izraĐi va elaborata: nositelj zahvata: sveuČiliŠte u z … dokumenata/arhiva --- opuo... ·...

IZRAĐI

SVEUČ

GRAĐE

U P

ZA

I O

IVAČ ELAB

ILIŠTE U Z

EVINSKI FA

POSTUPK

HVAT: SU

OTRIĆ‐SE

OTP

BORATA:

ZAGREBU

AKULTET

ELA

KU OCJEN

USTAV O

EOCI SA Z

PADNIH V

BORAT

NE O POT

N

ODVODNJ

ZAJEDNIČ

VODA N

Zagre

NOS

KOM

T ZAŠTIT

TREBI PR

NA OKOL

‐

JE OTPAD

ČKIM UR

ASELJA D

eb, ožujak

SITELJ ZAH

MUNALNO

TE OKO

ROCJENE

LIŠ

DNIH VO

EĐAJEM

DUSINA I

k 2018.

HVATA:

O d.o.o. VR

OLIŠA

UTJECAJ

ODA NASE

ZA PROČ

I OTRIĆ‐S

RGORAC

JA ZAHVA

ELJA DUS

ČIŠĆAVA

SEOCI

ATA

SINA

ANJE

Susta

av odvodnje otp

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

postupku ocjen

trić‐Seoci (sa za

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ocjene utjecaja

đajem za pročišć

zahvata na oko

ćavanje otpadn

oliš

ih voda)

Susta

S A D

1

2

2.1 P

2.2 O

2.2.1

2.2.2

3

3.1 O

3.2 K

3.2.1

3.3 G

3.4 P

3.5 K

3.6 R

3.6.1

3.6.2

3.7 V

3.7.1

3.7.2

3.7.3

3.7.4

3.8 Z

3.8.1

3.8.2

3.9 K

3.10 K

av odvodnje otp

R Ž A J

UVOD ....

PODATCI

Postojeće st

Opis glavnih

Planirani

Planirani

PODATCI

Osnovni pod

Klimatske ka

Klimatske

Geološke i h

Pedološke z

Kvaliteta zra

Rizici od pop

Karte opa

Karte rizik

Vode i vodn

Vodna tije

Protoci u

Osjetljivo

Zone sani

Zaštićena po

Ekološka

Nacionaln

Krajobrazne

Kulturno – p

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

..................

O ZAHVAT

tanje ..........

h obilježja za

sustav odvo

UPOV ........

O LOKACIJ

daci o lokac

arakteristike

e promjene

hidrogeološk

načajke .....

aka .............

plava ..........

asnosti od p

ka od popla

a tijela .......

ela .............

vodotoku M

ost područja

itarne zaštit

odručja ......

mreža ........

na klasifikac

e značajke i c

povijesna ba

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

..................

U I OPIS OB

..................

ahvata .......

odnje .........

..................

I I OPIS LOK

iji zahvata .

e područja .

..................

ke značajke

..................

..................

..................

poplava .......

va ..............

..................

..................

Matica ........

.................

te izvorišta .

..................

..................

cija staništa

cestovna m

aština .........

postupku ocjen


.................

BILJEŽJA ZAH

..................

..................

..................

..................

KACIJE ZAHV

..................

..................

..................

.................

..................

..................

..................

..................

..................

..................

..................

..................

..................

..................

..................

..................

..................

reža ..........

..................

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

.................

HVATA ......

...................

...................

...................

...................

VATA.........

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

ocjene utjecaja


..................

..................

...................

...................

...................

...................

..................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

zahvata na oko

ćavanje otpadn

..................

..................

.............. 5

.............. 7

.............. 7

............ 10

..................

............ 38

............ 39

............ 41

............ 44

............ 46

............ 47

............ 48

............ 49

............ 52

............ 54

............ 54

............ 63

............ 65

............ 67

............ 73

............ 75

............ 78

............ 81

............ 82

oliš

ih voda)

.............. 1

.............. 2

............ 38

Susta

3.11 P

4

4.1 U

4.1.1

4.1.2

4.2 U

4.2.1

4.2.1

4.3 U

4.3.1

4.3.2

4.4 U

4.4.1

4.5 U

4.6 U

4.6.1

4.6.2

4.7 U

4.8 U

4.9 U

4.10 U

4.11 U

4.11.1

4.11.1

4.12 U

4.12.1

4.12.2

4.13 U

4.13.1

av odvodnje otp

Prostorno –

OPIS MO

Utjecaj na tl

Mogući u

Mogući u

Utjecaj na k

Mogući u

Mogući u

Utjecaj na zr

Mogući u

Mogući u

Utjecaj klim

Procjena

Utjecaj na za

Utjecaj na e

Mogući u

Mogući u

Utjecaj na st

Utjecaj na k

Utjecaj na d

Utjecaj na k

Utjecaj na ra

Mogući u

Mogući u

Utjecaj na n

Mogući u

Mogući u

Utjecaj uslije

Mogući u

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

planska i os

GUĆIH ZNA

lo ...............

tjecaj tijeko

tjecaj tijeko

akvoću vod

tjecaj tijeko

tjecaj tijeko

rak .............

tjecaj tijeko

tjecaj tijeko

atskih prom

emisija stak

aštićena po

kološku mr

tjecaj tijeko

tjecaj tijeko

taništa .......

rajobrazne

ruge infrast

ulturno‐pov

azinu buke .

tjecaj tijeko

tjecaj tijeko

astajanje ot

tjecaj tijeko

tjecaj tijeko

ed akcident

tjecaj tijeko

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

stala dokum

AČAJNIH UTJ

..................

om građenja

om korištenj

a i vodna tij

om građenja

om korištenj

..................

om građenja

om korištenj

mjena ..........

kleničkih pli

dručja........

ežu ............

om građenja

om korištenj

..................

značajke ....

trukturne o

vijesnu bašt

..................

om građenja

om građenja

tpada .........

om građenja

om korištenj

tnih situacija

om građenja

postupku ocjen


mentacija ...

JECAJA ZAH

..................

a zahvata ...

ja zahvata .

jela ............

a zahvata ...

ja zahvata .

..................

a zahvata ...

ja zahvata .

..................

nova..........

..................

..................

a zahvata ...

ja zahvata .

..................

..................

bjekte i pro

tinu ............

..................

a zahvata ...

a zahvata ...

..................

a zahvata ...

ja zahvata .

a ................

a zahvata ...

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

...................

HVATA NA O

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

metnu mre

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

ocjene utjecaja


...................

OKOLIŠ .......

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

žu ..............

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

...................

zahvata na oko

ćavanje otpadn

............ 85

..................

............ 96

............ 96

............ 97

............ 98

............ 98

............ 98

.......... 101

.......... 101

.......... 102

.......... 103

.......... 114

.......... 117

.......... 117

.......... 117

.......... 118

.......... 118

.......... 119

.......... 120

.......... 121

.......... 121

.......... 121

.......... 121

.......... 122

.......... 122

.......... 123

.......... 124

.......... 124

oliš

ih voda)

............ 96

Susta

4.13.2

4.14 U

4.15 U

4.16 O

5

6

av odvodnje otp

Mogući u

Utjecaj na st

Utjecaj nako

Opis obilježj

PRIJEDLO

IZVORI PO

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

tjecaj tijeko

tanovništvo

on prestank

ja utjecaja ..

OG MJERA Z

ODATAKA ..

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

om korištenj

o i gospodar

ka korištenja

..................

ZAŠTITE OKO

..................

postupku ocjen


ja zahvata .

rstvo ..........

a .................

..................

OLIŠA I PRA

.................

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

...................

...................

...................

...................

AĆENJA STA

.................

ocjene utjecaja


...................

...................

...................

...................

NJA OKOLIŠ

..................

zahvata na oko

ćavanje otpadn

.......... 124

.......... 125

.......... 126

.......... 126

ŠA ..............

..................

oliš

ih voda)

.......... 127

.......... 129

Susta

av odvodnje otp

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

postupku ocjen


ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ocjene utjecaja


zahvata na oko

ćavanje otpadn

oliš

ih voda)

Susta

1 UV

Predme

Dusina

Dusina i

Cilj proj

površins

rješavan

Dusina i

Matica)

područje

postići u

Prema Z

okoliš (N

zahvata

Zahtjev

Priloga I

obradu

se sukla

postupk

potrebn

Uredbe

utjecaja

Naveden

91/08),

stečevin

ključni d

zaštite i

vodnim

zaustavi

kopneni

dobrog

av odvodnje otp

VOD

t ovog Elab

i Otrić‐Seoc

i Otrić‐Seoc

ekta je zašt

skih i podze

nje problem

Otrić‐Seoc

i podzemna

e obuhvata

usklađenje s

Zakonu o za

NN 61/14) z

na okoliš, a

za ocjenom

II Uredbe o

otpadnih vo

adno članku

ka ocjene o

no (ili nije po

o procjeni

zahvata na

ni zahvat p

te ispunjen

nom EU. Ok

dokument u

poboljšanja

resursima.

iti daljnje u

ih ekosustav

ekološkog i

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

borata zašti

ci sa zajedn

ci. Nositelj z

tita izvorišta

emnih vodn

ma odvodnj

i koja su sm

a (slivno po

i predložit

sa Direktivo

aštiti okoliša

za predmetn

a postupak p

m o potrebi p

procjeni utj

oda s pripad

u 25. Ured

potrebi pro

otrebno) pr

utjecaja za

a okoliš uklju

lanira se u

nju obveza

kvirna direk

u upravljanju

a statusa sv

Direktiva se

uništavanje

va koje dire

kemijskog s

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ite okoliša

ničkim uređ

zahvata je j

a Butina ko

ih tijela na

e sanitarni

mještena u b

odručje Nere

ti koncepciju

m 91/271/E

a (NN 80/13

ni zahvat po

provodi Min

procjene utj

jecaja zahva

dajućim sust

be o procj

cjene utjeca

rovesti proc

hvata na o

učuje i preth

svrhu post

proizašlih i

ktiva o vod

u vodnim re

vih vodenih

e provodi kr

e vodenih c

ektno ovise o

stanja svih p

postupku ocjen


je izgradnja

đajem za pr

avna tvrtka

oje se korist

području u

h otpadnih

blizini samog

etva) vodna

u sustava ja

EEZ.

3, 78/15, 12

otrebno je p

nistarstvo za

jecaja zahva

ata na okoli

tavom odvo

jeni utjecaj

aja zahvata

cjenu utjeca

koliš (NN 6

hodnu ocjen

tizanja ciljev

z usklađiva

ama Europ

esursima u

ekosustava

roz planove

cjelina, te

o vodenim e

površinskih

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

a sustava o

ročišćavanje

a KOMUNAL

ti u vodoop

tjecaja zahv

h voda na g

g izvorišta B

a tijela. Potr

avne odvod

/18) i Ured

provesti pos

aštite okoliš

ata na okoli

iš (NN 61/14

odnje. Izrada

a zahvata

na okoliš, o

aja na okoliš

61/14), post

nu prihvatlji

va Strategije

nja naciona

pske unije (

Europskoj u

a i osigurava

upravljanja

povećati i

ekosustavim

i podemnih

ocjene utjecaja


odvodnje ot

e otpadnih

LNO d.o.o. V

pskrbi ovog

vata. Polazi

gravitirajuć

Butina, te uz

rebno je kon

dnje i pročiš

bi o procjen

stupak ocjen

ša i energeti

š podnosi n

4) koja glasi

a Elaborata

na okoliš (

ocijenilo je l

š. Sukladno

tupak ocjen

ivosti za eko

e upravljanj

alnog zakon

ODV) (Dire

uniji koji usp

a dugoročn

a slivnim po

obnoviti s

ma. Cilj joj je

h vodnih tije

zahvata na oko

ćavanje otpadn

tpadnih vod

voda (UPO

VRGORAC i

područja, a

šna točka p

em područ

z površinska

načno sagle

šćavanja ko

ni utjecaja z

ne o potreb

ike.

na temelju t

i: 10.4. Post

ugovorena

(NN 61/14)

i za predme

o stavku 1.

ne o potreb

ološku mrež

ja vodama

nodavstva s

ktiva 2000/

postavlja pr

o održivo u

dručjima, a

tanje vode

e postizanje

ela.

oliš

ih voda)

1

da naselja

V) naselja

z Vrgorca.

ali i zaštita

projekta je

čju naselja

a (vodotok

edati cijelo

ojom će se

zahvata na

bi procjene

očke 10.4.

trojenja za

je kako bi

u sklopu

etni zahvat

članka 25.

i procjene

žu.

u RH (NN

s pravnom

/60/EC) je

ravni okvir

upravljanje

ima za cilj

enih kao i

e/očuvanje

Susta

2 PO

Obuhvat

se nalaz

grada V

sjeveroz

U pogle

Otrić‐Se

velikom

na jugo

Vrgorač

povezan

samom

poljopriv

ostale va

Dijelovi

nose im

S obziro

vodoops

nalazi se

Zbog bl

obzirom

Vrgorac,

odvodnj

Cilj proj

postizan

tijela na

kontakt

av odvodnje otp

ODATCI O

t predmetn

zi u Splitsk

Vrgorca. N

zapadnom d

du katastar

eoci. Područ

području v

istočnoj pa

kog polja p

ni s izvorišti

sjevernom

vredom, a n

ažnije gospo

naselja Dus

e po istoim

om da je pod

skrbu, potre

e u zonama

lizine nasel

m da naselje

, potrbno

je i pročišća

jekta je za

nje/očuvanj

a gravitirajuć

u krednih v

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ZAHVATU

nog zahvata

o‐dalmatins

Naselje Otr

dijelu admin

rskog smješ

čje Grada V

eličine oko

dini brda M

prirodnim g

ma vode za

m rubu Vrg

naročito vin

odarske gra

sina, koji su

enim izvoriš

dručje grad

ebno je pos

sanitarne z

lja Otrić‐Se

e pripada u

je projekti

avanja u kas

aštita izvori

e dobrog e

ćem područ

vapnenaca i

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

U I OPIS O

se odnosi n

skoj župani

rić‐Seoci s

nistrativnog

štaja, planir

Vrgorca kar

278 km2. Je

Matokit. Juž

grebenom. P

a piće. Mje

goračkog p

ogradarstvo

ane.

u u području

štima na tim

a Vrgorca k

svetiti veliku

aštite izvori

eoci, Općin

u uslužno p

rati i izgra

snijoj fazi rea

šta Butina

ekološkog i

čju. Izvor Bu

kvartarnih

postupku ocjen


OBILJEŽJA Z

na područja

iji, na jugoi

e nalazi u

području o

ani zahvat

akterizira v

edino veće u

žno od nase

Ponori u Ko

esto Dusina

polja. Stano

om i uzgaja

u obuhvata

m lokacijama

krško područ

u pažnju zaš

išta Banja i

a Pojezerje

odručje isp

diti spajanj

alizacije.

koje se k

kemijskog

utina nalazi

naslaga po

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ZAHVATA

naselja Dus

istočnom d

u Dubrova

pćine Pojez

predviđen j

veliki broj n

urbano podr

elja nalazi s

okoričkom

nalazi se ju

ovništvo ov

njem tradic

, su zaseoc

a.

čje te da se

štiti izvorišta

Butina te izv

e (Dubrova

oručitelja v

je naveden

oristi u vo

stanja svih

se na sjeve

olja u mjestu

ocjene utjecaja


sina i Otrić‐

dijelu admin

ačko‐neretv

zerje.

je na podru

naselja razb

ručje je grad

se Kokoričk

i Vrgoračko

ugoistočno

vog kraja o

ionalnih ku

i Butina, St

dio izvorišt

a od onečišć

vorišta Klok

čko‐neretva

vodnih uslu

nog naselja

odoopskrbi

površinskih

ernom rubu

u Dusina, n

zahvata na oko

ćavanje otpadn

‐Seoci. Nase

nistrativnog

vanskoj žup

učju k.o. Du

ijenih na za

d Vrgorac sm

ko polje odv

om polju su

od grada V

od davnina

ltura, što su

injevac i Lu

ta već korist

ćenja. Cijelo

kun i Modro

anska župa

ga Komuna

u zajednič

ovog podr

h i podemn

Vrgoračkog

a koti oko 2

oliš

ih voda)

2

elje Dusina

g područja

paniji, na

usina i k.o.

aseoke na

mješten je

vojeno od

u direktno

rgorca, na

a se bavi

u do danas

ukavac koji

ti za javnu

o područje

o oko.

anija), a s

alno d.o.o.

čki sustav

učja, ali i

nih vodnih

g polja, na

27 m n.m.

Susta

Prihranj

karbona

formira

vodom

Spilice i

Pojezerj

Osim izv

Vodotok

u više po

Cijelo p

naselja

Butina,

Polazišn

Dusina i

područje

postići u

Osnovni

sustavom

regulativ

Idejnim

UPOV‐o

izgradnj

gravitac

idejnog

av odvodnje otp

ivanje izvo

atskog zaleđ

vodotok ko

opskrbljuju

i Crpala (Po

je).

vorišta Butin

k Matica ko

onora u jugo

odručje na

Dropulići, V

Modro oko

na točka ovo

i Otrić‐Seoc

e obuhvata

usklađenje s

i princip rje

m odvodnje

vom na zaje

projektom

m naselja D

a sustava

cijskim i tlač

projekta i o

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ora se vrši

đa prema R

oji nakon ok

naselja Du

odručje gra

na na podru

oja protječe

oistočnom d

kojem su

Vukosavi i R

i Klokun.

og projekta

ci koja su sm

i predložen

s Direktivom

ešenja je da

e otpadnih v

edničkom U

(Sustav od

Dusina i Otri

odvodnje

čnim cjevov

ovog Elabora

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

preko rasj

Rastok polju

ko 1200 m u

usina, Umča

ada Ploča i

učju navede

kroz Vrgors

dijelu polja

smještena

Rakušići nala

je rješavanj

mještena u

na koncepci

m 91/271/EE

a se otpadn

voda (crpne

POV‐u, te is

vodnje otpa

ić‐Seoci, pro

naselja D

vodima do

ata zaštite o

postupku ocjen


jedno‐puko

u i prema V

utječe u gla

ani, Draževit

i Otrić‐Seoc

enih naselja

sko polje pr

te tunelom

naselja Du

aze se u zo

je problema

blizini sam

ija sustava j

EZ.

ne vode nas

e stanice i cj

spuste u vod

adnih voda

osinac 2017

Dusina i Ot

lokacije zaj

okoliša.

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

otinskih sist

Vrgorcu. Ov

avni tok‐Ma

tići, Veliki P

ci, Kobiljača

nalaze se i

rikuplja vod

do Baćinsk

usina, Veliki

nama sanit

a odvodnje s

og izvorišta

javne odvod

selja Dusina

jevovodi) te

dotok Matic

naselja Du

., VODOPRO

trić‐Seoci s

jedničkog U

ocjene utjecaja


tema iz ok

vaj izvor je

ticu. Iz izvo

Prolog i Pod

a i Nova se

izvorišta St

e iz navede

ih jezera.

i Prolog, Ot

tarne zaštite

sanitarnih o

a. U tu je sv

dnje i pročiš

a i Otrić‐Seo

e pročiste u

cu.

sina i Otrić‐

OJEKT d.o.o

s transport

UPOV‐a koji

zahvata na oko

ćavanje otpadn

kršenog i p

stalan te s

orišta Butina

dprolog, te

ela (Područ

injevac, Luk

enih izvora i

trić i Seoci

e vodozahv

otpadnih vo

vrhu sagled

šćavanja ko

ociprikupe r

skladu sa z

‐Seoci sa za

o. Sisak) je p

tom otpad

i je također

oliš

ih voda)

3

propusnog

se iz njega

a danas se

Staševica,

čje općine

kavac i Vir.

ispušta ih

te rubna

ata Banja,

oda naselja

dano cijelo

ojom će se

razdjelnim

akonskom

ajedničkim

redviđena

dnih voda

r predmet

Susta

av odvodnje otp

Sl

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

lika 1. Podru

G

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

učje obuhva

GRAD VRGO

postupku ocjen


ata zahvata

ORAC

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

(označeno

ocjene utjecaja


plavom bojo

zahvata na oko

ćavanje otpadn

om)

oliš

ih voda)

4

Susta

2.1 Po

Na širem

grada V

Sustav i

vode se

stanjem

Butina.

grada V

se otpad

područj

Klokun k

stupnja

Grada.

Prema

predviđe

zračne l

i pročišć

vode se

nekontr

Usvojen

za odab

Na širem

gospoda

banke i

prehram

strojeve

sekunda

graditelj

u trgovi

av odvodnje otp

ostojeće s

m obuhvatn

Vrgorca. Gra

zgrađen u p

trenutno b

m, ako se uz

Trenutno je

rgorca, te z

dne vode is

u kotline B

koji pripada

pročišćavan

Studiji zaš

en je poseb

inije jugoist

ćavanja otp

e ispuštaju

rolirani izvor

no rješenje

ranu lokacij

m obuhvat

arske djelat

i financijsk

mbenim arti

e. Vidljivo j

arnom sek

jstvu i sl.), a

ni, posredov

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

stanje

nom podru

ad Vrgorac

posljednjih

bez ikakvog

zme u obzir

e u tijeku p

za nastavak

puštaju u po

unina) na l

aju slivu izvo

nja s moguć

tite voda

ban sustav

točno od gra

padnih voda

u septičke

r onečišćen

lokacije UP

ju da se ne u

tnom podru

tnosti, obje

ke institucij

iklima i eve

e da je po

toru (sma

a s druge str

vanja, ugost

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

čju do dan

ima izgrađ

desetak go

pročišćava

r da je riječ

priprema za

izgradnje s

odzemlje izv

okaciju koja

ora od Ploča

ćnošću prihv

Splitsko‐da

odvodnje i

ada Vrgorca

a Dusina i O

e jame, ko

ja podzemlj

OV‐a Dusin

ugroze post

učju danas

ekti društve

je. Ostala

ntualno spe

osljednjih g

njen obim

rane su pov

titeljstvu i d

postupku ocjen


nas je izgrađ

en mješovi

dina je ugla

nja ispuštaj

o području

a završetak

sustava odv

van 2. vodo

a pripada 3

a do Metko

vata sadržaj

lmatinske

i pročišćava

a, a nalazi se

Otrić‐Seoci

oje su većin

ja i podzem

na‐Otrić‐Seo

tojeći i plani

su samo

nog standa

naselja (te

ecijaliziranu

godina došlo

m industrijs

ećane aktiv

drugim uslug

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

đen samo s

ti sustav od

avnom razd

ju u podzem

u druge vod

izgradnje i

odnje. Nako

ozaštitne zo

3. vodozašti

ovića. UPOV

ja sabirnih i

županije za

anja. Naselj

e u 2. i 3. zo

do danas n

nom propu

mnih voda, iz

oci mora zad

irani zahvat

na područj

arda, osnov

ek dio tih

u trgovinu z

o do sman

ske proizvo

vnosti u uslu

gama.

ocjene utjecaja


sustav odvo

dvodnje sa

djelnog tipa

mlje što se

dozaštitne z

i puštanje u

on pročišća

ne, istočno

itnoj zoni iz

V grada Vrgo

septičkih ja

a naselja

e Dusina je

oni vodozaš

nije izgrađen

usne, i kao

zmeđu osta

dovoljiti sve

ti vode za pi

u grada Vr

vne i specija

naselja) im

za poljoprivr

njena gospo

odnje, sma

užnim djelat

zahvata na oko

ćavanje otpadn

odnje otpad

mo u užem

. Sakupljene

ocjenjuje n

zone izvoriš

u probni ra

vanja plani

od grada V

zvorišta Mo

orca je pred

ama sa šireg

Dusina i O

e udaljeno

štite. Sustav

n. Sanitarne

o takve pre

alog i izvoriš

e standarde

će.

rgorca konc

alizirane trg

maju samo

redu i poljo

odarskih ak

anjene inv

tnostima i to

oliš

ih voda)

5

dnih voda

m središtu.

e otpadne

neodrživim

šta Banja i

d UPOV‐a

rano je da

rgorca (na

odro oko i

dviđen s 2.

g područja

Otrić‐Seoci

oko 5 km

v odvodnje

e otpadne

edstavljaju

šta Butina.

e i propise

centrirane

govine, te

o trgovine

oprivredne

ktivnosti u

esticije u

o posebno

Susta

Može se

gospoda

djelatno

tijekom

postojeć

Kako je

analizu p

koju je i

predstav

stijenam

zona do

jugoisto

Krotuši.

20 m n

horizona

padine P

izvire iz

Vir i dru

Poplave

hladnijim

Posljedi

razina p

Svi obje

voda.

Iz svega

izgrađen

dok poje

u smislu

razvoja,

av odvodnje otp

e zaključiti d

arskih djela

ost kroz izn

ljeta, ali tr

ćeg sustava

u Tehno‐ek

pripajanja s

zradio AKVE

vlja tipičnu

ma površine

o nizvodnih

oku gdje se

Nadmorska

n.m. Izvori

ata polja R

Prologa na

tri stalna i

gi).

u Vrgorsk

m i vlažnij

ca su ogran

odzemne vo

ekti i cjevov

a prethodn

na kanalizac

edinin objek

u zaštite lju

kao i razv

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

da na podru

tnosti znač

ajmljivanje

renutačno j

odvodnje.

konomskoj

sustava otpa

EDUKT d.o.o

zatvorenu

e 2.963 ha.

ponorskih

račva u dva

a visina polj

u Vrgorsko

Rastok i Im

koti 23 – 26

nekoliko pe

kom polju

im razdobl

ničenih kapa

ode u okoln

vodi planira

og se zaklj

cijska mreža

kti imaju i d

udskog zdr

voju cjelok

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

učju naselja

čajna je jed

apartmana

je zanemar

analizi odvo

adnih voda

o. Split, nav

kršku dolin

Relativno j

zona. Smje

a dijela: dug

ja je između

om polju s

otsko‐Bekij

6 m n. m., a

eriodičkih v

i utjecajno

ljima godin

aciteta izlaz

nom krškom

ni su iznad

jučuje da

a, već se ot

irektne ispu

avlja i oko

kupnog gos

postupku ocjen


koja su pre

ino poljopr

a. Ta činjen

iva i nije u

odnje otpad

Otrić‐Seoci)

vedeno, nas

nu, obrublje

e ravnog d

er pružanja

guljastog pr

u 20 i 28 m

se uglavno

skog polja.

a periodička

vrela (Lukav

om područj

ne, uglavno

znih ponora

m masivu.

linije 100‐

na područj

tpadne vod

uste u otvor

liša jedan

podarstva,

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

edmet ovog

rivreda te s

ica može u

zeta u obzi

dnih voda n

), elaborat b

elje Dusina

eno relativn

na s blagim

je od sjeve

rema Crnom

n.m., a iznim

m napajaju

Stalna vre

a na sjevern

ac, Stinjeva

u Baćinskih

om u razdo

a i/ili evakua

godišnje vo

u naselja D

e ispuštaju

rene kanale

od osnovn

a u svrhu

ocjene utjecaja


g elaborata

e počinje i

u budućnost

ir kod dime

naselja Dusi

broj: TE‐27/

nalazi se uz

no strmim

m padom od

erozapada (

m Viru i lepe

mno u pred

u podzemn

ela su u po

nom rubu p

ac, Butina, K

h jezera ja

oblju od li

acijskog tun

ode i nisu p

Dusina i O

u vodopro

. Kako je izg

ih preduvje

u podizanja

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nema indus

ntenzivirati

ti utjecati n

enzioniranja

ina i Veliki

/16 iz studen

z Vrgorsko p

i golim vap

d uzvodnih

(predio Kuta

ezastog obl

djelu Krotuš

im tokovim

odnožju jug

polja. Vodot

Kruška, Kuta

vljaju se r

istopada do

nela, odnos

pod utjecaje

Otrić‐Seoci n

pusne sept

gradnja infra

eta daljnjeg

standarda

oliš

ih voda)

6

strije, a od

turistička

na broj ES

a objekata

Prolog (uz

nog 2016.,

polje, koje

pnenačkim

izvorišnih

ac) prema

ika prema

a i niža od

ma s viših

gozapadne

tok Matica

ac, Vlaška,

edovito u

o travnja.

no visokih

em velikih

ne postoji

ičke jame,

astrukture

g održivog

življenja,

Susta

rješavan

zadatak

2.2 O

Sveukup

sljedećih

• K

• C

• T

• U

2.2.1 P

Prema p

Dusina i

TE‐27/1

Modifici

drugi su

zahvata

Sustav o

podsust

cjevovod

podsust

križanja

hidroteh

Zbog h

predviđe

Faza

tlač

av odvodnje otp

nje odvodn

a.

pis glavni

pno se na p

h objekata:

Kanali – 12.8

Crpne stanic

Tlačni cjevo

UPOV – 1.20

Planirani su

projektnom

i Veliki Prol

6 iz studen

irani Osnov

ustav poseb

.

odvodnje D

tav Dusina i

da i crpnih

tave Dusina

s županijs

hnički tunel

hitnosti rješ

ena je izgra

a I: izgra

čni cjevovod

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

nje i pročiš

h obilježja

planiranom

822 m

ce – 7 kom

vodi – 4.433

00 ES.

ustav odvod

zadatku te

log (uz ana

nog 2016.,

ni sustav – J

bno za nas

Dusina‐Otrić

i podsustav

h stanica

a i Otrić‐Seo

skom cesto

.

šavanja pr

dnja sustav

adnja I. dije

di s pet crpn

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

šćavanja ot

a zahvata

sustavu od

3 m

dnje

prema Teh

lizu pripaja

koju je izr

Jedan zajed

selje Veliki

ć‐Seoci je p

v Otrić‐Seoc

dok je ure

oci te je pr

om Ž6211),

roblema za

va u sljedeći

ela sustava

ih stanica);

postupku ocjen


padnih vod

dvodnje na

no‐ekonom

nja sustava

radio AKVED

dnički sustav

Prolog. Po

laniran kao

ci. Svaki pod

eđaj za pr

redviđen na

između na

aštite izvor

m fazama:

Dusina‐Ot

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

da nameće

selja Dusin

mskoj analizi

otpadnih v

DUKT d.o.o

v odvodnje

odsustav Ve

o sustav koj

dsustav sast

ročišćavanje

a lokaciji uz

aselja Stinj

rišta od o

rić‐Seoci, p

ocjene utjecaja


e se kao je

a i Otrić‐Se

odvodnje o

voda Otrić‐

o. Split oda

za naselja D

eliki Prolog

ji se sastoji

toji se od t

e otpadnih

z lokalnu ce

evac i Luk

onečišćenja

podsustav D

zahvata na oko

ćavanje otpadn

edan od p

eoci planira

otpadnih vo

Seoci), elab

bran je: Su

Dusina i Otri

g nije pred

i od dva po

tlačnih i gra

voda zaje

estu L67203

avac nepos

otpadnim

Dusina (grav

oliš

ih voda)

7

rioritetnih

izgradnja

oda naselja

borat broj:

ustav III –

ić‐ Seoci, a

met ovog

odsustava,

avitacijskih

ednički za

3 u blizini

sredno uz

vodama,

vitacijski i

Susta

Faza

i is

vod

Faza

i tla

Za priku

razdjeln

otpadne

otpadni

Predme

planiran

ukupne

Predme

gravitac

crpnih s

Predme

gravitac

crpne st

Na krajn

otpadni

cjevovod

planiran

točka pr

stanica

sjeveroz

Za trans

izgradnj

‐ c

‐ c

‐ c

av odvodnje otp

a II: izgra

puštanjem

dno tijelo);

a III: izgra

ačni cjevovo

upljanje otp

og sustava

e vode pred

h voda, oda

tni sustav

na je izgrad

duljine L= 4

t I. faze,

cijskih kanal

tanica.

t III. faze,

cijskih kanal

tanice.

njem sjever

h voda nas

dima, otpa

nog UPOV‐a

rikupljanja o

s tlačnim cj

zapada do p

sport otpad

a ukupno 7

crpna stanic

crpna stanic

crpna stanic

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

adnja uređa

pročišćenih

adnja II. dije

odi s dvije cr

padnih voda

a odvodnje

dmetnih na

akle se proč

odvodnje o

dnja gravita

4.433 m i 7 c

a koja se

a ukupne d

a koja se

a ukupne d

rozapadnom

selja Dusina

adne vode

a. Na krajnj

otpadnih vo

jevovodima

planiranog U

dnih voda s

crpnih stan

ca CS1‐Butin

ca CS2‐Stinj

ca CS3‐Stinj

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ja za pročiš

h otpadnih

ela sustava D

rpne stanice

a s područja

kojim će

aselja transp

išćene ispuš

obuhvaća n

acijskih kan

crpnih stani

odnosi na

uljine L= 6.5

odnosi na

uljine L= 6.2

m dijelu pre

a. Kombina

podsustava

jem jugoist

oda naselja O

a otpadne v

UPOV‐a.

sustava javn

nica:

na (Q = 5,0

evac (Q = 5

evac (Q = 6

postupku ocjen


ćavanje (1.2

voda u pr

Dusina‐Otri

e).

a naselja D

se odvodit

portiraju pr

štaju u vodo

aselja Dusi

nala ukupne

ica.

a podsusta

532 m, tlačn

podsustav

290 m, tlačn

dmetnog su

cijom gravi

a Dusina s

točnom dije

Otrić‐Seoci.

ode podsus

ne odvodnj

l/s; Hman =

,0 l/s; Hman

,0 l/s; Hman

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

200 ES) s po

rijemnik (vo

ći‐Seoci, po

Dusina i Otr

ti isključivo

rema planir

otok Maticu

na i Otrić‐S

e duljine L

av Dusina,

nih cjevovod

Otrić‐Seoci

nih cjevovod

ustava nala

itacijskih ka

se transpor

elu predme

Kombinacij

stava Otrić‐

e naselja D

18,5 m; P =

n = 12,5 m;

n = 14,5 m;

ocjene utjecaja


otrebnim stu

odotok Ma

odsustav Otr

ić‐Seoci pre

o sanitarne

ranom uređ

u.

Seoci. Unut

L= 12.822 m

obuhvaća

da ukupne d

i, obuhvaća

da ukupne d

zi se počet

anala i crpn

rtiraju u sm

etnog sustav

jom gravita

Seoci se tra

Dusina i Ot

= 2,1 kW)

P = 1,4 kW)

P = 1,95 kW

zahvata na oko

ćavanje otpadn

upnjem pro

atica, kao p

rić‐Seoci (gr

edviđena je

otpadne v

đaju za pro

tar sustava

m, tlačnih

planiranu

duljine L= 2

a planiranu

duljine L= 1

na točka pr

nih stanica

mjeru jugo

va nalazi se

cijskih kana

ansportiraju

rić‐Seoci pr

)

W)

oliš

ih voda)

8

čišćavanja

površinsko

ravitacijski

e izgradnja

vode. Sve

čišćavanje

odvodnje

cjevovoda

izgradnju

2.593 m i 5

izgradnju

1.840 m i 2

rikupljanja

s tlačnim

oistoka do

e početna

ala i crpnih

u u smjeru

redviđa se

Susta

‐ c

‐ c

‐ c

‐ c

av odvodnje otp

crpna stanic

crpna stanic

crpna stanic

crpna stanic

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ca CS4‐Luka

ca CS5‐Luka

ca CS6‐Otrić

ca CS7‐Seoc

Slika 2. P

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

avac (Q = 12

avac (Q = 10

ć (Q = 10,0 l

ci (Q = 5,0 l/

Planirani sus

postupku ocjen


2,5 l/s; Hman

0,5 l/s; Hman

/s; Hman =

/s; Hman = 1

stav odvodn

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

n = 20,0 m;

n = 18,5 m;

18,6 m; P =

19,1 m; P = 2

nje Dusina‐O

ocjene utjecaja


P = 5,56 kW

P = 4,32 kW

= 4,15 kW)

2,1 kW).

