TJEDNIK S NAJVEĆOM NAKLADOM U ŽUPANIJI

www.glasgrada.hr

BROJ 799 PETAK 24. SRPNJA 2020.

GODIŠTE XVI LIST JE BESPLATAN

GODINAS VAMA

SAM

O J

E JE

DAN GLAS GRA

DA!

FOTO

: ŽEL

JKO

TU

TNJE

VIĆ

Robert Kralj, na portretu Loren Ligorio, Josip Škerlj, Mišo Baričević i Vedran Grabovac

IZLOŽBA '4+1'U NARODNOJ KNJIŽNICI GRAD

OŠ MONTOVJERNA

DO RUJNA POTPUNO OPREMLJENA ZA NOVE UČENIKE STR. 7

2 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

REGIJA I SOLIDARNOST

SRCE ZAČEPLJENO REPUBLIKOM SRPSKOMČetiri stranke (ekstremne) ljevice s područja bivše Jugoslavije objavi-le su nekidan Deklaraciju o regionalnoj solidarnosti. Do danas je taj dokumenat potpisalo možda i tisuću uglednih pojedinaca s područja cijele bivše Jugoslavije, među njima deboto svi najugledniji bosansko-hercegovački javni intelektualci lijeve odnosno građanske orijentacije.Regionalna solidarnost koja se zastupa u Deklaraciji temelji se na:„socijalnoj pravdi i jednakosti;rodnoj i seksualnoj ravnopravnosti;nacionalnoj i etničkoj ravnopravnosti;očuvanju zajedničke životne sredine i njenih resursa;antifašizmu;saradnji i miru;empatiji i međusobnoj pomoći.“U srcu regije, odnosno regiona, odnosno bivše Jugoslavije je i tako-zvana odnosno baš tako nazvana Republika Srpska. U teoriji i naročito praksi rečene tvorevine nema socijalne pravde i jednakosti za ostatke ostataka nesrba koji tamo još odolijevaju. Kao ni ravnopravnosti ne-sretnika koji se tamo rode kao muslimani odnosno katolici, a o musli-mankama i katolkinjama na Balkanu općenito, a u Republici Srpskoj ponadasve da i ne govorimo. Nacionalna i etnička ravnopravnost je samom imenicom-pridjevom „Srpska“ isključena. U „Srpskoj“ nema ni zajedničke bosanskohercegovačke životne sredine i njenih resur-sa, već isključivo srpske životne sredine i njenih resursa. Dok su svo-jedobna tzv. Nezavisna Država Hrvatska odnosno nekidašnja Hrvat-ska Republika Herceg-Bosna, obje temeljene na hrvatskom odnosno herceg-bosanskom ekstremnom nacionalizmu (fašizmu, ustaštvu), ipak makar formalno, državnopravno – bivše, dotle Republika Srp-ska, čedo ekstremnog srpskog nacionalizma (fašizma, četništva) već tri desetljeća državnopravno postoji i onemogućava državnopravno ustrojavanje REPUBLIKE Bosne i Hercegovine kao normalne države, barem toliko normalne koliko su to ostale državice nastale raspadom Jugoslavije. Time, i ne samo time, Republika Srpska predstavlja traj-ni elemenat destabilizacije u regiji, s kojim se, kao „entitetom“ teško može surađivati i koji je trajna opasnost miru na ovim prostorima. O kakvoj empatiji govoriti s „entitetskom“ ideologijom koja je na svom zemljopisno pretežno bosanskom teritoriju proskribirala i puko bo-sansko ime kao takvo. Dakle, uvaženi potpisnici Deklaracije o regio-nalnoj solidarnosti, nema protoka ideja solidarnosti, ravnopravnosti, antifašizma, suradnje, mira, empatije itd. u regiji čije srce je začepljeno Republikom Srpskom.Prvi od tri ceterum censeo kojim godištunima završavam svoje napise u Glasu Grada je onaj o ukidanju ministarstva turizma. Eto, doživje-li smo da se u razgovorima oko formiranje nove vlade ozbiljno raz-matrala i ta mogućnost, ali da je na kraju prevladalo da ipak ostane, ali ne kao samostalno ministarstvo, već razblaženo sportom. Recimo da me to rješenje više gusta, kraj činjenice da nas je korona, s jedne strane, podsjetila na opasnosti prezastupljenosti tako osjetljive grane u nacionalnoj ekonomiji, a s druge, da turizam jest globalna ljudska i ekonomska potreba i ozbiljna, nezaobilazna gospodarska grana na kojoj, između ostalih, počiva ne samo naš nacionalni, već i svjetski gospodarski poredak. Riskirajući optužbe za „miješanje u unutrašnje stvari susjedne i prijateljske države“, braneći se da Bosnu i Hercegovi-nu nikad nijesam smatrao tuđinom, odlučio sam osvježiti moje cete-rum censeo.

Darko Kaciga Evropljanin

P.S.1. Kako to da sam ja, antikrist i jugoslavenčina, više nego zadovo-ljan rezultatima izbora i deboto apsolutnom pobjedom Plenkovićevo-ga HDZ-a, za razliku od npr. moga ideološkog oponenta hadezenjare dr.phil.Ante Šoljića, čija se vizija HDZ-a izjalovila!?PS. 2. Ceterum censeo… uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Republiku Srp-sku; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvor-no ime – Most Dubrovnik.

PRED OČIMA NAM, A NE VIDIMO

Zelena trava moga Grada i HEP-ov višemjesečni „ukras“Građani su svjedoci nekoliko komunalnih „znamenitosti“, ali iste ne primjećuju (i/ili ignoriraju) zaposlenici odgovarajuće komunalne službe i „HEP“ kojima je u nadležnosti njihovo uklanjanje, odnosno kako se to kaže, vraćanje u prvobit-no stanje.Pred našim očima dio place postaje sve zeleniji. Ako ste pomislili da na Gundulićevoj poljani ima puno banaka kao prije 30-ak godina na kojima je izložena domaća verdura i voće na prodaju, prevarili ste se. Jedan drugi feno-men je u pitanju. Prije dva-tri tjedna jedan je djelatnik komunalnog poduzeća „Čistoća“ izjavio za lokalnu TV postaju otprilike sljedeće: „Nema toliko otpada kao za vrijeme prošlih turističkih sezona, te se ima vremena odstraniti trava (i drugo samoniklo divlje bilje) s određenih javnih površina.“Nisam na placi primijetio da se djelatnici „Čistoće“ bave dodatnim poslom. Najbolji primjer je Gundulićeva poljana koja postaje sve više zelenija. I pred Kneževim dvorom trava je lijepo napredovala između pločnika ali je uklonjena.Ako se u međuvremenu nešto ne poduzme za mjesec-dva dana narasti će buj-ni travnjak na dijelu Gundulićeve poljane. Upitno je, kao u mnogim slučajevima u našoj svakidašnjoj praksi, u čijoj je nadležnosti uklanjanje trave? Je li to u nadležnosti komunalnog poduzeća „Čistoća“ ili „Vrtlara“?U slučaju da se u travi primijete „nepoćudni“ insekti možda se treba angažirati i „Sanitat“ i njihova služba za DDD-u! Vjerojatno će trebati oformiti mješovitu komisiju, pred kojom će se postaviti „veoma teški komunalni problem“. Možda će rješavanje ovog „travnatog problema“ doći na red nakon što prođe ovogo-dišnja turistička sezona. Ne reagira ni TZGD upozorenjem na travicu.Kaže se „od svakog zla može biti i gore“. Odavno je poznato da je Županijskoj lučkoj upravi Dubrovnik valobran „Kaše“ zadnja rupa na svirali. Konkretni slu-čaj je sljedeći. Zbog visine i gustoće trave tamo bi i manje savanske životinje mogle obitavati. Osim bujnosti samoniklog bilja, nekim vlasnicima kajaka, va-lobran služi i za odlaganje (vjerojatno) oštećenih kajaka. Među travurinom baš je „lijepo“ vidjeti žarke boje kajaka. Bez obzira što su „Kaše“ u sklopu akvatorija gradske luke, nije (mi) jasno zašto Županijska lučka uprava Dubrovnik ima u svojoj nadležnosti povijesnu građevinu?!Županijska lučka uprava Dubrovnik ne održava čak ni kandelabar iz vremena A.-U. monarhije na vrhu Velikog mula! Sa istočne strane veoma je korodirao zbog djelovanja soli. Odavno je trebalo lukobran službeno prebaciti na skrb DPDS. Barem bi bio dva-tri puta godišnje očišćen od travurine. Prije godi-nu-dvije dana DPDS poduzelo je podmorsko ispitivanje podmorja, tj. temelja lukobrana. Kad se steknu bolji financijski uvjeti, onda će na red doći potpuna ili djelomična sanacija barem nagnutih dijelova koji su uočljivi na nekim mje-stima lukobrana.Evo još jednog gradskog „ukrasa“. Ako se ne varam tijekom studenog 2019. „HEP“ je započeo s radovima i iskopao rupu na Poljani M. Držića u neposred-noj blizini Kneževog dvora. Razlog tome je (prema usmenoj informaciji), jer su vrhovi podzemnog kabela izgorjeli ili se istopili zbog vrućine jer su se nalazili u zaštitnoj cijevi. Iste treba zamijeniti i spojiti na trafo-stanicu koja se nalazi ispod volta kod vrata od Ponte. Nakon iskopane rupe radovi nisu nastavljeni. U početku, možda 3-4 mjeseca, rupa na Poljani M. Držića ograđena je željeznim cijevima radi sigurnosti pješaka. To nije bio lijep prizor te se netko „dosjetio“ da zaštitnu ogradu treba ukloniti. Preko rupe postavljene su debele daske, koje sada „ukrašavaju“ pločnik. Nezavršeni radovi ostaju do danas, tj. duže od se-dam-osam mjeseci! (Često se naglašava brzina gradnje kineskih radnika. Vjero-jatno bi oni ovaj posao završili za sedam-osam sati!)Zašto nitko na rukovodećem mjestu u „HEP-u“ ne snosi odgovornost zbog nezavršenih radova ili možda im netko iz gradske službe, još nije dostavljen odgovarajući „papir“, tj suglasnost za nastavkom radova? To je kod nas uobiča-jena pojava da se važni radovi ne završe na vrijeme, te se produže preko svake mjere! Do kada će daske preko rupe „ukrašavati“ Poljanu M. Držića teško je pro-gnozirati. U ovom slučaju doslovno „daske život znače“. Naime, pješak ih može ne uočiti na vrijeme te se spotaknuti o iste i teško se ozlijediti pri padu.Skladište cijevi za konstrukciju skele, koje se nalazi uz zid katedrale također je neprimjereno da se tu nalazi. Trebalo je smjestiti iza katedrale, tj. s južne strane.Ostaje za vidjeti do kada ćemo još promatrati razne komunalne „znamenito-sti“? U uređenim državama gdje zakonski propisi nisu „mrtvo slovo na papiru“, ne daje se otkaz (samo) radniku, nego i rukovoditelju (direktoru) koji nije spo-soban obavljati svoj posao za koji je zadužen, odgovoran i prima ne malu plaću.

Damir Račić

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 3

MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU.

Urbanistički plan uređenja 2.2. „Sv. Jakov” još je jedan u nizu planova koji prostor ne sagledava kao cjelinu, u njemu ne definira sadržaje javne namjene te na taj način ne sagledava potrebe stanovnika grada. Srđ je Grad uporno će se za-uzimati protiv ovakvog plana i općenito protiv načina donošenja prostornih planova kojima je cilj zadovoljenje želja i prohtjeva investitora bez adresiranja potreba stanovnika koji su, kad je konkretno riječ o ovom širem prostoru, jasno iskazani na skupu građana kotara Ploče u veljači ove godine.

Cjelovita rješenjaSmatramo da se prostornom planu Sv. Jakova (2.2.) treba pristupiti zajedno s prostornim pla-nom Belvedere (2.1.), kao i područjem Biskupi-je jer taj prostor predstavlja jednu nedjeljivu cjelinu u kojoj samostan ima središnje mjesto. Apsurdno je, naime, da prostor s bočne strane samostana uopće nije u planu UPU-a, što znači da za njega vrijede manje strogi uvjeti gradnje definirani tek GUP-om.Ovo ukazuje na činjenicu da se u Dubrovniku izrada i definiranje obuhvata nižih prostornih planova pokreće tek temeljem interesa privatnih posjednika čestica građevinskog zemljišta, a ne temeljem urbanističkog planiranja šire cjeline.

Javni interesI ovdje se vidi još jedan problem lošeg obuhva-ta prostornog plana. Naime, i u ovom je slučaju definiran obuhvat u kojem prema GUP-u nema sadržaja javne namjene, premda u neposrednoj blizini postoji čitavo jedno naselje – Zlatni potok sa svim svojim potrebama koje se mogu rješava-ti samo u jednom širem obuhvatu. Tako je npr. jedna od potreba stanovnika, jasno iskazana na zboru građana kotara Ploče u veljači ove godine kojom traže rješenje za trasu kojom bi se poveza-li putevi Frana Supila i Vlaha Bukovca, potpuno zanemarena, dok u obuhvat ovog UPU-a ulazi dio čest. puta Frana Supila koja se već sad tre-tira kao parkiralište za taksi vozila ili okretište za autobuse.S druge strane, 200 metara dalje od ovog zane-marenog gradskog prostora, ovim bi se planom odobrila gradnja 3 – 4 obiteljske kuće (kako stoji u Procjeni utjecaja Urbanističkog plana uređenja 2.2. „Sv. Jakov“) za koje bi, shodno zakonu, sva komunalna infrastruktura bila financirana jav-nim novcem.Kad bi se gledalo urbanistički „šire“, postalo bi jasno da je već sad čitav areal Sv. Jakova preza-sićen gradnjom i da se graditi više ne bi smjelo, a želi se graditi još, unatoč činjenici da npr. pro-metna infrastruktura ne može pratiti sve gradi-teljske apetite.

Programska polazišta za izradu PlanaNa sjednici Gradskog vijeća od 19. studenog 2018. donesena je nova Odluka o izradi UPU-a

2.2 Sv. Jakov. Tu je u članku 9 bilo definirano da osnovno polazište za izradu Plana između osta-log čini i Stručno očitovanje Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH, Kon-zervatorski odjel u Dubrovniku, KLASA : 612-08/16-10/0064, URBROJ: 532-04-02-17/2-18-11 od 21. lipnja 2018. Međutim, temeljem uvida u Stručne podloge u Prijedlogu objedinjenih konzervatorsko-krajobraznih smjernica izra-đivač je koristio Očitovanje Konzervatorskog odjela Dubrovnik Stručnim očitovanjem, KLA-SA: 612-08/16-10/0064, URBROJ: 532-04-02-17/2-17-06, od 31. listopada 2017. Iz ovoga je jasno da se čitav Plan temelji na posve drugom Stručnom očitovanju Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, nego je to Odluka iz 2018. bila odredila.Studija procjene utjecaja na dobra svjetske ba-štine – HIANa sjednici Gradskog vijeća od 19. studenog 2018. donesena je nova Odluka o izradi UPU-a 2.2 Sv. Jakov. Tu je u članku 10 bilo definirano da: „Obzirom da se područje obuhvata Plana nalazi unutar granica zaštitne kontaktne zone (tzv. „buffer“) zone dobra Svjetske baštine, po-vijesne jezgre Dubrovnika, potrebno je izraditi Studiju procjene utjecaja na dobra svjetske ba-štine (HIA). I premda nam se u materijalima do-nosi Sažetak Procjene utjecaja Urbanističkog plana uređenja 2.2. „Sv. Jakov“, iz predloženog se dokumenta ne vidi ocjena ove studije koju su trebala napraviti nadležna tijela pri UNES-CO-u. Jednako tako upitno je kako ukinuta Od-luka o izradi UPU-a Sv. Jakov iz 2016. može biti usporediva s „Izvješćem o obuhvatu“ (Scoping Report) koje se mora izraditi prije izrade HIA-e. Upitno je upravo iz razloga jer se Odlukom iz 2018. mijenjao obuhvat Plana s 1,4 (2016) na 1,6 ha.

Izmjene GUP-a i definiranje novih standarda u kontaktnoj tzv. „buffer“ zoni Konačno, uz sve navedene nedoumice, nije ja-sno zašto se ubrzava ovaj postupak parcijalnog pristupa kad su još u prosincu prošle godine konzervatorske smjernice za prostor cjeloku-pne buffer zone, u koju spada i ovo područje, predane u tekstualnom i grafičkom obliku Gradu Dubrovniku. Gradonačelnik je još od tada najavljivao izmjene GUP-a temeljem ovih smjernica. Po našem mišljenju Gradonačel-nik bi trebao odustati od parcijalnog pristupa i uvesti predložene smjernice u nove izmjene GUP-a te konačno definirati logične UPU-ove, uzimajući u obzir logične cjeline prostora, tra-žeći zdravi balans između privatnog i javnog interesa, uz maksimalno poštivanje građana koji žive u zonama određenim urbanističkim planovima, čak i pod cijenu brisanja građevin-skih zona, a ne samo izmjena uvjeta gradnje.

KLGB Srđ je Grad

PRIOPĆENJE LISTE SRĐ JE GRAD VEZANO ZA PRIJEDLOG UPU-a „SV. JAKOV“

GRADONAČELNIK TREBA ODUSTATI OD PARCIJALNOG PRISTUPA

U ulici Garište u starom gradu, vidio sam jednu gurlu, cijev od bakra koja odvodi kišnicu s krova kuća u ulicu. Kako je cijev ulupljena i iskrivljena, ne može kišnica otjecat nego se preljeva s visi-ne od 1,5 metar. Tom ulicom prolazi puno ljudi prema placi pa nije lijepo za viđet. A i turistič-ki vodiči vode strance, pa eto ružne slike koju stranci vide. Znači, popraviti!

Zdravko Trojanović TrojoP.S.Hvala za popravljeni pločnik u ulici Garište kod kućnog broja 2.

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Gurla ulupljena i iskrivljena

4 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

Novi skretač za Zaton Veliki je funkciji i okončani su svi radovi na ovom potezu koji su, uz izgradnju nove kolničke trake za lijevo skre-tanje na križanju za ulazak u mje-sto i rekonstrukciju ceste na ovom dijelu, obuhvaćali i druge radove, sve s ciljem povećanja sigurnosti kretanja vozilima i pješacima.Riječ je o dionici od 270 metra, a cijelom je dužinom izrađen i no-gostup s ogradom, novom javnom rasvjetom i novom autobusnom stanicom. Uz to što je povećana si-gurnost pješaka, olakšano je i kre-tanje osoba s invaliditetom s obzi-

rom da je u sklopu nogostupa na pješačkom prijelazu na križanju u Zatonu Velikom postavljena i ram-pa za jednostavniji prelazak.Zahvat na ovom dijelu državne ceste D8 realiziran je u suradnji Hrvatskih cesta i Grada Dubrov-nika i to je tek jedan od projekata na ovom dijelu ceste, gdje se u na-stavku upravo izvode i radovi ob-nove ceste na dionici Veliki Zaton – Štikovica u dužini 3,2 kilometra.

U VELIKOM ZATONU

Završena rekonstrukcija ceste i izgradnja skretača

Istaknuti dubrovački novinar, književ-nik i aktualni predsjednik Udruge an-tifašista Dubrovnik Mato Jerinić pre-minuo je nakon kratke i teške bolesti u srijedu, 22.srpnja, u 81. godini. Rođen je 22. veljače 1939. godine u Trnovici, a svojim britkim perom oduševlja-vao je kako svojim aforizmima tako i novinarskim kolumnama u Slobod-noj Dalmaciji, u kojoj je radio do svog umirovljenja. Bio je i izniman pjesnik

i romanopisac koji je ostavio bogat prozni opus, mnoge zbirke pjesama, epigrama i aforizama... Bio je jedan od začetnika Likovne kolonije u Trnovici koja se održava puna dva desetljeća u njegovoj rodnoj Trnovici.Dubrovnik je izgubio velikog književni-ka i čovjeka.Rado je pisao i za Glas Grada, te redak-cija ovog tjednika izražava sućut obite-lji nezaboravnog Mata.

U SJEĆANJE

Mato Jerinić (1939. – 2020.)

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 5

6 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

GRAD DUBROVNIK

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrov-nika mr. sc. Marko Potrebica sazvao je 31. sjednicu Gradskog vijeća za ponedjeljak, 27. srpnja 2020., s početkom u 9:00 sati.Sjednica će se održati u Velikoj vijećnici Gra-da Dubrovnika, Pred Dvorom 1, u Dubrovni-ku.Dnevni red:1. Vijećnička pitanja.2. Prijedlog odluke o raspodjeli financij-

skog rezultata – prenesenog viška iz 2019. godine.

3. Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu.

4. Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu.

5. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o utvr-đenju raskida Ugovora o koncesiji tvrđa-ve Imperijal, zaključenog između Grada Dubrovnika i Razvoj Golf d.o.o. 25. ožujka 2009. godine.

6. Prijedlog odluke o proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi – Dječje igralište „Bosanka“.

7. Prijedlog odluke o izmjenama i dopuna-ma Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automo-bila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima.

8. Prijedlog odluke o načinu financiranja troškova uređenja građevinskog zemlji-šta te izgradnje objekata i uređaja komu-nalne infrastrukture.

9. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o raspoređivanju sredstava iz Proračuna Grada Dubrovnika namijenjenih financi-ranju političkih stranaka i vijećnika s liste grupe birača Gradskog vijeća Grada Du-brovnika.

10. Prijedlog odluke o osnivanju Vijeća za prevenciju kriminaliteta i narušavanja javnog reda na području Grada Dubrov-nika.

11. Prijedlog odluke o imenovanju Stručnog povjerenstva za koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra Grada Du-brovnika.

12. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o do-djeli potpora za zapošljavanje pripravni-ka Grada Dubrovnika.

13. Prijedlog pravilnika o dopuni Pravilnika o subvencioniranju cijene studentske i srednjoškolske autobusne karte na rela-ciji Dubrovnik - mjesto studiranja i obrat-no.

14. Prijedlog pravilnika o dopuni Pravilnika o subvencioniranju cijene zrakoplovnih karata na relaciji Dubrovnik-Zagreb i obratno.

15. Prijedlog pravilnika o dopuni Pravilnika

o subvencioniranju cijene cestarina au-toceste A1 za I. skupinu vozila na relaciji Ploče – Zagreb - Ploče.

16. Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2020. godinu.

17. Prijedlog izmjena i dopuna Programa obavljanja drugih komunalnih djelat-nosti na području grada Dubrovnika u 2020. godini.

18. Prijedlog izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2020. godinu.

19. Prijedlog izmjena i dopuna Programa jav-nih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2020. godinu.

20. Prijedlog zaključka o oslobađanju plaća-nja najamnine i naknade za bespravno korištenje stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika za socijalno ugrožene osobe za srpanj, kolovoz i rujan 2020. godine.

21. Prijedlog zaključka o smanjenju svih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Dubrov-nika za srpanj, kolovoz i rujan 2020. godi-ne.

22. Prijedlog zaključka o umanjenju iznosa zakupnine za korištenje javnim površi-nama Grada Dubrovnika za kategorije kiosci, kao i stolovi i stolice ispred ugo-stiteljskih objekata u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna 2020, te oslobađanje od plaćanja u razdoblju od 1. listopada 2020. do 31. ožujka 2021. godine za iste

kategorije.23. Prijedlog zaključka o potpisivanju Ugo-

vora o zasnivanju prava služnosti zemlji-šta u svrhu postavljanja FTTC kabineta fiksne mreže sa pripadajućim privodima kabelske kanalizacije do izgrađene fiksne mreže između Grada Dubrovnika i druš-tva Hrvatski Telekom d.d. iz Zagreba.

24. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine katastarske oznake čest.zem. 2464/2 k.o. Dubrovnik površine 43m2.

25. Prijedlog zaključka o sklapanju Aneks I. Sporazuma o suradnji na razvojnom pro-jektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje elektromotornih vozila.

26. Prijedlog zaključka o sklapanju Spora-zuma o suradnji na razvojnom projek-tu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje elektromotornih vozila broj 1/2020.

27. Prijedlog rješenja o razrješenju Ivice Gri-leca dužnosti ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum.

28. Prijedlog rješenja o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja Javne ustanove Re-zervat Lokrum.

29. Prijedlog kandidata za imenovanje suda-ca porotnika i sudaca porotnika za mla-dež Županijskog suda u Dubrovniku.

30. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvje-šća o stanju u prostoru Grada Dubrovni-ka za razdoblje 2014. – 2018. godina.

U PONEDJELJAK, 27. SRPNJA 2020.

31. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 7

JAVNI POZIV

GRAD DUBROVNIK DODJELJUJE KREDITE ZA STUDENTEGrad Dubrovnik uputio je javni poziv za dodjelu kredita za školo-vanje za akademsku 2020./2021. godinu, kojim se pozivaju studenti koji imaju prebivalište na području Grada Dubrovnika na podnošenje prijava za dodjelu kredita.Pravo na kredit za školovanje, kao i plaćanje troškova života, ostva-ruju studenti upisani na stručne, preddiplomske, diplomske, inte-grirane ili poslijediplomske studije u Hrvatskoj ili inozemstvu. Uvjet je da su hrvatski državljani s pre-bivalištem na području Grada Du-brovnika najmanje tri godine prije objavljivanja javnog poziva te da u roku upisuju godinu za godinom.Cilj ovog modela kreditiranja je

pružanje jednake šanse za obrazo-vanje svim mladim ljudima željnim znanja i napredovanja, neovisno o trenutnom imovinskom stanju njihovih obitelji. Također, pruža mladim ljudima priliku za osamo-staljivanje i neovisan život već od početka studija. Postupak dodjele kredita provodi Stručno povjeren-stvo za provedbu postupka do-djele kredita za školovanje, putem Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno druš-tvo, a javni poziv otvoren je cijelu godinu. Obrazac prijavnice, kao i ostale informacije o uvjetima kre-ditiranja mogu se pronaći na služ-benim internetskim stranicama Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik i tvrtka MUL-TI-SPORT d.o.o. sklopili su ugovor o opremanju sportske dvorane nove Osnovne škole Montovjer-na, nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne na-bave odbacila žalbu ponuditelja TOME d.o.o.Ugovor je vrijedan 941.311,25 kuna s PDV-om, a njime se isporu-čitelj obvezuje nabaviti, isporučiti i montirati namještaj i opremu za unutarnje uređenje sportske dvo-rane. Podsjetimo, nabavka opre-me za OŠ Montovjerna podijelje-na je u tri grupe. Prethodno je u školi montirana potrebna opreme za kuhinju te je potpisan ugovor

za učenički i uredski namještaj i opremu, tako da će potpuno opremljena nova škola početkom nastavne godine primiti nove po-laznike.Kapaciteta 450 učenika, škola je opremljena i dvodijelnom sport-skom dvoranom s pratećim sa-držajima, blagovaonicom i knjiž-nicom, dodatnim učionicama za izborni predmet te prostorima za pedagoga i psihologa. Riječ je o prvoj školi koja se u Dubrovni-ku izgradila nakon 1985. godine i najveći je pojedinačni kapitalni projekt u osnovnoškolskom obra-zovanju. Investicija je ukupno vri-jedna preko 75 milijuna kuna.

