koji je objavljen u jednome odnajosjetljivijih trenutaka nedavne prošlosti,posebice u zapadnim zemljama, gdje je ve}bio po~eo val 'šezdesetosme'.

U srpnju 1968. godine, mladi u zapadnimzemljama, nedugo prije otkrili su se slobodni-ma, i posebice slobodnima to pokazati. Stogaje jedan od njihovih glavnih ciljeva rušenje us-postavljenoga poretka, i to na svim razinama.U takvome ozra~ju, ~esto vrlo napetome, Crk-va je jedan od ciljeva koji se najviše napada. Utom ozra~ju - i vezano uz temu koja je za sljed-benike 'šezdesetosme' na~elo, a to je seksualnasloboda - Crkva intervenira isto tako napetimdokumentom, koji govori o bra~noj ljubavikao plodu Bo`je Ljubavi; koji koristi pojmovepoput poštovanja naravi bra~noga ~ina; kojiisti~e neodvojivost seksualnoga sjedinjavanjaod prokreacije i razlikuje dopuštene i nedopu-štene metode regulacije nataliteta; te koji pozi-va bra~ne parove, posebice krš}anske, da uzaj-amnu odgovornost stave ispred osobnih po-buda samoljublja, te da budu otvoreni za ìvotkoji je dar Bo`ji.

Dana 25. srpnja 1968. papa Pavao VI. pot-pisao je encikliku 'Humanae Vitae'; Crkva zau-zima stajalište isti~u}i i brane}i krš}ansko vi|-enje braka i njegova dostojanstva, i to upravou trenutku u kojemu se, u ime nove slobode,to vi|enje èli izbrisati.

Potpisivanje toga dokumenta, koji je još idanas uporište, teško je za papu Montinija. Pr-iznao je to na op}oj audijenciji tjedan dana po-slije, 31. srpnja 1968., govore}i o vrlo velikojodgovornosti, gotovo ve}oj - kako je primijetioPavao VI. - u odnosu na bu~ne glasove javno-ga mnijenja, ali koju je nemogu}e zanemariti -dodao je - zbog velike apostolske obveze izjaš-njavanja u vezi s time. Papa Pavao VI. je na tojaudijenciji tisu}ama nazo~nih vjernika povje-rio nadu da }e taj dokument biti dobro priml-jen, te da }e krš}anski bra~ni parovi shvatitikako te rije~i, iako se mogu ~initi ozbiljne iteške, èle biti tuma~i vjerodostojnosti njihove

ljubavi, pozvane preobraziti se u oponašanjuKristove ljubavi prema svojoj misti~noj zaru~-nici, Crkvi. Pavao VI. je, osim toga, izrazio na-du da }e oni prvi znati pomo}i obitelji u njezi-nim potrebama, u~initi da se ona razvije u svo-joj cjelovitosti, te pobuditi u suvremenoj obit-elji njezinu vlastitu duhovnost, izvor savršen-osti za njezine ~lanove i moralno svjedo~anst-vo u društvu.

Èetrdeset godina poslije, Crkva se nije pre-stala kretati po dubokome tragu koji su u svije-stima ostavila na~ela enciklike 'Humanae Vitae'.Taj je dokument ubrzo postao znak protivljenja- primijetio je papa Benedikt XVI., primivši 10.svibnja ove godine u audijenciju sudionikeskupa o 40. obljetnici enciklike, koji je orga-niziralo Lateransko sveu~ilište. U kulturi koja jepodlo`na nadmo}nosti posjedovanja nadbivanjem, ljudskome ìvotu prijeti gubitak vri-jednosti. Ako se ìvljenje seksualnosti pretvori udrogu kojom se èli pokoriti partnera vlastitimèljama i interesima, bez poštovanja vremenakoje je potrebno voljenoj osobi, onda ono štotreba zaštititi nije više samo pojam ljubavi, negona prvome mjestu dostojanstvo same osobe -kazao je tada Sveti Otac. ~udo ìvota - ustvrdioje - plod je ljubavi koja zna misliti i izabrati upotpunoj slobodi. Evo zašto nijedna tehnika nemoè nadomjestiti ~in ljubavi koji supru`nicime|usobno razmjenjuju kao znak ve}ega ota-jstva, a u kojemu su oni protagonisti i sudioniciu Stvaranju - istaknuo je

Benedikt XVI. te na koncu, misle}i posebicena mlade, izrazio nadu da }e shvatiti pravi sm-isao ljubavi, i pripremiti se za to odgovaraju}-im odgojem za seksualnost, ne dopuštaju}i daih udalje prolazne poruke koje prije~e dostiza-nje biti istine koja je u igri.

Davati la`ne iluzije na podru~ju ljubavi, iliobmanjivati o pravim odgovornostima kojesmo pozvani preuzeti ìvljenjem vlastite seks-ualnosti, nije na ~ast društvu koje se poziva nana~ela slobode i demokracije. Sloboda se trebaslagati s istinom, a odgovornost sa snagom od-anosti drugome, pa i uz `rtvu - naglasio jeSveti Otac.

Osvrnuvši se na zna~enje i aktualnost enci-klike 'Humanae vitae', nadbiskup Rino Fisich-ella, predsjednik Papinske akademije za ìvot i

274 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

40. obljetnica dokumenta Humanae Vitae

rektor Papinskoga lateranskog sveu~ilišta, pr-ije svega je napomenuo kako je Pavao VI. èlioostvariti èlju koja je bila izraèna na Drugo-me vatikanskom saboru. Nauk ove enciklike -po mome mišljenju - sna`no isti~e dva temelj-na na~ela. Prvo je na~elo naravnoga zakona,koji je pravo priznanje jednakosti me|u osob-ama, u poštovanju prirodnoga reda, bez pribj-egavanja tehnikama. ìvot se moè prenijeti upotpunoj slobodi, i moè biti dan kao ~in istin-ske ljubavi. Drugo na~elo, ~ini mi se da jena~elo poziva na veliku odgovornost. Nemoj-mo zaboraviti da enciklika 'Humanae vitae'govori o odgovornome o~instvu i maj~instvu,stoga je rije~ o odluci koja nije donesena slu~a-jno, nego je to odluka slobode i odluka odgov-ornosti pripreme za roditeljstvo. S tog stajališ-ta, mislim da je taj nauk bio uvelike dalekovi-dan - primijetio je nadbiskup.

Na novinarovu primjedbu kako ova encik-lika upozorava na opasnost od upadanja teh-nike u najintimniji dio ljudskoga ìvota, nadb-iskup je kazao kako su taj nauk danas ponov-no jasno preuzeli brojni znanstvenici i filozofikoji su u potpunosti vrjednovali taj sadràj, ito upravo u svjetlu tehnoloških i znanstvenihotkri}a.

Stoga, i dalje vrijede antropološki i eti~ki te-melji iz ove enciklike: dostojanstvo osobe, slo-boda vlastitih djela uvijek i posvuda, i odgovo-rnost koja ih treba obiljeàvati. Znanost trebanapredovati, ali kada doti~e ljudski ìvot, tr-eba imati na umu i uvijek poštovati ~injenicuda je ìvot dar - napomenuo je nadbiskupFisichella.

Prije ~etrdeset godina, to~no 25. srpnja1968. godine papa Pavao VI. potpisao je encik-liku koja je odbacila umjetnu kontracepciju,hedonizam i politike obiteljskoga planiranja,koje bogate zemlje ~esto name}u siromašnimdràvama. îm je 29. srpnja objavljen tekst, iz-azvao je nezapam}enu oporbu unutar sameKatoli~ke crkve, stoga se Sveti Otac odlu~io zamanje sve~an oblik enciklike, vjerojatno da nebi papinski autoritet previše izloìo beskoris-nim pritiscima.

Rijetko je u nedavnoj povijesti U~iteljstva -napisao je 1995. godine kardinal Joseph Ratzi-nger - jedan tekst postao znak protivljenja kaoova enciklika, koju je nakon teške odluke nap-isao papa Pavao VI. Brojni su ~imbenici prido-nijeli izazivanju neslaganja i polemi~kih reak-

cija, od u onim godinama sloènoga kulturno-ga ozra~ja do ogromnih ekonomskih interesa -piše u uvodniku poluslu`benog vatikanskogdnevnika 'Osservatore Romano' njegov odgo-vorni urednik Giovanni Maria Vian.

Papa Montini, odnosno Pavao VI., ipak nijepromijenio svoje mišljenje o tome kriti~nompitanju. ~ak je nekoliko tjedana prije smrti, go-vore}i 23 lipnja 1978. godine kardinalskomzboru - ustvrdio da su “nakon potvrda pristig-lih od ozbiljne znanosti”, onda donesene odl-uke kako bi se, sukladno II. vatikanskome sab-oru, potvrdilo na~elo poštovanja naravnih za-kona kao i ono “svjesnoga i eti~ki odgovorno-ga o~instva”. A u govoru je na svetkovinu sve-tih Petra i Pavla, izri~ito predstavljenom kaobilanca pontifikata, Pavao VI. citirao enciklikePopulorum progressio i Humanae vitae kaoo~itovanjâ zaštite ljudskoga ìvota, nazvavšiih nezaobilaznim ~imbenikom u slu`bi istinevjere. Podrugljivo nazvan, “enciklikompilule”, Papin dokument - u kontinuitetu s u~-iteljstvom pape Pija XI. i naro~ito pape PijaXII., na koje se namjerno poziva saborska kon-stitucija Gaudium et Spes - dosljedan je s va`-nim saborskim vi|enjima o braku, ali unato~tome bio je zatrpan polemikama. Danas se,pred zastrašuju}im razvojem genetske inènj-erije, enciklika Humanae vitae pokazuje lucid-nom i proro~kom kada izjavljuje da “ako seposlanje ra|anja ìvota ne èli izloìti proizv-oljnosti ljudi, onda se ljudskoj vlasti neizbje`-no moraju odrediti neprekora~ive granice nadtijelom i njegovim funkcijama; granice koje nijedan ~ovjek, pojedinac ili nositelj vlasti, nesmije prekora~iti - primijetio je Vian.

Oluja podignuta protiv enciklike Pavla VI.zatamnila je nau~avanje o braku, opisanomkao “efekt slu~aja ili proizvod evolucije nesvj-esnih naravnih sila”, ali ustanovljen od Boga.Sakrament je za krš}ane, a brak je- uporno tv-rdi enciklika Humanae vitae - prije svega cjel-ovita ljudska ljubav, to zna~i osjetilna i duhov-na, posve poseban oblik osobnoga prijateljst-va, u kojem supru`nici velikodušno dijele sva-ku stvar. Enciklici je prethodio rad Papinskogapovjerenstva za prou~avanje stanovništva, ob-itelji i ra|anja, koji je - kako je poznato - odob-ren ve}inom bez protivljenja u korist dopušte-nosti kontracepcije u okviru “odgovornoga o~-instva”. Papa Pavao VI. ipak se nije osje}ao ve-zan tim zaklju~cima, a bio je napadnut i kri-

VRHBOSNA 4/2008 275

PR

ILO

ZI

tiziran zbog svoje odluke. No, nepravedno bibilo ne spomenuti konsenzuse - piše glavni ur-ednik Vian. Jean Guitton je u dnevniku 'Osser-vatore Romano' od 6. rujna 1968. godine naz-vao encikliku kao “odlu~nom ali ne zaklju~en-om”, jer “premda govori o uskome putu” pok-azuje “ put otvoren prema budu}nosti”, dok jekardinal, isusovac Jean Daniélou istaknuo ka-ko je dokument “pridonio da osjetimo svetikarakter ljudske ljubavi”, bune}i se protiv te-hnokracije - dodao je Vian.

Kao istinski znak protivljenja, enciklika Hu-mane vitae ne spominje se rado, naravno zbognjenog u~enja, zahtjevnog i protiv struje. Onatako|er ne koristi poznatoj igri koja jednogpapu suprotstavlja drugome; mo`da ta meto-

da moè biti korisna u historiografiji za istican-je o~itih razlika, ali ju treba odbaciti ako sezlonamjerno rabi, kako se neprestano ~ini nar-o~ito u medijskoj panorami.

Istinski pobornici Pavla VI. bili su kardinalKarol Wojtyla, krakovski nadbiskup koji je uproširenome povjerenstvu odigrao va`nu ulo-gu, a svojim je u~iteljstvom puno pridonio ra-zvoju misli o tijelu i spolnosti, te Joseph Ratzi-neger kojeg je Pavao VI. imenovao kardinal-om. Enciklika je o~itovanje ìvoga kontinuite-ta krš}anskog gledanja na nadziranje ra|anja,koje je ve} 23. lipnja 1964. godine Papa nazvao“do krajnosti teškim” jer “dira osje}aje i inter-ese koji su najbliì iskustvu muškarca i ène” -zaklju~io je Vian.

276 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

Obra}anje nuncija D'Errica vrhbosanskim sve}enicima17.rujna 2008.

“Pomo} je naša u imenu Gospodina”Apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nad-

biskup Alessandro D'Errico obratio se prigodnimrije~ima vrhbsonaskim sve}enicima koji su se 17.rujna okupili na redovni godišnji susret. Govornuncija D'Errica prenosimo u cijelosti:

Zahvaljujem kardinalu Pulji}u za poziv kojimi je uputio da sudjelujem na ovogodišnjemsusretu sve}enika. Moram re}i da dolazim uvi-jek rado na ovakve susrete: zbog sve}eni~kihveza koje nas povezuju i pribliàvaju; zbogpoštovanja i zahvalnosti koje imam za subra}ui zato što mi ove prigode izgledaju providono-sne kako bih neposredno rekao vama, dragasubra}o, ono što mi je duboko u srcu.

Nama u Apostolskoj nuncijaturi je poznatoda ova vremena nisu laka za hrvatski narod uBosni i Hercegovini i samim tim i za katoli~kuzajednicu. Na one teško}e, koje su ve} posto-jale, ~ini mi se da su se u posljednim mjeseci-ma dodale barem tri teško}e koje bi trebalo pr-imjetiti i koje imaju svoju teìnu.

Iznad svega to je problem stana u Nadbisk-upskom ordinarijatu vrhbosanskom, zatim po-u~avanje vjeronauka u distriktu Br~ko i u pos-ljednje vrijeme dokumenti hrvatskih prognan-ika iz Posavine za slijede}e izbore. Iznad svegaèlio bih javno izraziti kardinalu Pulji}u svoju

solidarnost i potporu Apostolske nuncijature,ali i izre}i svoje osobno poštovanje za sve onošto on ~ini na svim razinama u nadi da se pos-tigne pozitivno riješenje problema.

Tako|er mi je stalo da, i vama draga subra-}o, kao prvim izravnim biskupovim suradnici-ma, kaèm odre|ene stvari kao uvod u ovajdanašnji susret:

1. Na prvom mjestu, ~ini mi se da ove tešk-o}e traè iznad svega još ve}u koordinaciju,još ve}e jedinstvo svih sila i svih snaga hrvats-koga naroda i ono što se nas još izravnije ti~e,ato je - još ve}e jedinstvo sve}enika sa Biskup-om. Znate bolje od mene da je tako uvijek bilou povijesti Crkve i povijesti hrvatskoga narodau teškim vremenima kušnje i trpljenja. Kao Pa-pin predstavnik èlim vam re}i da tako trebabiti i za nas danas kada se nalazimo u odredr-enim teško}ama. Sigurno mogu se razumjetirazli~ita vi|enja riješenja. To ne bi trebao bitiproblem ako svi budemo polazili od ispravnogduhovnog i teološkog stava jer su razli~itostiinspirirane jednim Duhom koji dijeli svimasvoje darove ali na razli~ite na~ine. Sje}ate seda je tako|er nadbiskup Mamberti kada je do-šao prošloga travnja istaknuo osobito tu potre-bu. 'U jedinstvu je snaga', rekao je on, i jedins-tvo omogu}uje da se dostignu ciljevi koji izgle-

daju nedosti`ni. To je jedinstvo koje sigurnone poništava dopuštene razli~itiosti, ali jam~ipostizanje zajedni~kih ciljeva.

2. Druga stvar koju èlim staviti na vaše raz-matranje jest da potreba najve}eg jedinstva za-htijeva, s to~ke gledišta Svete Stolice, davanjeve}e pozornosti na uzajamne odnose izme|usve}enika i biskupijskih institucija s redovn-i~kim obiteljima, bilo muškim bilo ènskim.Vjerujem da nema potrebe više govoriti o ov-ome jer je to neizbje`no. èlio bih samo izravnore}i vama ono što sam rekao biskupima na po-sljednjem zasjedanju Biskupske konferencije uBanjoj Luci te redovnicima i redovnicama naredovni~kim danima, 28. kolovoza ove godine.A to je: nakon posjeta nadbiskupa Mambertija,Sveta Stolica je nazna~ila neke prioritete zaCrkvu u BiH. Me|u tim prioritetima je tako|eri ovaj: u sadašnjim prilikama vidi se potrebave}eg razumjevanja i ve}e suradnje izme|udijecezanskih struktura i osoblja s redovni~kimstrukturama i osobljem osobito u nekimdjelovima zemlje. Drugim rije~ima, vidi se hi-tnost da se razjasne teško}e koje još uvijek pos-toje i da se oja~a èlja da se radi zajedno za je-dnu Kristovu Crkvu te svi budu jedno srce i je-dna duša. To je èlja da se radi zajedno u Crkvii za Crkvu u ovoj i za ovu konkretnu Crkvu.

3. U ovom kontekstu dopustite mi da uput-im poziv svima i svakom osobno od vas u imeSvete Stolice. Pred teško}ama koje dolaze iz-vana i pred nerazumijevanjima i napetostimakoja postoje u krš}anskoj zajednici, postoji uv-ijek rizik obeshrabrenja ili tako|er napasti dase operu ruke misle}i da problemi mora riješi-ti biskup i oni koji obnašaju odgovrniju slu`buu Crkvi. Siguran sam da }ete se sloìti sa mn-om kako ovaj trenutak traì da se svaki od nasse osjeti uklju~enim te dadne svoj udio u Crk-vi i u našem narodu s osje}ajem krš}anske isve}eni~ke odgovornosti. Postoje oni koji mo-gu u~initi puno i oni koji mogu u~initi manjeprema onoj paraboli o talentima. Ako u svimasazrije taj osje}aj osobnog uklju~enja, vjeru-jem da }e za biskupe i za više redovni~ke pogl-avare i poglavarice bit }e lakše na}i prava rije-

šenja koje Sveta Stolica èli za dobro našeganaroda i za Crkvu u BiH.

4. @elim vam zajam~iti i posvjedo~iti da ~e-sto razgovaram s poglavarima Svete Stolice otrenuta~noj teškoj situaciji. Upravo prošlihdana su mi rekli da }e Sveti Otac osobno, alitako|er i dràvni tajnik kardinal Bertone i na-dbiskup Mambetri, imati sve to pred o~ima sli-jede}ih dana kada }e susresti novu veleposla-nicu pri Svetoj Stolici i predsjednicu FederacijeBiH, 1. listopada ove godine. Poglavari su mezamolili da bratski podsjetim sve da nikad neizgube iz vida pozitivnu perspektivu vjere i dane zanemare znakove nade koji se ipak videiako nisu vrednovani u punom obimu.

Što èle re}i poglavari? Iznad svega ponavl-jaju mi ~esto da jako cijene zauzimanje bisku-pa, sve}enika i redovnika koji - u skladu s nji-hovim nadle`nostima - diù glas u obranu pr-avde i izgradnju boljeg društva i pravednijegmira. Ali u isto vrijeme isti~u da bi naš dopri-nos trebao imati jednu posebnost, a to zna~i dabi mi trebali biti u stanju ~initi ono za što se~ini da drugi nisu u stanju. Trebamo biti ustanju ~itati i u teško}ama znakove koje rukaBo`ja piše danas za svoj narod. To su pitanja iproblematika koju bolje poznajete od mene.Samo bih vam èlio preporu~iti u ime Svete St-olice da kaète narodu Bo`jemu, koji je vamapovjeren kao pastirima stada, da je i danas Go-spodin bliz svom narodu kao što je i uvijek biou trenutcima najve}ih teško}a. To je vjera kojuje hrvatski narod imao u trenutcima kušnje. Taje vjera hranila nadu i s njom i zauzetost. Tuvjeru pozvani smo braniti i podupirati tako|erdanas. S druge strane, upravo je prvi nad-biskup Sarajeva obi~avao ponavljati: “Pomo}je naša u imenu Gospodina”. I u ime Bo`je im-amo sigurnost kao toliko puta u prošlosti da semoèmo suo~iti s izazovima dašanjice s krš}a-nskom vedrinom i povjerenjem u budu}nost.

Hvala, uzoriti, i hvala vama subra}o za pa`-nju kojom ste me slijedili. Neka Gospodin bla-goslovi s puno plodova nade današnji susret ivašu sve}eni}ku slu`bu.”

(kta)

VRHBOSNA 4/2008 277

PR

ILO

ZI

Nuncij D'Errico uputio je propovijed nablagdan sv. Karla Boromejskog, zaštitnika bo-goslova

Apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nad-biskup Alessandro D'Errico uputio je, 4. studenogna blagdan sv. Karla Boromejskog prigodnu propo-vijed na Misnom slavlju u kapeli Vrhbosanskog bo-goslovnog sjemeništa koje su slavili biskupi Bisku-pske konferencije Bosne i Hercegovine s bogoslovs-kom zajednicom uz koncelebraciju poglavara i pro-fesora Vrhbosanske katoli~ke teologije. Propovijedprenosimo u cijelosti:

“Zahvaljujem uzoritom kardinalu Pulji}u inašim biskupima na pozivu koji su mi uputilikako bih tijekom ove Svete Mise predloìo ne-koliko refleksija za naše bogoslove.

Drago mi je da se ovo doga|a upravo nablagdan sv. Karla Boromejskog, zaštitnika bog-oslova, koji je meni jako drag zbog puno usp-omena koje me podsje}aju na razdoblje u ko-jem sam tako|er i ja bio bogoslov. Po njegovimzagovoru i posredovanju molimo obilje blago-slova i milosti na sve Vas, na Vaše poglavare iprofesore.

Prošlih dana, misle}i na naš susret, ponovosam zahvalio Isusu Vje~nom Sve}eniku za pri-mjer sve}eni~kog ìvota koji nam daju u Bosni iHercegovini mnogi dostojni sve}enici, i za rev-nost naših biskupa kojom prate svoje bogoslove.

Nakon toga postavio sam si osobito jednopitanje: “Koju vrstu sve}enika danas trebamo? Ka-kav lik sve}enika o~ekuju danas naše zajednice uBosni i Hercegovini?”.