Otrić Seoci

zahvata na oko

ćavanje otpadn

W)

W)

oliš

ih voda)

9

Susta

Crpne st

o hidrau

Crpne st

okna Φ

2.2.2 P

2.1.1.1

Hidrauli

Na tem

sustava

stanovn

(2031. g

qmax,h,

Qsr,dn,b

Qsr,dn,u

U ljetno

optereć

razdjeln

podsust

rezultira

voda ile

sustava

stanica k

Pri defin

stalnih

100%‐tn

praksu u

av odvodnje otp

tanice su sm

uličkim i teh

tanice se pl

2,40 m (GR

Planirani UP

Mjerodavn

čko optereć

melju proved

odvodnje,

ištva, turist

godina) u lje

,sušno = 8,9

bez tuđih vo

ukupno (s tu

om periodu

enje na UPO

i sustav o

tava odvod

ati povećan

egalnih prik

odvodnje, t

kojima se ot

niranju mje

i povremen

na priključe

u Hrvatskoj,

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

mještene na

ničkim uvje

anraju izves

P cijev DN 2

POV

na optereće

ćenje

denih anali

koja odg

ta i povrem

etnom perio

9 l/s

oda = 151 m

uđim vodam

u moguća je

OV. Pod nav

odvodnje. P

dnje, istočn

jem hidrau

ključaka, zb

te će mjero

tpadna vod

rodavnog h

nih stanovn

nost turista

, uključivo i

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

najpogodn

etima izgrad

sti kao tipsk

2400, SN 10

enja

iza, veličina

ovara zbro

menih stano

odu iznosi:

m3/d

ma) = 226 m

e pojava ki

vedenim se

Pretpostavlj

no i zapad

ličkog opte

og interpol

odavni doto

a transport

hidrauličkog

nika na izgr

a. Navedeno

i šire podru

postupku ocjen


ijim mjestim

nje, terensk

ki potpuno

000) s pokr

a sušnog v

oju maksim

vnika kao i

m3/d

iše (oborine

e podrazum

ja se jeda

no od lok

erećenja na

lacije većeg

k na UPOV

ira u smjeru

g opterećenj

rađeni sust

o se ocjenj

učje obuhva

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ma, imajući

ke uvjete, te

ukopani obj

ovnom AB p

vršnog doto

malnog satn

tuđih voda

e) što mož

ijevaju ilega

n ilegalni

acije UPOV

UPOV u a

g broja crp

primarno b

u UPOV‐a.

ja pretpost

tava javne

uje raciona

ta, dio stan

ocjene utjecaja


u vidu rasp

e imovinsko

jekti vanjsk

pločom.

oka otpadn

nog dotoka

a, za konač

e dodatno

alni priključc

priključak

V‐a. Međut

psolutnoj v

nih stanica

biti definira

avljena je 9

odvodnje,

lnim jer u o

novništva os

zahvata na oko

ćavanje otpadn

oloživi pros

o‐pravne od

ih tlocrtnih

ne vode pre

a otpadne

no plansko

povećati h

ci oborinski

na svakom

tim, naved

vrijednosti o

unutar pr

n kapaciteto

95%‐tna pri

dok se pre

odnosu na

staje ne pri

oliš

ih voda)

10

stor ovisno

nose.

dimenzija

edmetnog

vode od

razdoblje

hidrauličko

ih voda na

m od dva

eno neće

oborinskih

edmetnog

om crpnih

ključenost

etpostavlja

postojeću

ključen na

Susta

izgrađen

je da će

otpadni

Vrgorac,

U skladu

u sklopu

je hidra

različitih

u iznosu

Qmax,h,kiš

Qsr,dn,mje

Optereć

U odno

područj

se i UP

projektn

Iz tog je

faza pod

se drugo

Naveden

uzeto u

su sljede

Prva faz

2017. →

2031. →

Druga fa

2017. →

2031. →

av odvodnje otp

ni sustav od

e dio stanov

h voda rješ

, koji će biti

u s naveden

u izrade idej

ulički mate

h hidrauličk

u:

šno,mjerodavno =

erodavno = 226

ćenje otpad

osu na pred

u, što je pre

POV analizir

nog razdoblj

e razloga pro

drazumijeva

om fazom p

no je s cilje

razmatranj

eća optereć

a ‐ Ljeto:

→ 466 ES

→ 528 ES

aza – Ljeto (

→ 616 ES

→ 657 ES

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

dvodnje, pa

vništva koji

šavati sabirn

opremljen

nim, a vode

jne i glavne

matički mo

ih stanja na

= 15,0 l/s

6 m3/d.

nom tvari

dviđenu di

ethodno us

ra s aspekt

ja do 2031.

ovedena an

a izgradnju

predviđa izg

em učinkovi

je pri razma

ćenja UPOV‐

(dodatno op

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

se nerealni

se neće pri

nim jamam

stanicom za

ći računa o

e projektne

odel (u raču

a modelu de

namiku (fa

vojeno od s

ta neravnom

godine.

naliza optere

dijela susta

raditi i pove

tog (s ekon

atranju tehn

‐a po pretho

pterećenje):

postupku ocjen


im ocjenjuje

ključiti na s

a s odvozo

a prihvat sa

realnim hid

dokumenta

unarskom p

efiniraju mj

znost) izgr

strane ispor

mjernog do

ećenja po p

ava odvodnj

ezati na UPO

nomskog, te

noloških rje

odno naved

Prva faza

2017. →

2031. →

: Druga fa

2017. →

2031. →

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

e priključen

sustav javne

om njihovog

držaja sept

drauličkim u

acije predme

rogramu EP

erodavno h

adnje susta

ručitelja vod

otoka otpad

pojedinim fa

je koji pokri

OV dio susta

ehničkog, te

ešenja UPOV

denim fazam

a ‐ Zima:

→ 437 ES

→ 523 ES

za – Zima (d

→ 579 ES

→ 651 ES

ocjene utjecaja


nje svih stan

e odvodnje

g sadržaja n

ičkih/sabirn

uvjetima un

etnog susta

PASWMM).

hidrauličko o

ava odvodn

dnih usluga

dne vode i

azama opte

iva područje

ava odvodnj

ehnološkog

V‐a. U tom

ma izgradnje

dodatno op

zahvata na oko

ćavanje otpadn

novnika. Pre

problem zb

na obližnji v

nih jama.

nutar kanals

ava odvodnj

Rezultati s

opterećenje

nje na razm

, javlja se p

i opterećen

rećenja UPO

e naselja D

je naselja O

i sanitarnog

kontekstu

e sustava od

terećenje):

oliš

ih voda)

11

etpostavka

brinjavanja

veći UPOV

ske mreže,

je, izrađen

simuliranja

e na UPOV

matranom

potreba da

nja unutar

OV‐a. Prva

usina, dok

Otrić‐Seoci.

g aspekta)

definirana

dvodnje:

Susta

Iz prove

Otrić‐Se

prilagod

Pri tom

elektros

kapacite

faze. Sv

opremo

kasnijeg

U tom

pokriti p

1. FAZA

2. FAZA

UKUPNO

Iz naved

zadovolj

Tabl. 2‐1

av odvodnje otp

edenih anal

eoci, predviđ

diti realnim

me se u o

strojarska o

etom već u

vaka faza bi

m predviđa

g jednostavn

kontekstu

potrebe do k

: 600 ES

: 600 ES

O: 1200 ES

denog je ja

jiti trenutne

1 Mjerodav

Po

ka

BP

KP

ST

Nu

Puk

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

iza, a u odn

đa se izgrad

potrebama,

odnosu na

oprema i

prvoj fazi,

iološkog i/il

a se jednakih

nijeg i učink

predviđa se

kraja plansk

asno uočljiv

e potrebe uz

na optereće

okazatelj

kvoće vode

PK5

PK

T

uk

k

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

nosu na pre

dnja UPOV‐a

, a time njeg

veličinu U

dr.) predv

dok se biolo

li kemijskog

h kapaciteta

ovitijeg upr

e sljedeća f

kog razdoblj

vo da će ka

z osiguranje

enja otpadn

Jedinič

norm

(g/ES/

60

120

70

11

2,5

postupku ocjen


edviđenu fa

a u fazama,

gov rad učin

UPOV‐a i

viđa izgrad

oški i/ili kem

g dijela UPO

a i karakteri

ravljanja i od

faznost izgr

ja (2031. go

apacitet UP

e dodatnih r

nom tvari za

čna

ma

/d)

M

1

0

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

aznost izgra

kako bi se

niti maksim

ostale spe

nja mehan

mijski dio U

OV‐a sa spr

istika, zbog

državanja.

radnje biolo

odina):

POV‐a u pr

rezervi.

izgrađeni k

Mjerodavno

otpadno

(kg

1. FAZA

36

72

42

7

1,1

ocjene utjecaja


adnje sustav

rad UPOV‐a

alno učinko

ecifičnosti (

ničkog pred

UPOV‐a pred

remnicima

homogenos

oškog dijela

rvoj fazi izg

kapacitet UP

opterećenj

om tvari

g/d)

2. FAZA

72

144

84

13

2,2

zahvata na oko

ćavanje otpadn

va odvodnje

a mogao m

ovitim i ekon

(građevinsk

dtretmana

dviđa izgrad

i elektro‐st

sti UPOV‐a

a UPOV‐a,

gradnje u p

POV‐a u prv

je

A

oliš

ih voda)

12

e Dusina i

aksimalno

nomičnim.

ki zahvati,

s punim

diti u dvije

rojarskom

i njegovog

a koja će

potpunosti

voj fazi

Susta

2.1.1.2

2.1.1.2.1

SBR ure

zahvato

‐ početn

‐ upravn

‐ kompr

‐ razdjel

‐ SBR bio

‐ zgušnji

‐ crpna s

‐ spremn

‐ sabirno

‐ izlazno

‐ crpna s

‐ izljevno

‐ biofilte

‐ trafost

‐ cijevi (z

U nasta

sadržaju

mulja.

‐ Linija

Početno

Početno

i posljed

Početno

okna, o

av odvodnje otp

Predložen

1 Koncepc

eđaj za pro

m (naselja D

no/dovodno

no pogonska

esorska sta

no okno,

oreaktori,

ivač mulja,

stanica za p

nik za privre

o okno proč

o kontrolno

stanica povr

o okno prije

er za pročišć

tanica,

za otpadnu

vku će se i

u prilagođen

vode

o dovodno o

o dovodno o

dnji dio sus

o dovodno o

tpadna se

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

o rješenje –

ija rješenja

očišćavanje

Dusina i Otr

o okno,

a zgrada s m

nica

ovrat procij

emeno zadr

čišćene vode

okno,

ratnog i višk

e ispusta,

ćavanje zrak

vodu, mulj,

znijeti tehn

nom razini i

okno

okno predst

stava javne

okno smješt

voda sakup

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

– SBR postu

i tehnički o

otpadnih

rić‐Seoci) sa

mehaničkim

jeđene vode

ržavanje mu

e iz SBR bio

ka mulja,

ka,

, zrak i dr.) k

nički opis pr

dejnog proj

tavlja početn

e odvodnje

teno je unut

plja i dovo

postupku ocjen


upak

opis

voda na p

stoji se od s

predtretma

e,

ulja,

reaktora,

kojima se po

rethodno iz

jekta. Zaseb

nu točku na

kojim se o

tar katastar

di zatvoren

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

području ko

sljedećih po

anom i ulazn

ovezuju poj

zdvojenih el

bno će se op

a liniji vode

otpadne vod

ske čestice

nim sustavo

ocjene utjecaja


oje je obuh

ojedinačnih

nom crpnom

edini objekt

lemenata, s

pisati objekt

na UPOV‐u,

de dovode

UPOV‐a. Do

om cijevi o

zahvata na oko

ćavanje otpadn

hvaćeno pre

objekata/el

m stanicom,

ti.

sukladno pr

ti na liniji vo

, a ujedno p

do lokacije

o početnog

kruglog pre

oliš

ih voda)

13

edmetnim

lemenata:

,

ropisanom

ode i liniji

predstavlja

e UPOV‐a.

dovodnog

esjeka od

Susta

Sl. 2‐1 T

av odvodnje otp

Tehnološka s

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

shema SBR

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

postupka

postupku ocjen


ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ocjene utjecaja


zahvata na oko

ćavanje otpadn

oliš

ih voda)

14

Susta

termopl

odvodnj

zapada

pravcu p

n.m. s d

pravca

dovodno

lijevano

površinu

Dovodn

Od poče

upravno

cjevovod

polaže s

zgradi, n

poda up

do 30 cm

Prelazak

1,24 m.

m. Oko

bazen u

Gruba re

Na 2,1 m

rešetka

uz grub

tvorničk

komuna

Ulazna c

Ulazna c

crpne st

av odvodnje otp

lastičnog m

je, u početn

(naselje Sti

početnog do

dubinom po

istoka (nase

o okno je p

‐željeznim

u, između o

i cjevovod d

etnog dovo

o pogonske

d se u prof

s uzdužnim

nakon čega

pravno pogo

m iznad tjem

k iz cijevi ok

Pravokutni

3,1 m nizv

lazne crpne

ešetka

m udaljenos

s automats

bu rešetku.

ki proizvod o

alnog otpada

crpna stanic

crpna stanic

tanice je da

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

materijala (

no kontroln

njevac), koj

ovodnog ok

olaganja 1,8

elje Lukava

predviđeno

poklopcem

grade sa sje

do grube reš

dnog okna

e zgrade un

filu DN 315

padom 0,3

okrugli pro

onske zgrad

mena cijevi z

kruglog pres

kanal se iz

vodno od g

e stanice.

sti od završe

skim čišćenj

Otvor izme

od INOX‐a.

a.

ca s tlačnim

ca izvodi se

podigne tla

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

PEHD), pol

no okno ulij

ji se u korid

kna. Dovodn

84 m. U isto

ac), na koti

kao armiran

dimenzija

everne stran

šetke

predviđeno

nutar koje

5 (termopla

3% u duljini

ofil prelazi

de). Cjevovo

zatrpava sit

sjeka u prav

vodi u širin

grube rešetk

etka okruglo

jem i odlaga

eđu rešetki

Otpad izdvo

cjevovodom

kao podzem

ačnu liniju, o

postupku ocjen


aganih na

eva se grav

doru župan

ni kanal ulaz

o se početn

26,73 m n

no‐betonsk

60 x 60 cm

ne i kolnika

o je polagan

je na liniji

stični mate

i 7,5 m, gdj

u zatvoreni

od se polaže

tnim zemlja

vokutni se n

i 0,3 m, s u

ke završava

og cjevovod

anjem izdvo

i je 50 mm

ojen na gru

m

mni objekt u

odnosno raz

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

odgovaraju

vitacijski cje

ijske ceste

zi u početno

o dovodno

n.m. s dubi

a građevina

m. Ugradnj

s južne stra

nje dovodno

i vode smj

rijal – PEHD

je se cjevov

i armiranob

e na postelj

n‐šljunčanim

alazi na kot

zdužnim pa

a pravokutn

a, u pravok

ojenog otpa

m. Gruba re

boj rešetki

u upravno p

zinu vode n

ocjene utjecaja


ućoj dubini

evovod prof

lomi pod k

o dovodno

okno ulijev

nom polag

a tlocrtne p

a okna je

ane.

og cjevovod

eštena gru

D) od poče

vod nalazi u

betonski pra

jicu od pijes

m materijalo

ti 26,36 mnm

adom 0,3%,

ni kanal koj

utnom kana

ada u konte

ešetka je pr

odvozi se i

pogonskoj zg

a UPOV‐u n

zahvata na oko

ćavanje otpadn

i. Sukladno

fila DN 315,

utom 90 st

okno na kot

va i tlačni cj

anja 1,5 m

površine 1,0

predviđena

da (u pravcu

ba rešetka

tnog dovod

u upravno

avokutni ka

ska debljine

om.

m, odnosno

u ukupnoj

ji se ulijeva

alu se ugrađ

ejner koji se

redviđena k

odlaže na o

gradi. Funkc

na viši nivo,

oliš

ih voda)

15

o projektu

, iz pravca

tupnjeva u

ti 26,39 m

jevovod iz

m. Početno

0 x 1,0 m s

u zelenu

u juga) do

. Dovodni

dnog okna

pogonskoj

nal (ispod

e 10 cm, a

o na dubini

duljini 5,2

a u sabirni

đuje gruba

e postavlja

kao gotov

odlagalištu

cija ulazne

s kojeg će

Susta

biti omo

recipijen

Ulazna c

širine 2,

U ulazn

spojene

Kapacite

željeza)

fazonski

se polaž

do spoj

mastolo

Integrira

Integrira

predtret

uvjetuje

štetiti o

suspend

automat

otpada

pijeska t

na dno

organsk

Integrira

mjesto u

biti opre

tako da

liniju vo

upravno

Uz integ

rešetki,

av odvodnje otp

ogućeno gra

nt.

crpna stani

0 m i dubin

oj crpnoj s

, koje će ra

et svake crp

su oprem

im T‐komad

že tlačni cje

a na integ

ovom.

ana jedinica

ana jedinic

tmana čiji j

e veličina ot

opremi i o

diranih tvar

tsko uključ

iz vode i ka

te prisutnih

bazena, lag

im onečišće

ana jedinica

ugradnje. In

emljena i s

se pijesak

ode u postu

o pogonskoj

griranu jedin

a u drugi se

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

avitacijsko te

ca predviđe

e 2,0 m (un

stanici će se

diti u izmje

pke iznosi 15

mljeni sigur

dom. Nakon

evovod od t

riranu jedin

a s aeriranim

ca s aerir

je osnovni

vora na fino

ometati da

i odvija se

čivanje meh

anala te se

h masnoća o

gane čestice

enjem i susp

a predviđen

ntegrirana je

klasirerom

u suhom st

upak pročišć

zgradi. Inte

nicu predviđ

e odlaže izdv

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ečenje vode

ena je kao

utarnje dim

e ugraditi d

ničnom rad

5,0 l/s. Tlač

rnosnim za

n spoja dva

ermoplastič

nicu s auto

m pjeskolovo

ranim pjes

cilj odstran

oj rešetki te

ljnje proce

na otvorim

haničkog sp

odlaže u k

odvija se na

e masti i u

pendiranom

na je kao g

edinica pred

m pijeska, ur

tanju odlaže

ćavanja. Int

egrirana jed

đena su dva

vojen pijesa

postupku ocjen


e kroz UPOV

armirano‐b

menzije).

dvije crpke

du. Obje crp

ni cjevovod

sunom i p

tlačna cjevo

čnog materi

omatskom f

om‐mastolo

kolovom‐m

niti iz otpad

e različite ve

ese pročišća

ma bubanjsk

piralnog zg

kontejner sm

a ovom obje

lja skupljaju

m tvari prola

gotov tvorn

dviđena je u

ređajem za

e u kontejn

tegrirana je

dinica je dulj

a kontejner

ak.

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

V i gravitacij

betonski pod

(jedna rad

pke su predv

i iz samih c

protupovrat

ovoda iz sva

ijala (PEHD)

finom reše

ovom

mastolovom

dne vode k

eličine čestic

avanja otp

ke rešetke u

grtača omo

mješten iza

ektu na nač

u se na pov

zi na daljnju

ički proizvo

u cijelosti o

odvajanje

ner sa stran

edinica se s

jine 6,5 m, š

ra ‐ u prvi s

ocjene utjecaja


jsko istjecan

dzemni spr

dna i jedna

viđene s au

rpki (profila

tnim zasun

ake crpke (D

) profila DN

tkom i aer

sastavni

ruti otpad

ce pijeska, u

adnih voda

uronjene u

ogućava odv

ili ispod si

in da teže č

vršini bazen

u biološku o

od koji se d

d INOX‐a. In

čestica pije

ne, a izdvoje

smješta u p

širine 1,5 m

e odlaže ot

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nje pročišće

emnik dulji

rezervna),

tomatskom

a DN 100 od

nom, a pov

DN 100) ho

N 125, u dulj

riranim pjes

je dio m

veći od 6,0

ulja i masti,

a. Skupljan

dovodnom

vođenje sa

ta. Odvajan

čestice pijes

na, a otpad

obradu.

dovodi i po

ntegrirana j

eska od čes

ena voda se

prizemnu pr

i visine 2,7

tpad izdvoje

oliš

ih voda)

16

ene vode u

ine 2,5 m,

paralelno

m spojkom.

d ljevanog‐

vezuju se

rizontalno

jini 1,7 m,

skolovom‐

ehaničkog

0 mm, što

koji mogu

nje grubih

kanalu, a

akupljenog

nje čestica

ska padaju

na voda s

ostavlja na

edinica će

stica vode,

e vraća na

rostoriju u

5 m.

en na finoj

Susta

Izdvojen

povrem

Cjevovo

Cjevovo

tlakom,

termopl

spremni

m polož

razdjeln

dnu sred

Cjevovo

dijelu cj

podzem

cijevi). C

cijevi zat

Razdjeln

Razdjeln

nekoliko

ulijeva d

izvodi s

širine 25

2,3 m.

Dovodn

Iz razdje

bioreakt

UPOV‐a

raskopa

biti zatv

zapornic

av odvodnje otp

na ulja i m

eno ih preu

od od pjesko

od od pjesk

odnosno

lastičnih m

ika po princ

žen ispod p

om spremn

dišnjeg otvo

od se polaže

jevovoda (i

mno armiran

Cjevovod se

trpava sitni

no okno

no okno se

o komora. S

dovodni cjev

preljevom

5 cm i zakriv

i cjevovodi

elnog okna

tora. Obziro

, u prvoj se

vati promet

voreni na k

ce.

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

masti odvaja

zima i odvo

olova do raz

kolova do r

uz potpu

aterijala (P

cipu spojeni

površine te

nikom se na

ora razdjeln

e s negativn

spod završe

no‐betonsko

e polaže na

m zemljano

izvodi kao

Središnja ko

vovod (iz p

preko koje

vljene duljin

od razdjelno

izlaze četir

om da se d

e izvode sv

tnice i dr. C

rajevima, a

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

aju se u z

ozi ovlaštena

djelnog okn

razdjelnog

uno ispunj

PEHD) s pr

ih posuda, a

rena na du

alazi iznad p

og okna.

nim uzdužn

etka integr

o okno dubi

posteljicu

o‐šljunčanim

armirano‐b

omora kruž

ravca pjesk

eg se otpad

ne (četvrtin

og okna do

ri odvojena

va SBR bio

a četiri dov

Cjevovodi ko

u okviru r

postupku ocjen


asebnom s

a pravna os

na

okna je pr

enje profi

rofilom DN

a cjevovod j

ubini oko 1

površine ter

nim padom

irane jedin

ne 2,0 m, k

od pijeska

m materijalo

betonska gra

žnog presje

olova). Sred

dna voda ra

a kruga) ok

SBR biorea

a cjevovoda

reaktora izv

vodna cjevo

oji u prvoj f

razdjelnog o

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

spremniku

oba.

redviđen ka

la vodom.

150, kroz

je oblika sif

1,0 m, a raz

ena. Cjevov

0,3% (u sm

ice u uprav

oje je oprem

debljine 10

om.

ađevina kru

eka je prom

dišnja komo

avnomjerno

ko 1,7 m. Du

ktora

a, koji otpad

vode u prvo

ovoda, kako

fazi neće bi

okna će se

ocjene utjecaja


u sklopu i

ao gravitaci

. Cjevovod

koji voda

fona, obziro

zina vodno

vod se u raz

mjeru pjesko

vno pogons

mljeno s pri

0 cm, a do 3

užnog presje

mjera 1,0 m

ora se s gor

o preljeva u

ubina razdje

dnu vodu d

oj, a dva u

o naknadno

ti spojeni n

na sva četi

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ntegrirane

ijski s teče

d je predv

teče do r

om da je u d

g lica u pje

zdjelno okno

olova). Na

skoj zgradi)

iključkom za

30 cm iznad

eka, koje se

m i u njegov

nje strane p

u 4 odvojen

elnog okna

dovode do

drugoj fazi

o ne bi bilo

a SBR biore

iri cjevovod

oliš

ih voda)

17

jedinice i

njem pod

viđen od

razdjelnog

dužini 14,8

eskolovu i

o ulijeva u

početnom

izvodi se

a ispiranje

d tjemena

e sastoji iz

vo dno se

po opsegu

ne komore

iznosi oko

četiri SBR

i izgradnje

potrebno

eaktore će

da ugraditi

Susta

Svi cjevo

oko 1,2

Dva cjev

smješte

Dva cjev

smješte

SBR bior

SBR bior

unutarn

m, od č

nalazi 1,

SBR bior

troškova

Dva SBR

Dva SBR

Svaki SB

aeratora

miješanj

element

Odvodn

Pročišće

strojarsk

odvodi d

Dovodn

bioreakt

Iz dva S

12,7 m.

duljine 2

av odvodnje otp

ovodi se izv

m ispod po

vovoda koja

ni sa sjevern

vovoda koja

ni sa južne s

reaktori

reaktori se

nje površine

ega je koris

,0 m iznad p

reaktori će s

a izgradnje.

R bioreaktor

R bioreaktor

BR bioreakto

a), aeracijsk

ja) ugrađen

tom za praž

i cjevovodi

ena voda se

ka oprema)

do sabirnog

i cjevovodi

tora izlazi je

BR bioreakt

Iz dva SBR

25,0 m. Sve

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

vode iz term

vršine teren

a će otpadn

ne strane, d

a će otpadnu

strane, duži

izvode kao

e 49 m2, s d

sna dubina

površine ter

se izvesti sa

ra se grade u

ra se grade u

or se oprem

kim tijelima

nim u pridne

žnjenje viška

iz SBR biore

e dekanter

) odvodi iz

g okna pročiš

se izvode o

edna odvod

tora koja se

R bioreakto

se cijevi po

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

moplastičnih

na.

u vodu dov

dužine su 6,0

u vodu dovo

ine su 20,0 m

djelomično

uljinom 7,0

4,0 m i uk

rena.

a zajedničkim

u sklopu prv

u sklopu dru

ma aksijalno

(membrans

enom dijelu

a mulja.

eaktora do s

ima (poseb

površinskog

šćene vode

od termopla

na cijev.

e izvode u s

ora koja se

olažu s uzduž

postupku ocjen


h cijevi (PEH

voditi do SB

0 m.

oditi do SBR

m.

o ukopane a

0 m i širinom

opana je is

m bočnim z

ve faze i smj

uge faze i sm

om mješalic

ski difuzori

u, te dekant

sabirnog ok

bno oblikov

g dijela SBR

, smješteno

astičnih cije

klopu druge

izvode u s

žnim padom

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

HD) profila D

R reaktora

R reaktora k

armirano‐be

m 7,0 m. Du

pod površin

idovima, s c

ještena su s

mještena su

com (osim u

ili hiperboli

terom za is

na pročišće

vana i ugrađ

R bioreakto

og s južne st

vi (PEHD) s

e faze, pola

sklopu prve

m 0,3%, na d

ocjene utjecaja


DN 150, koj

koji se grad

koji se grade

etonske građ

ubina SBR b

ne terena, d

ciljem maks

sa sjeverne

u s južne stra

u slučaju pr

čni aerator

pust pročiš

ne vode

đena zglob

ra te se od

rane SBR bi

profilom D

žu se odvod

faze, polaž

dubini oko 1

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ji se polažu

de u sklopu

e u sklopu d

đevine, sva

bioreaktora

dok se pov

imalne racio

strane.

ane.

imjene hipe

koji obavlja

ćene vode

no pomičn

dvodnim cje

ioreaktora.

DN 200. Iz sv

dne cijevi d

žu se odvo

1,25 m.

oliš

ih voda)

18

na dubini

prve faze,

druge faze,

ki tlocrtne

iznosi 5,0

ršinski dio

onalizacije

erboličnog

a i funkciju

i izljevnim

a elektro‐

evovodima

vakog SBR

duljine oko

odne cijevi

Susta

Sabirno

Sabirno

presjeka

Sabirno

Odvodn

Pročišće

termopl

1,5 m.

Izlazno k

Izlazno

tlocrtne

omoguć

učinkov

tlačni e

elektro‐

Izljevno

Izljevno

tlocrtne

cjevovod

Izljevno

Crpna st

Na liniji

ocijeđen

ispred S

dopušte

Crpna st

m2, dulj

U crpno

će radit

av odvodnje otp

okno pročiš

okno proč

a, tlocrtne p

okno se izv

i cjevovod o

ena voda se

lastičnih cije

kontrolno o

kontrolno

površine 2

ćeno je i

itosti rada U

elektro‐indu

indukcijski m

okno prije i

okno prije

površine 1

da u kojem

okno se izv

tanica za po

i vode, iako

ne vode iz

SBR biorea

eno ispustiti

tanica je pr

ine 1,5 m i š

oj stanici će

ti u izmjeni

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

šćene vode

čišćene vod

površine 1,0

vodi s kvadra

od sabirnog

iz sabirnog

evi (PEHD) p

okno

okno je a

2,5 m2, dulj

uzorkovanje

UPOV‐a. Mj

kcijski. Mje

mjerač prot

ispusta

ispusta je p

1,0 m2 i dub

se trasa lom

vodi s kvadra

ovrat ocijeđe

o mimo gla

zgušnjivača

ktora. Ocije

u recipijen

redviđena k

širine 1,5 m

se ugraditi

čnom radu

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

de je predv

0 m2, sa dulj

atnim ljeva

okna pročiš

okna odvo

profila DN 3

armirano‐be

ine 2,5 m i

e pročišćen

erač protok

erni kanal

toka instalir

redviđeno k

bine 1,5 m

mi okomito

atnim ljeva

ene vode iz

avnog toka

a nazad u p

eđena voda

t, te se zaht

kao armiran

te dubine 2

dvije crpke

. Obje crpk

postupku ocjen


viđeno kao

inom 1,0 i š

no‐željeznim

šćene vode

di do izlazno

315, u duljin

etonska gra

širine 1,0 m

ne vode, u

ka može se i

je predviđe

a u sklopu z

kao armiran

. U sabirno

na smjer te

no‐željeznim

zgušnjivača

, nalazi se

postupak p

a sadržava

tijeva njezin

no‐betonski

2,5 m.

(jedna radn

ke su predv

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

armirano‐b

širinom 1,0 m

m poklopce

do izlaznog

og kontroln

ni 6,8 m, s u

ađevina pr

m. U objekt

u sklopu k

izvesti kao m

en u armir

zatvorenog

no‐betonska

m oknu je

čenja vode

m poklopce

a

crpna stan

ročišćavanj

veće količ

no dodatno

spremnik t

na i jedna re

viđene s au

ocjene utjecaja


betonska g

m te dubino

m dimenzija

g kontrolnog

nog okna. Pr

uzdužnim pa

ravokutnog

t se ugrađu

kojeg će se

mjerni kana

rano‐betons

cijevnog pro

a građevina

horizontaln

u recipijent

em dimenzij

nica kojom

a, odnosno

čine otpadn

pročišćavan

tlocrtne unu

ezervna), pa

utomatskom

zahvata na oko

ćavanje otpadn

građevina k

om oko 1,5

a 60 x 60 cm

g okna

redviđena je

adom 0,3%,

presjeka,

uje mjerač p

e provoditi

al (tipa Vent

skoj izvedb

ofila.

kvadratnog

ni lom trase

tu – vodoto

a 60 x 60 cm

se osigura

o do razdje

ne tvari ne

nje na UPOV

utarnje pov

aralelno spo

m spojkom.

oliš

ih voda)

19

vadratnog

m.

m.

e ugradnja

na dubini

unutarnje

protoka, a

i kontrola

turi) ili kao

bi, dok se

g presjeka,

e izljevnog

ku Matici.

m.

ava povrat

lnog okna

ego što je

V‐u.

vršine 2,25

ojene, koje

Kapacitet

Susta

svake cr

opremlj

komado

tlačni cje

razdjeln

Obilazni

Na liniji

protočn

(inciden

stanice i

Obilazni

početno

katastar

obilazno

početno

uvjetima

termopl

juga i sm

kontroln

smjer te

proizvod

ispusta u

Prosječn

‐ Linija

Zgušnjiv

Zgušnjiv

iz SBR b

koji će

spremni

čega je

terena.

av odvodnje otp

rpke iznosi

eni sigurno

om. Nakon

evovod od t

o okno. Cje

i vod

vode je pr

ost otpadn

ntnih situaci

i/ili pojedin

i vod je u čit

og dovodno

rske čestice

og voda lom

om dovodn

a biti spu

lastičnog m

mješten je č

no okno u

ečenja vodo

d od termop

u vodotok M

na dubina p

mulja

vač mulja

vač mulja pr

bioreaktora.

osigurati p

ik tlocrtne u

korisna dub

Zgušnjivač m

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

2,5 l/s. Tlač

osnim zasu

spoja dva t

termoplasti

vovod se ve

redviđena i

e vode iz s

ija) pri kojim

ih dijelova U

tavoj dužini

og okna u

UPOV‐a, u

mi pod kut

om oknu o

štena. Kon

materijala (P

čitavom dul

kojem se t

otoka Matic

plastičnog m

Maticu dužin

olaganja ob

redstavlja p

Na liniji vo

protočnost.

unutarnje p

bina 3,5 m is

mulja se kon

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

čni cjevovod

nom i pro

tlačna cjevo

ičnog mater

ećim dijelom

izvedba obi

sustava odv

ma će doći

UPOV‐a.

i do ispusta

smjeru ist

duljini 11,5

om 90 stup

obavezno je

ntrolno okn

EHD, PP). I

ljinom u ze

rasa obilazn

a. Drugo ko

materijala (P

ne oko 6,0 m

bilaznog vod

rvi objekt n

ode je predv

. Zgušnjivač

površine 4,0

spod površi

nstrukcijski

postupku ocjen


di iz samih

otupovratnim

ovoda iz sv

rijala (PEHD

m polaže isp

ilaznog vod

vodnje do r

do prekida

predviđen

tok u zelen

5 m, gdje se

pnjeva u sm

e potrebno

no se ugr

z kontrolno

lenom poja

nog voda lo

ontrolno ok

PEHD, PP). I

m.

da je oko 1,6

a liniji mulja

viđena izved

č mulja se

0 m2, duljine

ne terena,

naslanja na

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

crpki (profi

m zasunom

vake crpke

D) profila DN

pod kolničke

a s havarijs

recipijenta

a rada UPO

s profilom D

nom pojas

e ugrađuje k

mjeru juga.

ugraditi za

rađuje kao

og okna se

su, u duljin

omi prema

no također

z drugog ko

6 m.

a i u njega s

dba obilazn

e izvodi ka

e 2,0 m i ši

a površinsk

a crpnu stan

ocjene utjecaja


la DN 50 od

m, a povez

(DN 50) ho

N 63, u dulji

e konstrukci

skim ispust

i u slučaju

OV‐a (prekid

DN 315. Ob

u sve do

kontrolno o

Na početk

apornicu, k

gotov tvo

nastavlja o

i 16,0 m, gd

ispustu u s

se ugrađuj

ontrolnog ok

se ulijeva m

nog voda s h

o armirano

irine 2,0 m,

ih 0,5 m se

nicu za povra

zahvata na oko

ćavanje otpadn

d ljevanog‐ž

uju se fazo

orizontalno

ini 30,3 m, d

ije, na dubin

om, koji će

havarijskih

da rada ula

ilazni vod se

sjeveroistoč

okno u kojem

ku obilazno

koja će u n

ornički pro

obilazni vod

dje se ugra

smjeru oko

e kao gotov

kna obilazni

mulj izdvojen

havarijskim

o‐betonski

, te dubine

izvodi iznad

at ocijeđene

oliš

ih voda)

20

željeza) su

onskim T‐

se polaže

do spoja u

ni 1,2 m.

e osigurati

događaja

zne crpne

e polaže iz

čnog ugla

m se trasa

og voda, u

normalnim

oizvod od

u smjeru

đuje novo

omitom na

v tvornički

i vod je do

n kao višak

ispustom,

podzemni

4,0 m, od

d površine

e vode.

Susta

Zgušnjiv

žlijeba i

zgusnut

mulja, k

Odvodn

Odvodn

spremni

(PEHD) s

Spremn

Zgusnut

predstav

manje k

i sl.), be

podzem

2,5 m, o

površine

Spremn

konačno

‐ Osta

Upravno

Objekt u

sobe, pr

Upravno

funkciji

o d

s

u

u

o u

o s

av odvodnje otp

vač mulja se

izlazi ocijeđ

i mulj se p

roz odvodn

i cjevovod z

i cjevovod

ika za privr

s profilom D

ik za privrem

ti mulj se i

vlja drugi i p

količine mulj

ez da se na

mni spremnik

od čega je ko

e terena.

ik se oprem

og odlaganja

ali objekti n

o pogonska

upravno pog

riručnog lab

o pogonska

podijeljena

dio zgrade u

s aeriranim

uključivo i

usisava zrak

ulazni hodn

sanitarni čvo

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

e oprema s

đena voda

po zakonu s

i cjevovod.

zgusnutog m

zgusnutog

remeno zad

DN 100, dulj

meno zadrž

z zgušnjivač

posljednji o

ja koje će se

liniji mulja

k tlocrtne u

orisna dubin

ma aksijaln

a.

a UPOV‐u

zgrada s me

gonske zgra

boratorija i d

zgrada je p

u nekoliko

u kojem je s

m pjeskolovo

podzemnu

k i odvodi ga

ik bruto pov

or bruto po

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

poro rotiraj

u crpnu st

spojenih po

mulja

g mulja ima

državanje m

jine 5,2 m.

avanje mulj

ča dovodi

bjekt na lin

e generirati

stvara uspo

unutarnje p

na 2,0 m isp

om mješali

ehaničkim p

ade služi za

dr.

prizemnica m

dijelova uku

smještena g

om‐mastolo

ulaznu crp

a do biofiltra

vršine oko 1

vršine oko 6

postupku ocjen


jućom mješ

anicu za po

osuda odvo

a funkciju

mulja. Cjevov

ja

do spremn

iji mulja. Sp

i u periodu

or uzvodno.

ovršine 7,5

pod površine

icom, kako

predtretman

smještaj ur

maksimalnih

upne bruto

gruba rešetk

ovom bruto

pnu stanicu

a koji je smj

11,6 m2

6,1 m2

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

šalicom i pr

ovrat ocijeđ

odi u sprem

transporta

vod je pred

ika za priv

premnik ima

od nekoliko

. Spremnik

m2, duljine

e terena, a

bi se hom

nom i ulazn

ređaja za me

h tlocrtnih g

površine 15

ka, ulazna cr

o površine

u se oprem

ješten izvan

ocjene utjecaja


reljevnim žl

đene vode.

mnik za priv

viška mul

dviđen od t

remeno zad

a funkciju pr

o dana (vike

se izvodi ka

e 3,0 m i šir

površinskih

mogenizirao

om crpnom

ehanički pre

gabarita 15,

52 m2 :

rpna stanica

oko 102,7

ma ventilac

n upravno po

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ijebom. Iz p

. Na dnu is

vremeno za

ja iz zgušn

termoplasti

državanje m

rivremeno u

end, produže

ao armirano

rine 2,5 m,

0,5 m se iz

izdvojeni m

m stanicom

edtretman,

,2 x 15,0 m

a, integriran

m2. Taj di

ijskim susta

ogonske zgr

oliš

ih voda)

21

preljevnog

staloženi i

adržavanje

njivača do

čnih cijevi

mulja, koji

uskladištiti

eni vikend

o‐betonski

te dubine

vodi iznad

mulj, prije

kontrolne

koja je po

na jedinica

io zgrade,

avom koji

rade.