Gradonačelnik Grada Dubrov-nika Mato Franković uputio je sućut obitelji dubrovačkog akademskog slikara Iva Grbića zbog smrti umjetnika u 89. go-dini života.-Poštovana obitelji,u velikoj tuzi i uz duboko žalje-nje dočekali smo vijest da nas je zauvijek napustio ugledni dubrovački umjetnik, gospar Ivo Grbić.Svojim dugogodišnjim i izni-mno plodonosnim radom, ali i cijelim bićem, svojim ophođe-njem, gospar Grbić utjelovlji-vao je duh ovog grada.Utkan je u gradivo tkivo Du-brovačkih ljetnih igara. S nji-ma je kao mladić stasao, a neumorno ih prateći tijekom sedam desetljeća, bilježio je i svojim radovima kroz osobnu viziju dokumentirao samu srž Festivala.U srpnju prošle godine družili smo se na otvaranju velike re-trospektivne izložbe njegovih likovnih radova vezanih uz Igre i neizbježnog Držića, i to upra-vo u Domu Marina Držića, u

kući u Širokoj, u kojoj je svoje djetinjstvo i sam proveo. I tada je iz njega isijavala svojstvena mu vedrina duha.Kroz osobnu golgotu koju je prošao u Domovinskom ratu, gospar Ivo Grbić postao je jed-nim od sinonima neslomljivog duha slobodnog Dubrovnika, odrazom prkosa i ponosa Gra-da u teškim vremenima „pogu-be ljucke naravi“.Krunski pokazatelj golemog i raznovrsnog likovnog opusa Iva Grbića jest nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo koja mu je dodijeljena 2001. godine.Uz službeni grb i zastavu Gra-da, koje je grafički oblikovao, u njegovom umjetničkog pečatu ostalo je još boje. Njene kaplji-ce sjećat će nas na velikog du-brovačkog umjetnika i gospara čiji smo suvremenici bili.U ime Grada Dubrovnika i svo-je osobno ime izražavam Vam iskrenu sućut.S poštovanjem,GradonačelnikMato Franković

POVODOM SMRTI DUBROVAČKOG AKADEMSKOG SLIKARA

OŠ MONTOVJERNA

DO RUJNA POTPUNO OPREMLJENA ZA NOVE UČENIKE

Gradonačelnik izrazio sućut obitelji Iva Grbića

8 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Voditelja ženske klape FA Linđo Vedrana Ivankovića i članicu klape Fani Favro Bukvić, a povodom pro-slave 20 godina postojanja klape, primio je u ponedjeljak, 20.srp-nja župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i pročelnicom UO za društvene dje-latnosti Jelenom Dadić Župan Dobroslavić ovom prilikom je pohvalio rad klape, istaknuvši kako su kroz godine napravili jako puno na promociji kako ženske, tako i klapske pjesme općenito.Također, na sastanku je istaknuto kako će ženska klapa FA Linđo po prvi put u svojoj povijesti ove go-

dine nastupiti u sklopu programa Dubrovačkih ljetnih igara.Ženska klapa Folklornog ansambla Linđo osnovana je u Dubrovniku u veljači 2000. godine na inicijativu plesačica ansambla. Vođenju klape posvetio se tadašnji član glazbenik ansambla, a današnji uspješni i na-građivani klapski voditelj i voditelj zbora ansambla, Vedran Ivanković.Prvi put se ova klapa predstavila javnosti u kolovozu 2000. godine kada je Folklorni ansambl Linđo slavio svoju trideset petu obljet-nicu postojanja i djelovanja, a od tada do danas iza njih su brojni na-stupi i nagrade.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamje-nicom Žaklinom Marević i pročelni-com UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić primio je u petak, 17.srpnja novog predsjednika Za-jednice športa Dubrovačko-nere-tvanske županije Blaža Peza, kao i dosadašnjeg predsjednika Branka Bazdana.Župan se ovom prilikom zahva-lio Bazdanu na dugogodišnjem uspješnom vođenju Zajednice rekavši kako je uvjeren da će se uspješna suradnja i transparen-tnost djelovanja nastaviti i pod vodstvom Blaža Peza.Novi predsjednik Pezo je istaknuo kako je korona stavila veliku neiz-

vjesnost nad sport u županiji, no istaknuo je kako je uvjeren kako će klubovi opstati čak i uz manje financiranja iz jedinica lokalne i re-gionalne samouprave.Sad već bivši predsjednik Branko Bazdan istaknuo je kako se odlučio ne kandidirati za novi mandat na čelu Zajednice jer smatra kako je vrijeme za nove snage i novi zamah za županijski sport, a ovom prili-kom se zahvalio županu na plodnoj suradnji tijekom cijelog mandata.Inače, za dopredsjednike su izabra-ni Marinko Matulović i Goran Pro-leta. Blaž Pezo inače je predsjednik Županijskog nogometnog saveza DNŽ još od 2017. godine.

STUDIJA PROCJENE STANJA MARIKULTURE U MALOSTONSKOM ZALJEVU

SVEČANA PRIMOPREDAJA

U palači Ranjina izvršena je 20.srp-nja svečana primopredaja završe-ne Studije procjene stanja mari-kulture u Malostonskom zaljevu. Studiju su županu Dobroslaviću, uz nazočnost zamjenika Joška Cebala, ravnateljicu RRA DUNEA Melaniju Milić i pročelnika UO za gospo-darstvo i more Iva Klaića predali predstavnici Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević i Kruno Bonačić.Kako je rečeno ovom prilikom, u ovoj Studiji prikupljeni su svi re-

levantni podaci o Malostonskom zaljevu do sada objavljeni u znan-stvenim i stručnim publikacijama. Naglašeno je kako se ovo područje istražuje još od 70-tih godina proš-log stoljeća te, uz novopokrenute projekte, ima sve preduvjete da postane ogledni primjer uspješnog upravljanja zaštićenim područjem u moru. Istaknuta je važnost zašti-te i sinergijskog razvoja svih dje-latnosti u ovom području, gdje se turizam i akvakultura nadopunjuju i ovise o zdravom okolišu.

PRIJEM ZA BIVŠEG I NOVOG PREDSJEDNIKA ZAJEDNICE ŠPORTA DNŽ

Zahvala na plodnoj suradnjiPOVODOM 20. OBLJETNICE DJELOVANJA

Prijem za voditelja i članicu ženske klape FA Linđo

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ OBILAZNICE OREBIĆA

Upućena u javnu raspravuPročelnik UO za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne poslove Miho Baće sudjelovao je na prvoj sjednici Stalnog savje-todavnog stručnog povjerenstva u postupku procjene utjecaja na okoliš „Državne ceste DC414 (obilaznica Orebića).Državna cesta DC 414 (Trajektna luka Orebić – Ston – Zaton Doli) počinje na križanju s DC8 (Jadranska magistrala) i pruža se duž ci-jelog poluotoka Pelješca do trajektne luke u Orebiću. Sav promet usmjeren prema Korčuli, ali i prema vrhu poluotoka, odvija se u nastavku kroz samo naselje Orebić.U ljetnim mjesecima se, radi povećanog teretnog i putničkog prometa, dodatno opterećuje trajektna luka Orebić čije su pro-metno-tehničke karakteristike nedovoljne za povećani promet. Sve navedeno rezultira pojačanim gužvama u samoj luci, ali i na postojećoj cesti DC 414, što nepovoljno utječe na sigurnost grad-skog prometa i na razinu kvalitete života stanovnika Orebića.Izgradnjom obilaznice Orebića DC 414 produžiti će se do naselja Perna gdje će sa županijskom cestom ŽC 6215 tvoriti trokrako kri-žanje i osigurati spoj sa budućom trajektnom lukom Perna. Osim toga se omogućava razdvajanje tranzitnog i gradskog prometa i bitno poboljšava prometna protočnost i sigurnost. Predmetni zahvat dio je cjelovitog prometnog rješenja povezivanja Korčule i Pelješca. Nakon ove sjednice i komentara članova stručnog po-vjerenstva Studija utjecaja na okoliš upućena je u javnu raspravu.

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 9

URED ŽUPANA

Čestitka u povodu Dana Grada MetkovićaŽupan Nikola Dobroslavić uputio je 19.srpnja čestitku povodom Dana Grada Metkovića i blagdana svetog Ilije. Tekst čestitke u nastavku:Poštovani gosp. Milan,U svoje osobno ime i u ime cijele Dubrovačko-neretvanske županije če-stitam Vama i svim žiteljima Dan Grada Metkovića i blagdan svetog Ilije, vašeg nebeskog zaštitnika.Grad Metković se u Vašem mandatu i napose u posljednjih godinu dana pozicionirao kao uzor u realizaciji projekata i privlačenju sredstava iz fon-dova Europske unije. Mnogi od njih rezultat su zajedničkih napora vaše gradske uprave i Dubrovačko-neretvanske županije i vjerujem da će se ta plodonosna suradnja nastaviti i u budućnosti. Uz zagovor svetog Ilije, još jednom vam čestitam Dan Grada Metkovića.

URED ŽUPANA

Sućut obitelji GrbićPovodom smrti poznatog dubrovačkog slikara Iva Grbića, župan Nikola Dobroslavić uputio je brzojav sućuti njegovoj obitelji.-S velikom tugom sam primio vijest da nas je napustio naš dragi gospar Ivo, jedna od ikona grada Dubrovnika, koga ćemo pamtiti po puno dobroga, najviše po umjetničkim djelima koja je trajno ostavio svom Gradu, a posebno će ostati ovjekovječen u njegovu rješenju za izgled službenog grba Grada.Veliki zaljubljenik u svoj Grad, gospar Ivo živio je s njime u pravom smislu te riječi, trpio s njim u agresiji na Grad 90-ih godina prošlog stoljeća. Pamtit ćemo ga kao neizostavnog barjaktara na Festi sv. Vlaha, po prizoru od kojeg su svim Dubrovčanima bila puna srca. Neka mu je laka hrvatska zemlja.U ime Dubrovačko-neretvanske županije i moje osobno, primite iskrenu sućut.

ŽUPANIJA OBJAVILA

Javni poziv za pomoćnike u nastaviDubrovačko neretvanska županija nositelj je projekta „Zajedno možemo sve! – 4“ u okviru kojega su osigurana sredstva za financiranje pomoćni-ka u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju u školama kojima je Žu-panija osnivač. Ukupna vrijednost projekta je 12.684.504,00 kn, od kojih 8.000.000,00 kn (63,07%) iznose bespovratna EU sredstva, a udio finan-ciranje iz proračuna Dubrovačko – neretvanske županije iznosi 36,93%. Provođenje projekta započelo je u kolovozu 2017. godine, a projekt zavr-šava u srpnju 2021. godine. Sukladno Pravilniku o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim suradnicima Dubrovačko – neretvanska žu-panija zatražila je i dobila suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja za uključivanje pomoćnika u nastavi za ukupno 101 učenika s teškoćama u razvoju.Preko projekta „Zajedno možemo sve! – 4“ osigurana su sredstva za finan-ciranje pomoćnika u nastavi za 70 učenika s teškoćama u razvoju, dok će se preostali dio pomoćnika u nastavi financirati preko natječaja za udru-ge, a koji je objavljen 3. srpnja 2020. godine na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Sukladno zaprimljenoj suglasnosti nadležnog Ministarstva Dubro-vačko-neretvanska županija objavila je Javni poziv za prijavu kandi-data za obavljanje poslova pomoćnika u nastavi za učenike s teško-ćama u osnovnim i srednjim školama kojima je osnivač za 2020./2021. školsku godinu u okviru projekta „Zajedno možemo sve! – 4“. Na Javni poziv mogu se javiti svi zainteresirani pod uvjetom da imaju naj-manje četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, da nisu roditelj/skrb-nik niti drugi član uže obitelji učenika kojem/kojima se pruža potpora, te dokaz da protiv njih nije pokrenut kazneni postupak.

Izložba fotografija „Volim svoju županiju“ otvorena je u petak, 17. srpnja 2020. godine u prostoru Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku.Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk uvodno se obratio gostima, naglasivši kako je sada već tradicionalno izložba najbo-ljih fotografija otvorena u Šibe-niku, odakle putuje prema konti-nentu. „Iako se donedavno činilo poprilično nestvarno,  sretan što danas otvaramo izložbu u fizič-kom obliku. Pandemiji usprkos, i ove smo godine zabilježili ogro-man odaziv autora diljem Hrvat-ske. Sretan san što smo i ove go-dine „morali“ birati najbolje među 3000 fotografija. S obzirom na ka-rantenu i smanjene mogućnosti „lova“ dobrih fotografija, ove smo godine i po prvi puta imali prilike vidjeti arhivske fotografije – neke čak iz sedamdesetih godina“, ista-knuo je Pauk. Podsjećamo, foto natječaj „Volim svoju županiju“ pokrenut je prije pet godina kako bi se fotografi-jom povezale sve hrvatske župa-nije i potaknuli sugrađani da pro-mišljaju o posebnostima svojih krajeva. Najbolje fotografije – po jedna iz svake županije, ulaze u

postav putujuće izložbe, koja se na kraju donira nekoj instituciji, kao primjerice prošle godine Op-ćoj bolnici Zadar.Izložbu je, uz predsjednika Hr-vatske zajednica županija Gora-na Pauka, otvorila profesionalna fotografkinja Marija Milin, pred-sjednica stručnog žirija natje-čaja. Uz nagrađene autore, ove je godine posebnu pohvalnicu uputila Zvonku Kežiću koji je na natječaj prijavio fotografiju „Sta-rica“, nastalu za vrijeme njegovih studentskih dana. „Čestitam svim autorima čije su fotografije ušle u postav ovogodišnje izložbe. Dio sam ovoga natječaja već četiri godine i drago mi je što ste sve više počeli prepoznavati speci-fičnosti-običaje, ljude, detalje…Voljela bih i u budućnosti gledati fotografije poput ove gospodina Kežića, one osvajaju pravu nagra-du – nagradu srca“, ističe Milin. Uz nju su pristigle radove vred-novali Morana Kiš iz Međimurske županije, Kristijan Toplak iz Virovi-tičko-podravske županije i Nikša Miletić iz Dubrovačko-neretvan-ske županije.Najbolje radove iz svih županija možete vidjeti u galeriji na služ-benoj web stranici Hrvatske za-jednice županija – hrvzz.hr.

NATJEČAJ “VOLIM SVOJU ŽUPANIJU” - IZLOŽBA U ŠIBENIKU

Predstavljeni najbolji radovi

10 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

KONAVLE

KONAVOSKA BAŠTINA

ČILIPSKA HRABROST I LJUBAVI PREMA RODNOM ZAVIČAJU

Priredio: Nikša Violić

Zavičajnu kuću u Čilipima u kojoj je bila izložena postava kulturnog blago Konavala, bila je spaljena u Domovinskom ratu 1991. kao i čitave Čilipe. U predvečerje okupacije Konavala 1991. moj vod minobacača 82 mm, 16 dragovoljaca HV-a pod zapovjedništvom Iva Negodića i Martina Vučićevića povukao se u zadnji moment s položaja iznad sela Dubravke u sumrak 3.oktobra 1991. i preko Grude, Zvekovice i Dupca, prešao na položaje branitelja iznad Brga-ta.U to predvečerje okupacije Konavala, povjesničarka um-jetnosti Marina Desin, poseb-nu brigu s ljubavlju je vodila o Zavičajnoj kući u Čilipima. Bila je tada angažirana pri KUD-u u Čilipima i u tadašnjem Turistič-kom društvu. Veoma sposobna, snašla se i uspjela organizirati da se kulturno blago iz tadašnje etnografske postave, a koje se moglo provući kroz otvor gu-stijerne koja se nalazila u samoj zgradi Zavičajne kuće, zapakira u pakete, zamota u najlone i skloni u gustijernu.Ono što nije moglo proći kroz otvor gustijerne, kao namještaj, stradalo je kao i sama zgrada. Iz povjerljivog izvora saznalo se da je agresorska vojska na-

knadno otvorila tu gustijernu i otkrila ovo sklonište kulturnog blaga. Sve pakete su izvukli i prenijeli u svoju Komandu, bivši Dom kulture u Čilipima.Ivo Kravić iz Čilipa doznao je što se dogodilo i to je u Cavta-tu prenio Peru Novakoviću, jednom od utemeljitelja Zavi-čajne kuće. Odmah su u Cavta-tu započeli riskantnu akciju pregovaranja s okupatorskom komandom o spašavanju odu-zetog konavoskog narodnog, etnografskog blaga. Velikim i nesebičnim zalaganjem učesni-ka i dr. Janka Komnenića, uspje-lo se isposlovati dozvole i odla-

zak delegacije u Čilipe. Direktor hotela Epidaura Luka Janković, osigurao im je vozilo s vozačem za transport paketa. U akciji je učestvovao i mještanin Čilipa Vlaho Stanović.Oni su 23. 10. 1991. u pratnji naoružanog, okupatorskog voj-nika uz veliki rizik odvažno otišli u Čilipe gdje su uspjeli preuzeti zapakirane eksponate i dopre-miti ih u Cavtat. U komandi mje-sta, kapetan Jugo vojske Zoran Janjić, dozvolio je da se sastavi zapisnik o preuzetim paketima (ovaj zapisnik se čuva u Zavičaj-nom muzeju u Čilipima) i da se paketi odvezu u Cavtat. Tada je

ustanovljeno da nedostaje par zlatnih konavoskih naušnica, koje su najvjerojatnije završile u Crnoj Gori. Treba naglasiti da je spašena i jedna vrijedna slika Konavoke od Vlaha Bukovca. Voditelj Mje-snog ureda, Lukša Skurić uspio je osigurati jedan prikladan prostor – magazin u Cavtatu, u kojeg su pohranili zapakira-ne pakete i zaključali ih te tako očuvali do završetka Domovin-skog rata i povlačenja agresora iz Konavala. Ključ je predat gos-pođi Marini Desin koja je nakon 15 godina obnove, 19. svibnja 2007. vodila svečanost ponov-nog otvaranja obnovljene Za-vičajne kuće u Čilipima i u njoj predstavila izloženo, spašeno etničko blago Konavala. Ovo je svjedočanstvo o jednoj odvaž-noj i uspješno izvedenoj akciji i njenim akterima - Konavljanima u veoma teškim i opasnim okol-nostima brutalne i divljačke agresije. Svima njim čast i ono ljudsko – hvala, na hrabrosti, na ljubavi i odgovornosti prema svom kulturnom nasljeđu i pre-ma svojim Konavlima koje su poslije završetka Domovinskog rata, opljačkane i spaljene, iz pepela opet ustale, obnovljene i danas su najuspješnija općina naše Županije.

Čilipi 1991. – snimio Tomo Žanetić

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić, direktor hotela Cavtat Ivo Šutalo i direktor TZ Općine Konavle Frano Herendija primili su 17.srpnja u zgradi Općine gospara Ivana Grujića iz Stuttgarta koji s obitelji već više od 40 godina ljetuje u Cavtatu. Načelnik Lasić zahvalio se na vjernosti dugogodišnjem gostu te mu je tom prilikom uručio i prigodne poklone – konavoski vez i fo-to-monografiju Konavala.Sam Grujić ovom rekao je pak kako ga uz Cavtat vežu posebni osjećaji te kako ga ni korona nije mogla spriječiti da dođe i ove godine.”Ako nisu mogle granate, neće ni korona”, našalio se on.

URED NAČELNIKA

Prijem za gosta vjernog Cavtatu više od 40 godina

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 11

Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Du-brovniku sudjelovali su 20.srpnja u akciji čišće-nja podmorja u uvali Brijesta na Pelješcu, te su ovu akciju iskoristili kao odličnu priliku za do-bivanje uvida u otpad s dna mora i razvijanje sustava robota kroz projekt SeaClear.Projekt, punog naziva „Search, Identification and Collection of Marine Litter with Autonomo-us Robot“, financiran je u sto postotnom iznosu

iz Europske unije iz programa HORIZON 2020, kroz koji je za područje Dubrovačko-neretvan-ske županije osigurano više od šest milijuna kuna, a uz lokaciju u Malostonskom zaljevu, pi-lot područje je i podmorje oko Lokruma.Kroz SeaClear će se razviti prvi sustav bespilot-nih podvodnih i površinskih plovila za pronala-ženje i prikupljanje otpada s morskog dna i iz vodenog stupca.Akcija čišćenja organizirana je u uvalama Bri-jesta i Luka Dubrava u sklopu trećeg javnog izlaganja projekta ECOSS kojeg provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Obje uvale dio su područja europske ekološke mreže Natura 2000 Malostonski zaljev, jednog od ciljanih područja projekta ‘Ekološki proma-

trački sustav u Jadranskom moru: oceanograf-ska opažanja za bioraznolikost’ (ECOSS).U sklopu prvog dana, u suradnji s Ronilačkim klubom veterana 4. gardijske brigade iz Splita i udrugom Stonski školjkari, provedena je ova hvalevrijedna akcija čišćenja podmorja u uvali Brijesta.U jednodnevnoj akciji sudjelovalo je 13 ronioca te je prikupljena veća količina smeća, uglavnom porijekla iz marikulturnih aktivnosti na tom po-dručju.

NA PELJEŠCU

Ronioci čistili podmorje u uvali Brijesta

U jednodnevnoj akciji sudjelovalo je 13 ronioca te je prikupljena veća količina smeća, uglavnom porijekla iz marikulturnih aktivnosti na tom području

12 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

Četvrtak, 16. srpnja 2020.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 3 nova slučaja zaraze koronavirusom. Riječ je o muškoj i ženskoj osobi iz Župe dubrovačke srednjih i mlađih godina, te mlađoj muškoj osobi iz Ko-navala. Svi su kontakti ranije poznatih slučajeva. Izliječene su dvije osobe iz DubrovnikaUkupno je hospitalizirano 6 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemi-je na analizu je poslano 5011 uzoraka.U samoizolaciji se nalaze 234 osobe, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 40 slučaja kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Petak, 17. srpnja 2020.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 3 nova slučaja zaraze koronavirusom. Riječ je o dvije ženske osobe iz Du-brovnika srednje i mlađe životne dobi, te jednoj ženskoj osobi iz Župe du-brovačke srednje životne dobi. Svi su kontakti ranije poznatih slučajeva. Izliječene su dvije osobe, jedna iz Dubrovnika, jedna iz Smokvice.Ukupno je hospitalizirano 5 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemi-je na analizu je poslano 5080 uzoraka.U samoizolaciji se nalazi 235 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđeno je jedno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđen je ukupno 41 slučaj kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Subota, 18. srpnja 2020.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 7 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je pet osoba (tri muške i dvi-je ženske) iz Ploča koje se epidemiološki sve vežu uz jedno okupljanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te jednoj muškoj osobi iz Dubrovnika koja je kontakt ranije poznatog slučaja, kao i jednoj ženskoj osobi također iz Dubrovnika za koju se još utvrđuje epidemiološka veza. Svi su na kućnom liječenju s blagim simptomima.Imamo i 5 izliječenih osoba s područja Dubrovnika.Ukupno je hospitalizirano 5 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemi-je na analizu je poslano 5145 uzoraka.U samoizolaciji se nalazi 250 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđeno je jedno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 42 slučaja kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Nedjelja, 19. srpnja 2020.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je 1

novi slučaj zaraze koronavirusom. Riječ je muškoj osobi iz Dubrovnika, kontaktu već ranije poznatog slučaja. Izliječene su 3 osobe s područja Du-brovnika.Ukupno je hospitalizirano 5 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemi-je na analizu je poslano 5220 uzoraka.U samoizolaciji se nalazi 279 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 42 slučaja kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Ponedjeljak, 20. srpnja 2020.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom.Ukupno je hospitalizirano 5 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemi-je na analizu je poslano 5268 uzoraka.U samoizolaciji se nalazi 274 osobe, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 42 slučaja kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Utorak, 21. srpnja 2020.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je 1 novi slučaj zaraze koronavirusom. Riječ je o ženskoj osobi srednjih godina iz Metkovića s blagim simptomima. Izliječene su dvije osobe - jedna iz Ploča i jedna iz Župe dubrovačke.Ukupno je hospitalizirano 5 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemi-je na analizu je poslano 5357 uzoraka.U samoizolaciji se nalazi 276 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđena su 4 slučaja kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 46 slučaja kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Srijeda, 22. srpnja 2020.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom.Ukupno je hospitalizirano 5 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemi-je na analizu je poslano 5445 uzoraka.U samoizolaciji se nalazi 298 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 46 slučaja kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

OVAJ BROJ GLASA GRADA ZAKLJUČEN JE U SRIJEDU, 22. SRPNJA 2020.