To pitanje pomoglo mi je da se prisjetimnekih iskustava koje su sazrela u meni tijekomove dvije i pol godine moje slu`be u Bosni iHercegovini, u ~estim susretima koje Aposto-lska Nuncijatura ima s našim zajednicama.Ovdje, tijekom ove Svete Mise, ograni~eni vre-menom koje je predvi|eno za propovijed, è-lio bih barem u krupnim crtama nazna~iti ne-ke mogu}e odgovore na ova va`na pitanja.

“Koju vrstu sve}enika trebamo? Evo prveto~ke za razmišljanje: iznad svega trebamo os-obe koje jasno o~ituju posebnost svojeg identi-teta, svoje misije i svoje uloge.

Što èlim re}i? Mo`da }e biti lakše posluìti

se jednom crticom iz osobnog iskustva. Prijenekoliko godina sudjelovao sam na duhovnimvje`bama za sve}enike, gdje je od nas izme|uostalog bila zatraèna ne samo osobna reflek-sija, nego i grupna. U mojoj su grupi bili nekauvaèna i vrlo dobra subra}a. Ipak, kada se tr-ebalo suo~iti s ovim argumentom, ostao samiznena|en odgovorima. Da, bili su jako lijepi isigurno inspirirani najboljim osje}ajima - kakose uvijek doga|a za vrijeme duhovnih vje`bi;ali nisu išli u sr` problematike, prema onomšto je bitno i prvotno u sve}eni~kom ìvotu.Govorilo se: “Sve}enik treba biti ~ovjek za druge,osoba nesebi~ne ljubavi, branitelj naroda, prijateljsiromašnih i potrebnih, ~ovjek molitve”. Bilo je idrugih odgovora u tom smislu.

U mojem nastupu istaknuo sam da svi tiodgovori vrijede za sve, i za redovnike i redo-vnice, pa ~ak i za vjernike laike. Isto èlim re}ii Vama, koji se pripremate s velikom revnoš}uza veliki dan sve}eni~kog re|enja.

Gdje je dakle, posebnost sve}eni~kog identi-teta? ~ini mi se da mogu nazna~iti dva elementa,koje zapravo poznajete dobro.

a) Iznad svega posebnost je u poslanju kojeprimamo na dan re|enja. Što traì od nas Cr-kva na taj sve~ani dan?

- slaviti bogoštovlje, iznad svega one sakram-ente koje drugi ne mogu slaviti (Euharistiju iSakrament Pomirenja);

- objavljivati i navješ}ivati Rije~ Bo`ju, na kva-lificiran na~in, po Duhu Svetom kojeg prima-mo re|enjem;

- biti vo|e Naroda Bo`jega u Bo`jim stvarima.b) Drugi element. Odakle dolazi to tako

uzvišeno poslanje?Od posve}enja koje se ostvaruje sakramen-

tom Svetog Reda. U njegovoj kreposti:- suobli~eni smo Kristu Glavi i Pastiru (poz-

vani da djelujemo “in nomine et in persona Ch-risti - u ime i u osobi Krista),

- podizati i ~initi da raste tijelo Kristovo,koje je Crkva,

- kao suradnici biskupskog reda.To su stvari koje poznajete jako dobro. èlio

sam samo kratko podsjetiti na njih, zato jer jesamo ovdje ono što je vlastito identitetu i sve-

278 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

Propovijed nuncija D'Errica u Vrhbosanskombogoslovnom sjemeništu 4. XI. 2008.

}eni~koj slu`bi; ne u drugim elementima, kojisu jako va`ni i divni, koji uvijek prate i koji suzajedni~ki svim krštenima.

Nakon što smo razjasnili ovo temeljno pita-nje, mo`da }ete bolje razumjeti zašto - kadasusre}em sve}enike i bogoslove - kao PapinskiPredstavnik drìm da je moja du`nost upozo-ravati na neke aspekte ìvota i sve}eni~ke slu-`be, koji mi se ~ine kao logi~na posljedica on-oga što sam nastojao iznijeti; ili bolje re~eno,primjena tih na~ela na našu konkretnu situaci-ju u Crkvi u Bosni i Hercegovini.

Koji su ti aspekti?1. Imamo veliko blago u glinenim posudama

(2Kor 4,7). Veliko je blago da je sve}enik obli-kovan prema Kristu Glavi i Pastiru, unato~svojim slabostima. Ali o~ito je da }e njegovaslu`ba - i vaša budu}a slu`ba - biti toliko svje-tlija, uvjerljivija, djelotvornija koliko }emo višenastojati s naše strane hraniti naše jedinstvo sIsusom Vje~nim Sve}enikom.

Dobro znate da nije lako, zato jer smo glin-ene posude: naša ljudska narav je takva kakvajest; ìvimo u okolnostima koje su sve više he-donisti~ke i sekularne; ritam ìvota je sve višeiscrpljuju}i, na štetu jednog solidnog duhov-nog ìvota. Ali od Sve}enika - alter Christus -Crkva i naše zajednice iznad svega o~ekuju daon bude svjedok duhovnog ìvota: osoba kojadaje prednost molitvi, duhu `rtve i pokore;osoba koja - dosljedna svom posve}enju Bogui od Boga - nastoji misliti i djelovati u skladu sBo`jim djelovanjem a ne kako to radi svijet;zbog toga ne traì vlastite interese, nitiinterese svoje obitelji; nije motiviran osje}a-jima taštine i osvete; nego - kao što je u naravinjegovog posve}enja - daje primat Bogu iznadsvake stvari.

2. Suobli~en Isusu, Glavi i Pastiru, sve}enikje pozvan njegovati iste Kristove osje}aje, zaizgradnju i rast Crkve.

Imao sam ve} prilike re}i u razli~itim okoln-ostima - i drago mi je da mogu ponoviti, predsvim biskupima - da me se od mojeg dolaska uSarajevo prije dvije i pol godine, dojmila solid-na organizacija mjesnih Crkava. I dalje samoduševljen kada mislim na ono što se ostvaru-je u granicama koje odre|uju stvari i osobe,unato~ kušnjama s kojima se Crkva u ovojregiji morala susresti u nedavnom periodu.

Ali ne mogu sakriti da Sveta Stolica danas

traì daljnji napor, traè}i najve}u pa`nju zatrnovita pitanja, koja su još više naslje|eprošlosti. Ovdje mislim osobito na mutuae rel-ationes - mu|usobne odnose izme|u sve}eni-ka i biskupijskih institucija s jedne strane, i re-dovni~kih obitelji (bilo muških, bilo ènskih) sdruge strane.

Zbog toga èlio bih ponoviti Vama - budu}-im sve}enicima - ono što sam ve} rekao redov-nicima i redovnicama na njihovom susretu28.kolovoza, i sve}enicima Vrhbosanske Nad-biskupije 17.rujna.

To zna~i, nakon posjeta nadbiskupa Mambe-rtija, Sveta Stolica je ozna~ila odre|ene prior-itete za Crkvu u Bosni i Hercegovini. Me|unjima je tako|er i ovaj: u sadašnjim okolnosti-ma, osje}a se potreba bolje suradnje i boljegrazumijevanja biskupijskog osoblja i redovni~-kog, osobito u nekim dijelovima Zemlje. Vidise hitnost razjašnjenja teško}a koje još uvijekpostoje, i oja~ati èlju raditi zajedno za jedinuCrkvu Kristovu, “cor unum et anima una”. Zatose i od vas traì da od sada kro~ite zajedno uCrkvi i za Crkvu; u ovoj konkretnoj Crkvi i zaovu konkretnu Crkvu.

3. Pozvan da podiè i gradi Crkvu, sve}enikmoè ostvariti svoje poslanje samo kao surad-nik biskupskog Reda: ne na neovisan na~in, ijoš manje kao “clericus vagans”.

To podrazumijeva da je potrebno uvijeknjegovati sinovsku pobo`nost i duboko zajed-ništvo s vlastitim Biskupom, s Biskupskim Zb-orom, sa Svetim Ocem i Apostolskom Stolic-om. To je va`na to~ka. Uo~ili ste da su tri elem-enta koji idu zajedno i ne mogu se razdvojiti.èlio bi ih ìvo preporu~iti za vašu meditaciju:siguran sam }ete imati veliku korist od toga zavašu budu}u slu`bu.

To traì osobito nutarnju i radosnu sprem-nost da se stavite na raspolaganje, za dobroCrkve, prema najboljoj tradiciji hrvatskog kle-ra. Tako|er i pod cijenu da se morate odre}i inekog osobnog uvjerenja. I tako|er pod cijenuda morate staviti na stranu neke stavove nakoje ste više vezani.

Ponekad bi Vas Crkva - mjesna ili univerzal-na - mogla zamoliti da ~itate bolje i dublje zna-kove koje Bo`ja ruka piše za vas i za Svoju Cr-kvu u ovoj Zemlji. Mo`da }ete osobito u tim tr-enucima morati ustvrditi da se putovi Bo`ji n-e podudaraju s putovima ~ovje~jim. Ovdje senalazi teìna sve}eni~ke poslušnosti. Ali ovdje

VRHBOSNA 4/2008 279

PR

ILO

ZI

je tako|er i njezina ljepota: odgovorna poslu-šnost ~ini jedinstvo; i jedinstvo daje snagu. Usvakom slu~aju, samo tako tako|er i Vi }etemo}i dati svoj prevaàn doprinos za rast Crk-ve u Bosni i Hercegovini, u povijesnim okol-nostima koje su u skladu s voljom Bo`jom.

4. Imao bih još puno stvari za re}i Vama, ml-adim nadama Crkve. Ali osje}am da je va`nobarem još jednu to~ku staviti Vam na razmišl-janje. Sve}enik, sve}eni~kim posve}enjem po-stavljen je za vo|u Bo`jega Naroda, koji mupovjerava Crkva. To se na prvom mjestu odn-osi na stvari koje se ti~u Boga. Ali ne samo tih,zato jer }e vaša budu}a slu`ba biti na slu`busvih ljudi i jednog konkretnog naroda, u ra-dosti i trpljenju svakodnevnog ìvota.

To pred nas, danas u Bosni i Hercegovini,stavlja delikatna pitanja, zato što - kao štoznate bolje od mene - hrvatski narod proìvlj-ava ne baš lake trenutke. Moram podsjetiti nadva aspekta:

a) Sigurno pozvani smo biti tako|er odvjet-nici i branitelji Bo`jega Naroda koji nam je pov-jeren, da bismo dali svima novu nadu. Ali tozna~i, na na~in da ne pokušavamo zamijenitione koji imaju institucionalnu odgovornostprona}i odgovaraju}a zakonska i organizacijs-ka rješenja za društvenu zajednicu. Zbog toga

naš doprinos trebao bi se odnositi samo naonaj dio koji nam pripada: pozivati na uzviše-na na~ela pravde, na izgradnju boljeg društvai pravednijeg mira.

b) Naš doprinos društvenim ili politi~kimpitanjima morao bi imati posebnu oznaku. Tozna~i da bismo morali biti u stanju ~initi onošto drugi uvijek nisu u stanju ~initi:

- ~itati tako|er u teško}ama znakove voljeBo`je,

- govoriti narodu Bo`jem koji nam je povje-ren da je Bog blizu svojem narodu tako|er idanas, kao što je bio uvijek u teškim trenucima.

To je vjera koja je podupirala hrvatski nar-od u trenucima kušnje. Ta je vjera hranila na-du, i osnaìla zauzetost. Bit }ete pozvani tuvjeru hraniti i podupirati tako|er i Vi, svojimvjernim izvršenjem Vaše sve}eni~ke slu`be.

Moram se zaustaviti ovdje. Još jednom,zajedno s Vama i s Vašim biskupima zazivamzaštitu Marije Majke Crkve, Karla Boromejsk-og i svetog Pavla Apostola (u ovoj jubilarnojgodini koja je posve}ena njemu). Na svakogaod Vas i na Vaše nakane molim obilje blagoslo-va, da biste mogli postati dostojni radnici uGospodinovom vinogradu. Tako neka bude!”

(kta)

280 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

Kardinalova propovijed prigodom blagoslova kipa sv.Jakova Markijskog u Deèvicama 06.07.2008.

Draga bra}o misnici, draga bra}o i sestre,dragi hodo~asnici!

Ovdje smo svi danas zaista hodo~asnici.Hodili smo ~aste}i sv. Jakova i ovdje smo došlina ovo sveto vrelo da Boga slavimo. I dozvolit}ete mi da malo budem osoban. Dok ovdje sto-jimo za oltarom i slušamo Rije~ Bo`ju, vidimjednu lastavicu koja stalno èli do}i na svojegnijezdo, ali se nas boji, a opet gnijezdo je iz-nad oltara i njezini su vjerojatno pti}i u tomgnijezdu. Stalno oblije}e i èli do}i u to gnjez-do. To me asocira. Evo ptica zna voljeti svojegnijezdo. I ona, iako se boji, ali ne napušta gni-jezdo. Ne trebam dalje tuma~iti sve je jasno.

Druga misao: dok ovdje stojimo za oltarom

i slušamo ovaj ùbor ovog divnog potoka, po-dsje}a me na po~etke pokrštenja Hrvata uzrijeku Jadro. Evo mi smo ovdje došli uz ovu rij-e~icu, uz ovaj potok da se sjetimo svoga kršte-nja, da se sjetimo vjere otaca koju smo bašti-nili, za koju su se toliki borili i koji su mnogi `r-tve svoje ugra|ivali da ta vjera bude baštinanašim pokoljenjima. Ali kako vjeru sa~uvati?Malo prije ste ~uli Evan|elje. Isus slavi Boga:“Slavim te O~e Gospodaru neba i zemlje što siovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio male-nima.” Tu ima jedna velika istina. Ohol ~ovjeki bahat ~ovjek ne moè vjerovati. Njegova vje-ra nije iskrena. ~ovjek ponizan i otvoren Bogui Bog ima gdje staviti dar vjere, a poniznost sesastoji u tome da se priznamo pred Bogom

onakvi kakvi jesmo. Bog nas najbolje poznaje,u našoj nutrini, u našoj savjesti. I zato je ovaIsusova da hvali Boga što je to objavio malen-ima, a i u zbornoj molitvi smo molili da po po-niènju Sina u nama vrati upravo pali svijet.To je jedna tajna koja je druga~ija od ovog svi-jeta. Ovaj svijet razmišlja druga~ije, a i Eva-n|elje razmišlja druga~ije. I zato èlim prvopomo}i svakom osobno na ovom izvoru, naovom vrelu koje svjedo~i o ovoj povezanostivjere i sv. Jakova koji je iz Italije došao po man-datu Svetoga Oca da propovijeda ovim kraje-vima. Ante je na po~etku mise u desetercu sp-jevao i skoro je sve rekao o njemu. Zapravo,uloga sv. Jakova je bila u~vrš}ivati tu vjeru.

Vjera je ~esto puta u teologiji u iskušenju, uiskušenju kad ~ovjek postane “sit kruha”. Na-rod to lijepo kaè: “Najeo se kruha, pa ni zaBoga ne znade.” Naša vjera ~esto puta dolazi uiskušenje kad ~ovjek misli da moè bez Boga,da moè sve svojom pame}u, svojom snagom.To je jedno iskušenje. Drugo iskušenje kada~ovjek lupi glavom o zid pa vidi da je nem-o}an, vidi da je krhko stvorenje. Svi smo mi toiskusili da smo tako ograni~eni, tako krhka stv-orenja. Onda ~ovjek u svojoj nemo}i, uopasnosti je da po~ne klonuti duhom, da izgu-bi pouzdanje u Boga. To su razli~ite kušnje. Aonda Isus nas poziva: “Svi vi umorni i optere-}eni, do|ite i ja }u vas odmoriti.” Tako je div-no ~uti u ovoj prirodi ovu Isusovu rije~:“Do|ite k meni svi vi umorni i optere}eni i ja}u vas odmoriti.” Svatko od nas treba taj od-mor. Mo`da netko psihi~ki, netko fizi~ki, alisvatko od nas treba taj odmor da se odmori naboànskom Srcu, boànskoj Ljubavi. Prvi od-mor jest u tome da se ~ovjek smiri, da shvati:svi smo mi u Bo`joj ruci; da shvati Bog vodimoju povjest i moj ìvot, da shvati evo, Boglije~i rane, rane i na srcu i na duši.

Ovdje }u usporediti sv. Jakova koji je prola-ze}i i propovijedaju}i, smetao ljudima. Nisuga voljeli kad je govorio istinu. I pogotovo kadje po~eo reforme ~initi. Povjest je mnoge sakri-la, neke se stvari ne govore glasno. Ali ima je-dna slika koja pokazuje cijenu koju je on pla-}ao, a ta je da on drì kale`, a iz kaleà zmija.~ovjek se zbuni: kako moè kale` i zmija za-jedno? Jednostavno! Taj je Bo`ji misnik koji jehtio da zaìvi Bo`ja Rije~, da se provede refor-ma, da se ljudi odreknu krivovjerja, da se vr-ate sa zalutalog puta, po~eo je smetati, pa su

ga se htjeli riješiti tako što su ga trovali. Tako suga htjeli otrovati da su mu u kale` stavili otro-va i nije mu naškodio. I to je ta simbolika: Bogje bio uz njega. Htio bih ovdje upravo o tomeprogovoriti, o otrovu koji ~esto puta svatko odnas doìvljava. Ja }u usporediti kale` kojim seslavi misa sa ljudskim srcem. Ljudsko srce jeono koje ljubi, koje se `rtvuje. Me|utim, mismo isto svjesni da u to ljudsko srce zna u}iotrova. Nema goreg otrova kao što je mr`nja,da ljudi bivaju zatrovani mr`njom, otrovom.Otrovani su! Onda kad je ~ovjek otrovan usrcu kako druga~ije govori nego otrovno. Tozna~i zajedljivo, uvredljivo... A to vi dobro zn-adete kad se u ku}i sva|amo. Oni koji su sevoljeli ~esto puta najbolje znaju gdje moènajgore boljeti. I tad se zatruju u srcu pa bira-ju tamo gdje najgore mogu ubosti. I to rani, toboli. O tome sam propovjedao i u Podmila~juza svetog Ivu. Kad te ono ujede za srce, to boli.To je teško lije~iti. I mi smo ovdje na vrelu sv.Jakova da on koga je Bog sa~uvao od otrova, uprvom redu i nas sa~uva od otrova, otrovamr`nje, otrova koji truje me|uljudske odnose,otrova koji na svoj na~in one koji trebajuzajedno ìvjeti truje da se ne vole. Kako jednadjevoj~ica doìvjevši da se sva|aju tata i ma-ma, a ona je izišla vani pla~u}i: “Boè, zašto sene vole oni koje ja toliko volim!” Evo svi mi setrebamo izlije~iti od tog otrova koji nas znadetako zatrovati da mi jedni druge trujemo.Ovdje smo u prvom redu da se tog otrova osl-obodimo i ti sv. Jakove koji te je Bog sa~uvaootrova i nisu te mogli otrovati, nastavio si isvjedo~iti i propovijedati, i nama izmoli tumilost da se oslobodimo tog otrova, da kad sevratimo ku}i da se svi uku}ani iznenade: što seto s nama dogodilo? Što se s nama dogodilo dami više ne upotrebljavamo zajedljivu rije~,uvredljivu rije~, da iz nas zra~i jedna plemeni-tost, jedna dobrota, nešto što osvaja. To sezove jednostavnost. Evo èlim da se tako vra-timo ku}i da moèmo svjedo~iti: naslonili smose na Isusove grudi, odmorili smo se naIsusovoj ljubavi, izlije~ili smo svoje rane.

A onda na poseban na~in èlim ovdje svenas ohrabriti i u društvenom ìvotu. ~esto pu-ta upravo te nepravde koju doìvljavamo nasvakom koraku. I pred zakonom nismo svi je-dnakopravni, i pred me|unarodnom zajedni-com, gdje ona dvostruka mjerila upotrebljava,i pred svim strukturama vidimo da nema pra-

VRHBOSNA 4/2008 281

PR

ILO

ZI

vde. Koji puta u opasnosti smo da se otrujemo,da nam se zgadi naša rodna gruda, naš dragizavi~aj, naš dom i ognjište. Danas èlimo moli-ti sv. Jakova: Ne daj da nas otruje ta nepravda!Ne daj da nas otruje upravo to javno mnijenjekoje nam oduzima naše dostojanstvo, naš po-nos, naš identtitet! Kako sa~uvati ovo k'o štolastavica ima, da ne damo svoga gnijezda? Ka-ko sa~uvati da ove lijepe šume volimo, da ovenaše potoke volimo, da ovu našu dragu gruduvolimo? Re}i }ete: Teško! Pa nije nikad bilolako! Što bi nam sv. Jakov pri~ao u ono dobakad je morao se skloniti u ovu špilju i tu ìvje-ti, postiti i pokoru ~initi. K'o da je bilo lakotada? Ali nije bio skršen! I ona bra}a, koja su gaprotjerala, on im se ispri~ava: Oprostite štovam nisam dao dobar primjer, što nisam biosvetiji me|u vama. To je nešto što osvaja. Jabih htio da svatko od nas s ovog vrela sv. Jak-ova po|e ku}i hrabriji za ìvot, da se ne boji ì-vota, da na neki na~in prona|e ovdje nadah-nu}e ovo što Isus poziva: Uzmite jaram moj!Po|ite za mnom! Jaram, koji je to jaram? To jejaram Isusove ljubavi koja je spremna na `rt-vu, da i mi budemo spremni uzeti taj Kristovjaram ljubavi i krià i suo~iti se sa svim izazo-vima ìvota. Znamo da nije lako, ali ne damose skršiti, ne damo srušiti svoj ponos, ne damose podijeliti, ne damo se posva|ati, ne damose zavaditi, ne damo unijeti mr`nju me|usob-no. Mi èlimo u ovoj zemlji svjedo~iti upravonaše korijenje krš}anstva. I nedamo se ob-eshrabriti.