Susta

o s

o g

o s

o k

Objekt j

povezan

temeljim

kompre

Na obje

Sve pros

Zidovi sa

Visina sl

Podovi u

Upravno

‐ vodoop

‐ elektro

‐ telekom

‐ otpadn

UPOV‐

‐ grijanje

Kompre

Kompre

površina

širina 3,

komprim

dovodi d

Biološki

Kako bi

predtret

rešetka,

av odvodnje otp

soba s priru

garderoba i

skladišna so

kontrolna so

e zidan ope

nih AB horiz

ma. Strop s

sorima stro

ktima se izv

storije direk

anitarija i ga

ljemena nal

u objektima

o pogonska

pskrbni sust

o‐energetsk

m infrastruk

ne vode od

‐u,

e objekta pr

sorska stan

sorska stan

a kompreso

,0 m. U ko

mirani zrak

do SBR biore

filter

se osigura

tmanom i o

, ulazna crp

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

čnim labora

skladište br

oba bruto po

oba bruto p

ekarskim blo

zontalnim i

se izvodi o

p ne izvodi.

vodi drveno

ktno su osvij

arderobe ob

azi se oko 6

a ovisno o fu

zgrada će b

tav,

i sustav,

kturu,

vodit će se

redviđeno je

ica

nica izvodi

orske stanice

ompresorsku

dovodi do

eaktora.

ala adekvatn

obrade mu

pna stanica

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

atorijem bru

ruto površin

ovršine oko

površine oko

okom d = 30

vertikalnim

od gips‐kart

.

složeno kro

jetljene i zra

blažu se do

6,5 m od pov

unkciji prost

biti priključe

direktno n

e elektro‐ra

se kao zida

e iznosi 20,5

u stanicu u

aeriranog p

na zaštita o

lja (dio up

i integriran

postupku ocjen


uto površine

ne oko 6,0 m

10,7 m2

o 5,8 m2

0 i 20 cm sis

m serklažima

tonskih plo

ovište, a zav

ačene. Svi z

visine 2,0 m

vršine teren

torije oblažu

ena na:

na liniju vod

adijatorima.

ani objekt

5 m2. Unuta

građuju se

pjeskolova,

od širenja n

ravno pogo

na jedinica;

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

e oko 9,1 m

m2

stemom uzd

a. Objekt se

oča, dok se

vršni pokrov

idovi se obo

m keramičkim

na.

u se protukl

de, ispred g

uz samu up

arnje dimen

tri kompre

a iz dva ko

neugodnih

onske zgrad

zgušnjivač

ocjene utjecaja


2

dužnih i pop

e temelji na

e na dijelu

v je crijep.

ostrano žbu

m pločicam

liznim keram

rube rešetk

pravno pog

nzije prostor

esora. Iz je

ompresora s

mirisa iz o

de u kojem

mulja; spre

zahvata na oko

ćavanje otpadn

prečnih nosi

betonskim

iznad pro

kaju i liče.

a.

mičkim ploč

ke i pročišća

gonsku zgra

rije su: dulji

dnog komp

se komprim

bjekta s m

m je smješte

emnik za pr

oliš

ih voda)

22

ivih zidova

trakastim

ostorije sa

icama.

avat će se

adu. Bruto

ina 6,0 m i

presora se

mirani zrak

ehaničkim

ena gruba

rivremeno

Susta

zadržava

zatvaran

biološki

Biološki

duljine 7

površine

biofiltra

polažu c

prema p

Trafosta

Predlaže

u skladu

Predviđa

elektrod

Potrebn

su predv

elektro‐

rasvjetu

Ure

Predviđe

protupo

Predviđa

kao i in

dokume

Potrebn

uređaja,

Predviđa

površine

Cjelokup

odgovar

av odvodnje otp

anje mulja;

nje te se iz

filter, koji s

filter se iz

7,0 m i širin

e terena, a

se ispunja

cijevi kroz k

površini (atm

anica

e se izgradn

u s općim izg

a se priključ

distributera

no je takođe

vidivi svi ne

strojarskoj

u, kao i naba

eđenje lokac

ena je izg

ožarne vode

a se izgrad

nterni susta

entacijom vi

no je izgradi

, ukupne po

a se intern

e).

pnu lokaci

rajućom ogr

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

crpna stan

z zatvoreni

se izvodi kao

vodi kao ar

ne 7,0 m, t

površinski s

ava organsk

koje se zrak

mosferi) odv

nja trafostan

gledom drug

čak na izvor

.

er provesti r

eophodni e

opremi ure

avka te ugra

cije s kompl

radnja inte

e na uređaju

nja interno

av odvodnje

šeg ranga.

ti sve intern

ovršine oko

no uređenje

iju uređaja

radom, visin

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

nica za pov

h objekata

o zaseban o

rmirano‐bet

e dubine 2,

slobodni dio

kim materija

ispušta u b

vija se njego

nice kao zas

gih objekata

re električn

razvod elekt

lektrični rad

eđaja, zatim

adnja jednog

etnom infra

ernog vodo

u.

g sustava o

e oborinski

ne prometn

773 m2.

e prostora

a za proč

ne 2,0 m.

postupku ocjen


vrat ocijeđe

prisilnom

bjekt.

tonska građ

,5 m, od če

o se nalazi

alom u obl

bifilter. Prol

ovo pročišća

sebnog građ

a na uređaj

e energije i

trične energ

dovi na sam

m postavljan

g kompleta

astrukturom

ovoda koji

odvodnje sa

h voda, što

nice za nesm

unutar ure

čišćavanje

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ene vode),

ventilacijom

đevina, unu

ega je koris

0,5 iznad p

iku kore dr

askom otpa

avanje.

đevinskog (m

u.

z naselja Du

gije do poje

mim građev

nje rasvjetn

rezervnog a

m

obuhvaća

anitarne otp

o će biti d

metani rad i

eđaja, tzv.

otpadnih

ocjene utjecaja


predviđeno

m zrak usis

utarnje tloc

na dubina 2

površine ter

rveta i sl., a

adnog zraka

montažnog

usina prema

dinih objeka

vinskim obje

ih tijela za

agregata ele

cjevovode

padne vode

detaljnije ra

opsluživan

hortikultur

voda pot

zahvata na oko

ćavanje otpadn

o je njihovo

sava i prop

rtne površi

2,0 m ukop

ena. Korisn

a na dno b

a kroz ispun

ili zidanog)

a uvjetima

ata uređaja

ektima i poj

vanjsku i u

ektrične ene

tehnološke

e iz sanitarn

azrađeno pr

je pojedinih

rno uređenj

trebno je

oliš

ih voda)

23

o potpuno

pušta kroz

ne 49 m2,

pana ispod

i volumen

biofiltra se

nu biofiltra

objekta, a

nadležnog

, pri čemu

jedinačnoj

unutrašnju

ergije.

e, pitke i

nog čvora,

rojektnom

h objekata

je (zelene

osigurati

Susta

Predviđe

2.1.1.2.2

SBR po

literatur

Hrvatsko

drugi stu

Tabl. 2‐2

2.1.1.2.3

Fazna iz

logičnu

izgradnj

sustav,

privredn

izgradnj

optereć

Svaka n

faze kak

funkcion

av odvodnje otp

ena je i vanj

2 Učinkovi

stupak se

rnih podata

oj može se

upanj čišćen

2 Učinkovito

Para

Susp

KPK

BPK5

Ukup

TNK

Amo

3 Faznost i

zgradnja slo

i zatvorenu

e sustava o

vodeći raču

ne djelatnos

e UPOV‐a,

enjima i tim

aknadna fa

ko bi se slj

nalan rad.

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

jska rasvjet

itost pročišć

odlikuje vi

ka koji se b

očekivati po

nja postiže s

ost pročišća

ametar

pendirana tv

5

pni fosfor

onijak

izgradnje U

oženih građ

u funkciona

odvodnje, a

una i o odr

sti i dr.). Sto

, kako bi

me maksim

za izgradnje

jedeća plan

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

a cjelokupn

ćavanja

isokom uči

baziraju na v

ostizanje vis

se kakvoća e

avanja kod S

var

POV‐a

đevina popu

alnu cjelinu

ali i usvoje

eđenim rizi

oga je nužno

se što k

alno poveć

e UPOV‐a j

nirana faza

postupku ocjen


ne lokacije k

nkovitosti

višegodišnje

soke kakvoć

efluenta kar

SBR postupk

ut UPOV‐a

. Faznost iz

nog kretanj

icima (pove

o sagledati s

kvalitetnije

ćati ekonom

e uvjetna, š

mogla rea

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ao i pojedin

pročišćavan

em radu pos

će efluenta.

rakteristika

ka s drugim

Izlaz

< 10

< 75

< 20

< 8

< 40

< 5

moguća je

zgradnje UP

ja priključe

ećanje turis

sve relevant

moglo pr

msku učinko

što znači da

alizirati i ka

ocjene utjecaja


nih objekata

nja otpadn

stojećih SBR

. Za SBR ure

prikazanih

stupnjem č

zne koncent

0 mg/l

5 mg/l

0 mg/l

mg/l

0 mg/l

mg/l

po dijelovi

POV‐a logič

enosti stano

tičke djelat

tne čimbeni

rilagoditi ra

ovitost i od

a je nužna

ako bi se m

zahvata na oko

ćavanje otpadn

a UPOV‐a.

e vode. N

R uređaja u

eđaje koncip

u tablici u n

išćenja

tracije

ma UPOV‐a

ki će slijed

ovništva na

tnosti, razvi

ike i definira

ad UPOV‐a

rživost rada

realizacija p

mogao osig

oliš

ih voda)

24

a temelju

svijetu i u

pirane kao

nastavku.

a koji čine

iti faznost

izgrađeni

tak ostale

ati faznost

a realnim

a UPOV‐a.

prethodne

urati njen

Susta

Predviđe

biološki

predviđa

Svaka fa

puštanje

cjeloviti

faze jed

2.1.1.3

U sklop

okoliša

varijantn

dane te

analizi p

budućno

omoguć

zakonsk

Među b

primjenj

računa o

mjeroda

tehnički

rješenja

o pos

o hibr

elek

av odvodnje otp

ena je izgra

dio uređaja

a izgraditi u

aza izgradn

em pojedin

mehanički

nakog kapa

Varijantna

u Idejnog p

nastojala

nih rješenja

renske prili

potencijalni

osti omoguć

ćilo usvajanj

ke regulative

brojnim teh

juju u gotov

o specifično

avna optere

i ekonom

razmatrani

tupak s akti

ridni elektro

ktrokoagula

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

adnja UPOV

a, u odnosu

u jednoj fazi

nje UPOV‐a

ne faze u p

predtretma

citeta, sukla

a rješenja U

projekta ko

se pronać

a koja su pre

ke i ogranič

ih tehničko

ćeno usvaja

je najpovolj

e, ali i poten

hnološkim p

vo svim viso

ostima razm

ećenja, fazn

ski čimben

i:

ivnim mulje

okemijski ur

acije.

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

V‐a u dvije f

u na njegove

.

mora pred

pogon, nado

an, kao i obj

adno predv

UPOV‐a

ji predstavl

i optimaln

ethodno oci

čenja. Stoga

o‐tehnološki

anje različiti

nijih rješenj

ncijalnih rizi

postupcima

oko razvijen

matranog po

nost izgrad

ici, jednost

em s istovre

ređaj s kom

postupku ocjen


faze. Pri tom

e specifično

dstavljati za

opunjuje se

jekti obrade

iđenoj fazno

lja osnovnu

a koncepc

ijenjena kva

a je odabir

h rješenja

h rješenja,

ja u odnosu

ka u budućn

pročišćava

nim zemljam

odručja (zaš

nje, učinko

tavnost upr

menom sta

binacijom n

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

me se fazno

osti, dok se

asebnu tehn

e rad UPOV

e mulja, dok

osti izgradn

u podlogu z

ija UPOV‐a

alitetnim u k

optimalne

tako da ov

a sve kako

u na trenutn

nosti.

nja otpadn

ma svijeta, z

štita recipije

ovitost poje

ravljanja i d

bilizacijom

naprednih o

ocjene utjecaja


ost izgradnje

cjeloviti me

nološku i f

V‐a. U prvo

k će se biolo

je sustava o

za izradu ov

a, u pogle

konkretnom

koncepcije

vim Idejnim

bi se isporu

no stanje na

ih voda ko

za potrebe

enta, veličin

edine tehno

dr.), dodatn

(produženo

ksidacijskih

zahvata na oko

ćavanje otpadn

e odnosi isk

ehanički pre

unkcionalnu

oj fazi izgra

oški dio grad

odvodnje.

vog Elabora

du analize

m slučaju u o

UPOV‐a te

m projektom

učitelju vod

a tržištu, zad

ji se danas

ove analize

na sustava

ologije proč

no su kao

om aeracijom

procesa i

oliš

ih voda)

25

ključivo na

edtretman

u cjelinu i

aditi će se

diti u dvije

ata zaštite

različitih

odnosu na

meljen na

m bude u

nih usluga

dovoljenje

s uspješno

e, a vodeći

odvodnje,

čišćavanja,

varijantna

m) mulja i

Susta

2.1.1.3.1

Opis pro

Postupa

rješenje

kapacite

aerobni

starost

Takav ti

postupa

(izuzev u

Povećan

sudjeluj

istovrem

u površi

Kod UP

ukupno

linije po

Predlože

izgradnj

U prvoj

jednom

rješenja

višefazn

prilagod

Bioreakt

Nakon

usmjera

uklanjan

stabiliza

av odvodnje otp

1 Postupak

aeracijom

ocesa i konc

ak s aktivn

em za uređ

eta, u koje

m procesim

mulja (do 2

ip uređaja z

ak s aktivni

uređaja za z

njem starost

u u pretv

menom stab

nska i podz

OV‐a s isto

četiri para

okrile bi se

ena faznost

e međufaze

fazi bi se

tehnološko

s više faza

ne izgradnje

dbu realnim

tori

mehaničkog

ava se prem

nje organsk

acija mulja k

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

k s aktiv

m) mulja – b

cepcija rješe

nim muljem

đaje malog

e se svrstav

ma razgradn

25 dana) o

zahtijeva ve

muljem, ali

zgušnjavanje

ti mulja (mi

vorbi dušik

bilizacijom m

emna vodn

ovremenom

lelne tehno

e prognozir

t izgradnje

e između pr

izgradile d

om linijom

a, posljednj

e s većim

potrebama

g predtretm

ma bioreakto

ke tvari (ae

koja je osigu

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

nim mulje

biološki pos

enja

m s istovre

(manje od

va i predm

nje organske

sigurana je

eće potrebn

nema potr

e i/ili dehidr

nimalno 25

ovih spoje

mulja ogled

a tijela.

m stabilizacij

ološke linije

rane potre

karakterizir

rve i druge.

vije tehnol

kao međufa

a podfaza i

brojem teh

a, a istovrem

mana otpad

orima u koji

erobnim po

urana većom

postupku ocjen


em s isto

stupak proč

emenom st

d 20.000 E

metni uređa

e tvari, uz u

i istovrem

ne dimenzij

rebe za izgra

raciju mulja

dana) omo

eva. Prema

a se u ispuš

jom mulja

jednakih k

be za kona

rana je s d

oške linije,

azom izmeđ

izgradnje o

hnoloških l

meno pridon

dna voda o

ima se odvij

ostupcima)

m starosti m

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ovremenom

čišćavanja

tabilizacijom

ES) i izrazit

aj. Postupc

upuhivanje

ena stabiliz

e bioreakto

adnjom dod

a).

ogućen je ra

a tome, do

štanju zane

predviđena

kapaciteta.

ačno plans

vije osnovn

a u drugo

đu prve i d

buhvaća jed

inija su oč

nose pozitiv

oslobođena

ja biološko

u bioreakt

mulja (minim

ocjene utjecaja


m stabilizac

m mulja sm

to malog (

ci pročišćav

kisika u bio

zacija mulja

ora u odnos

datnih obje

zvoj nitrifici

odatna pre

marivo mal

a je izgradn

Ukupnim ka

ko razdoblj

ne faze i do

oj dodatne

ruge. Usvaj

dnu tehnolo

čigledne jer

vnijoj financ

krute talo

pročišćavan

torima se o

malno 25 dan

zahvata na oko

ćavanje otpadn

cijom (pro

matra se p

manje od

vanja bazira

oreaktorima

a unutar bio

su na konve

kata za obr

irajućih bak

ednost pos

ih količina a

nja biološko

apacitetom

je do 2031

odatnom m

dvije s eve

janjem konc

ošku liniju.

r omogućav

ijskoj bilanc

žive i pliva

nje otpadne

odvija i ist

na).

oliš

ih voda)

26

oduženom

prikladnim

2.000 ES)

aju se na

a. Uz veću

oreaktora.

encionalni

radu mulja

kterija koje

stupaka s

amonijaka

og dijela s

sve četiri

1. godine.

mogućnosti

entualnom

cepcijskog

Prednosti

vaju bolju

ci.

ajuće tvari

e vode. Uz

ovremena

Susta

Sl. 2‐2 T

av odvodnje otp

Tehnološka s

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

shema post

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

upka s aktiv

postupku ocjen


vnim muljem

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

m s istovrem

ocjene utjecaja


menom stab

zahvata na oko

ćavanje otpadn

bilizacijom m

oliš

ih voda)

27

mulja

Susta

Predviđa

veličinu

vode u b

Biološko

mikroor

sustavom

se doba

Pročišće

bioreakt

naknadn

potrebn

U prvoj

jednakih

Dodatno

Proraču

Idejnog

Naknad

Nakon p

do zase

taloženj

Predviđe

Međutim

elemena

jednakih

podfazi

prema p

Pažljivim

talože n

za povra

daljnju o

Proraču

Idejnog

av odvodnje otp

aju se prav

UPOV‐a mo

bioreaktore

o pročišćav

rganizama (

m upuhivan

vlja pomoću

ena se vod

tora i odvod

nom taložn

no održavan

podfazi je

h kapaciteta

o je naglaše

n i određiv

projekta.

ni taložnici

prolaska kro

ebnih sprem

em odvija iz

eni su nakn

m, u odno

ata u funkc

h kapaciteta

izgradnje b

potrebi izgra

m dimenzion

na njegovo d

atni mulj i

obradu prije

n i određiv

projekta.

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

vokutni spr

oguća je ug

predviđena

vanje se

(tzv. aktivni

nja zraka (s

u kompreso

a zajedno

di u naknad

niku biološk

je stalne ko

e predviđen

a, dok je u d

ena moguć

vanje dimen

oz bioreakto

mnika (nak

zdvajanje če

nadni talož

osu na veli

ciji naknad

a. Etapnost

biološkog dij

adila druga

niranjem ta

dno. Istalož

višak mulja

e konačnog

vanje dimen

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

remnici u a

radnja goto

a je u zaseb

bazira na

i mulj). Kisi

finim mjeh

ora smješten

sa suspend

dne taložnik

ki je aktiva

oncentracije

na izgradnja

drugoj fazi p

ćnost izgrad

nzija bioaera

ore, mješav

knadnih ta

estica mulja

nici okruglo

činu UPOV

nih taložnik

njihove izg

jela uređaja

dva.

aložnika osig

ženi mulj se

a, odakle se

odlaganja.

nzija nakna

postupku ocjen


armirano‐be

ovih tvorničk

nom razdje

razgradnj

k potreban

hurićima) ug

nih u zasebn

diranim če

ke. Veći dio

n, tako da

e aktivnog m

a dva para

predviđena u

dnje jednog

acijskih baz

vina pročišće

ložnika) s

a, a izbistren

og poprečn

V‐a moguća

ka. Ukupno

radnje prat

a predviđen

gurane su m

odvodi sifo

e crpkama

dnih taložn

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

etonskoj iz

ki izrađenih

lnom oknu.

ji organske

n za održav

građenih na

nom objektu

sticama mu

muljnih če

se njihovi

mulja u biore

alelna i me

ugradnja dr

g bazena u

zena dani su

ene vode i

ciljem bist

na se voda o

og presjeka

a je ugradn

o su predvi

ila bi izgrad

na dva nakn

male brzine

onskim mulj

vraća u pro

nika dani su

ocjene utjecaja


zvedbi. Međ

elemenata

e tvari u

anje aerob

dnu bazen

u.

ulja preljev

estica koje d

im povratn

eaktorima.

eđusobno p

ruga dva baz

međufazi i

u u nastavn

suspendira

trenja. U t

odvodi na is

a u armiran

nja gotovih

đena četiri

dnju bioreak

nadna talož

protjecanja

jnim vodov

oces pročiš

u u nastavn

zahvata na oko

ćavanje otpadn

đutim, u o

a. Raspodjel

z pomoć

nih uvjeta

na. Komprim

va na krajn

dospiju i ist

nim tokom

povezana bi

zena istog k

zmeđu prv

nim poglavl

nih čestica

tim se spr

spust u recip

no‐betonsko

h tvornički

i naknadna

ktora. Tako

nika, a dod

a, te se čes

vima do crp

ćavanja, od

nim poglavlj

oliš

ih voda)

28

odnosu na

a otpadne

aerobnih

dovodi se

mirani zrak

njem rubu

alože se u

osigurava

ioreaktora

kapaciteta.

e i druge.

jima ovog

odvodi se

remnicima

pijent.

oj izvedbi.

izrađenih

taložnika

su u prvoj

atno bi se

stice mulja

ne stanice

dnosno na

jima ovog

Susta

Crpna st

Mulj ist

povratn

povratn

Tlačni cj

crpljenje

odgovar

predviđe

Unutar

transpo

smanjili

stabiliza

Učinkov

U pogl

istovrem

Tabl. 2

av odvodnje otp

tanica za po

taložen u n

i mulj i viša

im tokom v

jevovod za

e aktivnog

ra količini d

ena je i jedn

iste crpne

rtira prema

troškovi

acija mulja n

vitost pročiš

edu učink

menom stab

2‐3 Učinko

stabili

Para

Susp

KPK

BPK5

Ukup

TNK

Amo

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ovratni mulj

naknadnim

ak mulja. Od

vraća u bior

crpljenje po

povratnog

dotoka otpa

na rezervna

stanice bit

a objektu z

njegovog

nije potrebn

ćavanja

ovitosti pr

bilizacijom m

ovitost pro

zacijom mu

ametar

pendirana tv

5

pni fosfor

onijak

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

i višak mulj

taložnicima

dređeni dio

reaktore ka

ovratnog mu

mulja oda

adne vode

, jednakog k

t će ugrađe

a zgušnjava

daljnjeg tr

na jer je potr

ročišćavanja

mulja mogu

čišćavanja

ulja

var

postupku ocjen


ja

a odvodi s

istaloženog

ako bi potpo

ulja završav

brane su d

u bioreakto

kapaciteta.

ena i crpka

anje kako b

ransporta,

rebni stupa

a kod opi

se očekivat

kod konv

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

se do sprem

g mulja se z

omogao raz

va u razdjeln

dvije radne

or, uvećano

a za transpo

bi se poveć

primjerice

nj stabilizac

isanog pos

ti vrijednost

vencionalno

Izlaz

< 15

< 10

< 25

< 8 m

< 40

< 5 m

ocjene utjecaja


mnika unut

zbog njegov

zgradnju or

nom oknu is

crpke uku

oj za 50%. U

ort viška m

ćao sadržaj

na UPOV

cije osiguran

stupka s

i iskazane u

og postupk

zne koncent

5 mg/l

00 mg/l

5 mg/l

mg/l

0 mg/l

mg/l

zahvata na oko

ćavanje otpadn

tar crpne s

ve biološke

ganske tvar

spred biore

pnog kapac

Uz dvije ra

mulja. Višak

suhe tvari

V Vrgorac.

n u bioreakt

aktivnim m

u tablici u na

ka s istov

tracije

oliš

ih voda)

29

stanice za

aktivnosti

ri u njima.

aktora. Za

citeta koji

dne crpke

k mulja se

u mulju i

Dodatna

torima.

muljem s

astavku.

vremenom

Susta

2.1.1.3.2

Opis pro

Cjelokup

predvidj

vode i

onečišću

bipolarn

Tri uzast

F

D

G

Onečišć

koloida

S ciljem

energije

elektrod

odnosno

Sl. 2‐3 S

av odvodnje otp

2 Hibridni

– elektro

ocesa i konc

pni uređaj s

jeti odgova

generirano

ujuće tvari

ne elektrolit

topne faze s

Formiranje

Destabilizac

Grupiranje d

ujuće tvari

i otopljenih

postizanja

e i vremena

de, ukupnoj

o hidrauličk

hematski pr

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

uređaj s ko

okemijski po

cepcija rješe

se na mjesto

rajuću ulaz

og mulja. K

(mogu biti

tske ćelije s

se javljaju za

koagulanta

cija onečišću

destabilizira

mogu biti

h mineralnih

optimalnog

posebna p

j površini po

om optereć

rikaz bipola

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ombinacijom

ostupak pro

enja

o ugradnje d

pročišćene

Kod elektro

i velike čes

procesima

a vrijeme el

elektrolitičk

ujuće tvari t

anih faza, ka

u obliku ve

h soli i organ

g odnosa iz

pažnja se po

otrošne ele

ćenju.

rne ćelije s

postupku ocjen


m naprednih

očišćavanja

dovozi kao g

e vode (gra

okemijske m

stice, koloid

izravne i po

lektrokoagu

kom oksida

e, suspenzij

ako bi se stv

elikih čestica

nskih molek

među potre

osvećuje op

ektrode, raz

procesima i

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

h oksidacijs

gotov tvorn

vitacijski ili

metode dol

di ili otoplje

sredne ano

ulacije:

cijom potro

ja čestica i r

vorile flokule

a koje je la

ula.

ebne učinko

ptimizaciji ne

maku elekt

izravne i po

ocjene utjecaja


skih procesa

ički proizvo

pod tlakom

lazi do koa

ene organs

dne oksidac

ošene anode

razbijanje em

e koje se on

ko odvojiti

ovitosti pro

ekoliko rad

roda te stru

sredne ano

zahvata na oko

ćavanje otpadn

a i elektroko

od, za koji je

m), ispust p

agulacije i

ske moleku

cije.

e,

mulzija,

nda talože.

od vode ta

očišćavanja,

nih parame

uji i trajanju

dne oksidac

oliš

ih voda)

30

oagulacije

e potrebno

pročišćene

oksidacije

le) unutar

aloženjem,

potrošnje

etara: vrsti

u procesa,

cije

Susta

Sl. 2‐4 T

av odvodnje otp

Tehnološka s

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

shema hibri

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

idnog elektr

postupku ocjen


rokemijskog

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

g postupka

ocjene utjecaja


zahvata na oko

ćavanje otpadn

oliš

ih voda)

31

Susta

Do oksi

reaktors

za oksid

povećav

njena vr

Dosadaš

oksidaci

otpadni

Nakon

predme

kakvoće

tome se

mogućn

poljopriv

Opisani

organsk

Obzirom

korekcij

U reakto

oksidaci

sadržaj u

značajno

Tijekom

taloži i s

vode i s

filtracijo

U odnos

znatno

povećav

otopljen

Mjehuri

koagulir

av odvodnje otp

dacije dola

skoj posudi

daciju/reduk

va sadržaj u

rijednost zn

šnja iskustv

ijskog proce

h voda, a os

provedenog

tnog sustav

e vode man

e u odnos

nost korište

vrednih pov

proces je

e tvari te je

m na neznat

a pH.

orskoj posud

iju, redukcij

ukupne oto

o smanjuje

opisanog p

suši. Nastal

stabilnije su

om.

su na konve

sitnije čest

va vjerojatn

ne tvari.

ći nastali u

raju i uklanja

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

azi kroz stv

ciljano se e

kciju/koagu

ukupne oto

ačajno sma

va u radu

esa i elektr

sobito prikla

g postupka

va javne od

nji u odnos

u na oček

enja proči

vršina.

izrazito uč

e pročišćena

tne promjen

di ciljano se

ju, koagulac

opljene tvari

ovisno o vrs

procesa pro

le flokule s

u, otporne

encionalnu

tice jer ele

nost njihove

procesu no

aju.

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

varanje jaki

elektrokemi

laciju/floku

pljene tvar

njuje ovisno

s ovom te

rokoagulacij

adna za san

a pročišćav

dvodnje Du

u na zakon

ivanu učink

šćene vod

činkovit u

a voda oslob

ne pH kroz

e stvara elek

ciju, flokula

i. U izlaznoj

sti tretmana

očišćavanja

u veće od o

na kiseline

kemijsku ko

ektrično po

e agregacij

se prisutne

postupku ocjen


h oksidativ

ijskim putem

laciju oneč

i. U izlazno

o o vrsti tret

ehnologijom

je prikladna

itarne otpa

anja sadrža

usina i Otri

nski propisa

kovitost pr

de kao te

uklanjanju

bođena neu

sve faze ob

ktrokemijsk

ciju onečišć

vodi se ne

a i ulaznom

nastaje ma

onih dobive

e pa su i st

oagulaciju (

lje izaziva

e, a dodat

tvari na po

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

nih iona d

m stvara isk

išćujuće tva

oj vodi se n

tmana i ulaz

m pokazuju

a metoda z

dne vode.

aj onečišću

ić‐Seoci bit

ane maksim

ročišćavanja

ehnološke

bakterija, v

godnih miri

brade, u tok

im putem s

ćenja pa se

povećava v

opterećenj

anje otpadn

enih kemijs

tabilnije od

kao varijant

brže giban

no pročišće

ovršinu gdje

ocjene utjecaja


odavanjem

ključivo kom

ari pa se u

ne povećava

znom opter

da je kom

a pročišćav

ujuće tvari

i će za sve

malno dozvo

a može u

ili za nav

virusa, tešk

isa i ne sadr

ku procesa

amo kompo

u pročišćen

odljivost, ve

u.

nog mulja, k

kom flokula

kemijskih

tno rješenje

je i sudara

ena voda s

su one kon

zahvata na oko

ćavanje otpadn

klorida ili

mponenta n

pročišćeno

a ni vodljivo

rećenju.

mbinacija n

vanje različi

u otpadno

e ključne p

oljene vrijed

budućnosti

vodnjavanje

kih metala,

ržava boje.

nije nužno

onenta neo

noj vodi ne

eć se njena

koji se relat

acijom, sad

i lakše ih j

e), moguće

anje čestica

sadrži manj

ncentriranije

oliš

ih voda)

32

ozona. U

eophodna

oj vodi ne

ost već se

naprednog

itih tipova

oj vodi iz

okazatelje

dnosti. Pri

očekivati

e okolnih

, amonija,

mjerenje i

phodna za

povećava

vrijednost

tivno brzo

rža manje

je ukloniti

je ukloniti

a čime se

je ukupne

e i lakše se

Susta

Opisani

cjelokup

Opisani

procesa

postupk

izdvojen

izdvajan

Koncepc

Elektrok

elektrok

uređaj i

pogledu

Izvedba

opremo

o So Go Do Zo Zo M

io P

po Po D

Generira

U sklop

prethod

tretman

U odnos

se gene

izdvojen

koji će s

av odvodnje otp

proces se

pno upravlja

proces se

, potrebno

ka taloženje

nog mulja v

nja onečišću

cija elektrok

kemijski pro

koagulacije

zvesti i s dv

u održavanja

svake linije

m i PLC sust

Spremnik zaGlavna reakDodatna reaZatvorena pZatvorena pManje crpkstaknutih ePovezni cjeprethodno iPLC sustav (Dimnjak

anje, obrad

u opisanog

dno razmat

nom se gene

su na mjero

rirati u god

n iz procesa

e izdvajati i

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

e lako kon

anje čini pop

može pro

je predvid

e i izdvajan

raća se na

juće tvari, i

kemijskog p

ocesni dio

je predviđe

vije linije, a

a.

e je predviđe

tavom). Sva

a dodatni prktorska posuaktorska poposuda s vodposuda s vodke koje omlemenata vovodi i prstaknute el(upravljački

a i zbrinjava

elektrokem

ranih biolo

eriraju manj

odavna opte

dišnjem pro

sadržavati

znosi oko 1

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ntrolira sa

prilično jedn

jektirati i g

djeti dodatn

nje mulja m

početak po

smanjili po

rocesa uređ

uređaja s

en u četiri p

li je u tom

ena od neh

aka linija se

redtretman uda suda za mudičima za eldičima za namogućavaju

rateće armaemente sustav)

anje mulja

mijskog teh

oških postu

je količine m

erećenja ur

sjeku oko 3

oko 3,0 % s

,0 m3/d.

postupku ocjen


standardn

nostavnim.

graditi kao

ni spremnik

može prove

stupka proč

ogonski troš

đaja

s kombinac

paralelne li

slučaju ure

rđajućeg če

sastoji iz slj

i miješanje

lj ektrokoaguapredni okstransport

ature (zasu

nološkog p

paka pročiš

mulja (otpril

ređaja, tehn

30,0 kg suhe

suhe tvari (

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

om mjerno

kontinuira

k za talože

esti u zajed

čišćavanja,

kovi (trošen

cijom napr

nije, svaka

đaj manje f

elika (INOX‐a

edećih proc

povratnog

ulaciju idacijski prootpadne vo

uni i dr.) i

rocesa će s

šćavanja ot

like za 2/3 m

nološkim je

e tvari na d

30 kg/m3),

ocjene utjecaja


o‐regulacijs

an ili šaržni

nje mulja,

dničkoj rea

kako bi se p

nje elektrod

ednog oks

kapaciteta

fleksibilan u

a s pratećom

cesnih elem

toka mulja

oces ode i mulja

oblikovni k

se generirat

tpadnih vod

manje).

proračunom

dan. Uz pret

prosječna d

zahvata na oko

ćavanje otpadn

kom oprem

i. Kod kont

dok se ko

ktorskoj po

povećala uč

a i dr.).

idacijskog

57 m3/d. M

u pogonsko

m elektrost

menata:

(selektor)

a između p

komadi koji

ti mulj. Za

da, elektro

m ustanovlj

tpostavku d

dnevna količ

oliš

ih voda)

33

mom, što

tinuiranog

d šaržnog

osudi. Dio

činkovitost

procesa i

Moguće je

m smislu i

rojarskom

prethodno

povezuju

razliku od

okemijskim

eno da će

da će mulj

čina mulja

Susta

Predviđa

otpadni

Kako bi

daljnjeg

se izvođ

Ostale p

Ne

(kis

izbj

upo

Tije

bud

od o

na k

Pro

vari

pog

dod

o j

o n

b

p

u

Pro

nav

kori

U sl

nar

Teh

dola

mir

av odvodnje otp

a se odvoz

h voda grad

se mulj, k

transporta

đenje bazena

prednosti pr

zahtijeva pr

eline, lužine

egava mog

orabi).

kom proce

dući da se s

onih dobive

kiseline pa s

ces se mo

ijacije, koje

gona za pre

datne ćelije.

e iskorišten

nije potreba

bioloških pr

proces jedn

upravljanje

čišćena vod

vodnjavanje

ištenje pješ

lučaju ispuš

ušavanja ka

hnološki pro

azi do tren

ise.

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

i daljnja o

da Vrgorca (

koji se kont

primejrice

a za privrem

rocesa

rimjenu van

e i dr., koji

guće sekund

sa obrade

astoji najve

enih kemijsk

su i stabilnij

ože prilagođ

su prisutne

eradu ribe)

To znači da

nost opreme

an iskusan k

ocesa prilag

nostavno vo

znatno jedn

da je u potp

okolnih po

čanih filtara

štanja pročiš

akvoće vodn

oces uklanja

utnog rasp

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

brada izdvo

UPOV Vrgo

tinuirano iz

na UPOV V

meno skladiš

njskog doda

mogu zahtij

darno oneč

nastaje ma

ećim dijelom

kom flokula

e od kemijs

đavati razli

e i u konkre

kroz reguli

a:

e i građevina

kemijski teh

gođava biol

oditi stand

nostavnije.

punosti dezi

oljoprivredn

a i dezinfekc

šćene vode

nih tijela, u o

neugodne

adanja slož

postupku ocjen


ojenog mulj

rac).

zdvaja iz pr

Vrgorac, u sk

štenje izdvo

vanja koagu

jevati poseb

išćenje, ma

anje otpadn

m od metaln

cijom, sadrž

skih i lakše ih

kama u ul

etnom sluča

iranje količ

a kroz cijelu

nolog koji p

ogiju na brž

ardnom m

nficirana i m

nih površina

cije).

u recipijent

odnosu na p

mirise (ribe

ženih molek

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ja na centr

rocesa, mo

klopu razma

ojenog mulja

ulanata/flok

bne uvjete

anipulacija,

nog mulja k

nih oksi‐hid

že manje vo

h je izdvojit

aznom opt

aju generira

ine struje (

u godinu već

primjerice ko

že povećanj

jerno‐regul

može se kor

a bez doda

t, znatno je

prethodno r

e i dr.) jer o

kularnih str

ocjene utjecaja


alnom uređ

gao privrem

atranog UPO

a kapaciteta

kulanata kao

rukovanja i

mjere opre

koji se znat

droksida. Na

ode i stabiln

i filtracijom

terećenju (

anja otpadn

(amperi) ta

ća,

od konvenc

e opterećen

acijskom o

ristiti kao te

atnog proči

povoljnije s

razmatrane

ksidacijom i

uktura koje

zahvata na oko

ćavanje otpadn

đaju za pro

meno sklad

OV‐a Dusina

a do 10 m3.

o ni drugih

skladištenj

eza pri skla

tno brže ta

astale floku

nije su, rezis

.

na primjer

nih voda raz

ko da nisu

cionalnih ili

nja, već se m

opremom p

ehnološka d

šćavanja (n

stanje i man

biološke po

i elektrokoa

e uzrokuju

oliš

ih voda)

34

čišćavanje

dištiti prije

a predviđa

kemikalija

a, čime se

adištenju i

aloži i suši

le su veće

stentne su

sezonske

zmatranog

potrebne

naprednih

može cijeli

pa je zato

direktno za

na primjer

nji rizici od

ostupke.

agulacijom

neugodne

Susta

Prema

troškovi

istovrem

nedosta

osnova

postroje

Učinkov

Hibridni

vode, u

dosadaš

postroje

uklanjan

efluenta

Tabl. 2‐4

2.1.1.3.3

Izgradnj

uređaja

postupc

av odvodnje otp

raspoloživim

i pogona i o

menom sta

atak realnih

hibridnog

enju.

vitost pročiš

elektrokem

u odnosu n

šnjih sazna

enja i u Hr

nje i mikrob

a karakterist

4 Učinkovito

Para

Susp

KPK

BPK5

Ukup

TNK

Amo

Esch

3 Varijantn

a objekata

. Prema zak

cima pročišć

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

m podatcim

održavanja s

bilizacijom,

iskustva, i

elektrokem

ćavanja

mijski post

na ostala te

nja i iskus

rvatskoj mo

biološkog on

tika prikaza

ost pročišća

ametar

pendirana tv

5

pni fosfor

onijak

herichia coli

na rješenja

za obradu

konskoj regu

ćavanja otpa

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ma i dosad

su usporedi

SBR postu

ako je potr

mijskog uređ

upak se od

ehnološka

stava koji s

ože se oček

nečišćenja. Z

nih u tablici

avanja kod h

var

obrade mu

u mulja pre

ulativi potre

adnih voda,

postupku ocjen


dašnjim isk

vi s konven

upak i dr.)

rebno reći

đaja postoj

dlikuje najv

rješenja ra

se između

kivati postiz

Za hibridni e

i u nastavku

hibridnog el

lja

edviđena je

ebno je osig

prije njego

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

kustvima, tr

ncionalnim b

). Najveći n

da su svi f

jani, što je

višom učink

zmatrana u

ostalog b

zanje izrazi

elektrokemi

u.

ektrokemijs

Izlaz

< 5 m

< 20

< 4 m

< 2 m

< 10

< 2 m

< 10

e već u pr

urati određ

vog konačn

ocjene utjecaja


roškovi inv

biološkim p

nedostatak

fizikalno‐kem

e i dokazan

kovitosti pr

u ovom ela

aziraju na

to visoke k

ijski postup

skog postup

zne koncent

mg/l

0 mg/l

mg/l

mg/l

0 mg/l

mg/l

00 NB/100 m

rvoj fazi izg

enu kakvoć

nog odlaganj

zahvata na oko

ćavanje otpadn

vestiranja te

rocesima (p

metode je

mijski proce

no u praks

ročišćavanja

aboratu. N

radu neko

kakvoće efl

ak postiže s

pka

tracije

ml

gradnje raz

u mulja, izd

ja.

oliš

ih voda)

35

e godišnji

postupak s

e zapravo

esi koji su

i na pilot

a otpadne

a temelju

oliko pilot

luenta, uz

se kakvoća

zmatranog

dvojenog u

Susta

Projektn

postupk

također

biološko

zgušnjav

I kod h

količine

izdvojen

i/ili dehi

Sukladn

mulja,

optimal

varijante

z

zn

o(

Zgušnjav

betonsk

prese il

može se

u zatvor

naveden

kod zguš

postupk

razdoblj

Dehidra

centrifu

av odvodnje otp

nim rješenje

ka s aktivnim

bila osigu

og pročišćav

vanje i/ili de

ibridnog el

mulja (za o

n u hibridno

idrirati.

o razmatra

koji će isp

nog rješenj

e zbrinjavan

zgušnjavanj

zgušnjavanjna daljnju o

odvoz svježe(dehidraciju

vanje mulja

kom kvadrat

i rotacijsko

e izvesti kao

reni objekt.

na rješenja.