ŽUPANIJSKI STOŽER CIVILNE ZAŠTITE

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 13

Dubrovačko-neretvanska županija započela je s isplatom jednokratne financijske potpore za obitelji s četvero i više djece, a koje primaju dječji doplatak.U tu svrhu u proračunu Županije osigurano je 300 tisuća kuna, a iznos potpore iznosi od

500,00 do 3.000,00 kuna ovisno o broju djece u kućanstvu kao i o tome je li obitelj korisnik neke druge mjere pomoći od strane općine i/ili grada u kojem živi.Dopis UO za društvene djelatnosti sa zahtije-vanim obrascem i dokumentacijom koju je po-

trebno dostaviti upućen je na adrese 207 obi-telji sukladno županijskoj bazi podataka obitelji koje su prethodnih godina ostvarile financijsku potporu.Ovim putem pozivamo ostale roditelje koji su korisnici dječjeg doplatka za četvero i više djece da nam se jave kako bi ostvarili pravo na obi-teljsku potporu Dubrovačko-neretvanske župa-nije. Obrazac koji je potrebno ispuniti dostupan je na web stranici Dubrovačko-neretvanske žu-panije ili se može preuzeti u pisarnici Županije (Gundulićeva poljana 1, Dubrovnik). Uz ispunje-ni i potpisani obrazac potrebno je priložiti:-presliku kartice tekućeg računa roditelja, kori-snika dječjeg doplatka–presliku osobne iskaznice roditelja, korisnika dječjeg doplatka–presliku Rješenja Hrvatskog zavoda za miro-vinsko osiguranje o pravu na dječji doplatak za četvero i više djece.Navedenu dokumentaciji pošaljite poštom na adresu: Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik ili dostaviti u elek-tronskom obliku na e-mail adresu: drustvene.djelatnosti@dnz.hr najkasnije do 22. kolovoza 2020. godine.Za dodatne informacije nazvati:Upravni odjel za društvene djelatnostiTel. 020/351-406e-mail: drustvene.djelatnosti@dnz.hr

Komemoracija za dubrovač-kog umjetnika, slikara i grafi-čara Iva Grbića, koji je nedavno preminuo u 89. godini života, održana je u srijedu, 22.srpnja u dubrovačkom Kazalištu Ma-rina Držića. Nazočili su joj i žu-pan Nikola Dobroslavić sa za-mjenicom Žaklinom Marević.O životu Iva Grbića i utjecaju koji je njegov rad i stvaralaštvo imalo na Dubrovnik i Dubrov-čane govorili su zamjenica gra-donačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić, ravnateljica Dubrovač-kih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović te predsjednica Društva prijatelja dubrovačke starine Renata Andjus.Komemoraciji su nazočili i članovi obitelji preminulog umjetnika, kao i brojni drugi uzvanici iz kulturnog i javnog života Grada Dubrovnika.

ZA OBITELJI S ČETVERO I VIŠE DJECE

Županija započela s isplatom novčane potpore

U KAZALIŠTU MARINA DRŽIĆA

Komemoracija za Iva Grbića FO

TO: Ž

ELJK

O T

UTN

JEVI

Ć

14 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

NA YOUTUBE KANALU DUBROVAČKIH KNJIŽNICA

“Bilježnica iz karantene” Diane BrkićDiana Brkić predstavila je svoju novu zbirku pjesama “Bilježnica iz karan-tene” u petak, 17. srpnja 2020., na Youtube kanalu Dubrovačkih knjižnica.Diana Brkić, odgojiteljica i ravnateljica DV Pčelica iz Mokošice za vrijeme izolacije tijekom pandemije Covid – 19 na svom je Facebook profilu sti-hovima pokušavala pronaći snagu i smisao u vremenu i ograničenom prostoru u kojem se našla. Osjećaje koji se izmjenjuju i pretaču: ljutnju, strah, ljubav, čežnju, nemoć i svemoć (mašte) Diana dijeli s prijateljima ohrabrujući i njih i sebe. S četrdesetim danom zaokružuje zbirku i na po-ticaj prijatelja je objavljuje u tiskanom izdanju.“Bilježnica iz karantene” svjedočanstvo je Dianinih unutrašnjih previranja u kojima se ogledaju nesigurnost i zbunjenost koju smo vjerojatno svi na različite načine osjećali kroz vrijeme izoliranosti, dok online način pred-stavljanja „Bilježnice“ putem Zoom platforme, istom svjedočanstvu daje okvir svojstven vremenu u kojem je nastala.

U sklopu projekata „Ulicama našeg Grada“ i „Ljeto u Lazaretima“, Dubro-vački simfonijski orkestar će u četvrtak, 23. srpnja na platou Lazareta održati koncert pod ravnanjem maestra Ivana Huta i uz solistički nastup prvog roga DSO-a, Tonija Kursara. Početak je u 21.30 sati, a ulazak na kon-cert je besplatan. Na programu koncerta naći će se Mozartova uvertira Hebridi (Fingalova špilja), op. 26 kao i njegova Simfonija br. 4 u A duru „Talijanska“, dok ćemo solista Tonija Kursara čuti u Mozartovom Koncertu za rog i orkestar br. 3 u Es-duru.RRD

Suradnja Kazališta Marina Držića i redateljice Livije Pandur na pred-stavi “Alkestida” će zaokružiti ovu kazališnu sezonu. Tekst Lade Ka-štelan prema Euripidu zaigrat će 23. srpnja na Velikoj Sceni s počet-kom u 20 sati.Euripidova  Alkestida, prikazana u Ateni 438. pr.Kr., najstarije je sa-čuvano djelo tog antičkog tragi-čara  koji svojim dramama izravno

korespondira s našim vremenom i ne silazi sa svjetskih pozornica. Al-kestida je možda njegova najzago-netnija drama, uvijek iznova otvo-rena različitim interpretacijama, pa tako i u ovoj verziji Lade Kaštelan.U predstavi igraju: Katarina Ste-gnar, Igor Kovač, Zdeslav Čotić, Glorija Šoletić, Mirej Stanić, Nika Lasić / Marija Šegvić, Vini Jurčić, Hrvoje Sebastijan i Bojan Beribaka.

U organizaciji Dubrovačkih knjiž-nica, izložba radova dubrovačkih umjetnika Miša Baričevića, Vedra-na Grabovca, Roberta Kralja, Lo-rena Ligoria i Josipa Škerlja pod nazivom„4+1“, postavljena je 20. srpnja u prizemljuNarodne knjižni-ce Grad.- Izložba je nastala iz prkosa ovom korona virusu, sve je nešto utiho, Grad je prazan, pa smo odlučili nas četvorica ponovno se sastati, uzeli smo i petog člana Roberta Kralja

koji nam je pomogao da dobijemo prostor za izlaganje – rekao je Ve-dran Grabovac dodavši kako su ‘če-tvorica mladića’ ostarila pa su odlu-čili uzeti petoga da pomladi ekipu.Po prvi put ova ekipa dubrovačkih umjetnika i prijatelja izložila je ra-dove koji su nastali tijekom zadnje dvije godine, a rađeni su tehnika-ma ulja i akrila na platnu te pastela na papiru. aIzložba „4+1“ bit će u Narodnoj knjižnici Grad do 3. kolo-voza 2020.

UZ PROGRAM MOZARTA I MENDELSSOHNA

DSO s dirigentom Ivanom Hutom i hornistom Tonijem Kursarom u Lazaretima

BARIČEVIĆ, GRABOVAC, KRALJ, LIGORIO I ŠKERLJ IZLOŽILI RADOVE U NARODNOJ KNJIŽNICI GRAD

IZLOŽBA "4+1"

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

“Alkestida” za kraj kazališne sezone

FOTO

: ŽEL

JKO

TU

TNJE

VIĆ

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 15

Na jednom kapitelu klaustra je Mojsije, važna osoba Starog Za-vjeta, koja ima veliko značenje i za kršćane. Na nekim drugim ka-pitelima u reljefu su figure koje se povezuju s kršćanskim simbolima, točnije s onima koje je preuzelo kršćanstvo, pa se mogu u nekom smislu povezivati s franjevcima.Začuđuje međutim činjenica da

je na kapitelima više mitoloških figura. Očito je da su klesari koji su radili u klaustru bili pod jakim utjecajem predaja koje se vežu za vremena prije kršćanstva. U svoja kamena umjetnička ostvarenja utkali su nešto od onoga što je predajom došlo do njih, pa su u njihovim radovima prepoznatljiva i neka stara slavenska božanstva.

Tu ima i mitoloških figura iz egi-patske mitologije. Na kapitulu 4 je skulptura sfinge, a ta neman poznata je iz priče o Edipu. Prola-znicima je postavljala zagonetke i kada ih nisu uspjeli riješiti, ona ih je ubijala. Nakon što joj je Edip ri-ješio zagonetku ona se sama ubi-la strmoglavivši se s hridi. Ipak, ona i dalje simbolizira zagonetno biće.U klaustru je prikazana u dvostru-koj predodžbi. Na jednoj strani kapitela, onoj prema zapadu, izgleda kao biće s licem djevoj-ke, tijelom lava i krilima ptice. Na drugoj strani istog kapitela prika-

zana je kao muškarac s bradom i s tijelom krilatog lava. Stari mit za-nimao je jednog od klesara klau-stra, pa mu je dodijelio statičku ulogu.Zahvaljujući toj činjenici može se tvrditi da i Dubrovnik ima svoju žensku i mušku sfingu. Uočljivo je da je ona tu u blizini zmajeva na kapitelu 2, u prvoj heksafori, pa očigledno ovaj prvi izrađeni se-gment klaustra ciljano ima mito-loški ton. Zbog velikog oštećenja i opasnosti da kapitel sa sfingom propadne, napravljena je 2011. njezina vjerna replika u kamenu.

Fra Stipe Nosić

KLAUSTAR MALE BRAĆE REMEK DJELO STVARALAŠTVA

Dubrovačka sfingaKlesari su u svoja kamena umjetnička ostvarenja utkali nešto od onoga što je predajom došlo do njih, pa su u njihovim radovima prepoznatljiva i neka stara slavenska božanstva

U organizaciji Dubrovačkih knjižnica i Dubro-vačke udruge likovnih umjetnika (DULU) u su-botu, 25. srpnja 2020., održava se jednodnevna likovna kolonija s početkom u 10 sati. Kolonija se organizira u ljetnikovcu Skočibuha (ul. Anice Bošković 28) gdje će slikati dvadesetak članova udruge.Ljetnikovac je sagradio pomorac Vice Stjepović Skočibuha između 1574.-1588. godine na pre-djelu Boninovo - Između tri crkve. Na koloniji će se slikati motivi iz prostora ljetnikovca koji će javnosti biti predstavljeni na posebno orga-niziranoj izložbi.Pozvani su svi ljubitelji likovne umjetnosti, bez obzira na dob, da dođu u prekrasan prostor renesansnog ljetnikovca i uživaju u slikarskim majstorijama dubrovačkih umjetnika.

U LJETNIKOVCU SKOČIBUHA

Likovna kolonija dubrovačkih umjetnika (DULU)

16 GlasGrada - 798 - petak 17.7.2020.

71. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

Autorski projekt Saše Božića „Mara i Kata“, nastao u suradnji s dramskim umjetnicama Natašom Dangubić u ulozi Mare i Doris Šarić Kukuljicom u ulozi Kate, i sudeći po interesu publike jedan od najočekivanijih naslova 71. Dubrovačkih ljetnih igara, premijerno je izve-den 20. srpnja na Kazermi pod Svetom Mari-jom.Predstava je inspirirana legendarnom emi-sijom HR Radio Dubrovnika „Na posjedu u kundurica“ i knjigom „Dubrovačke kunduri-ce“ Dese Begović Mrkušić no ova predstava na 71. Igrama počinje tamo gdje originalna radio snimka završava. Podijeljena u tri dijela, predstava počinje s 2020. godinom odnosno sadašnjošću kao prvim dijelom nazvanim „Korektnost“. Mara i Kata pitaju se zatim „Što

DRAMSKI PROGRAM

Mara i Kata nasmijale festivalsku publikuUigrane Nataša Dangubić i Doris Šarić Kukuljica lako uspijevaju nasmijati publiku, a ne propuštaju se našaliti i na vlastiti račun

GlasGrada - 798 - petak 17.7.2020. 17

TEKST I FOTOGRAFIJE: DUBROVAČKE LJETNE IGRE

su nam ostavili?“ i publiku vraćaju u 2000. godinu referirajući se na sve ono što se do-gađalo devedesetih, uključujući poslijeratnu privatizaciju, uništavanje tvornica i rasproda-ju nekretnina, i to u kratkim scenama ispre-kidanima poznatim dubrovačkim glazbenim hitovima, kao što su pjesme Adio Mare, Stare ljubavi, Izišla je zelena naranča i Dubrovačka jesen. Predstava na koncu vodi u „Budućnost“, u 2040. godinu kad su Mara i Kata jedine preo-stale stanovnice Grada. Cijelo to vrijeme, ovaj tandem „analitičarki“ iz dvorišta ne prestaje kritizirati sve i svakoga svojim specifičnim hu-morom, tempiranim komičnim obratima, ori-ginalnim jezikom i apsurdnim prevrednova-njem pojma mudrosti svakodnevnice. Uigrane Nataša Dangubić i Doris Šarić Kukuljica lako uspijevaju nasmijati publiku, a ne propuštaju se našaliti i na vlastiti račun.„Mara i Kata“ na programu su 71. Igara bile su i 21. i 22. srpnja te će biti ponovno 3. i 4. kolovo-za u 21.30 sati te 5. kolovoza u 21 i 23 sata. Sve ulaznice su rasprodane.

18 GlasGrada - 798 - petak 17.7.2020.

71. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

Zagrebački plesni ansambl je izvedbom jedne od ponajboljih recentnijih plesnih predstava „Gore“, nastaloj prema koreografiji Ferenca Fehéra, oduševio festivalsku publiku 19. srp-nja, u parku Gradac. Svojom najnovijom pro-dukcijom „Gore“, Zagrebački plesni ansambl kroz Plesnu mrežu Hrvatske predstavio je svoj pomlađeni i sve ženski postav. „Gore“ je pred-stava o zajedničkom putovanju šest plesačica, o stanju povišenih emocija, o uzbuđenosti i ushitu bivanja u kolektivu. Dinamična izved-ba prikazala je životnu korelaciju šest žena, njihovo zajedničko putovanje i postaje kroz koje unutar plesnih karijera prolaze. Izvedeni amazonski freestyle pokreti opisali su iznimnu solidarnost, hrabrost, protivljenje, zajedništvo te individualnu i grupnu odgovornost.Fizički zahtjevna koreografija koju je sjajno iznio snažan ženski kolektiv Zagrebačkog ple-snog ansambla, izazvala je oduševljenje i gro-moglasan pljesak publike, a već u srijedu 22. srpnja, u parku Gradac na programu je bio prvi od dva festivalska nastupa Folklornog ansam-bla Linđo.

Klavirski duo, kojeg čine Zrinka Ivančić Cikojević i Dalibor Cikojević, nastupio je u sklopu glazbenog programa 71. Dubrovačkih ljetnih igara, 17. srpnja u atriju Kneževa dvora te izveo djela Francisa Poulenca, Dariusa Milhauda i Borisa Papandopula. Uz plesove i ritmove francuskih skla-datelja Poulenca i Milhauda, program koncerta, kao njegov centralni dio, činila je plesna suita hrvatskog skla-datelja Borisa Papandopula Horoskop iz 1935. godine, za koju se slobodno može reći da se radi o neotkrivenom biseru hrvatske glazbe. Suita je, čini-lo se, festivalskoj publici bila ugodno iznenađenje za uho i oko, a za to su, uz

ovaj besprijekorno usklađeni klavirski duo, zaslužni i udaraljkaši Karmen Per-vitić i Fran Krsto Šercar te plesači Vik-toria Bubalo i Šimun Stankov. Izvedba dvanaest zodijačkih plesova uokvire-nih vrckastom francuskom glazbom nagrađana je velikim pljeskom koji je izmamio i glazbeni dodatak na kra-ju večeri - Dvořákov Slavenski ples u e-molu.U nastavku glazbenog programa 71. Igara nastupit će Trio Eusebius kojeg čine mlada violinistica Eva Šulić, čeli-stica Tonka Javorović te pijanist David Vuković, u petak 24. srpnja s počet-kom u 21.30 sati, također u atriju Kne-ževa dvora.

GLAZBENI PROGRAM

VALCER, TANGO, SAMBA I PLESOVI ZODIJAKA U DVORU

GOSTOVANJE KROZ PLESNU MREŽU HRVATSKE

Zagrebački plesni ansambl oduševio festivalsku publiku

GlasGrada - 798 - petak 17.7.2020. 19

Mlada, a i ona nešto starija festivalska publika, u subotu 18. srpnja, gledala je iskrenu i isti-nitu priču o nevidljivoj djeci, onoj koja svoje djetinjstvo provode u domovima te koji za-točeni u limbu birokratskog sustava, bivaju godinama uskraćeni za ljepotu „običnog“ dje-tinjstva. Ovaj autorski projekt Ane Marije Vese-lčić „Domaši“ nastao je kao diplomska ispitna produkcija na Umjetničkoj akademiji u Splitu pod mentorstvom profesora Gorana Golovka, a nagrađen je Nagradom hrvatskog glumišta za najbolji praizvedeni dramski tekst. Lutkarska predstava „Stonoga Goga“ prema nagrađenom tekstu Andrijane Grgičević, go-vori o velikoj ljubiteljici mode i poklonici cipe-la, koja nakon što izgubi svoje cipelice, kreće u potragu, na put s prijateljima, a u nedjelju je razveselila najmlađu festivalsku publiku koja je tom prigodom pjevala, smijala se, ali i po-nešto naučila.Dubrovačke ljetne igre su za svoju najmla-đu publiku pripremile i praizvedbu glazbe-no-scenskog djela „Zlatno libro“ koje 1., 2. i 3. kolovoza na igralištu Collegiuma Ragusinum donosi uprizorenje bajki dubrovačkog kraja. U koprodukciji Igara i Kazališta Marina Držića te uz potporu zaklade Caboga Stiftung, režiju potpisuje Helena Petković, a glazbu koja će biti izvedena pod dirigentskom palicom Fran-ka Klisovića sklada Ivan Končić.

Besplatnom projekcijom dokumentarnog filma „Izbačeni”, održanom 16. srpnja, zavr-šen je dvodnevni program u ljetnikovcu Bu-nić-Kaboga ostvaren u suradnji Udruge Kino-okus, Zaklade Caboga-Stiftung i Dubrovačkih ljetnih igara. Prije početka projekcije publici se kratko obratio povjesničar umjetnosti i arheolog Ivan Viđen, istaknuvši kako su svi članovi izni-mno sretni da je Udruga Kinookus, iako sed-merostruko mlađa od Dubrovačkih ljetnih igara, dobila priliku za ovu suradnju. Objasnio je kako su posebno zadovoljni što je ovaj film dobio i svoju dubrovačku premijeru, jer film koji je dobio toliko nagrada i osvojio gotovo sve festivale na kojima je prikazan, ujedno govori o tematici koja je Dubrovčanima bli-ska.Izbačeni (Push) je djelo švedskog redatelja Fredrika Gertenna iz 2019. godine, a prateći Leileni Farhu, posebnu izvjestiteljicu Ujedi-njenih naroda, istražuje problem stanovanja

diljem svijeta i odgovara na pitanje zašto si više ne možemo priuštiti život u svojim gra-dovima. Večer prije, 15. srpnja, održano je zanimljivo izlaganje Ivana Viđena Hrana kao slasni ‘’pri-volitelj’’ koje je privuklo značajan broj publi-

ke, a donijelo je nove uvide o ulozi hrane u slavnoj dubrovačkoj diplomaciji, dok je samo predavanje dio velikog i važnog projekta Udruge Kinookus čiji je cilj adekvatna valori-zacija nematerijalne gastronomsko-kulturne baštine Dubrovnika i okolice.

POPRATNI PROGRAM

U Kabogi održane dvije večeri programa Kinookusa

GOSTOVANJE GRADSKOG KAZALIŠTA LUTAKA SPLIT

Djeca i mladi uživali u festivalskim dramskim programimaGradsko kazalište lutaka Split gostovalo je prošli vikend na 71. Dubrovačkim ljetnim igrama s predstavama „Domaši“ u subotu, 18. srpnja te „Stonoga Goga“ u nedjelju 19. srpnja u atriju Poslijediplomskog središta, a zahvaljujući suradnji sa zakladom Caboga Stiftung

20 GlasGrada - 798 - petak 17.7.2020.

71. DUBROVAČKE LJETNE IGREGLAZBENI PROGRAM

Trio Eusebius u petak u atriju Kneževa dvoraTrio Eusebius koji čine violinistica Eva Šu-lić, čelistica Tonka Javorović i pijanist Da-vid Vuković nastupit će u sklopu 71. Du-brovačkih ljetnih igara u petak, 24. srpnja u 21.30 sati u atriju Kneževa dvora i izvesti djela Dubravka Detonija, Dmitrija Šostako-viča i Maurica Ravela.

Kada je pokojni Renco Perce, komičarska zvijezda (zvjezdun!) dubrovačkoga teatra paso u Zagreb, gdje je propo, perke purge-re se more nasmijat samo na purgerski na-čin, inako nikako, a ni tako, jer navikli su da se nemaju čemu smijat, a da za plakat vaz-da imaju razloga, kao i danas, u Dubrovniku je, šezdesetih pasanoga stogodišta, i u tea-tru i na radiju nastala praznina koju je moj dragi prijatelj (prijatelj svima nama tada i nešto ranije mladima) radio urednik Pero Kušej, doveo je na radio ŽUŽU ( Egrenyi) i DESU (Begović Mrkušić) te osmislio emisiju Na posjedu u kundurica.Zuza (mađarski, čit. Žuža!) bila je najpronic-ljivija i najduhovitija među svijem, ne samo dubrovačkijem glumicama, a Desa, (i sa spi-sateljskim porivom!) imala je najljepšu i naj-pozamašniju bistu koju je pronosila Pjacom kao posebnu dragocjenost, što jest jest: u Dese se imalo što i viđet, a ne samo čut!Kundurarije su najrasprostranjenija druš-tvena zanimacija posvuda, ne samo u Gra-du. Petar Kušelj dosjetio se(?) još srednjovje-kovnoga kupleta, dunkve šaljive i lascivne pjesmice o dvije Župke, dugosilaznoj Mâri i kratkosilaznooj Kȁti, koje su se „vozile na to-varu pro Brgata“. U kasnijim dopisivanjima, Mâre se premetnula na kratkoga (akcenta ili naglaska!), postala i „šjora“ pa, među inim, i “kafu prži,/ a u ruci - mlinac drži“!Župke su bile šesne, nijesu bile šporkuje kao neke ili sve suvremene mlade glumice koje mlinac imaju u ustima čim se ispenju na pozornicu. Znači obje s kratkim nagla-skom: Mȁra i Kȁta. Takve smo ih gledali u ovećem poluzapuštenom dvorištu ispod južnijeh mira u Gradu ili u Kazermi (21. srp-nja 2020.)Tko im je napisao kundurarije koje smo od njih čuli, ne zna se. „autor projekta“ je Saša Božić, neki manjak iz Vinkovaca, koji o Gra-du ne zna ni devetu, apena je šljego u Nj,

đe je odma arivo bit „pomoćnik intendan-tice“, a u Zagrebu na Akademiji je „docent na Katedri scenskog pokreta“. Docent, prvi do profesura, znači da docira ili soli pamet svakomu oko sebe. Mise en scène (mizans-cena) znači kretanje glumaca pozornicom u nekom prizoru, što određuje redatelj dok priprema uprizorenje.Zadnja kundurarija koju sam čuo je da će u Vitaljini, a to je selo još udaljenije od moje-ga, doista na samomu kraju svijeta, u zaseo-ku Bezboge, s najljepšim pogledom prema moru na cijelomu Jadranu, država osnovat Akademiju za kazalište, film i sve svevidnice. Bit će obrazovno najsuvremenija na svijetu, imat te četiri katedre scenskoga pokreta: na onoj „za pokret lijeve noge“, docent bi mno-go bit Sacha Natale ili manjak iz Vinkovaca, višak nastavnoga kadra neće postojati.„Za desnu nogu“ docirat će Mato Šantavi, za pokrete lijevom nogom Luce na Štakam, a za pokrete desnom docenta će imenovati Savez udruga za izmuzivanje krave države!Nemojte se zezat s mojim Vitaljanima: po glavi seljaka nitko u Hrvatskoj (i šire!) nema toliko visokoobrazovnih ljudi; najudaljeniji od oltara, morali su se sami snalazit kako su znali i umjeli; to je radin i pošten svijet, ne činu ništa što ne treba činjet! (Za razliku...)U Hrvatskoj ima 528 registriranih hrvatskih pisaca i još 320 jugoslovenskih, nesvrsta-nih, regionskih i drugih, u dva udruženja koje, oba, plaća država, a naklade knjiga su najčešće 300 primjeraka! Tko je tu lud, da spisatelja ima najmanje triput više nego čitatelja, teško je i znat i spjegat! U Dubrov-niku ni jedan od tih trista primjeraka knjige nekoga hrvatskog pisca nećete nać! Nema ih se đe kupit. Samo monografije i posrnuli turizam! Igre svojega pisca nemaju. Lani su imale Shakespearea i Hamleta pa su „au-tori projekata“ i „projekt-redatelji“ od toga napravili negledljivu kriptokomunističku

propagandu. Skinuto je s repertoara. Op-ravdano.Znači glumice su (piše „u suradnji“) ujedno i spisateljice, pored gotovo tisuću hrvat-skih ništ-koristi pisaca! Obje odlične, same su, čini se, morale smišljati što i kako reći gledalištu/slušalištu.Od neke radio emisije napraviti zanimljivu kazališnu predstavu, to ne može ni sam Paro, da je živ. Svaki žanr ima svoje zakoni-tosti, a ova marginalijica postavljena je na-čelno dobro, tj. na načelu suprotnosti: brza na jeziku i živčana (Mȁra/ Nataša Dangubić) i usporena i flegma, ali inbokava, ko da neće (Kȁta/ Doris Šarić Kukuljica). Za nju znam da je intelektualka, da voli pjesništvo, a o onoj mlađoj ne znam ništa, no obje su Dubrovki-nje i sigurno pozvanije od ostalih bezazle-no olajavati Dubrovnik. Međutim, vizualizi-rati neku šaljivu radio-igru, ne znam koliko Igrama može biti išta drugo do li usputno zbivanje, hrvatski se to kaže „off program“?E, sad: „Veži konja gdje ti gazda kaže“, ta tur-ska sentenca vrijedi posvuda i uvijek. Gazda i radiju i Igrama bila je i jest država i zna se dokle se more, đe ti je vezat konja i sta cito! Ne smiješ ugrist ruku koja te hrani, osim to-liko da se ona more pohvalit kako „svi uži-vaju sve slobode“, dalje ne. Demokratura je posvemašnja pojava. Valja se lijepo umit i pristojno počešljat.Nešto više od viđenog i čuvenog i ne treba očekivati. Moja pratiteljica, čim prestane za-vršni pljesak i glumci odu s pozornice, stane pljeskati što jače može, da se glumci vrate na još jedan poklon, ako su ga zaslužili. Ja sam joj pripomagao, ali išlo je jedva do tre-ćeg izlaska, dalje se nije moglo! Ipak je sve to injulo.Igre, znači, nemaju pisca, pišu glumice i „au-tor projekta“. Čeka se Držića, da njegovo, prema brojnima, najbeznačajnije djelo (Gri-žula) bude najznačajnija predstava Igara.