A onda bio sam sino} posebno sretan. Sm-ijem to ispovjediti. Krstio sam sedmo dijete u

mladih roditelja. To sam malo djelomice pri~aou društvu sve}enika zašto sam bio sretan. Biosam sretan jer sam susreo roditelje koji se neboje ìvota. Nije lako zaraditi za sedam ustahranu. ~ini mi se da ovo vrijeme ima kruha,ima i ruha. ~ini mi se da nam fali samo duha. Ita radost koju sam sino} doìvio èlim preni-jeti u naše krš}anske obitelji upravo ono štosmo danas molili u zbornoj molitvi: daj namsvetu radost ìvota, da danas po|emo s ovogvrela iz vjere nose}i radost ìvota, da se nebojimo ìvota, da naša obiteljska gnijezdabudu ispunjena cvrkutom ptica dje~ijih glaso-va, da se ne bojimo ìvota. Ne}e nas nitko un-ištiti ako budemo hrabri pred ìvotom. Zato naovom vrelu sv. Jakova koji je bio tako hrabar za`rtvu, za postojanost u vjeri nek nam to izmo-li, tu hrabrost za ìvot, tu hrabrost za `rtvu tupostojanost u vjeri da je prenesemo na budu}apokoljenja.

Zato èlim da svatko slušaju}i ùbor ovogpotoka sjeti se one krsne vode koja ga je opralai ukorijenila u Crkvu, ukorijenila kao vjeru ot-aca, ukorijenila ga je u zajedništvo s Kristom,da svatko od vas u pravo po primjeru sv. Jako-va, bori se protiv svakog otrova, da svatko odvas iz molitve i vjere ponese radost ìvota, dato zra~imo u svojoj obitelji, u društvu i ponos-no stojimo i branimo svoj opstanak i opsto-jnost na svojoj grudi. Nemojete da lastavicabude pametnija od nas. Neka naše gnijezdouvijek bude drago i sveto i hranimo tom ljuba-vlju budu}a pokoljenja po zagovoru sv.Jakova. AMEN!

282 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

Marija Bistrica - hodo~aš}e Vrhbosanske i Banjalu~ke(Nad)biskupije, 11. listopada 2008.

Draga bra}o u biskupstvu, draga bra}o mis-nici, draga bra}o i sestre po svetom krštenju!

Danas smo ovdje kod Marije Bistrice u naci-onalnom svetištu. Zašto organizirati ovakvojedno hodo~aš}e? Više je razloga. U ovom vre-menu kad nam nekako èle oprati pamet o je-dinstvu identiteta hrvatske nacionalnosti i kadnam na neki na~in èle oprati pamet o radostivjere u našoj povijesti, va`no je da ovom sim-

bolikom pokaèmo tu povezanost, tu vjeru na-šeg hrvatskog bi}a. Zato je lijepo da smo, nesamo iz ove dvije biskupije, nego iz drugih hr-vatskih krajeva ovdje kod Marije kao kodku}e. Drugi vaàn razlog zašto organizirati jestposebni karakter. Rat nas je razbio! Razbio jeobitelji, ùpske zajednice, naše krajeve i ovo jejedna divna prilika da se na|emo zajedno i onikoji su se skrasili u Hrvatskoj i oni koji su ostaliu rodnom kraju i rodnom zavi~aju, da se

ponovno na|emo zajedno, jer bit vjere jeizgra|ivanje zajedništva, a to je posebno ul-oga jedne majke. Majka povezuje obitelj i ob-iteljsku zajednicu. Danas smo mi ovdje da do-ìvimo to povezivanje koje majka ~ini. Danaspovezuje one koje je rat rastavio.

Rekoh na po~etku da smo donijeli svojerane. Mi smo svjesni što nam je ovaj posljednjirat ~inio. Nismo uspjeli ni zalije~iti rane Drug-og svjetskog rata jer nismo nikad pronašli sveone svoje poubijane na Kri`nom putu. Nismoih dostojno sahranili. Za neke masovne grobn-ice ne smije se spominjati ni danas. Nismo terane još zalije~ili, a još pogotovo nismo zalije-~ili rane komunizma koji nam je prao pametda zaboravimo svoju povijest, svoju kulturu,vjeru koju smo baštinili. Došao je ovaj nemilirat koji je tako prljavo nazvan, rat za teritorij,rat “etni~kog ~iš}enja”, a zapravo je bio rat zlagdje nas je tjerao iz našeg rodnog kraja i rod-nog zavi~aja. Bila su to gorka iskustva i treba-mo to lije~iti. Posebno ne dati se zavesti od teprljave politike koja nas èli uvjeriti da to nijenaše da mi na to nemamo pravo na onu rodnugrudu, na naše ùpe, na naše srušene crkve,na naše grobove predaka. Naàlost, kod mno-gih su to uspjeli. Jednostavno su ogadili rodnikraj, rodni zavi~aj. Pogotovo su uspjeli udaljitigrobove njihovih predaka. Ovdje èlim prob-uditi tu svijest: nama je zajedno, ne protiv ne-koga. Nama je zajedno u vjeri otaca. UpravoMarija je simbol našeg zajedništva jer se uvijekoko nje okupljamo kad se èlimo ohrabriti. Po-sebno kad èlimo otkriti nadu i ovo naše ovog-odišnje hodo~aš}e uzeli smo upravo geslo bla-ènog Alojzija Stepinca: “U tebe se Gospodineufamo.” èlimo se obratiti Blaènoj DjeviciMariji, majci svetog ufanja, svete nade. Desetje godina kako je ovdje sluga Bo`ji Ivan PavaoII. proglasio kardinala Stepinca blaènim. I onje nama bio simbol i u Drugom svjetskom ratui za vrijeme komunizma, a danas nam jesvjetiljka kao svjedok vjere i zato smo uzeli togeslo. Ako ikome, nama treba upravo ta nada,ta ~vrstina vjere u ovome svagdanjem ìvotu.Moram s tugom re}i: ovih dana Katoli~ki Tje-dnik je na naslovnoj stranici povodom deseteobljetnice proglašenja blaènim dao divnusliku blaènog Alojzija Stepinca, a onda sudošle reakcije, naàlost i krugova Crkve, onikoji su bili suradnici s UDBOM, reagiraju: Za-što u BiH mi stavljamo tog blaènika kao svje-

doka vjere? èlimo svjedo~iti: on nam je biosvjetionik i ostao je svjetionik kako biti vjeranBogu, kako biti vjeran Crkvi, kako biti vjeranvjeri otaca, svome hrvatskom narodu! Zato è-limo upravo tu njegovu rije~, koja je ga je dr-àla hrabro svjedo~anski, uzeti u svoj ìvot.Krš}anin ne gubi nadu! Naàlost, mi smo svje-doci da u tome svijetu ~esto puta gdje nemanade, vlada strah, a gdje vlada strah, tamo ~o-vjek gubi smisao za ìvot i ponovno nam jepotrebno vratiti smisao za ìvot.

Vi znadete da sam ovih dana u Rimu na za-sjedanju biskupske sinode cijelog svijeta. Gl-avna tema te biskupske sinode je rije~ Bo`ja.Ona je u slu`bi Crkve. Od toga Crkva ìvi. Toje poslanje Crkve naviještati rije~ Bo`ju. Prek-inuo sam sinodu došao sam da svjedo~im zaj-edništvo s vama. Upravo, èlim na neki na~ini to prenijeti, to iskustvo sinode ovdje za ovohodo~aš}e. Marija je primjer kako se rije~ Bo-`ja sluša i kako se na rije~ Bo`ju odgovara. Da-nas ste ~uli Evan|elje. Jednostavno kaè: “Štogod vam rekne, ~inite!” To je Marijina poruka.I danas je nama poruka. To je izvor nade: pov-jerovati Isusu, slijediti njegovu rije~, ìvjetinjegovu rije~. To je uporište naše. Zato sma-tram da ovo današnje hodo~aš}e ne smije bitikao jedan lijepi doga|aj susreta, nego jedanzavjet: èlimo Mariju poslušati. Ona nam jerekla: “Sve što vam Isus kaè, ~inite!” Mi èli-mo danas upravo tu rije~ Bo`ju, to Sveto Pis-mo uzeti kao svjetiljku svoga ìvota, kao izvornade. I to neka bude naš zavjet u osobnom ì-votu. Sveto Pismo }e biti moj najdraì molitv-enik. One stare obi~aje gdje je svatko išao namisu nose}i molitvenik, naàlost smo izgubili,ali ne samo da smo izgubili, nose}i molitvenikna misu, nego smo uop}e izgubili obi~aj upotr-ebljavati molitvenik, barem kod najve}egdijela. Sada bih htio da taj molitvenik budeMarijina poruka. Pokušajmo ~itati tu rije~ Bo-`ju i vidjeti što nam ona poru~uje, gdje je iz-vor nade, gdje je naša hrabrost, kako se hrani-ti u ovoj gladi za duhovnim. Vidimo kako je uglobalizaciji svjetskoj glavna tema bio gospod-arski napredak i interes. Sada je najedanputnastao val kraha. Urušava se to gospodarstvo.Ono na što su najviše stavljali uporište postajenesigurnost. Svijet se trese od te groznice. Mikao vjernici èlimo poru~iti toj Europi i Svij-etu: naša sigurnost je Bog. U njega se ufamo!Tamo gdje nema Boga, nastaje strah, a gdje

VRHBOSNA 4/2008 283

PR

ILO

ZI

nastaje strah, nije ~udno da ljudi posegnu di-zati ruku na sebe da skra}uju i sebi i drugimaìvot, da toliko mafije, toliko kriminala vlada ustvarnosti. Zato èlimo ukloniti taj strah jerBo`ja ljubav osloba|a. Što je drugo rije~ Bo`jai Sveto Pismo, nego objavljena Bo`ja ljubav. Tonama Marija poru~uje daju}i svoga Sina. To jeobjavljena Bo`ja ljubav, a tamo gdje je Bo`jaljubav, tamo vlada sigurnost, nutarnja slobo-da, tamo vlada nada jer je uporište gdje istins-ki ~ovjek s Bogom ra~una. Zato èlim dadanašnji povratak sa ovog hodo~aš}a istinskibude poslušati Mariju, poslušati da Bo`ja rije~istinski bude naš ìvot, svagdanji ìvot jer netreba se bojati naviještati tu ljubav Bo`ju. Onaosloba|a ne samo mene, nego i sredinu u kojojìvim. Zato mi poru~ujemo onima koji su namoteli pravo na našu grudu, krojili sudbinu idanas nas optuùju ako dièmo glas za našaprava, da se bavimo politikom, ovdje èlimre}i iz ovog svetišta, ne}emo se prestati boritiza naša prava. Znam da smo slabi jer nemoèmo u medije jasno i glasno re}i da nedamo grobova svojih predaka, ne damodomova svojih obitelji, ne damo grude za kojusu krv lili. Mogu zvati kako ho}e imenom tu

dràvu, ali mi smo tu kod ku}e. Zato èlimoporu~iti i svjetskim silama i doma}im koje~esto puta trguju s nama, postali smo sitniš unjihovim rukama, èlimo im poru~iti: imamopravo biti ono što jesmo i ostati ono što jesmona svome ~uvaju}i vjeru otaca i nose}i nadu zabudu}a pokoljenja! Razumjet }ete zašto mi jedanas teško, jer upravo vrvi mi srce od infor-macija koje ~ujem kako smo postali za njih sit-nica. Oni èle krojiti našu kapu. Zato vashrabrim, nemojte se bojati slo`ni biti i vjeru~uvati i nadu nositi i to na budu}a pokoljenjaprenijeti! Neka ovo naše hodo~aš}e u~ini nasja~ima i ovaj zavjet da poslušamo Marijinurije~: “Ono štogod vam kaè, ~inite!”, da iponesemo tu rije~ Bo`ju u naš svagdašnjiìvot, da obitelj osjeti da nosimo svjetlo vjere usutrašnjicu. Ne damo se prepasti, ne damo seuništiti, ne damo se zbuniti, nego hrabro doksu ovakvi svjedoci vjere kao što su blaèniStepinac ili sluga Bo`ji Stadler ili toliki našisvjedoci vjere i mi èlimo u ovim vremenimana našim prostorima ostaviti svijetli trag vjere.Zato i dolazimo ovdje ja~ati i svjetlo vjere ubudu}nost ponijeti. AMEN!

284 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

Nedjelja Krista Kralja,

Sarajevo: Katedrala - 23. studeni 2008., u 10:30

Draga bra}o misnici, draga bra}o i sestre!Na po~etku ove svete mise, rekao sam da sv-

etkujemo Krista Kralja i to je završetak liturg-ijske godine. Mo`da smo, kad ~ujemo taj nas-lov Krista Kralja, ~esto puta optere}eni po-litikom, ljudskom stvarnoš}u, ali mi danas èli-mo potvrditi tko je taj koji ispunja jednu litur-gijsku godinu? Sama rije~ Bo`ja koja se naviješ-ta u Misi govori prorok Ezekijel da je on onajdobri pastir koji traì izgubljeno, koji se bori za~ovjeka. Sveti Pavao }e uspore|ivati Krista iAdama. Po Adamu je ušao grijeh, a po Kristuopravdanje. Zapravo èlimo upravo ono štojest Krist, Bogo~ovjek, došao izjedna~iti se s~ovjekom kako bi ~ovjeka poboànstvenio, alijoš uvijek puno sna`nije mi razumijemo kad sekaè da nas je došao osloboditi od zla, od grije-

ha. On je svojom mukom, smr}u, uskrsnu}empobijedio grijeh i posljedicu grijeha a to je smrt.I tu leì tajna njegovog Kraljevstva, pobjedanad zlom. Ali još puno dublje, on èli u}i uìvot ~ovjeka. On se izjedna~io s ~ovjekom popatnji koji traì svijetlo, koji je gladan, koji jeizgubljen. I u biti sva liturgijska godina ide zatim da prepoznamo lice Kristovo, Bo`je lice,ono što Ivan Pavao II. u svojoj poruci na po-~etku novog milenija upravo to poru~uje: “Pre-poznati Bo`je lice”. Vi dobro znadete kad pre-poznamo lice, to je identitet ~ovjeka. Preko licaga znamo, a Bo`je lice u ~emu je?

Današnje Evan|elje govori da je to Bo`jelice u prepoznavanju Boga u ~ovjeku. Tu jeIsus vjere. Svaki dan mi polaèmo ispit vjere.Ovi studenti, |aci, znaju dobro što zna~i spre-

mati ispit. Pitanje je ho}u li znati ono što bud-em pitan. Mi pitanja znademo. ~uli smo ih uEvan|elju, djela milosr|a. I to }e biti naš ispitiz zrelosti. Jesmo li ga prepoznali? Mo`da ganekako u otajstvu sakramenata prepoznamokao otajstvo. Mo`da ga još prepoznamo slušaj-u}i rije~ Bo`ju, Objavu, ali mi kao ljudi ~estoputa propadamo na ispitu: kako prepoznatilice Bo`je u ~ovjeku? Pa i sam povjerujem danas on hrani. I zapravo smisao slavlja liturgi-jske godine jest osmisliti ìvot, traìti lice Bo-`je. “Da,Tebe Gospodine traìm, Tvoje lice tra-ìm”, kaè psalmista. U biti u središtu ìvotasvakog zdanja, svake osobe jest upravo Kristkoji je pobijedio zlo. Tu je njegovo Kraljevstvo.Kraljevstvo, kaè Origen, Kraljevstvo grijeha iKraljevstvo Kristovo ne mogu zajedno. Nekise pitaju: Ma kako moè biti Kraljevstvo Bo`jeu nama, kako Isus kaè: 'U vama je!' Kako mo-è biti u nama kad znademo da smo grješni!?Nije kraljevanje grijeha ako mi posrnemo, nijekraljevanje grijeha ako ~ovjek koji puta pok-lekne. Kraljevanje grijeha je kad ~ovjek oguglana grijeh, pomiri se s grijehom, pa mu je sve-jedno bio on u milosti ili u grijehu. To je kralje-vanje zla. I tu zapravo danas moèmo nazvatijednom posebnom boleš}u: indiferentnost ~o-vjeka za svetinje, indiferentnost za Isusa Kr-ista. ìvimo, iako znamo da on postoji, da seutjelovio i uskrsnuo, ìvimo kao da ga nema. Itu zapravo ne moèmo u Kraljevstvo njegovo.

Zato je preva`no probuditi tu svijest vjere.On je ušao u moj ìvot, on je u meni, on je u~ovjeku, on je pobijedio zlo. I opredijeliti se zaKrista to zna~i trajno stati u borbi protiv zla.Opredijeliti se za Krista zna~i trajno se opredi-

jeliti za svjetlo protiv tame. Opredijeliti se zaKrista zna~i trajno se opredijeliti za ~ovjeka jerga Bog traì i pomo}i Bogu da ga na|e. Prvoda mene na|e, onda svakog od nas. Malo ~ud-no, ali eto Bog poštuje slobodu i ne}e na silu usrce ljudsko. On kuca, kako kaè Knjiga Otkr-ivenja, kuca i sada ~eka pred vratima. Ne zn-am jeste li doìvljavali tu bol kada znaš da onajkojega traìš i kucaš mu na vrata, on ti ne}eotvoriti. Jednostavno te ignoriraju. To je stra-šno poniènje. To sam ja doìvio kao sve}enikblagoslivljaju}i ku}e. To je tako jedan ruànosje}aj: Ne trebamo te! Što nam dosa|uješ! Ivra}am se i u sebi molim da mogu to poniè-nje prihvatiti. Bili su to teški dani u vrijeme ko-munizma kad su ljudi iz straha odbijali sve}e-nika. Ali i sâm sam u ljudskosti svojoj doìviokako je to bolno biti odbijen sa vrata. A što jesa Sinom Bo`jim koji kuca!? On traì, on je po-bijedio zlo i jedino je pobjeda u njemu i jedinismisao mog ìvota je u njemu i jedina nada štoostaje je u njemu. I zato je preva`no prepoz-nati njegovo lice i svaki dan ponovno i ponov-no polagati ispit vjere u svojoj molitvi, u sakra-mentima, u Euharistiji, u ljubavi prema bli`-njemu: “Što god u~inite jednomu od ovih naj-manjih, meni ~inite!” Tu je naša pobjeda, tu jenaša snaga. I zato èlim da svetkuju}i KristaKralja, otkrijemo i svoje dostojanstvo, dostoja-nstvo biti Kristov, dostojanstvo imati smisaoìvota, dostojanstvo ne dati pobjedi zla, vjero-vati u pobjedu dobra kojeg je Krist donio i bitiu slu`bi pobjede dobra. Kriste

Kralju, svojom ljubavlju vladaj našim savje-stima i našim srcima. Vrati mir u naše duše, unaše obitelji, u naš ìvot. AMEN!

VRHBOSNA 4/2008 285

PR

ILO

ZI

Propovijed biskupa Ratka Peri}a na Svetoj misi u sarajevskoj katedrali Srca Isusova - 3. studeni 2008.

Za pokojne vrhbosanske nadbiskupe i bisku-pe te sve}enike, redovnike i redovnice koji su dj-elovali u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upraviteljtrebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Peri} uputio jeprigodnu propovijed, 3. studenog u sarajevskoj kate-drali Srca Isusova na Misi za pokojne vrhbosanskenadbiskupe i biskupe te sve}enike, redovnike iredovnice koji su djelovali u Vrhbosanskoj nadbiskupi-

ji. Spomenutu propovijed prenosimo u cijelosti:“Na današnji dan, 3. studenoga, po odluci

mjesnoga ordinarija nadbiskupa kardinala Vinka,još od 1996. godine,1 ovdje u sarajevskoj katedraliPresvetoga Srca Isusova u svetoj se Misi sje}amonapose pokojnih nadbiskupa, pomo}nih biskupai sve}enika koji su u~lanjenjem ili slu`bom pri-padali ovoj Vrhbosanskoj nadbiskupiji od 1881.do danas, kao i svih pokojnih redovnika i

redovnica. Bilo je do sada pokojnih pet nadbisk-upa i ~etiri pomo}na biskupa, od kojih su dvojicapostala nadbiskupima u Sarajevu, a tre}i bisk-upom u Ljubljani. Da kratko na njih podsjetimo.

NadbiskupiJosip Stadler (1843.-1918.), nadbiskup od 18.

studenoga 1881. do 8. prosinca 1918. Pokopanovdje u katedrali. Neki dan - 14. listopada - otv-oreni su mu kanonski spisi i u Kongregaciji zaproglašenje svetaca. Dao Bog da ga što prije vidi-mo i na oltaru.

Ivan Šari} (1871.-1960.) Najprije pomo}ni bis-kup vrhbosanski (1908.-1922.), a onda nadbiskupdo 1945. u Sarajevu, potom dvije godine s bora-vkom u Švicarskoj i u Madridu do smrti, 16. srp-nja 1960. Kosti mu po~ivaju u crkvi na Marin Dv-oru, od 1997. godine.

Marko Alaupovi} (1885.-1979), aktivni nadbi-skup od 21. svibnja 1950. do 13. sije~nja 1970., za-tim umirovljenik do smrti, 18. travnja 1979. Pok-opan ovdje u katedrali.

Smiljan Franjo ~ekada (1902.-1976.), pomo}nibiskup vrhbosanski od 6. lipnja 1939. do 18. kol-ovoza 1940., zatim dijecezanski biskup u Skopljuod 18. kolovoza 1940. do 12. lipnja 1967., pa nad-biskup koadjutor vrhbosanski do 13. sije~nja1970. kona~no nadbiskup u Sarajevu do smrti,18. sije~nja 1976. Pokopan u obiteljskoj grobnicina Barama.

Marko Jozinovi} (1920.-1994.), aktivni nadbi-skup od 27. lipnja 1977. do 19. travnja 1990., um-irovljenik u Dubrovniku do preminu}a, 11. kolo-voza 1994. Pokopan ovdje u katedrali.

Pomo}ni biskupi: Osim ve} spomenutih biskupa Šari}a i ~eka-

de, koji su postali nadbiskupima, još su dvojicapomo}nih biskupa:

Anton Bonaventura Jegli~ (1850.-1937), u Sa-rajevu od 14. srpnja 1897. do 24. oùjka 1898.,potom aktivni biskup ljubljanski do 1930., umir-ovljenik do smrti, 10. srpnja 1937.

Tomislav Jablanovi} (1921.-1986.) od 16. stud-enoga 1971. do smrti, 10. rujna 1986. Pokopan jena Mirogoju u Zagrebu.

Apostolski administrator]iril Kos (1919.-2003.), sedam mjeseci, od 19.

travnja do 19. studenoga 1990.Sve}eniciSje}amo se danas i svih pokojnih sve}enika

ove nadbiskupije, kojih su imena i kratki ìvotop-isi do travnja prošle godine objavljeni u monogr-afiji ili nekoj vrsti Nekrologija svih dijecezanskihsve}enika u posljednjih 125 godina.2 U toj knjiziod 150 stranica donesena su imena 218 sve}enika,

a od travnja prošle godine do danas preminulo jejoš šest sve}enika: 2007. godine: Jozo Tomi} 27.lipnja, Franjo Tomaševi} 6. kolovoza, Ivan ]avar2. studenoga (na|en mrtav u sobi); a 2008.godine: Josip Miki} 2. oùjka, Miodrag Miškovi}15. travnja i Stjepan Dàlto 24. rujna.