šnjavanja b

ka. Zgušnjav

ja već u prvo

cija mulja m

galnog ure

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

em je u fun

m muljem s

rana istovr

vanja stabil

ehidracija.

ektrokemijs

oko 65% ma

om elektrok

nom u Idej

poručitelju

a, u odnos

nja mulja:

e i dehidrac

e mulja na bradu (deh

eg mulja (bu), obzirom n

a može se o

tnom ili cilin

og bubnja.

o otvoreni sp

U konkretn

Zgušnjavan

biološkog m

vanje mulja

oj fazi izgrad

može se osig

đaja. U sva

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

nkciji biološ

s istovreme

remena sta

liziran i ne

skog postu

anje) u odno

kemijskom p

nom projek

vodnih us

u na nova

cija mulja na

razmatranoidraciju), ob

ez zgušnjavna relativno

osigurati na

ndričnom sp

U slučaju g

premnik, do

nom slučaju

njem mulja

ulja i 5‐9%

će se pred

dnje UPOV‐

gurati na sa

akom slučaj

postupku ocjen


kog pročišć

enom stabili

bilizacija m

zahtijeva s

pka generir

osu na pret

postupku ni

ktu analizira

sluga u b

saznanja i

a razmatran

om UPOV‐ubzirom na re

vanja i dehido malu udalj

a dva način

premniku te

gravitacijsko

ok se u sluča

nije isključ

postigao bi

kod zgušnja

dvidjeti na n

‐a.

amom UPOV

ju je predv

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ćavanja otpa

izacijom mu

mulja. Stoga

se njegova

ra se mulj,

thodno razm

ije potrebno

ano je neko

udućnosti

rubne uvjet

nom UPOV‐u

i odvoz zguelativno ma

dracije) na Ujenost (oko

na – gravita

e strojno (m

og zgušnjav

aju strojnog

ena mogućn

se sadržaj

avanja mulj

način pokriv

V‐u strojno

viđena ugra

ocjene utjecaja


adnih voda

ulja i SBR p

je višak m

dodatna st

pri čemu

matrane bio

o stabilizira

oliko varijan

osigurati m

te. Tako su

u,

usnutog mulu udaljeno

UPOV Vrgor6,0 km).

cijsko zguš

mehanički) p

vanja, sprem

g zgušnjavan

nost primje

suhe tvari u

a iz hibridn

vanja potre

uz pomoć t

adnja stroja

zahvata na oko

ćavanje otpadn

analizirana

ostupka ko

mulja izdvoj

tabilizacija,

se generira

ološke postu

ti, već samo

ntnih rješen

mogućnost

predviđen

ulja na UPOst (oko 6,0 k

rac na daljn

njavanje u

pomoću trak

mnik za zgu

nja predviđa

ne niti jedn

u mulju od

og elektros

ba do kraja

trakaste filte

a u zatvore

oliš

ih voda)

36

a primjena

d kojeg bi

jen nakon

već samo

aju manje

upke. Mulj

o zgusnuti

nja obrade

primjene

e sljedeće

OV Vrgorac km),

nju obradu

armirano‐

kaste filter

ušnjavanje

a ugradnja

nog od dva

oko 3‐4%,

trojarskog

a planskog

er prese ili

eni objekt.

Susta

Dehidra

će se p

izgradnj

Mulj izd

odnosu

mulj (be

UPOV V

objekte

Neovisn

UPOV‐u

izdvojen

predvidj

UPOV‐a

av odvodnje otp

cijom mulja

predvidjeti n

e UPOV‐a.

dvojen na ra

na relativn

ez zgušnjava

Vrgorac. U to

za obradu m

no o pretho

je predviđ

nog mulja (

jeti na nači

.

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

a postigao b

na način po

azmatranom

no malu uda

anja i dehid

om slučaju

mulja (dehid

odno naved

đena izved

(svježeg, zg

n pokrivanj

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

bi se sadrža

okrivanja p

m UPOV‐u n

aljenost od

dracije) ili zg

na UPOV‐u

draciju i/ili z

denom i va

dba armiran

gusnutog ili

ja potreba

postupku ocjen


aj suhe tvari

potreba do

nije nužno zg

obližnjeg v

gusnuti mulj

koji je pred

zgušnjavanj

arijantnim r

no‐betonsko

i dehidriran

do kraja pl

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

i u mulju od

kraja plans

gušnjavati i

većeg UPOV

j moguće je

dmet ovog z

e).

rješenjima o

og spremn

nog). Privre

anskog razd

ocjene utjecaja


d oko 20‐22

skog razdo

/ili dehidrir

V‐a Vrgorac

e odvoziti n

zahvata nije

obrade mu

ika za priv

emeno zadr

doblja već u

zahvata na oko

ćavanje otpadn

2%. Dehidra

blja već u

rati na istoj

c (oko 6,0 k

a obradu di

e potrebno

lja, na razm

vremeno sk

ržavanje mu

u prvoj fazi

oliš

ih voda)

37

acija mulja

prvoj fazi

lokaciji. U

km), svježi

irektno na

predviđati

matranom

kladištenje

ulja će se

i izgradnje

Susta

3 PO

3.1 O

Područje

Splitsko‐

na sam

obuhvat

neretva

Cijelo po

Sl. 3‐1 P

Područje

područj

padini b

av odvodnje otp

DATCI O L

snovni po

e obuhvata

‐dalmatinsk

om sjevern

ta, su zaseo

nskoj župan

odručje obu

Prikaz položa

e Grada V

u od oko 27

brda Matok

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

LOKACIJI I

odaci o lok

odnosi se n

koj županiji,

nom rubu

oci Butina,

niji, na sjev

uhvata pripa

aja naselja D

rgorca kara

78 km2. Jedi

it. Južno od

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

OPIS LOK

kaciji zahv

na područja

na jugoisto

Vrgoračkog

Stinjevac,

verozapadno

ada krškom

Dusina i Otr

akterizira v

no veće urb

d naselja na

postupku ocjen


KACIJE ZAH

vata

naselja Du

očnom dijel

g polja. Dij

Lukavac. N

om dijelu a

području.

rić‐Seoci u o

veliki broj n

bano područ

alazi se Kok

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

HVATA

sina i Otrić‐

u administr

elovi nasel

aselje Otrić

dministrativ

odnosu na o

naselja razb

čje je grad V

koričko polje

ocjene utjecaja


‐Seoci. Nase

rativnog pod

ja Dusina,

ć‐Seoci se n

vnog podru

kolna naselj

bijenih na

Vrgorac smj

e odvojeno

zahvata na oko

ćavanje otpadn

elje Dusina s

dručja grad

koja su u

nalazi u Du

čju općine

ja

zaseoke na

ešten na jug

od Vrgorač

oliš

ih voda)

38

se nalazi u

a Vrgorca,

području

ubrovačko‐

Pojezerje.

a velikom

goistočnoj

čkog polja

Susta

prirodni

izvorišti

Prema P

Otrić‐Se

3.2 Kl

Šire pod

topla kiš

područje

dalmatin

do kojih

klime s

sredoze

(jesen‐z

izražena

zdolac d

širina gd

dominir

pljuskov

aktivnos

Najniže

40°C. Sr

Prosječn

je tijeko

razlike u

sustava

Također

promjen

ovisno o

av odvodnje otp

im grebeno

ma vode za

Popisu stano

eoci 657 stan

limatske k

dručje lokac

šna klima s

e ima dak

nsku Zagoru

h djelomičn

su: niže te

mni oborin

ima), pojav

a pojava pe

danju i zgora

dje je stanj

aju bezgrad

vima kiše. H

sti i prolasci

zabilježene

ednja godiš

na godišnja

om godine p

u godišnjim

vezanih uz

r, kako je o

na s visinom

o nailasku zr

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

om. Ponor

piće.

ovništva iz 2

novnika.

karakterist

cije zahvata

sa suhim lje

le izmijenje

u i druge pr

no dopiru s

mperature

nski režim s

e prevladav

eriodičnih vj

ac noću. Po

je atmosfer

dijentna po

Hladno dob

hladnih fro

e temperatu

šnja temper

količina obo

palo više od

količinama

ciklonalnu a

oborina izraz

m može va

račne mase

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

i u Kokori

2011. godin

tike podru

prema Köp

etima). Zim

enu sredoz

rostore koji

sredozemni

nego u s

sa suhim lj

vajućih loka

jetrova u t

odručje zahv

re vrlo pro

olja tlaka zr

a godine o

onti praćeni

ure spuštaju

atura zraka

orine iznosi

d 1810 mm

a oborine n

aktivnost u

zito promje

rirati ovisno

i vlazi koju

postupku ocjen


čkom i Vr

e u naselju

učja

ppenovoj kl

e su kišovit

zemnu klim

se nalaze u

utjecaji. O

susjednom

etima i izra

lnih vjetrov

oku ljeta k

vata je cijele

mjenjivo uz

raka s povr

d studenog

jakim, a čes

u se ispod ‐

iznosi nešto

i nešto više

oborine, a

astaju uslije

Genovskom

enjiv meteo

o o vremen

ona donosi

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

rgoračkom

Dusina živje

asifikaciji p

te i blage,

mu. To je

u neposredn

Osnovne zn

primorju,

azito vlažno

va kao u prim

ao pandan

e godine u

z česte izm

remenim ra

g do ožujka

sto i olujnim

‐10°C, a ljet

o manje od

od 1250 m

minimum iz

ed neregula

m zaljevu i sj

rološki elem

nskoj situac

.

ocjene utjecaja


polju su d

elo je 494 st

ripada tipu

a ljeta topl

klimatski ti

nom zaleđu

ačajke izm

veće temp

om zimsko

morju (bura

maestralu

cirkulacijsko

mjene vreme

azvojem kon

karakterizi

m vjetrom.

ti se tempe

14°C.

m. Maksimu

znosi manje

arnosti čest

evernom Ja

ment mora

ciji i položa

zahvata na oko

ćavanje otpadn

direktno p

tanovnika, a

Csa klime (

la i suha. P

ip karakter

u Jadranskog

ijenjene sre

peraturne a

m polovico

a, jugo) i ne

i burinu u

om pojasu

enskih situa

nvektivne n

iraju česte

erature pen

um je zabilj

e od 870 mm

ih prodora

adranu.

se naglasit

ju promatr

oliš

ih voda)

39

ovezani s

a u naselju

(umjereno

Predmetno

rističan za

g primorja

edozemne

amplitude,

om godine

ešto manje

primorju,

umjerenih

acija. Ljeti

naoblake i

ciklonalne

nju i preko

ežen kada

m. Ovakve

frontalnih

i da njena

ane točke

Susta

Raste ug

crni bor

a ima i s

av odvodnje otp

glavnom bo

. Ima i šum

smilja.

Slika 4. Sred

Slika 5. Sred

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

orova šuma,

a hrasta me

dnje mjeseč

dnje mjeseč

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

, a od ostal

edunca te cr

čne vrijedno

čne vrijedno

postupku ocjen


e vegetacije

rnike. Od ra

osti tempera

osti tempera

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

e prevladav

aslinja prevl

ature zraka

ature zraka

ocjene utjecaja


va čempres,

ladava mak

za razdoblje

za razdoblje

zahvata na oko

ćavanje otpadn

, alpski te d

ija ‐ zimzele

e 1981.‐201

e 1981.‐201

oliš

ih voda)

40

almatinski

ena šikara,

16.

16.

Susta

Temeljo

srpanj i

prosječn

3.2.

Klimatsk

19. stolj

klimatsk

je u čita

zraka u

Primijeć

početku

povećala

Proučav

tempera

globalne

za čitavo

porast o

veći od

°C) te pr

mjerenj

21. stolj

Okvirno

da se og

kako bi

smanjen

tempera

°C do 21

značajni

prilagod

2012. g

utjecaji

av odvodnje otp

om prikazan

kolovoz n

na količine o

.1 Klimats

ke promjene

jeća prate s

kih trendova

voj zemlji, o

20. stoljeć

ćen je trend

u 21. stolje

a se učestal

vanje Svjets

ature zraka

e temperatu

o promatra

od 0,21 °C s

porasta sre

redstavlja n

a. Devet od

eća. Najtop

m konvenc

graniči pov

se spriječi

nja emisije

ature zadrža

100. godine

i utjecaji na

dbe kao i spr

odine Euro

i osjetljivo

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

nih srednjih

najtopliji mj

oborina (kiš

ske promjen

e i njihov ut

s niza posta

a. U 20. sto

osobito izra

u između p

laganog pa

ća nastavlj

lost sušnih r

ske meteor

pojavio tije

ure u prosje

no razdoblj

srednje dek

dnje dekad

ajveći poras

d deset najto

plija zabilježe

ijom Ujedin

ećanje glob

li značajni

plinova (

alo u granic

e. U slučaju

a društvo,

rječavanja g

opska agenc

ost u zemlja

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

h mjesečnih

jeseci u go

e) zabilježe

ne

tjecaj teško

aja u Hrvat

oljeću na po

ažen u poslj

pojedinih de

ada stope go

a te poveć

razdoblja, o

rološke org

ekom zadnje

eku iznosi 0,

e 1880.‐201

kadne temp

ne tempera

st u odnosu

oplijih godin

ena godina

njenih narod

balne tempe

utjecaji klim

(„mjere sp

ci od 2 °C, te

da se zatop

ljudsko zdr

globalnog za

cija za zašt

ama Europe

postupku ocjen


h temperat

odini, a sije

na je u pros

su procjenj

skoj omogu

odručju Hrv

ednjih 20 g

ekada varir

odišnje koli

ćanje broja

odnosno bro

ganizacije p

e četiri deka

,17 °C po de

10. prosječa

erature izm

ature izmeđ

u na sve suk

na u čitavom

je 2010.

da o klimats

erature od

matskih pro

rječavanja“

e globalno z

pljenje uspij

ravlje i ekos

atopljenja.

titu okoliša

e” koje sad

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

urnih vrijed

ečanj najhla

sincu, a najm

jivi. Ipak, m

ućuju pouzd

atske, pora

odina. Pora

a od 0,02 °

čine oborin

suhih dan

oj uzastopni

pokazuje d

ade to jest o

ekadi za vrij

an porast sa

među razdob

đu razdoblja

kcesivne dek

m raspoloži

skim promje

predindust

omjena. Tre

“) su nedo

zatopljenje m

je zadržati

sustave. Sto

je objavila

drži informa

ocjene utjecaja


dnosti mož

adniji mjese

manja količi

meteorološki

danu dokum

st prosječn

ast srednje g

°C (Gospić)

na tijekom 2

na u cijeloj

h dana bez

a se znako

od 1971. do

eme naved

amo 0,062°

blja 1991.‐2

a 1981.‐1990

kade od poč

vom nizu p

enama (UN

trijskog dob

enutne glo

ovoljne kak

može znatn

u granicam

oga je potr

a izvješće “

acije o pro

zahvata na oko

ćavanje otpadn

e se zaklju

ec u godin

na oborina

i podaci koj

mentaciju d

e temperat

godišnje tem

do 0,07 °C

20. stoljeća,

Hrvatskoj.

oborina.

ovit porast

2010. godi

enog razdo

C po dekad

2000. i 2001

0. i 1991.‐2

četka instru

ripadaju prv

FCCC) dogo

ba na manje

balne mjere

ko bi se

no prijeći gra

a od 2 °C, o

rebno prove

“Klimatske

oteklim i pr

oliš

ih voda)

41

čiti da su

i. Najveća

u srpnju.

i se još od

ugoročnih

ture vidljiv

mperature

C (Zagreb).

koji se na

Također,

t globalne

ne. Porast

blja dok je

i. Nadalje,

1.‐2010. je

000. (0,14

mentalnih

voj dekadi

ovoreno je

e od 2 °C,

e s ciljem

povećanje

anicu od 2

očekuju se

esti mjere

promjene,

rojiciranim

Susta

klimatsk

pokazat

regije ko

izvješća

• Klima

snježnog

promjen

• Opaža

društvo

• Klimat

neuravn

• Troško

utjecaja

• Komb

dovesti

sprječav

• Uzroci

• Trenut

procjenu

potrebn

Opažanj

• Smanj

• Veće t

tempera

• Poveća

Podatci

promjen

izvješće

godine u

što ne

emisiju

(ratni pe

av odvodnje otp

kim promje

elja, procje

oje su pod

su:

atske promj

g i ledenog

na imaju zab

anje klimats

te su projic

tske promje

noteženost u

ovi šteta na

klimatskih

inirani utje

do šteta vis

vanja klimat

i najznačajn

tne i planira

u prošlih i

na za adapta

ja pokazuju

enje snježn

temperatur

ature i sman

anje učesta

o klimatsk

nama kojeg

Republike

ukupna emi

uključuje p

GHG u odn

eriod) i 200

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

nama te ve

ne osjetljivo

najvećim r

jene (pove

g pokrivača

bilježene jas

skih promje

cirani dodat

ene mogu

u Europi.

astalih utjec

promjena n

caj projicira

sokih troško

tskih promje

nijih utjecaja

anje mjere

budućih utj

aciju.

:

og pokrivač

e i povećan

njenje pada

losti suša u

im promjen

g je izradilo

Hrvatske pr

isija staklen

ohranu CO

osu na 1990

09.‐2012. (e

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ezanim utje

osti društva

izikom od k

ćanje temp

) su prisutn

sne pokazat

ena već je

ni utjecaji u

povećati po

cajem prirod

na te troško

anih klimats

ova, a ovi tro

ena.

a klimatskih

praćenja i is

jecaja klima

ča, topljenje

nje padalina

lina.

južnoj Euro

nama u Hrv

Ministarstv

rema Okvirn

ičkih plinov

O2 u prirodn

0. godinu. S

konomska k

postupku ocjen


ecajima u E

, ljudskog zd

klimatskih p

perature, p

ne na glob

telje u prote

ukazalo na

u budućnost

ostojeću osj

dnih nepogo

ve u budućn

skih promje

oškovi mog

promjena ć

straživanja

atskih prom

e arktičkog l

u sjevernoj

ope. Poveća

vatskoj su p

vo zaštite o

noj konvenc

va (GHG) u H

nim spremn

Smanjenje e

kriza). Udio

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

uropi koji s

dravlja i eko

promjena. G

promjene u

alnoj razini

eklim godina

širok raspo

ti.

jetljivost i

oda su se p

nosti.

ena i društv

u biti znatn

će se znatno

na nacional

mjena, te st

eda i poveć

j Europi. U j

ni rizik od p

preuzeti iz n

okoliša i pri

ciji UN‐a o

Hrvatskoj izn

nicima, a št

emisija je za

koji otpada

ocjene utjecaja


su procijenj

osustava u E

Glavni zaklju

količini o

i te u Euro

ama.

on mogućih

produbiti d

povećali te s

veno‐ekono

o smanjeni

o razlikovat

lnom i EU n

toga mogu

ćanje razine

južnoj Euro

plavljenja.

najnovijeg i

rode (2014

promjeni k

nosila je 26

to predstav

abilježeno u

a na energe

zahvata na oko

ćavanje otpadn

jeni na osn

Europi te de

učci / ključn

borina te s

opi neke od

h utjecaja n

društveno‐e

se očekuje

mskih kreta

mjerama ad

i diljem Eur

nivou mogu

unaprijedit

mora.

opi također

izvješća o k

4.) ‐ Šesto n

lime UNFCC

,39 g CO2‐e

vlja oko 17

u periodu 19

etski sektor

oliš

ih voda)

42

novu broja

efinira one

ne poruke

smanjenje

d praćenih

na okoliš i

konomsku

povećanje

anja mogu

daptacije i

ope.

poboljšati

i saznanja

povećanje

klimatskim

nacionalno

CC1. 2012.

kvivalenta

% manju

991.‐1995.

je najveći

Susta

sa te izn

stalno p

Politika

međuna

pravne

staklenič

iz Kyotsk

2012. go

Uz potp

dugoroč

ostvaren

odnosu

U nasta

staklenič

‐ S

‐ E

‐ M

‐ M

‐ D

U podru

pročišća

‐ M

e

‐ M

‐ M

v

Prem

mod

oček

U je

0,4 °

odno

av odvodnje otp

nosi oko 70%

povećavaju.

i mjere za s

arodno preu

stečevine

čkih plinova

kog protoko

odine u odn

poru Progra

čnu strategij

nje dugoroč

na 1990. go

avku se na

čkih plinova

Sustav trgov

Energetika i

Mjere u obl

Mjere u obl

Druge među

učju gospo

avanje otpad

MSP‐12 Spa

energije.

MSP‐15 Kor

MSP‐16 Ter

voda..

ma projekci

delu, u prvo

kuju se ljeti

sen očekiva

°C. Promjen

osu na prom

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

% svih emis

smanjenje e

uzetih obve

EU te su p

a. U tom ko

ola u pogled

nosu na 199

ama za raz

ju niskouglj

čnog cilja sm

odinu.

avodi pregle

a u Republic

vanja emisij

izgaranje u

asti transpo

asti gospod

usektorske m

darenja otp

dnih voda te

aljivanje na

rištenje biop

rmička obra

ijama prom

om razdob

kada bi tem

ana promjen

ne amplituda

mjenu sred

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

sija. Emisije

emisija i ubla

eza Republik

polazište za

ontekstu, pr

du smanjenj

0. godinu.

zvoj Ujedinj

ičnog razvo

manjenja em

ed politike

ci Hrvatskoj

skim jedinic

u industrijsk

orta, industr

arenja otpa

mjere.

padom uklj

e stoga uz p

baklji i/ili k

plina za proi

da komuna

mjene temp

lju (2011.‐2

mperatura n

na tempera

a ekstremn

njih sezons

postupku ocjen


u sektoru

ažavanje kli

ke Hrvatske

a dugoročn

ioritetni cilj

ja emisija st

jenih narod

oja Republik

misija stakle

i mjera z

u razdoblju

cama stakle

im procesim

rijskih proce

adom.

jučene su

projekt:

korištenje m

izvodnju ele

alnog otpad

perature zra

2040.) najv

na srednjem

ature zraka

ih temperat

kih temper

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

Upravljanja

matskih pro

e u okviru K

ni razvoj go

j Republike

takleničkih

da (UNDP),

ke Hrvatske

eničkih plino

a smanjiva

u 2013.‐2017

eničkih plino

ma.

esa, poljopr

brojne mje

metana kao

ektrične ene

a i mulja iz

aka na pod

veće promje

m Jadranu m

iznosi oko 0

tura zraka u

ratura zraka

ocjene utjecaja


otpadom i

omjena u fu

Konvencije,

ospodarstva

Hrvatske je

plinova za 5

pokrenuta

za razdoblje

ova za 80‐95

anje emisija

7:

ova i hvatan

ivredi i šum

ere koje su

goriva za p

ergije i topli

postrojenja

dručju zahv

ene srednje

mogla poras

0,8 °C, a zim

u budućoj kl

a. Promjena

zahvata na oko

ćavanje otpadn

znose oko 4

unkciji su isp

Kyotskog p

a s niskom

e ispunjavan

5% u razdob

a je izrada

e do 2050.

5% do 2050

a i povećan

je i skladište

marstvu.

direktno v

proizvodnju

ne.

a za obradu

ata u DHM

e temperat

sti do oko 0

mi i u prolje

limi bit će iz

a srednje m

oliš

ih voda)

43

4,2% te se

punjavanja

protokola i

emisijom

nje obveze

blju 2008.‐

okvira za

godine, za

0. godine u

nja odliva

enje CO2.

vezane uz

električne

u otpadnih

MZ RegCM

ture zraka

,8 °C‐1 °C.

eće 0,2 °C‐

zraženije u

aksimalne

Susta

tem

tem

zimi

zrak

više

obal

budu

sada

tem

te iz

mjer

u prv

Prem

mod

proj

ugla

osim

2% d

prom

budu

3.3 Ge

Područje

Dusina

tektonsk

Dinarida

područj

Šire pod

sjeveroz

površini

karakter

av odvodnje otp

perature zr

perature, a

i maksima

a mogle bi

od 1 °C du

lnim područ

ućnosti mo

ašnju klimu

peratura zr

znosom por

re statističk

vom dijelu 2

ma projekc

delu, najveć

icirane su z

vnom izme

m u proljeće

do 10%. Sm

mjene obor

ućnosti mož

eološke i

e predviđe

i Otrić‐Seo

ki izdignuto

a pruža sjev

u zahvata. D

dručje obuh

zapadu, te

, javlja se ši

rističnih za

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

raka u ljeto

li će odstup

lne temper

porasti do o

ž jadranske

čjima što je

ože očekivat

ovaj porast

aka. Više od

rasta od bar

e značajnos

21. stoljeća

ijama prom

će promjene

za jesen kad

đu 2% i 8%

e kada se na

manjenje ob

rine na go

že se očekiv

hidrogeol

no za izgra

oci kao i su

om dijelu Di

verozapad–j

Duž čitavog

hvata obiljež

niskih i zar

irok raspon

krajeve izra

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

o prostorno

panja biti iz

ature ljeti s

oko 0,5 °C.

e obale. Bro

e u skladu s

ti porast b

t iznosi 10‐

d dvije treć

rem 0,5 °C

sti također u

.

mjene količ

e u sezons

da se u već

. U ostalim

a području s

borine na p

dišnjoj razi

vati 2%‐4% m

oške znač

adnju susta

usjedni prio

inaridskog g

jugoistok, ta

područja za

ženo je kon

ravnjenih k

različitih pr

azitog krša

postupku ocjen


o će imati s

raženija. Oč

su statističk

Ljetne mak

oj hladnih d

s porastom

roja toplih

15% i u skla

ine modela

u svim sezo

upućuju na

čine oborin

koj količini

em dijelu H

sezonama

srednjeg Jad

riobalnom

ini gdje se

manje obor

čajke

ava odvodn

obalni poja

geomorfološ

ako se pruž

ahvata razvi

ntrastom izm

rških polja

rirodno‐geo

u vapnencim

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

sličan oblik

čekivane pr

ki značajne.

ksimalne tem

ana će se u

minimalne

dana, i to

adu je s oče

a se slaže sa

onama i u c

značajne pr

e na podr

oborine u

Hrvatske mo

model proj

drana može

području u

na dijelov

ine.

nje i pročiš

s smješten

škog sustav

žaju i glavne

ijen je tipiča

među visoki

na samom

ografskih i d

ma, te se u

ocjene utjecaja


k kao i prom

romjene min

Zimske min

mperature z

u budućoj k

temperatu

do 10 uz

ekivanim po

a smjerom p

cijelom 21.

romjene u t

ručju zahva

bližoj budu

ože očekiva

icira poveća

e očekivati s

jesen i pro

vima sredn

šćavanja ot

no je u zon

va. Kako se

e osi geomo

an krški relje

h brdsko‐pl

jugoistoku

ruštveno‐ge

u tom smislu

zahvata na oko

ćavanje otpadn

mjena sred

nimalne tem

nimalne tem

zraka poras

klimi smanji

re zraka. U

obalu. U o

orastom ma

projiciranih

stoljeću. St

temperaturi

ata u DHM

ućnosti (20

ati smanjenj

anje oborin

smanjenje o

oljeće odraž

jeg Jadrana

padnih vod

ni Vanjskih

glavna oro

orfoloških st

ef.

laninskih po

u. Na relativ

eografskih e

u ovo podru

oliš

ih voda)

44

dnje ljetne

mperature

mperature

st će nešto

ti za 5% u

bliskoj se

odnosu na

aksimalnih

promjena

tandardne

i zraka već

MZ RegCM

19.‐2040.)

je oborine

e (2%‐8%)

oborine od

žava se na

a u bližoj

da naselja

Dinarida,

grafska os

truktura u

odručja na

vno maloj

elemenata

učje može

Susta

raščlanit

rezultira

tipični z

modern

utjecaj n

Čitavo p

Ovaj se

Upravo

kretanja

jedinstv

u građi

gornjokr

Prema g

karakter

poreme

zagora.

područje

izrazita

vrgoračk

Prema g

regiji Di

arhipela

mezoge

područje

prostoru

osnovu

krška po

Rilića, k

primorja

Prevlada

reljefa. S

imaju i p

av odvodnje otp

ti na neko

ali su krajob

za pojedine

izaciji i efek

na okoliš.

područje već

prostor od

je ta odije

a, a utječe i

en komplek

hrpta Bio

redne staro

genezi, Vrgo

rizira karb

ćenosti. Vrg

Najvećim d

e istočno i

ljuskava gra

kom kraju p

geomorfolo

narskoga g

agom. U s

omorfološk

em u zaleđ

u prevladav

na najvećem

olja u njego

koji predsta

a. Hrbat (B

avajuća kar

S obzirom n

padinski pro

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

oliko prosto

brazima kar

zone ovog

ktima globa

ćim je dijelo

primorja o

ljenost tijek

danas. Najs

ks vapnenac

okova i Ril

osti, te u ma

oračko pod

bonatno‐šelf

goračko pod

dijelom ovaj

sjeveroisto

ađa terena.

pojave i ležiš

oškoj region

orskog sust

sklopu ove

ku regiju G

đu. Reljefna

vajuće su od

m dijelu ovo

ovu JI dijelu

vljaju reljef

Biokova i R

rbonatna o

na to da pre

ocesi. Oni o

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ornih cjelin

rakteristično

ga kraja, te

alizacije koji

om svojevrst

odvaja visok

kom povijes

starije nasla

ca i breča. T

ića. U gra

loj mjeri on

ručje pripad

fni razvoj

dručje pripa

prostor dio

očno od po

Dosadašnj

šta asfalta, g

nalizaciji, vrg

tava, odnos

e makroge

orskih hrpt

heterogeno

drednice vrg

og područja

u. Zapadni

fnu barijeru

Rilića) je o

osnova na

evladavaju n

osobito dola

postupku ocjen


na nižeg re

oga dinarsk

daju važno

nezaustavlj

tan produže

kogorskim l

sti, bitno u

age na ovom

Te naslage p

ađi Vrgorač

ne paleogen

da dijelu ge

tijekom

ada dvjema

o je tektons

odnožja Bio

im geološki

gline i limon

goračko po

sno makrog

omorfološk

tova Biokov

ost i vrlo iz

goračkoga p

a oblikovan

i jugozapad

u između v

odijeljen zav

području V

nagibi veći o

aze do izraž

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

eda. Specif

kog sociogeo

o obilježje

jivo mijenja

etak zabioko

ancem Biok

tjecala na

m području s

prevladavaju

čke udoline

ske starosti

eotektonsko

mezozoika

tektonskim

ske jedinice

okova. Osno

m i rudarsk

nita.

odručje prip

geomorfološ

ke jedinice

va i Rilića

zražene visin

područja. M

je krški relj

dni dio pre

rgoračkog p

valom od

Vrgorca rez

od 12°, velik

aja na strm

ocjene utjecaja


fični prirod

ografskog a

ovom podr

aju čovjekov

ovskog pod

kova (1762

specifična d

su donjokre

u u južnom

e i gorja p

i.

og sklopa V

i visok

jedinicama

Biokovske

ovna je zna

kim istraživa

pada megam

škoj regiji C

vrgoračko

s Vrgoračk

nske razlike

Međutim, s

jef, a po svo

edstavlja pa

područja i

vrgoračkog

zultirala je

ko značenje

im padinam

zahvata na oko

ćavanje otpadn

dno‐geograf

areala koji s

ručju unato

vu djelatnos

ručja Imots

m) i Rilića

društveno‐g

edne starost

dijelu, gdje

prevladavaju

Vanjskih Din

stupanj

a, Biokovo i

zagore, koj

ačajka ovog

anjima utvr

makrogeom

Centralne D

o područje

kim brdsko‐

e na relativn

obzirom na

om značenj

dine hrpta

makarskopo

a brdskog

dominacijo

e u oblikova

ma i strmcim

oliš

ih voda)

45

fski uvjeti

su i danas

oč rastućoj

st i njegov

ke krajine.

(1155 m).

geografska

ti, a čini ih

e sudjeluju

u naslage

arida, koji

tektonske

Biokovska

ja zauzima

g područja

rđene su u

orfološkoj

almacije s

e zauzima

‐zavalskim

no malom

a geološku

u ističu se

Biokova i

odgorskog

područja.

om krškog

nju reljefa

ma gorskih

Susta

hrptova

karakter

Na širem

dijela –

područj

središnj

Tijekom

polja Ra

dovoljnu

prokopa

trajanje

Prema s

obodu

Lukavac

vrgoračk

Banje, k

Uvid u

analizira

karakter

na relat

podzem

promjen

vode, v

Raspore

koje vod

3.4 Pe

S obziro

planinsk

prve cje

dnima u

rosse) i

av odvodnje otp

. Reljefna o

r reljefa je,

m području

veći, površi

u, relativno

eg dijela vo

humidnog

astok) i od

u propusnu

avanja kana

poplava du

svom znače

Vrgoračkog

c). Najizdašn

kog distribu

koje su takođ

hidrogeol

anjem pod

ristike šireg

tivno veliku

mne tokove

njive izdašn

visok stupa

ed i dinamik

da svojim pr

edološke z

om na tla ši

ko područje

eline domin

udolina (uva

smeđeg tla

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

obilježja vrg

uz povijesno

obuhvata

inski bezvod

o vodom b

da najvećim

razdoblja g

vodni kana

moć, tako

la Prigon pl

uže. Kao pos

enju u vodo

g polja (spo

niji i najznač

utivnog pod

đer uključen

oške odno

dataka o d

g predmetno

u količina p

, povreme

osti, višestr

nj prirodne

ka podzemn

rolaskom m

značajke

ire područje

e s udolinom

ira grupa a

ale, ponikve,

na karbona

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

goračkog po

o‐geografsk

s obzirom n

dni zapadni

bogato jugo

m dijelom po

godine pon

al Prigon (k

da u to vrij

lavljene pov

sljedica toga

oopskrbi Vr

omenuta sj

čajniji izvor

dručja. Od p

ne u vodoop

ose na šire

dosadašnjim

og područja

padalina, ni

ena plavljen

ruko izviran

e ranjivost

ne vode u k

odelira i šir

e obuhvata

m, i drugu

uromorfnih

, kao i drugi

atima (kalko

postupku ocjen


odručja odr

ke odrednice

na hidrološ

i središnji

oistočno po

odzemno ot

nori na rubo

koji spaja V

jeme često

vršine u Vrg

a Vrgoračko

rgoračkoga

jeverozapad

je Butina, k

podzemnih

pskrbu šireg

em područ

m istraživa

a tipične su

isku retenc

nja krških

nje i ponira

i vodonosn

rškom podz

i.

dijeli se na

manju, kojo

h tala. U niž

im depresija

okambisol),

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

razila su se

e, imao pos

ke značajke

dio, te s ob

odručje krši

tječe prema

ovima polja

Vrgoračko p

dolazi do p

goračkom p

o polje lokal

kraja najva

dna zona p

koji je zahva

voda znača

g vrgoračkog

čju zahvata

njima na

za krški dio

cijsku sposo

polja, poj

nje vode u

nika zbog

zemlju ovisi

a dvije cjeli

oj pripadaju

žim dijelovi

ama), prevla

dok na njih

ocjene utjecaja


i na razmj

ebno znače

e uočavaju

bzirom na to

ih polja. S

a krškim polj

a (JI Vrgora

polje i Baći

plavljenja dn

olju bile su

lno stanovn

ažniji i najz

polja, izvor

aćen za pot

ajne su aku

g područja.

a dobiven

tom podr

o vodnog p

obnost kršk

ave velikih

istom vodn

nedostatka

o razvijeno

ne: veću, k

u dna krški

ma, do prib

adavaju nak

hovim bočni

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ještaj nasel

enje.

se dva bitn

o da se radi

krškoga za

jima.

čkog polja

nska jezera

na polja. Na

znatno već

ništvo naziva

načajniji su

ri Butina, S

trebe opskr

mulacije na

je prikup

ručju. Hidr

područja, a o

kog podzem

h krških iz

nom tijelu p

pokrovnih

osti sustava

kojoj pripad

h polja. Na

bližno 500 m

kupine crven

m stranama

oliš

ih voda)

46

ja, a krški

no različita

o krškom

apadnog i

i JZ dijelu

a) nemaju

aime, prije

će, a samo

a – Jezero.

u izvori na

Stinjevac i

be vodom

a prostoru

pljanjem i

ogeološke

odnose se

mlja i brze

zvora vrlo

podzemne

h naslaga.

pukotina,

a gorsko i

a području

m n.m. na

nice (terra

a prevlada

Susta

koluvija

površine

područj

n.m. crn

Drugoj c

Poglavit

sedimen

pjeskovi

polja pre

3.5 Kv

Područje

određiva

Hrvatske

područj

županije

županije

takav da

Neretve

Prema G

godinu (

kao one

ostale p

emitiraj

nego se

kao što

spojevi (

u većim

dijelu H

vrijedno

teritoriju

prekogr

av odvodnje otp

lno tlo (kol

e. Prema vi

u od 500 do

nice na kar

cjelini pripa

to se tu rad

ntima neog

itom do glin

edstavljaju

valiteta zr

e Republike

anju zona i

e (NN 01/14

u zone Dal

e, Splitsko‐d

e. Položaj m

a niti jedna

e).