Piše: Stijepo Mijović Kočan

DUBROVAČKE LJETNE IGRE 2

DOBRO MA INJULO

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 21

10. srpnja, petak 21.00Gradska luka Dubrovnik SVEČANO OTVARANJE 71. IGARA

11. srpnja, subota21.30Atrij Kneževa dvoraALJOŠA JURINIĆ, glasovir

12. srpnja, nedjelja 21.00Palača Sponza Otvaranje izložbeIVANA SELMANI: Horizonti sjećanja

13., 14. srpnja / ponedjeljak, utorak21.30Park Gradac Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu TRI SESTREAutorski projekt Bobe Jelčića prema Čehovu

15.,16. srpnja / srijeda, četvrtak21.30Ljetnikovac Bunić-Kaboga KINOOKUS predavanje i projekcija filma

17. srpnja, petak 21.30Atrij Kneževa dvora KLAVIRSKI DUO IVANČIĆ i CIKOJEVIĆ Horoskop

18. srpnja, subota 21.30IUC Gradsko kazalište lutaka, Split City Ana Marija Veselčić: DOMAŠI

19. srpnja, nedjelja 20.00IUC Gradsko kazalište lutaka, SplitAndrijana Grgičević: STONOGA GOGA

21.30Park Gradac Zagrebački plesni ansambl GORE Ferenc Feher koreograf

22. srpnja, srijeda31. srpnja, petak 21.30Park Gradac FOLKLORNI ANSAMBL LINĐO

20., 21. srpnja / ponedjeljak, utorak 21.30KazermaPREMIJERA MARA I KATASaša Božić, redatelj

24. srpnja, petak 21.30Atrij Kneževa dvora TRIO EUSEBIUS

25. srpnja, petak 21.00Plato Lazareta Otvaranje izložbe IGOR HAJDARHODŽIĆ: Dubrovnik plovi

27., 28., 29. srpnja / ponedjeljak, utorak, srijeda21.30Pustijerna, Mrtvo zvono, Na Andriji PREMIJERA Festivalski dramski ansambl DUBROVAČKA ZRCALA – TRI STRUKA LOVORIKE, PELINA I VRIJESA Dora Ruždjak Podolski i Marina Pejnović, redateljice

28. srpnja, utorak 21.30Ljetno kino Jadran PULA FILM FESTIVALDomaći film pobjednik

30. srpnja, četvrtak 21.30Park Gradac DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTARNIL VENDITTI dirigentica MARIJAN ĐUZEL glasovir

Ulaznice dostupne na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) Radno vrijeme: svakim danom od 9:00 do 21:30 sati

T: (020) 326 123E: sales@dubrovnik-festival.hr

Kupnjom ulaznica za tri koncerta ostvaruje se gratis ulaznica za jedan glazbeni program po izboru. Uz kupnju ulaznica Mastercard® i Maestro® karticama online ili na blagajni ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kuna donosi i

voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. OTPetica omogućuje dodatnih 10% popusta pri kupnji ulaznica za neki od festivalskih programa.

NAPOMENA: Dubrovačke ljetne igre poštivat će preporuke HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 tijekom održavanja svih festivalskih događanja, a za svaku izvedbu vodit će se evidencija osoba koje sudjeluju u programu kao i evidencija gledatelja od kojih će se već pri kupnji ulaznica

zatražiti da ostave svoje ime, prezime i kontakt broj. Festivalske blagajne imaju postavljene zaštitne pregrade između blagajnika i posjetitelja te će se osigurati beskontaktno plaćanje.

PROGRAM SRPANJ

22 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 23

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Priredio: Damir Račić

Posjet Ljudevita Gaja Dubrovniku 1841. godine i njegov dotadašnji rad nadahnuo je Antuna Kaznačića da mu posveti pjesmu. Nemjerljiv je značaj i uloga Ljudevita Gaja (1809-1872) na hrvatskoj političkoj i kul-turnoj sceni tijekom XIX. stoljeća. Glavni je protagonist hrvatskog narodnog preporo-da. O njegovom udjelu u ilirskom pokretu treba nešto više reći.Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji se u ozračju hrvatskog narodnog preporo-da razvio najprije u Hrvatskoj. Kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, tj. južnih Slavena. Pokret je trajao od 1835. do 1848. godine. Ilirski pokret nastao je pod utjecajem djela slovačkog preporo-ditelja Jana Kollara (1793-1852., slovački političar, pjesnik, pisac, ideolog slovačkog narodnog preporoda, jezikoslovac, arheo-log, evangelistički svećenik i glavni ideolog panslavizma).Sam pokret preuzet je iz humanističke historiografije, a trebao je dokazati da su svi Slaveni autohtoni narod s četiri narječja: ru-skim, češkim, poljskim i ilirskim. Jedinstveni književni jezik, utemeljen na staroj dubro-vačkoj književnosti, viđen je kao glavna odrednica toga jedinstva.Ilirski pokret je istoznačnica za hrvatski na-rodni preporod u prvoj polovici XIX. stolje-ća, nazvan prema ilirskoj ideji. Temeljni cilj pokreta bio je buđenje hrvatske nacional-ne svijesti i stvaranje hrvatske nacionalne osobnosti.U otežanim državno-političkim uvjetima njemačke i mađarske prevlasti, pokret je stavljao razvoj hrvatske nacije u širi, sla-venski okvir. (...) Ilirski pokret sastavni je dio procesa postupnog oblikovanja hrvatske nacije i njezina identiteta, te je svojim po-stignućima u velikoj mjeri utjecao na hrvat-ski preporodni razvoj u XIX. stoljeću.Vođa ilirskog pokreta bio je Ljudevit Gaj, hrvatski političar, ideolog, jezikoslovac, novinar i književnik. Središnja osoba ilir-skog pokreta. Imao je važnu ulogu u hrvat-skom narodnom preporodu. Godine 1835. objavljuje prvi broj „Novina horvatzkih“ s književnim podlistom „Danica Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka“ u kojem su objavljivani domoljubni tekstovi, najčešće budnice, („Još Hrvatska ni propala“) i da-vorije (domoljubne pjesme). Godinu dana kasnije (1836) novine mjenjaju naziv u „Novine ilirske“, a podlistak se zove „Dani-ca ilirska“. Gaj 1838. g. dobiva dozvolu za otvaranje tiskare. Važnu su ulogu u širenju pokreta imale ilirske čitaonice. (...) Pod utje-cajem ilirskih ideja 10.2.1842. grof Janko

Drašković predlaže utemeljenje „Matice ilirske“ koja je djelovala do 1850. u okviru Ilirske čitaonice u Zagrebu. Slovnom reformom Ljudevit Gaj nastoji za svaki fonem (glas) u hrvatskom jeziku uve-sti jedan grafem (pisani znak) latiničnog pi-sma. Zbog toga se po njemu hrvatska abe-ceda naziva još i „gajicom“, čime je ujedinio slovopismom cijeli hrvatski narod! „Jadranska straža“ 1935. g; broj 2.ILIRSKA MISAO U DALMACIJI(Povodom 100-godišnjice Ilirskog pokreta)„(...) Dalmacija je, uprkos svih pritisaka, kroz mnogo stoljeća uspjela sačuvati svoju sla-vensku dušu. Tako je i za vrijeme ilirskog pokreta znala u danoj prilici rječito iskazati svoje „ilirsko“ osjećanje. O tome nas uvjera-vaju trijumfalni dočeci u Dalmaciji, priređe-ni vođi Iliraca, Ljudevitu Gaju, na njegovoj propagandističkom putovanju god. 1841. Tom se prilikom istakao Dubrovnik, jedini dalmatinski grad u kom se oduvijek moglo slobodnije misliti, izražavati i raditi. Tada je Gaja pozdravio srdačnom prigodnicom du-brovački pjesnik Antun Kaznačić. U toj se pjesmi nalaze i ovi značajni stihovi.U čast Ljudevitu Gaju prilikom posjete Du-brovniku 1841. godine.

„U srcu nam primjer davnipraotaca cvati, plodi:spominje nam jezik slavnida duh rodni ne zahodidomorodstvo gdjeno žilespuštene su krepko bile.

Žive, Gaju, plodi u namaizgled starih naših djeda,ki tva vrijednost nad zvijezdamiilirskijem ljupko ugleda;kojih slave veće dostiprostrijet će se tvom kreposti.

Zaboravit nikad nećeSrce naše tvoje svjetlilo.Ime tvoje sveđ živjet ćeDubrovniku slatko i milo.Uspomena tve vrijednostiBit će naše znak harnosti.“Antun Kaznačić

Sličan je trijumf doživio ban Jelačić, kad je godine 1849. navratio u Kotor kao „guber-nator Rijeke i Dalmacije“. Kad je u kolovozu 1848. Jelačić prolazio Krajinom, došla je u Gospić jedna deputacija iz sjeverne Dalma-cije da se pokloni banu svih Hrvata.Kao prvaci „Ilira iz Dalmacije“ ističu se: dr. Božidar Petranović, Medo Pucić i netom

spomenuti A. Kaznačić. Kod njih je bilo dovoljno shvaćanja ilirskih ideja i osjećaja potrebe da se ilirska akcija proširi i na Dal-maciju, ali navedene okolnosti (u ranijim poglavljima u sklopu istog napisa u „J.S.“ – nap. D.R.) nisu dopuštale da ta shvaćanja dođu do jačeg izražaja, i da ti osjećaji dođu do potrebnog ostvarenja“.Najjači udarac ilirskom pokretu dogodio se je početkom 1843. g. kada je Beč zabranio korištenje ilirskog imena i grba. (Do te godi-ne Beč je omogućio izdavanje novina i nji-hovo redovito izlaženje.) Ilirsko ime je služ-beno zamijenjeno „narodnim“. Uprkos svim zabranama I. Kukuljević je 1843. g. održao u Saboru prvi politički govor na hrvatskom jeziku, predlažući uzalud njegovo uvođenje u javni život. Mogućnost da se tiskanom riječju odupru daljnjim pokušajima mađa-rizacije ilirci su našli u Beogradu gdje su nastavili tiskati razne brošure u uredništvu B. Šuleka. (...) God. 1846. osnovana je kate-dra novog književnog jezika na akademiji u Zagrebu i izvedena prva hrvatska opera „Ljubav i zloba“ V. Lisinskog. I. Mažuranić dao je pokretu njegovo najzrelije pjesničko djelo „Smrt Smail-age Čengića“. U Zadru od 1844. izlazi „Zora dalmatinska“, u kojoj je književnim radom započeo drugi najista-knutiji pjesnik ilirskog pokreta P. Prerado-vić.Revolucija 1848. dala je pokretu najšire mogućnosti da svoje zahtjeve i shvaćanja nesmetano provede u život. Na mjestu feudalnog društvenog i političkog poret-ka nastupio je buržoaski, a sav javni život poprimio je narodno obilježje. Austijski nametnuti ustav iz 1849. jasno je navijestio buduću politiku apsolutizma. Ilirski pokret ušao je u konačnu fazu svoga odumiranja. Svoju je povijesnu zadaću ispunio: hrvat-ski narod dobio je čvrstu podlogu za svoj daljnji razvoj prema potpunom nacional-nom oslobođenju. (Do toga trebalo je proći malo duže od 140 godina – kom. D.R.)

Ljudevit Gaj u Dubrovniku 1841.Trijumfalni dočeci u Dalmaciji, priređeni vođi Iliraca, Ljudevitu Gaju, na njegovoj propagandističkom putovanju 1841., posebni su bili u Dubrovniku, jedinom dalmatinskom gradu u komu se oduvijek moglo slobodnije misliti, izražavati i raditi

24 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

VIKEND PONUDA do NEDJELJE, 26.07.2020.g.*

Erste Card Cluba / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

OBROČNA OTPLATA BEZ NAKNADE I KAMATA

OTP / 2 - 12 rata PBZ / 2 - 6 rata MB PLUS / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

PBZ Card / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

PBZ / 2 - 6 rataMB PLUS / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

OTP / 2 - 12 rata MB PLUS / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

0800 02 03BESPLATNI POTROŠAČKI TELEFONe-mail: potrosacki-servis@tommy.hr

Erste&Steiermarkische bank, Sberbank, Kentbank, Istarska kreditna banka Umag, Agram banka, Slatinska banka/ 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

MOGUĆNOST PLAĆANJAGOTOVIM NOVCEM, DEBITNIM ILI KREDITNIM KARTICAMA

*Pon

uda v

rijed

i do 2

6.07.2

020.g

. ili d

o ras

prod

aje za

liha.

Izraž

eni p

ostota

k sniž

enja

je mi

nimala

n, a m

ože b

iti i v

eći. C

ijene

su iz

ražen

e u ku

nama

. Za e

ventu

alne t

iskar

ske p

ogreš

ke ne

preu

zimam

o odg

ovorn

ost.

Foto

grafije

ne m

oraju

u potp

unost

i odg

ovar

ati st

varn

om iz

gledu

proiz

voda

. Proi

zvod

e iz a

ktualn

e pon

ude m

ožete

kupit

i sam

o u ko

ličina

ma pr

imjer

enim

za ku

ćans

tvo.

9,99kn

Sok, 1 L razne vrste Juicy

13,99 kn-28%

12,99 kn-23%

Vino bijelo, 1 L kvalitetno Graševina Slavonija Vinogorje Kutjevo Kutjevo

26,9932,99 kn

kn

39,9959,99 kn

kn

-33%

Šunka u ovitku, 1 kg Jeli Gavrilović

6,999,99 kn

kn

-30%

29,9941,99 kn

kn

-28%

Banana, 1 kg

Teleća prsa i rebra, 1 kg

*Cije

ne n

a po

lici u

man

jene

su

za n

aved

eni p

osto

tak.

Po

pust

se

odno

si na

oda

bran

e ar

tikle

.

-30%* RAID I AUTANODABRANI ASORTIMAN

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 25

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Mužnja magle

Piše: Mario Klečak

ŽELJEZARIJAVUKOVARSKA 30 (U DUHANA) TEL. 020 357 299

• BRAVE, KVAKE, CILINDRI, KUGLE, LOKOTI, KRAKUNI

• UKRASNE RUČKICE ZA NAMJEŠTAJ, VJEŠALICE

• VIJČANA ROBA, ZAKOVICE, OBUJMICE, TIPLE

• KUGLIČNI LEŽAJEVI, SEMERINZI, LJEPILA, SILIKONI

• KOPČE I ŠUSTINE ZA TENDE, OČETE

• BRODSKI OKOVI, PROKROM CIJEVI, PROFILI, ŠIPKE

• LANCI, KONOPI, SAJLE• PRIBOR ZA REZANJE, BUŠENJE,

BRUŠENJE, GLODANJE, LEMLJENJE, VARENJE

USLUGA OŠTRENJA NOŽEVA

Od parlamentarnih izbora, do troznamenkastih brojki zaraženih od Korone, prošlo je točno onoli-ko dana, koliko traje inkubacija, izbrojali su oni, koji su zagovarali odgodu izbora.Sad ih zanima, što o tome misle najodgovorniji, koji su žrtvovali zdravlje nacije, zbog svoje pohle-pe za vlašću? Drugima je dosta napornih izvještaja o Koroni, jer su skloni vjerovanju u razne teori-je zavjere, a statističke podatke o oboljelim, a osobito umrlim, ismi-javaju izmišljenim izvještajem stožera koji tobože glasi: u teškoj prometnoj nesreći, pri sudaru dva teretna vozila i osobnog automo-bila, od posljedica covida-19, preminule su dvije osobe.A prkoseći opasnostima od iste epidemije, predsjednik HDZ-a i mandatar nove vlade, objavio je plan velikih promjena. Već je sma-njio broj ministarstava za četiri, a planira smanjit broj lokalnih duž-nosnika za pola i uz pomoć digi-talizacije javnih usluga, učinit ono što se zove, učinkovita država. Ma ne može sve odjedanput, rek’o je premijer. Prvo će spajanjem ne-koliko ministarstava ušparat četiri plaće, četiri Audia i četiri pločice s njihovim imenima na vratima.A jednoga dana, treba maknut još pola državnih službenika. Ali, to ne ide tako brzo. Kako na burzi rada nije baš pomama za takvim stručnjacima, trebat će vladi, u vrh glave deset godina, da se dijelu njih zahvali penzijom, dijelu ot-premninom. A do tad će, na tisuće zaposlenih službenika uredno pri-mat plaću, dva, tri puta godišnje regrese, božićnice, uskrsnice, dar

za dijete. Pa će svoje dragocjeno postojanje i dalje opravdavat ne-presušnim i velevažnim zahtjevi-ma prema gađanima, bez kojih im nikako ne mogu služit’.Neki su bili bezrazložno zabrinuti, da će ukinut ministarstvo bra-nitelja i da će se država okrenut budućnosti. Srećom neće, jer naša mlada država, u 30 godina nije još zbrinula sve branitelje i članove obitelji. Opće je poznato, da se nevidljive rane zadobivene u ratu, počnu pojavljivati trideset godina nakon rata. Eto zašto su nekim braniteljima postavljene dijagnoze sa zakašnjenjem. Zato, dokle god je i jedan branitelj, ili neki član njegove obitelji živ, mi-nistarstvo se ne smije ukinut! To bi samo išlo na ruku udbašima i jugo-nostalgičarima.A samo takvi, mrzitelji svega hr-vatskoga tvrde, kako je posto-janje ministarstva branitelja, 25 godina nakon svršetka rata, be-smisleno. Po njima, branitelji su danas, ili ratni veterani ili invali-

di, ili žive svoje živote daleko od ratne mitologije. Danas Hrvatsku ni’ko ne brani ni od koga, pa je ovo ministarstvo zapravo HDZ-ovo militantno krilo, čiji borci izla-ze na ulice, svaki put kad HDZ iz-gubi izbore, kako bi radili pritisak na protivničku vladu. Ma bi li ovo vragu palo na pamet?!Gospođa Milanka je bila sabor-ska zastupnica punih 20 godina, a nakon izbora, primorana je potra-žiti posao. Prema njenim riječima, to neće biti nimalo lako pa je pri-siljena uzet još šest mjeseci pune zastupničke plaće po 15 tisuća kuna, a drugih 6 mjeseci - po nje.Kad se sve zbroji, naša će Milanka u godinu dana primit će 135 tisu-ća naših kuna, a za te solde neće radit, ama baš ništa. Kako narod kaže, što se mora, nije ni teško... kad se već mora.A ima i onih kojima je i gore. Još dok je Hrvatsku tresla najgora i recesija do sad, dok su ljudi gubili poslove i stanove, RBA Leasing je odlučio duboko turnut ruku u

špage svojih mušterija. Državno nadzorno tijelo ustvrdilo je, da je poznata austrijska banka protu-zakonito povećavala rate ovisni-cima o leasingu i opljačkali ih za desetke milijuna kuna. Troduplo više nego provalnici njih. Banci ne pada na pamet da im vrati pare jer tvrde, da je ionako nastupila zastara. Drugim riječima, tražite lizing, dobijete - pušing.Njemački Meggle gasi proizvod-nju mlijeka u Osijeku i seli u Sr-biju. Uz to još otpušta 160 ljudi. Tamošnji župan je objavio, da je to nedopustivo. Nije objasnio, znači li to, da neće Nijemcima dopustit da idu u Srbiju, ili neće dopustit da tolike slavonske krave ostanu nepomužene. Pa i po cije-nu osobnog angažmana. Nekima se čini, da župan ne razumiju baš najbolje zakone tržišta i interese vlasnika. Misle, da mu bolje idu govori na otvaranju sajmova, uz Tv prijenose i uz prisustvo tro-bojnica, tamburaša i bećarca, dok uvjerava seljaka, kako naša polja mogu nahranit pola Europe. Mož-da, dračom!Usred potresom zdrmanog Za-greba, uskoro će gradonačelnik, uz Spomenik domovini, od sko-ro 35 milijuna kuna, a u sklopu fontane, otvorit stroj za maglu, vrijedan skoro 800 tisuća kuna. Kažu, taj stroj košta ipak puno ma-nje, nego oba stroja za maglu na Markovu trgu, s obje strane crkve. U nas u Lapadu, za manje solada su izgradili cijeli trg, a čini se, da je u cijenu bio uključen i stroj za maglu. Možda baš ta magla mno-gima smeta pri dvojbi, je li to trg, ili - trotoar.

Kad se sve zbroji, naša će Milanka u godinu dana primit će 135 tisuća naših kuna, a za te solde neće radit, ama baš ništa. Kako narod kaže, što se mora, nije ni teško... kad se već mora

26 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

Na 25-om Državnom natjecanju brodomaketa-ra, koje se u Rijeci održalo u organizaciji Hrvat-skog saveza brodomaketara, Centra tehničke kulture Rijeka i Hrvatske zajednice tehničke kulture, po pravilima Naviga, Vladimir Glavočić iz Društva brodomodelara Argosy Dubrovnik osvojio je srebrnu medalju za maketu Radna brodica Plov put 2. Glavni sudac je bio voditelj Centra brodomodelarstva i predsjednik Mode-larskog instituta Nave Dumins Mladen Mitić.Hrvatski savez brodomaketara i Centar tehničke kulture Rijeka svake godine organiziraju Držav-no natjecanje, a pravila prema kojima se ocje-njuju makete ovise o godini. Parnim godinama se održava natjecanje prema NAVIGA pravili-ma, a neparnim godinama prema nacionalnim pravilima. Glavna razlika je što se na državnim natjecanjima koja se organiziraju prema naci-onalnim pravilima mogu ocjenjivati isključivo makete tradicionalnih hrvatskih brodova i bro-dica. Izložba je bila otvorena do 23. srpnja u Edukacijsko-izložbenom prostoru CTK Rijeka. Na izložbi je osim natjecateljskih maketa bro-dova bilo izloženo ukupno 30 maketa brodova izvan konkurencije.

Tomo Sjekavica

Ljetna škole brodogradnje se i ove godine odr-žava zadnji vikend srpnja na Otoku Lokrum u subotu i nedjelju, 25.7. i 26.7. 2020. godine. Prvi dan će se održati brodomodelarska radi-onica, a drugi dan radionica mornarskih čvo-rova.Na Ljetnu školu brodogradnje se mogu prija-viti učenici osnovnih škola od 3. do 8. razreda.

Polaznike trebaju prijaviti roditelji ili skrbnici na: https://forms.gle/CcBcjbPBwAbUGm4v6Ljetna škola brodogradnje je otvorenog tipa, što znači da roditelji/skrbnici mogu doći po-gledati i sudjelovati s djecom u ljetnjoj školi brodogradnje.Program Ljetne škole brodogradnje 2020: • Subota 25.7.2020. u 9:15 okupljanje polazni-

ka na velikom mulu u starom gradskom portu; 09:30 polazak s brodom na Lokrum; 10:00-13:00 radionica brodomodelarstva (Modelar-ski institut Nave Dumins, Društvo brodomode-lara “Argosy”); slobodno vrijeme i kupanje po želji; povratak s brodom u stari gradski porat • Nedjelja 26.7.2020. u 9:15 okupljanje polazni-ka na velikom mulu u starom gradskom portu; 09:30 polazak s brodom na Lokrum; 10:00-13:00 radionica mornarskih čvorova (Udruga Hydro, Društvo pedagoga tehničke kulture DNŽ); slobodno vrijeme i kupanje po želji; po-vratak s brodom u stari gradski porat.Ljetna škola brodogradnje organizirana je u suradnji Zajednica tehničke kulture Dubrovač-ko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, Modelarskog instituta Nave Dumins, Društva brodomodelara “Argosy”, Udruge Hydro i Druš-tva pedagoga tehničke kulture DNŽ, uz podrš-ku Rezervata Lokrum.

Tomo Sjekavica

DRŽAVNO NATJECANJE BRODOMAKETARA

Vladimiru Glavočiću srebrena medalja

KRAJEM SRPNJA

Ljetna škola brodogradnje

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 27

Uronite u čaroban svijet raskošnih tretmana.