U ovu sv. Misu uklju~ujemo sve pokojne sve-}enike ove nadbiskupije, od vl~. Viktora Baierakoji je u sve}eništvu proìvio 68 godina i mogaoodsluìti oko 24.720 sv. Misa, ne ra~unaju}i bina-cije, kao i vl~. Stipu Bariši}a koji je pošao na sv-oju Mladu Misu zakazanu za 9. srpnja 1945., alije nije doìvio, jer je prije mladomisni~koga sla-vlja bio pokošen partizanskim mitraljezom pred@ep~em.

Op}instvo svetih. I pravo je i spasonosno daovih dana našega vjerni~kog sje}anja na ~lanoveop}e Crkve: one slavne na svetkovinu Svih Svetihkao i one na putu pro~iš}enja prema nebeskojslavi ju~er na Dušni dan, danas molimo posebnoza biskupe i sve}enike, predvodnike puka Bo-`jega. Prikazujemo ovu sv. Misu Velikoga sve}-enika Isusa Krista - svetoga, nedu`noga, neokalj-anoga, odijeljenoga od grješnika i uzvišenijegaod nebesa. A svi ostali sve}enici, i veliki i mali, da-nomice prinose `rtve najprije za svoje grijehe, aonda za grijehe svega naroda (Heb 7,26-27). Gr-ijeh postavlja zapreku i zid izme|u Boga i ~ov-jeka. A Isus je jedini mo}an ukloniti tu pregraducijenom svoje neizmjerne krvne `rtve na Kalv-ariji koja se ovjekovje~uje u presvetoj Euharistiji.

I ništa tako i toliko ne pomaè našim pokojn-icima - biskupima, sve}enicima i svim vjernicima- kao sv. Misa, beskrajna vrijednost Kristove pre-svete krvi i tijela. I ni na ~emu nam naša pokoj-na bra}a nisu tako zahvalna kao na ovoj sv. Misi,koja im najviše pomaè ako su potrebni oslobo-|enja iz ~istilišnih nevolja.

Prema u~enju Isusa Krista svi }emo biti pod-vrgnuti jednaku mjerilu su|enja. Ljubav premabli`njemu! Ono što smo u~inili za gladnoga,èdnoga, bosoga, bolesnoga, neukoga, zatvoren-oga, za stranca, to }e se i nama vratiti u krilo. Štosmo namjerno propustili, a mogli dobra u~initi,bit }emo su|eni zbog svoje sebi~nosti, neljubavi,nemilosr|a (Mt 25,31-46). A raskajanu razbojn-iku Isus izri~ito jam~i “raj”, i to toga istoga dana(Lk 23,43)

U svojoj prispodobi o bogatunu i siromašnomLazaru (Lk 16,19-31) Gospodin ne navodi da jebogatun u~inio ikakvo zlo jadnomu Lazaru kojije svakim danom leào pred njegovim vratima.Nije ga nikada udario nogom. Nije ga ~ak potje-rao ispred ku}e. Ali nije mu nikada u~inio apsol-

286 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

utno nikakva dobra: niti ga je ikada nahranio,niti napojio, niti mu dao kona~ište, niti ga obuk-ao ~ak ni u rabljenu robu, niti mu ~ireve zavijao.Bogatun je bio osu|en i našao se “u teškim mu-kama u paklu” zato što je Lazara svaki dano~ima vidio a nije ga nikada samilosnim srcemprimijetio; zato što je pokraj njega dnevno triputa prolazio, a nije se nikada ganuo na su}ut imilosr|e. Jer “mo}i dobro ~initi, a ne ~initi - gri-jeh je” (Jak 4,17), grijeh koji uzrokuje odjelidbuod Boga.

Pisac Poslanice Hebrejima (11,6) kaè da je “bezvjere nemogu}e omiljeti Bogu, jer tko mu pr-istupa, vjerovati mora da postoji i da je platac on-ima koji ga traè”, tj. ne moè se spasiti, ako nevjeruje da Bog postoji i da dobro nagra|uje a zloka`njava; da je Stvoritelj-Uzdràvatelj i da je Su-dac; da nas je stvorio i da se svakodnevno brineza nas po svome vje~nom zakonu; da prati našìvot i rad kako bi ga mogao boànski nagraditi.

U ovoj Godini sv. Pavla ovaj nas dan spome-na na našu pokojnu subra}u sve}enike i biskupe,podsje}a na Apostolovo izlaganje vjerskoga na-uka o sudu Bo`jem: dva puta piše da nam je “st-ati pred sudište Bo`je” da svaki od nas za sebedadne Bogu ra~un (Rim, 14,10), odnosno “svimanam se pojaviti pred sudištem Kristovim da sv-aki dobije što je kroz tijelo zaradio, bilo dobro,bilo zlo” (2 Kor 5,10). Prva je, dakle, istina da nemoèmo mimoi}i Bo`ju vagu na kojoj }emo sepojaviti, i gdje }e se vagati naša dobra i naša lošadjela. Odmah nakon smrti duša ide na sud: zad-obiva raj ako je Bo`jem pozivu pozitivno i raska-jano odgovorila, ide u pakao ako nije uop}e od-govorila Bo`jim zapovijedima, a ide u ~istilišteda se njezina slaba ljubav pro~isti od primjesakoje se ~iste samo u Bo`joj ~istionici. A druga jeistina da }e nam se suditi o Sudnjem danu i usk-rslomu tijelu: kako smo kroz tijelo zaradili dobraili zla. “A kad Sudac sudit stane, sve }e tajne bitiznane, sve grjehote pokarane”,3 ali i sve vrlinenagra|ene!

Katoli~ka nauka o zagrobnom ìvotu. Bio jejedan papa, Ivan XXII. (1316.-1318.), koji se potk-raj ìvota priklonio “mišljenju” protiv op}ega

uvjerenja i teologije i Crkve, da i dobre duše po-kojnika, odijeljene od tijela, ostaju “u tamnomzraku”,4 vide doduše Kristovo ~ovještvo, ali neboànsku bit i slavu. To }e vidjeti tek nakon Su-dnjega dana, kada se ponovno sjedine s uskrs-lim tijelom. Pozivao se na novozavjetnu knjiguOtkrivenja (6,9) koja kaè: “vidjeh pod `rtvenik-om duše zaklanih zbog rije~i Bo`je i zbog svjed-o~anstva što ga imahu”. Tvrdio je dakle da bes-mrtne duše, nakon odvojenja od smrtnoga tijela,~ekaju sudnji dan, “pod `rtvenikom”, bez kaznei bez nagrade. U više je svojih govora (1331.-1333.) to iznosio. ~ak je i knjiìcu izdao u kojoj jesve to ponavljao. Dan prije svoje smrti, 3. prosin-ca 1334., pred skupom kardinala sve~ano je opo-zvao svoje privatno mišljenje u apostolskom pi-smu koje je objavio njegov nasljednik BenediktXII.5 U pismu kaè: “Ispovijedamo dakle i vjer-ujemo da su duše, o~iš}ene i odvojene od tijela,u nebu, nebeskom kraljevstvu i raju, te s Krist-om, okupljene u društvu an|ela, i prema op}emzakonu, gledaju Boga jasno licem u lice, koliko todopušta stanje i poloàj odvojene duše…; na-suprot pak, ono što, i ukoliko, bi odstupalo odpostavki katoli~ke vjere, odredbi Crkve, Svetogpisma ili dobrih obi~aja, ili od ~ega toga, èljelibismo da nije izre~eno, te to nikako ne odobrav-amo nego odbacujemo; a ništa manje i sve štosmo rekli i napisali o bilo kojem predmetu, nabilo kojem mjestu i u bilo kojoj ulozi koju imamoili smo do sada imali, podlaèmo odredbama Cr-kve i naših nasljednika”.6 Ovdje nam je o~ito daje svatko podloàn nauci Svetoga Pisma i vjeriCrkve, kakva god ranga on u Crkvi bio, i nitkoako èli biti katolik ne moè imati drugu vjeruod vjere Crkve.

Stoga mi molimo da duše naše bra}e, biskupai sve}enika, redovnica i redovnika, koje su odvo-jene od zemaljskoga tijela, gledaju lice Bo`je, dabi se jednom ponovno povezale s uskrslimtijelom i uìvale svu vje~nost u O~evu domu. Utome im pomogle i sve njihove patnje propa}enei sva dobra u~injena na ovome svijetu, a Gospo-din im bio milosrdan i milostiv s obzirom na svenjihove propuste i mane. Amen.” (kta)

VRHBOSNA 4/2008 287

PR

ILO

ZI

1. Vrhbosna, 2/1997., str. 134. Te je 1996. godine 3. XI. bila nedjelja, pa je spomen prenesen na 4. XI.2. F. Mari} (gl. ur.), Gdje su oni stali, mi nastavljamo. Pokojni sve}enici od 1882. do 30. 4. 2007. Zagreb, 2007.3. Iz himna Dies irae, dies Illa - U dan onaj, u dan gnjeva.4. C. Pozo, Eshatologija, Sarajevo, 1997., str. 412. (prijevod A. Šari}).5. Giovanni XXII., u: Enciclopedia dei Papi, Roma, 2000., vol. II., str. 521.6. DS 991; Zbirka saètaka, |akovo, 2002., str. 260-261 (prijevod Lj. Pla~ko).

PR

ILO

ZI

288 VRHBOSNA 4/2008

Uz mnoge druge poteško}e, danas pastora-lni djelatnici sve više imaju nevolja s rastavlje-nima. Nekada se to dogodi ubrzo nakon vjen-~anja, nekada provedu par godina i steknu dj-ecu, a onda se razi|u. Imamo puno slu~ajevagdje je jedna strana stvarno nevina i nedu`na,a druga je uzrok svemu. ~esto, me|utim, kr-ivnje ima na obje strane. Rje|i su slu~ajevi dase, pod pritiskom ili savjetom drugih, ne isk-lju~ivši dakako i same sve}enike, ipak pomire inastave zajedno. No neki se kasnije ponovo ra-stanu, iako su i sami svjesni da su brak sklopilisakramentalno. Prema tome je njihova ènidba~vrsta i valjana, a rastava je samo izlaz iz nekih,za jednoga od njih, ili za oboje, nesavladivihpoteško}a. ZKP za takve slu~ajeve ima od-redbe pod naslovom “Rastava uz trajanje è-nidbene veze” (kan. 1151-1155), a stari CIC jeto ozna~avao kao “rastavu od stola i postelje”.

Premda je ve}ina naših ùpnika i pastoral-nih djelatnika završila studij teologije, pa i ka-nonskog prava, u vremenu otkada je novi Za-konik na snazi (prva nedjelja Došaš}a 1984.god.), ipak se ~esto, kad su takvi slu~ajevi u pi-tanju, ne ravnaju po kanonskim odredbama.Ima puno improvizacije, vlastitih odluka i po-našanja, koja nisu uskla|ena s propisima Crk-ve, a toliko je razlika od slu~aja do slu~aja, pa isami vjernici ne znaju što je pravo i što, po cr-kvenim odredbama, treba raditi u tom slu~-aju. Stoga mi je namjera obraditi ovdje te odr-edbe, kada i Ordinarij objavljuje jedinstvenpropis, dakako u skladu tih kanona, koji bi bioonda obvezatan za sve.

1. ZKP prije svega u kan. 1151. poziva èni-dbene drugove na pravo i du`nost ~uvati zaje-dni~ki ènidbeni ìvot, dodaju}i: osim ako ihispri~ava zakoniti razlog”. Pod tim “zakonitim ra-zlogom” podrazumijeva se nadošla opravdanasituacija: da jedno mora i}i negdje na posao,na studij, naàlost mo`da i u zatvor ili uvojsku, na duè putovanje ili lije~enje itd. Ug-lavnom se misli na slu~ajeve kada nije ni na-kana ni èlja da se rastanu, ali te nadošle pr-ivremene nevolje jednostavno to nametnu.Niti oni, niti Crkva i ùpna zajednica to smatrarastavom, iako je ona ~esto od ìvota nametn-uta i uvjetovana kruta stvarnost. To se i nesmatra rastava.

2. Kan.1152. govori o slu~ajevima preljuba.Dakako, da je taj grije teška uvreda i nepravdaprema bra~nom drugu i prekršaj sve~anoizraène prisege na dan vjen~anja pred vjen-~ateljem i svjedocima i to pred oltarom, ~estoputa i uz zakletvu na kri`, kada su i jedno i dr-ugo izgovorili da }e se “ljubiti i poštivati svedane ìvota svoga”. Ovaj kanon, unato~ teš-kog grijeha nevjere i prijevare, savjetuje nevi-nom bra~nom drugu da “potaknut ljubavlju i za-uzet za dobro obitelji ne uskrati oproštenje preljub-ni~koj strani i ne prekida zajedni~ki ìvot”. Me|u-tim ne uskra}uje joj pravo na rastavu, ali podslijede}im uvjetima: a) da nije osobno pristalana preljub; b) da nije dala povoda za to; c) dai sam(a) nije na~inio(la) isti grijeh; d) da nijeizri~ito ili prešutno oprostila (a smatra se da tojest, ako je nakon grijeha s bra~nim drugombila intimna, ili nastavili mirno ìvjeti prekopola godine.

Ako je ipak nevina strana napustila bra~nuzajednicu, po zakonskom propisu (kan. 1152, 3§), u roku od 6 mjeseci mora “pokrenuti parnicukod mjerodavne crkvene vlasti”. Ovdje se misli naOrdinarijat ili na crkveni sud, a oni }e pr-osuditi da li se “moè nedu`ni drug navesti daoprosti i trajno ne produì rastavu”. Na Ordi-narijatu je, kada zahtjev nevine stranke stigne,da procijeni da li slu~aj, na temelju molbe i do-pisa ùpnika, riješiti administrativno, ili ga pr-edati sudu. Prvo bi zna~ilo da Ordinarij osob-no sve odvagne i odgovori ùpnom uredu, aovaj opet taj odgovor saop}i nevinoj stranki,još bolje da joj uru~i kopiju Ordinarijeva od-govora, kojeg bi imala kao dokaz i potvrdu rje-šenja u moèbitnim kasnijim poteško}ama sdrugim sve}enicima, posebno kada su u pitan-ju sakramenti sv. Ispovijedi i Pri~esti.

U teìm i zamršenijim slu~ajevimaOrdinarij stvar moè predati sudskom vikaru ionda ide sudski postupak, što uklju~uje: sura-dnju branitelja ènidbenog veza, saslušanjenevine stranke i svjedoka, po mogu}nosti ioptuène stranke, pa se donosi sudsko rješen-je. Kan. 1693. odre|uje da za takve slu~ajevemoè biti “usmeni parni~ni postupak”, ali i ovdjekan. 1695. preporu~a sucu “kadgod nazre nadu udobar ishod, neka upotrijebi pastoralna sredstva dase ènidbeni drugovi izmire i privole da uspostave

Rastava supru`nika uz trajanje ènidbenog veza

zajedni~ki ìvot”. Iz same stilizacije kanonskih odredbi, mak-

ar je preljub teàk grijeh i pronevjera zadaneljubavi, trebalo bi sve u~initi da nevina stranaoprosti. No ipak ne smije biti prisila i primora-vanje na to ni od koga, pogotovo ne od sve}e-nika ili Ordinarija pa ni od crkvenog suca. Te-ško je, naime procijeniti, kolika se rana stvorilana duši nevine strane i kako ona gleda na tunepravdu. Savjetovati se i moliti moè, ali jetreba prepustiti vlastitoj odluci i vlastitoj savje-sti. Bitnije je, me|utim, shvatiti, makar je i pr-eljub u pitanju, da se ni nevina strana ne moèrastaviti na svoju ruku, nego i taj jadni slu~ajtreba “uokiviriti” Ordinarijevim ili sudskim ot-pisom i tek je tada stvar “okon~ana”, što zna~ida ona tek iza toga moè i}i na sakramente Po-mirenja i Pri~esti.

3. Kan. 1153. govori o svim drugim slu~aje-vima koji bi mogli biti razlog rastave uz trajan-je ènidbenog veza. Zakonik spominje tjele-snu ili duševnu pogibelj drugog ènidbenogdruga ili djece, pa preteški zajedni~ki ìvot tedodaje da sve to “pruà ènidbenom drugu za-koniti razlog da se rastavi”. No kanon i ovdjedodaje na~ine kako i kada bi to moglo biti: a)prema odluci mjesnog ordinarija; b) u slu~ajuvelike pogibelji radi odugovla~enja moè serastaviti i po vlastitoj odluci. Kanon, kako jeoblikovan, predvi|a redovni i izvanredni putrastave. Treba dobro uo~iti kako je odredbastilizirana. Ako su nadošle nevolje i teško}e izajedni~ki ìvot postao nemogu}, onda bi nev-ina stranka, prije rastave, trebala slu~aj iznijetiOrdinariju (dakako posredstvom vlastitogùpnika) i moliti dopuštenje rastave.

Ovo jest idealno zamišljeno i “uzakonjeno”,ali smo svjesni ~injenice da nitko od naših vje-rnika tako ne radi i jedva da }e se tako i ub-udu}e ponašati, osim ako bi bili stvarno teme-ljito pou~eni i imali izgra|enu krš}ansku sav-jest. Me|utim, što ne poznavanje ovog i ovak-vog kanonskog propisa, što nevolje ìvotarazlog su da postupaju, kako i kanon kaè “pr-ema vlastitoj odluci”. Oni to u~ine, mi tek kasni-je ~ujemo i doznamo, mo`da nam to ispri~ajuna sv. Ispovijedi i jednostavno nas stave predgotov ~in: rastali smo se!

Iz kanona nije jasno, da li u slu~aju takverastave prema vlastitoj odluci ostaje naknadnaobveza traìti pristanak crkvene vlasti, tj. nekavrsta “uzakonjenja” novog stanja. Neki pravn-

ici stavljaju naknadno obra}anje Ordinarijukao bitni uvjet za to, koji nevinu stranku obv-ezuje na pisanje molbe preko ùpnog ureda,7dok se drugi tuma~i gornje zakonske odredbene izjašnjavaju o tome. No logika je jasna: akose za slu~aj preljuba izri~ito traì obra}anje Or-dinariju, isto to mora biti i u ovom slu~aju, kojije moralno ~esto puta manje teàk od samog~ina preljuba.

Posebno je va`no, u rješavanju takvih slu~a-jeva poštivati odredbu kan. 1154. U slu~aju ov-akve rastave “treba se uvijek prikladno pobrinutiza potrebno uzdràvanje i odgoj djece”. Kada nev-ina stranka piše Ordinariju molbu, kadaùpnik na bilo koji na~in posreduje u rješavan-ju slu~aja, neka mu prvotna zada}a budeupravo to: ima li djece, što je s njima, tko }evoditi brigu o njima, tko ih odgajati iuzdràvati. Ako se nevina stranka prihva}a tezada}e, to je opravdaniji razlog ùpniku danjenu molbu preporu~i, a Ordinarijatu da rast-avu dopusti te takvoj osobi omogu}i sakrame-ntalni ìvot. Ako, me|utim, ona to ne prihva}aili ne}e da zna ništa o zajedni~kom potomstvu,jedva da bi ùpnik tu trebao posredovati zadobivanje pozitivnog rješenja i nešto pisatiOrdinarijatu, a ako ve} bude primoran tou~initi, neka rekne istinu, da je Ordinarijat zna.

Još je va`nije uzeti u obzir odredbu 2. § togkanona 1153., a ona odre|uje: da u “svim slu~-ajevima, pošto prestane razlog rastave, treba pono-vo uspostaviti zajedni~ki ènidbeni ìvot, osim akocrkvena vlast odredi druk~ije”. Pomirenja suina~e teška, i opraštanja uvreda naj~eš}e suteà od bilo kakvih postova, `rtava i “zavjeta”.Kako takvo nešto traìti od nevine stranke,pogotovu kad nemamo sigurnost o temeljitojpromjeni ìvota one druge stranke koja jeprouzrokovala rastavu. Treba tu puno razbori-tosti, upornosti, razgovora, a iznad svegaBo`je milost i jake vjere. No zakonska odredbaje ovakva i s njom treba ra~unati a tako|er jeprotuma~iti objema strankama pa vidjeti što semoè u~initi.

Dakako da su sve ovakve rastave teški i iz-vanredni slu~ajevi, pa je razumljiva tolikaopreznost rezerviranost Crkve prema njihovurješavanju, a s druge strane stalno nastojanjeda do|e do pomirenja, zato što je brak sakra-ment i svetinja, djelo Bo`je, jer on je njih dvojezdruìo. Zato kan. 1155 ponovo savjetuje i na-glašava da je “pohvalno drugog ènidbenog druga

VRHBOSNA 4/2008 289

PR

ILO

ZI

primiti natrag u ènidbeni ìvot… te se odre}iprava na rastavu”.

Me|utim, naj~eš}i je problem što su pastor-alni djelatnici, prvotno ùpnici i ispovjednici“via facti”, neizravno preko nekih drugih nak-nadno doznali za rastavu, ili su to ~uli prilik-om sakramenta Pomirenje, a ta rastavljenaosoba se ve} odavno ispovijeda i nitko je dosada nije niti vratio sa sakramenata, niti je up-ozorio - pou~io što i kao treba postupati. Još jeteè ako svaki sve}enik postupa po “vlastitomuvjerenju, znanju i savjesti”, a me|u nama inašim stavovima ima tolikih razlika! Opasnostje, posebno kad su ovakvi problemi u pitanju,

da nam sve izmakne ispod nadzora i da se ~v-rsto}a, te svetost ènidbenog saveza potpunorelativizira. Bilo bi dobro da, pro~itavši ovo tu-ma~enje i primivši Ordinarijevu odredbu, kojaje uskla|ena s kanonskim propisima, pastoral-ni djelatnici i ispovjednici o tome razgovarajuna koronama i prigodom zajedni~kih ispovije-danja, te usklade stavove. Ako i imaju druga-~ije mišljenje, radi op}eg dobra, neka se pr-ilagode onom što je kanonima “uzakonjeno” adopisom Ordinarijata pojašnjeno te odre|enoda se tako postupa.