Godišnjem i

(Hrvatska ag

ečišćena jed

parametre

u izravno u

formira slo

su dušikovi

(NMHOS). T

gradovima

Hrvatske zbo

osti za priz

u Republik

aničnog tra

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

uvijum). Za

išim dijelov

o 1000 m n

rbonatima (

adaju tla ko

di o fluvijal

genske star

novitom po

i najznačajn

raka

e Hrvatske

i aglomerac

4) na 5 zon

macija (HR

dalmatinske

mjernih post

nije smješt

izvješću o p

gencija za o

ino za ozon

zrak je I. k

u zrak, prize

oženim kem

oksidi (poz

Te reakcije p

a dolazi kao

og visokog

emni ozon

e Hrvatske

ansporta. P

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

pravo, ta tl

vima prevla

.m. smeđa

(kalkomelan

oja se nalaz

lnim ili aluv

rosti, a koj

odtipu, te du

nije agrarne

podijeljeno

cija prema

na i 4 aglom

5) koja uk

e županije (

taja za potre

tena u bližo

praćenju kva

okoliš i priro

(O₃) prema

kategorije.

emni (tropo

mijskim reakc

nati kao NO

potaknute s

posljedica

intenzitet

došlo je

e, što ukaz

Prema isto

postupku ocjen


a u ovom p

davaju plitk

tla (kalkoka

nosol), dok

ze na dnim

vijalnim tlim

a pripadaju

ubokom do

površine ci

o je za pot

razinama o

meracije. Pod

ključuje pod

izuzevši agl

ebe praćenj

oj okolici zah

alitete zrak

du, listopad

a kojem je z

Za razliku

osferski) oz

cijama, te n

Oₓ koji uključ

su sunčevim

onečišćenja

sunčevog z

na gotovo

zuje na zn

m izvješću

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

području pr

ka tla, sa z

ambisol), a n

se na pad

ma krških po

ma (fluvioso

u karbonat

o vrlo dubok

jeloga vrgo

trebe praće

onečišćenos

dručje obuh

dručje Zada

lomeraciju

ja kvalitete

hvata, a naj

a na podru

d 2016.), zon

rak II. kateg

od primarn

on (O3) ne

na njega utje

čuju NO i NO

m zračenjem

a prometom

zračenja. Ta

svim poza

ačajan reg

o praćenj

ocjene utjecaja


redstavljaju

natnim udj

na većim vi

inama čest

olja – Vrgo

ol) koja su

tnom (lakus

kom varijete

račkog podr

enja kvalitet

sti zraka na

hvata ovog

arske župan

Split) i Dub

zraka u zon

jbliža se nal

čju Republi

na Dalmacij

gorije na dvi

nih onečišć

ispušta se

eču emisije

O₂) i nemet

m. Do poviše

m i industrij

akođer, do

adinskim po

gionalni dop

ju kvalitete

zahvata na oko

ćavanje otpadn

i najvažnije

elom skele

sinama izna

o javljaju i

račko polje

nastala na

strijska sed

etu. Ujedno

ručja.

te zraka U

a teritoriju

projekta se

nije, Šibensk

brovačko‐ne

ni Dalmacija

lazi u Opuze

ke Hrvatske

ja (HR 5) je o

ije mjerne p

ćujućih tvar

izravno u a

njegovih p

tanski hlapiv

enih vrijedno

jom, te u p

prekorače

ostajama n

prinos kao

e zraka na

oliš

ih voda)

47

e obradive

ta i to na

ad 1000 m

rendzine.

e i Rastok.

jezerskim

dra), sitno

o, ova dna

redbom o

Republike

e nalazi na

ko‐kninske

eretvanske

a (HR 5) je

enu (Delta

e za 2015.

ocijenjena

postaje. Za

ri, koje se

atmosferu

rekursora,

vi organski

osti ozona

riobalnom

nja ciljnih

na cijelom

i utjecaj

području

Susta

Republik

Tl, As i H

kategori

3.6 Ri

Na teme

56/13 i

parlame

vode za

rizika o

upravlja

Prethod

1. K

v

k

2. O

k

b

3. P

k

t

u

p

p

p

Karte op

scenarija

prikazan

1. C

2. M

p

av odvodnje otp

ke Hrvatske

Hg u UTT‐i n

ije.

izici od po

elju odredb

14/14) kojim

enta i Vijeća

svako vodn

d poplava,

anja rizicim

dna procjena

Karte (zeml

vodnih pod

korištenja ze

Opis poplav

kulturnu ba

budućnosti,

Procjenu p

kulturnu ba

topografske

uključujući

područja, u

područja, po

promjena na

pasnosti od

a. Karte riz

nih na karta

Ciljeve za up

Mjere za o

prognozu po

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

e, kvaliteta z

na najbližim

oplava

bi iz članaka

ma je u hrv

a od 23. listo

no područje

karte opas

ma od pop

a rizika od p

ljovide) vod

ručja, pods

emljišta.

va iz prošlo

aštinu i go

koji bi mog

otencijalnih

aštinu i go

e, općenite

poplavna p

činkovitost

oložaj indus

a pojavu po

poplava (z

zika od pop

ma opasnos

pravljanje ri

ostvarenje t

oplava i sus

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

zraka s obzi

mjernim po

a 110., 111

vatsko zakon

opada 2007

e, a po potr

snosti od p

lava kao s

poplava obu

dnog podru

slivova i po

osti koje su

spodarske

gli dovesti d

h štetnih p

ospodarske

e hidrološk

odručja i u

postojećih

strijskih zon

oplava.

emljovidi) s

plava sadrže

sti od popla

izicima od p

tih ciljeva,

tave za oba

postupku ocjen


irom na uku

ostajama dr

. i 112. Zak

nodavstvo i

7. o procjen

rebi i za nje

poplava i k

sastavni di

uhvaća:

učja u odgo

potrebi pr

imale znat

djelatnosti

o sličnih šte

posljedica b

djelatnosti,

ke i geom

ključujući p

građevina

na, planove

sadrže prika

e prikaz mo

ava. Plan up

poplava.

uključujuć

vještavanje

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

upnu taložn

ržavne mrež

kona o voda

ntegrirana

i i upravljan

egove dijelo

karte rizika

o Plana u

ovarajućem

riobalnih po

nije štetne

i vjerojatn

etnih posljed

budućih po

, uzimajući

morfološke

poplavna po

za obranu

dugoročno

az mogućno

ogućih štet

ravljanja riz

i preventiv

e i upozorav

ocjene utjecaja


nu tvar (UTT

žeza praćen

ama (NN 15

Direktiva 20

nju rizicima

ove izrađuju

od poplav

pravljanja

mjerilu, s

odručja s p

učinke na

nost pojave

dica.

oplava za z

i u obzir, š

značajke i

odručja kao

od poplav

og razvoja, t

osti razvoja

tnih posljed

zicima od po

vne mjere,

anje.

zahvata na oko

ćavanje otpadn

T) i metale P

nje kvalitete

53/09,63/11

007/60/EZ E

od poplava

u prethodnu

a i u kona

vodnim po

unesenim g

rikazom top

zdravlje lju

e sličnih do

zdravlje ljud

što je više

i položaj

o prirodna r

va, položaj

te utjecaje

određenih

dica razvoja

oplava sadrž

zaštitu, pr

oliš

ih voda)

48

Pb, Cd, Ni,

zraka je I.

1, 130/11,

Europskog

, Hrvatske

u procjenu

ačnici Plan

odručjima.

granicama

pografije i

udi, okoliš,

ogađaja u

di, okoliš,

e moguće,

vodotoka,

retencijska

naseljenih

klimatskih

poplavnih

a scenarija

ži:

ripravnost,

Susta

Plan up

provedb

i upravlj

3.6.

Karte op

izrađene

određen

ukupno

sljedeći

‐ p

‐ p

‐ p

n

Jedinstv

različitih

digitalno

Karte su

111. i 1

plavljenj

2007. o

voditi ra

av odvodnje otp

ravljanja riz

bu Direktive

janju rizicim

.1 Karte o

pasnosti od

e su u mjer

na kao podr

oko 30.000

poplavni sc

poplave veli

poplave sre

poplave ma

nasipa na ve

vene poplav

h izvora plav

og modela t

u izrađene u

12. Zakona

ja određen

procjeni i u

ačuna da na

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

zicima od p

e 2007/60/E

ma od poplav

opasnosti od

d poplava u

ilu 1:25.000

ručja s pote

0 km2, što

cenariji:

ike vjerojatn

dnje vjeroja

ale vjerojat

ećim vodoto

vne linije za

vljenja. Dub

terena Drža

u okviru Pla

o vodama

na Direktivo

upravljanju r

kartama ni

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

poplava sas

EZ Europsko

va u Hrvatsk

d poplava

ukazuju na

0 za ona po

encijalno zn

je više od

nosti pojavlj

atnosti poja

nosti pojav

ocima te ruš

a pojedine

bine vode za

vne geodet

ana upravlja

(NN 153/0

om 2007/60

rizicima od p

su prikazan

postupku ocjen


tavni je dio

og parlamen

koj.

moguće ob

odručja koja

načajnim riz

polovice d

jivanja,

vljivanje (po

vljivanja, uk

šenja visoki

scenarije o

a jedinstven

ske uprave.

anja rizicim

09, 63/11, 1

0/EZ Europs

poplava, i n

ni svi moguć

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

o Plana upr

nta i Vijeća o

buhvate tri

su u Preth

icima od po

ržavnog ko

ovratno razd

ključujući p

h brana (um

određene su

ne poplavne

.

a od poplav

130/11, 56/

skog parlam

isu pogodn

ći scenariji p

ocjene utjecaja


ravljanja vo

od 23. listop

specifična p

odnoj procj

oplava. Ana

pnenog ter

doblje 100 g

oplave uslij

mjetne popla

u kao anvel

e linije odre

va sukladno

/13 i 14/14)

menta i Vije

e za druge n

plavljenja.

zahvata na oko

ćavanje otpadn

dnim podru

pada 2007.

poplavna sc

jeni rizika o

alize su prov

ritorija. Ana

godina),

jed mogući

ave).

lopne popla

eđene su ko

o odredbam

), i to za tr

eća od 23.

namjene. Po

oliš

ih voda)

49

učjima. Za

o procjeni

cenarija, a

od poplava

vedene na

alizirani su

ih rušenja

avne linije

orištenjem

ma članaka

i scenarija

listopada

otrebno je

Susta

av odvodnje otp

Slik

Slika 7. Kar

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ka 6. Karta o

rta opasnos

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

opasnosti od

sti od poplav

postupku ocjen


d poplava p

va za veliku

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

o vjerojatno

vjerojatnos

ocjene utjecaja


osti pojavljiv

st pojavljiva

zahvata na oko

ćavanje otpadn

vanja

anja – dubin

oliš

ih voda)

50

e

Susta

av odvodnje otp

Slika 8. Kart

Slika 9. Ka

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ta opasnost

arta opasnos

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ti od poplav

sti od popla

postupku ocjen


va za srednju

ava za malu

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

u vjerojatno

vjerojatnos

ocjene utjecaja


ost pojavljiva

st pojavljivan

zahvata na oko

ćavanje otpadn

anja – dubin

nja – dubine

oliš

ih voda)

51

ne

e

Susta

3.6.

Karte r

prethod

‐ p

‐ p

‐ p

n

Karte su

111. i 1

plavljenj

2007. o

av odvodnje otp

.2 Karte ri

izika od p

dno određen

poplave veli

poplave sre

poplave ma

nasipa na ve

u izrađene u

12. Zakona

ja određen

procjeni i u

Slika 10.

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

izika od pop

poplava prik

na kartama

ike vjerojatn

dnje vjeroja

ale vjerojatn

elikim vodot

u okviru Pla

o vodama

na Direktivo

pravljanju r

Karta rizika

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

plava

kazuju pot

opasnosti o

nosti pojavlj

atnosti poja

nosti pojav

tocima te ru

ana upravlja

(NN 153/0

om 2007/60

rizicima od p

od poplava

postupku ocjen


encijalne š

od poplava z

jivanja,

vljivanje (po

vljivanja uklj

ušenja visok

anja rizicim

09, 63/11, 1

0/EZ Europs

poplava, i n

a za veliku v

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

štetne posl

za sljedeće p

ovratno razd

jučujući i p

kih brana (u

a od poplav

130/11, 56/

skog parlam

isu pogodne

vjerojatnost

ocjene utjecaja


jedice na

poplavne sc

doblje 100 g

poplave usli

mjetne pop

va sukladno

/13 i 14/14)

menta i Vije

e za druge n

pojavljivanj

zahvata na oko

ćavanje otpadn

područjima

cenarije:

godina),

ijed moguć

plave).

o odredbam

), i to za tr

eća od 23.

namjene.

ja – dubine

oliš

ih voda)

52

a koja su

ih rušenja

ma članaka

i scenarija

listopada

Susta

av odvodnje otp

Slika 11. K

Slika 12.

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

Karta rizika o

Karta rizika

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

od poplava

a od poplava

postupku ocjen


za srednju v

a za malu vj

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

vjerojatnost

jerojatnost

ocjene utjecaja


t pojavljivan

pojavljivanj

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nja – dubine

a – dubine

oliš

ih voda)

53

e

Susta

3.7 Vo

3.7.

Na širem

vodno ti

V

V

V

V

U nastav

širem p

uređaje

ustuplje

upravlja

Vodno t

Vodno

predme

Seoci.

Tabl. 3‐1Šifra vodnogNaziv vodnoKategorija vEkotip Dužina vodnIzmjenjenosVodno podrPodsliv: Ekoregija: Države Obaveza izvTjela podzeZaštićena p

Mjerne post

av odvodnje otp

ode i vodn

.1 Vodna t

m području

ijelo:

Vodno tijelo

Vodno tijelo

Vodno tijelo

Vodno tijelo

vku će se pr

odručju pre

m za proč

eni su od st

anja vodnim

tijelo JKRN0

tijelo JKRN

tni zahvat,

1 Opći podag tijela: og tijela vodnog tijela

nog tijela st ručje:

vješćivanja mne vode odručja

taje kakvoće

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

na tijela

tijela

predmetno

o JKRN0034_

o JKRI0109_

o JKRI0159_

o JKGI_12 –

rikazati osno

edmetnog z

išćavanje o

rane Hrvats

područjima

0034_001, M

0034_001

uz samo po

atci površinsJKRN003Matica TekućicaNizinske 28.2 km Prirodno JadranskKopno DinaridskNacionalEU JKGI-12 HR53010(* - dio vo40511 40509 40504 (R

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

og zahvata n

_001, Matic

_001, Matica

_001 (površi

NERETVA (p

ovni podatc

zahvata (su

otpadnih vo

skih voda, s

a 2016.‐202

Matica

(Matica) je

odručja pros

skog vodnog34_001

a / River male i srednje ve+ 19.2 km (natural) ko

ka no (HR)

0041, HR200104odnog tijela)

Rastok, Brza voda

postupku ocjen


nalaze se tr

ca (površins

a Rastok (po

nsko vodno

podzemno v

ci za prethod

stava javne

oda). Svi p

sukladno Izv

21.

e površinsko

stornog obu

g tijela JKRN

elike tekućice krš

46, HR2001242

a, Matica)

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

i površinska

sko vodno ti

ovršinsko vo

o tijelo)

vodno tijelo

dno navede

e odvodnje

odatci koji

vadku iz Re

o vodno tij

uhvata susta

N0034_001

kih polja (15A)

*, HR2001449*,

(izvorište, (Staševica,

ocjene utjecaja


a vodna dije

jelo)

odno tijelo)

o)

ena vodna ti

Dusina‐Otr

su izložen

gistra vodn

jelo i nalaz

ava javne od

HRCM_410310

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ela i jedno p

ijala koja se

riĆ‐Seoci s

ni u ovom

ih tijela pre

zi se nepos

dvodnje Dus

022*, HROT_71

oliš

ih voda)

54

podzemno

e nalaze na

pripadnim

elaboratu

ema Planu

sredno uz

sina‐Otrić‐

005000*

Butina) Matica)

Susta

Sl. 3‐2 P

av odvodnje otp

Položaj površ

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

šinskog vod

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

dnog tijela JK

postupku ocjen


KRN0034_0

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

001 u prosto

UPOV DU

ocjene utjecaja


oru

USINA

zahvata na oko

ćavanje otpadn

oliš

ih voda)

55

Susta

Tabl. 3‐2

P

Stanje, Ekolosko Kemijsko Ekolosko Biološki Fizikalno Specifične Hidromorfo Biološki Fitobentos Makrozoob Fizikalno BPK5 Ukupni Ukupni Specifične arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni polikloriran Hidromorfološ Hidrološki Kontinuitet Morfološki Indeks Kemijsko Klorfenvinf Klorpirifos Diuron Izoproturon

NAPOMENA:NEMA OCJEKloroalkani, DOBRO STApara-para-DDHeksaklorbutOktilfenol, cd)piren, S*prema dostu

av odvodnje otp

2 Stanje pov

PARAMETAR

elementi kemijski

onečišćuološki

elementi entos

kemijski

onečišćuju

organski hni bifeni

ški

t

korištenja

fos

n

: NE: Fitoplankto

ANJE: Alaklor, DT, 1,2-Dikloradien, Heksaklo Pentaklorbenzen,

Simazin, Tetrakloupnim podacima

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

vršinskog vo

URENN 73

pujuće

p

uće

halogeni li

a

(klorp

umjerenoumjerenodobro umjerenoumjerenodobro vrlo dobro umjerenodobro umjereno dobro vrlo dobro dobro vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro sta

on, Makrofiti,

Antracen, Atraretan, Diklormorcikloheksan, O, Pentaklorfenooretilen, Triklore

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

odnog tijela

EDBA 3/2013* S

o o

stanje

o o

dobro

o

o

dobro

dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro

dobro

stanje stanje stanje stanje

anje

umjerumjerdobro umjerumjerdobrovrlo dobro umjerdobroumjer dobrovrlo dobrodobro vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo dobrodobrodobrodobrovrlo dobrodobrodobrodobrodobro

Ribe, pH, Tributil

azin, Benzen, metan, Di(2-eOlovo i njegovi spool, Benzo(a)pireetilen, Triklorben

postupku ocjen


JKRN0034_

AN

STANJE

reno reno o stanje

reno reno o

dobro o

reno o reno

o dobro

o o


o o o o

dobro

o stanje o stanje o stanje o stanje o stanje

dododo donedovrlodo nenene dovrlododo vrlovrlovrlovrlovrlovrlovrlovrlo dodododovrlo donenenene

KPK-Mn, Amonkositrovi sp Kadmij i njegovi sp

etilheksil)ftalat (DEHojevi, Živa i njezen, Benzo(b)fluonzeni (svi izomeri),

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

_001

NALIZA OPTERE

2021.

bro bro bro stanje

bro ma ocjene bro o dobro bro

ma ocjene ma ocjene ma ocjene

bro o dobro bro bro

o dobro o dobro o dobro o dobro o dobro o dobro o dobro o dobro

bro bro bro bro o dobro

bro stanje ma ocjene ma ocjene ma ocjene ma ocjene

nij, Nitrati, Opojevi, pojevi, TetrakloruHP), Endosulzini spojevi, Naftoranten; Benzo(k)fl Triklormetan

ocjene utjecaja


EĆENJA I UTJEC

NAKON 2021.

dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

Ortofosfati, Penta

ugljik, Ciklodienslfan, Fluoranttalen, Nikal i njeluoranten, Benz

zahvata na oko

ćavanje otpadn

CAJA POSTIZA

CILJEVA OK postiže postiže postiže postiže nema postiže postiže postiže nema nema nema postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže nema nema nema nema procjene

abromdifenileter,

ski pesticidi, DDten, Heksakloegovi spojevi, Nzo(g,h,i)perilen; Ide

oliš

ih voda)

56

NJE KOLIŠA

ciljeve ciljeve ciljeve

ciljeve procjene


procjene procjene procjene

ciljeve ciljeve ciljeve ciljeve

ciljeve ciljeve ciljeve ciljeve ciljeve ciljeve ciljeve ciljeve

ciljeve ciljeve ciljeve ciljeve ciljeve

ciljeve procjene procjene procjene

C10-13 Trifluralin

DT ukupni, orbenzen,

Nonilfenol, eno(1,2,3-

Susta

Vodno t

Vodno t

područj

Dusina‐O

Tabl. 3‐3

Šifra vodnogNaziv vodnoKategorija vEkotip Dužina vodnIzmjenjenosVodno podrPodsliv: Ekoregija: Države Obaveza izvTjela podzeZaštićena p

Mjerne post

av odvodnje otp

tijelo JKRI01

tijelo JKRI0

u predmetn

Otrić‐Seoci,

3 Opći poda

g tijela: og tijela vodnog tijela



taje kakvoće

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

109_001, M

0109_001 (M

nog zahvata

sa njegove

atci površins

JKRI0109Matica RTekućicaNizinske 9.91 km Prirodno JadranskKopno DinaridskMeđunarEU JKGI-12 HR20013(* - dio vo

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

Matica Rasto

Matica Ras

a, izvan po

sjeverne i s

skog vodnog

9_001 Rastok a / River male i srednje ve+ 49.6 km (natural) ko

ka rodno (HR, BH)

315*, odnog tijela)

postupku ocjen


ok

tok) je pov

odručja pro

sjeverozapd

g tijela JKRI0

elike tekućice krš

HRC

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

vršinsko vo

stornog ob

dne strane.

0109_001

kih polja (15A)

CM_41031022*,

ocjene utjecaja


dno tijelo

buhvata sus

zahvata na oko

ćavanje otpadn

i nalazi se

stava javne

HROT_71

oliš

ih voda)

57

na širem

odvodnje

005000*

Susta

Sl. 3‐3 P

av odvodnje otp

Položaj površ

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

šinskog vod

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

dnog tijela JK

postupku ocjen


KRI0109_00

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

01 u prostor

ocjene utjecaja


ru

zahvata na oko

ćavanje otpadn

oliš

ih voda)

58

Susta

Tabl. 3‐4

P

Stanje, Ekolosko Kemijsko Ekolosko Fizikalno Specifične Hidromorfo Biološki Fizikalno BPK5 Ukupni Ukupni Specifične arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni polikloriran Hidromorfološ Hidrološki Kontinuitet Morfološki Indeks Kemijsko Klorfenvinf Klorpirifos Diuron Izoproturon

NAPOMENA:NEMA OCJENitrati, DOBRO STApara-para-DDHeksaklorbutOktilfenol, cd)piren, S*prema dostu

av odvodnje otp

4 Stanje pov

PARAMETAR

kemijski onečišću

ološki

elementi

kemijski

onečišćuju

organski hni bifeni

ški

t

korištenja

fos

n

: NE: Biološki ele

Ortofosfati, ANJE: Alaklor, DT, 1,2-Dikloradien, Heksaklo Pentaklorbenzen,


Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

vršinskog vo

URENN 73

pujuće

p

uće

halogeni li

a

(klorp

dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro nema dobro vrlo vrlo dobro vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro sta

ementi kakvoće, Pentabro Antracen, Atraretan, Diklormorcikloheksan, O, Pentaklorfenooretilen, Triklore

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

odnog tijela

EDBA 3/2013* S

stanje

dobro

ocjene

dobro dobro


dobro


anje

dobrodobrodobro dobrodobrovrlo dobro nema dobrovrlo vrlo dobro vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo dobrodobrodobrodobrovrlo dobrodobrodobrodobrodobro

Fitoplankton, Fimdifenileter, zin, Benzen,

metan, Di(2-eOlovo i njegovi spool, Benzo(a)pireetilen, Triklorben

postupku ocjen


JKRI0109_0

AN

STANJE

o o o stanje

o o

dobro o

a ocjene

o dobro dobro

o


o o o o

dobro


dododo dodovrlodo ne dovrlovrlodo vrlovrlovrlovrlovrlovrlovrlovrlo dodododovrlo donenenene

itobentos, Makro C10-13 Klor

Kadmij i njegovi spetilheksil)ftalat (DEHojevi, Živa i njezen, Benzo(b)fluonzeni (svi izomeri),

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

001

NALIZA OPTERE

2021.

bro bro bro stanje

bro bro o dobro bro

ma ocjene

bro o dobro o dobro bro


bro bro bro bro o dobro


ofiti, Makrozoobroalkani, pojevi, TetrakloruHP), Endosulzini spojevi, Naftoranten; Benzo(k)fl Triklormetan

ocjene utjecaja


EĆENJA I UTJEC

NAKON 2021.

dobro dobro dobro stanje dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

bentos, Ribe, Tributilkositrovi s


zahvata na oko

ćavanje otpadn

CAJA POSTIZA

CILJEVA OK postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže nema postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže nema nema nema nema procjene

pH, KPK-Mn, spojevi, ski pesticidi, DDten, Heksakloegovi spojevi, Nzo(g,h,i)perilen; Ide

oliš

ih voda)

59

NJE KOLIŠA



procjene





Amonij, Trifluralin



Susta

Vodno t

Vodno t

zahvata,

njegove

Tabl. 3‐5

Šifra vodnogNaziv vodnoKategorija vEkotip Dužina vodnIzmjenjenosVodno podrPodsliv: Ekoregija: Države Obaveza izvTjela podzeZaštićena p

Mjerne post

av odvodnje otp

tijelo JKRI01

tijelo JKRI01

, izvan pod

jugoistočne

5 Opći poda

g tijela: og tijela vodnog tijela



taje kakvoće

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

159_001

159_001 je

dručja pros

e strane.

atci površins

JKRI0159nema naTekućicaNizinske 1.13 km Prirodno JadranskKopno DinaridskMeđunarEU JKGI-12 HRCM_4(* - dio vo

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

površinsko

stornog obu

skog vodnog

9_001 ziva

a / River male povremene+ 1.52 km (natural) ko

ka rodno (HR, BH)

41031022*, odnog tijela)

postupku ocjen


vodno tijelo

uhvata sust

g tijela JKRI0

e tekućice (16B)

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

o i nalazi se

tava javne

0159_001

ocjene utjecaja


e na širem p

odvodnje

zahvata na oko

ćavanje otpadn

području pr

Dusina‐Otri

HROT_71

oliš

ih voda)

60

edmetnog

ić‐Seoci, s

005000*

Susta

Sl. 3‐4 P

av odvodnje otp

Položaj površ

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

šinskog vod

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

dnog tijela JK

postupku ocjen


KRI0159_00

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

01 u prostor

ocjene utjecaja


ru

zahvata na oko

ćavanje otpadn

oliš

ih voda)

61

Susta

Tabl. 3‐6

P

Stanje, Ekolosko Kemijsko Ekolosko Fizikalno Specifične Hidromorfo Biološki Fizikalno BPK5 Ukupni Ukupni Specifične arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni polikloriran Hidromorfološ Hidrološki Kontinuitet Morfološki Indeks Kemijsko Klorfenvinf Klorpirifos Diuron Izoproturon

NAPOMENA:NEMA OCJENitrati, DOBRO STApara-para-DDHeksaklorbutOktilfenol, cd)piren, S*prema dostu

av odvodnje otp

6 Stanje pov

PARAMETAR

kemijski onečišću

ološki

elementi

kemijski

onečišćuju

organski hni bifeni

ški

t

korištenja

fos

n

: NE: Biološki ele

Ortofosfati, ANJE: Alaklor, DT, 1,2-Dikloradien, Heksaklo Pentaklorbenzen,


Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

vršinskog vo

URENN 73

pujuće

p

uće

halogeni li

a

(klorp

vrlo vrlo dobro vrlo vrlo vrlo vrlo nema vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo dobro dobro dobro dobro dobro sta

ementi kakvoće, Pentabro Antracen, Atraretan, Diklormorcikloheksan, O, Pentaklorfenooretilen, Triklore

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

odnog tijela

EDBA 3/2013* S

dobro dobro stanje

dobro dobro dobro dobro

ocjene



dobro dobro dobro dobro dobro


anje

vrlo vrlo dobro vrlo vrlo vrlo vrlo nema vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo vrlo dobrodobrodobrodobrodobro

Fitoplankton, Fimdifenileter, zin, Benzen,

metan, Di(2-eOlovo i njegovi spool, Benzo(a)pireetilen, Triklorben

postupku ocjen


JKRI0159_0

AN

STANJE

dobro dobro

o stanje


a ocjene



dobro dobro dobro dobro dobro


vrlovrlodo vrlovrlovrlovrlo ne vrlovrlovrlovrlo vrlovrlovrlovrlovrlovrlovrlovrlo vrlovrlovrlovrlovrlo donenenene

itobentos, Makro C10-13 Klor

Kadmij i njegovi spetilheksil)ftalat (DEHojevi, Živa i njezen, Benzo(b)fluonzeni (svi izomeri),

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

001

NALIZA OPTERE

2021.

o dobro o dobro bro stanje

o dobro o dobro o dobro o dobro

ma ocjene

o dobro o dobro o dobro o dobro


o dobro o dobro o dobro o dobro o dobro


ofiti, Makrozoobroalkani, pojevi, TetrakloruHP), Endosulzini spojevi, Naftoranten; Benzo(k)fl Triklormetan

ocjene utjecaja


EĆENJA I UTJEC

NAKON 2021.

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

bentos, Ribe, Tributilkositrovi s


zahvata na oko

ćavanje otpadn

CAJA POSTIZA

CILJEVA OK postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže nema postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže postiže nema nema nema nema procjene

pH, KPK-Mn, spojevi, ski pesticidi, DDten, Heksakloegovi spojevi, Nzo(g,h,i)perilen; Ide

oliš

ih voda)

62

NJE KOLIŠA



procjene





Amonij, Trifluralin



Susta

Vodno t

Vodno t

predme

Tabl. 3‐7

Stanje

Kemijsko s

Količinsko

Ukupno sta

3.7.

Za potre

protocim

uzvodno

uzvodno

Mjerenj

Sukladn

Tabl. 3‐8

Pro(m

0,

0,

1,

1,

1,

Sukladn

analize

trajanja,

av odvodnje otp

tijelo JKGI_1

tijelo JKGI_1

tnog zahvat

7 Stanje pod

tanje

stanje

anje

.2 Protoci

ebe izrade o

ma na vodo

o od lokacij

o od lokacije

a protoka

o raspoloživ

8 Protoci od

otok m3/s)

T

,79 9

,94 9

,21 9

,57 9

,89 8

o metodolo

ekološkog

, što u konk

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

12 – NERETV

12 – NERETV

ta.

dzemnog vo

Pr

u vodotoku

ovog elabor

otoku Mati

je planirano

e ispuštanja

obuhvaćaju

vim podatci

dređenog tr

Trajanje prot

99% ‐ tno tra

98% ‐ tno tra

95% ‐ tno tra

90% ‐ tno tra

85% ‐ tno tra

ogiji kombin

stanja teku

kretnom sluč

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

VA (podzem

VA je podze

odnog tijela

rocjena stanja

dobro

dobro

dobro

u Matica

rata, Hrvats

ici na lokac

og UPOV‐a

a pročišćenih

u relativno

ima izračuna

ajanja u vod

toka

ajanje

ajanje

ajanje

ajanje

ajanje

niranog pris

ućica (kao p

čaju iznosi 1

postupku ocjen


mno vodno

emno vodno

JKGI_12 – N

ske vode su

ciji Dusina,

koji je pre

h voda s UP

dug vrem

ati su proto

dotoku Mat

stupa (Hrvat

površinskih

1,57 m3/s.

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

tijelo)

o tijelo i na

NERETVA

u dostavile I

koja je uz

edmet ovog

POV‐a.

menski perio

oci određeno

tici, uzvodno

tske vode, 2

vodnih tije

ocjene utjecaja


lazi se na u

Izrađivaču r

zeta u razm

g zahvata, o

od od 1989

og trajanja u

o od lokacije

2015) kao m

ela) usvaja

zahvata na oko

ćavanje otpadn

žem i širem

relevantne

matranje ka

odnosno ne

9. do 2016

u sljedećoj t

e UPOV‐a D

mjerodavan

se protok

oliš

ih voda)

63

m području

podatke o

o lokacije

eposredno

6. godine.

tablici.

Dusina

protok za

90%‐tnog

Susta

Sl. 3‐5 P

Sl. 3‐6 V

av odvodnje otp

Protoci mjer

Vodostaji mj

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

eni na vodo

ereni na vo

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

otoku Matic

dotoku Mat

postupku ocjen


a kod nasel

tica kod nas

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ja Dusina za

selja Dusina

ocjene utjecaja


a period 198

a za period 1

zahvata na oko

ćavanje otpadn

89.‐2016.

1989.‐2016.

oliš

ih voda)

64

.

Susta

3.7.

U sklad

osjetljiva

Zahvat s

ljudsku

definira

27/15, 0

jadransk

vode za

U sljede

21. svib

sustava

aglomer

Tabl. 3‐9

Sukladn

1200 ES

relevant

voda bi

prihvatn

direktiva

predviđe

av odvodnje otp

.3 Osjetljiv

u s Odluko

a područja n

se nalazi na

potrošnju.

na Pravilnik

03/16) i Ur

kom vodno

ljudsku pot

ećoj tablici p

nja 1991. o

odvodnje

racija.

9 Minimaln

bojom oz

o prikazano

) u osjetljivo

tnim objašn

ilo kojim p

ne vode zad

a. U konkr

ena je izgra

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

vost područ

om o određ

na nivou Hr

a slivu osjet

Onečišćuju

kom o gran

redbom o s

m području

trošnju su o

prikazani su

o pročišćava

i stupnja

i kriteriji ko

značeno za a

om u ovoj

om područj

njenjima, "o

procesom i

ovoljavaju o

retnom slu

dnja uređaj

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

čja

đivanju osj

rvatske kako

tljivog podr

uće tvari čij

ničnim vrije

standardu k

u, sva podr

sjetljiva pod

najznačajni

nju komuna

pročišćava

oje je potreb

aglomeracij

tablici, za

ju, potrebno

dgovarajuće

i/ili sustavo

odgovarajuć

učaju, sukla

ja s II. stupn

postupku ocjen


etljivih pod

o je to prika

ručja, ali i p

ja se ispušt

ednostima

kakvoće vo

ručja određ

dručja.

iji zahtjevi D

alnih otpad

anja, ovisn

bno zadovo

ju koja je pr

aglomeracij

o je primijen

e pročišćava

om odlagan

će ciljeve kv

adno opisan

njem pročišć

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

dručja (NN

zano na slje

područja na

tanja u ova

emisija otp

da (NN 73/

đena kao po

Direktive 91

nih voda, k

o o osjetl

oljiti sukladn

redmet ovog

je <2000 E

niti "odgova

anje" je pro

nja koji na

valitete i od

nom u pog

ćavanja.

ocjene utjecaja


81/10 i 14

edećoj slici.

mijenjenom

aj sliv ogra

padnih voda

/13, 151/14

odručja nam

1/271/EEZ (D

koje odnose

jivosti pod

no zakonsko

g elaborata)

S (predmet

arajuće proč

očišćavanje

akon ispušt

govarajuće

glavlju 2.2

zahvata na oko

ćavanje otpadn

41/15) defi

m zahvaćanj

aničavaju su

a (NN 80/1

4, 78/15, 6

mijenjena z

Direktiva vij

e se na uspo

dručja te v

oj regulativi

)

tna aglome

čišćavanje".

komunalnih

tanja omog

odredbe ov

u ovom e

oliš

ih voda)

65

inirana su

ju vode za

u dodatno

13, 43/14,

61/16). Na

ahvaćanju

jeća EU od

ostavljanje

veličinama

(crvenom

racija ima

. Sukladno

h otpadnih

gućava da

ve i drugih

elaboratu,

Susta

Sl. 3‐7 O

av odvodnje otp

Osjetljiva po

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

dručja u RH

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

H (Odluka o

postupku ocjen


određivanju

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

u osjetljivih

ocjene utjecaja


područja, N

zahvata na oko

ćavanje otpadn

NN 81/10, 1

oliš

ih voda)

66

41/15)

Susta

3.7.

Planiran

izvorišta

vodoops

prema g

Sl. 3‐8

Sukladn

Grada V

prostora

U II. zo

pukotins

‐ ispušta

av odvodnje otp

.4 Zone sa

ni zahvat na

a Klokun i M

skrbi ovog

grafičkim pr

Zone sanit

(područje

položaj UP

o odredbam

Vrgorca", b

a u II. i III. zo

oni sanitarn

sko‐kaverno

anje neproči

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

anitarne zaš

lazi se u ne

Modro oko,

područja. P

ilozima u na

tarne zaštit

Grada Vrg

POV‐a Dusin

ma iz Prost

r. 9/06, 7/

oni sanitarn

ne zaštite iz

oznom poro

išćenih otpa

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

štite izvorišt

eposrednoj

a cilj proje

Područje ob

astavku.

te – dio o

gorca, Prost

na u prostor

tornog plan

/10, 1/11, 2

e zaštite izv

zvorišta sa

oznosti zabra

adnih voda,

postupku ocjen


ta

blizini zona

ekta je upra

buhvata nala

obuhvata n

torni plan

u

a uređenja

26/16, 21/1

vorišta na po

zahvaćanj

anjuje se:

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

sanitarne z

avo zaštita i

azi se unuta

na području

uređenja S

Grada Vrg

17) definira

odručju pre

em voda iz

ocjene utjecaja


zaštite izvor

izvorišta Bu

ar II. i III. z

u Splitsko‐d

Splitsko‐dal

gorca ("Vjes

ana su ogr

edmetnog za

z vodonosn

zahvata na oko

ćavanje otpadn

rišta Banja i

utina koje se

one sanitar

dalmatinske

matinske ž

snik ‐Službe

aničenja u

ahvata:

nika s puko

UPOV DU

oliš

ih voda)

67

i Butina te

e koristi u

rne zaštite

e županije

županije) i

eno glasilo

korštenju

otinskom i

USINA

Susta

‐ građen

‐ građen

‐ uskladi

usklad

poljopr

punjen

‐ građen

‐ izvođen

spremi

‐ skidanj

graditi

‐ građen

ulja i m

‐ upotre

‐ skladiš

njegov

postroj

‐ građen

zaštite

‐ izgradn

detekt

‐ podzem

voda.