U nadolazećem mjesecu za Vas smopripremili:

TRETMAN LICA "AROMATSKI DODIR"

45 MIN - 180 KN

 TRETMAN TIJELA "AROMATSKI TRETMAN TIJELA"

55 MIN - 200 KN

ANTI-STRESS MASAŽA 40 MIN - 180 KN

HOTEL UVALAWELLNESS & SPA

MASARYKOV PUT 5AInformacije & rezervacije:

+385 20 433 593wellness@hotelimaestral.com

28 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

Ljetno kino Jadran

24.srpnja 21.00 OSVETA - Akcija, krimi, triler; 90minRežija: Jesse V. JohnsonUl: Scott Adkins, Craig Fairbrass, Thomas Turgoose

25.srpnja 21.00 PLJAČKA STOLJEĆA - Kome-dija, kriminalistički; 114minRežija: Ariel WinogradUl: Guillermo Francella, Diego Pe-retti, Luis Luque

26.srpnja 21.00 BOSONOGI CAR - Komedi-ja,drama; 98minRežija: Peter Brosens, Jessica Wo-odworthUl: Peter Van Den Begin, Titus De Voogdt, Udo Kier, Lucie Debay, Si-niša Labrović

27.srpnja 21.00 Obiteljski program : NAJNO-GOMETAŠI - Avantura ,komedija, sportski ;103minRežija: Miguel Ángel LamataUl: Julio Bohigas-Couto, Milene Mayer, Marcos Milara

28.srpnja 21.00 BOSONOGI CAR - Komedi-ja,drama; 98minRežija: Jessica WoodworthUl : Peter Van Den Begin, Titus De Voogdt, Udo Kier, Lucie Debay, Si-niša Labrović

29.srpnja 21.00 Obiteljski program : ZOO - Obiteljski, povijesni; 97minRežija: Colin McIvorUl: Toby Jones, Penelope Wilton, Ian McElhinney

Ljetno kino Slavica

24.srpnja 21.00 MRAČNE PRIČE - Drama; Režija: Damiano D'Innocenzo, Fa-bio D'Innocenzo Ul: Elio Germano, Tommaso Di Cola, Giulietta Rebeggiani

25.srpnja 21.00 CORPUS CHRISTI - Drama; 115minRežija: Jan KomasaUl: Bartosz Bielenia, Aleksandra Konieczna, Eliza Rycembel

26.srpnja 21.00 LJETNE VEČERI : TI NISI TI - Drama; 102minRežija: George C. WolfeUl: Hilary Swank, Emmy Rossum, Josh Duhamel

27.srpnja 21.00 VEČER AUTORA: Christian PetzoldFENIKS - Drama; 98minRežija : Christian PetzoldUl : Nina Hoss, Ronald Zehrfeld, Nina Kunzendorf

28.srpnja 21.00 CORPUS CHRISTI - Drama; 115minRežija : Jan KomasaUl : Bartosz Bielenia, Aleksandra Konieczna, Eliza Rycembel

29.srpnja 21.00 Program Dokukina : Pomoć! Dolaze (li) turisti?MEZOSTAJUN ; Ivan Ramljak, Hr-vatska, 2018., 20'KAMENI GOVORNICI ; Igor Drlja-ča, Bosna i Hercegovina/Kanada, 2018., 92'

KINEMATOGRAFI DUBROVNIK

24.7.- 29.7.2020.

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI U GLASU GRADA,

OBRATITE SE MARKETINGU: T: 020 358 980 T/F: 020 311 992

E: tele5marketing@gmail.com

Atlant centarUl. dr. Ante Starčevića 24

020 550 090

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 29

Križarski ratovi, pohodi ili vojne bile su upra-vo takve jer su se zapadnoeuropski vladari i velikaši zanosili mišlju osnivanja i održava-nja kršćanske države u Palestini. Karakter ratova možda je najbolje razvidan tijekom IV. križarskog rata (1202.-1204.) kada križa-ri nisu još ni primirisali Svete Zemlje, ali su zato za Mlečane osvojili Zadar (1202.) iako su po zidinama Zadra bile izvješene sve-te slike. „Dječji križarski rat“ 1212. godine imao je vojsku sastavljenu od njemačkih i francuskih dječaka „u nadi da će dječja ne-vinost ostvariti cilj koji nisu uspijevale po-stići organizirane križarske vojske“. Godine od 1095. pa do pada zadnjeg palestinskog kršćanskog uporišta Akona 1291. ispisane su pokušajima i razarajućim dosezima pre-kidajućih i ponavljajućih križarskih ratova koje svjetska povijest osjeća još i danas.Obično se za istočnojadransku obalu u VI. stoljeću kaže da su starokršćanske crkve podizane tijekom vladavine čuvenog Ju-stinijana I., pa se po njemu i naziva to cva-tuće Justinijanovo doba. Međutim, i to tzv. „mračno doba“ srednjovjekovlja nije bilo takvo, već je imalo svoju mračniju i tajniju stranu. Za to nam mogu (slikovito) poslužiti dva primjera moralne kreaturne izopače-nosti vladara i vladavine uopće.Prokopije iz Cezareje (oko 490.-565.) u djelu „Tajna povijest“ opisao je vladavinu bizant-skog vladara Justinijana I. (483.-565.), cara Istočnog Rimskog Carstva od 527. godine: „Bez oklijevanja pisao je naredbe o pljač-kanju zemalja, pustošenju gradova i poro-bljavanju cijelih naroda, bez ikakva razloga. […] Trošeći bogatstvo zemlje Romeja [Bi-zanta] na taj način prouzročio je opće si-romaštvo. […] Tada se prihvatio ostvarenja svog braka s [prostitutkom, budućom cari-com] Teodorom. No kako je bilo nemoguće za čovjeka, senatora po položaju, da se ože-ni prostitutkom, jer su to stari zakoni zabra-njivali, poništio je te propise, donijevši novi zakon koji mu je omogućio da se oženi Te-odorom. […] Caru je bila omogućena pljač-ka, u uvjetima u kojima je on sve strmoglav-ce ispreturao. Ukinuo je postojeće službe i stvorio nove, kako bi upravljao javnim po-slovima. Istu stvar učinio je u zakonodav-stvu i u vojom ustrojstvu; njegov um nije težio poboljšanju pravde ni bilo kakvom napretku […] Nikada ne bi posustao pri pljački imovine ili ubojstvima ljudi. Čim je zaplijenio sve bogate kuće, ubrzo se počeo osvrtati unaokolo za drugim kućama. […] A kad je uništio na tisuće ljudi u toj suludoj pljački, odmah počne planirati kako bi dru-gima mogao slično učiniti u još većoj mjeri.

[…] Justinijan i Teodora brutalno su kon-fiscirali bogatstvo onih ljudi u Carigradu i drugim gradovima […] No, sada su bili u stanju pljačkati i Senat i svu njegovu imovi-nu […] smirenim izrazom lica naredio da se uništi na tisuće nevinih ljudi, opustoše gra-dovi, prisvoji bilo koja količina imovine. […] Svećenicima je dopuštao da bez straha vrše nasilje nad susjedima, i čak je s naklonošću uživao u njihovim razbojništvima, uživajući kao da time sudjeluje u njihovu poštivanju boga. Kada bi presuđivao u takvim slučaje-vima, mislio je da čini svetu stvar, donoseći presudu u korist svećenika […] Neutaživa bijaše njegova žeđ za ljudskom krvi; zajed-no sa svojom ženom, koja je težila istom cilju, nije se obazirao ni na kakav mogući iz-govor povodom krvoprolića. […] oboje su bili hulje i nitkovi, bez obzira što su željeli da se prividno suprotstave jedno drugom, i tako unište svoje podanike. […] Niti su, pak, odluke koje je donosio bile u skladu sa za-konima koje je pisao: i što ga je određeniji način vodio većoj dobiti utoliko je nudio i složeniji mito. Kradući, malo-pomalo, imo-vinu svojih podanika, nije smatrao da se va-lja stidjeti, ako doista nije nešto u cijelosti i odjednom ščepao, ili neočekivano optu-žio, ili načinio lažne oporuke. […] Kada bi njegovim službenicima bio povjeren kakav posao da ga obave, te ako bi ubili mnoge žrtve i ostale opljačkali, mogli su od cara očekivati veliku naklonost i zaštitu […] svu snagu svoje prirode posvetio je uništenju Romeja [Bizantinaca] i uspio srušiti državu u njenim temeljima. […] Čudovišnost nje-govih djela pokazuje da je u pitanju moć nemani. […] Prije bi netko izbrojio, šalim se naravno, zrna pijeska u moru, nego ljude koje je car pobio. […] U vrijeme njegova ca-revanja zemljom su tekli potoci krvi skoro svih Romeja [Bizantinaca] i barbara.“ (Pro-kopije, Tajna historija, Stvarnost, Zagreb, 1988, str. 70-71, 79, 83, 89, 95-98, 117, 120).U Privatnim spisima talijanskog Hohen-staufovca rimsko-njemačkog cara Friedric-ha II. (1194.-1250.), kralja Sicilije i Jeruzale-ma, „prvoga do Boga“, o pravoj naravi ljudi

i životinja sročenim 1245.-1250. godine taj car-filozof iznimno obrazovan i svestran ljubitelj i poticatelj umjetnosti i kulture bio je okrutan vladar, pa je tako zapisao: „Često sam se čudio kako i najučenije glave ne-kritički prihvaćaju neke teze, osobito one koje su u njih ušle obasjane nekim velikim imenom, bez logike vlastitog uzročno po-vezanog mišljenja.“ U nastavku teksta opi-suje konzumiranje braka iz koristoljublja s 13-godišnjom Izabelom Brienne koju je zapravo silovao, pa nastavlja: „Bio sam po-malo dirnut gledajući joj na desnici moj prsten s orlom i zecom. To mi je odvratilo pažnju i spriječilo me da obavim posao na brzu ruku, kao kad se lomi pečat. […] tuga koju sam bio zapazio na Izabelinu licu kad je stupila na kopno, s jedinim svojim posjedom u ruci, jeruzalemskom putnom krunom, a na usnama, uz sol plovidbe po uzburkanom moru, još i ona gorčina nje-nih riječi koje su mi prenijeli, da ona do-bro zna da mi nema ništa drugo ponuditi osim obećane krune.“ Nakon konzumacije braka s kćerkom Johanna od Briennea, ne-kadašnjeg kralja Jeruzalema, sam je postao ‘Hierusalem Rex’. Blizu Tarenta, u podnož-ju Murge „planinskog lanca paralelnog s Jadranskim morem“, pokopao je Izabelu Brienne kao i njezinu nasljednicu (po brač-nom pitanju) Izabelu Plantagenetsku, pa dodaje: „Uskoro sam zapazio da za ljude na ulici vladar nema nikakvog posebnog lica. Ako se ono pojavi pred njima bez uobičaje-nih vladarskih oznaka, neće ga prepoznati. Nisu ga prepoznali čak ni onda kad sam im bestidno, misleći na svoj lik na zlatnicima, navlaš okretao glavu tako da vide poznati profil. Uvredljiva spoznaja da uvijek samo zlatna osnova vlasti čini vladara vladarom, izaziva u vlastohlepnih ljudi želju da se okrutno služe vlašću, pa im vlast postaje osobna droga koja ublažava bolove, ali nikoga i ništa ne liječi nego, naprotiv, pre-tjeranom upotrebom dokraja upropaštava svaku državu. […] Ljudsko lice koje velikani pokazuju svijetu zapravo je maska intelek-tualne taštine koja je, kad ih ne grije sunce odobravanja, sklona agresivnosti.“ Nadalje nastavlja: „Vjetar dolazi doduše s juga, ali valovi koje on stvara dolaze uvijek s Isto-ka.“ Friedrich II. se „samo dva puta u živo-tu posve razgolitio na papiru“, duhovno u knjizi „O umijeću lova sokolovima“ (De arte venandi cum avibus) napisanu po želji nje-govog sina Manfreda. (Horst Stern, Čovjek iz Apulije, August Cesarec, Zagreb, 1993, str. 28-33, 39, 58).

nastavlja se

Priredio: Đivo Bašić

POVIJESNE - OKRUTNOST VLADARA SREDNJOVJEKOVLJA

JUSTINIJAN I., FRIEDRICH II.), RICHARD LAVLJEG SRCA I LOKRUM

Prije bi netko izbrojio, šalim se naravno, zrna pijeska u

moru, nego ljude koje je car pobio. […] U vrijeme njegova

carevanja zemljom su tekli potoci krvi skoro svih Romeja

[Bizantinaca] i barbara

30 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb,

OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.

Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se najboljima u Gradu

DVOSOBNI STAN U NOVOJ MOKOŠICI / 66,30 m2, u prizemlju zgrade s pogledom na rijeku, dvije spavaće sobe, dnevni bora-vak, kuhinja s blagovaonicom, predsoblje i kupaonica, u blizini javni parking i svi po-trebni sadržaji / 157.000 EUR / 099 210 2552

STANOVI U NOVOGRADNJI U ROŽATU / pet stanova različite kvadrature, parking u ga-raži, prekrasan pogled na rijeku, dovršetak zgrade predviđa se do kraja 2020. godine / 203.500 EUR / 099 210 2552

KOMFORAN I USELJIV DVOSOBNI STAN U LAPADU / 72,56 m2, dnevni boravak, kuhi-nja sa spremom, blagovaonica, dvije spava-će sobe, kupaonica, wc, prostrano predso-blje, lođa, u suncu s pogledom na more / 230.000 EUR / 099 210 2552

DVOSOBNI STAN U CENTRU LAPADA / 62,43 m2, 4. kat, dvije spavaće sobe, kupaonica, kuhinja i dnevni boravak, renoviran, pored zgrade je veliki javni parking / 226.000 EUR / 099 210 2552

JEDNOSOBNI STAN U NOVOJ MOKOŠICI / 44,93 m2, 7. kat, pogled na more, dostupan javni parking u blizini zgrade, preporuka agencije / 107.000 EUR / 099 210 2552

STANOVI U POSLOVNO STAMBENOJ ZGRA-DI U GRUŽU NOVOGRADNJA / više stanova različite kvadrature od 46 m2 do 83 m2, na 7. katu s najboljim pogledom na luku Gruž, lift, mogućnost kupnje parkirnog mjesta / od 160.000 EUR / 099 210 2552

STAN U LAPADU NOVOGRADNJA / 80 m2, dvije spavaće sobe, u neposrednoj blizini javnog gradskog prijevoza, škole, vrtića i trgovine, u tihoj i mirnoj ulici, mogućnost parkinga u garaži, ključ u ruke / 300.000 EUR / 099 210 2552

DVOETAŽNI STAN U LAPADU / 124,78 m2, četiri spavaće sobe, odmah useljiv s dva pripadajuća parkirna mjesta / 332.000 EUR / 099 210 2552

APARTMANI U LAPADU NOVOGRADNJA / 41,5 m2, sastoje se od sobe s kupaonicom, kuhinje i dnevnog boravka, kupaonice i te-rase, mogućnost kupnje parkinga u garaži / 135.000 EUR / 099 210 2552

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE U ŽUPI / 496 m2, građevinsko zemljište s otvorenim pogledom prema moru, u blizini javnog gradskog prijevoza / 110.000 EUR / 099 210 2552

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE U ZATONU / 464 m2, idealno za izgradnju obiteljske kuće ili objekta za najam, zemljište se nalazi uz prometnicu i ima otvoreni pogled prema moru, u blizini potrebnih sadržaja / 160.000 EUR / 099 210 2552

POSLOVNI PROSTOR U DUBROVNIKU NA ODLIČNOJ LOKACIJI / 38,62 m2, u poslov-noj zgradi, vlastiti sanitarni čvor, pogodan za razne djelatnosti / 130.000 EUR / 099 210 2552

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustite profesionalcima da rade za Vas

POTRAŽUJEMO STANOVE NA PODRUČJU GRADA, MOKOŠICE I ŽUPE DUBROVAČKE

POTRAŽUJEMO ZEMLJIŠTE / cca 2000 m2 i više (građevinskih 500 m2) na području od Orašca do Župe dubrovačke

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000 m2, maksimal-na udaljenost od aerodroma sat vremena vožnje, poželjan pogled na otvoreno more, na osami

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili za adapta-ciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA / Poželjan po-gled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆU ILI STAN ZA POZNA-TOG KUPCA na području grada s adekvat-nim prilazom i parkingom, lift, od 80 m2 do 150 m2 / 099 210 2552

HITNO TRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJU MOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMA NA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

TRAŽIMO MANJE GRAĐEVINSKO ZEMLJI-ŠTE / do 700 m2, Primorje ili Župa za izgrad-nju obiteljske kuće

MALI OGLASI

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine, Lapad, Mokošica, Župa,0913210244, 0911170577 www.du-brovnik-marketing.comwww.dubrovnikrealestate.info NOVO PREKRASNA NOVOGRADNJA U ZATONU NA MAGISTRALI3 zgrade sa po 8 stanova, garaža, vrto-vi, tarace, lijepi pogled na more iz svih stanovaveličina stanova 41, 44, 69 i 87 m2, cije-ne od 1.900€Kontakti za termine sastanka: Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

STARI GRAD uređeni apartman 31m2 blizina Buže i Pelina 165.000.€Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

GORICA SV.VLAHA SNIŽENO novi apar-tman 18m2, 60.000€ Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

ZATON MALI NOVOGRADNJA IZUZET-NA AKCIJA 3 sobni stan 87m2, 3 banje, pogled na more, parking cijena 1.900,00 eura/m2Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NOVOGRAD-NJA SA PRELIJEPIM POGLEDOM , još samo jedan 3 sobni,122m2, 2 parkinga u cijeni,295.000€, energ.certifIkat A+ DMP,0913210244, 0911170577

NUNCIJATA IZUZETNA PRILIKA 4sobni stan s pogledom 84m2,185.000€ Agen-cija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE KOD VODOVODA stan 79m2 ,garaža,parking,vrt , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PRIJEVOR NOVOGRADNJA NA OBA-LI USELJENJE 01.10.2020, 87m2,

102m2 cijene od 2.400€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARI GRAD POVOLJNO Prijeko kuća na 3 etaže 73m2 pogodno za turi-zam, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LOZICA HITNO SNIŽENO, građevno zemljište izmedju 2 puta,430m2 ,idej-ni projektI , 150.000€ Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

ROŽAT Luksuzna novogradnja,A++, stan dvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži, lift, nema poreza na promet,269.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ZATON GRAĐEVNO ZEMLJIŠTE 830m2 s projektima 165.000€ , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI ATRAKTIVNA KUĆA 180m2, okućnica 500m2,parking za više au-tomobila, 460.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI STAN NOVI DVOETAŽNI 86m2 s zajedničkim bazenom,par-king,175.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577 MOKOŠICA stan u prizemlju 36m2, 95.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

RIJEKA DUBROVAČKA OBNOVLJENA VILA sa bazenom,parking,privezište, SNIŽENA CIJENA, 629.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

KONAVLI ZASTOLJE AKCIJA ze-mljište 770m2 , kućom 90m2 samo 65.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ZVEKOVICA KUĆA POVOLJNO 400m2 ,okućnica 300m, parking,pogled 320.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŽULJANA HITNO POVOLJNO Građev-no zemljište 580m2 od mora 70m samo 89.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARA MOKOŠICA Zgrada sa više stanova,parking dodatno zemlji-šte za gradnju još jedne zgrade , 275.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 31

NEKRETNINE

Iznajmljujem stan u Cavtatu na Mećajcu. Za sve informacije zvati na telefon 099 252 3579.

Iznajmljuje se stan u Gružu 65m2, na povoljnoj lokaciji. 099 517 4023

Iznajmljuje se stan 40 m2, naš dom, Mokošica. 098 244 488.

U Župi-Soline iznajmljujem jed-nosoban i dvosoban stan, oba na-mještena s klimom i parkingom. 091 538 2229.

Prodajem vikendicu na Zubačkim ublima. 099 514 4655.

Iznajmljujem jednosoban stan na duže vrijeme potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 40 m2 sa pripadajućim parkingom x2. Mjesečni najam je 2.500,00 kn + režije. Inf. na 098 680 611.

Izdajem garsonjeru za jednu oso-bu, na duže vrijeme. 437 574

Iznajmljujem na duže vrijeme smještaj za jednog ili dva stalno zaposlena radnika. 419 574.

HITNO!!! Prodajem svoju polovinu građevinskog zemljišta koja izno-si 2645 m2 na autobusnoj stanici Mišići u Čibači. 098 747 107

VOZILAProdaje se sivi Grande Punto, 2006.godište, motor 1.2, registri-ran do ožujka 2021., obavljen ci-jeli servis, s 4 nove gume, u super stanju. 099 744 3220

Prodajem vrlo povoljno auto Seat Cordoba 1.9 TDI 2003.g. Detaljnije informacije možete dobiti na broj: 091 556 4072.

PLOVILAProdaje se barka maestral 700. Ci-jena po dogovoru. 099 857 1306.

POSAODajem instrukcije iz matematike. Adresa u blizini OŠ Marina Držića. 095 199 4405.

Vršimo tapiciranje unutrašnjosti

krova automobila. 098 989 4211

Uređujem vrtove – džardine (re-zidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde). Zaštita bilja od bolesti i štetočina, gnojidba i drugo. Dipl.inž.agronomije. Tele-fon 098 958 1993.

Izrađujemo i montiramo žaluzine, trakaste zavjese, rolo i duo rolo za-vjese, rolo komarnike, panel zavje-se. Zatvaramo balkone roletama. Vršimo ugradnju i servis roleta. Kontakt: 091 147 2794

Radim bravariju, tende, rukohva-te, vrata, kapije, klizne ograde, konstrukcije, plastenike… sve u vezi željeza…všsim odvoz šuta, materijala, sve vrste izolacije, uređivam vrtove, košnja trave od-voz…,kolega radi keramiku, vodu, komplet kupatilo, laminate. 092 269 8477.

Uređenje okućnica i đardina, koš-nja trave i sl.

RAZNOProdajem 2 nova baluna i 2 nova parangala po 200 kuna. 099 688 0160.

Prodajem drva u metrima. 091 556 4072.

OSOBNI ODNOSISimpatičan mladić rado bi upo-znao djevojku do 30 godina.

Mladić, upoznao bi ozbiljnu damu. 095 511 5060.

Ako si slobodna za druženje, vezu, javi se simpatičnom muškarcu. 092 381 1026.

Ugodan muškarac, upoznao bi simpatičnu damu srednjih godi-na. 099 281 8433.

Diskretan muškarac upoznao bi simpatičnu damu. 091 786 6208.

Ako si usamljena dama, javi se ugodnom gospodinu. 091 986 8060.

Simpatičan, diskretan muškarac upoznao bi damu srednjih godi-na. 095 827 9850.

Simpatičan mladić, upoznao bi usamljenu stariju damu. 099 638 9679.

Momak, upoznao bi simpatičnu djevojku. 099 579 3944.

OSOBNI ODNOSI 18+BAKA RUŽA 60 Imam želju upo-znati mladog dečka za jednu dis-kretnu vatrenu avanturu. Za kon-takt nazovi 064 695 695 ili napisi HOT na 888 000 (3,72kn/sms, tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/888-888, za odjavu-stop, 18+)

INDIRA 36 Želim upoznati dečka za vezu, koji je iskren i norma-lan. Za kontakt nazovi 064 695 695 ili napisi HOT na 888 000 (3,72kn/sms, tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/888-888, za odjavu-stop, 18+)

SEXI MIRA 45 Rastavljena i sad želim nešto bez obaveza. Trebam avanturu! Za kontakt nazovi 064 695 695 ili napisi HOT na 888 000 (3,72kn/sms, tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/888-888, za odjavu-stop, 18+)

LJERKA 58 Bogata gospođa, upo-znala bih muškarca koji je spreman za avanturu kod mene. Za kontakt nazovi 064 695 695 ili napisi HOT na 888 000 (3,72kn/sms, tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/888-888, za odjavu-stop, 18+)

JELKA 63 Slobodna sam udovica i trebam hitnu avanturu. Imam prostor. Za kontakt nazovi 064 695 695 ili napisi HOT na 888 000

(3,72kn/sms, tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/888-888, za odjavu-stop, 18+)

DORIS 37 Želim upoznati muš-karca koji bi zelio imati ozbiljnu vezu sa mnom! Za kontakt nazovi 064 695 695 ili napisi HOT na 888 000 (3,72kn/sms, tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/888-888, za odjavu-stop, 18+)

PROFESORICA ZRINKA 54 Iskusna sam i volim mlađe dečke, javi se za susret! Za kontakt nazovi 064 695 695 ili napisi HOT na 888 000 (3,72kn/sms, tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/888-888, za odjavu-stop, 18+)

NJEŽNA MATEA 23 Nježna sam i zgodna. Želim upoznati dečka radi avanture kod mene. Za kon-takt nazovi 064 695 695 ili napisi HOT na 888 000 (3,72kn/sms, tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/888-888, za odjavu-stop, 18+)

BAKA MARTA 60 Udovica sam i trebam diskretnu avanturu. Pro-stor imam. Za kontakt nazovi 064 695 695 ili napisi HOT na 888 000 (3,72kn/sms, tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/888-888, za odjavu-stop, 18+)

STUDENTICA IVA 25 Ako ima neki ok dečko za druženje, voljela bih avanturu! Za kontakt nazovi 064 695 695 ili napisi HOT na 888 000 (3,72kn/sms, tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/888-888, za odjavu-stop, 18+)

Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/888-888,18+

za od

javu -

stop064 695 695

ili napisi HOT na

Za kontakt nazovi

888 000 / 3,72 kn/sms

tel: 6,99 kn/min, mob: 8,41 kn/min

STUDENTICA IVA 22, ISKUSNA BLANKA 52, UDANA MAJA 36, DIJANA 48, SEKSI VLATKA 35

ZA AVANTURU:

064 544 566tel: 3.49 kn/min, mob: 4.78 kn/min

Napiši TAROT na

Nazovi

888 000 / 3,72 kn/sms

VIDOVITA SELMA Skidam sve vrste uroka, nagaza i negativna energije! Precizno gledam u budućnost i vraćam

sreću u Vaš život!

za od

javu-

stop

Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/888-888,18+

MALI OGLASI

32 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 33

Živimo u stambenom objektu-kući, u prizemlju. Na vanjskim zidovima je glatka betonska žbuka. Narav-no, upravo taj dio kuće-prizemlja je okrenut u Sun-ce, po cijeli dan. Ljeti tijekom dana toliko topline zid upija da uvečer kada položimo otvoreni dlan na taj isti zid ugrije se ruka cijela, za tren, a ne samo dlan. Možemo li mi termoizolacijski zaštiti s vašim prema-zom samo naš dio kuće-prizemlje, i da li će i tada biti učinkovit, iako nisu zaštićeni kompletni zidovi, do krova? Hvala na odgovoru, Željko Šimunović.Svaka stambena jedinica, bilo da se radi o jednokat-nim ili višekatnim stambenim zgradama, ili pak o istim takvim obiteljskim kućama da se i pojedinačno-katno termoizolirati, ali se pri tom treba držati nekih poseb-nih naputaka, kako bi učinkovitost termoizolacijskog premaza SPM Thermo-Shield Inc. USA bila potpuna. Pročelje prizemlja Vam je stabilno, bez napuknuća ili odvojivih dijelova žbuke, tako da možete vrlo lako i sami napraviti dobar posao. Prije svega u ove ljetne mjesece nemojte raditi od 11 sati nadalje, jer je tem-peratura zraka nakon podne prosječno iznad 30 stup-njeva Celzija, a tada se svi premazi na bazi vode vrlo brzo isušuju, pa tako postoji mogućnost nedovoljnog i nepravilnog nanošenja istih. Takav je i ovaj sistem premaza koji uključuje predpremaz i završna tri slo-ja termoizolacijskog premaza. Zbog tog sve poslove

vezane uz nanošenje ovog sistema radite „po hladu“, ujutro. Vama osobno to neće biti problem, jer Vam čak ne treba niti građevinska skela. Dovoljno je sa tla i uz pomoć malih bojadisarskih stepenica, te uz običnu

četku i končani bojadisarski valjak prihvatit se posla. Jednostavno, predpremaz-PRIMER EXT, jedan sloj, i po sušenju istog nanijeti tri sloja termoizolacijskog SPM Thermo-Shield Inc. USA premaza; CLIMATE-SHIELD. Svaki idući sloj se nanosi po sušenju predhodnog sloja. Na ovaj način dobit ćete ekvivalent klasične termoizolacije od minimalno 8,00 cm, - mineralna vuna, stirodur, stiropor, ili sl. Razlika je u tome što je premaz CLIMATE-SHIELD nezapaljiv, hidroizolirajuć, trajno elastičan-250%, te se ljeti ne može zagrijati niti malo više u odnosu na temperaturu zraka (mjereno u hladu), bez obzira što je površina zida stalno izložena sunčevoj toplini i UV zrakama. Zbog svog reflektiraju-ćeg solarnog indeksa koji iznosi 110 (SRI-110), odbija 98,8% topline. Dakle, ne zagrijava se uopće. Važno je napomenuti ukoliko želite da možete zatražiti i povrat sredstava iz EU fonda za energetsku obnovu, jer SPM Thermo-Shield Inc. USA osim svih svjetskih priznatih atesta, posjeduje i hrvatski atest za energetsku učin-kovitost toplinske provodljivosti ( INSTITUT IGH ), te možete na osnovu toga dobiti povrat uloženih sred-stava- do 60%. Sami smo premazali sve kako je rečeno. Kad je bilo go-tovo stavio sam otvoreni dlan na konačni suhi premaz i „bomba“...Hladniji zid nego moja ruka, a cijeli dan sunce prži po njemu. Hvala,hvala... Željko Šimunović.