Dr. Pero Pranji}, sudski vikar

290 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

7 “Ako bi stvar bila nu`na, i ako bi ~ekanje Ordinarijeva odgovora zna~ilo opasnost, nevina stranka se moè rastati povlastitoj odluci, ali istovremeno podnijeti zahtjev Ordinariju” (Luigi CHIAPPETTA, tuma~enje ovog kanona u : Il vodice didiritto canonico, svez. 2, . izd. Dehoniane, Napoli, 1988. g. , str. 281.

Izvješ}e sa sjednice Pastoralnog vije}a VN

Sarajevo, 27. rujna 2008.

U prostorijama Nadbiskupskog Ordinarija-ta vrhbosanskog u subotu, 27. rujna odrànaje tre}a po redu redovita godišnja sjednica Pa-storalnog vije}a Vrhbosanske nadbiskupije. Sj-ednica je po~ela molitvom koju je predvodioVinko kardinal Pulji}, nadbiskup vrhbosanski.

- Sjednici nije nazo~ila g|a Slavica Antolov-i} koja se ispri~ala jer ima malo dijete i teško gaje ostaviti samoga i pomo}ni biskup vrhbosan-ski mons. dr. Pero Sudar koji je toga dana bio uBaki}ima radi blagoslova vozila i prof. dr. ŠimoMarši}, koji je bio odsutan radi pastoralamladih i prof. dr. Klara ]avar.

Kardinal Pulji} je na po~etku pojasnio kakoje došlo do promjene pojedinih ~lanova ovogaVije}a jer su uslijedile promjene sve}enika uùpama i njhovim slu`bama. Potom su preds-tavljeni ~lanovi nazo~ni sjednici. KardinalPulji} je potom izrazio àljenje što pojedini po-zvani i dekretirani ~lanovi Vije}a niti su se od-azvali sjednici niti su se pismeno ispri~ali.

Izostali su:- Luka Mari}, br~anski dekanat- Drago Juriši}, derventski dekanat

- Stjepan Stani}, doborski dekanat- Marin Zakušek, sutješki dekanat- Ilija ìvkovi}, šama~ki dekanat- Ivica Cvitanovi},travni~ki dekanat- gosp. Mato Tadi}Umjesto imenovane predstavnice svjetov-

nih katoli~kih udruga i ustanova g|ice IlijaneBudimir sjednici je nazo~ila g|ica Ivana Vidovi}.

Dnevni red Sjednice je bio slijede}i:1. îtanje zapisnika s prošle sjednice2. Analiza pastoralnog djelovanja po ùpa-

ma u 2007. god. prema prikupljenim podacima,te prijedlozi za poboljšanje (Gosp. Perica Juki})

3. Organizacija hodo~aš}a u Komušinu zaosobe s posebnim potrebama

4. Prijedlozi naziva i slavlja naredne pas-toralne godine

5. RaznoNakon zapisnika s prošlogodišnje sjednice,

koji je usvojen bez primjedbi, prešlo se na prvuto~ku dnevnog reda. Gosp. Perica Juki} je na-pravio Analizu pastoralnog djelovanja. Od 150ùpa upitnik su ispunile 103 ùpe. Nakonpredstavljene Analize slijedila je rasprava u ko-joj je re~eno da je napravljen velik posao, da se

analiza ne}e raditi svake godine, ali da }e sepojedini podatci osvjeàvati i traìti po ùpa-ma prema pastoralnim prioritetima i potreba-ma. Naglašena je neodgovornost i zabrinutostda 50-ak ùpa nije ispunilo i uradilo traèniupitnik jer bi podatci bili potpuniji i stanje jas-nije. Re~eno je da ova analiza nije statistika ne-go dobra podloga za razradu daljnje strategijepastorala. Bilo je komentara da je upitnik kojije poslan ùpama bio prekompliciran i da bi gatrebalo ubudu}e pojednostavniti. Zaklju~enoje da je napravljen obiman i koristan posao, daùpnicima moè biti poticaj kad vide što i kakose radi u drugoj ùpi. Re~eno je tako|er datreba dati ve}u va`nost radu volontera u ùpi iuozbiljiti rad ÈV-a i `PV-a. Zaklju~eno je da }eOdbor izabrati i predloìti temu za analizu.

Zatim se prešlo na tre}u to~ku dnevnog re-da organizacija hodo~aš}a u Komušinu za os-obe s posebnim potrebama. Izraèna je bojaz-an je li Komušina adekvatno mjesto radi nep-ostojanja tehni~kih uvjeta za osobe s posebn-im potrebama, što je navelo na razmišljanje iprijedlog da se u ùpama dadne ve}a pozorn-ost u pastoralu osobama s posebnim potreba-ma, kao i da se, koliko je mogu}e stvaraju boljitehni~ki uvjeti za takve osobe. Svakako ovim

osobama i bolesnicima uop}e treba pristupiti sposebnim senzibilitetom i budno paziti da nepostanu predmetom bilo kakvih manipulacija,a mjesto koje se izabere treba dodatno ureditii imati infrastrukturu da se osobe s posebnimpotrebama mogu ugodno osje}ati i normalnokretati. Treba realizirati ovu ideju i vidjeti ka-kav }e biti odziv.

Èetvrta to~ka dnevnog reda je bila: Prijedl-ozi naziva i slavlja naredne pastoralne godine.Izneseno je nekoliko prijedloga: pastoral bol-esnika, godina solidarnosti, povijest krš}anst-va u BIH. Traèn je slogan i predloèn memo-rija za solidarsnost. Budu}i da su neki predlag-ali da tema treba biti pastoralna jer je predlaèpastoralno vije}e zatraèno je od svih koji sudali prijedloge da ih i obrazloè i pošalju Pr-edsjedniku vije}a.

Pod to~kom razno predsjednik vije}a uzori-ti Kardinal je iznio neke prakti~ne informacijepastoralnog kalendara. Neki termini su stalni.

Na koncu susreta kardinal Pulji} je svimazahvalio na dolasku i sudjelovanju te zaèliosretan put.


VRHBOSNA 4/2008 291

PR

ILO

ZI

Izvješ}e sa sjednice SVVN

12. studenoga 2008.

Prema predvi|enom programu Nadbiskup-skog Ordinarijata Vrhbosanskog (br. 1144/08)12. studenog 2008. u prostorijama Ordinarijataodràna je Sjednica Sve}eni~kog vije}a Vrhbo-sanske Nadbiskupije, kojom je predsjedao na-dbiskup, uzoriti Kardinal Vinko Pulji}. Vl~.Marko Majstorovi}, pro~itao je zapisnik s proš-logodišnjeg zasjedanja Sve}eni~kog vije}a kojije i usvojen. Uzoriti gospodin Vinko kardinalPulji}, nadbiskup vrhbosanski, pozdravio jesve nazo~ne i zahvalio na prisutnosti, te je po-taknuo sve ~lanove vije}a da daju svoj dopri-nos na ovom zasjedanju kako bi rad vije}a biošto plodonosniji.

1. “Rastava uz trajanje ènidbenog veza”(kan. 1151-1155). Pri~est rastavljenih - ujedna~-avanje pastoralne prakse. Dr. Pero Pranji} je u

uvodu u temu naglasio da danas, uz mnoge dr-uge teško}e, pastoralni djelatnici sve više imajunevolja s rastavljenima. Nekada se to dogodiubrzo nakon vjen~anja, nekada provedu pargodina i steknu djeca, a onda se razi|u. Imapuno slu~ajeva gdje je jedna strana stvarno nev-ina i nedu`na, a druga je uzrok svemu. ~esto,me|utim, krivnje ima na obje strane. Rje|i suslu~ajevi da se, pod pritiskom ili savjetomdrugih, ne isklju~ivši dakako i same sve}enike,ipak pomire i nastave zajedno. Mnogi se kasnijeponovo rastanu, iako su i sami svjesni da susklopili brak slobodno i svjesno pa prema tomei sakramentalno. Prema tome je njihova ènidba~vrsta i valjana, a rastava je samo izlaz iz nekih,za jednoga od njih, ili za oboje, nesavladivihteško}a. ZKP za takve slu~ajeve ima odredbe

pod naslovom “Rastava uz trajanje ènidbeneveze” (kan. 1151-1155), a stari CIC je toozna~avao kao “rastavu od stola i postelje”.Obzirom na pastoralnu praksu, naglasio je Dr.Pranji}, ima puno improvizacije, vlastitih odlu-ka i ponašanja, koja nisu uskla|ena s propisimaCrkve, a toliko je razlika od slu~aja do slu~aja,tako da ni sami vjernici ne znaju što je pravo išto, po crkvenim odredbama, treba raditi. Stogami je namjera obraditi ovdje te odredbe, a i Ord-inarij }e objaviti jedinstven propis, dakako u skl-adu spomenutih kanona, koji bi bio onda obve-zatan za sve, rekao je Dr. Pranji}. Nakon pred-stavljanja i tuma~enja kann. 1151-1155, i rasp-rave vije}nika, zaklju~eno je da Ordinarij objavijedinstveni propis na temelju crkvenog zakonakoji }e biti obvezan za sve pastoralne djelatnike.

2. Direktorij za pastoral sakramenata u ùp-noj zajednici - Smjernice BK BiH. Uvodni~ar uovu temu bio je Dr. Šimo Marši}, koji je na po~-etku naglasio da naši biskupi èle ovim Direkt-orijem posvijestiti nama pastoralnim djelatni-cima i svim našim vjernicima va`nost sakrame-ntalne kateheze, kako bismo svi dublje uronili uotajstvo što sakramenti vidljivo ozna~uju. Ovesmjernice nisu zbirka normi iz pastorala sakra-menata nego upute kako osnaìti ve}e pošto-vanje liturgijsko-pastoralnih normi. One supoziv našoj Crkvi da zajedno i ozbiljno “pr-eispita” cjelokupni sakramentalni pastoral i us-kladi ga s normama crkvenog U~iteljstva. Bis-kupi naglašavaju potrebu temeljite pripremesve}enika za slavlje, te isti~u va`nost poštovanjaraznolikosti liturgijskih slu`bi, što zna~i da stim-uliraju i lai~ke slu`be u pripremi za slavlje sakra-menata kao što su: liturgijska inicijativna skupi-na, asistenti/animatori u pripremi i u samom sl-avlju. Za takve suradnike, osobito ako nisu zav-ršili teološki studij, valja organizirati usavrša-vanje kroz posebne seminare odnosno škole. Je-dan od najve}ih problema je što se sakramentine shva}aju kao ja~e pritjelovljenje Kristu u nje-govoj zajednici vjernika, odnosno kao uvo|enjeu vjeru i ìvot krš}anske zajednice, ve} kao nekiprivatni ~ini. Nakon što je Dr. Marši} ukratkopredstavio naglaske biskupa za pastoralnupraksu obzirom na pojedini sakrament, razvilase diskusija vije}nika, u kojoj je jasno naglašenoda je potrebno da smjernice izraène u ovom

Direktoriju zaìve u pastoralnoj praksi. Potreb-no je, dakle, da smjernice Direktorija budu pri-sutne kao teme na razli~itim susretima pastoral-nih djelatnika, posebno dekanatskih korona,zaklju~io je Nadbiskup.

3. Pavlova godina - prijedlozi pastoralnihaktivnosti. Mr. Luka Tunji}, generalni vikar, jeu uvodu u ovu temu iznio konkretne prijed-loge pastoralnih aktivnosti koje je mogu}e ost-variti u ùpnoj zajednici, dekanatu, arhi|ako-natu i na razini nadbiskupije tijekom Pavlovegodine. Tako je Mr. Tunji} predloìo da susretisve}enika budu više formacijskog i molitven-og karaktera, a posebnu bi brigu trebalo vodi-ti o permanentnom duhovnom i intelektual-nom usavršavanju mladih sve}enika. U istomduhu bi se mogli organizirati duhovne obno-ve, susreti, hodo~aš}a i razli~ite seminare for-macije za mlade na ùpnoj i dekanatskoj razi-ni, zatim za obitelji i za volontere. Mr. Tunji} je,tako|er, potaknuo na razmišljanje o duhovnojobnovi za krizmanike, te naglasio da je Pavlo-va godina, na poseban na~in, izazov za Crkveposve}ene sv. Pavlu. Nakon rasprave vije}nikana temu zaklju~eno je da ùpe posve}ene sv.Petru i Pavlu predloè programe proslave go-dine sv. Pavla hodo~asnicima, te da se promis-li o organiziranju hodo~aš}a na grob sv. Pavlau Rim i putovima sv. Pavla u Gr~ku i Tursku zarazli~ite skupine s podru~ja Nadbiskupije.

Nadbiskup je pod to~kom Razno potaknuovije}nike na promišljanje o prijedlogu za slje-de}u pastoralnu godinu, te je nakon izre~enihprijedloga zaklju~io da je prijedlog teme poko-re i pomirenja s Bogom i ljudima zanimljiv i odvelikog zna~enja u današnjem vremenu. Nad-biskup je nakon toga vije}nike upoznao snovim pastoralnim kalendarom, osvrnuvši sena termine krizmi, i neke druge va`nije termi-ne: nedjelja caritasa, katehetska nedjelja, sus-reti pastoralnih i ekonomskih vije}a, dan pos-vete ulja, susret ùpnih zborova, ministranst-ko zborovanje, susret hrvatske katoli~ke mlad-eì u Livnu, 9. svibnja 2009. Nakon raspravepastoralni kalendar za sljede}u godinu je i us-vojen od strane vije}nika.

Dr. Šimo Marši}Tajnik SVVN

292 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

U srijedu, 19. studenoga ove godine odrànje godišnji susret dekana Vrhbosanske nadbis-kupije, pod predsjedanjem uzoritog kardinalaVinka Pulji}a, nadbiskupa vrhbosanskog. Su-sretu su u prostorijama Nadbiskupskog ordin-arijata vrhbosanskog nazo~ili svi dekani, osimderventskog i usorskog, koji su zbog zdravstv-enih razloga bili sprije~eni. Na po~etku susre-ta kojem su nazo~ili i generalni vikar mr. LukaTunji} i kancelar Marko Zubak, uzoriti kardi-nal je pozdravio i zahvalio svima na sudjelov-anju, te istaknuo va`nost dekanske slu`be.“Dekani su vikari na terenu u pomo}i pri upr-avljanju i vodstvu Nadbiskupije”, rekao je Ka-rdinal, a zatim stavio naglaske na bitne zada}edekanske slu`be kako to predvi|a Pravilnikobjavljen 1997. g. Izme|u ostaloga je podsjetioda dekani organiziraju proljetne i jesenske zaj-edni~ke korone, nazo~e primopredaji ùpnikai obavljaju vizitacije u ime ordinarija, koordin-iraju pastoral i brinu se za dobro kolega sve}e-nika, posebno kada se netko razboli ili umre,dekan je prvi taj koji javlja Nadbiskupiji. Uzove postoje}e zada}e i obveze dekana, Kardin-al je istaknuo i va`nost brige za nova duhovnazvanja, organiziranje te~ajeva za brak, organi-zacija caritasa.

Potom su uslijedila izvješ}a dekana pojedi-na~no o aktualnom stanju u dekanatu, proble-mima, doga|ajima i novim pastoralnim ideja-ma i programima, te prijedlozima za proljetnukoronu. Posebna tema bila je Usavršavanje an-imatora pastorala mladih. Izraèna je radost ipodrška ovom projektu, te brojni ve} vidljiviplodovi u kojem je do sada sudjelovalo 29 ù-pa s 50 animatora, ali i poteško}e i nejasno}evezane uz ovaj projekt. Nadbiskup je ponovioda to nije dovoljan rad s mladima samo krozove radionice, niti samo kroz djelovanje “Fra-me”- Franjeva~ke mladeì, nego pastoral ml-adih treba biti svestran i sveobuhvatan, plani-ran i koordiniran. Na prigovor da je sve centri-rano u Sarajevu, Nadbiskup je kazao kako semoralo od nekud po~eti, a da je èlja što višei}i na teren, no svaki program je potrebno raz-

raditi i predloìti, a sve ono što je mogu}e iprihvatljivo i za što ima uvjeta na terenu, rado}e podràti.

Ramski dekan pre~. Franjo Ivandi} istakn-uo je bogatu izdava~ku djelatnost u proteklomrazdoblju ovog dekanata: Uzdol je izdao Spo-menicu ùpe, koja je predstavljena na više mj-esta i dobio asfalt, što je veoma va`no za ovajkraj, te ùpa i samostan u Rami više izdanja:“Ure`njaci iz Rame” i knjiga pok. Fra Bone Ra-vli}a, a slavljene su i dvije Mlade mise u ovomdekanatu u Rumbocima fra Ivice Baketari}a i uProzoru vl~. Dragana Juri}a. U tijeku su radoviiznutra ùpne crkve u prozoru i izvana na ù-pnoj crkvi Rama-Š}it. Kreševski dekan pre~.Marko Peri} upozorio je na drasti~an pad nata-liteta, istaknuo va`no i pozitivno djelovanjeTVKIS, a ~asne sestre SMI primaju vikendomneokatekumenske zajednice.

Šama~ki dekan pre~. Bartol Luki} je tako|erupozorio na negativan prirodni priraštaj uovom dekanatu, ali unato~ tome slavljene sudvije Mlade mise u Tolisi i polaganje prvih za-vjeta iz Oštre Luke-Bok, nakon 30 godina, dokje ùpa Tišina proslavila 150 godina ùpe u ko-joj je sudjelovao biskup Sudar. Sarajevski de-kan pre~. Ivo Paradìk upozorio je na sve ~eš}eprovale u crkvene institucije: ùpu Stup višeputa, Franjeva~ku teologiju i Sestre u Karmeluna Stupu, a policija pokazuje nezainteresira-nost. Istaknuo je i problem nezaposlenostimladih. Crkva ~ini što moè, u brojnim ùpa-ma se obnavlja i radi, caritas pomaè siroma-šne, bolesne i napuštene kroz pu~ke kuhinje ipatrona`ne slu`be.

Tuzlanski dekan pre~. Pero Iljki} isti~e do-bru suradnju izme|u sve}enika i vjernika, ia-ko su im problem sprovodi koji se neujedna~e-no vode, te su iznijeli jedinstven stav oko togai traè blagoslov uzoritog kardinala. Isti~e mo-litvenu akciju ponedjeljkom kroz adoracije zasve}enike, redovnike i redovnice koje organi-zira svaka ùpa.

Br~anski dekan pre~. Veselko ùpari} iznosimolitvene i pastoralne aktivnosti prisutne u

VRHBOSNA 4/2008 293

PR

ILO

ZI

Dekani Vrhbosanske nadbiskupije sudjelovali u godišnjem zasjedanju

Sarajevo, 19. 11. 2008.

dekanatu, ali i problem s školskim vjeronauk-om zbog njegova neriješena statusa na po~et-ku godine zbog interventa zamjenika visokogpredstavnika u Br~kom.

Travni~ki dekan pre~. Stipo Kneèvi}, uz in-formacije o pastoralnim djelatnostima u prot-eklom vremenu pita tko su i kakvi vjerou~iteljikoji predaju vjeronauk u školama? Bugojanskidekan pre~. Ilija Miški} iznosi provokacije poBugojnu u vrijeme utakmice Hrvatska:Turska,upozorava na sve ve}i broj ovisnika i na lošematerijalno stanje u pojedinim ùpama, gdjeùpnici nemaju za grijanje. Prenosi potrebudefiniranja granica ùpa Glavice i Bugojna.

Sutješki dekan pre~. Predrag Stoj~evi} je iz-nio niz pozitivnih doga|anja u dekanatu, po-~evši od otvorenja puta u Vukanovi}ima, sest-arske ku}e u Varešu, do lijepog i uspješnogHodo~aš}a na Bobovac, program Hrvatskevlade za obnovu 30 ku}a, ali i poteško}e s koji-ma se susre}u na školskom planu: nemogu}n-ost u~enja po hrvatskom planu i programu,dok srednjoškolci iz Vukanovi}a nemaju ni or-ganiziran školski prijevoz, pa su prisiljeni pla-}ati stanove.

@epa~ki dekan pre~. Zlatko Ivki} predlaè uovoj godini sv. Pavla hodo~aš}a u sv. Zemlju,Lurd i Malu Aziju.

Doborski dekan pre~. dr. Ivo Baluk~i} iznos-e}i pastoralne aktivnosti u ovom dekanatu isti~epove}anje broja vjernika, posveta crkve u Od-àku, problem neprihva}anja ùpe Novo SeloBalegovac od strane franjevaca, te promjene vj-erou~itelja u školama bez znanja ùpnika. U ov-om kraju su se uobi~ajila pastoralna sijela.

U popodnevnom radu kardinal se osvrnuona dekanska izvješ}a, odgovorio na brojna pi-tanja i nejasno}e, te dao smjernice za rješavan-je pojedinih problema. Upoznao sve s pastor-alnim kalendarom i krizmama u Nadbiskupijii duhovnim vje`bama, te najavio mogu}nosthodo~aš}a u svetu zemlju, Rim i putovima sv.

Pavla. Upozorio na pravilo subsidijarnosti kojetreba uskla|ivati, te uvezivati pastoralne djel-atnosti. Va`ne su pismene obavijesti i proslavepatrona kako bi ostao pisani trag za povijest.Kod slavlja Mladih misa treba ~uvati dostojan-stvo, sakralnost i ljepotu. Ne dati uvu}i sekula-rizam. Nadbiskup je upitao jesu li Mlade misepoticaj da i drugi krenu u duhovni stale`? Up-ozorio da treba paziti na aktivnost i aktivizam:aktivnost je dinamizam i ìvotnost pastorala, aaktivizam udaljuje od bitnog poslanja. U nast-avku je razgovarano o primopredaji ùpa, ko-liziji patrona, ùpnom i školskom vjeronauku.Nemamo pravo sakramentima “utjerivati”vjeru. Vjera se ja~a sakramentima. Nadbiskupje pojasnio da su zadnje dvije godine osnovneškole krizma, a za Prvu pri~est su potrebnedvije godine ùpskog vjeronauka. Što se ti~ena~ina vo|enja sprovoda potreban je dogovoru dekanatu kako bi se vodio na isti na~in. Misese slave u sakralnim prostorima, a ne kod spo-men obilje`ja. Dr. Baluk~i} smatra da bi treba-lo napraviti cjelovit pastoralni program na petili deset godina uvezanog pastoralnog rada uNadbiskupiji. Mr. Luka Tunji}, generalni vikar,smatra da treba osnovati povjerenstvo za pas-toral u kojem bi bile osposobljene osobe koje bimogle napraviti plan i sustavnije djelovati. Pr-edlaè da na razini dekanata bude više zajed-ni~kih aktivnosti: hodo~aš}a, rekolekcije, sus-reti mladih, duhovne obnove za krizmu...