‐ poljopr

sredsta

‐ stočars

uz prov

onečišć

prakse

‐ gradnj

‐ ispušta

‐ građen

‐ građen

av odvodnje otp

nje postroje

nje građevin

ištenje radio

dištenja količ

rivredne str

nje, uskladiš

nje benzinsk

nje istražnih

išta,

je pokrovno

i prema odr

nje prometn

masti i odgo

eba praškast

štenje i odla

vog zatvaran

jenja za obr

nje cjevovod

e voda,

nja benzinsk

tiranje i doja

mna i površi

rivredna pro

ava za zašti

ska proizvod

vedbu mjera

ćenja uzrok

e,

a groblja i p

anje pročišće

nje svih indu

nje drugih g

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

nja za proiz

na za oporab

oaktivnih i z

čina lož ulja

rojeve, ako s

štenje i upor

kih postaja b

h i eksploata

og sloja zem

redbama ovo

nica, parkira

varajućeg s

tih (u rinfuzi

ganje otpad

nja, građevi

radu, opora

da za transp

kih postaja b

avu propušt

inska eksplo

oizvodnja, o

itu bilja prem

dnja, osim p

a zaštite vod

kovanog nitr

proširenje po

enih i nepro

ustrijskih po

građevina ko

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

zvodnju opa

bu, obradu

za vode i vod

a dovoljnih z

su proveden

rabu,

bez zaštitnih

acijskih bušo

mlje osim na

oga Pravilni

ališta i aerod

sustava proč

i) eksploziva

da, gradnja

ina za zbrinj

abu i zbrinja

port tekućina

bez spremn

tanja te zašt

oatacija min

osim ekološk

ma posebno

poljoprivred

da propisan

ratima poljo

ostojećih,

očišćenih otp

ostrojenja ko

oje mogu ug

postupku ocjen


snih i onečiš

i odlaganje

dni okoliš op

za potrebe d

ne propisane

h građevina

otina za naf

mjestima iz

ika,

droma bez g

čišćavanja o

a kod minira

odlagališta

javanje otpa

vanje opasn

a koje mogu

ika s dvostr

titnom građ

neralnih siro

ke proizvodn

om propisu,

dnog gospod

nih odgovara

oprivrednog

padnih voda

oje onečišću

groziti kakvo

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

šćujućih tva

opasnog ot

pasnih i one

domaćinstva

e sigurnosne

a za spremni

ftu, zemni p

zgradnje gra

građevina o

oborinskih o

anja većeg o

a otpada osi

ada uključuj

nog otpada,

u izazvati on

rukom stjenk

đevinom (tan

ovina osim g

nje uz primj

darstva odno

ajućim prog

g podrijetla i

a s prometn

uju vode i vo

oću podzem

ocjene utjecaja


ari za vode i

tpada,

ečišćujućih t

a, pogonsko

e mjere za g

ike naftnih d

plin kao i izra

ađevina koj

odvodnje, ur

onečišćenih

opsega,

im sanacija

ujući spalion

,

nečišćenje v

kom, uređaj

nkvanom),

geotermalni

jenu dozvolj

osno farme

gramom zaš

i načela dob

nica,

odni okoliš,

mne vode,

zahvata na oko

ćavanje otpadn

vodni okoliš

tvari, izuzev

og goriva i m

građenje, do

derivata (ta

ada podzem

je je dopušte

ređaja za pr

voda,

postojećeg

ice otpada

voda bez pro

ajem za auto

ih voda i mi

jenih gnojiva

do 20 uvjet

štite voda od

bre poljopriv

oliš

ih voda)

68

iš,

v

maziva za

ovoz,

ankvana),

mnih

eno

rikupljanje

u cilju

te

opisane

omatsko

ineralnih

a i

tnih grla

d

vredne

Susta

‐ sječa š

‐ skladiš

njihovo

region

stanica

oporab

U III. san

kaverno

‐ ispušta

‐ građen

‐ građen

‐ uskladi

usklad

poljopr

punjen

‐ građen

‐ izvođen

spremi

‐ skidanj

graditi

‐ građen

ulja i m

‐ upotre

‐ skladiš

njegov

postroj

‐ građen

zaštite

‐ izgradn

detekt

‐ podzem

voda.

av odvodnje otp

šume osim s

štenje i odla

og zatvaran

alnih i župa

a za otpad a

bu i zbrinjav

nitarne zašt

oznom poroz

anje neproči

nje postroje

nje građevin

ištenje radio

dištenja količ

rivredne str

nje, uskladiš

nje benzinsk

nje istražnih

išta,

je pokrovno

i prema odr

nje prometn

masti i odgo

eba praškast

štenje i odla

vog zatvaran

jenja za obr

nje cjevovod

e voda,

nja benzinsk

tiranje i doja

mna i površi

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

anitarne sje

ganje otpad

nja, građevin

anijskih cent

ako nije plan

vanje opasn

tite izvorišta

znosti zabra

išćenih otpa

nja za proiz

na za oporab

oaktivnih i z

čina lož ulja

rojeve, ako s

štenje i upor

kih postaja b

h i eksploata

og sloja zem

redbama ovo

nica, parkira

varajućeg s

tih (u rinfuzi

ganje otpad

nja, građevi

radu, opora

da za transp

kih postaja b

avu propušt

inska eksplo

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

eče,

da, gradnja

na za zbrinj

tara za gosp

nirana prov

og otpada.

a sa zahvaća

anjuje se:

adnih voda,

zvodnju opa

bu, obradu

za vode i vod

a dovoljnih z

su proveden

rabu,

bez zaštitnih

acijskih bušo

mlje osim na

oga Pravilni

ališta i aerod

sustava proč

i) eksploziva

da, gradnja

ina za zbrinj

abu i zbrinja

port tekućina

bez spremn

tanja te zašt

oatacija min

postupku ocjen


odlagališta

avanje otpa

podarenje ot

edba mjera

anjem voda

snih i onečiš

i odlaganje

dni okoliš op

za potrebe d

ne propisane

h građevina

otina za naf

mjestima iz

ika,

droma bez g

čišćavanja o

a kod minira

odlagališta

javanje otpa

vanje opasn

a koje mogu

ika s dvostr

titnom građ

neralnih siro

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

a otpada, os

ada uključuj

tpadom, rec

zaštite vod

a iz vodonos

šćujućih tva

opasnog ot

pasnih i one

domaćinstva

e sigurnosne

a za spremni

ftu, zemni p

zgradnje gra

građevina o

oborinskih o

anja većeg o

a otpada osi

ada uključuj

nog otpada,

u izazvati on

rukom stjenk

đevinom (tan

ovina osim g

ocjene utjecaja


sim sanacija

jući spalioni

ciklažnih dv

da te postroj

nika s puko

ari za vode i

tpada,

ečišćujućih t

a, pogonsko

e mjere za g

ike naftnih d

plin kao i izra

ađevina koj

odvodnje, ur

onečišćenih

opsega,

im sanacija

ujući spalion

,

nečišćenje v

kom, uređaj

nkvanom),

geotermalni

zahvata na oko

ćavanje otpadn

a postojećih

ice otpada,

vorišta i pret

jenja za obr

tinskom i pu

vodni okoliš

tvari, izuzev

og goriva i m

građenje, do

derivata (ta

ada podzem

je je dopušte

ređaja za pr

voda,

postojećeg

ice otpada

voda bez pro

ajem za auto

ih voda i mi

oliš

ih voda)

69

u cilju

tovarnih

radu,

ukotinsko‐

iš,

v

maziva za

ovoz,

ankvana),

mnih

eno

rikupljanje

u cilju

te

opisane

omatsko

ineralnih

Susta

Sukladn

Splitsko‐

ograniče

područje

U III. zo

pukotins

utvrđiva

– svako

– građen

zaštite

– izgrad

detekt

– podze

voda.

U II. zo

pukotins

utvrđiva

– poljop

gnojnic

– stočar

uvjetni

poljopr

– gradnj

– ispušta

– građen

– građen

– sječa š

– recikla

av odvodnje otp

o odredba

‐dalmatinsk

enja u koršt

e predmetn

oni sanitarn

sko‐kaverno

anje zona sa

privremeno

nje cjevovod

e voda,

dnja benzins

tiranje i doja

mna i površ

oni sanitarn

sko‐kaverno

anje zona sa

privredna pr

ce,

rska proizvo

ih grla uz pr

rivrednoj pr

ja groblja i p

anje pročišć

nje svih indu

nje drugih g

šume osim s

ažna dvorišt

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ma iz Pro

ke županije

tenju prost

nog zahvata

ne zaštite i

oznom poro

anitarne zaš

o i trajno od

da za transp

skih postaja

avu propušt

šinska ekspl

ne zaštite iz

oznom por

anitarne zaš

roizvodnja, o

odnja, osim z

rimjenu mje

raksi u koriš

proširenje p

ćenih i nepro

ustrijskih po

građevina ko

sanitarne sje

ta i pretovar

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ostornog pl

e 1/03, 8/0

ora u II. i I

:

izvorišta sa

oznosti primj

štite izvorišt

dlaganje otp

port tekućin

bez spremn

tanja te zašt

loatacija mi

zvorišta sa

roznosti pri

štite izvorišt

osim ekološk

za potrebe p

era zaštite v

štenju gnojiv

postojećih,

očišćenih ot

ostrojenja ko

oje mogu ug

eče i

rne stanice z

postupku ocjen


ana Splitsk

04, 5/05, 5

II. zoni san

a zahvaćanj

jenjuju se za

ta (66/11, 47

pada,

na koje mog

nika s dvostr

titnom građ

ineralnih sir

zahvaćanj

imjenjuju s

ta (66/11, 47

ke proizvod

poljoprivred

voda sukladn

va,

tpadnih vod

oje onečišću

groziti kakv

za otpad.

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ko‐dalmatin

5/06, 13/07

itarne zašti

jem voda iz

abrane prop

7/13), a dod

gu izazvati o

rukom stjen

đevinom (tan

rovina osim

em voda iz

se zabrane

7/13), a dod

dnje bez prim

dnog gospod

no posebnom

da s prometn

uju vode i vo

voću podzem

ocjene utjecaja


nske župan

7, 9/13, 14

te izvorišta

z vodonosn

pisane Prav

datno se zab

onečišćenje v

nkom, uređa

nkvanom),

m geotermal

z vodonosn

e iz Praviln

datno se zab

mjene stajsk

darstva odn

m propisu o

nica,

odni okoliš,

mne vode,

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ije (Službe

47/15) defi

a koja se od

nika s puko

vilnikom o u

branjuje i:

voda bez pr

ajem za auto

lnih voda i m

nika s puko

nika o uvj

branjuje i:

kog gnoja, g

nosno farmi

o dobroj

oliš

ih voda)

70

ni glasnik

inirana su

dnose i na

otinskom i

vjetima za

ropisane

omatsko

mineralnih

otinskom i

jetima za

gnojovke i

do 20

Susta

Sukladn

(66/11,

izvorišta

– ispušta

– građen

– građen

– usklad

usklad

poljop

punjen

– građen

– izvođe

sprem

– skidan

graditi

– građen

ulja i m

– upotre

– svako

– građen

zaštite

– izgrad

detekt

– podze

voda,

– poljop

gnojnic

– stočar

uvjetn

poljop

– gradnj

– ispušta

av odvodnje otp

o odredbam

47/13) def

a na područj

anje neproč

nje postroje

nje građevin

dištenje radi

ištenja količ

rivredne str

nje, uskladiš

nje benzinsk

enje istražni

išta,

nje pokrovno

prema odr

nje prometn

masti i odgov

eba praškas

privremeno

nje cjevovod

e voda,

nja benzins

tiranje i doja

mna i površ

privredna pr

ce,

rska proizvo

ih grla uz pr

rivrednoj pr

ja groblja i p

anje pročišć

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ma iz Pravi

finirana su o

ju predmet

čišćenih otp

enja za proiz

na za opora

ioaktivnih i

čina lož ulja

rojeve, ako

štenje i upo

kih postaja

h i eksploat

og sloja zem

edbama ovo

nica, parkira

varajućeg s

stih (u rinfuz

o i trajno od

da za transp

kih postaja

avu propušt

šinska ekspl

roizvodnja, o

odnja, osim z

rimjenu mje

raksi u koriš

proširenje p

ćenih i nepr

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ilnika o uvj

ograničenja

nog zahvata

padnih voda

zvodnju opa

bu, obradu

za vode i vo

dovoljnih z

su provede

rabu,

bez zaštitni

tacijskih buš

mlje osim na

oga Pravilni

ališta i aero

ustava proč

zi) eksploziv

dlaganje otp

port tekućin

bez spremn

tanja te zašt

oatacija mi

osim ekološ

za potrebe

era zaštite v

štenju gnojiv

postojećih,

ročišćenih o

postupku ocjen


jetima za u

a u korštenj

a prema koj

,

asnih i oneč

i odlaganje

odni okoliš o

za potrebe d

ne propisan

h građevina

šotina za na

a mjestima i

ika,

droma bez g

čišćavanja o

va kod minir

pada,

na koje mog

nika s dvost

titnom građ

neralnih siro

ške proizvod

poljoprivred

voda sukladn

va,

tpadnih vod

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

utvrđivanje

ju prostora

jima se zabr

čišćujućih tv

opasnog ot

opasnih i on

domaćinstva

ne sigurnosn

a za spremn

aftu, zemni p

izgradnje gr

građevina o

borinskih o

ranja većeg

gu izazvati o

rukom stjen

đevinom (tan

ovina osim

dnje bez pri

dnog gospo

no posebno

da s promet

ocjene utjecaja


zona sanita

u II. i III. z

ranjuje:

ari za vode

tpada,

nečišćujućih

a, pogonsko

ne mjere za

nike naftnih

plin kao i izr

rađevina koj

odvodnje, ur

nečišćenih v

opsega.

nečišćenje v

nkom, uređa

nkvanom),

geotermaln

mjene stajs

darstva odn

om propisu o

tnica,

zahvata na oko

ćavanje otpadn

arne zaštite

zoni sanitar

i vodni oko

tvari, izuze

og goriva i m

građenje, d

derivata (ta

rada podzem

je je dopušt

ređaja za pr

voda i

voda bez pr

ajem za aut

nih voda i m

skog gnoja, g

nosno farmi

o dobroj

oliš

ih voda)

71

e izvorišta

rne zaštite

liš,

ev

maziva za

dovoz,

ankvana),

mnih

teno

rikupljanje

ropisane

omatsko

ineralnih

gnojovke i

i do 20

Susta

– građen

– građen

– sječa š

– recikla

Sl. 3‐9 Z

(područj

av odvodnje otp

nje svih indu

nje drugih g

šume osim s

ažna dvorišt

Zone sanita

je općine Po

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ustrijskih po

građevina ko

sanitarne sj

ta i pretovar

arne zaštite

ojezerje, Pro

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ostrojenja k

oje mogu ug

eče i

rne stanice

e – dio obu

ostorni plan

postupku ocjen


koje onečišć

groziti kakvo

za otpad.

uhvata na p

n uređenja D

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

uju vode i v

oću podzem

području Du

Dubrovačko

ocjene utjecaja


vodni okoliš,

mne vode,

ubrovačko‐n

o‐neretvansk

v

M

iz

v

I

zahvata na oko

ćavanje otpadn

,

neretvanske

ke županije

vodovod

MCS zona potr

zvor potoka/r

poplavno pod

vodozaštitno p

I., III. zona zaš

oliš

ih voda)

72

e županije

)

resa

rijeke

dručje

područje –

štite

Susta

3.8 Za

Zakon o

Naciona

kategori

unija za

je prizna

ekosusta

učinkov

(NN 80/

namijen

ekološko

Planiran

prirode

Desne te

nalaze o

nalazi se

km sjeve

Biokovo

istoimen

km2. Pa

Brela, Ba

m n.m.

izraženim

broj špil

su jama

endemič

i vidikov

vegetac

jezero u

ovisno o

Crne rije

av odvodnje otp

aštićena p

o zaštiti pr

alne kategor

ija zaštićeni

očuvanje p

ato sa svrh

ava koje o

iti način. Ov

/13, 15/18)

njen zaštiti p

og sustava"

ni zahvat ne

(NN 80/13,

e posebni re

oko 10 km

e Posebni r

erozapadno

o je jeda

ni planinski

ark se adm

aška Voda,

ujedno je i

m krškim

ja i jama te

Amfora (‐7

čne biljne i ž

vce, u park

ije bukve i j

z naselje De

o stanju vod

eke. Uz rub

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

područja

rirode (NN

rije u najveć

ih područja

prirode). IUC

om i kojim

ono osigura

vakva je de

prema koje

prirode i koj

.

e nalazi se

15/18). Na

ezervati (or

jugoistočno

ezervat (or

o od područ

an od

masiv Bioko

inistrativno

Tučepi, Pod

najviši vrh

reljefom

ponikava, š

788 m) te

životinjske v

ku se nalaz

ele te auto

esne djelom

da, više ili m

brdskog po

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

80/13, 15

ćoj mjeri od

(Internatio

CN definira

se upravlja

ava te prip

efinicija zašt

em je zaštiće

jim se uprav

unutar zašt

ajbliža zaštić

rnitološki): O

o od podru

nitološki) D

čja obuhvat

11 parkov

ovo. Parkom

o nalazi u S

dgora, Zagvo

planine Bio

m. Na

škrapa i kam

najdublja ja

vrste te zna

e i posebn

ohtone šum

mično je pot

manje ujeze

odručja nala

postupku ocjen


5/18) utvrđ

dgovaraju je

onal Union f

zaštićeno p

a s ciljem tr

padajućih k

tićenog pod

eno područ

vlja radi dug

tićenih podr

ćena područ

Orepak i mo

čja obuhva

Delta Neretv

a zahvata n

va priro

m prirode pr

plitsko‐dalm

ozd, Zadvarj

okovo te tre

tom

menica. Nek

ama na Bio

ačajna paleo

i geomorfo

me crnog da

opljena kršk

erena. Povez

azi se više iz

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

đuje devet

ednoj od me

for Conserv

područje kao

rajnog očuv

ulturnih vr

dručja prene

čje "geograf

goročnog oč

ručja prirod

čja su Znača

očvarna pod

ta zahvata.

ve – jugoisto

nalazi se Pa

ode u Repub

roglašen je

matinskoj ž

je i Šestano

eći najviši vr

se

a od glavnih

okovu jama

ontološka na

ološki rezerv

almatinskog

ka depresija

zana je s Ne

zvora koji su

ocjene utjecaja


kategorija

eđunarodno

ation of Na

o Jasno def

vanja cjelok

rijednosti, n

esena i u Za

fski jasno od

čuvanja prir

de definiran

ajni krajobra

dručja Podg

Još nekoli

očni dio. S

rk prirode B

blici Hrv

1981. godin

upaniji i ob

ovac. Najviši

rh u Hrvats

području

h obilježja P

Mokre no

alazišta. Uz

vati i poseb

g bora. Pod

a na desnoj

eretvom pr

u kroz krško

zahvata na oko

ćavanje otpadn

zaštićenih

o priznatih

ture – Međ

inirano pod

kupne prirod

na zakonsk

akon o zašt

dređen pros

rode i prate

nih Zakonom

az Modro ok

rede i Prud

ko kilometa

druge stran

Biokovo. Pa

atskoj i

ne, s površin

buhvaćaju

vrh Sveti Ju

koj. Biokov

nalazi

Parka prirod

oge (‐842 m

prekrasne k

bni rezerva

dručje Mod

obali Neret

eko rječice

o podzemlje

oliš

ih voda)

73

područja.

IUCN‐ovih

đunarodna

dručje koje

de, usluga

ki ili drugi

iti prirode

stor koji je

ećih usluga

m o zaštiti

ko i jezero

koji se svi

ara južnije

ne, oko 15

rk prirode

obuhvaća

nom 195,5

ga općine

ure s 1762

o se ističe

velik

de Biokovo

m) i mnoge

krajobraze

ati šumske

dro oko i

tve koja je,

Desanke i

e povezani

Susta

sa susta

krajobra

ugrožen

Prud za

značajno

gnjezdili

(Circus a

Sredoze

lokalitet

populac

drugih v

300 vrst

Sl. 3‐10

av odvodnje otp

vom vodoto

az, ovo pod

na staništa,

ajedno pred

o za selidbe

išta bukavc

aeruginosus

emlju. Za b

t gniježđenj

cije kokošice

vrsta. Na po

ta ptica, od

Zaštićena p

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

oka Matica.

dručje je ta

a važno je t

dstavljaju n

e i zimovan

ca (Botauru

s) i patke nj

brkatu sjeni

ja u primo

e (Rallus aqu

odručju orn

kojih preko

područja u š

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

. Područje k

akođer zna

također za

najveće ost

nje ptica. Pr

us stellaris),

jorke (Ayth

icu (Panuru

rskom dije

uaticus), zat

itološko‐iht

100 gnjezd

iroj okolici z

postupku ocjen


karakterizira

čajno i sa

seobu i zim

tatke sredo

rostrani tršč

, čapljice v

ya nyroca).

us biarmicu

lu Hrvatske

tim štijoka (

tiološkog re

arica.

zahvata (HA

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

a obilje vode

stanovišta

movanje ptic

ozemnih trš

čaci su pos

voljak (Ixobr

Populacija

us) neretvan

e, a važni s

(Porzana sp

ezervata De

AOP, 2018)

ocjene utjecaja


e i močvarn

biološke ra

ca. Rezervat

ščaka u Hr

sljednja u H

rychus min

bukavca je

nski tršćaci

su i kao gn

.), trstenjak

lta Neretve

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nih staništa.

aznolikosti

ti Orepak, P

rvatskoj. Po

Hrvatskoj sre

utus), eje

edna je od n

i predstavlj

njezdilište v

ka (Acroceph

e zabilježeno

oliš

ih voda)

74

. Osim kao

jer sadrži

Podgrede i

odručje je

edozemna

močvarice

najvećih u

jaju jedini

vrlo velike

halus sp.) i

o je preko

Susta

3.8.

Ekološka

105/15)

RH (mre

područja

povoljno

područja

međuna

značajna

prirodni

obuhvać

Područja

značajni

Područja

Na pod

nastavk

Područja

M

D

I

Na podr

nastavk

Šire pod

između

relativno

takvo p

aktivnos

karakter

av odvodnje otp

.1 Ekološk

a mreža Re

, te predsta

ežu Natura

a očuvanja

og stanja d

a značajna

arodne važn

a za očuvan

ih stanišnih

ća 36,67% k

a očuvanja

ih za vrste

a očuvanja z

ručju predm

u.

a očuvanja z

Matica‐Vrgo

Dropulića V

zvor Vir (HR

ručju zahva

u.

dručje obuh

visokih pla

o maloj pov

predstavlja

sti i ljudsk

ristika Vrgo

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ka mreža

epublike Hr

avlja podru

2000) prem

značajna

divljih vrsta

za očuvan

nosti) i podr

nje i ostvariv

tipova od

kopnenog t

značajnih z

i stanišne t

značajnih za

metnog zah

značajna za

oračko polje

rilo (HR200

R2001242)

ta nema po

vata nalazi

ninskih zon

vršini nalazi

jednu od

ku prilagod

račkog polja

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

rvatske, pro

čja ekološk

ma članku 6

za ptice ‐

ptica od in

nje migrato

ručja očuvan

vanje povol

interesa za

eritorija i 1

za vrste i sta

ipove (najv

a ptice (POP

hvata nalaz

vrste i stan

e (HR200104

1449)

odručja oču

se na južno

na na jugoz

i se širok ra

zona s na

dbu tim s

a je da je u

postupku ocjen


oglašena je

e mreže Eu

6. Uredbe o

POP (podr

nteresa za

ornih vrsta

nja značajna

jnog stanja

a Europsku

16,39% obal

anišne tipov

ećim dijelo

P).

ze se podru

nišne tipove

46)

uvanja znača

om kraju Da

zapadu i nis

aspon različ

ajistaknutijim

pecifičnim

prošlosti, p

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

Uredbom

uropske unij

ekološkoj

ručja znača

Europsku u

ptica, a o

a za vrste i s

drugih divl

uniju). Eko

lnog mora,

ve (POVS), 1

m špiljski o

učja ekološ

:

ajnih za pti

lmatinske Z

skih krških

itih prirodn

m elemena

prirodno‐g

prije kopanja

ocjene utjecaja


o ekološko

je Natura 2

mreži (NN

ajna za oču

uniju, kao i

osobito mo

stanišne tip

jih vrsta i n

loška mreža

a sastoji se

171 točkast

objekti) (POV

ke mreže N

ce. Opis ov

Zagore i odr

polja u jug

no‐geografsk

atima utjec

geografskim

a dodatnih o

zahvata na oko

ćavanje otpadn

oj mreži (NN

2000. Ekološ

124/13, 105

uvanje i os

njihovih st

očvarna po

pove ‐ POVS

jihovih stan

a Republike

e od 571 po

tih Područja

VS) te 38 p

Natura 200

vih područja

ređeno je ko

oistočnom

kih elemena

caja krša n

uvjetima.

odvodnih ka

oliš

ih voda)

75

N 124/13,

šku mrežu

5/15) čine

stvarivanje

taništa, te

dručja od

(područja

ništa, kao i

e Hrvatske

oligonskog

a očuvanja

oligonskih

00 dana u

a dan je u

ontrastom

dijelu. Na

ata te kao

na ljudske

Posebna

anala, bilo

Susta

jezero t

forme. N

od vrha

stalnih

stanište

sedimen

nastala

fluvisol.

se se na

pronađe

uginulih

U blizini

U bližoj

te podru

B

D

av odvodnje otp

tijekom već

Najvažnija s

a Vrgoračko

i povremen

mnogih e

nti holocens

pod utjeca

Područje je

alazi na uku

eni pojedina

h školjki, dok

predmetno

okolici zahv

Biokovo (H

Delta Neret

Krotuša (HR

Rastočko po

učja očuvan

Biokovo i Ri

Delta Neretv

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ćeg dijela g

stalna vodna

o‐neretvans

nih izvora n

ndemičnih

skog jezera

ajem tekton

e važno zbog

pno 3 lokal

ačni živi pr

k podzmeni

og područja

vata dodatn

R500030)

tve (HR5000

R2000951)

olje (HR200

nja značajna

lić (HR1000

ve (HR1000

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

odine. Na

a površina o

kog jezera

na sjeveroz

vrsta. Lito

. Pretposta

nike, što je

g Congeria k

iteta na pod

rimjerci (Po

tokovi pred

izgrađena j

no se nalaze

031)

01315),

za ptice:

0030)

0031).

postupku ocjen


čitavom po

ovog područ

i utiče u B

zapadu Vrgo

stratigrafsk

avlja se da j

dovelo do

kusceri, jed

dručju Mati

nor Crni Vi

dstavljaju zn

je autocesta

područja o

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

odručju mog

čja je vodot

Baćinska jez

oračkog po

e jedinice

je rijeka M

o procesa k

ine živuće p

ica ‐ Vrgora

ir) i dva lok

načajno stan

a A1.

čuvanja zna

ocjene utjecaja


gu se naći

tok Matica.

zera, a ops

olja. Područj

predstavlje

atica, koja

karstifikacije

podzemne š

ačko polje ‐

kaliteta s p

nište za čovj

ačajna za vrs

zahvata na oko

ćavanje otpadn

i brojne sp

Voda njom

krbljuje se

je je znača

ene oko po

teče sredin

e. Dominan

koljke na sv

jedno mjes

pronađenim

ječju ribicu.

ste i stanišn

oliš

ih voda)

76

peleološke

e protječe

vodom iz

ajno jer je

odručja su

nom polja,

tno tlo je

vijetu, koja

sto gdje su

ostacima

.

ne tipove:

Susta

Tabl. 3‐1

Naziv

identif

Matica‐V

(HR2001

Dropulić

(HR2001

Izvor Vir

(HR2001

av odvodnje otp

10 Područja

v područja i

fikacijski bro

Vrgoračko po

1046)

ća Vrilo

1449)

1242)

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

a očuvanja z

oj

Katego

vrstu

olje

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

značajna za

orija za ciljnu

/ stanišni tip

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

postupku ocjen


vrste i stan

u

p

Hrva

hrvat

Tvrde olis dnom o

Amfibij

Nanojun

uni

N

Vodni toRanunCallit

B

Č

Pjeg

Dinars

Prim

Vrg

Č

Č

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

nišne tipove

tski naziv vr

tski naziv sta

igo‐mezotrofobraslim paro(Characeae)

ska staništa

ncetea (Litto

iflorae i Isoët

Nanojuncetea

okovi s vegetnculion fluitatricho‐Batrac

Bjelonogi rak

Gaovica

Vijun

Čovječja ribica

gava crvenkrp

ski špiljski šk

morska pakla

Makal

goračka gobi

Čovječja ribica

Čovječja ribica

ocjene utjecaja


ste /

aništa

Z

/

fne vodeožinama

Isoeto‐

relletea

to‐

a)

tacijom antis i chion

k

C

a

pica

oljkaš

ara L

S

ica K

a

a

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nanstveni na

/ šifra staniš

3140

3130

3260

Austropota

pallipes /

Phoxinellus

1129

Cobitis taeni

Proteus ang

1186

Elaphe situla

Congeria ku

4065

Lampetra zan

/ 615

Squalius mic

6346

Knipowitschia

/ 634

Proteus ang

1186

Proteus ang

1186

oliš

ih voda)

77

aziv vrste

šnog tipa

0

0

0

mobius

1092

s spp. /

9

ia / 1149

guinus /

6

a / 1293

usceri /

5

nandreai

2

crolepis /

6

a croatica

8

guinus /

6

guinus /

6

Susta

Sl. 3‐11

3.8.

Prema č

staništa

pojedini

1:10000

Europi v

potrebe

staništa

ugrožen

karti sta

nalazi na

av odvodnje otp

Ekološka m

.2 Naciona

članku 52.

..." (NN 80

ih stanišnih

00, a minim

već dvades

e donošenja

objavljena

nim i rijetkim

aništa te ugr

a području i

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

mreža – Natu

alna klasifik

st. 4. Zako

0/13, 15/1

h tipova na

alna jedinic

etak godin

a propisa u

a je 2014. g

m stanišnim

roženim i rij

ili u neposre

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ura 2000 na

kacija staniš

ona o zašti

18). Karta

a području

ca kartiranja

a, a intenz

zaštiti priro

godine u P

m tipovima (

jetkim stani

ednoj blizin

postupku ocjen


a širem podr

šta

ti prirode:

staništa je

Hrvatske.

a iznosi 9 h

ivan rad na

ode. Četvrta

Pravilniku o

NN 88/14).

išnim tipovi

i slijedećih t

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ručju obuhv

"Stanišni t

GIS‐baza

Kartografsk

ha. Klasifika

a ovoj prob

a revidirana

popisu sta

Prema Prav

ma (NN 88/

tipova stani

ocjene utjecaja


vata zahvata

tipovi se do

podataka

ki prikaz je

cija stanišn

blematici za

a verzija Na

anišnih tipo

vilniku o po

/14) i Karti s

išta:

zahvata na oko

ćavanje otpadn

a (HAOP, 20

okumentiraj

o rasprost

e razlučivos

ih tipova ra

apočeo je

acionalne k

ova, karti s

opisu stanišn

staništa RH,

oliš

ih voda)

78

018)

ju kartom

tranjenosti

sti mjerila

azvija se u

upravo za

lasifikacije

staništa te

nih tipova,

, zahvat se

Susta

C

Submed

razvijen

unutraš

Dračici –

aromati

staništa,

stadija š

E

E

Stenome

šuma i

istočnoj

elemena

siliqua,

majus, C

E

I

Mozaici

izmjeni

ukoliko

specifičn

tipa prat

I

I

J

J

av odvodnje otp

C.3.5. / D.3.

diteranski i

e na plitkim

njosti Dinar

– Šikare, rje

čnih biljaka

, razvijenih

šuma medu

E.3.5. Primo

E.8.2. Steno

editeranske

makije crn

adranskog

ata – Pistac

mjestimičn

Coronilla va

E.9.2. Nasad

.2.1. Mozai

kultiviranih

s elementim

potrebna p

nih elemena

ti različite ti

.5.1. Voćnja

.5.3. Vinogr

J.1.1. Aktivn

J.1.1./J.1.3.

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

1. Submedi

epimediter

m karbonat

rida do kuda

eđe živice p

a nepodesni

u sklopu s

nca i bjelog

orske, termo

omediterans

e čiste vazda

nike, te šu

primorja.

cia lentiscu

no Euphorb

lentina, te z

di četinjača

ci kultiviran

h površina

ma seoskih

prostorna d

ata koji sač

ipove moza

aci

radi

na seoska po

Aktivna seo

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

teranski i ep

ranski suhi

tnim tlima

a prodiru ut

primorskih

h za brst, u

submediter

raba.

ofilne šume

ske čiste vaz

azelene šum

uma alepsk

Karakteriz

s, Juniperus

ia dendroid

zeljastih vrst

nih površina

– Mozaici

naselja i/ili

detaljnost i

činjavaju mo

ika prema z

odručja

oska područ

postupku ocjen


pimediteran

travnjaci –

duž istočno

tjecaji sredo

krajeva, izg

u prvom red

anske vege

i šikare me

zdazelene š

me i makija

kog bora ra

ira ih zna

s phoenicea

des, penjač

ta Arisarum

različitih k

i prirodne i

svrha istra

ozaik. Sukla

zastupljenos

čja / Urbaniz

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

nski suhi tra

– Tom skup

ojadranskog

ozemne klim

građene od

du koza. Dra

etacijske zo

dunca

ume i makij

crnike – Sk

azvijenih u

atan udio

a, Olea eur

čica Ephedr

m vulgare.

kultura na

poluprirod

živanja ne

adno tome,

sti pojedinih

zirana seosk

ocjene utjecaja


avnjaci / Dra

pu staništa

g primorja,

me.

izrazito bo

ačici su vrlo

ne kao jed

ja crnike

kup zajednic

najtoplijem

kseroterm

ropaea ssp.

ra fragilis,

malim parc

ne vegetaci

zahtijeva r

daljnja rašč

h sastavnih

ka područja

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ačici

pripadaju

uključujući

odljikavih, tr

rasprostra

an od degr

ca čistih vaz

m i najsuš

mnih, endo

sylvestris,

polugrmova

celama, u p

ije. Ovaj se

azlučivanje

člamba unu

elemenata.

oliš

ih voda)

79

zajednice

i dijelove

rnovitih ili

njeni skup

radacijskih

zdazelenih

em dijelu

ozookornih

Ceratonia

a Prasium

prostornoj

tip koristi

pojedinih

utar ovoga

.

Susta

Sl. 3‐12

Od nave

tipovi (P

88/14),

‐ S

‐ P

‐ S

av odvodnje otp

Staništa na

edenih stan

Pravilnik o p

Prilog II.) su

Submediter

Primorske, t

Stenomedit

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

širem podr

išnih tipova

popisu stan

u:

anski i epim

termofilne š

eranske čist

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ručju zahvat

a prisutnih u

išta, karti st

mediteransk

šume i šikar

te vazdazele

postupku ocjen


ta (HAOP, 20

unutar šireg

taništa te u

i suhi travnj

re medunca

ene šume i

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

018)

g područja z

ugroženim i

jaci / Dračic

(E.3.5.)

makija crnik

I.2.1.

ocjene utjecaja


ahvata, ugr

rijetkim sta

ci (C.3.5.)

ke (E.8.2.).

J.1.1/J.1.

E.3.5

zahvata na oko

ćavanje otpadn

roženi i rijet

anišnim tipo

.3 E.9.2.

C.3.5

I.5.

.

E.8.2

oliš

ih voda)

80

tki stanišni

ovima (NN

5./D.3.1.

.3.

I.5.1.

2.

J.1.1.

Susta

3.9 Kr

Krajobra

dolcima

površine

između

bjelogor

uvelike j

Sl. 3‐13

Prema K

nalazi s

reljefno

element

vijenci.

dovoljno

av odvodnje otp

rajobrazne

az na širem

i vrtačam

e usjeka i z

čvorova Vr

ričnom šum

je odredio a

Cestovna m

Krajobrazno

e u osnovn

i pejzažno

ta: krške de

Ugrožena j

o elemenata

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

e značajke

m području

a na zarav

asjeka. Lok

rgorac i Plo

mskom vege

antropogen

mreža u pod

oj regionaliz

noj krajobr

o heterogen

epresije (po

je zbog ma

a tradicijske

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

e i cestovn

izgradnje o

vnjenom po

acija izgrad

oče, te drža

tacijom (šik

i element a

ručju obuhv

zaciji Hrvat

aznoj jedin

n prostor, k

lja, uvale, d

anjka kvalite

e arhitektur

postupku ocjen


na mreža

odlikuje dina

odručju, te

dnje nalazi s

avne ceste

kara medun

utoceste.

vata (HAK, 2

ske s obzir

nici Dalmati

kojem samo

doci, ponikv

etne šume

e.