OCINJE MARKETINGVukovarska 30 - Dubrovnik

Tel/Fax: 020/ 411-779; 333-394; Mob: 098/564-881ocinje-marketing@email.ht.hr

www.ocinje-market.hr

“BOMBA”… PRŽI LJETNO SUNCE PO ZIDU, A ZID HLADNIJI OD MOJE RUKE

Na zahtjev Marije Jarak, Vatroslava Lisinskog 10, Dubrovnik, izrađen je Geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju

građevne čestice i evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama na k.č. 283/1 u k.o. Dubrovnik

(nova izmjera), odnosno č.zem.1065/35 i zgr. 1110/2 k.o. Gruž (stara izmjera). Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na

predmetnim i susjednim katastarskim česticama na predočavanje elaborata koje će se obaviti dana 31. 07. 2020. u prostorijama

tvrtke Geodet d.o.o. u 10 h.

GEODET d.o.o. DubrovnikI. Meštrovića 1020/436-464

Na zahtjev Iva Krečka iz Dubrovnika, Matije Gupca 23, izrađen je Geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica na kat. čest. 5731/1 u k.o. Dubrovnik (nova izmjera), odnosno na čest.

zem. 2787/1 u k.o. Dubrovnik (stara izmjera). Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama 2966/2, 2964/10, 2964/11 u k.o.

Dubrovnik (nova izmjera), odnosno na čest. zem. 1618/2, 1614/3, 1618/20, sve u k.o. Dubrovnik (stara izmjera) na uvid u elaborat

koji će se obaviti u petak 31. 7. 2020. u prostorijama tvrtke Geodet d.o.o. u 10 h.

GEODET d.o.o. DubrovnikI. Meštrovića 1020/436-464

HABITAT GEO d.o.o. Dr. A. Starčevića 1520000 Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na

č.zem 1732/2, 1733, 1734 i 1735 u k.o. Visočani, a na zahtjev stranke Lujo Niko, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje da

prisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji prava ili vlasništva.

Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 31. srpnja 2020. u 08:30 sati, a mjesto dolaska je na predmetnoj katastarskoj čestici.

Kontakt broj: 095/1403979

HABITAT GEO d.o.o. Dr. A. Starčevića 1520000 Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja stvarnog

položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. 886/6

u k.o. MOKOŠICA, a na zahtjev stranke Bukvić Tihomir, pozivaju se vlasnici

i posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja

međa na parceli na kojima su nositelji prava ili vlasništva.

Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 29. srpnja 2020. u 09:00

sati, a mjesto dolaska je na predmetnoj katastarskoj čestici.

Kontakt broj: 095/1403979

34 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

Dubrovčani su se uveliko brinuli da im Grad s pri-gradskim naseljima bude uredan i čist, pa je tako općinsko je vijeće 3. III 1900. donijelo redarstvenu odluku, kojom je zabranilo:- ostavljanje bačava, sanduka i drugih predmeta »bez naročite dozvole« na gradskim ulicama i osta-lim javnim mjestima;- prolijevanje vode na ulice i puteve,- izbacivanje smeća na mjestima gdje ne treba i- uopće onečišćavanje javnih površina;- cijepanje drva na ulicama;- lijepljenje oglasa ili bilo kakvih drugih tiskopisa i slika »bez naročite dozvole« na »javnom mjestu po zidovima«.Kad su god lokalni listovi ukazivali na potrebu veće čistoće na gradskom i prigradskom području uvijek su naglašavali da je i javna čistoća jedan od fakto-ra koji privlači i odbija turiste. Tako npr. kritizirajući nebrigu o smeću uz put na pločama, kojem tu više nije bilo mjesto, lokalni je list 1906. ukazivao da svaki prolaznik, kad tuda prolazi, »mora uvijek za-čepiti nos«, jer ti otpaci neugodno zaudaraju, te da će mnogi turisti, na osnovi tog lošeg primjera javne

čistoće, ponijeti iz Dubrovnika i jedan rđav i štetan dojam. I o čistoći uličnih fenjera moralo se voditi više brige, pa je i na to 1907. ukazivao lokalni list: »Fenjeri po Stradunu nadojeni su prašine jer ih vrlo rijetko čiste, pa zato je i svjetlost slabija. Mislimo da bi bilo vrijeme da se jednom očiste i da se to čišće-nje redovito drži«. Isti je list iznašao i prigovore i na čišćenje gradskih ulica: »Ne gleda se ni na vrijeme, ni na publiku, ni na način. Čisti se u svako doba i to tako da se od prašine ne može ni prolaziti ni Gra-dom prošetati.

Osnutak i rad Društva za promicanje interesa DubrovnikaLjubav prema svom gradu Dubrovčani su iskazivali na razne načine. Jedan od tih iskaza bio je očito-van u nastojanju da se osnuje društvo koje bi se bavilo uljepšavanjem grada i predgrađa i to tako što bi prikupljalo financijska sredstva i tim sred-stvima uređivalo javne parkove, javna šetališta i vršilo zasađivanje i njegovanje ukrasnih stabala na općinskim zemljištima uz javne prometnice. To je nastojanje bilo potaknuto ne samo potrebama građana Dubrovnika, već osobito i potrebama sve brojnijih turista koji su dolazili u Dubrovnik. Pokre-tačka snaga tog nastojanja bila je svijest da su lijepi Dubrovnik učinili lijepim njegovi stanovnici svojim stvaralačkim htijenjem i radom, te da on i njegova okolica — daljnjim stvaralačkim htijenjem i radom ovdašnjih ljudi — mogu biti još ljepši, privlačniji i ugodniji.U slijedećem broju ćemo objaviti imena ljudi koji su osnovali društvo za promicanje interesa našeg Grada, a o svemu ovome je dosta pisao I. Perić čija istraživanja prenosimo u ovim kolumnama.

FELJTON 337 “IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA”

ODRŽAVANJE ČISTOĆE GRADSKIM ULICAMA I OSNIVANJE „DRUŠTVA ZA PROMICANJE INTERESA DUBROVNIKA“

Priredio: Lukša Lucianović

Put u Lapadu

Ulaz s Pila u staru gradsku jezgru

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 35

VIJESTI IZ TURIZMA UREĐUJE LUKŠA LUCIANOVIĆ

Nova ministrica turizma i sporta je dr. sc. Nikolina Brnjac

Prema službenim podacima, nova ministrica tu-rizma nema velikog iskustva u turističkom sek-toru, što je izazvalo negativne reakcije turističke struke.Kako se navodi na stranicama Ministarstva vanj-skih i europskih poslova, Brnjac je do sada bila na funkciji državne tajnice Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a tri godine prije obnašala je također funkciju državne tajnice u Ministar-stvu mora, prometa i infrastrukture.Zanimljivo, do sada nova ministrica turizma i sporta, barem prema službenim podacima, nema iskustva u turističkom sektoru, što je iza-zvalo negativne reakcije turističke struke.Tako da je pred novom ministricom veliki izazov da se dokaže i zasluži povjerenje struke. Okruži-ti se iskusnim i stručnim ljudima, pogotovo oni-ma iz realnog sektora, dobitna je kombinacija za svakog ministra, pa tako i za novu ministricu. Treba nam lider/ica i menadžer/ica koji će znati posložiti sve kockice našeg turističkog mozaika. Pogotovo u narednom periodu, kada se očeku-je reforma cijelog turističkog sektora te nova moderna turistička paradigma za 21. stoljeće.Hrvatska ima na raspolaganju čitav niz iskusnih stručnjaka koji će siguran sam htjeti pomoći, no samo ih treba pitati. Danas više nego ikada, po-trebno nam je manje politike, a više sinergije i fokus na tržišni razvoj. U konačnici, forma je naj-manje važna, ono što nam treba je efikasnost i produktivnost cijele države, pa tako i Ministar-stva turizma i sporta te HTZ-a. A tu je sve do ljudi i politike.Kao i uvijek, smatrao kako svatko ima pravo na šansu, pa tako i nova ministrica turizma i sporta, a vrijeme će pokazati kako će od sada funkcio-nirati Ministarstvo turizma i sporta.

Obrazovanje:2005. – 2009. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Tehnologija prometa i tran-sporta dr. sc.2002.–  2005. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Tehnologija prometa i tran-sporta mr. sc.1997. – 2002. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Željeznički smjer dipl. ing.1996.  –  2001. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti PiT smjer dipl. ing.

British Airways povećava promet prema Hrvatskoj pa tako i prema Dubrovniku

British Airways, od kolovoza će značajno pove-ćati broj tjednih letova prema destinacijama u Hrvatskoj, javljaju s portala Croatian Aviation.Tako će British Airways od 01. kolovoza pove-ćati broj tjednih letova prema Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, te će ponovo pokrenuti letove na liniji London – Pula. Svi letovi British Airwaysa obavljaju se iz zračne luke London Heathrow, pa su tako i letovi pre-ma Dubrovniku (koji su prometovali s Gatwic-ka) prebačeni na Heathrow.Linija London Heathrow – Zagreb trenutno prometuje tri puta tjedno, no od 01. kolovoza British Airways letjeti će između ova dva grada svakodnevno.Linija London Heathrow – Dubrovnik krenula je s prometovanjem 16. srpnja također tri puta tjedno, no od početka kolovoza i ova će linija prometovati svakog dana u tjednu.Linija London Heathrow – Split prometuje od 09. srpnja četiri puta tjedno, a od 02. kolovoza na ovoj će liniji biti čak devet tjednih letova (svakog dana u tjednu, ponedjeljkom i nedje-ljom dva leta dnevno).British Airways ponovo će uspostaviti redovne letove na liniji London Heathrow – Pula. Ova linija zbog epidemije još nije prometovala u

ovogodišnjem ljetnom redu letenja, no od 01. kolovoza uvode se dva leta tjedno, svakog utor-ka i subote.

Korčula dobila 18 autentičnih suveniraNastavno na Javni poziv za prijavu rješenja su-venira Grada Korčule u 2020. godini, Turistička zajednica Grada Korčule dodijelila je certifikat Korčulanski suvenir za 18 suvenira u 5 katego-rija. Ciljevi ovog projekta su promocija Grada i oto-ka Korčule, poticanje razvoja novih proizvoda i ideja temeljenih na tradiciji Grada i otoka te lokalne proizvodnje. Nadalje, poticanje stva-ranja zajedničkog identiteta kroz razvoj novih suvenira otoka Korčule te povećanje vidljivosti Grada i otoka kroz pozitivne aktivnosti.“Odabrani suveniri prezentiraju materijalnu, ne-materijalnu i prirodnu baštinu Grada Korčule, a namjera je nastaviti sa javnim pozivima i u na-rednim godinama te time poticati proizvodnju suvenira na otoku Korčuli” ističu iz TZG Korčule. Nažalost uz svaki suvenir nema opisa tj. priča o istom, no odlično je što na web stranici TZG Kor-čule postoji i adresa gdje se svi suveniri mogu i kupiti, što je i smisao u konačnici.

Svaki suvenir je jedna jedinstvena i autohtona priča, te bi bilo dobro da se priča o svakom su-veniru ispriča tijekom godine putem medijskih kanala. Dapače, još bolje bi bilo da se snimi vi-deo sa svakim proizvođačem i da oni sami budu naratori priče. Isto tako svi u destinaciji moraju prigrliti i prihvatiti svoje nove suvenire.Hoteli, iznajmljivači, ugostiteljski objekti i svi drugi u destinaciji sada imaju odličan poklon za svoje goste. Podržite svoje lokalne proizvođače i osigurajte da vaši gosti svojim kućama odu s korčulanskim autentičnim suvenirom, a ne ne-kim plastičnim “kineskom” suvenirom.Tako će suveniri biti vječiti podsjetnik na Korču-lu, kao i motiv dolaska tj. povratka na Korčulu. Pričajmo priče, naše autentične priče.

44 GlasGrada - 676 - petak 2.3. 2018.

FELJTON BROJ 219

Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)

Lukša Lucianović

www.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081

Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607

Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

Dragi “Atlasovci“

Osobito nam je zadovoljstvo obavijestiti vas da će se

ovogodišnje 6. Druženje Atlasovaca i prijatelja Atlasa održati

u subotu 3.3. u Splitu. Druženje s ručkom i muzikom je

organizirano u restoranu “POLJUD”, Poljudsko šetalište 1 /

Dom HRM/ sa početkom u 12 sati. Cijena ručka je 150 kn

(3 slijeda). Prilikom prijave se mora dostavit akontacija od

100 kn. Organiziran je prijevoz iz Dubrovnika u subotu 3.3.

s polaskom u 7 sati ispred “Jugovog bazena”. Cijena

prijevoza je 120 kn. Povratak prema dogovoru ili isti dan

(za one koji neće ostajat) ili sutra dan 4.3. (za one koji će

organizirati smještaj).

Sve informacije možete dobiti na:

Split: Katja 091 61 22 022 exatlasovci.split@gmail.com

Dubrovnik: Katarina 091 22 00 117

exatlasovci@gmail.com

Veselimo se vašem odazivu i lijepom druženju

Organizatori druženja

„Hrvatski Karnevali“ - autor

Ivan Lozica

Četiri momenta zanimljiva su u Ferićevu

opisu. Prvo, tu su voštane kuglice ispun-

jene vodom koje se bacaju na prolaznike.

Riječ je o skupoj i profinjenoj inačici inače

uobičajenog karnevalskog polijevanja i štr-

canja vodom (ali i drugim, ne uvijek baš

ugodnim tekućinama). Pišući o staleškim

razlikama u pokladnom polijevanju, Baroja je u Španjolskoj

šesnaestoga i sedamnaestoga stoljeća zabilježio sličnu prak-

su - bacanje jaja, ali brižljivo ispuhanih i ponovno napunjenih

mirisavom vodicom. Zatim, tu je pokladno posipanje pro-

laznika: Feriću su draži konfeti, a zgraža se nad prostačkim

mekinjama i pilovinom - u pozadini je ista magija za potican-

je plodnosti.

Nadalje, tu je povorka karnevalske svadbe u kojoj latinist vidi

zabavu prostoga puka - inscenacija svadbe u karnevalu bal-

kanski je običaj, bez ekvivalenta u romanskim uzorima kul-

ture vlastele. Unatoč zanimanju koje je gospar Ferić poka-

zivao za domaću tradiciju (prijevodima narodnih pjesama na

latinski), zacijelo mu je bliža bila opscenost elaboriranih

maskerata od sirove i vulgarne raspuštenosti pučkih ophod-

nika. Najzad, tu je i dječje gađanje krabulja narančama.

Bacanje različitih predmeta, posebno jaja i snježnih gruda

često je u karnevalu. Naranče su za to prikladan rekvizit u

mediteranskome podneblju. U Španjolskoj je bacanje naranči

jedno od glavnih obilježja pokladnoga razdoblja. Kao i Ferić,

tako i Barojini izvori to nabacivanje narančama opisuju kao

običaj prostoga puka. Riječ je o karnevalskome nasilju, o

ublaženome kamenovanju koje izdaleka podsjeća na

đžuđijate četrnaestoga stoljeća. Sukob djece i maškara

poznat je iz mnogih pisanih izvora, ali je danas uglavnom

primjetan samo u tragovima.

Krajem osamnaestog stoljeća opet susrećemo Turicu:

“U Appendinijevo doba, potkraj 18. stoljeća, još su se u Du-

brovniku »u doba poklada i u

nekim drugim danima narodnih svečanosti« viđala tri pučka

lika koji su, prema javnoj

naredbi, išli kroz cijeli grad

i uz zvuke grube svirale i

bubnja plesali neki seljač-

ki ples,

na veliki smijeh gledalaca,

a zvali su se, kao i u

navedenom opisu, Turo,

Turica ili

Turisa te Coroje, ili Čoroje

i Vila.

Turica je opisana kao gor-

ostas, Čoroje ima štap

ovijen lozom i bršljanom i

vijenac

od lozova lišća, a Vila je

oružana lukom. Opisi su

očito inspirirani crtežima iz

albuma dubrovačkoga

tiskara Frana Martechinia,

što ih je Appendini unio u

svoju knjigu.

Plesovi Turice i »šavaca«

(krojača) o pokladama na

dan »pretilog četvrtka« iz-

vodili su

se pred Kneževim dvorom uz

prisutnost kneza, nadbiskupa i

drugih uglednika,

prema navodu iz Obrednika

Kneževa dvora i arhivskom

spomenu god. 1742.

Dubrovačka je vlada ceremoni-

jalom određivala da bratovštine iz-

vode plesove i igre, pa i mitološke

igre među kojima se spominju i

Turica, Bembelj, Čoroje i Wa. Ni-

kola Bonifačić Rožin svojim je

istraživanjima pokazao da Turicu

možemo tražiti i u suvremenom

folkloru, dakako izvan zidina Gra-

da.

Početkom našega stoljeća i u

Dubrovniku se priređuju

Predstavnici triju velikih sila na sastanku u Jalti dijele Jugoslaviju.

Maškarata u hotelu „Excelsior“ - Churchil (Vinko Kranpus),

Wilson (Marin Jakobušić) i Staljin (Rade Petrić)

Folklorna grupa „Konavočica“ iz Konavala

večernje zabave, veljuni s plesom

pod maskama. Iz 1924. godine na

temelju novinske vijesti znamo da

je na Pepelnicu spaljen Karneval

sa ženom, dakle par. Prije no što

su spaljeni, činili su neke nepris-

tojne radnje, a novinar se žali da je

karnevalska straža na ulazu kod

Svetoga Jakova za takvu predsta-

vu od publike naplaćivala 5 dinara

ulaznice. Osim ove novinske vijesti,

M. Bošković-Stulli prenosi i opširno

kazivanje Rine Mašera (r. 1904.) o

dubrovačkom karnevalu u prvim

desetljećima našega stoljeća. Tu

je i opis maskiranih skupina na

Stradunu, koji dokazuje kontinuitet

karnevalskog uličnog teatra u

Gradu.

36 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

BLAGAJNA ZATVORENA DO DALJNJEGABlagajna, kao i ostali odjeli i službe Čistoće do daljnjega neće raditi izravno sa strankama. Sve informacije mogu se dobiti na besplatan broj telefona 0800 606 707 ili putem elektro-ničke pošte na: info@cistocadubrovnik.hr

Što se tiče usluge odvoza glomaznog otpa-da po narudžbi, ona će se obavljat i dalje, ali na način da korisnici koji su uslugu naručili, trebaju iznijeti glomazni otpad ispred svo-je zgrade/kuće kako bi se izbjegao direktan kontakt između korisnika i djelatnika Čistoće.

Navedene mjere uvode se u cilju suzbijanja širenja zarazne bolesti uzrokovane koronavi-rusom te zaštite građana i djelatnika, od ne-potrebnog izlaganja rizicima zaraze.

Sve službe i odjeli Čistoće nastavljaju obav-ljati svoj redovan posao i radne zadatke, a o svim promjenama u načinu poslovanja, od-nosno početku rada sa strankama, javnost će biti pravodobno obaviještena.

VIJEĆE NACIONALNE MANJINE GRADA DUBROVNIKA VEĆ NEPREKIDNO 15 GODINA,

POVODOM KURBAN BAJRAMA, ORGANIZIRA MEĐUNARODNI

BRZOPOTEZNI ŠAHOVSKI TURNIR NA KOJIMA JE SUDJELOVALO OD

20 – 30 NATJECATELJA.NAŽALOST, OVE GODINE ZBOG

KORONA VIRUSA NISMO U MOGUĆNOSTI ORGANIZIRATI TRADICIONALNI BAJRAMSKI

ŠAHOVSKI TURNIR.

OBAVIJEST

PREDSJEDNIK VIJEĆAESAD ČUSTOVIĆ

POVODOM BLAGDANA KURBAN BAJRAMA,

MUSLIMANIMA NAŠEG GRADA I ŽUPANIJE ŽELIMO PUNO ZDRAVLJA, RASPOLOŽENJA

I RAHATLUKA, DA OVAJ ISLAMSKI BLAGDAN

PROSLAVE U KRUGU SVOJIH OBITELJI, RODBINE,

PRIJATELJA I SUSJEDA.

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!VIJEĆE BOŠNJAČKE NACIONALNE

MANJINE GRADA DUBROVNIKA

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 37

VIJESTI S PELJEŠCA

Zahvalnica za 40 godina vjernosti uvali PrapratnoTuristička zajednica općine Ston 17.srpnja je dodijelila zahvalnicu i prigodne poklone na druženju kod domaćina Josipa Ledinića iz Po-nikava dugogodišnjim gostima uvale Praprat-no Marie i Izstvana Alfoldy Boruss iz Mađarske.Bračni par dobio je zahvalnicu za 40 godina vjernosti Stonu i poluotoku Pelješcu.Njihov prvi dolazak u Ston bio je 1980. godine, a tijekom svojih brojnih dolazaka i boravaka u Prapratnom, ostvarili su trajna prijateljstva. Divno je vidjeti da njihova devetnaesto člana obitelj tradicionalno provodi svoj godišnji od-mor uživajući zajedno u uvali Prapratno.U ime TZ općine Ston Zahvalnicu za vjernost i prigodne poklone uručili su Fani Slade i na-čelnik Vedran Antunica koji su supružnicima Alfoldy zahvalili na odanosti izrazivši nadu da će nastaviti tradiciju posjećivanja Pelješca.

Najbolju popunjenost bilježe kampoviOd proteklog je vikenda pojačan turistički pro-met na Pelješkoj rivijeri u orebićkoj općini gdje je prema podacima općinske turističke zajed-nice na odmoru 6 tisuća gostiju. To je 61 posto od broja posjetitelja u isto vrijeme prošle godi-ne, što na početku ljeta u nastaloj situaciji nisu očekivali ni najveći optimisti. Među gostima najviše je Slovenaca, a slijede Poljaci, Česi, Ni-jemci, turisti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Najbolju popunjenost i dalje bilježe kampovi, a od turističkih mjesta Viganj, u kojem se od-mara tisuću i dvjesta gostiju, što je 1 i pol posto više nego prošle godine. Po takvom prometu to je turističko mjesto ovoga ljeta vjerojatno rekorder ne samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nego i duž cijele naše obale.

Prvi muževi se bacaju u voduProgram kulturno-zabavno manifestacije Stonsko ljeto u organizaciji Turističke zajedni-ce općine Ston ove godine iz poznatih razloga u znatno skromnijem izdanju nastavilo se u utorak, 21.srpnja gostovanjem Teatra smijeha iz Zagreba s komedijom „Prvi muževi se bacaju u vodu“ u tvrđavi Veliki Kaštio u Stonu. Glumila je Jadranka Elezović po tekstu i u režiji Matka Elezovića.

Sveti Ilija u Dubi TrpanjskojU Dubi Trpanjskoj i ove je godine na osobit na-čin proslavljen blagdan svetoga Ilije proroka, koji za stanovnike tog malog mjesta u trpanj-

skoj općini uz vjersko ima i snažno društveno i emocionalno značenje. U Dubi je naime od davnina običaj da se o svetome Iliji u njoj uz stalno nastanjene malobrojne žitelje okupe i brojni Dubljani i njihovi potomci iz iseljeniš-tva u zemlji i svijetu. Najviše ih je u Američkoj saveznoj državi Louisiani gdje su na glasu kao vrsni ribari i uzgajivači kamenica u uvalama na ušću rijeke Mississippi. Iseljavanje iz Dube u Ameriku počelo je sredinom 19. stoljeća i nema nijednog kraja duž naše obale iz kojeg je veći postotak iseljenika u Sjevernoj Americi. Iseljeni Dubljani snažno su povezani s rodnim krajem gdje su sagradili i svoje kuće a ove ih je godine zbog korona virusa bilo manje nego prethodnih godina. Dubljani su i zaslužni što se najviše pelješko brdo nekoć zvano i Peru-novo po slavenskom božanstvu danas zove po svetom Iliji nakon što su u 19. stoljeću na njegovom 961 metar visokom vrhu sagradi-li zavjetnu crkvicu posvećenu svetima Iliji i Panteliji. Ostaci crkvice danas se tek naziru a u spomen na nju članovi Planinarskog društva Sveti Ilija u Orebiću pod vrhom su postavili ka-meni reljef s likom svetog Ilije.