Zaklju~eno je da proljetni sabor sve}enika bu-de proèt temom franjeva~ke duhovnosti upovodu franjeva~kog jubileja 800 godina. Uz ra-spravu o djelovanju caritasa u Upravno vije}eCaritasa izabrani su ~etiri dekana iz ~etiri arhi|-akonata: iz fojni~kog arhi|akonata je izabransarajevski dekan, iz gu~ogoranskog èpa~ki de-kan, iz plehanskog derventski dekan, a iz tolišk-og arhi|akonata je izabran br~anski dekan.


294 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

U godini zatvaranja Dijecezanskog postup-ka za proglašenje blaènim sluge Bo`jega Josi-pa Stadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa iutemeljitelja Dru`be sestara Sluàvki MalogaIsusa, te u povodu 165. obljetnice njegova ro|-enja i 90. obljetnice smrti, Vrhovna uprava Dr-u`be sestara Sluàvki Maloga Isusa pripremilaje program - studijsku ve~er, koja je ve} izve-den u Zagrebu i Splitu, a sestre Sluàvke Ml-oga Isusa, Provincije Bezgrješnog za~e}aBDM, imale su takav program 7. prosinca2008. godine u 16 sati u Vrhbosanskoj katoli~-koj bogosloviji u Sarajevu.

U okviru programa odràna su dva znanst-vena predavanja o sluzi Bo`jem nadbiskupuJosipu Stadleru, koja je izloìo dr. Pavo Juriši},postulator kauze, na temu: “Odabrani pastirpo srcu dobrog Pastira”, i drugo, dr. AgnezaSabo, povjesni~arka iz Zagreba, na temu: “Slu-ga Bo`ji Josip Stadler u povijesnim i društven-im okolnostima svoga vremena”. Slijedio je iprigodni program.

Studijska ve~er završila je sve~anim Euhari-stijskim slavljem što ga je u sarajevskoj prvos-tolnici u 18 sati predvodio mons. dr. Pero Sud-ar, pomo}ni biskup vrhbosanski.

Na svetkovinu Bezgrješnog za~e}a BDMspominjemo se i godišnjice blaène smrti Slu-ge Bo`jega Josipa Stadlera i patrona sarajevskeProvincije SMI. U svim njihovim zajednicamasve~ano je obiljeèna ova godišnjica, a u saraj-evskoj katedrali je sve~anu svetu Misu u 10.30sati predvodio kardinal Vinko Pulji}, nadbi-skup metropolit vrhbosanski.

Sluga Bo`ji Josip Stadler ro|en je 24. sije~-nja 1843. godine u Slavonskom Brodu, školo-vao se u poèškom nadbiskupijskom Orfanot-rofiju i u Zagrebu. Na sveu~ilištu Gregorijanau Rimu postigao je doktorat iz teologije i filoz-ofije. Nakon završetka studija vra}a se uZagreb, gdje je bio profesorom na bogoslovn-om fakultetu u Zagrebu. Imenovan je sarajev-

skim nadbiskupom 1881. godine. Umro je 8.prosinca 1918. godine.

Misno slavlje predvodio je biskup Sudar uzkoncelebraciju dvadesetak sve}enika

U sarajevskoj katedrali Presvetog srca Isus-ova 7. prosinca slavljeno je sve~ano zahvalnoMisno slavlje povodom 165. obljetnice ro|enjai 90. obljetnice smrti sluge Bo`jega dr. JosipaStadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa.Misno slavlje predvodio je pomo}ni biskup vr-hbosanski dr. Pero Sudar, uz koncelebracijudvadesetak sve}enika. U prigodnoj propovije-di biskup Sudar istaknuo je da Bo`ja milostuvijek narodu i crkvi daje dostatno onih koji}e na poseban na~in zasvijetliti i osvijetliti pr-ošlost, ali iznad svega osvjetljavati budu}nost iput kojim nam je i}i. “Danas, moè se re}i, 90godina nakon što je legao u katedralu, svojomkarizmom, neuhvatljivom za naše kronike, ondjeluje i to tamo gdje samo Bog zna. Takvi lju-di koji su pustili da ih Bo`ji duh zahvati posta-ju svjetionicima. Stoga nikakvo ~udo da Crkvanakon toliko desetlje}a danas èli ovog Bo`jegslugu, ovog svojevrsnog proroka, ali i svjedo-ka vjere, postaviti me|u zvijezde predvodnicesvoga crkvenog neba.”, istaknuo je biskup Su-dar, dodavši kako ipak jedno Stadlerovo ~udogledamo ve~eras u katedrali: “Sveci su oniljudi koji imaju velike vizije, ali ako ne izgubeiz svoje vizije malog ~ovjeka. Stadler nikadanije izgubio srce za one najmanje za koje dru-štvo nikada nema dovoljno srca. Zato su Dru-`ba sestara Sluàvki Malog Isusa, participira-ju}i na njegovoj karizmi, ìva potvrda njegovesvetosti.”, kazao je biskup Sudar.

Ovo Misno slavlje pjevanjem je uzveli~aomješoviti katedralni zbor “Josip Stadler”, zborkoji nosi ime po ovome sluzi Bo`jemu.

Nakon Misnoga slavlja Sestre su priredileprigodni domjenak u Vrhbosanskoj katoli~kojbogosloviji.

VRHBOSNA 4/2008 295

PR

ILO

ZI

Studijska ve~er u povodu dviju obljetnica sluge Bo`jega Josipa Stadlera

U nedjelju, 30. studenog u sarajevskoj kate-drali Presvetog Srca Isusova u 10.30 sati kardi-nal Vinko Pulji}, nadbiskup metropolit vrhbo-sanski zaredio je sedmoricu bogoslova za |ak-one od kojih šestoricu iz Franjeva~ke provinci-je Bosne Srebrene, a jednog iz Hercegova~kefranjeva~ke provincije Uznesenja BDM.

Za |akone Franjeva~ke provincije Bosne Sre-brene zare|eni su:

Fra Ivo Bošnjak, iz Ripaca ùpa Rama-Š}it,ro|en 23. lipnja 1982. u Prozoru od Boè i An-uše r. Fofi}. Osnovnu školu završio u Ripcima,a Franjeva~ku klasi~nu Gimnaziju u Visokom.Obla~enje u Kiseljaku 14. srpnja 2001. Novicij-at na Gorici-Livno 2001/02., prvi zavjeti 7. srp-nja 2002. Od rujna 2002. student na Franjeva~-koj teologiji u Sarajevu.

Fra Miroslav Jeli}, iz Dubrava, ùpa Dubr-ave, ro|en 28. kolovoza 1981. u Br~kom od Fil-ipa i Ike r. Breški}. Osnovnu školu završio uPoljacima i Gemsbachu (Njema~ka), a Franjev-a~ku klasi~nu Gimnaziju u Visokom. Obla~e-nje u Tolisi 14. srpnja 2002. Novicijat na Gor-ici/Livno 2002/03., prvi zavjeti 6. srpnja 2003.Od rujna 2003. redovan student na Franjeva~-koj teologiji u Sarajevu.

Fra Ilija Alandàk, iz Mijatovi}a, ùpa Do-breti}i, ro|en 21. travnja 1982. u Jajcu od Fra-nje i Mande r. Mijatovi}. Osnovnu školu završ-io u Dobreti}ima, Livnu i Jajcu, a Franjeva~kuklasi~nu Gimnaziju u Visokom. Obla~enje uTolisi 14. srpnja 2002. Novicijat na Gorici/Livno2002/03., prvi zavjeti 6. srpnja 2003. Od rujna2003. redovan student na Franjeva~koj teologi-ji u Sarajevu.

Fra Šimo Ivelj, iz Poto~ana, ùpa Poto~ani,ro|en 27. travnja 1982. u Poto~anima od Matei Šimice r. Filipovi}. Osnovnu školu završio uPoto~anima, Donjim Andrijvcima (HR) i Od`-aku, a gimnaziju u Odàku. Postulatura u Vis-okom 2001/02. Obla~enje u Tolisi 14. srpnja2002. Novicijat na Gorici-Livno 2002/03, prvizavjeti 6. srpnja 2003. Od rujna 2003. redovanstudent na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu.

Fra Marinko Baoti}, iz Donje Mahale, ùpaTolisa, 26. rujna 1982. u Vinkovcima od Ive iAne r. Filipovi}. Osnovnu školu završio u Do-njoj Mahali, a Franjeva~ku klasi~nu Gimnazijuu Visokom. Obla~enje u Tolisi 14. srpnja 2002.Novicijat na Gorici-Livno 2002/03., prvi zavjeti6. srpnja 2003. Od rujna 2003. redovan studentna Franjeva~koj teologiji u Sarajevu.

Fra Ilija Devi}, iz Mladoševice, ùpa NoviŠeher, ro|en 21. kolovoza 1983. u Doboju odJoze i Rè r. Banovi}. Osnovnu školu završio uNovom Šeheru, a Franjeva~ku klasi~nu Gimn-aziju u Visokom. Obla~enje u Tolisi 14. srpnja2002. Novicijat na Gorici-Livno 2002/03., prvizavjeti 6. srpnja 2003. Od rujna 2003. redovanstudent na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu.

Za Hercegova~ku franjeva~ku provinciju Uz-nesenja BDM zare|en je:

Fra Draèn Boras, sin Ivana i Dragice r. Mi-kuli}, ro|en je 17. oùjka 1982. u Mostaru, do-lazi iz ùpe Vitina. Sve~ane (doìvotne) zavje-te primio u Hercegova~koj franjeva~koj provi-nciji, 16. rujna 2007. u Tomislavgradu, pred fraIvanom Sesarom, provincijalom.

296 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

Novi |akoni

Nagrada KŠC-u sv. Josip Sarajevo

Dana 7. listopada sedmo~lana delegacija In-ternacionalne lige humanista predvo|ena ge-neralnim tajnikom Zdravkom Šurlanom pos-jetila je Katoli~ki školski centar “Sveti Josip” uSarajevu gdje ih je primio ravnatelj vl~. mr. Ivi-ca Mršo. Tijekom susreta tajnik Šurlan je prio-p}io odluku da se visoko humanisti~ko prizna-nje Zlatna povelja “Linus Pauling” s Plaketomi Zlatnom zna~kom dodijeli KŠC-u za izvanre-

dan doprinos misiji Intemacionalne lige hum-anista kroz visokoprofesionalni i eti~ki odgoj iobrazovanje mladih kroz zajedništvo u bogat-stvu i razli~itosti. Pojasnio je da je na sjedniciInternacionaIne lige humanista, odrànoj 1.listopada jednoglasno potvr|ena nominacijaKŠC-a “Sveti Josip” za Zlatnu povelju “LinusPauling”. U nominaciji se posebno isti~e zna~ajCentra za njegovanje multietni~nosti i multik-

onfesionalnosti uz pravo da svaki u~enik gov-ori svojim maternjim jezikom te za odgoj ml-ade stvarala~ke li~nosti kao pojedinca, kao pri-padnika svoga naroda i kao gra|anina svijeta.“KŠC predstavlja primjer odgojno-obrazovneinstitucije u kojoj svaki nastavnik istinski obli-kuje li~nost u~enika kako da sa~uva identitet iautenti~ne vrijednosti naroda kome pripada ivlastiti individualitet i identitet”, stoji u obraz-loènju Odluke o dodjeli priznanja.

“Cilj ove nominacije i promocije jest da se uovom vremenu ideoloških, politi~kih, vjerskihi tko sve zna kakvih sukoba i u vremenu u ko-jem je došlo do krize morala i krize nastavni~-ke profesionalne svijesti, istaknu pozitivni pri-mjeri poput Katoli~kog školskog entra kako bii drugi mogli slijediti ovaj put, a onima koji kr-oje sudbinu zemlje da im se prosvijetli razumte shvate da bez suvremene škole i suvreme-

nih odgojno-obrazovnih metoda rada nema ninapretka”, kazao je tajnik Šurlan.

Ravnatelj Mršo je zahvalio za ovaj pohod iza odluku o ovom priznanju te prezentiraorad Katoli~kog školskog cenatra kao odgojno-obrazovne ustanove isti~u}i da je u Centru cje-lokupni sistem odgoja i obrazovanja usmjerenna razvoj sna`nih stvarala~kih li~nosti koje }eznanjem i stvaralaštvom dosti}i razvijene ze-mlje svijeta i razmjenjivati plodove svoga radai znanja na doma}em i me|unarodnom trìš-tu. Nakon sastanka poveo je delegaciju u obil-azak KŠC-a.

Priznanje }e biti uru~eno na posebnoj sve-~anosti u povodu 35. obljetnice Dubrova~kedeklaracije o utemeljenju Internacionalne ligehumanista.

(kta)

VRHBOSNA 4/2008 297

PR

ILO

ZI

“Hrvatski martirologij XX. stoljeæa”

U organizaciji Nadbiskupskog ordinarijatavrhosanskog i Vrhbosanske katoli~ke teologijeSarajevo, u Vrhbosanskoj katoli~koj bogoslovi-ji, Josipa Stadlera 5, u Sarajevu u ~etvrtak 26.lipnja u 19,00 sati predstavljena je knjiga “Hr-vatski martirologij XX. stolje}a” autora vl~.Ante Bakovi}a.

Na po~etku predstavljanja pozdrav je up-utio kardinal Vinko Pulji}, nadbiskup metrop-olit vrhbosanski, a o knjizi je govorio mons. dr.Pero Sudar, pomo}ni biskup vrhbosanski, dr.Tomo Vukši}, profesor na Vrhbosanskoj katol-i~koj teologiji, mr. Juro Babi}, profesor na VKTi autor vl~. Ante Bakovi}. Moderator ovoga pr-edstavljanja bio je dr. Zdenko Spaji}.

Nastupio je Katedralni mješoviti zbor “JosipStadler” pod ravnanjem maestra vl~. MarkaStanuši}a.

Vl~. Anto Bakovi} je ro|en u Gora`du 4. sr-pnja 1931. kao sedmo dijete. Osnovnu školupohadao je u Gora`du, gimnaziju u Sarajevu,a bogosloviju u |akovu. Za sve}enika Vrhbos-

anske nadbiskupije je zare|en 1959. godine.Bio je ùpnik u Kaknju, Kori}anima, Janjevu(Kosovo) te u Maglaju. Umirovljen je 1983. go-dine zbog zdravstvenih razloga. Komunisti~kevlasti su ga tri puta osu|ivale na kaznu zatvo-ra u ukupnom trajanju od deset godina. Vl~.Bakovi} je poznat široj javnosti po svom zauz-etom radu na razli~itim poljima, me|u kojimazna~ajno mjesto zauzimaju janjeva~ki “Bijelian|eli” i Hrvatski populacijski pokret. Objavioje više knjiga: Naš Bogdan (1979.), Jedno dijeteviše (1984.), Drinske mu~enice (1990.), Duhov-na obnova Hrvatske (1992.), Ostaje li Hrvatskabez majki? (1993.), Dje~ak s Drine (1996.),Mostovi na Drini - zatajeni Jasenovci (1997.),Za jednu bolju Hrvatsku (2005.). Godine 1994.je objavio knjigu Sve}enici, `rtve rata i pora}akoja je posluìla kao svojevrsni radni materijalza Hrvatski martirologij XX. stolje}a koja jeplod sedamnaestogodišnjeg istraìvanja iprikupljanja podataka. Ove godine proglašenje po~asnim gra|aninom grada Maglaja.

Ovo je knjiga koja mijenja slu`benu povi-jest ratnih zbivanja u II. svjetskom ratu na pr-ostorima povijesne Hrvatske. Ovo je knjigakoja otkriva dosad nepoznate zlo~ine partiza-na i ~etnika nad biskupima, sve}enicima, red-ovnicima, bogoslovima, sjemeništarcima (gim-nazijalcima) i ~asnim sestrama Crkve u Hrv-ata. Ovo je knjiga iza koje stoji preko šest tisu-}a dokumenata: arhivske gra|e diljem Hrvats-ke, Bosne i Hercegovine, Vojvodine i Beogra-da, iskaza vjerodostojnih svjedoka, izjava o~-evidaca, novinskih izvješ}a i starih fotografija,kao i 17-godišnji istraìva~ki rad jednog umir-ovljenog ùpnika i njegovih suradnika, a ~ijirad do dana predstavljanja ovog Martirologijanije nitko financirao.

“Narod vam to neæe nikada zaboraviti!”

(Iz povijesnog govora blaènog kardinalaAlojzija Stepinca pred komunisti~kim sudom3- listopada 1946. godine.) Bio je to vapaj prv-og biskupa Hrvata o pokolju hrvatskih katoli-~kih sve}enika S optuèni~ke klupe, svetac imu~enik, prvi biskup Hrvata, optuùje jugo-komuniste ovim rije~ima: “Vi ste u~inili pogr-ješku fatalnu, što ste pobili sve}enike! Narodvam to ne}e nikada zaboraviti! U nijednoj civ-iliziranoj dràvi na svijetu ne bi toliki sve}enicibili tako ka`njeni za te krivice koje im imputi-rate.” I opet se s optuèni~ke klupe javlja nad-biskup Stepinac: “U nijednoj drugoj civilizira-noj dràvi ne bi se tako sudilo...” Crkva u Hr-vata prva po brojnosti mu~enika u zemljamakomunisti~kog reìma.

Autor ovog “Hrvatskog martirologija XX. st-olje}a”, istraùju}i mu~enike Crkve u Hrvata,usporedio je stradanja crkvenih osoba u sed-am dràva isto~ne Europe (Poljska, ~eška, Slo-va~ka, Ma|arska, Isto~na Njema~ka, Slovenijai Albanija) te je došao do zna~ajnog podatkaza nas Hrvate: Crkva u Hrvata po broju mu~e-nika - `rtava komunisti~kog terora - dolazi na

prvo mjesto!Crkva u Hrvata je u godinama bezbo`nog

komunizma osim velikog, svetog i neponovlji-vog blaènog kardinala Stepinca imala na sto-tine “malih Stepinaca” koji su po uzoru na pr-vog biskupa Hrvata, znali prije svojega strijelj-anja uskliknuti “ìvio Krist Kralj!”, ili su godi-ne teške robije sveta~kom strpljivoš}u provod-ili na teškom fizi~kom radu, gladni i èdni, nazbunjenost svojih progonitelja.

Broj mu~enika po (nad)biskupijama iredovni~kim zajednicama

1) (Nad)biskupijeBanatska biskupija 11Banjalu~ka biskupija 25Barska nadbiskupija 4Dubrova~ka biskupija 17|akova~ka i srijemska biskupija 30Gospi}ko-senjska biskupija 18Hvarska biskupija 8Kosovski Hrvati (Janjevo - Letnica) 7Kotorska biskupija 3Kr~ka biskupija 4Krièva~ka biskupija - eparhija 12Mostarsko-duvanjska iTrebinjsko-mrkanjs-

ka biskupija 20Pore~ko-pulska biskupija 14Rije~ka nadbiskupija 12Splitsko-makarska nadbiskupija 27Suboti~ka biskupija - Ba~ka 17Šibenska biskupija 10Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo 39Zadarska nadbiskupija 14Zagreba~ka nadbiskupija 78DodatakPrognani slovenski sve}enici (Maribor) 7

2) Redovni~ke zajednicea) RedovniciBenediktinci 1Franjeva~ka hercegova~ka provincija,

Mostar 69

298 VRHBOSNA 4/2008

PR

ILO

ZI

“Hrvatski martirologij XX. stoljeæa”Hrvatski katolièki sveæenici - muèenici i `rtve totalitarnih

reìma XX. stoljeæa

Knjiga koja mijenja povijest!

Franjeva~ka provincija Bosna Srebrena,Sarajevo 73

Franjeva~ka provincija Presvetog Otkup-itelja, Split 45

Franjeva~ka provincija sv. Jeronima uZadru 9

Hrvatska provincija franjevaca tre}oredaca 5Hrvatska dominikanska provincija 12Hrvatska franjeva~ka provincija sv. }irila i

Metoda, Zagreb 17Hrvatska kapucinska provincija 2Hrvatska provincija Dru`be Isusove 9Hrvatska provincija franjevaca konventualaca 2Lazaristi 3Trapisti 8

b) RedovniceBenediktinke, Šibenik 1Dominikanke 1Dru`ba K}eri Bo`je ljubavi 7Dru`ba sestara Klanjateljica Predragocjene

Krvi Kristove 2Dru`ba sestara sluàvki Malog Isusa 1Dru`ba sestara milosrdnica sv. Vinka 15K}eri milosr|a Tre}eg reda sv. Franje 1Školske sestre sv. Franje 3

Ukupan broj mu~enika Crkve u Hrvata 663Pregled broja mu~enika prema istraìvanju don

Ante Bakovi}aBiskupi 4Sve}enici 506Sve}enici - tifusari 17Bogoslovi 50Sjemenistarci (gimnazijalci) 38âsna bra}a (bra}a laici) 17âsne sestre 31ukupno 663

Vojske i ideologije koje su usmrtile na{e mu~enike

Partizani do 9. svibnja 1945 240Ozna, Udba, Partija nakon 9. svibnja 1945. 263JNA (na sluènju vojnog roka) 12êtnici 37Njema~ke postrojbe 16Talijanske postrojbe 2Angloameri~ko bombardiranje 32Vlasti NDH 11Crvena armija 5Vlasti Kraljevine Jugoslavije 4Komunisti~ke vlasti u Albaniji 4Srbijanska paravojska u BiH i RH (Domovi-

nski rat) 9Muslimanske postrojbe u BiH (Domovinski

rat) 3Tifusari 17Nepoznato 8Ukupan broj `rtava 663Kako do}i do Hrvatskog martirologija XX.

stolje}a!

1. Najjednostavnije je do}i do u Petrovojulici broj 47, 10000 Zagreb, radno vrijeme rad-nim danom od 9h do 17h, ili

2. Narud`benicom na adresu: “MartvriumCroatiae” d.o.o., Petrova 47, 10000 Zagreb

telefon: 01/61 58 691, faks: 01-61-58-687e-mail: [email protected]š kunski ra~un:2340009-1110309967 kod Privredne banke

Zagreb d.d.Naš devizni ra~un:70010-053751 kod Privredne banke Zagreb d. d.

VRHBOSNA 4/2008 299

PR

ILO

ZI

Dana 29. listopada 2008. g preminula jeKata }umurdì}, uzorna majka sve}enika Vrh-bosanske nadbiskupije vl~. Drage ~umurdì}ai ~asne sestre Renate, KBLJ.