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

amična izm

trasa auto

se između a

D62 na po

nca). Krajob

2018)

rom na prir

nska zagor

o donekle g

e), vapnena

te stihijske

ocjene utjecaja


mjena poljop

oceste A1 i

autoceste A

odručju obr

braznu sliku

rodna obilje

ra čiju osno

glavna obilj

ačke zaravn

e gradnje k

zahvata na oko

ćavanje otpadn

privrednih p

uz nju de

A1, točnije u

raslom degr

na područj

ežja, lokacij

ovnu fiziono

ežja daju t

i oko polja

kuća u nase

oliš

ih voda)

81

površina u

egradirane

uz dionicu

radiranom

ju zahvata

ja zahvata

omiju čini

ri reljefna

i planinski

eljima bez

Susta

Predme

prati vis

padinam

pašnjaka

padina

pokrova

prema j

Širim pr

većoj na

brdskog

u krajob

skladnog

zemljišta

lokalnih

neki od

3.10 Ku

Prema R

Dusina

nepokre

cjelina, n

Spomen

koje se

svjedoče

raširenu

izostank

je vijek

manje p

vladavin

av odvodnje otp

tni je prost

sinske izmje

ma tek dje

a, te manjih

dominiraju

a submedite

ugoistoku iz

rostorom do

admorskoj

g masiva Gra

braznom po

g prožiman

a prirodnim

obilježja. U

lokaliteta za

ulturno –

Registru ku

nalaze se d

etno kulturn

nepokretno

nička baštin

nalaze na

e o vrlo ran

u nastanjen

ka sustavnih

zastupljen

posvećene u

na od 15. d

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

tor obilježe

ene u tere

lomično pr

h raštrkanih

različiti de

eranske veg

zmjenjuje s

ominira grad

visini (347

adine (480 m

gledu radi o

ja prirodnih

m značajkam

U prilog tom

aštićene ku

povijesna

lturnih dob

dva zaštićen

no dobro)

o kulturno d

a vrgoračko

vrhu uzvis

noj nastanje

ost vezanu

h arheološk

nekropolam

uobičajenim

o početka

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

n snažnim

enu, pa dep

risutan u v

h naselja (za

egradirani o

etacijske zo

nižim oblici

d Vrgorac, n

m n.m.),

m n.m.). Te

o prostoru v

h i antropog

ma terena,

me ide i činj

lturne bašti

a baština

ara Minista

na kulturna

i Ruralna c

obro).

og područja

ina ili padi

enosti tog k

uz plodna

ih istraživan

ma, posebn

svecima, p

18. stoljeća

postupku ocjen


ispreplitanj

presije obilj

vidu terasa

aseoci). U v

oblici (makij

one hrasta m

ima šume h

najveće nas

na prijevoj

meljom pre

visoke vizua

genih krajo

pri čemu je

enica da se

ne.

arstva kultu

a dobra: Cr

cjelina Mih

a sastoji se

na brda. O

kraja. Sporad

polja koja

nja ne može

o onih sa s

ripadaju na

a nije pogod

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

jem prirodn

ježava jači

i danas u

vegetacijsko

je, šikare, p

medunca i b

rasta crnike

elje ovog d

u između d

ethodno nav

alne i doživlj

obraznih ele

e nastao pre

e na ovom r

re na podr

kva sv. Pet

aljevići ozn

od prapov

One predsta

dični nalazi

su uvijek b

e se utvrditi

stećcima, te

jčešće 18. s

dovala toj i

ocjene utjecaja


nog i kultur

antropogen

uglavnom z

om sastavu

prijelaz šum

bijeloga gra

e.

ijela zaobalj

dva greben

vedenog, m

jajne vrijed

emenata, te

epoznatljiv

relativno ma

učju obuhv

tra oznake

nake Z‐6580

vijesnih utvr

avljaju najst

iz rimskog

bila izvor živ

i rasprostira

e utvrdama

stoljeću, jer

zgradnji. On

zahvata na oko

ćavanje otpadn

rnog krajob

ni utjecaj,

araslih kam

površinsko

me i šikare)

ba, koji se

ja, smješten

na, planine

ože se zaklj

nosti, koja p

e prilagodbe

krajobraz n

alom prosto

vata, u sklop

Z‐5487 (po

0 (kulturno

rda, gradina

tarije spom

razdoblja u

vota. Među

anje tog slo

. Župske cr

i u ovom kr

ne sagrađe

oliš

ih voda)

82

braza, koje

koji je na

menjarskih

g pokrova

) šumskog

idući dalje

n na nešto

Matokit i

učiti da se

proizlazi iz

e namjene

naglašenih

oru nalaze

pu naselja

ojedinačno

‐povijesna

a i gomila

enike koji

ukazuju na

utim, zbog

oja. Srednji

kve, i one

raju turska

ne krajem

Susta

prošlog

groblja

spomen

primjere

obuhvat

prema k

Sl. 3‐14

županije

av odvodnje otp

i početkom

na kojima

ničke cjeline

e tradicijsk

ta vidljivo j

kartografski

4 Dio kartog

e (Grada Vrg

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

m 20. stoljeća

se nalaze s

e. U selima

og graditel

e da se u

m prikazima

grafskog pr

gorca) ‐ Uvje

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

a spadaju ti

stari tipovi

ima poneg

ljstva. Preg

bližoj okolic

a na slikama

rikaza iz PP

eti za korišt

postupku ocjen


ipologijom u

grobnica. T

gdje slikovi

gledom Pro

ci zahvata

a u nastavku

PU – dio o

tenje, uređe

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

u neostilske

Te crkve s

itih sklopov

ostornih pla

nalazi neko

u.

buhvata na

enje i zaštitu

ocjene utjecaja


e okvire tog

grobljima p

va kuća koj

anova uređ

oliko lokalite

a području

u prostora

zahvata na oko

ćavanje otpadn

vremena. U

predstavljaju

ji predstavlj

đenja šireg

eta kulturn

Splitsko‐da

oliš

ih voda)

83

Uz njih su i

u zasebne

jaju lijepe

područja

e baštine,

almatinske

Susta

Sl. 3‐15

županije

av odvodnje otp

Dio kartog

e (Općine Po

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

rafskog prik

ojezerje) ‐ U

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

kaza iz PPU

Uvjeti za kor

postupku ocjen


– dio obuh

rištenje, ure

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

hvata na po

eđenje i zašt

ocjene utjecaja


odručju Dub

titu prostora

zahvata na oko

ćavanje otpadn

brovačko‐ne

a

oliš

ih voda)

84

eretvanske

Susta

3.11 Pr

Prema

dijelom

snazi:

‐ P

ž

‐ P

g

Zbog bli

da nase

spajanje

realizaci

‐ P

n

‐ P

ž

U nasta

dokume

Dusina i

u skladu

U sklop

Dusina‐O

kanaliza

zaštite iz

su predm

projektim

normam

Također

sustavnu

av odvodnje otp

rostorno –

upravno–te

na područj

Prostorni p

županije 1/0

Prostorni pl

glasilo Grad

zine naselja

elje pripada

e naselja O

ije, čime je

Prostorni p

neretvanske

Prostorni p

županije“, b

avku se d

enata vezan

Otrić‐Seoci

u s dokume

u Prostorno

Otrić Seoci

acijskih susta

zvorišta But

met obuhva

ma, potrebn

ma...“.

r se navodi

u skrb i za

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

– planska

eritorijalnom

u Splitsko‐d

plan Splitsk

03, 8/04, 5/

lan uređenj

a Vrgorca",

a Otrić‐Seoc

u uslužno

Otrić‐Seoci

u razmatran

plan Dubro

e županije“,

lan uređen

br. 4/10).

daje kratak

nih uz susta

i. Iz analize

ntima prost

og plana ur

i ne navo

ava spomin

tina“. Za pre

ata Prostorn

no je prvo

da je „u skl

aštitu sveuk

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

i ostala do

m ustroju R

dalmatinske

ko‐dalmatin

/05, 5/06, 13

ja Grada Vr

br. 9/06, 7/

ci, Općina Po

područje K

u zajednič

nje potrebn

ovačko‐nere

br. 6/03., 3

nja općine

k pregled

av odvodnj

provedene

tornog uređ

ređenja Spl

di se izrije

nje se „Susta

edmetni sus

nog plana Ž

izraditi idej

ladu sa Zako

kupne biolo

postupku ocjen


okumenta

Republike H

e županije, G

ske župan

3/07, 9/13,

rgorca sa iz

/10, 1/11, 2

ojezerje (Du

omunalnog

čki sustav

o uzeti i slje

etvanske ž

3/05.‐uskl., 7

Pojezerje (

uvjeta iz

e i pročišća

u nastavku

đenje.

litsko‐dalma

ekom. U o

av odvodnje

stav navodi

Županije sp

jna rješenja

onom o zaš

oške i krajo

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

acija

Hrvatske lo

Grada Vrgo

ije (Službe

147/15)

zmjenama i

26/16, 21/17

ubrovačko‐n

Vrgorac d.

odvodnje

edeće prost

županije („

7/10., 4/12.

„Službeni g

prethodno

avanja otpa

može se ko

atinske žup

okviru prije

e otpadnih

se tek opće

litsko‐dalm

a odvodnje o

štiti prirode

obrazne raz

ocjene utjecaja


okacija zahv

rca te je za

ni glasnik

i dopunama

7 ).

neretvanska

.o.o., predm

i pročišćav

orno‐plansk

„Službeni g

.‐isp., 9/13.

glasnik Dub

navedenih

adnih voda

onstatirati d

panije plani

edloga izgr

voda Vrgor

enito: „Za s

atinske, a z

otpadnih vo

i PPSDŽ pot

znolikosti n

zahvata na oko

ćavanje otpadn

vata nalazi

područje z

Splitsko‐da

a ("Vjesnik

a županija),

met ovog za

vanja u kas

ke dokumen

glasnik Du

i 2/15.‐uskl

brovačko‐ne

h prostorno

na prosto

da je planira

rani sustav

radnje više

rac ‐ II zona

va druga na

za koje nisu

oda, a sve u

trebno dalje

na prostoru

oliš

ih voda)

85

se većim

zahvata na

almatinske

‐Službeno

a obzirom

ahvata je i

snijoj fazi

nte:

ubrovačko‐

l. i 7/16)

eretvanske

o‐planskih

ru naselja

ani zahvat

odvodnje

e lokalnih

sanitarne

aselja koja

u obrađeni

u skladu s

e provoditi

u Splitsko‐

Susta

dalmatin

sljedećim

sustava

uređaje

U okviru

područja

komuna

funkciji p

smješten

groblja i

i mjeram

sustava

voda (d

podsust

sustava.

vodoops

utvrđen

sklopu P

naselja,

odvodnj

područje

Prema k

županije

zone sa

dokume

zaštite i

smanjiva

voda, št

odvodnj

podzem

U sklop

okoliš te

naselja k

av odvodnje otp

nske župani

m mjerama

odvodnje

za pročišća

u kriterija z

a, uz ostalo

alne itd.)“. „

prometnog

ni u infrast

i sl. Infrastru

ma zaštite.“

i podsustav

detaljno raz

tava u PPDS

. Planiranje

skrbe. Njiho

im kriterijim

PPSDŽ stoji

prvenstven

je kao i nas

e.“

kartografski

e planirani z

anitarne za

entacijom z

izvorišta, a

anje onečiš

to se utvrđ

je otpadnih

ne vode koj

u PPSDŽ da

e pod osta

kapaciteta 3

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ije kao i zaš

a zaštite ko

(graditi jav

avanje otpad

a građenje

o, može pla

„Pod građe

sustava, su

trukturne ko

ukturni sust

“ Nadalje se

va dati su u

zrađen u sm

SŽ ‐ knjizi 3.

em sustave

ov razvitak

ma zaštite i

„Prioritete

no ona od

selja u zaob

m prikazim

zahvat nala

aštite izvor

ahtijeva od

što je i osn

šćenja je izg

đuje županij

h voda nas

je prihranjuj

aje se i pop

le građevin

3500 ES i viš

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

štićenih prir

ojima treba

vne sustave

dnih voda s

izvan građe

nirati izgrad

evinama inf

ustava veza,

oridore, te

tavi i građev

e navodi: „

grafičkom

mislu defin

. Plan prost

e odvodnje

k odnosno

i to prvens

u izgradnji

d posebnog

balnom podr

a danim u s

zi se unuta

rišta, dakle

dvodnja i p

novna namj

gradnja sust

ijskim Plano

selja bez k

ju izvorišta

pis građevin

ne za koje

še“.

postupku ocjen


rodnih vrijed

a:. ... kvalite

e za odvodn

podmorskim

evinskog po

dnja „građe

frastrukture

, sustava vo

komunalne

vine moraju

Odvodnja o

dijelu PPSD

iranja potr

tornog uređ

treba dov

izgradnju

tveno zaštit

sustav odvo

turističkog

ručju u blizi

sklopu Prost

r II. (zona s

e unutar p

pročišćavanj

jena ovog p

tava za odv

om za zašt

kanalizacije

vode za piće

na i zahvata

je ova pro

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

dnosti. Sveu

etu prostor

nju otpadn

m ispustima

odručja nav

evina infras

e podrazum

odoopskrbe

e građevine

u se izgrađiv

otpadnih vo

DŽ ‐ Režimi z

rebne izgrad

đenja, pogla

vesti u rav

treba prila

te voda za

odnje otpad

g značaja k

ini kojih su

tornog plan

trogog ogra

područja za

je svih otp

projekta. „O

vodnju i ure

titu voda. ..

e u područj

e većih javn

a za koje je

cjena potre

ocjene utjecaja


ukupna zašt

ra štititi izg

ih voda, ka

a)...“.

vodi se da s

strukture (pr

mijevaju se v

i odvodnje

kao što su

vati po svim

oda koja se

zaštite prost

dnje i reko

avlje 3.6. Ra

vnomjeran

agoditi zašt

piće i zašt

dnih voda im

koja nemaj

izvorišta vo

na uređenja

aničenja) i I

a koje se

adnih voda

Osnovna mj

eđaja za pr

.. Prioritet

čjima nepos

nih vodoopsk

e potrebna

ebna spada

zahvata na oko

ćavanje otpadn

tita prirode

gradnjom a

analizacijske

se izvan gra

rometne, en

vodovi i gr

i sustava e

u odlagališt

ekološkim k

sastoji od

tora‐sanitar

onstrukcije p

azvoj infras

odnos sa

tićenim pod

tite mora.“

maju obaln

ju izgrađen

oda, uključi

Splitsko‐da

II. (zona og

prostorno‐

a s primarn

jera za sprje

ročišćavanje

je izgradnj

srednog utj

krbnih susta

procjena u

aju „sustavi

oliš

ih voda)

86

se temelji

adekvatnih

e sustave,

đevinskog

nergetske,

rađevine u

energetike,

te otpada,

kriterijima

planiranih

rna zaštita

postojećih

strukturnih

sustavima

dručjima i

Nadalje u

a i otočna

ne sustave

vo i slivno

almatinske

graničenja)

‐planskom

nim ciljem

ečavanje i

e otpadnih

ja sustava

tjecaja na

ava.“

tjecaja na

odvodnje

Susta

Prostorn

Grada V

otpadnih

sljedeće

(razdjeln

uklanjan

naselja)

izvora

kanaliza

objekti

tehnička

kanaliza

otpadnih

južnog s

Bunina i

sklopu I

voda“.

U sklop

područji

sustav

individu

voda po

područja

stručne

o zaštitn

planiraju

oborinsk

Sustav o

se nalaz

Prema n

Općine

av odvodnje otp

nim planom

Vrgorca u ka

h voda Vrgo

e: „Planom

ni sustav), n

nja neposre

. ... Prostor

Banja i B

acijskog sus

vodoopskrb

a rješenja

acijskom su

h voda na

sliva potreb

izvan utjeca

II. i III. zon

pu Prostor

ima na koji

odvodnje

alnih uređa

otrebno pro

a izvorišta p

podloge koj

nim zonam

u kao razd

kih voda, k

odvodnje na

i u vodozaš

navodima u

spada u II.

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

m uređenja

ategoriji vod

orac – II zon

je utvrđe

naselja Ban

dne opasno

rnim planom

utina, sani

tava naselja

bnih sustav

sustava.

ustavu obve

uređaju za

bno je utvr

aja na II. zon

ne sanitarne

nog plana

ma nema te

s centraln

aja za zaštitu

ovesti sanita

potrebno je

jima će se u

a izvora Pr

djelni, kojim

kako oborin

aselja Otrić‐

titnom pod

u Prostorno

zonu sanit

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

Grada Vrgo

dnih građev

na sanitarne

ena potreba

nja i Dusina

osti onečišće

m se određ

iranje grad

a Vrgorca te

va mogu se

Za utvrđiv

ezna je izra

pročišćavan

rditi hidroge

nu sanitarn

e zaštite izv

uređenja

ehničkog ili

nim uređaj

u. Također

arnu zaštitu

izraditi hid

utvrditi zašt

rud, Modro

ma će se o

nske vode n

‐Seoci ovim

ručju izvoriš

om planu

tarne zaštit

postupku ocjen


orca kao gra

vina navode

e zaštite izvo

a izgradnje

a s uređaje

enja izvorski

đuje priorite

dske kanal

e naselja Ba

e mijenjati

vanje defin

ada idejnih

nje skupa s

eološkim m

e zaštite izv

vorišta „zab

Dubrovač

ekonomsk

jem za p

se navodi d

u izvorišta

drogeološke

titne zone i m

oko, Kloku

otpadne vo

ne bi opter

se planom

šta koje se k

uređenja O

te izvorišta.

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ađevine od v

e se i „izvor

orišta Butina

e kanalizac

em za proči

ih voda Ban

etna sanacij

lizacijske m

anja i Dusin

u odnosu

nitvnog po

rješenja. ..

s mjestom is

ikrozoniranj

vorišta Butin

branjuje isp

ko‐neretvan

og opravda

ročišćivanje

da je „U cilju

koja se ko

studije zon

mjere zaštit

n ...“. Navo

ode odvojen

rećivale sus

svrstava u

koriste u vo

Općine Poje

Rješenje o

ocjene utjecaja


važnosti za

ište Butina“

a“. U sklopu

cijskih susta

išćavanje ot

nje i Butine o

ja svih pote

mreže i do

na. ... Svi pla

na lokaciju

oložaja i

. Mjesto d

spuštanja o

njem na pod

na.“ Takođe

puštanje ne

nske župa

nja za pove

e potrebno

u zaštite vod

riste u vod

na sanitarne

te. Županija

odi se i da

no prikuplja

stave odvod

prioritetne

doopskrbi.

ezerje prak

odvodnje, k

zahvata na oko

ćavanje otpadn

Županiju na

“ te „sustav

u članka 78.

ava naselja

tpadnih vod

otpadnim v

encijalnih za

ovršenje ko

anirani, a ne

u, kapacitet

veličine ob

dispozicije p

oborinske ka

dručju kraš

er i ovim pla

epročišćenih

nije stoji

ezivanje na

o poticati

da i mora od

doopskrbi. Z

e zaštite izv

treba donij

se „Sustavi

ati i pročiš

dnje otpadn

sustave s o

ktički čitavo

kanalizacijsk

oliš

ih voda)

87

a području

v odvodnje

navodi se

a Vrgorca

da (u cilju

odama tih

agađivača

ompletnog

eizgrađeni

te i druga

bjekata u

pročišćenih

analizacije

ške kotline

anom se u

h otpadnih

da je na

zajednički

izgradnju

d otpadnih

Za slijevna

vorišta kao

jeti odluke

i odvodnje

šćavati od

nih voda.“

obzirom da

o područje

ka mreža i

Susta

uređaji

za koja

projekti

predviđa

polja Jez

Komuna

otpadni

područji

ispusti m

Sl. 3‐16

dalmatin

av odvodnje otp

definirani s

se predv

ranja i izgr

a kanalizaci

zero, do izv

alni infrastr

m vodama,

ima, prvens

mogu izravn

Izvod iz ka

nske župani

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

u na kartog

iđa izgradn

radnje odvo

ija na podru

vedbe kanal

rukturni su

a izgradnju

stveno u sre

no utjecati n

rtografskog

ije

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

grafskom pr

nja uređaja

odnih susta

učju naselja

lizacije neop

stavi predv

u kanalizacij

edišnjim dij

na vodna tije

g prikaza Ko

postupku ocjen


rikazu Prosto

a za pročiš

ava predvid

a Otrić ‐ Seo

phodno je u

viđeni su k

jskih sustava

elovima na

ela polja Jez

rištenje i na

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ornog plana

šćavanje ko

djeti razdjel

ocI i Kobilja

uvesti moni

kao nužna

a treba se p

selja Otrić ‐

zero.

amjena pro

ocjene utjecaja


a. Navodi se

omunalnih

ni sustav o

ače koja su

itoring na p

zaštita pro

provesti u sv

‐ Seoci i Ko

ostora Prost

zahvata na oko

ćavanje otpadn

e i da će se

otpadnih

odvodnje. P

u neposred

području ist

ostora od

vim gušće n

biljača čiji n

ornog plana

oliš

ih voda)

88

za naselja

voda kod

Planom se

dnoj blizini

ih naselja.

zagađenja

naseljenim

nepropisni

a Splitsko‐

Susta

Sl. 3‐17

obrada,

av odvodnje otp

Izvod karto

skladištenje

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ografskog p

e i odlaganj

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

prikaza ozna

e otpada Pr

postupku ocjen


ake Infrastr

rostornog p

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

rukturni sus

lana Splitsk

ocjene utjecaja


stavi: Vodno

ko‐dalmatins

LOKACI

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ogospodars

ske županije

IJA UPOV‐a

oliš

ih voda)

89

ski sustavi,

e

DUSINA

Susta

Sl. 3‐18

Vrgorca

av odvodnje otp

Izvod iz ka

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

artografskog

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

g prikaza K

postupku ocjen


orištenje i

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

namjena p

ocjene utjecaja


rostora Pro

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ostornog pla

oliš

ih voda)

90

ana Grada

Susta

Sl. 3‐19

Vrgorca

av odvodnje otp

9 Izvod iz

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

kartografsk

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

kog prikaza

postupku ocjen


Vodnogos

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

spodarski s

ocjene utjecaja


ustavi Pros

zahvata na oko

ćavanje otpadn

stornog pla

oliš

ih voda)

91

ana Grada

Susta

Sl. 3‐20

Prostorn

av odvodnje otp

0 Izvod iz

nog plana D

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

kartografsk

Dubrovačko‐

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

kog prikaza

‐neretvansk

postupku ocjen


a Infrastruk

ke županije

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

kturni susta

ocjene utjecaja


avi – Vodn

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nogospodars

oliš

ih voda)

92

ski sustav

Susta

Sl. 3‐21

Pojezerj

av odvodnje otp

Izvod iz ka

je

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

artografskog

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

g prikaza Ko

postupku ocjen


orištenje i n

RP

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

namjena pr

RAZVOJ I URPOVRŠINA N

građ

građ

ocjene utjecaja


ostora Pros

REĐENJE PRNASELJA

đevinsko područj

đevinsko područj

zahvata na oko

ćavanje otpadn

stornog pla

ROSTORA/

je – izgrađeni dio

je – neizgrađeni d

oliš

ih voda)

93

na Općine

o

dio

Susta

Sl. 3‐22

Prostorn

av odvodnje otp

2 Izvod iz

nog plana O

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

kartografsk

Općine Pojez

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

kog prikaza

zerje

postupku ocjen


a Infrastruk

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

kturni susta

ocjene utjecaja


avi – Vodn

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nogospodars

oliš

ih voda)

94

ski sustav

Susta

Sl. 3‐23

Općine P

av odvodnje otp

Izvod iz k

Pojezerje

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

kartografsko

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

og prikaza

postupku ocjen


Infrastruktu

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

urni sustavi

ocjene utjecaja


i – Odvodn

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nja Prostorn

oliš

ih voda)

95

nog plana

Susta

4 OP

Najznač

odvodnj

otpadni

tijekom

razmatr

granice,

ne oček

4.1 Ut

4.1.

Idejnim

se grade

za svjetl

te su gd

koridori

izgradnj

postojeć

Tijekom

drugog

utjecaj

privrem

propisan

uslijed

motorni

projektu

postupk

moguću

Izgradnj

av odvodnje otp

IS MOGUĆ

ajniji utjec

je otpadnih

h voda su

izgradnje, t

ano u ovom

tijekom pr

uju se preko

tjecaj na t

.1 Mogući

projektom

e u sklopu p

lovodne sig

dje je god b

ma postoje

e planirano

ćeg zemljišn

građenja m

otpada na z

može se

eno depon

no kao obv

incidentnih

ih uređaja

u organizac

ku izdavanja

u mjeru, a m

om UPOV‐a

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ĆIH ZNAČA

aji koji pro

voda nase

oni koji na

tako i u fazi

m elaboratu

ipreme, izvo

ogranični ut

tlo

i utjecaj tije

predviđa se

projekta koj

nalne kabel

ilo moguće

ećih promet

og zahvata, k

nog pokrova

može nasta

zemljište ko

smanjiti k

iranje viška

veza prema

događaja

na gradiliš

ije gradilišt

a Lokacijske

mogućnost

a zauzet će s

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

AJNIH UTJ

oizlaze kao

lja Dusina i

astaju tijeko

korištenja,

. Iako je po

ođenja i na

tjecaji.

ekom građe

e ugradnja

ji je predme

le). Trase ka

položene iz

tnica. Stoga

kada će doć

a.

ati onečišće

oje nije odre

valitetnom

a zemlje te

a relevantn

kao što je

tu u okoln

a u skladu

e dozvole,

njihovog po

se dodatna

postupku ocjen


JECAJA ZA

o posljedica

Otrić‐Seoc

om izgradn

mogu se od

odručje obu

kon završet

enja zahvata

cjevovoda u

et ovog zah

analske mre

zvan kolnik

su glavni o

ći do privrem

enje tla usli

eđeno i prip

organizaci

pravilnim g

oj zakonsko

izlijevanje

i teren. Kv

sa zakonsk

će se nave

ojavljivanja

površina te

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

AHVATA N

a izvođenja

i sa zajedni

je sustava.

dijeliti prem

hvata smješ

tka radova n

a

u zajednički

vata (gravit

eže usuglaše

a, a gdje to

očekivani ut

mene prena

jed odlagan

premljeno z

ijom gradil

gospodarenj

oj regulativ

goriva i u

valitetnom

kim propisim

edeni negat

je ograniče

erena.

ocjene utjecaja


NA OKOLIŠ

a zahvata

čkim uređa

Nadalje, m

ma sastavnic

šteno u rela

na izgradnji

i rov s ostal

tacijski i tlač

ene su sa za

o nije bilo m

tjecaji na tlo

amjene, odn

nja viška ze

za privreme

lišta – ure

jem otpado

vi. Onečišće

ulja iz moto

organizacijo

ma i uvjetim

ivni utjecaj

ena trajanje

zahvata na oko

ćavanje otpadn

Š

na izgradn

ajem za pro

mogući utje

cama okoliš

ativnoj blizin

predmetno

im instalaci

čni cjevovod

ahtjevima N

moguće polo

o vezani uz

nosno do na

emlje, građ

eno deponir

eđenjem lo

om, što je u

enje tla mo

ornih vozila

om gradilišt

ma nadležn

ji svesti na

em izvođenj

oliš

ih voda)

96

ji sustava

čišćavanje

ecaji, kako

a kako je i

ni državne

og zahvata

ijama koje

di te cijevi

Naručitelja,

ožene su u

z razdoblje

arušavanja

evinskog i

ranje. Ovaj

okacije za

uostalom i

oguće je i

a i ostalih

ta, prema

nih tijela u

najmanju

ja radova.

Susta

Neposre

manipul

što za p

ovog ti

građevin

goriva i

dovožen

korišten

Provođe

narušav

dubokih

tijekom

4.1.

Utjecaj

građevin

građevin

Promatr

značajno

vodonep

vodonep

posljedi

Svi baze

vodonep

koje bi

održava

objektim

otpada

povrem

radom

negativn

opreme

av odvodnje otp

edan utjecaj

lacije različi

posljedicu m

pa na pod

nskog mate

i maziva na

njem goriva

nje nepropu

enje radova

anja strukt

h rovova. S

pripreme i

.2 Mogući

na tlo tijek

nskih radov

nskim radov

rajući cijelu

o pozitivno

propusni s

propusnosti

čno podzem

eni, cjevovo

propusni, a

omogućile

nja uređaja

ma uređaja

s uređaja

eno, lokaln

i održavanj

nih djelovan

te redovit

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

j na tlo mog

tim sredstv

može imati n

dručju zahv

rijala, redov

a području

u specijaln

snih kadica

a, iskapanje,

turnih osob

obzirom na

izgradnje oc

i utjecaj tije

kom korište

va. Morfolo

vima pri gra

aglomerac

o djelovanje

sustav od

i i smanjiti

mne vode.

odi i okna

tijekom ko

procjeđiva

a za pročišć

za pročišća

što bi dov

og su karak

jem uređaj

nja na tlo.

to ispitivanj

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

guć je i u sl

vima koja se

njihovu infi

vata mogu

vitim održav

gradilišta

om vozilu s

.

, postavljan

bina tala du

a prepozna

cijenjen je k

ekom korišt

enja zahvat

oške promj

dnji, sanirat

ciju, izgradn

e na tlo b

vodnje pr

nekontroli

iz kojih je

rištenja ure

anje neproč

ćavanje mog

avanje i to

velo do ne

ktera te će

ja i objeka

Redovito o

je vodonep

postupku ocjen


učaju nepri

e koriste pri

ltraciju u tlo

će je uma

vanjem i se

te punjenj

s cisternom

nje cijevi i z

už trase, p

te utjecaje,

kao manje z

tenja zahvat

ta značajno

ene tla na

t će se i pos

nja sustava

udući da ć

restati ko

rano ispušt

e moguće i

eđaja mogu

čišćenih sa

guća su pro

uglavnom s

eizravnog u

se rješavati

ta, uz prim

održavanje

propusnosti

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

državanja o

i gradnji (bo

o i podzem

anjiti pravil

ervisiranjem

em gorivom

za gorivo i

atrpavanje

pogotovo št

, mogući ut

značajan kra

ta

je manji u

stale nasip

stupno vrati

odvodnje i

će se priklj

ristiti sabi

tanje nepro

istjecanje o

se pojaviti

nitarnih ot

ocjeđivanja

s radnih pov

utjecaja na

pravovrem

mjenu mjer

sustava će

svih dijelo

ocjene utjecaja


odgovarajuć

oje, otapala

mlje. Vjeroja

nim skladiš

strojeva, za

m na benz

pretakanjem

zemljom do

to se najče

tjecaj plani

atkoročan i p

u odnosu n

pavanjem, u

iti u prvobit

pročišćava

jučenjem st

irne (sept

očišćenih ot

otpadne vo

pukotine u

padnih vod

uslijed neo

vršina i s m

tlo. Ti utj

menim inter

a zaštite o

uključivati

va sustava

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ćih postupak

, gorivo, ma

tnost pojav

štenjem ot

abranom sk

zinskim pos

m u radne s

ovesti će do

ešće radi k

ranog zahv

privremen u

na pripreme

usijecanjem

no stanje.

nja otpadn

tanovništva

tičke) jam

tpadnih vod

ode izvest ć

izvedenim

da u tlo. Z

odgovarajuć

mjesta utova

ecaji mogu

vencijama.

okoliša neće

čišćenje cj

odvodnje

oliš

ih voda)

97

ka tijekom

aziva i sl.),

ve utjecaja

tpadnog i

kladištenja

stajama ili

strojeve uz

o trajnijeg

od iskopa

ata na tlo

utjecaj.

e terena i

i sličnim

ih voda je

a na javni

e upitne

da u tlo, i

će se kao

objektima

Za vrijeme

ćeg rada u

ara krutog

u se javiti

Ispravnim

e doći do

evovoda i

i UPOV‐a.

Susta

Tijekom

očekuju

za izgrad

utjecaj p

S obziro

korišten

moguća

4.2 Ut

4.2.

Tijekom

gređevin

obilnih

(Matica)

U konkr

materija

predme

4.2.

U uvjeti

nepročiš

površins

tijela JKG

U uvjeti

UPOV‐a

vode vo

u životn

UPOV‐a

av odvodnje otp

normalnog

se utjecaji

dnju UPOV‐

prihvatljiv.

om na pre

nja zahvata

su u slučaju

tjecaj na k

.1 Mogući

izvođenja

na UPOV‐a)

i dugotrajn

), JKRI0109_

retnom sluč

ala relativno

tnog zahvat

.1 Mogući

ima pojave

šćene otpad

skih vodnih

GI_12 (Nere

ma poreme

koji ne daj

odotoka Mat

nim zajedni

u poremeć

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

g rada i re

na tlo. Oče

‐a, ali s obzi

epoznate ut

može se o

u pojave ak

kakvoću v

i utjecaj tije

zemljanih r

i skladišten

ih oborina

_001 (Matic

čaju, udio z

o udaljena

ta.

i utjecaj tije

oštećenja

dne vode iz

tijela (prije

etva).

ećenog rada

e očekivanu

tica, kojem

cama. Ove

ćenim uvjeti

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

edovitog od

ekuje se traj

irom da je r

tjecaje, mo

ocijeniti kao

cidentnih si

voda i vod

ekom građe

radova (tije

nja zemljano

ispiranje is

ca Rastok) i J

zemljanih ra

od sva tri

ekom korišt

na kanalsko

z sustava od

e svega vod

a UPOV‐a, o

u učinkovito

predmetni

promjene

ma.

postupku ocjen


državanja ur

jna prenamj

riječ o relat

oguće djelo

o zanemariv

ituacija.

na tijela

enja zahvata

ekom izgrad

og materijal

skopanog tl

JKRI0159_0

adova je ma

površinska

tenja zahvat

oj mreži i c

dvodnje u t

dotoka Mati

odnosno pu

ost pročišća

zahvat dire

su moguće

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ređaja za p

jena područ

ivno maloj

ovanje plan

v utjecaj na

a

dnje kanalsk

la na privrem

a u površin

001.

ali, a lokaci

vodna tije

ta

crpnim stan

lo te daljnj

ica ‐ JKRN0

uštanja otpa

vanja mogl

ektno graviti

e samo u sl

ocjene utjecaja


pročišćavanj

čja i tla na p

površini, m

niranog zah

a okoliš, a

ke mreže sa

mena odlag

nska vodna

ija iskopa i

ela na širem

nicama mog

i pronos on

0034_001)

adne vode m

o bi doći do

ira, a time i

lučaju neop

zahvata na oko

ćavanje otpadn

je otpadnih

površini nam

ože se zaklj

hvata na tl

negativna

a crpnim st

gališta, mog

tijela JKRN

odlaganja

m području

guće je pro

nečišćenja k

i podzemno

mimo UPOV

o pogoršanj

negativnih

pravdano du

oliš

ih voda)

98

h voda ne

mijenjenoj

jučiti da je

o tijekom

djelovanja

tanicama i

uće je kod

N0034_001

iskopanog

obuhvata

cjeđivanje

kroz tlo do

og vodnog

V‐a ili rada

ja kakvoće

promjena

ugog rada

Susta

Tehnolo

mogućn

ispušta u

Primijen

vodotok

(proved

pristupa

onečišće

raspoređ

miješanj

odnosno

Gdje je:

C =

Q =

C =

q =

C =

Sukladn

vodotok

odnosno

Dotok p

maksim

Koncent

ukupni d

čemu je

organsk

av odvodnje otp

oška shema

nost poprava

u vodotok M

njena tehno

ka Matica.

enim za po

a (Hrvatske

enje (iz p

đeno po cij

ja vode iz v

o u vodotok

inicijalna

vodotoku

protok vo

koncentra

ispusta pr

dotok pro

koncentra

[mg/l]

o primijenj

ku Matica, u

o 1570 l/s (p

pročišćene o

alni dnevni

tracija oneč

dušik i uku

e vodotok M

e tvari) ocij

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

a uređaja

aka, dograd

Maticu u no

ologija proči

Navedena

otrebe izrad

vode, 2015

ročišćene

jelom popre

vodotoka i p

ku nizvodno

koncentra

u u točki ispu

odotoka uzv

acija onečiš

ročišćenih v

očišćene otp

acija onečiš

jenoj meto

uzvodno od

poglavlje 3.7

otpadne vo

dotok iznos

čišćenja poje

pni fosfor)

Matica uzvod

enjen s vrlo

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

omogućuje

dnje i promj

rmalnim uv

išćavanja (d

a konstata

e ovog elab

5). U sklop

vode) ispu

ečnom pres

pročišćene v

o od točke is

cija onečiš

usta pročišć

vodno od isp

šćenja (odre

voda [mg/l]

padne vode

šćenja (odre

dologiji kom

d UPOV‐a, u

7.2).

ode s UPOV

si 320 m3/d,

edinih poka

definirani s

dno od UPO

o dobrim eko

postupku ocjen


e vođenje

ene opreme

vjetima rada

drugi stupan

cija potvrđ

borata) suk

u primijenj

ušteno ispu

sjeku vodot

vode u točk

spusta račun

∙

šćenja (odr

ćenih voda [

pusta pročiš

eđenog pok

, kao maksi

eđenog pok

mbiniranog

usvojen je m

V‐a, sukladn

, odnosno 3

azatelja kak

su procjeno

OV‐a procije

ološkim sta

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

postupka

e. Stoga se

a može održ

nj) jamči oč

đena je re

ladno Meto

ene metod

ušteno u

toka. Uz na

i ispusta, ta

na koristeći

ređenog po

[mg/l]

šćenih voda

azatelja kak

malni dnevn

kazatelja ka

pristupa i

mjerodavni

no mjerodav

3,7 l/s.

voće vode

om stanja vo

enjen u odn

njem, a u o

ocjene utjecaja


pročišćava

kakvoća pro

žavati u prop

čuvanje dob

ezultatima

odologiji pri

ologije pret

vodotok M

avedenu pre

ada se konc

sljedeći izra

okazatelja k

[m³/s]

kvoće vode)

ni dotok [m

kvoće vode

analizama

protok Qr,9

vnom opte

u vodotoku

odnog tijela

nosu na BPK

dnosu na ko

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nja uz ist

očišćene vo

pisanim gra

brog ekološk

provedeni

imjene kom

tpostavljeno

Maticu rav

etpostavku

entracija u

az:

kakvoće vo

) u vodotok

³/s]

e) u otpadno

mjerenih

0 u iznosu 1

rećenju UP

u prije UPOV

a (poglavlje

K5 pokazate

oncentraciju

oliš

ih voda)

99

ovremenu

de koja se

nicama.

kog stanja

h analiza

mbiniranog

o je da je

vnomjerno

potpunog

mješavini,

ode) u

ku prije

oj vodi

protoka u

1,57 m3/s,

OV‐a, kao

V‐a (BPK5,

3.7.1) pri

elj (sadržaj

u ukupnog

Susta

dušika

koncent

prethod

73/13,

Tablica

pokazat

vodotok

vode za

dušiki (1

Koncent

fosfor)

sukladno

03/16)

sukladno

s istovr

pročišća

Sukladn

primjen

postignu

Tabl. 4‐1

ispuštan

Parame

Qr

Cr

qw

Cw

C0

Graničn

av odvodnje otp

i ukupnog

tracija BPK5

dno procijen

151/14, 78

6. Graničn

elje. Usvoj

ku prije UP

vrlo dobro

1,0 mg/l) i u

tracija oneč

u pročišćen

o Pravilniku

za BPK5 po

o iskustvima

remenom s

avanja posti

o rezultatim

u tehnologi

uto očuvanj

1 Izračun ko

nja nepročiš

etar

ne vrijednost

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

fosfora je

5, ukupnog d

njena ekolo

8/15, 61/16

ne vrijedno

ene su vr

OV‐a blizu

stanje prem

kupnom fos

čišćenja poj

noj vodi s

u o granični

okazatelj (2

a u dosadaš

stabilizacijom

žu i znatno

ma provede

ije pročišćav

e dobrog ek

oncentracije

šćenih otpad

ti traženog e

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

e ocijenjen

dušika i uku

oška stanja

6), Prilog 2

osti katego

ijednosti k

graničnih v

ma BPK5 po

sforu (0,04

jedinih pok

UPOV‐a s d

m vrijednos

25 mg/l) i z

šnjem radu

m mulja, d

veće učinko

enih analiza

vanja otpad

kološkog sta

e pojedinih

dnih voda n

ekološkog sta

postupku ocjen


s dobrim

pnog fosfor

su preuzeti

.C. Graničn

rija ekološk

oncentracij

vrijednosti d

kazatelju (1

mg/l).

kazatelja ka

drugim stu

stima emisi

za ukupni d

velikog broj

dok se kod

ovitosti proč

a (Tabl. 4‐1

dnih voda s

anja vodoto

pokazatelja

a lokaciji pl

anja

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ekološkim

ra u vodoto

i iz Uredbe

ne vrijednos

kog stanja

a pojedinih

definiranih

1,7 mg/l) te

akvoće vode

pnjem proč

ja otpadnih

dušik (40 m

ja SBR uređ

d uređaja

čišćavanja s

1 i Tabl. 4

minimalno

oka Matica n

kakvoće vo

aniranog UP

BPK5

1570

1,9

3,7

350

2,7

1,9

ocjene utjecaja


m stanjem.

ku Matici uz

o standard

sti kategor

za osnovn

h pokazate

Uredbom o

za dobro sta

e (BPK5, uk

čišćavanja d

h voda (NN

mg/l) i ukup

đaja ili uređa

s elektroke

svih pokazat

‐2) može s

o drugim stu

nizvodno od

de u vodoto

POV‐a

TN

1570

1,2

3,7

55

1,3

1,2

zahvata na oko

ćavanje otpadn

Nadalje, v

zvodno od U

du kakvoće

ija ekološko

ne fizikalno

elja kakvoće

o standard

anje prema

kupni dušik

definirani s

80/13, 43/1

pni fosfor (

aja s aktivni

emijskim p

telja kakvoć

se zaključiti

upnjem pro

d UPOV‐a.

oku Matici (

TP

1570

0,06

3,7

10

0,08

0,06

oliš

ih voda)

100

vrijednosti

UPOV‐a za

voda (NN

og stanja,

o‐kemijske

e vode u

u kakcoće

ukupnom

k i ukupni

su dijelom

14, 27/15,

(8,0 mg/l)

m muljem

postupkom

će vode.

i da je uz

čišćavanja

(C0) nakon

Jedinica

l/s

mg/l

l/s

mg/l

mg/l

mg/l

Susta

Tabl. 4‐2

ispuštan

Parame

Qr

Cr

qw

Cw

C0

Graničn

Značajne

puštanja

vodotok

Promatr

značajno

da će se

sabirne

nepročiš

4.3 Ut

4.3.