Trajekt do Ploča šest puta dnevnoS porastom turističkog prometa, na trajektnoj liniji Ploče-Trpanj uvedena je još jedna vožnja i sada trajekt Jadrolinije ta dva mjesta preko Ne-retvanskog kanala povezuje 6 puta dnevno. Na prvu vožnju iz Ploča polazi u 5, a na posljednju u 19 i 30 sati, a iz Trpnja na prvu vožnju u 6 i 15, a na posljednju u 21 sat.

Druga priredba „Okusi Pelješca“U nastavku programa kulturno zabavne ma-nifestacije Kulturno ljeto Općine Orebić, u organizaciji Turističke zajednice Općine Ore-bić, 16.srpnja se na Obali kneza Domagoja u Orebiću uz preporučene epidemiološke mjere održala druga ovoljetna eno-gastronomska priredba „Okusi Pelješca“. Sudjelovale su čla-nice Pelješkog ogranka Lige protiv raka Korču-la-Pelješac-Lastovo-Mljet, pelješki vinari i obi-teljsko poljoprivredno gospodarstvo Suvaljko iz Orebića, a u zabavnom dijelu nastupio je Marinero bend iz Lumbarde.

Maslinari zadovoljni urodomPelješki maslinari zadovoljni su stanjem u svo-jim maslinicima, jer su masline dobro ponije-le i ukoliko vremenske prilike budu povoljne, očekuje se iznadprosječan urod. Dosad je bilo samo manjih šteta od maslinova svrdlaša, a nije zabilježena ni veća pojava maslinove mu-šice. Poljoprivredni stručnjaci ipak maslinari-ma preporučuju oprez i redovite preglede ma-

slinika, postavljanje žutih pločica i po potrebi korištenje uglavnom ekoloških mjera zaštite. I u vinogradima osim ponegdje manje pojave pepelnice, nema drugih bolesti, a loza zasad dobro podnosi i sve veću sušu. Urod je opće-nito manji od lanjskoga.

Kazališna predstava „Bez trećega“U organizaciji Općine Orebić i općinske turi-stičke zajednice, a u sklopu programa Kultur-nog ljeta Općine Orebić 2020, u petak, 17.srp-nja se u prostoru Kuventa u Hrvatskom domu u Vignju, u izvođenju teatra Gala iz Zagreba, održala kazališna predstava „Bez trećega“ knji-ževnika Milana Begovića. U predstavi su glu-mili Matija Prskalo i Mladen Vujić koji potpisu-ju i režiju.

Nastupila klapa NavaU nastavku klapskog programa Zvuci Dalma-cije u organizaciji Turističke zajednice Općine Orebić a u sklopu kulturno zabavne manife-stacije Kulturno ljeto Općine Orebić u nedjelju, 19.srpnja na programu je bila druga klapska večer. Pred župnom crkvom Pomoćnice kršća-na u Orebiću nastupila je ženska klapa Nava iz Orebića.

Županjani se prisjetili najtežeg dana u povijesti selaSvetkovina svete Marije Magdalene 22.srpnja se na Pelješcu svečanije slavi u Putnikoviću kao zaštitnica tamošnje župe, gdje joj je 1749. godine posvećena župna crkva, koja se kao malo koja u Dubrovačkoj biskupiji odlikuje brojnim svetačkim slikama. Također se slavi i u Županjem selu u Donjoj Bandi gdje je svetici posvećena manja crkva koju su u prvoj polo-vici 16. stoljeća podigli braća Nikola i Marko Frančesković. Prema tumačenjima povjesniča-ra ta je crkva sudeći po djelomično sačuvanom natpisu ugrađenom ispod preslice najstariji spomenik hrvatskom jeziku na ovom dijelu Pe-lješca. Županjani se prisjećaju i najtežeg dana u povijesti sela, koje su upravo na taj dan 1943. godine u osvetničkom pohodu spalili talijanski fašisti ubivši 11 starijih mještana.O kultu slavljenja svete Marije Magdalene na Pelješcu svjedoče i ruševine njoj posvećene velike starokršćanske crkve na uzvišici Gorica, sred Stonskog polja, podignutoj na temeljima rimske vile rustike.

Priredio: Joško Jelavić

38 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

ŠPORT

Hrvatska je prepuna sportskih ta-lenata. Poput mlade Dubrovkinje, Ane Lučić, koja je prošlog vikenda postala državna prvakinja u akva-tlonu.Već smo ju gledali u sportskim prilozima Libertas televizije - na treninzima plivanja, kao žensku pobjednicu akvatlona u Kupari-ma, a sada je u 19. prvakinja Hr-vatske u akvatlonu. I dalje pod dojmom iz Osijeka, gdje je prven-stvo i održano.“Ne znam što bih vam rekla, bila sam jako sretna i sretna sam bila s rezultatom, tako da nisam ni gledala to mjesto. Samo mi je bilo bitno da sam došla do kraja i ispunila taj neki svoj cilj za koji treniram već dugo”, kazala je Ana Lučić.

Iako već dominira u svijetu akva-tlona - sporta koji kombinira pli-vanje i trčanje, ambicije su usmje-rene ka triathlonu - olimpijskom sportu. Olimpijada je zapravo i jedan od ciljeva.“Treniram svaki dan, trening ne zapuštam. Meni ove vrućine ne smetaju, ja sam naučila trčati uju-tro u šest i u podne”, tvrdi Lučić.

Rafael Barkidžija, Libero portal

Dubrovčanin Đivo Damić, juni-orski reprezentativac Hrvatske u daljinskom plivanju, trostruki je prvak Hrvatske u daljinskom pli-vanju u utrci na 7.5 kilometara. Prvenstvo je održano u Postrani. 18-godišnji član Plivačkog kluba Jug, koji u daljinskom plivanju

nastupa za Poreč, bio je najbolji u juniorskoj kategoriji, mlađim seniorima, te u apsolutnoj ka-tegoriji. Damić je, prisjetimo se, prošle godine bio viceprvak Hr-vatske u kategoriji juniora i mla-đih seniora.

Foto: Facebook/PK Jug

PRVA UTAKMICA FINALNE SERIJE PRVENSTVA HRVATSKE JUG AO – HAVK MLADOST 13:13 (5:2, 4:4, 3:4, 1:3) / PETERCI 5:3Dubrovnik - Bazen u Gružu. Gleda-telja više od 300. Suci: Dragan Štam-palija i Tomislav Copić (obojica iz Šibenika), delegat: Mlađan Prvan, su-pervizor: Milivoj Bebić (obojica iz Splita). Jug AO: Popadić (9 obrana), Macan, Fatović (2), Lončar (2), Kržić, Garcia (1), Lozina (1), Merkulov, Papanastasiou (2), Žuvela, Benić (5), Obradović, Jarak,

Tomasović. Trener: Vjekoslav Kobešćak. HAVK Mladost: Marcelić (8 obrana), Radu, Miloš, Biljaka, Ćuk, Bajić, Bukić (3), Lazić (2), Bowen (3), Dašić (1), Kunac, Kharkov (3), Jurlina, Vrlić (1). Trener: Zoran Bajić. Peterci 5:3Prva serija: 14:13 Obradović, 14:13 Bukić (obrana Popadić), druga seri-ja:  15:13 Papanastasiou, 15:14 Bown, treća serija: 16:14 Fatović, 16:15 Khar-kov,  četvrta serija: 17:15 Benić, 17:16 Lazić,  peta serija (Mladost je mijenjala vratara, umjesto Marcelića - Jerko Jurli-na): 18:16 Garcia.

DALJINSKO PLIVANJE – PRVENSTVO HRVATSKE

Đivo Damić prvak Hrvatske

AKVATLON

Ana Lučić državna prvakinja

Jug AO je u finalnoj seriji prvenstva Hrvatske, koja se igra na tri pobjede, i u drugoj utakmici, i opet nakon peteraca, bio bolji od Mladosti iz Zagreba.Ovaj put u Zagrebu je utakmica završila 10:10, a na-kon peteraca su Jugaši slavili s 3:1, pa je dubrovački sastav na korak do naslova.Treća utakmica igra se u subotu, 25. srpnja, 20.15 sati, u Gružu, a eventualna četvrta u srijedu, 29. srp-nja, u 20 sati, u Zagrebu. Ako dođe do eventualne pete utakmice, Jug AO će biti domaćin u nedjelju, 2. kolovoza.DRUGA UTAKMICA FINALA Mladost - Jug Adriatic osiguranje 11:13 (2:2, 3;3, 2:4, 3:1) - peterci 1:3Zagreb - Bazen na Savi. Gledatelja 300. Suci: An-drej Franulović (Rijeka) i Robert Tiozzo (Split), de-legat: Albert Brala (Rijeka), supervizor: Milivoj Bebić (Split).HAVK Mladost: Marcelić, Radu, Miloš (4), Biljaka (2), Ćuk (1), Bajić, Bukić (1), Lazić (1), Bowen, Dašić, Kunac, Kharkov (1), Jurlina, Vrlić. Trener: Zoran Bajić.Jug AO: Popadić, Macan, Fatović (5), Lončar (1), Kr-žić (1), Garcia, Lozina, Merkulov, Papanastasiou (3), Žuvela, Benić, Obradović, Jarak, Tomasović. Trener: Vjekoslav Kobešćak.Peterci, prva serija: 10:11 Obradović, 11:11 Radu, druga serija: 11:12 Papanastasio, 11:12 Bowen (okvir gola), treća serija: 11:13 Fatović, 11:13 Bukić (obrana Popadić), četvrta serija: 11:13 Garcia (obra-na Marcelić), 11:13 Lazić (Obrana Popadić).

VATERPOLO – FINALE PRVENSTVA HRVATSKE – JUG POVEO S 2:0 PROTIV MLADOSTI

Jug AO na korak do naslova prvaka

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 39

BRIDŽ KLUB ASTAREA - REDOVITI TJEDNI TURNIR

POBIJEDIO PAR KAHLINA-GOLUBOVIĆNa otvorenoj taraci hotela Astarea odigran je redoviti bridž turnir po IMP obračunu. Uz pridržavanje svih propisanih mjera Stožera civilne zaštite igralo se na tri stola, a pobi-jedili su Ljiljana Kahlina i Srđan Golubović. Rezultati turnira:1. Ljiljana Kahlina & Srđan Golubović +54.50 2. Slavica Novak & Boris Lovjer +52.50

3. Pero Ivelja & Slavko Grgić +13.50 4. Paul & Vlaho Kalauz -13.50 5. Višnja & Sule Muratović -32.00 6. Elizabeta Pejdar & Štefica Ivelja -35.00).Škola bridža djeluje u Dubrovniku već dugi niz godina, a informacije o novim (zasad be-splatnim) tečajevima mogu se dobiti na 098 652 870.

Boćari Sokola bili su uspješniji u 2 utakmice doi-gravanja protiv boćara Bosanke i tako izborili pla-sman u III. HBL-u za sezonu 2020./2021. U prvoj utakmici na Bosanci, Sokol je pobijedio rezulta-tom 13:5, dok je u Dubravci bilo 10:8 za Sokola. Ovim plasmanom BK Sokol iz Dubravke ostvario

je svoj dosadašnji najveći uspjeh. U utakmicama doigravanja za ulazak u III. HBL-u za BK Sokol na-stupali su: Vlatko Caput, Pero Fiorović, Božo Đuka, Ivan Miloglav, Ivan Šarić, Ivan Obradović, Pero Ču-pić, Nikola Đuraš, Pavo Kralj i Božo Urlović.

Luko Hendić

U uredu Europskog stolnoteniskom saveza (ETTU) u Luxembourgu održano je izvlačenje skupina za natjecanje u Europe Cup -u za slje-deću sezonu. Izvlačenje skupina moglo se je pratiti putem live streaminga na ETTU TV i na službenoj facebook stranici ETTU -a.Ždrijebom je određeno da će stolnotenisači Li-bertas Marinkolora igrati u grupi A s klubovima:- Fortune Kyiv (Ukrajina)- CSS-SZAK Odorheiu Secuiesc (Rumunjska)- G.D.D Toledos (Portugal)Najbolja dva kluba iz grupe nastavljaju natjeca-nje u drugi krug Europa Cup-aDomaćin grupe je klub CSS-SZAK Odorheiu Se-cuiesc, a Piture očekuje daleki put u Rumunjsku.Prvi krug Europe Cup-a održat će se 12. i 13. prosinca 2020.Stolnotenisačima Libertas Marinkolora ovo će biti 18-ta godina nastupanja u europskim klupskim natjecanjima. Najbolji rezultat na eu-ropskim natjecanjima Pituri su ostvarili u sezo-ni 2016/17. kada su došli do četvrtfinala ETTU -Cupa.Hoće li Pituri uz već najavljena igračka pojača-nja za predstojeću natjecateljsku sezonu zabi-lježiti još bolji rezultat, ovisiti će o dosta čimbe-nika, a jedan je i financijske prirode.

Damir Gleđ

TENIS – DRŽAVNO EKIPNO PRVENSTVO

ANA KONJUH I LUCIJA ĆIRIĆ BAGARIĆ SA ZAGREBOM PRVAKINJE HRVATSKEDubrovkinje Ana Konjuh i Lucija Ćirić Bagarić, koje igraju za HTK Zagreb, oki-tile su se titulom ekipnih prvakinja Hr-vatske. Dubrovkinje su u odlučujućem petom meču parova slavile protiv Tere-ze Mrdeže i Petre Marčinko iz Top Spina sa 6:2 i 6:1, te tako zagrebačkom sastavu donijele titulu pobjednika. Ana Konjuh je u finalu pobijedila i Anđu Karanušić u pojedinačnom meču sa 6:3 i 6:2.

SOKOL TREĆELIGAŠ

U Gospinom polju su prošloga petka igrači omladinskog pogona GOŠK Dubrovnika imali trening kojeg su vodili Ognjen Vukojević i Ma-rio Carević, u suradnji s dubrovačkim trenerima.U programu u Gospinom polju su sudjelovali i Petar Krpan, glavni instruktor Hrvatskog no-gometnog saveza, te Davor Šuker, predsjednik HNS.

Uoči toga događanja 16.srpnja su u Lapadu, na umjetnoj travi, odigrali veteransku utakmicu igrači GOŠK Dubrovnik Veteran 79 i HNS.Utakmica je završila rezultatom 6:5 za Dubrov-čane, a za goste su, između ostalih, igrali Davor Šuker, Aljoša Asanović, Ognjen Vukojevič, Mari-jan Kustić i Ile Topuzović...

Tekst i foto: Željko Tutnjević, Libero portal

DANI NOGOMETA U DUBROVNIKU – ODIGRANA I REVIJALNA UTAKMICA

Dubrovački veterani uspješniji od HNS-a

STOLNI TENIS - ETTU KUP

Pituri putuju u Rumunjsku

BOĆANJE

40 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

VIJESTI S PELJEŠCA

Otvoreno prvenstvo Češke Republike u jedrenju na dasci pred VignjemU organizaciji Češkog jedriličarskog saveza u pelješkom kanalu pred Vignjem u tijeku je otvoreno prvenstvo Češke Republike u jedre-nju na dasci u disciplinama slalom i foil (fojl), na kojem sudjeluje više od 50 natjecatelja u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji, među njima i poznati hrvatski majstori tog sporta: dvostruki olimpijac Luka Mratović, član Je-driličarskog kluba Labud u Splitu; višestruki državni prvak Ante Berlengi iz Jedriličarskog kluba U Podstrani kod Splita i Marko Sekulić iz Kluba jedrenja na dasci u Zagrebu; također i jedan od najuspješnijih slovenskih surfera i višegodišnji pobjednik otvorenih prvensta-va Hrvatske u Vignju Stojan Vidaković iz Ma-ribora. Nakon šest održanih regata u discipli-ni slalom po jakom maestralu u vodstvu je premoćno Luka Mratović, drugi je Ante Ber-lengi, a treći je višestruki prvak Češke Jakub Zima. To već tradicionalno prvenstvo Češke u Vignju završava u subotu, 25. ovoga mje-seca a po broju sudionika jedno je od dosad najvećih takvih priredbi u Vignju.

Otkazana "Noć starog Orebića"Zbog aktualne epidemiološke situacije i dužnog opreza, a na preporuku zdravstve-ne službe, u Ligi protiv raka Korčula-Pelje-šac-Lastovo-Mljet odlučili su otkazati svoju tradicionalnu kulturno-povijesnu, turističku i zabavnu priredbu „Noć starog Orebića“. Proteklih sezona bila je to najzanimljivija i najposjećenija ljetna priredba u Orebiću, a njeno otkazivanje dogovoreno je sa suorga-nizatorima Općinom Orebić i općinskom tu-rističkom zajednicom. Neće biti ni popratne izložbe s temom iz bogate pomorske prošlo-sti Orebića u čitaonici Napredak u prizemlju zgrade Pomorskog muzeja na Trgu Mimbelli.

U Trpnju 800 gostijuPrema podacima Turističke zajednice Opći-ne Trpanj na sjeverozapadnom dijelu Pelješ-ca boravi 800 gostiju što je tek 40 posto od broja posjetitelja u istom razdoblju prošle godine. Takav pad turističkog prometa s ob-zirom na nastalu epidemiološku situaciju se i očekivao pogotovo što ovoga ljeta ne po-sluje najveći trpanjski turistički objekt hotel Faraon u kojem se dosad ostvarivala četvr-tina ukupnog turističkog prometa u trpanj-skoj općini. Izostao je i veći dolazak turista iz Bosne i Hercegovine, tradicionalno vodećih posjetitelja Trpnja a manje je i čeških turista. Zbog smanjenog prometa i u skladu s prepo-rukama epidemiologa a i nedostatka novca ovoga ljeta u Trpnju nema uobičajenih kul-turno-zabavnih ni gastronomskih priredbi.

Joško Jelavić

Udruga ARTAREA poziva male Dubrovkinje i Du-brovčane na sudjelovanje u projektu Krepat ma ne tira(molat)!Nakon prošlogodišnje dadaističke radionice, ove godine vas pozivamo na foto-istraživačku radi-onicu u sklopu umjetničkog projekta autorice Ivane Đula, Krepat ma ne tira(molat)! Potaknuti raspravom o mogućoj (na sreću ipak ne reali-ziranoj) zabrani tiramola u turističkim središti-ma, razgovarat ćemo s najmlađima o njihovom gradu kao prostoru odrastanja i igre te ćemo se zajedno uputiti u istraživanje grada, s fotoapa-ratima u ruci, sa željom da uhvatimo tiramole u funkciji, kao svjedoke preostalog života unutar zidina.Podržan od strane Grada Dubrovnika i Ministar-stva kulture, projekt ćemo realizirati u suradnji s Art radionicom Lazareti, 4. i 6.kolovoza 2020. Na-

kon radionice i zajedničke potrage za preživje-lim dubrovačkim tiramolama, organizirati ćemo i izložbu uz predstavljanje projekta dubrovačkoj publici. Kako je broj polaznika ograničen, obave-zne su prijave na mail adresu: udruga.artarea@gmail.com

PRIOPĆENJE UDRUGE GLAS PODUZETNIKA

ŠTO SE ČEKA?Hrvatski turizam ušao je u „špicu“ sezone. Za današnje pojmove turizma, u vrijeme COVI-DA-19, to znači samo jedno: imamo još samo mjesec dana da spasimo naše tvrtke, obrte, apartmane, radna mjesta, plaće naše, vaše, njihove i zajednički proračun.Međutim, upravo ovih dana događaju nam se najgori scenariji, otkazuju nam se rezervacije, autobusi puni gostiju na granici se okreću i vraćaju u matične zemlje, strane turističke agencije otkazuju aranžmane, države EU nas stavljaju u narančaste boje i to bez najave i konkretnog razloga, jer se Hrvatska trenutač-no po broju zaraženih, nikako ne ubraja u ri-zične zemlje za putovanja. Pogotovo ne obala i otoci. Što se događa?Od jučer nas je Nizozemska obojala naranča-stim. Sve se odigralo preko noći. Bez objašnje-nja smo uvršteni u rizičnu zonu. Masovno se otkazuju aranžmani svih vrsta, od hotelskih, onih malih iznajmljivača, prijevoza i transfe-ra do rezervacije stolova u restoranima. I ne ostaje samo na Nizozemskoj, kreće lančana reakcija i ostalih zemalja. I to u samoj špici se-zone!Pitamo se ponovno, gdje je HTZ, na čelu s di-rektorom Kristijanom Staničićem? Što rade? Reagiraju li promptno ili samo prate situaciju? Jesu li ranije znali za ovo ili ih je ova informaci-ja i ovo stanje zadesilo kao i cijeli turistički sek-tor na Jadranu? Pregovaraju li, rade li na rje-šavanju problema zajedno sa Ministarstvom vanjskih poslova RH?Hrvatska turistička područja su i dalje sigurna, nema žarišta, lokalno se brzo reagira, izdane su upute za goste u slučaju zaraze. S ovakvim stanjem može se raditi kao i do sada. Što se, dakle, događa u samoj špici sezone da nam gosti otkazuju rezervacije?“Odbor za turizam i ugostiteljstvo UGP-a je već nekoliko puta upozoravao na ovakvu situaci-ju i izostanak hitne i konkretne akcije HTZ-a.

Već smo ranije objavljivali članke u stranim medijima u kojima je stajalo kako je hrvatski turizam siguran, kako su zone na Jadranu si-gurne, kako nema žarišta te da su hrvatski tu-ristički radnici itekako svjesni situacije i rade sve na zaštiti svih gostiju. To smo objavili mi, UGP, a ne oni čiji je to posao. Oni i dalje samo broje goste na granici, pričaju o postocima i broju noćenja te plaćaju skupe, promašene reklame!“ rekao je Vedran Jakominić iz Odbo-ra za turizam i ugostiteljstvo UGP-a.Tražimo od Stožera civilne zaštite da Hrvatsku podijeli u zone jer turističke destinacije su sigurne. Potrebno je razdvojiti jako zaražena područja od dijelova koji mogu živjeti nor-malno, naravno uz sve propisane mjere opre-za. Slovenija je to već učinila umjesto nas. Što mi čekamo?Također, još jednom ponavljamo apel UGP za formiranje ekonomskog stožera u kojem bi predstavnici Vlade zajedno s nezavisnim stručnjacima navigirali zajedno kroz sve izgledniju hladnu zimu.Također molimo redovite izvještaje HTZ-a i gospodina Staničića, čelnih ljudi Ministar-stva vanjskih poslova te naših diplomatskih predstavnika u inozemstvu, koje su točno aktivnosti u tijeku, kojim intenzitetom te kako javnost, UGP i turistički djelatnici mogu tome pomoći?I da ne bude zabune. Danas je to Nizozemska, sutra Austrija, prekosutra neka treća zemlja. Vrlo brzo se stvori negativna slika, slika nesi-gurne destinacije. Tome odlučno i brzo treba stati na kraj! Krenite! Već kasnite jer vremena nema! Zaboravite na godišnje odmore, radno vrijeme, vikende. Svi zajedno moramo raditi i pokušati spasiti ovo što je ostalo turističke sezone, a time i tisuće radnih mjesta! Milijar-de iz Europske unije nam u ovome ne mogu pomoći!

Udruga Glas poduzetnika

UDRUGA ARTAREA

Foto-istraživačka radionica za djecu

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 41

Pronađena droga kod 17 osobaU proteklih tjedan dana na području Policijske uprave dubrovač-ko-neretvanske 17 osoba zatečeno je u posjedu manje količine marihuane, hašiša, amfetamina, ecstasya i indijske konoplje.Radi se o 10 hrvatskih i 7 stranih državljana kod kojih je droga pronađena prilikom ulazne, odnosno izlazne granične kontrole na graničnim prijelazima i na području Metkovića, Ploča, Vela Luke, Korčule i Orebića. Pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a svi hrvatski i strani državljani su prekršajno ili kazneno sankcionirani.

Tjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovač-ko-neretvanske zabilježeno je devet prometnih nesreća s ozlije-đenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a osam ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je pet prometnih nesreća. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 892 represiv-ne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 514 osoba sank-cionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 77 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 28 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholizira-nom stanju, a 24 osobe su sankcionirane zbog nepropisne upora-be mobitela tijekom vožnje. - Od ostalih prekršaja izdvajamo 52 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 39 mjere podu-zete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u MetkovićuNajveća koncentracija alkohola od 2,44 g/kg izmjerena je u po-podnevnim satima, 18. srpnja, 38-godišnjaku koji je osobnim vozi-lom dubrovačkih registarskih oznaka upravljao Splitskom ulicom u Metkoviću. Vozač je uhićen i uz optužni prijedlog s prijedlogom kazne zatvora u trajanju od 50 dana i šestomjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije odveden na Općinski sud u Met-koviću gdje mu je određeno zadržavanje u trajanju od 15 dana, dok će se prekršajni postupak voditi u redovnoj proceduri.

Najveća novčana kaznaNajveća novčana kazna u iznosu od 21.500,00 kuna izrečena je 22-godišnjaku koji je 14. srpnja oko 12 sati izazvao prometnu ne-sreću s materijalnom štetom upravljajući neregistriranim motoci-klom prije stjecanja prava na samostalno upravljanje motociklom. Osim toga, mjesto prometne nesreće napustio je, a da prethodno nije razmijenio podatke s drugim sudionikom prometne nesreće što je po zakonu bio dužan učiniti.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Predsjedništvo Udruge antifašista Dubrovnik je sjednicu održanu 18. srpnja ove godine započelo sjećanjem i odavanjem počasti: Mili Mirčevskom i Miroslavi Bjelo-gradski, članovima Udruge premi-nulim od prošle sjednice koja je održana 25. svibnja 2020. godine. Nastavak sjednice članovi Pred-sjedništva su raspravili i prihvatili financijski izvještaj o prihodima i rashodima Udruge antifašista Du-brovnik za 2019 godine, a bavili su se i pripremama za predstojeću Izbornu skupštinu Udruge anti-fašista Dubrovnik koja se planira održati u subotu, 22 kolovoza ove godine. Raspravljen je i prihvaćen prijedlog dnevnog reda i poslov-nik o radu Izborne skupštine. Svi članovi Udruge su ujedno i čla-novi Skupštine, a poslovnikom je predviđeno da bi se Skupština mogla pravovaljano odvijati tre-ba joj prisustvovati najmanje 15 posto članova Udruge. Obzirom na važeće epidemiološke mjere

zbog COVID 19 infekcije prisutni na sjednici Izborne skupštine tre-baju imati masku za zaštitu usta i nosa. Skupštini će biti podneseni: izvještaj o radu Udruge i njenih organa u protekloj godini dana, financijski izvještaj za 2019. godi-nu i izvještaj Nadzornog odbora te programske aktivnosti Udruge antifašista Dubrovnik za 2021. godinu. Izborna skupština će uz ostale organe izabrati i članove Predsjedništva Udruge koje bi u idućem dvogodišnjem mandatu trebalo imati dvanaest članova pa će s tim u vezi skupštinarima biti predložena odgovarajuća pro-mjena Statuta Udruge antifašista Dubrovnik. Po predloženim ma-terijalima predviđena je rasprava, a zaključke Izborne skupštine će donijeti Predsjedništvo na svojoj prvoj sjednici. Na toj prvoj sjednici članovi Predsjedništva će iz svog sastava izabrati predsjednika, pot-predsjednika i tajnika Udruge za iduće dvogodišnje razdoblje. kl

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

PRIPREMA IZBORNE SKUPŠTINE UDRUGE

www.liberoportal.hrwww.soundsetragusa.hr

Mjesto gdje se vaš oglas sluša...