Ro|ena je 17. studenoga 1925. u èp~u uobitelji Spaji}. Udaje se u Komušinu (Gaše),gdje je u braku sa suprugom pok. Markom,koji je umro prije 20 godina, rodila desetero dj-ece, od kojih je troje pokojnih. Sama ~injenicada je sahranila supruga i troje djece govori dajoj je ìvot bio protkan bolom i patnjom koje jeublaàvala ~vrsta vjera u Boga i ljubav pre-ostale djece. U vrijeme rata u BIH morala jeizbje}i kao i svi Komušanci. Proìvjela je takosvu teìnu izbjegli~kog i prognani~kog ìvota,a zadnje godine u bolesni~koj postelji, okru`-ena pa`njom svoje djece i unu~adi. Bila je uvi-jek tiha, blaga, samozatajna i spremna na `r-tvu. U tom je duhu provela zadnje godine ìv-ota s pogledom usmjerenim u nebo i vjerom uUskrslog Gospodina.

Ukop pok. Kate je bio 31. listopada ove go-dine na groblju Granešina. Sprovodne obredevodio je ùpnik vl~. josip Balog, u pratnji 15sve}enika, 50-ak ~asnih sestara, k}eri, unu~adi,te preostale rodbine i prijatelja. Na groblju je

pre~. Luka Tunji}, generalni vikar Vrhbosans-ke nadbiskupije pro~itao izraze su}uti koje jeuputio uzoriti kardinal Vinko Pulji}, nadbisk-up vrhbosanski. Odmah nakon ukopa bila jeMisa zadušnica u ùpi Ro|enja BDM u Gran-ešini koju je predvodio pre~. Tunji}, uz koncel-ebraciju sve}enika koji su bili na ukopu, tesudjelovanje ~asnih sestara, ~lanova obitelji,rodbine i prijatelja. U propovijedi je pre~. Tu-nji} govorio o fenomenu smrti koji bi trebaou~vrš}ivati našu vjeru i utjecati na pozitivnupromjenu ìvota. Naglasio je tako|er da jenjezin ìvot bio poput zrna koje istrunivši uzemlji daje obilat rod. Cijeli njezin ìvot je bioodricanje, `rtva, darivanje i svakodnevnoumiranje.

Na koncu sv. Mise je njezin sin sve}enik vl~.Drago zahvalio svima koji su na bilo koji na~inpomogli u prevladavanju teške bolesti, a naposeban na~in ovih zadnjih dana kada je pre-minula. Zahvalio je tako|er i svima koji su do-šli na sprovod i sv. Misu zadušnicu, te izrazilisu}ut i krš}ansku solidarnost. Pokoj vje~nidaruj joj Gopsodine!

L.T.

300 VRHBOSNA 4/2008

IN M

EM

OR

IAM

+ Kata ûmurdì}

+ Vl~. Ambrozije Miki}

(Vidovice, 22. 03. 1937. - 25. 11. 2008.)

U utorak 25. studenoga 2008. g. U Vidovica-ma je preminuo umirovljeni sve}enik Vrhbos-anske nadbiskupije vl~. Ambrozije Miki} u 72.godini ìvota i 46. godini misništva.

Pokojni Ambrozije je ro|en 22. oùjka 1937.godine u Vidovicama. Gimnaziju je završio uDubrovniku, a bogoslovske studije u |akovu,gdje je i zare|en za sve}enika Vrhbosanske na-dbiskupije 29. 06. 1962. Prva mu je slu`ba bilau rodnim Vidovicama, kao zamjenik ùpnikaod 1. 07. do 1. 10. 1963. kada je imenovan ùp-nim vikarom u Derventi. 1. 10. 1964. imenovanje ùpnim vikarom u ùpi Oštra Luka Bok, gd-je ostaje dvije godine. Od 27. 09. 1966. kratko jeùpni vikar u Modri~i odakle prelazi u Br~ko.

Od kolovoza 1967. preuzima slu`bu ùpnika ukori}anima, a 4. 10. 1969. je imenovan ùpnik-om u bukovici. Od rujna 1978. je godinu danaùpnik u Bos. Šamcu, a zatim deset godina ù-pnik u Srednjoj Slatini, kada je 1. 09. 1989. raz-riješen slu`be i umirovljen. Ratno vrijeme jeproìvio kao i ve}ina Vidovljana u progonstvui progonstvu, a zadnje godine u rodnim Vid-ovicama.

Svetu Misu zadušnicu i sprovodne obrede26. 11. 2008. u Vidovicama je predvodio mr.Luka Tunji}, generalni vikar Vrhbosanske nad-biskupije, uz koncelebraciju ùpnika vl~. mateMaji}a, dekana pre~. Bartola luki}a i 30 sve}e-nika. Uz sve}enike na sv. Misi sudjelovali su

rodbina, prijatelji i vjernici ùpe Vidovice, tedesetak ~asnih sestara. Pre~asni Tunji} je pre-nio izraze su}uti nadbiskupa vrhbosanskoguzoritog gospodina Vinka kardinala Pulji}a.Izrazio je su}ut u ime sve}enika Vrhbosanskenadbiskupije, pro~itao ukratko ìvotopis pok.Ambrozija te slu`be i mjesta na kojima je kaosve}enik djelovao.

U homiliji je na temelju matejeva evan|elja(Mt. 25, 31-46) izrazio nadu da }e ga Gospodinnagraditi vje~nim kraljevstvom jer je kao sve-}enik kroz svoj pastoralni rad prepoznavaoKrista u najpotrebnijima, te mnoge utješio, ok-rijepio sakramentima, nahranio..., pomogaona razli~ite na~ine, pohodio mnoge potrebne ibolesne i u~inio mnoga djela milosr|a znanasamo onima kojih se to ti~e i kojima su u~inje-na. Na kraju sv. Mise je ùpnik Maji} pro~itaoiz knjige o Vidovicama o anga`manu i pomo}i

pokojnog Ambroza oko prikupljanja sanitet-skog materijala i opreme ambulante u Vidovi-cama. Naglasio je tako|er da je bio osebujnogi pomalo buntovnog karaktera iz kojeg su po-nekad izre~ene grube, teške i zamjerljive rije~iu susretanju s ljudima, ali da je na svoj na~inipak volio svakog ~ovjeka. Zatraìo je oprost uime svih i izrekao oprost, mole}i Boga da mubude milostiv. Nakon sv. Mise, svi su se, mole}ikrunicu, uputili prema mjesnom groblju, te uzobred sprovoda predali zemlji njegove zemneostatke, gdje }e s ostalim Vidovljanima ~ekatiuskrsnu}e mrtvih.

Pokoj vje~ni daruj mu Gospodine, i svjet-lost vje~na svijetlila mu. Amen

Luka Tunji},generalni vikar

VRHBOSNA 4/2008 301

IN M

EM

OR

IAM

P A S T O R A L N I K A L E N D A R 2009.VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE

302 VRHBOSNA 4/2008

VRHBOSNA 4/2008 303

S I J E ^ A N J

1 ^ MARIJA BOGORODICA, Nova godina Molitveni dan Mira2 P Bazilije, Grgur, Grgo, Gregor3 S Ime Isusovo, Danijel, Florencije, Genoveva Prva subota: molitva za duh. Zvanja4 N DAN GOSPODNJI - 2. po Boì}u5 P Emilijana, Miljenka, Eduard, Radoslav6 U BOGOJAVLJENJE - TRI KRALJA PMD - sv. Djetinjstvo7 S Rajmund, Lucijan, Krispin, Zorislav8 ^ Severin, Teofil, Bogoljub, Apolinar Stadlerov dan9 P Hadrijan, Honorat, Julijan, ìvko10 S Miltiad, Petronije, Agaton, Dobroslav +Alojzije @agar 1971.11 N KRŠTENJE GOSPODINOVO12 P Ernest, Tatjana, Bernard +Franjo Mom~inovi} 1957.13 U Hilarije, Remigije, Radovan, Veronika +Ivan Kulijer 1937.14 S Feliks, Sre}ko, Rajko, Makrina + Andrija Kordi} 1995. (Njem.-k.)15 ^ Pavao Pustinjak, Mavro, Anastazija + Ljubomir Ivan roje 1945. (k-Njem.)16 P Marcel, Oton, Mislav +Jakov Kova~evi} Stijepi} 1991.(k.-Njem)17 S Antun opat, Ante, Lucije, Lavoslav + Petar Krajina 1997. (k.-Njem.)

Patron: Gorice18 N DAN GOSPODNJI - 2./godinu +Smiljan Franjo dr. êkada 1976.

+Branko Karli} 2007.+Stjepan Ili} 1964. (k.-Njem).Molitvena osmina

19 P Mario, Ljiljana, Marta, Makrije +Juraj Heruc 1910.20 U Fabijan, Fabijana, Sebastijan21 S Agneza, Janja, Neà, Epifanije22 ^ Vinko, |akon, Vinka, Irena R., Vice +Ambroz Miji} 1946.23 P Emerencijana, Ema, Vjera24 S Franjo Saleški, Bogoslav25 N DAN GOSPODNJI - 3./godinu + Josip Kasi} 1996.

Završetak molitvene osmineNadbiskupijski dan molitve za mir

26 P Timotej, Tit, Paula U Zgb-u: HBK i BK BiH27 U An|ela, An|elka, Julijan, Vital Te~aj u Zgb-u28 S Toma Akvinski, Tomislav, Tomo, Leonid29 ^ Valerije, Konstancije, Zdeslav, Akvilin30 P Martina, Tina, Hijacinta, Gordana, Darinka31 S Ivan Bosco, Marcela, Viktor, Klaudije + Petar Ani} 2002.

KŠC - @ep~e

V E L J A ^ A

1 N DAN GOSPODNJI - 4./godinu + Dragan ûturi} 2004.+ Anto Vuj~i} 1990.Dan ìvota

2 P PRIKAZANJE GOSPODINOVO - SVIJE]NICA Dan posve}enog ìvota3 U Bla`, Vlaho, Tripun, Tripo + Franjo Bauer 1940. 4 S Maria de Mattias, Eutih, Diodor, Gilbert Br~anski dekanat5 ^ Agata, Dobrila, Modest, Jagoda Bugojanski dekanat6 P Pavao Miki i dr., Doroteja, Dora + Anto Baji} 1993.

Ramski dekanat7 S Maksim, Julijana, Rikard, Drìslav + Nikola \ebi} (Gjebi}) 1930.

Prva subota: molitva za duhovna zvanjaKreševski dekanat

8 N DAN GOSPODNJI - 5./godinu + Dragutin Alaupovi} 1967.Stadlerov dan / viz. B. Brdo

9 P Skolastika, Apolonija, Sabin, Sabina Travni~ki dekanat 10 U Alojzije Stepinac, Vilim, Vjekoslav Patron: Orašje

@epa~ki dekanat11 S BDM Lurdska, Marija, Mirjana + Zvonko Petrovi} 2004.

Dan bolesnikaDerventski dekanat

12 ^ Eulalija, Melecije, Zvonimir, Zvonka Usorski dekanat13 P Katarina Ricci, Kristina, Boìdara Tuzlanski dekanat

+ Ivan Kulijer 1937.14 S Valentin, Zdravko, Valentina, Vital + Josip Matkovi} 1998.

Sutješki dekanat15 N DAN GOSPODNJI - 6./godinu Viz. B. Brod16 P Julijana, Julka, Samuel, Daniel, Miljenko Duh. Vje`be za sve}enike 19s

+ Stjepan Prgomet 1956.Doborski dekanat

17 U Bartol, Benedikt, Flavije + Stjepan Fontana 1971.Duh. vj.18 S Šimun, Bernardica Duhovne vje`be19 ^ Konrad, Rajko, Blago, Ratko Duhovne vje`be

+ Matej Mom~inovi} 1920.20 P Leon ~udotvorac, Lav, Lea Šama~ki dekanat21 S Petar Damiani, Damir, Natalija, Zaharija Sarajevski dekanat22 N DAN GOSPODNJI - 7./godinu + Ivan Zirdum 1954.

Viz. Brusnica23 P Polikarp, Romana, Grozdan24 U Montan, Goran, Modest; Sinerot + Ivo ~ondri} 1946.

+ Danijel Franjo Duji} 1920.25 S PEPELNICA (post i nemrs)26 ^ Aleksandar, Aleksa, Viktor, Robert + Ivan mr. Star~evi} 1982.27 P Gabrijel àlosne Gospe, Donat Zadarski + Petar Peri} 1943.28 S Roman, Bogoljub, Vikica, Teofil + Ivan dr. Pavlinac 1970.

Animatori liturgijskog pjevanja29.II. 1964 + Juraj Majeti}

304 VRHBOSNA 4/2008

O @ U J A K

1 N DAN GOSPODNJI - 1. korizmena + Šimo Janji} 2003.+ Marko Paradìk 1977.

2 P Iskra, Ines, êdomil, Lucije + Stanislav Boì} 1987.3 U Marin, Marinko, Asterije, Ticijan, Kamilo4 S Kaìmir, Eugen, Natko (kvatre) Put u Tursku - kardinal 5 ^ Teofil, Lucije, Hadrijan, Adrian, Virgil + Zvonimir Blaùn 1975. (k.-Tur.)6 P Ruà, Koleta, Agneta, Zvjezdana, Viktor (kvatre) (k. Tur.)7 S Perpetua, Felicita, Eugen, Efrem, Tereza (kvatre) + Mato Bi~vi} 1989. (k.-Tur.)

+ Stjepan Markovi} 1961. Prva subota:Molitva za duhovna zvanja;

8 N DAN GOSPODNJI - 2. korizmena + Augustin Niki} 1936. (k.-Tur.)Stadlerov dan/ viz. Bukovica

9 P Franciska Rimska, Franjka, Fanika BKBiH - MO10 U Emil, Makarije, Kajo, Simplicije BKBiH - MO11 S Firmin, Tvrtko, Blanka, Kandid BKBiH - MO12 ^ Bernard, Budislav, Maksimilijan, Fina13 P Patricija, Sabina, Rozalija, Ratka14 S Matilda, Milijana, Borka, Paulina, Eva @upna ekonomska vije}a15 N DAN GOSPODNJI - 3. korizmena + Antun dr. Buljan 1964.

Ned. solidarnosti/ Viz. Cer-So~.16 P Hilarije, Julijan, Euzebija, Tacijan + Franjo Kova~evi} 1940.17 U Patrik, Patricija, Gertruda, Konrad, Domagoj18 S ]iril Jeruzalemski, ]iro, Aleksandar, Eduard Ofm-Hercegovina 19 ^ JOSIP zaru~nik BDM, Josip, Josipa, Joso + Miroslav Petrovi} 1990.

Patron: MO, G. Dubica, Marindvor, Špionica, Tesli}, Zavidovi}i, Zenica, KŠC-Sarajevo Rankovi}i -blagoslov kamenatemeljca - Kardinal

20 P Niceta, Dionizije, Vlado21 S Kristijan, Vesna, Vlasta, Serapion, Kasijan @upna pastoralna vije}a22 N DAN GOSPODNJI - 4. korizmena Viz. Derventa23 P Turbije, Oton, Edmund, Anuncijata, Rebeka24 U Latin, Javorka, Simon + Rikard Weis 1945. 25 S BLAGOVIJEST Patron bogoslovije26 ^ Montan i Maksima27 P Lidija, Rupert, Lada28 S Priska, Guntram, Renata, Sonja @eravac - blag. gradilišta k.29 N DAN GOSPODNJI - 5. korizmena + Mirko Per~inli} 1966.30 P Zosim, Bogoljub, Bogoljuba, Leonard + Franjo Juri} 1948.31 U Benjamin, Balbina, Gvido, Natalija

VRHBOSNA 4/2008 305

T R A V A N J

1 S Venancije, Anastazije, Staš, Mavro, Paulin2 ^ Franjo Paulski, Teodora, Boìdara, Leopold + Vincencij Ferrerij Paulko 1921. 3 P Siksto, Krest, Rikard, Svevlad, Radojko4 S Marija, Maja, Marijan; Izidor, Platon Prva subota:molitva za duhovna zvanja

Susret roditelja i bogoslova ùpnika5 N NEDJELJA MUKE - CVJETNICA6 P Irenej, Petar Veronski, Prudencije, Zefirin7 U Ivan de la Salle, Herman, Teodor, Serapion + Franjo Kopi} 1929.8 S Dionizije, Timotej, Diogen, Klement, Julijan + Drago Su~i} 1988. Stadlerov dan

Posveta ulja kat. 10,30. S9 ^ VELIKI ÊTVRTAK Kat. 18. s.

+ Marko Kamenjaš 2007.+ Boò Markoti} 1995.

10 P VELIKI PETAK Kat. 18. s+ Ilija dr. Violini 1945.+ Petar @ivkovi} 1985.

11 S VELIKA SUBOTA Kat. 23. s+ Petar Grgi} 1982.

12 N USKRS - VAZAM Kat. 10,30. s+ Antun dr. Bogdan 2001.

13 P Martin, Hermenegildo, Ida Uskrsno primanje u 11. s.14 U Valerijan, Maksim, Zdravko, Lambert15 S Teodor, Krescencije, Rastislav + Miodrag Miškovi} 2008.16 ^ Benedikt, Bernardica, Leonida, Optat17 P Šimun, Inocent, Akacije, Ilija, Robert Klagenfurt 18 S Hermogen, Euzebije, Anastazija, Romano Klagenfurt / Prijatelji Malog Isusa- Maglaj

+ Marko dr. Alaupovi} 1979.+ Ivan Turbi} 1911.+ Augustin Franjo Vrebac 1940.

19 N DAN GOSPODNJI - 2. uskrsna Klagenfurt : krizma Gromiljak 11s.- kBusova~a 11 s. b./+ Antun Dujmuši} 1943.

20 P Anicet, Sulpicije, Marcijan, Agneta, Dina + Bernardin Batvi} 1921./Kapitul OFM - Prov.

21 U Anzelmo, Konrad22 S Soter i Kajo, Vojmil, Leonida + Alojzije Budìnski 1983.

Sve}eni~ki sabor23 ^ Juraj, Jure, \ur|ica, \uro, Georg, Adalbert Patron: Derventa, Vitez, Moran~ani24 P Fidel, Fidelis, Fides, Vjeran, Vjerko, Vjera25 S Marko ev., Marko, Klarencije, Maroje, Ermin Patron:Grada~ac, Ilijaš posveta crkve, Plehan,

Poto~ani / Susret ùpnih zborovaKrizma: Kreševo 11.s.

26 N DAN GOSPODNJI - 3. uskrsna + Augustin Halili 1976.Kriz: G.V.-Uskoplje 11.s- Bugojno 16.s.k;Kiseljak 11.s. Brestovsko 16.s. b

27 P Ozana Kotorska, Euzebije i Polion28 U Petar Chanel, Ljudevit M. Grignion, Vital + Matej (Matko) Livajuši} 1978.29 S Katarina Sijenska, zaštitnica Europe, Katarina Susret BKBiH i Red. Poglavara

+ Josip Bezi} 1893.+ Stjepan Julari} 1999.

30 ^ Pio V. papa, Venancije + Josip Kal~ik 1994.

306 VRHBOSNA 4/2008

S V I B A N J1 P Josip Radnik, Jeremija, @igmund Hodo~aš}e u Olovo Patron: Pale i Turbe

+ Ivan Mitrovi} 1912. 2 S Atanazije, Antonin, Boleslav, Boris Prva subota:molitva za duhovna zvanja

Ministrantsko zborovanje / Gospi}-k.Kriz: Uzdol - 17.s. b.

3 N DAN GOSPODNJI - 4. uskrsna DAN DUHOVNIH ZVANJA / Gospi} - k.Kriz :Prozor 11.s. Gra~ac 17.s. b.Viz. Fo~a

4 P Antonina, Florijan, Cvjetko, Cvijeta5 U Peregrin, Maksim + Anto Alaupovi} 1948.6 S Dominik Savio, Marijan, Irenej Srijemski7 ^ Dujam, Duje, Flavije, Gizela + Josip Matiši} 1921. 8 P Arsen, Amat, Ida; Ulrika Nisch + Marko Nedi} 1952.; + Jozo Peri} 2005.

Stadlerov dan9 S Izaija, Dionizije, Pahomije, Herma, Beata Susret mladih - Livno

+ Josip Vasilina 1988. Šimunovo- Dubrave

10 N DAN GOSPODNJI - 5. uskrsna Bl. Ivan Merz: Susret mladih - Banja LukaKriz: Rama-Š}it 11.s. i Rumboci 17.s. bSk. Gra~anica 11.s. i Kandija 17.s. kViz. G.Mo~ila - Sijekovac

11 P Mamerto, Franjo Hieronim12 U Leopold Bogdan Mandi}, Nerej, Ahil Patron: Briješ}e, Dragunja, Maglaj:

Kard. - Maglaj 13 S Gospa Fatimska, Servancije, Agneta14 ^ Matija ap., Mate, Matko, Matea15 P Izidor, Sofija, Sonja + Jakov Bariši} 1942. 16 S Ivan Nepomuk, Genadije, Florencije Kard.- Laaingen

+ Milidrag Bujas 1991. Kriz: Doljani 11.s. i Glavice 17. s. b

17 N DAN GOSPODNJI - 6. uskrsna Kard. - LaaingenKriz: @ep~e 11.s. , Ularice 16.s. b.Viz: Kolibe

18 P Ivan I., Venancije, Feliks Solinski, Sre}ko19 U Urban, Teofil, Rajko, Ivon20 S Bernardin, Lidija, Zlatka, Zlata, Gvido + Petar Ajvazovi} 1945.21 ^ UZAŠAŠ]E - SPASOVO (KRI@I) Patron: Novi Travnik

+ Vlastimil-Antun Fiala 1986.+ An|elko Franji~evi} 1954.Kriz: Bistrica 17.s. -k.

22 P Helena, Jelka, Renata23 S Deziderije, @eljko, @elimir, @eljana, Spes Krizma: Zavidovi}i i Globarica k.

Grebnice 11.s. Domaljevac 16.s. b24 N DAN GOSPODNJI - 7. uskrsna Patron: Globarica 25 god. `. Tolisa 17. k.

Kriz: Kralj. Sutjeska 10. i Fojnica 15.s.b+ Andrija dr. Jagati} 1901.

25 P Beda ^asni, Grgur VII., Marija Magdalena + Caleb Violini 1917.26 U Filip Neri, Zdenko27 S Augustin Kanterberijski, Julije, Bruno + Josip Konopka 1988.28 ^ German, Vilim, Herkulan, Velimir29 P Euzebije i Polion, Ervin, Ve}eslav30 S Bazilije, Emilija, Anastazije, Hubert Dan mladih u nadbiskupiji - Komušina31 N DUHOVI - NEDJELJA PEDESETNICE Kriz:Kat. 10,30. s Stup 17.s. k

Patron: Fojnica, N. BilaKriz.: Otinovci-Kupres 11.s. Suho P. 16.b.

VRHBOSNA 4/2008 307

308 VRHBOSNA 4/2008

L I P A N J1 P Marija Majke Crkve, Justin, Mladen Patron: Garevac2 U Marcelin, Petar, Erazmo, Eugen + Vinko Vidakovi} 2006. 3 S Karlo Lwanga i dr. mu~enici, Klotilda (kvatre)4 ^ Kvirin Sisa~ki, Optat, Nikola, Predrag + Marijan Ivandi}, Josip Per~inli} i

Mirko Radoš - 1945.5 P Bonifacije, Bono, Dorotej, Eutih (kvatre) + Stjepan Ezgeta 1933.

+ Stjepan Pašali} 1950.6 S Norbert, Artemije, Paulina, Neda (kvatre) Prva subota:molitva za duhovna zvanja

Kriz: âjdraš 11.s. Sivša 17. k.Vidovice 11.s. Orašje 17.s. b

7 N PRESVETO TROJSTVO + Franjo Buli} 1999.Podmila~je 11.s. Dobreti}i 17.s. k Kriz: Jelah 11.s. i Doboj 17.s. b

8 P Fortunat, Vilim + Ivan Bar~anac 1993.Stadlerov dan

9 U Efrem, Diomed, Kolumban, Rikard + Franjo Kralik 1976.10 S Bogumil, Dijana, Biserka + Ladislav Gaguli} 1964.11 ^ TIJELOVO - BRAŠANÊVO Kat. 10,30. s. Jelah i Doboj krizma - Biskup12 P Bazilid, Onofrije, Leon, Lav, Eshil, Placid13 S Antun Padovanski, Ante, Antun, Antonij Patron: Bo}e, Bugojno, Bukovica,

Dobreti}i, Drijen~a, Gra~ac, Lukavac, Rasti}evo, Sijekovac-Mo~ila, Sivša, So~anica, Vukanovi}i, @ep~e, @ita~e-PodhumKriz: Oštra Luka 11.s. Vukanovi}i 11.s. Haljini}i 17.. b.

14 N DAN GOSPODNJI - 11./godinu Kriz:Tesli} 11.s. i @abljak 17.s. bVitez 11.s. Ban Brdo 17.s. k

15 P Amos, Vid, Vito, Toma, Germana, Modest Patron: Vidovice16 U Auro, Zlatko, Zlata, Aurelije, Beno17 S Diogen, Inocent, Rajner, Petar, Laura18 ^ Marko i Marcelijan, Paula, Amando19 P Srce Isusovo, Romualdo, Gervazije, Protazije + Marijan Dòji} 1921.

Patron: B. Šamac, Br~ko, âjdraš, Doboj,Glavice, Katedrala, N. Selo, Pe}ine, Prozor, Zvornik

20 S Srce Marijino, Margareta, Naum Ohridski + Josip Fuchs 1954.Patron: Fo~a, Pos. Mahala, Skop. Gra~anica

21 N DAN GOSPODNJI - 12./godinu + Nikola Buri} 1993.Patron: Pe}nik, Sj. Crk. u TravnikuVanjska proslava Srca Isusova u kat.

22 P Paulin, Ivan Fišer, Toma More, Flavije + Mato Ivki} 1993. 23 U Marija, Josip, Flavije, Aron Kard.-Prijedor 11.s. Podmila~je 18. s

+ Anto dr. Lutter 1992.24 S Ro|enje Ivana Krstitelja, Ivan, Ivana Patron: B. Brdo, D. Tramošnica, Jelah, K.

Sutjeska, Lug-Brankovi}i, Otinovci-Kupres, Podmila~je, Tar~in, Travnik, Uzdol, @iviniceKraljeva Sutjeska - 11.s. kard.

25 ^ Maksim, Prosper, Adalbert, Salamon26 P Ivan i Pavao, Virgilije, Zoran, Deodat + Jozo Tomi} 2007.27 S ]iril, Ladislav Ugarski, Kristofor, Vlatko Krizma: Novo Selo 11 k. Br~ko 17.s.28 N DAN GOSPODNJI - 13./godinu Kriz:. Lug-Brankovi}i 11. k/ viz. N. Selo-29 P Petar i Pavao ap., Paula, Krešimir Sve}eni~ko re|enje

Patron: Brajkovi}i, G. Komušina, Kakanj,Kulina, Lovnica, n. Selo-Balegovac, Tuzla

30 U Prvomu~enici Svete Rimske Crkve, Bazilid + Dragutin dr. Kamber 1969.

S R P A N J

1 S Aron, Martin, Teodorik, Oliver, Predrag2 ^ Oton, Višnja, Ostoja + Anton dr. Jegli~ 1937.3 P Toma ap., Tomislav, Tomo, Rajmund4 S Elizabeta Portugalska, Elza, Laura, Berta Prva subota:

molitva za duhovna zvanja5 N DAN GOSPODNJI - 14./godinu + Krunoslav dr. Draganovi} 1983.

Patron: Crkva BogoslovijeViz. Plehan

6 P Marija Goretti, Marica, Romul, Suzana, Agata + Stipo Bariši} 1944.7 U Vilibald, Vilko, Benedikt XI., Odon, Goran + Franjo Buli}, 1999 8 S Akvila, Priska, Priscila, Prokopije, Pankracije Stadlerov dan9 ^ Marija Propetoga Isusa Petkovi}, Marija10 P Feliks, Filip, Rufina, Viktorija + Marijan Šolji} 1986. 11 S Benedikt opat, Pio, Placid, Olga, Budimir + Nikola Pranji} 1998. 12 N DAN GOSPODNJI - 15./godinu Viz. @eravac13 P Majka Bo`ja Bistri~ka, Henrik, Ezdra BK BiH - BL14 U Kamilo de Lellis, Angelina, Gašpar BK BiH - BL15 S Bonaventura, Bono, Dobroslav, Vladimir Patron: Banja Luka16 ^ Gospa Karmelska, Karmela, Karmelo + Ivan dr. Šari} 1960.

Patron: Karmel na Stupu17 P Nadan, Hijacint, Justa, Rufina, Marcelina18 S Emilije, Emilija, Ljuba, Teodozija, Bruno19 N DAN GOSPODNJI - 16./godinu Kardinal - BL20 P Ilija pr., Apolinar, Ilija, Ilko, Ilinka, Rita Patron: B. Brod, ^emerno, Doljani,

Kandija, Kori}ani, Kiseljak, N. Šeher, Rostovo, S. Kula, Turi}, Ularice, Zenica

21 U Lovro Brindiški, Danijel pr., Dane, Danica + Ivan Raji} 1989. 22 S Marija Magdalena, Manda, Magda + Andrija Antunovi} 1934. 23 ^ Brigita Švedska, Ezekijel, Apolinar24 P Kristina, Eufrazija, Boris, Ljudevita25 S Jakov ap., Jakša, Jaka; Kristofor, Krsto + Branko Grulich 1989.26 N DAN GOSPODNJI - 17./godinu + Andrija Avelin Predmersky 1914.

Patron: Banbrdo, Domaljevac, Par Selo, Podkraj, Radunice, @abljak

27 P Klement Ohridski, Klemo, Gorazd, Celestin I. + Ladislav Buljan 1986.28 U Prohor, Nikanor, Viktor I., Nazarije, Celzo29 S Marta, Lazar, Urban II., Vilim30 ^ Petar Krizolog, Julija, Maksima31 P Ignacije Lojolski, Vatroslav, Fabije, Ognjen Patron: Grbavica

VRHBOSNA 4/2008 309

310 VRHBOSNA 4/2008

K O L O V O Z

1 S Alfonz Liguori, Jonatan Prva subota:molitva za duhovna zvanja

2 N DAN GOSPODNJI - 18./godinu + Drago ûi} 1939. Patron: G. Tramošnica

3 P Augustin Kaòti}, Martin, Salvator, Spaso + Martin Ani} 2006. 4 U Ivan Marija Vianney, Justin, Krescencije5 S Gospa Snje`na, Kasijan, Margareta, Nives Patron: Deèvice, Poljaci6 ^ Preobraènje Gospodinovo, Just, Oktavijan + IvanTrobentar 1977.

+ Rudolf dr. Römer 1982.+ Franjo mr. Tomaševi} 2007.Patron: Borovica

7 P Siksto II., Kajetan, Donat, Albert8 S Dominik, Nedjeljko, Dinko, Dominko, Neda + Emil-Stjepan ôndri} 1945.

+ Viktor Šifner 2005.Patron: Gora`de / Stadlerov dan

9 N DAN GOSPODNJI - 19./godinu + Antun Mohori~ 1937.10 P Lovro \akon, Lovorko, Lovorka, Laura, Klaudije11 U Klara, Jasna, Jasminka, Suzana, Rufin + Dragutin dr. êlik 1958.

+ Joso Filipovi} 2006.+ Marko dr. Jozinovi} 1994.Patron: Samostan sv. Klare

12 S Ivana Franciska de Chantal, Franjka, Francika + Zvonko Rai} 1998.13 ^ Poncijan i Hipolit, Poncije, Antioh, Maksim + Josip Dàjki} 2000.

+ Ivan Kristi} 1960.14 P Maksimilijan Marija Kolbe, Kova, Koviljka + Stjepan Gašparevi} 1937.

Kard. - Komušina 18. s15 S VELIKA GOSPA, Marija, Mara; Tarzicije Patron: Breške, Dolac, Haljini}i,

Komušina, Kora}e, Kreševo, Olovo, Osova, Rama-Š}it, Suho Polje, Uskoplje-Gornji Vakuf, StupKard. - Breške 11. s.; Stup 19. s.

16 N DAN GOSPODNJI - 20./godinu Patron: Prud17 P Miron, Klara, Natalis, Natalija; Urzicin + Ivan dr. Dujmuši} 1937.18 U Jelena Kriàrica, Jelka, Jela, Helena, Leonardo + Marko Majuri} 1933.19 S Ivan Eudes, Magna, Timotej, Ratko, Jordan + Stjepan Sokolovi} 1972.20 ^ Bernard, Samuel pr., Maria de Mattias + Tomo Igrc 1938. 21 P Pio X., Agaton, Sidonije + Izidor Poljak 1924.22 S BDM Kraljica, Vladislava, Regina Patron: Bijeljina23 N DAN GOSPODNJI - 21./godinu24 P Bartol ap., Bare, Bartolomej, Bariša; Emilija + Nikola Krili} 1924.25 U Ljudevit, Josip Kalasancijski; Sever Kard. - susret generacije26 S Melkizedek, Aleksandar, Branimir Kard. - susret generacije27 ^ Monika, Cezarije, Amadeo, Bogoljub, An|elka28 P Augustin, August, Tin, Pelagije, Vivian, @ivko29 S Glavosijek Ivana Krstitelja, Ivan, Bazila Patron: Odàk Katehetski dan30 N DAN GOSPODNJI - 22./godinu31 P Josip iz Arimateje i Nikodem; Aristid, Aida

R U J A N

1 U Jošua, Siksto, Terencije, Verena, Viktor Jurisdikcijski ispiti2 S Prosper, Just, Ingrid Jurisdikcijski ispiti3 ^ Grgur Veliki, Grga, Gregor, Gordana + Boìdar Bralo 19454 P Mojsije, Marin, Bonifacije I., Ida, Irmgard5 S Majka Terezija, Urban, Teodor, Boìdar Prva subota:molitva za duhovna zvanja6 N DAN GOSPODNJI - 23./godinu7 P Marko Krièv~anin, Markica, Regina, Dragica8 U MALA GOSPA, Hadrian, Amon, Serafina + Ivan Kozinovi} 1931.

Patron: Be}lja, Brestovsko, Brusnica, Husino, Modri~a, Ulice/ Stadlerov dan

9 S Petar Claver, Hijacint, Hijacinta10 ^ Nikola Tolentinski, Pulherija, Sebastijan + Tomislav dr. Jablanovi} 1986.11 P Adelfo, Gašpar, Bonaventura12 S Ime Marijino, Mirjam, Gvido Patron: Gromiljak, Oštra Luka-Bok,

Svilaj Dan Caritasa13 N DAN GOSPODNJI - 24./godinu14 P Uzvišenje svetog krià, Višeslav, Slavko + Milivoj êkada 1961.

+ Dragutin-Augustin Dujmuši} 1916.Patron: Bistrica k/`., Jelaške, Klop~e

15 U @alosna Gospa, Dolores; Valerije, Valerija + Floro ûlinovi}-ûlina 1996.+ Mato (Matej) Pezer 1959.Patron: ~ardak

16 S Kornelije i Ciprijan, Eufemija, Ljudmila + Tadija Miha~evi} 1955.17 ^ Robert Bellarmin, Robert, Lambert Dijecezanski sve}enici18 P Josip Kupertinski, Ariadna, Senarije19 S Januarije, Eustahije, Teodor + Marijan Peši} 1991. 20 N DAN GOSPODNJI - 25./godinu21 P Matej ap. i ev., Mate, Matea + Anto Zajc 1982.22 U Emerita, Mauricije, Silvan, Silvana, Oton23 S Pijo iz Pietrelcine, Zaharija i Elizabeta (kvatre)24 ^ Anatolij, Vuk, Dalmacije, Pacifik + Ivan mr. ]oruša 2001.

+ Franjo Gavran 1980.25 P Kleofa, Firmin, Tvrtko (kvatre)26 S Kuzma i Damjan, Damjana; Gideon (kvatre)+ Mato Bekavac 1938.

+ êdomil dr. êkada 1981Pastoralno vije}e Nadbiskupije.

27 N DAN GOSPODNJI - 26./godinu28 P Vjenceslav, Venzo Ve}eslav; Lovro Ruiz29 U Mihael, Gabrijel, Rafael, arkan|eli + Anto Paradìk 2004.

Patron: Kolibe, Kopanice, Ov~arevo, Vareš

30 S Jeronim, Jerko, Jerka; Grgur, âslav

VRHBOSNA 4/2008 311

L I S T O P A D

1 ^ Terezija od Djeteta Isusa, Terezija, Tereza Patron: Bistrica k/U2 P An|eli ~uvari, An|eo, An|elko, An|ela + Franjo Pili} 1996.

+ Viktor Vincens 1989.3 S Dionizije, Areopagita, Kandida, Svjetlana Prva subota: molitva za duhovna zvanja4 N DAN GOSPODNJI - 27./godinu + Petar Vidovi} 1984.

Patron: Dobrinja, G. Gora, Rumboci, Srednja Slatina, Šikara, Zovik, êravac

5 P Mauro, Placid, Miodrag; Faustina Kowalska6 U Bruno, Fides, Vjera, Vjerica7 S BDM od Krunice, Ruà, Rozalija; Justina + Anto-Emil êhuli} 1982.

+ Dragan dr. Dujmuši} 1943.+ Stjepan Hadrovi} 1934.Patron: Krepši}

8 ^ Demetrije, Pelagija, Hugo Stadlerov dan9 P Dionizije, Dionizija, Ivan; Abraham patrijarh10 S Danijel, Samuel, Hugolin, Angela + Josip Luši} 1991.

Hodo~aš}e u Mariju Bistricu11 N DAN GOSPODNJI - 28./godinu12 P Maksimilijan, Makso, Velibor; Serafin13 U Teofil, Bogoljub, Romul, Venancije Sjednica konzultora14 S Kalist I., Divna; Stanislav Sjednica Sve}eni~kog vije}a15 ^ Terezija Avilska, Tereza; Tekla16 P Hedviga; Marija Margareta Alacoque17 S Ignacije Antiohijski, Vatroslav, Vatro18 N DAN GOSPODNJI - 29./godinu Patron: Novi Grad - A,VKT

Misijska nedjelja 19 P Ivan Brebefski, Pavao od Kri a, Petar Alkantarski + Juraj ]osi} 1918.

+ Stjepan Ko~iš 1980.+ Andrija Mlaki} 1959.+ Marko Tvrtkovi} 1940.

20 U Kornelije, Andrija, Adelina, Vendelin + Mato Adàmi} 1990.21 S Uršula, Kajo, Hilarion + Ivan Gojsilovi} 1934.

+ Jozo Vidakovi} 2005.22 ^ Marko Jeruzalemski, Filip + Antun Jovi} 1916.

+ Josip Kudi} 2000.+ Eugen Tvrtkovi} 1937.

23 P Ivan Kapistranski, Teodoret, Severin + Ivan dr. Jablanovi} 1957.+ Josip dr. Riffel

24 S Antun Marija Claret, Proklo Carigradski Bobovac - Misa za Domovinu25 N DAN GOSPODNJI - 30./godinu + Rudolf Klampfl 1994.

26 P Dimitrije Srijemski, Dmitar; Lucijan, Marcijan27 U Namat, Bartol, Bartolomej, Bare, Flor, Florijan + Viktor Baier 1998.28 S Šimun i Juda Tadej, ap., Tada; Siniša, Sabina29 ^ Narcis, Honorat, âslav30 P Marcijan, Marcel, Marsela, Klaudije, Gerard31 S Wolfgang, Vuk, Vukmir, Kristofor

312 VRHBOSNA 4/2008

S T U D E N I

1 N SVI SVETI Kat. 10,30. s. Groblje sv. Josip 15. s.

2 P DUŠNI DAN Groblje Bare 11.s.+ Ivan dr. ]avar 2007.

3 U Martin iz Porresa, Silvija, Berard, Ida + Petar Zubak 1931.BK BiH - SA 18s.4 S Karlo Boromejski, Dragutin, Drago, Dragica BK BiH - SA5 ^ Svi srijemski mu~enici; Elizabeta, Emerik + Antun Zorko 1928.BK BiH - SA6 P Melanija, Leonard pustinjak, Teobald, Kristina7 S Baldo, Lazar stilita, Engelbert, An|elko Danijel Puši} 1973.

+ Mijo Thon 1986.8 N DAN GOSPODNJI - 32./godinu Stadlerov dan9 P Posveta Lateranske bazilike, Vito, Vitomir10 U Leon Veliki papa, Lavoslav, Lav; Demetrije11 S Martin Tourski biskup, Martin, Martina + Josip Skalec 1928.

Patron: Bu~i}i Dekanska konferencija

12 ^ Jozafat, Kunibert, Didak + Ante Petrovi} 1986.13 P Stanislav Kostka, Mitar, Ivan Trogirski14 S Nikola Taveli}, Nikolina, Nikoleta15 N DAN GOSPODNJI - 33./godinu16 P Margareta Škotska, Gertruda, Gera + Anto dr. Livajuši} 1974.17 U Elizabeta Ugarska, Alfej i Zakej + Anto ~ondri} 1981.18 S Posveta bazilika sv. Petra i Pavla, Roman19 ^ Obadija pr., Maksim, Matilda, Salomeja20 P Feliks iz Valoisa, Sre}ko, Edmund + Franjo Miki} 1927.21 S Zdravka, Zdravko, Valent, Valentina + Stjepan Luki} 1962.

+ Nikola Mandi} 1937.+ Juraj Zirdum 1982.

22 N KRIST KRALJ Patron: Cer23 P Klement I., Kolumban, Felicita, Lukrecija24 U Andrija Dung Lac i dr., Krizogon + Franjo Horvat 1975.25 S Katarina Aleksandrijska, Kata, Katica + Vlado Jurjevi} 1993.26 ^ Siricije, Konrad, Delfina + Ivan Mileti} 1943.27 P Fakundo, Virgil, Maksim, Valerije28 S Jakov Markijski29 N DAN GOSPODNJI - 1. došaš}a \akonsko re|enje

+ Franjo Maleševi} 1927.30 P Andrija ap., Andrija, Andro, Andrea + Ivan Mršo 2000.

VRHBOSNA 4/2008 313

P R O S I N A C

1 U Nahum pr., Florencija, Leoncije, Kazimir2 S Habakuk pr., Bibijana, Kromacije3 ^ Franjo Ksaverski; Sofonija pr., Lucije4 P Ivan, Barbara, Melecije, Adolf Kolping Patron: Breza5 S Krispina, Saba + Anto Lameši} 1973.

+ Josip Raji} 1951.Prva subota: molitva za duhovna zvanja

6 N DAN GOSPODNJI - 2. došaš}a7 P Ambrozije, Ambroz, Sabina, Urban8 U BEZGRJEŠNO ZAÊ]E BDM, Imakulata + Josip dr. Stadler 1918.

+ Ilija Gavri} 1948.Patron: Crkvice, Dubrave, VijakaKat. 10,30. s.

9 S Ciprijan, Liborije, Liberan, Diego (kvatre) + Juraj-Dobroslav Vesel~i} 1930. 10 ^ Gospa Loretska, Julija + Josip Divi} 1968.11 P Damaz, Danijel, Hugolin, Artur (kvatre)12 S BDM Guadalupska, Spiridon, Špiro (kvatre)13 N DAN GOSPODNJI - 3. došaš}a + \uro dr. Gra~anin 1973.

Nedjelja Caritasa14 P Ivan od Krià, Venancije, Fortunat15 U Valerijan, Marin, Viktorija + \uro Cezner 1944.16 S Hagaj pr., Adon, Sebastijan17 ^ Modest, Hijacint + Luka Janji} 1996.

+ Filip dr. Josipovi} 2001.18 P Malahija pr., Gracijan19 S Anastazije, Urban, Vladimir, Eva + Zvonimir dr. Baoti} 1995.20 N DAN GOSPODNJI - 4. došaš}a + Ambrozije Benkovi} 1970.

+ Ivan dr. Koš~ak 1915.21 P Petar Kanizije; Mihej pr.22 U Toma Holland23 S Ivan Kentski, Ivan, Ivon24 ^ Badnjak, Delfina, Irmina, Irma Bdijenje u kat. 24. s.25 P B O @ I ] + Nikola Mlaki} 1961.

Kat. 10,30. s.26 S Stjepan prvomu~enik, Stjepko, Kruno Primanje 11. s.27 N SVETA OBITELJ + Antun ôvi} 1968.28 P Nevina dje~ica, Neven, Nevenka, Mladen29 U Toma Becket, Tomislav, David kralj30 S Feliks I., Jukundo, Rajner31 ^ Silvestar I. papa, Silvio, Donata, Paulina + Nikola Odi} 1911.

Zahvalnica u kat. 18.s.

314 VRHBOSNA 4/2008

izdavaè -...

Documents