Samo dobra glazba107 FM

GEO ARION d.o.o. Između dolaca 14, Mokošica

Toni Glavor dipl.ing.geod.mob. 098 163 7009

POZIV NA UVID U GEODETSKI ELABORAT:

Na zahtjev stranke Dragomir Popadić izrađen je Geodetski elaborat za provođenje akata prostornog

uređenja za k.č. 551/9 k.o. Dubrovnik. Pozivaju se ovlaštenici na predmetnoj parceli po katastru i

zemljišniku kao i na susjednim parcelama, na uvid u Geodetski elaborat radi utvrđivanja granice

prema Članku 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima. Uvid je zakazan za 29. 07. 2020 god. u 16 sati na licu mjesta.

42 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

Poliklinika Marin Meddr.Ante Starčevića 45Dubrovnikwww. marin-med.comemail: info@marin-med.com

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici!

POLIKLINIKA MARIN MED

U Polikliniku dolaze gostujući liječnici iz drugih medicin-skih centara i ustanova. U najavama su:

- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspe-cijalist za štitnjaču- ambulanta u petak, 31. srpnja 2020.

Poliklinika Marin Med prva u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe implementira najnoviju rehabilitacijsku metodu za liječenje posljedica od moždanog udara. Riječ je o revolucionarnom pristupu kojim se kompjuterska rehabilitacija tzv. BCI metodom ( Brain- Computer Interface) proširuje na novu skupinu bolesnika: osobe kojima je dijagnosticiran moždani udar. Sustav nazvan RecoveriX stvoren je upravo kako bi spojio mentalne aktivnosti ( mozak) sa motoričkim funkcijama ( pokret, hod). Naime, ovom kombinacijom znatno se povećava oporavak i zacjeljivanje oštećenja uzrokovanog moždanim udarom te dovodi

pacijenta do bržeg oporavka. Štoviše, i onda kada su sve druge terapije i rehabilitacije iscrpljene, RecoveriX može pomoći mozgu da ponovno vrati izgubljenu funkciju – čak i do 30 godina nakon moždanog udara.Učinci terapije RecoveriX na funkcionalnu sposobnost uključuju: oporavak funkcije ruku, poboljšanje kvalitete i brzine hodanja, poboljšanu koncentraciju, smanjenje komunikacijskih problema, povećanu pažnju, smanjenje umora...Raspitajte se za sve benefite liječenja RecoveriX-om od posljedica moždanog udara u Poliklinici Marin Med i(li) na našoj web stranici.

Imate zdravstvenih problema? Ne znate kod kojeg liječnika trebate pregled? Nazovite nas za savjet i termin!Tel: +385 (0)20 400 500 +385 (0)20 400 505

RECOVERIX- REHABILITACIJA POKRETA INOVATIVNOM METODOM

NOVI REVOLUCIONARNI PRISTUP LIJEČENJA POSLJEDICA MOŽDANOG UDARA

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 43

I ove nedjelje su nam ponuđene tri Isusove parabole. Njima završava ovaj dio Matejevog evanđelja u koje-mu je Isus, razočaran činjenicom da ga mnogi nisu ra-zumjeli dok je izravno govorio, odlučio svoju poruku i navještaj Božjeg kraljevstva uobličiti u parabole.

Parabole nisu bile namijenjene samo ljudima Isuso-vog vremena. One su upućene i nama. One i nas po-tiču na razmišljanje, kako bismo u svakodnevnim ži-votnim okolnostima mogli primijetiti tragove Božjeg kraljevstva. I otkriti najvišu vrijednost kojoj se isplati sve podložiti. I napraviti prave izbore i toj vrijednosti Božjeg kraljevstva usmjeriti svoj život.

Tri današnje prispodobe nas potiču da se zapitamo što je, po izborima koje činimo u našoj svakodnevici, za nas zakopano blago ili dragocjeni biser ili ono što kao stvarnu vrijednost želimo uloviti u mrežu bačenu u more života. Za mladog kralja Salomona, ta najvi-ša vrijednost je bila mudrost koju nije tražio za sebe nego za one kojima ga je Bog poslao da bi im služio. I s njom je dobio i sve ostalo. Isus nam svojim prispo-dobama sugerira da je ta mudrost ono što nam je on govorio i primjerom pokazao. To nas čini sposobnima dobiti sve ostalo što nam je potrebno, odnosno biti graditelji i dionici Božjega kraljevstva u ovom svijetu i vremenu.

Prva parabola je parabola o blagu skrivenom na njivi. To je blago slučajno pronađeno. Naglasak je na slu-čajnosti koja, kad je riječ o Božjem kraljevstvu i nje-govom otkriću, želi staviti naglasak na Božju milost. Otkriće Božjeg kraljevstva nije plod nečijih osobnih zasluga, nego je uvijek plod Božje milosti. Otkriti ga može samo onaj kojemu je to dano, darovano odoz-go, od Boga. O tom na svoj način govori i drugo čita-nje koje kaže da Bog predodređuje, poziva, opravdava i proslavlja one koje on hoće. Ovo nikoga ne isključuje, iako se za sve ne događa na isti način. Božje predodre-đenje koje na kraju preko poziva i opravdanja želi pro-slavu svih ljudi je posljedica Božje ljubavi za sve ljude.

Druga parabola, ona o lijepom biseru, ima sličnu po-ruku, ali drugačiji naglasak. Dok je u prvoj paraboli naglasak bio na Božjoj milosti, u ovoj je naglasak na našem zauzetom djelovanju. Koliko god da je otkriće Božjeg kraljevstva plod Božje milosti, sama Božja mi-lost nije dovoljna. Potreban je i naš cjeloživotni trud, traženje onog najdragocjenijeg bisera, Božjeg kra-ljevstva. Mnogi znaju da postoji vrijednost za koju se isplati dati život, ali svi nisu spremni učiniti sve da bi u svom svakodnevno životu i svojim izborima stekli tu najvišu vrijednost kao što je to u paraboli učinio tr-govac biserima. Isto bi to trebao biti spreman učiniti svaki tražitelj Božjeg kraljevstva. Nije to lako. Potreban

je cijeli život. I potrebno je dati sve. Vrijednost i ljepota Božjeg kraljevstva koju se tim stječe to zaslužuju. Kad se uloži sve onda i Bog sa svoje strane također ulaže sve. O tome nam je također progovorilo drugo čitanje porukom da Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube. To su svi oni koji su za njega i njegovo kraljevstvo spremni sve dati, čak i vlastiti život, jer zna-ju da je to najveća vrijednost, najdragocjeniji biser.

Da bismo razumjeli treću parabolu o mreži bačenoj u more koja zahvaća svakovrsne ribe, trebali bismo se prisjetiti da je za ljude Isusovog vremena more pred-stavljalo kraljevstvo zlih sila koje su neprijateljice ži-vota. Isus je svojim učenicima dao poslanje da budu „ribari ljudi“, odnosno da ljude oslobađaju od tih zlih sila. Božje kraljevstvo, odnosno sustav vrijednosti koje je Isus Krist propovijedao i svojim životom pokazao, a koje su njegovi učenici pozvani i poslani sami navje-šćivati i živjeti, je mreža koja izvlači ljude iz okova smr-ti i omogućuje im živjeti puninu života. Ova mreža ne zahvaća samo one koji su dobri, nego i one koji su zli. Božje kraljevstvo nije namijenjeno eliti. Božje ponuda spasenja nikoga unaprijed ne isključuje. Isključenje se događa tek na kraju. Iako parabola spominje Božji sud koji će na kraju razdijeliti dobre od zlih, Isusov nagla-sak nije na sudu nego na vremenu koje imamo na ras-polaganju. I koje bismo, zahvaljujući milosti koja nam je dana da smo izvučeni mrežom Božjeg kraljevstva, svi trebali dobro iskoristiti i za sebe i za druge, one ko-jima smo poslani.

Isus nije protumačio današnje parabole. Zadaća je to koju je ostavio svojim slušateljima. Pita ih na kraju jesu li razumjeli. Oni ovaj put kažu da jesu. Čini se da su naučili logiku parabola. Vrlo brzo, kad Isus bude uhi-ćen, vidjet ćemo da ipak ništa nisu razumjeli. Trebat će im Duh Sveti i njegova milost, ona mudrost odozgo s kojom dolaze sva ostala blaga. Jesmo li mi razumjeli? Da bismo razumjeli trebamo poput dobrog domaćina iznositi iz riznice blaga koje nam je povjereno i novo i staro. To blago je Sveto pismo. Staro je Stari zavjet kojega ne smijemo odbaciti nego ga trebamo razumi-jevati kao pripravu dolaska Božjeg kraljevstva. Novo je ostvarenje tog Božjeg kraljevstva u Isusu Kristu, u onome što nam je on govorio i u onome što je on či-nio. Ali to iznošenje novog i starog samo po sebi nije dovoljno. I nama je potreban Duh Sveti. I s njim ona mudrost koja ništa ne traži za sebe nego za druge, da bismo im služili, kao što je i Isus služio. Služenje je to u ljubavi onima kojima nas on šalje kao kršćane, Crkvu, da im u njegovo ime navijestimo i životom posvjedo-čimo ono skriveno blago, onaj najvrjedniji biser, blago i biser Božjeg kraljevstva. I da uvijek i ponovo bacamo mrežu njegovog kraljevstva u more života, kako bi-smo zahvatili, obdarili životom i spasili sve ljude.

17. NEDJELJA KROZ GODINU (A) - PARABOLE O BOŽJEM KRALJEVSTVU

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆBožja milost i naša angažiranost

44 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

DRAGA LICA S NAŠIH ULICA BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Neka svi vide i opuštenu ekipu Alkestide - Branko, Livia, Marija, Zdeslav, Vini, Vesna, Katarina i PrimožNevia i Mia - mlade dame i ponosne mame

Ante i Matea - ljepše ne može biti, nego se iskreno ljubiti

Ivona, Ema, Mare, Ana i Mladen vole jedinstveni Grad kamenMarijana, Marko i Arijana - na Lokrum su prešili, zastali, pa se nasmiješili

Pavle i Bojan - sinčića veseli s tatom biti i na Porporeli

Antonio i Ivica - nadajmo se da će im se svidjeti sličica Ivana i Žarko kazalište i glazbu vole žarko

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 45

Andrea i Lana - najljepši osmijesi dana Ivana, Mirela i Katica - uvijek je ugodno u društvu prijateljica

Tanja i Momir - ljubav se i otvorenih očiju sanja Viktorija i Robert - srca puna sred StradunaMiro, Jana i Don Tomaga - bit će zanimljive

reportaže dubrovačke televizije Slovačke

Ivana i Žarko kazalište i glazbu vole žarko Mia i Antonia imaju dobro rješenje za osvježenjeMateo i Femica - i po vrućini uživaju

raditi radnik Čistoće i turistička vodičica

46 GlasGrada - 799 - petak 24.7.2020.

Kadarke vidi svu ovu silnu čejad s krpe-tinama pro usta, Pero se odma śeti i oni-je bremena kadarke su se iza onega (ne ovega) rata držali sastanci na sve bande. Sastadali su se uglavnom domaćini i raz-govarali kako u novomu poretku ij na-prijed. Tu i tamo đe nije bilo domaćina i muške glave došla bi i po koja ženska glava.Neće, kaže on, nigda zaboravi, a to vaz-darke i ponavja, jedan sastanak na Ploči-cama, a đe je na nj došla i jedna Pločička iz kuće đe nije bilo muške glave. Nasluša-la se na temu sastanku svakakvije priča, pa su jom se toliko smučile da je na kon-cu rekla, a vojela bi da nije ništa:-Da se u naske nešto uprav reče, trebalo bi se dogodi da cijeli narod zanijemi naj-manje dvaes četiri ure, da niko ne more otvori usta, ondarke bi se - more bi - iza tega što i pametno reklo.I danaske, misli Jane, u ovemu novemu poretku, đe je svak osvak prepametijo, ove krpetine ili maske, kako i moderno zovu, bi dobro došle kadarke se kroza nji ne bi moglo i govori, ali kako se more go-vori i što se sve neće ču… nema tu kruva!Sve ovo Mata vrće na ono brijeme, dok je još išo voz, i onega radnika što je došo kopa na nadnicu, ma mu se nikako nije dalo nakani. I uze dikelu u ruke. Još su mu rekli da će marenda bi kadarke voz prođe za Zeleniku. U neko doba tuda je najego pokonji Jozo, dikela uspeta na docu, a naš radnik se zavalijo pod kriješvu. Nakon što mu je reko dobrojutro, pita njega Jozo:-A što je moj dobri čoeče, ne da se, a?!-Ne mogu, gladan sam, a voz još nije pro-

šo – odgovori mu.Paso i voz, pasala i marenda, a naš „doma-ćin“ i daje pod kriješvom. Kako je poko-njega Joza i u povratku putaka nanijela na nj, jope će mu, ko da neće:-Dobri moj čoeče, a da nije što slabo ka-darke se držiš kriješve, a?-Ma nije, prejijo sam se, pa se ne da!Tako je u naske i s ovim korunavanjem. Ne da nam se krenu sobom ni prije ni po-tje, promisli sobom ili poj od sebe. Lašje je, misli Mato, ovemu radniku bilo tadar-ke i kopa po suncu vengo nama danaske śes i prova promisli, i po ladu.

Svak je vele prepametijo. A što je nogo – nogo je! Tako boje i o ovemu koruna-vanju, a da i ne govorimo o svemu druge-mu, zna i kakva danguba iz Poja vengo i najboji doktor s Oxforda. A da je kojijem slučajem, dodava Pero, nji dva i sastavi, jope bi, poznavajući nas, više naša dan-guba imala za rije doktoru iz Oxforda, podučit ga, vengo obrnuto. To je nama u krvi. I nije od juče. Sve znamo, svakoga u vrj glave znamo, ali sebe ne poznamo.Nije to ko ono kadarke je Ivu Njiovu došo

u pośetu brat iz Amerike (što je u svoje mlade dane tamo pošo, ali vele prepame-tijo), ali jes nekako blizu.Svak drugoga u svemu uči i podučava, a zaboravja iz kojije je opanaka pošo, i su čim se vrnuo.Odveo tako Ivo brata iz Amerike prvo na placu u stari Grad. Stali kod jednoga ban-ka na kojemu su bile one starinske poma-dore, nije da i nije nigda vidijo, ali… pita on Iva:-Je li Ivo, što vam je ovo?-Pomadore, a da što?!-To pomadore!? U nas u Amerika jedna pomadora tri kila!Uskuvalo se Ivu, ali trpi. Došli do banka đe su bile tikve svake vrste, a naš će Ameri-kan:-A ovo, što je ovo, a?-Tikve bogati, ko da i nijesi nigda vidijo – začuđeno će mu Ivo.-Ooo, u nas u Amerika, jedna tikva ne more sta u karijolu!Uskuvo se Ivo, ubrzo korak, ali bratu se ne da s place. Najpotje došli kod jednoga tr-govca što je prodavo dinje i pipune, a naš Amerikan će jope:-Ivo, što je ovo, a?-Bidž, pi... ti materina – jutito će mu brat!Dobro je, kaže Jane, govorijo pokonji Jozo kako iza svega stoji nešto što nije iza.-I u šali je - pokonjik bi vazdarke govorijo - najmanje pola istine. Isto ko i iza onega: dobro sam, krije se neka bol, ko i iza one-ga: ne znam, nešto se dobro znalo.Mato Mali kaže da se iza svega ovega što je s nama krije nešto što je naše, a ne da se sakri.

MATO MALI I PERO NJIOV

UZE DIKELU U RUKE

Piše: Antun Švago

Mato Mali kaže da se iza svega ovega što je s nama krije nešto

što je naše, a ne da se sakri

UDRUGA DVA SKALINAU spomen na pok. Boška Šimunovića umjesto cvijeća, 350,00 kuna prilažu

Patricijini prijatelji;

U spomen na pok. Boška Šimunovića, umjesto cvijeća 300,00 kuna prilaže obitelj

Mare Ćorić;

U spomen na pok. Maru Brajević, umjesto cvijeća 900,00 kuna prilažu susjedi ulice

Dubrovačkog odreda;

Umjesto cvijeća za oca naših prijatelja, 300,00 kuna prilažu Damir i Štefica

Varaždinac;

U spomen na gospodina Milenka Pupića,

umjesto cvijeća 300,00 kuna prilažu susjedi iz Dalmatinske 6;

U spomen na gospodina Pupića, 300,00 kuna prilažu Budimir Svilokos i Miro

Erhardt;

U spomen na dobru tetu Katiju Škoro, umjesto cvijeća ,200,00 kuna od srca prilažu

Ana Majčica i Ljiljana Križić;

U spomen na dragu prijateljicu, gospođu Katiju Škoro, umjesto cvijeća 100,00 kuna

prilaže gospođa Marija K.;

U spomen na pok. nezaboravnu tetu Rozinu Pulitika, 300,00 kuna prilaže obitelj Zaer;

U sjećanje na dragu Gordanu Kos ,200,00

kuna prilaže Dinka Jakić;U spomen na pok. Nika Penda 400,00 kuna

prilaže Lucijana Pendo;U spomen na pok. Antuna Tonka Barčota, umjesto cvijeća 250,00 kuna prilaže Jelka

Šegedin;Obitelj Radić, donacija 200,00 kuna.

Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036Tekst za objavu molimo slati na:

dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na:

Mob: 095/368-9227

GlasGrada - 798 - petak 24.7.2020. 47

U svakodnevnoj radijskoj emi-siji Hrvatskog radija Govorimo hrvatski emitira se, s jezičnog stajališta zanimljiv jezični sa-vjet. Jedan od njih je i ovaj koji kao transkript donosimo u na-stavku.Urednik otvara emisiju riječi-ma: blago su jednostavno, bez većega napora zaradili blago pa im susjedi zavide i govo-re: blago njima. U današnjem jezičnom savjetu, Tomislava Bošnjak Botica iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u ra-dijskoj emisiji govori o imenici, prilogu i uskliku koji se jednako pišu (blago) ali različito izgova-raju i imaju različita značenja.“Kad se komu divimo ili jedno-stavno želimo izreći zadovolj-stvo zbog čega lijepoga što mu se dogodilo ili mu se treba do-goditi, često ćemo reći: blago tebi. Poznat nam je Isusov go-vor na Gori u kojemu kaže: Bla-go siromašnim duhom… Riječ blago u tim je i sličnim pri-mjerima usklik, a izgovara se s kratkosilaznim naglaskom. Kao

usklik, usklik blago ne može doći samostalno nego uvijek u kontekstu npr. blago vama, blago njihovim roditeljima i sl.Međutim, promijenimo li u toj riječi naglasak dobit ćemo dvi-je druge vrste riječi – imenicu blago i istozvučni prilog blago. Blago kao imenica srednjega roda može značiti neku veliku materijalnu vrijednost – prije svega u novcu i dragocjenosti-ma, ali i kulturno ili duhovno dobro. Također se, premda rje-đe nego prije radi o značenju domaće stoke.Blago kao prilog znači: na blag način, s blagošću, nježno. Stoga bi u primjerima gdje je blago usklik valjalo biti blago vama, blago krotkima. Blago će pak biti u svim drugim pri-likama: znanje je veliko blago, zarana je istjerao blago na pašu, majka je blago pogledala dijete itd. Na kraju se poigraj-mo riječima: blago onomu tko pronađe svoje blago u kojemu god obliku ono bilo”.

K.T.

UČIMO HRVATSKI

Blago, blago, blago

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com Fotoreporter: Željko Tutnjević Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com www.glasgrada.comTekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

STJEPAN MATIJAŠEVIĆ, 1955.ALENKA ĆUDINA (UDATA ROGIĆ), 1936.BOŠKO ŠIMUNOVIĆ, 1939.IVO GRBIĆ, 1931.NEDJELJKA BARKIDŽIJA, 1964.VEDRANA STARIĆ, 1962.

IVANKA MIOVIĆ, 1931.MIRKO ZLOŠILO, 1933.MERI MUSTAPIĆ, 1929.BISERA AVDIĆ, 1938.ANKA BLAŽEVIĆ, 1932.MIHO SKARAMUCA, 1958.ANĐELKO ĆORAK, 1957.

OBAVIJEST O SMRTI boninovo.hr

Ivo Grbić, veliki dubrovački gospar i umjetnik napustio nas je u 89. godini života. Od gospara Iva Grbića se putem društvenih mreža opraštaju brojni Dubrovčani.Otišao je još jedan dubrovački gospar. Gospar Ivo Grbić nije bio samo duša Grada, bio je i pečat Dubrovačkih ljetnih igara. Posljed-nji put kad smo se vidjeli poklonio je Gradu jednu sjajnu grafiku maestra Đela. Grafika je nastala u trenutcima jednog od koncerata na Igrama, dok je maestro dirigirao. Dragi gospar Ivo, sada Vi i gos-par Đelo zajedno možete prokomentirati je li sve kako treba. A, mi ćemo se truditi da uspomena na Vas trajno živi. Adio Vam! I Hvala na svemu što ste dali svome Gradu, napisao je gradonačelnik Mato Franković.Ivo Grbić rođen je u Dubrovniku, porijeklom je iz Župe dubro-vačke. U Dubrovniku je završio učiteljsku školu, a na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao na grafičkom odsjeku 1956. Slikarsku specijalku kod prof. Antuna Mezdjića završio je 1958. Osim slikarstvom i grafikom bavio se keramikom i sitnom plastikom (medalje i plakete), a naročito primijenjenom grafikom. Autor je brojnih plakata, povelja i drugih likovnih rješenja iz pod-ručja primijenjene umjetnosti za kulturne i znanstvene ustanove u Zagrebu, Dubrovniku i drugdje. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama i galerijama u zemlji i inozemstvu.Od 1960. do 1982. profesor je na grafičkom odsjeku Škole pri-mijenjene umjetnosti u Zagrebu, gdje je odgojio mnoge danas afirmirane grafičare i dizajnere. Održao je 31 samostalnu izložbu i sudjelovao na više od 150 kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu.Dobitnik je druge nagrade na natječaju za plakat Dubrovačkih ljet-nih igara 1954., nagrade za plaketu Turističkog saveza Dubrovnik 1984., priznanja Turističkog društva Dubrovnik 1987., te nagrade za životno djelo grada Dubrovnika 2002.Pretežno se bavi temama iz glazbenog života, starog Dubrovnika, folklora, mora, te portretima (više od tisuću portreta umjetnika s Dubrovačkih ljetnih igara).U srpskocrnogorskom napadu na Dubrovnik 6. prosinca 1991. iz-gorjela je palača u kojoj je živio i radio, zajedno sa malom galeri-jom u prizemlju i cjelokupnim inventarom: sve slike, crteži i grafi-ke, keramika, etnografska i antikvarna zbirka, knjižnica, foto, audio i pisana dokumentacija, te još mnoštvo vrijednih i dragih predme-ta. Poslije je na vanjskim zidovima te palače postavio 2001. više izložaba svojih radova i dokumenata koji govore o stradanju Du-brovnika.Objavio je 2011. godine knjigu Sjećanja.

Libero portal, foto Željko Tutnjević

U SJEĆANJE

Ivo Grbić (1931. – 2020.)

MISAO TJEDNA: Iskren čovjek, teška uloga. (Maksim Gorki)

ARŠK Orhan Dubrovnik je u nedjelju, 19.srpnja u Župskom zaljevu organizirao klupsko natjeca-nje u udičarenju iz barke.Sudjelovala su 23 člana, a ukupan ulov ribe za-konski dozvoljene veličine je bio 9 kilograma i 620 grama.Vaganje ulova i dodjela nagrada se održala na otočiću Supetru.Pobijedio je Alen Zekić, koji je osvojio dvije me-dalje, prvu, zlatnu za pobjedu i drugu medalju za najveću ribu i pobjednički pokal. U 4 sata ri-bolova uhvatio je 22 ribe, ukupne težine 2 520 grama, a imao je i najveću ulovljenu ribu, pauka od 322 grama.Srebrnu medalju zaslužio je Maro Rimac, pred-sjednik Orhana, s ulovljenom 21 ribom, ukupne težine 1 450 grama.Brončanu medalju je osvojio Stanko Rimac, koji je ulovio 16 riba, ukupno teških 1 405 grama.Posebnu medalju dobio je najmlađi sudionik natjecanja, uskoro dvanaestogodišnjak, Matija Slomović, koji je, neka i to ostane zabilježeno, ulovio 2 ribe, teške 271 gram.

Tekst i foto: Željko Tutnjević

ARŠK ORHAN DUBROVNIK - KLUPSKO UDIČARENJE IZ BARKE

Najbolje grizle Alenu Zekiću

Članovi AŠRD Orhan na Supetru poslije završetka natjecanja

"Odličnici" ovogodišnjeg natjecanja - brončani Stanko Rimac, zlatni Alen Zekić, najmlađi natjecatelj Matija Slomović i srebrni Maro Rimac

Ribalo se iz barke u akvatoriju Župskog zaljeva od 8 - 12 sati Klupski veterani Mato Rimac, Pere Dragojević, Ivo Marčinko i Ilija Rimac Pobjednik Alen Zekić i njegov ulov