Tijekom

oksidi, u

čestice)

lebdećih

radova.

radova.

Radi se

mogući

av odvodnje otp

2 Izračun ko

nja pročišće

etar

ne vrijednost

e negativne

a nepročišć

ka Matica, b

rajući cijelu

o pozitivno

e priključen

(septičke)

šćenih otpa

tjecaj na z

.1 Mogući

faze izgrad

ugljikov mo

i stvaranje

h čestica k

Razina praš

o kratkotra

utjecaj plan

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

oncentracije

nih voda s U

ti traženog e

e promjene

ćene otpadn

bit će omogu

aglomerac

djelovanje

jem stanov

jame up

dnih voda u

zrak

i utjecaj tije

dnje moguć

onoksid, ug

e prašine pr

kao posljed

šine varirat

ajnim utjeca

niranog zah

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

e pojedinih

UPOV‐a s dr

ekološkog sta

e mogle bi

ne vode mi

ućeno korišt

ciju, izgradn

na tlo, a tim

vništva na ja

pitne vodo

u tlo, i poslje

ekom građe

ći su utjeca

gljikov dioks

ri izvođenju

ice prašenj

će ovisno o

ajima prihva

hvata na ka

postupku ocjen


pokazatelja

rugim stupn

anja

nastati sam

mo njega.

tenje vode z

nja sustava

me i podzem

avni vodone

onepropusn

edično podz

enja zahvata

aji od ispušn

sid, sumpo

u iskopa, ut

ja koja mo

o meteorol

atljivog inte

akvoću zraka

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

kakvoće vo

njem pročišć

BPK5

1570

1,7

3,7

25

1,8

1,9

mo uslijed d

U odnosu n

za različite n

odvodnje i

mno vodno

epropusni s

osti i izbj

zemne vode

a

nih plinova

rov dioksid

ovara i odv

ože povrem

oškim prilik

enziteta. S o

a tijekom p

ocjene utjecaja


de u vodoto

ćavanja

TN

1570

1,0

3,7

40

1,1

1,2

dugotrajnog

na buduće

namjene.

pročišćava

tijelo JKGI_

sustav odvo

jeći nekon

e.

građevinsk

d, lakohlapi

voza iskopa

meno nasta

kama te inte

obzirom na

pripreme i i

zahvata na oko

ćavanje otpadn

oku Matici (

TP

1570

0,04

3,7

8

0,06

0,06

g kvara na

stanje kakv

nja otpadn

_12 (Neretv

dnje presta

ntrolirano

kih strojeva

vi organski

nog materi

ti tijekom

enzitetu gra

prepoznate

zgradnje oc

oliš

ih voda)

101

(C0) nakon

Jedinica

l/s

mg/l

l/s

mg/l

mg/l

mg/l

UPOV‐u i

voće vode

ih voda je

va), budući

ati koristiti

ispuštanje

a (dušikovi

i spojevi i

ijala te od

izvođenja

ađevinskih

e utjecaje,

cijenjen je

Susta

kao man

da se ra

dobrom

4.3.

U komu

te poslj

svrstati

disulfidi

nastaju

emisije

sklopu m

neugodn

hidraulič

zona“ ka

Odzračiv

za prozr

kako bi

potencij

projektn

prisilnom

filter je

će se fil

faktor o

Na smje

najviše t

reći da z

primjen

utjecaje

lokalnog

av odvodnje otp

nje značajan

di o privrem

m organizacij

.2 Mogući

nalnim otpa

edično mog

u sljedeće

, merkapta

u sustavim

mirisa u sus

mehaničkog

nog mirisa

čki povoljne

ako bi otpad

vanje crpnih

račivanje ok

se osigura

jalom širenj

nom dokum

m ventilacij

zatvorenog

trirati neug

siguranja po

er i brzinu

temperatur

zahvat, zbog

u mjera zaš

e na kakvoć

g karaktera.

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

n negativan

menim i lok

jom gradiliš

i utjecaj tije

adnim voda

gu izazvati

grupe: duš

ani), ugljiko

a odvodnje

stavima odv

g predtretm

će ovisiti

e uvjete teč

dna voda os

h bazena p

kna s loncem

ala adekvat

ja neugodni

mentacijom j

jom zrak se

g tipa i kont

godni mirisi

oželjnih pog

rasprostiran

ra vode i zra

g svog karak

štite uvjeto

ću zraka, od

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

n utjecaj na

alnim utjec

ta i primjen

ekom korišt

a prisutne su

neugodne

šični spojev

ovodici (ota

e i na uređa

vodnje su (

ana otpadn

o količini i

čenja u sus

stala „svježa

rojektnom

m od perfor

tna zaštita

ih mirisa (m

je predviđe

e usisava i p

tinuiranog p

sakupljeni

gonskih stan

nja neugod

aka, te smje

ktera, primij

vane releva

dnosno da

postupku ocjen


okoliš. S o

ajima malo

nom dobre i

tenja zahvat

u razne orga

mirise. Tva

i (amonijak

apala), met

ajima za pro

revizijska) o

ih voda. Tije

i karakteris

tavu odvod

a” i kako bi s

dokumenta

riranog lima

od širenja

mehanički pr

eno njihovo

propušta kr

pogona. Isp

u svim zatv

nja čitavog s

dnih mirisa

er vjetra, nje

jenjenih teh

antnom zak

su oni iako

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

bzirom na o

g intenzitet

nženjerske

ta

anske i ano

ri neugodn

k, amini), su

tan te orga

očišćavanje

okna i crpne

ekom korišt

stikama otp

dnje, odnos

se osigurala

acijom riješe

a u koji se

a neugodnih

redtretman

potpuno za

roz zasebni

ravno funkc

vorenim ob

sustava.

iz sustava

egova brzina

hnoloških i t

konskom reg

o dugotrajn

ocjene utjecaja


obim zahva

ta koji se mo

prakse.

rganske tva

nih mirisa k

umporni sp

anske kisel

otpadnih v

e stanice, a

tenja sustav

padne vode

no izbjeći s

a aerobna ra

eno je izved

postavlja ak

h mirisa iz

, pojedini o

atvaranje. Iz

objekt bio

cioniranje b

bjektima UP

odvodnje o

a i vrtloženj

tehničkih rje

gulativom,

ni, malog in

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ta, može se

ogu dodatn

ari, koje se r

koje nastaju

ojevi (sump

line. Naved

voda. Mjest

na UPOV‐u

va odvodnje

e. Važno je

stvaranje tzv

azgradnja.

dbom odzra

ktivni ugljen

objekata

objekti obra

z zatvorenih

loškog filtra

biološkog fi

OV‐a, neizo

otpadnih vo

je. Zaključn

ešenja, te u

neće imati

ntenziteta i

oliš

ih voda)

102

e zaključiti

no smanjiti

razgrađuju

u mogu se

porovodik,

dene tvari

ta moguće

u najviše u

e stvaranje

e osigurati

v. „mrtvih

ačne cijevi

n. Nadalje,

UPOV‐a s

de mulja),

h objekata

a. Biološki

ltra, kojim

ostavan su

oda utječu

o se može

z savjesnu

značajnije

i relativno

Susta

4.4 Ut

Ljudske

zagrijava

promjen

plinova

(kluorof

iskorišta

staklenič

goriva) i

se oko

Prosječn

mogli b

promjen

katastro

problem

kombina

izazvane

razine m

smanjen

razdoblj

Očekuje

između

tijekom

vremens

ekonom

Brojni s

staklenič

čime se

stečevin

klime i p

potpisal

5% u od

av odvodnje otp

tjecaj klim

aktivnosti

anje zabilje

nama uzrok

poput uglji

fluorokarbo

avanja tla /

čkim plinov

i drugih ljud

280 ppm,

na globalna

i za čovječa

nama u Pro

ofa i velikih

m predstav

aciji s lošim

e klimatskim

mora, ekst

nje količine

jima ekstrem

e se da će s

1,0 i 5,5°C

zime. Klim

skih i s klim

mskih gubita

porazumi n

čkih plinova

e obvezala

nom Europs

prihvatila sv

a Protokol

dnosu na ra

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

matskih pr

su postal

eženo tijek

kovanjem p

kovog diok

na, freona

/ promjena

vima predst

dskih aktivn

dok danas

temperatu

anstvo biti

ocjeni ugro

nesreća (D

ljaju urban

m prostornim

m promjena

tremne tem

e oborina d

mnih tempe

se temperat

i to će rez

atske prom

om poveza

ka uzrokova

astali su ka

a. Republik

na usklađi

ske unije. R

ve obveze o

iz Kyota te s

azine iz 199

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

romjena

le dominan

om protek

promjena u

sida (CO2),

), troposfe

a na pokriv

avlja CO2, z

osti. Prije in

iznose u p

ra porasla je

značajni i

ženosti Rep

UZS, 2013)

na područja

m planiranje

ama, a koje

mperature

donosi pov

eratura.

tura u Euro

zultirati top

mjene se po

nih prirodni

anih prirodn

ako bi se kli

ka Hrvatska

ivanje post

atificirala je

opisane u A

se obvezala

90. godine u

postupku ocjen


ntna sila n

lih 150 go

Zemljinoj a

metana (CH

erskog ozon

vaču. Prema

zbog pojača

ndustrijske

prosjeku 385

e za 0,7°C o

dugotrajni.

publike Hrv

kao velika o

a, na koji

em uzrokuj

su prepozn

i oborine,

većan rizik

opi povećati

lijim ljetima

vezuju i s p

ih katastrof

nim katastro

imatske pro

je ratificira

tojećih zako

e i Okvirnu

Aneksu I Kon

a na smanje

u razdoblju

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

najvećim d

odina. Te a

atmosferi z

H4), didušik

na (O3), vo

a dosadašn

ne industrij

revolucije r

5 ppm i pr

od 1850. god

Od svih op

vatske od p

opasnost iz

ma kratkot

u poplave.

nate kao riz

suše i vje

od suše,

i i više nego

a i smanjen

povećanjem

fa. Moguće j

ofama pove

omjene pok

ala Sporazu

ona i budu

konvenciju

nvencije. Na

nje emisija

od 2008. d

ocjene utjecaja


ijelom odg

aktivnosti d

bog velikih

kovog oksida

odene pare

jim spozna

jske aktivno

razine CO₂ u

redviđa se

dine. Učinci

pasnosti po

prirodnih i

dvojene su

trajne i in

Ostale opas

zici za Hrvat

etar. Poveć

koji je oso

o na globaln

njem broja

m učestalost

je i značajno

ezanih s klim

kušalo ublaž

um o stabil

ućeg zakono

Ujedinjeni

adalje, 2007

stakleničkih

do 2012. go

zahvata na oko

ćavanje otpadn

govorna za

doprinose k

količina st

a (N2O), ha

e (H2O), a

ajama najve

osti (izgaran

u atmosferi

njihov daljn

i klimatskih

otaknutim k

tehničko‐te

samo popl

ntenzivne o

snosti koje

tsku, uključ

ćanje temp

obito visok

noj razini, u

izrazito hla

ti i jačine e

o povećanje

matskim pro

žiti kontrolo

lizaciji i prid

odavstva s

h naroda o

7. godine H

h plinova za

odine, odno

oliš

ih voda)

103

globalno

klimatskim

takleničkih

lokarbona

erosola; i

eći udio u

nje fosilnih

kretale su

nji porast.

promjena

klimatskim

ehnoloških

ave. Drugi

oborine u

mogu biti

uju porast

perature i

u dužim

u prosjeku

dnih dana

kstremnih

e ljudskih i

mjenama

om emisije

druživanju

pravnom

o promjeni

Hrvatska je

a najmanje

osno 20 %

Susta

ispod ra

polaznu

Ovisno o

glavni tr

‐ P

t

‐ P

u

‐ P

p

Opasnos

Hrvatsku

Sredoze

ugrožen

aktivno

gleda du

Tijekom

klimatsk

sustavim

su pove

biokemi

koje su

odvoz iz

Analiza

zahvata

Making

ranjivos

‐ a

‐ p

‐ a

‐ p

‐ i

‐ p

av odvodnje otp

azina iz 1990

godinu je iz

o tome kak

rendovi koji

Porast tem

temperature

Promjene u

u većem dije

Povećanje r

povećati za

sti koje mo

u uključuju:

emlje, pa ta

ni niski otoc

područje št

ugoročni tre

građenja

ke promjen

ma odvodnje

ezani sa sam

ijsko‐fizikaln

nužne za no

zdvojenih ot

utjecaja kli

. Prema Sm

vulnerable

ti projekta i

analiza osjet

procjena izlo

analiza ranji

procjena riz

dentifikacij

procjena op

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

0. godine u

znosila 36,6

o će se u go

se predviđa

mperature:

e između 1,

oborinama

elu svijeta.

razine mora

0,18 do 0,5

ogu biti izaz

porast razi

ako i Jadran

ci i ušća rije

to otežava

end.

zahvata na

ne je manje

e i UPOV‐a

mim postup

nih procesa

ormalni rad

tpadnih tvar

matskih pro

mjernicama

e investmen

i procjenu r

tljivosti

oženosti

ivosti

ika

a opcija pril

pcija prilago

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

razdoblju o

60 Mt CO2.

odinama ko

aju za sljede

do kraja 2

,0 i 4,2°C

a: predviđa

: očekuje se

9 m.

vane klimat

ne mora, po

n, je pod u

eka koji su o

točno pred

astaju ispuš

e značajan

mogu biti d

pkom obrad

obrade), d

cijelog sust

ri i dr.).

omjena pro

Europske k

nts climate

izika su mod

lagodbe

dbe

postupku ocjen


od 2013. do

oje slijede m

eće stoljeće

21. stoljeća

se da će ob

e da će se d

tskim prom

oplave, ekst

utjecajem g

osjetljivi na

viđanje uči

šni plinovi

i praktički

direktni ili in

de otpadnih

ok su indire

tava odvod

ovedena u n

komisije (No

resilient) k

duli koji se p

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

2020. godi

mijenjati em

uključuju:

a očekuje

borine posta

do kraja 21.

mjenama, a

tremne tem

globalnog p

poplavljiva

naka porast

od rada m

zanemariv

ndirektni. Di

h voda i m

ektni poveza

nje i UPOV‐

nastavku od

on‐paper G

ključni elem

primjenjuju

ocjene utjecaja


ne. Kvota st

misije od izga

se porast

ati teško pre

. stoljeća ra

koje su pre

mperature i o

orasta razin

anje. Hrvats

ta razine m

mehanizacij

v. Izvori sta

irektni izvor

ulja (plinov

ani sa svim

‐a (potrošnj

dnosi se na

Guidelines fo

menti za o

tijekom raz

zahvata na oko

ćavanje otpadn

takleničkih

aranja fosiln

globalne

edvidive i in

zina mora u

epoznate ka

oborine, suš

ne mora. O

ska obala je

mora pogoto

e. Njihov u

akleničkih p

ri stakleničk

vi koji nasta

ostalim akt

ja električne

a razdoblje

or Project M

dređivanje

zvoja projek

oliš

ih voda)

104

plinova za

nih goriva,

prosječne

ntenzivnije

u prosjeku

ao rizici za

še i vjetar.

Osobito su

e tektonski

ovo kad se

utjecaj na

plinova na

kih plinova

aju uslijed

tivnostima

e energije,

korištenja

Managers:

klimatske

kta:

Susta

‐ u

Na osno

primarn

projektn

Obično

moguće

i rizik. U

Analiza

Osjetljiv

klimatsk

‐ postroj

‐ ulaz (e

‐ izlaz (k

‐ transpo

Osjetljiv

ocjenjuj

‐ visoka

proces

‐ umjere

proces

‐ zanem

Tabl. 4‐3

Os

2

1

0

av odvodnje otp

uključivanje

ovi ovog do

nih klimatsk

nih aktivnos

se na ovoj

e zanemariti

nastavku je

osjetljivost

vost zahvata

ke promjene

jenja i proce

nergija i dr.

kakvoća proč

ort (kolekto

vost zahvata

e se prema

osjetljivost

se, ulaz, izla

ena osjetljiv

se, ulaz, izla

ariva osjetlj

3 Ocjene osj

sjetljivost na

um

zan

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

e akcijskog p

okumenta,

kih aspekat

sti kako za

razini proje

i module 5 i

e provedena

ti zahvata

a na ključn

e i sekundar

esi in situ (U

, odnosno p

čišćene vod

ori, crpne sta

a za svaku

donjoj tabl

t: klimatska

z i transpor

vost: klimat

z i transpor

jivost: klima

jetljivosti pr

klimatske pr

visoka

mjerena

nemariva

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

plana za pril

osjetljivost

a i 17 sek

trenutno

ektne dokum

i 6 ukoliko j

a analiza kli

ne klimatsk

rne efekte)

UPOV i sl.),

pogon i održ

de, korisnici

anice i sl.).

vrstu proje

ici kao:

a varijabla/o

t,

tska varijab

t,

atska varijab

rojekta na k

romjene

postupku ocjen


agodbu u p

projekta n

undarnih a

stanje tako

menatcije iz

je prethodn

matske otp

ke varijable

procjenjuje

žavanje sust

sustava i sl.

ekta i temu

opasnost m

bla/opasnos

bla/opasnos

klimatske pr

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

rojekt.

na klimatske

spekata u

o i za budu

zrađuje prvi

no utvrđeno

ornosti za p

i s njima

e se kroz čet

tava odvodn

.) i

u osjetljivos

ože imati z

t može ima

st nema utje

romjene

ocjene utjecaja


e promjene

odnosu na

uće stanje k

ih 6 modula

o da ne post

predmetni z

povezane

tiri teme osj

nje),

sti, za svak

značajan utj

ati blagi utj

ecaja.

zahvata na oko

ćavanje otpadn

e je analizi

a 4 osnovn

klimatskih

a uz napom

toji značajna

ahvat.

opasnosti

etljivosti:

u klimatsku

jecaj na po

jecaj na pos

oliš

ih voda)

105

rana na 8

a aspekta

promjena.

menu da je

a ranjivost

(primarne

u varijablu

strojenja i

strojenja i

Susta

Tabl. 4‐4

1 Pro

2 Pro

3 Pro

4 Pro

5 Pro

6 Pro

7 Vla

8 Sun

9 Por

10 Pro

11 Dos

12 Klim

13 Pla

14 Dru

15 Ob

16 Ero

17 Pož

18 Nes

19 Kva

20 Kon

21 Kak

22 Pro

av odvodnje otp

4 Osjetljivos

omjene sredn

omjene ekstr

omjene u pro

omjene u eks

omjene prosj

omjene maks

ažnost zraka

nčeva radijac

rast razine m

omjena temp

stupnost vod

matske nepo

vljenja u prio

uge poplave

alna erozija

ozija tla

žar

stabilnost tla

aliteta zraka

ncentracija to

kvoća vode z

omjene u tur

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

st zahvata n

Zahva

Osjetljiv

njih tempera

remnih temp

osječnoj količ

stremnim ob

ečnih brzina

simalnih brzin

cija

mora

perature voda

dnih resursa

ogode (oluje)

obalnom poj

a / klizišta

opline urban

a kupanje

ističkom pot

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

na klimatske

t

vost

Primarn

tura

eratura

čini oborina

orinama

vjetra

na vjetra

Sekunda

a / mora

/ suša

asu

nih središta

encijalu

postupku ocjen


e varijable i

ni utjecaji

arni utjecaji

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

s njima pov

SustTran

sport

ocjene utjecaja


vezane opas

tav odvodnje

Izlaz

Ulaz

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nosti

e i UPOV

Ulaz

Postro

jenja i

procesi in

situ

oliš

ih voda)

106

Susta

Procjena

Izloženovisoko idanoj uprouzro

Tabl. 4‐5

Os

3

2

1

Tabl. 4‐6

1.

2.

3.

4.

5.

av odvodnje otp

a izloženost

ost projektali umjerenou nastavkukovane klim

5 Ocjene izlo

sjetljivost na

um

zan

6 Izloženost

Promjene sretemperatura

Promjene ekstemperatura

Promjene u pkoličini obori

Promjene u ekstremnim o

Promjene probrzina vjetra

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ti zahvata

a na klimatso osjetljiv i t. Ova pro

mom, a proiz

oženosti pro

klimatske pr

visoka

mjerena

nemariva

t zahvata efe

ednjih t

t

stremnih

prosječnoj na

Tgs

oborinama

osječnih sj

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ske promjento za sadašocjena odnzlaze iz loka

ojekta klima

romjene

ektima klim

PPodručje zahpodručju umjer(Csa) s izrazito sblagim zimamatemperatura zrperiodu 1950.‐2značajno povećtemperature desetljeću dužpodručja

Najviše tempzahvata javljajukolovoza i dose

Tijekom druge godišnja količisilazan trend Hrvatske, poseb

Najveća dnevnposljednjih 20iznosila je 220 količine oborirazdobljima verujan.

Na širem podruslab do umjerejavlja se realtivn

postupku ocjen


ne se procjenje i budućosi se na acije(a) dijel

atskim prom

matskih prom

Primarni utjevata nalazi reno tople kišnsuhim i toplim la. Prosječna graka iznosi oko 2010. postoji stćanje srednje g0,07 ‐ 0,21ž Hrvatskog o

eature na pu se tijekom sežu preko 40°C.

polovice 20. na oborina pu svim dije

bice na Jadranu

na količina obo0 godina 20. mm. Najveće na javljale suljača‐ožujak i k

učju zahvata najen vjetar, a jačno rijetko.

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

enjuje za one stanje kliizloženost ova zahvata

mjenama

mjena

ecaji se na

ne klime ljetima i godišnja 14°C. U tatistički godišnje 1°C po obalnog

Nplp

području srpnja i

Epkpunt

stoljeća okazuje elovima u.

Ootb

orine u stoljeća dnevne u se u kolovoz‐

Npp

jčešći je či vjetar

Npp

ocjene utjecaja


ne parametme, a ocjenopasnosti

a.

Na ovom popovećanje temljeti kada bi porasti i preko 2

Ekstremne poposljedica lkarakteristika teprimjereno simutjecaji u ovomna povećanjetoplotnih udara

Očekuje se oborine u jesetijekom ljeta, doblago povećanje

Nisu očekivanepromjene izloperiod.


zahvata na oko

ćavanje otpadn

tre na koje njuje se prema koje m

odručju očekumperatura i to

temperatura 2°C.

ojave općeniokalnih geoe ih često nije mmulirati. Ipak pm području odne broja i ta.

smanjenje n, proljeće i pok se za zimu pe količina obori

e statistički znoženosti za


oliš

ih voda)

107

je projekt ema tablici mogu biti

uje se najviše mogla

to su ofizičkih moguće priamrni nose se trajanja

količina posebno redviđa ine.

načajne budući

načajne budući

Susta

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

av odvodnje otp

Promjene mabrzina vjetra

Vlažnost zrak

Sunčeva radij

Porast razine

Promjena temvoda / mora

Dostupnost vresursa / suša

Klimatske ne(oluje)

Plavljenja u priobalnom p

Druge poplav

Obalna erozij

Erozija tla

Požari

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

aksimalnih s

g

ka

Sv8

S

jacija s

e mora

mperature

vodnih a

pogode

pojasu

ve

ja

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

Najjači zabiljesmjera N i NEpojaviti tijekoznatno češće godine, od sOlujni vjetar jav

Srednje mjvlažnosti zraka80%, najveća jea najmanja uSrednja godišnj74%.

Područje zahvsunčanih sati go

SePorast razine m

lokac

Prosječna teizvorištu But

izno

Šire područje zvodo te post

vode koja se kostanovništ

Na širem podriako rijetke, za

nepogode unevremenom i

te p

Plavljenja u prod važnosti

Prema karti ozahvat se n

opasnosti odširem područjuslučajevi prognepogode uzr

Obalna erozijlokac

Šire područjkraški vapnenaoblinih kiša m

Moguća je ppostojanja zn

postupku ocjen


eženi vejtrovi E. Jak vjetar mm cijele godiu hladnom

studenog do vlja se vrlo rijet

jesečne vrij kreću se okvie u prosincu i su srpnju i koja vrijednost izn

vata ima okoodišnje.

ekundarni utjmora nije od važciju zahvata.

emperatura vodina u okolici zahosi oko 15°C.

zahvata obiluje oji nekoliko izvooriste za vodoova pitkom vodo

ručju zahvata pobilježene elemeuzrokovane oluji jakim vjetrom,poplavama.

riobalnom pojasza loakciju zahv

opasnsoti od ponalazi na podru poplava. Štovišu zahvata zabiljeglašenja elemenrokovane popla

ja nije od važnociju zahvata.

e zahvata obuhčki prostor gdjemože javiti eroz

pojava požara usatnih sušnih pe

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

su iz može se ine, ali dijelu

ožujka. ko.

Npp

jednosti rno 50‐siječnju, olovozu. nosi oko

Npp

o 2500 Mss

tjecaji žnosti za

de na hvata

pitkom orišta opskrbu om.

ostoje, entarne jnim , tučom

su nisu vata.

oplava čju še, na eženi su ntarne vama.

osti za

hvaća e se kod ija ta.

U

slijed erioda.

ocjene utjecaja




Moguće je solarne radijacisunčanih sati.

Lokacija predugrožena por

S obzirom na ptemperatura zrpovećanje tem

Predviđeno poblago smanjen

može rezulizdašn

Ne očekuju se za bud

Lokacija predugrožena plavl

Moguće su nešuslijed češće

klima

Lokacija predugrožena o

U slučaju pojavesuša moguće iako se ono ne

Intenziteti i učse povećati s

sušnih pertemperatura i

zahvata na oko

ćavanje otpadn



očekivati povje s povećanjem

metnog zahvatrastom razine m

predviđeno povraka , moguće jemperature površvoda.

ovećanje teperanje prosječnih oltirati smanjenjenosti izvorišta.

promjene izložuće razdoblje.

metnog zahvatljenjima u priobpojasu.

što učestalije poe pojave ekstrematskih uvjeta.

metnog zahvatobalnom erozijo

e ekstremnih oje povećanje ere očekuje u znamjeri.

estalost požarapovećanjem traioda, povećanjesmanjenjem ob

oliš

ih voda)

108

načajne budući

načajne budući

većanje m broja

a nije mora.

većanje e blago šinskih

atura i borina em

ženosti

a nije balnom

oplave mnih

a nije om.

borina i rozije, čajnoj

a mogu ajanja em borina.

Susta

18.

19.

20.

21.

22.

Analiza

U sljedeosjetljivo

Tabl. 4‐7

Izloženost

1

2

3

Prema

klimatsk

1

1

Za te k

izloženo

av odvodnje otp

Nestabilnost klizišta

Kvaliteta zrak

Koncentracijaurbanih sredi

Kakvoća vodekupanje

Promjene u tpotencijalu

ranjivosti z

ećem korakosti i izložen

7 Matrica ra

Osjteljivost

0 1 2

rezultatima

kih promjen

14 – Druge p

17 – Požari

klimatske e

osti, provede

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

tla /

ka

a topline išta

e za

turističkom

ahvata

u, ranjivostnosti te je re

anjivosti

iz sljedeće

na:

poplave

efete, gdje

ena je anali

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

Na području zaklizišta te se

područja ne oč

Nema podanedostatnoj kada nema zna

postrojenja za posto

Naselja Duspredstavljaju usa značajnom k

tije

Vrlo dobrpovršinskih poboljšati izv

z

Trenutno jturist

t projekta nezultat mat

e tablice, z

je ranjivos

za rizika te s

postupku ocjen


ahvata nisu zabie zbog karakteričekuje bitna opa

ataka o izloženoakvoći zraka, ali ačajnijih industročekivati je vrloojeće stanje.

sina i Otrić‐Seocurbanizirana pokoncentracijom ekom ljeta.

ro stanje kakvoćvoda dodatno ćvedbom predmezahvata.

je pozitivan treičkih posjeta.

na klimatskerica ranjivos

zaključuje s

st razultat

su vrednova

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ilježena stika asnost.

osti budući

rijskih o dobro

ci ne odručja topline

N

će će se etnog

nd

p

e promjene sti projekta

se da je pr

visoke osj

ane mjere p

ocjene utjecaja


Ne očekuju sena pod

Dodatno poočekivati pprojekata s

otpada i zašt

Ne očekuje se pt

Dodatno pobizvedbom ovo

zbrinjavan

Ovaj trend moklimatskih pr

potencijala tijekpovećanje v

turista s drugihpovećati tu

računa se .

rojekt ranjiv

jetljivosti i

prilagodbe.

zahvata na oko

ćavanje otpadn

e značajnije promručju zahvata.

oboljšanje možeprovedbom sličnciljem zbrinjavaite okoliša opće

povećanje kocetopline.

boljšanje očekuog i ostalih projja otpadnih vod

ože biti pod utjeromjena: smanjkom ljetnog pervan sezone. Dolah toplijih dijelovuristički potenci

kao umnož

v na sljede

visoke ili

oliš

ih voda)

109

mjene

e se nih anja enito.

ntracije

je se ekata da.

ecajem jenje rioda te azak a može jal.

žak ocjene

eće efekte

umjerene

Susta

Tabl. 4‐8

1 Pro

2 Pro

3 Pro

4 Pro

5 Pro

6 Pro

7 Vlaž

8 Sun

9 Por

10 Pro

11 Dos

12 Klim

13 Plav

14 Dru

15 Oba

16 Eroz

17 Pož

18 Nes

19 Kva

20 Kon

21 Kak

22 Pro

av odvodnje otp

8 Osjetljivos

Zah

Ranji

mjene srednji

mjene ekstrem

mjene u prosj

mjene u ekstr

mjene prosječ

mjene maksim

žnost zraka

nčeva radijacija

ast razine mo

mjena temper

stupnost vodn

matske nepogo

vljenja u priob

ge poplave

alna erozija

zija tla

ari

stabilnost tla /

liteta zraka

ncentracija top

kvoća vode za

mjene u turist

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

st zahvata n

vat

ivost

h temperatur

mnih tempera

ječnoj količini

remnim oborin

čnih brzina vje

malnih brzina v

a

ra

rature voda /

ih resursa / su

ode (oluje)

balnom pojasu

/ klizišta

pline urbanih s

kupanje

tičkom potenc

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

na klimatske

Transport

P

ra

atura

oborina

nama

etra

vjetra

Sek

mora

uša

u

središta

cijalu

postupku ocjen


e varijable i

Sustav odvo

Transport

Izlaz SADAŠNJ

Primarni utje

kundarni utj

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

s njima pov

odnje i uređaj

Ulaz

procesi in

situ

JE STANJE

ecaji

jecaji

ocjene utjecaja


vezane opas

j za pročišćav

Postro

jenja i

Transport

B

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nosti

vanje otpadn

Izlaz

Ulaz

BUDUĆE STA

oliš

ih voda)

110

nih voda

Ula

Postro

jenja i

procesi in

situ

ANJE

Susta

Procjena

Procjena

visoko i

opasnos

Rizik (R)

događaj

gdje je

zahvat.

pet kate

čega se

razdoblj

av odvodnje otp

a rizika

a rizika pro

umjereno r

sti.

) je definira

jem, a račun

P vjerojatn

Vjerojatnos

egorija. Jač

procjenjuje

ju (npr. živo

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

oizlazi iz ana

ranjivih asp

n kao komb

na se prema

nost pojavlj

st pojavljiva

ina posljed

e vjerojatno

otnom vijeku

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

alize ranjivo

ekata zahva

binacija vjer

a izrazu:

jivanja, a S

anja i jačina

ica klimatsk

ost da će se

u projekta).

postupku ocjen


osti s fokus

ata s obziro

rojatnosti p

R = P x S

jačina pos

posljedica

kog utjecaja

e dana posl

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

som na iden

m na klimat

pojave doga

sljedica poj

ocjenjuju s

a je prvi kr

jedica dogo

ocjene utjecaja


ntifikaciju r

tske varijab

đaja i poslj

edine opas

e prema lje

riterij koji s

oditi u odre

zahvata na oko

ćavanje otpadn

rizika koji p

ble i s njima

edice povez

snosti koja

estvici za bo

se procjenju

eđenom vre

oliš

ih voda)

111

roizlaze iz

povezane

zane s tim

utječe na

odovanje s

uje, nakon

emenskom

Susta

Tabl. 4‐9

Ranjiv

Razina

Postro

Ulaz

Izlaz

Transp

Opis

Rizici

Vezan

Mogu Poslje Faktor

MjerePostoj Neoph

av odvodnje otp

9 Analiza riz

vost

a ranjivosti

ojenja i proce

port

ni utjecaj

ćnost pojave

edice

r rizika

e prilagodbe: jeće

hodne

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

zika i mjere

esi in situ

e

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

prilagodbe

14 Drug

Plavljenje predmetnosustavu (cogodišnjih1 ‐ Može d2 ‐ Crpne isključivo kogodišnje tog nivoa,

Lokacija opojedine gkao podzopasnosti sustava odvjerojatnoje lokacijaogodišnje v

3

3 9/25

Reguliranoodvodni ka Sukladno o2016.‐202ciljeve za uuključujućisustave za Crpne staonemoguć

postupku ocjen


projekta kli

ge poplave

uslijed velikiog područja rpne stanice, voda) dolazi ddoći do povećastanice, UPOkod izrazito vvode do polavuz dodatnu re

obuhvata složgrađevine UPOzemne građei rizika od pdvodnje je nsti pojavljivan UPOV‐a i crvode vodotok

Dio projektompodručju sa događaja. Povećanje koimati negativutjecaj na kvaOstali objektidijelovi, mogobustavu rad

o korito vodoanal i tunel za

odredbama Z1. je i Plan uupravljanjem ri preventivneobavještavananice i UPOćiti njihovo pla

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

matskim pr

h voda vodomože imati UPOV i sl.). do plavljenja oanja procjedniOV i ostali nisvelikih voda uve neće doći, ezervu.

ženo je podrOV‐a te crpnievine. Takođepoplava, sama poplavnomnja poplavnih drpnih stanica ka Matica.

m obuhvaćensrednjom vj

oličine procijevan utjecaj naalitetu efluenti sustava na ngu biti poplaa sustava.

otoka Maticeevakuaciju viš

akona o vodaupravljanja rizrizicima od po mjere, zaštitnje i upozoravaOV projektiraavljenje za po

ocjene utjecaja


romjenama

otoka Matica utjecaj na cjPri većim prookolnog podruih voda u kanaski objekti mou vodotoku Mobzirom da je

ručje kretanjh stance preder, sukladno a lokacija UP

m području s događaja. Znasustava odvo

og područja njerojatnosti p

edne vode u a biološko prota (pročišćeneiskim lokacijaavljeni što m

na pojedinimška voda do B

ama, sastavni zicima od popoplava, mjere ztu, pripravnoanje. ti na visins

ojavu 100‐ogod

zahvata na oko

ćavanje otpadn

– 14: Druge

i drugih vodjevovode i ootocima (većimučja. alima sustava ogu biti popla

Matica. Kod poe lokacija UPO

a podzemnihdviđene su zadefiniranim

POV‐a i crpnocijenjenom čajno je napoodnje iznad n

nalazi se na ppojavljivanja

sustav odvodočišćavanje i e vode). ma, posebice može imati u

m dionicama,Baćinskih jezer

dio Plana zaplava koji će za ostvarenje st, prognozu

kim kotama dišnje vode u

oliš

ih voda)

112

e poplave

dnih tijela objekte na m od 100‐

odvodnje.avljeni, ali ojave 100‐OV‐a iznad

h voda, a a izgradnju

kartama ih stanica srednjom

omenuti da nivoa 100‐

poplavnompoplavnih

dnje može negativan

podzemni utjecaj na

, izgrađen ra.

razdoblje sadržavati tih ciljeva, poplava i

koje će vodotoku

Susta

Tabl. 4‐1

Ranjiv

Razina

Postro

Ulaz

Izlaz

Transp

Opis

Rizici

Vezan

Mogu Poslje Faktor

MjerePostoj Neoph

av odvodnje otp

10 Analiza r

vost

a ranjivosti

ojenja i proce

port

ni utjecaj

ćnost pojave

edice

r rizika

e prilagodbe: jeće

hodne

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

izika i mjere

esi in situ

e

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

Matici.

e prilagodbe

17 Poža

Postoji optemperatukombinacijotvorenom

1 – Rizik odpožarom.2 – Rizik elemente i

1 Promje2 Promje3 Promje6 Promje7 Vlažnos8 Sunčev11 Dostup

3

3

9/25 U okviru puz objekte(postojanje Nisu predv

postupku ocjen


e projekta k

ari

pasnost od šura i smanjeji mogu imati m.

d prekida rada

od povećanoinfrastrukture

ene srednjih teene ekstremniene u prosječnene maksimalnst zraka va radijacija nost vodnih re

Divlji požari pojave budu promjena učpojavljivanje (5se događaju u razdobljima.

Umjerene poMoguće su štuređaj za pobustave pru

projektne dokue UPOV‐a i crpe hidrantske m

viđene dodatn

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

klimatskim p

umskih požarenje oborina utjecaja na po

a postrojenja u

og korištenjae.

emperaturah temperaturnoj količini obonih brzina vjet

esursa/suša

su trenutno rrelativno brzoestalost divlji50 % vjerojatnoširem području

sljedice. tete na nadzeročišćavanje) žanja komuna

umentacije osne stanice te mreže u blizini

ne mjere.

ocjene utjecaja


promjenama

ra u ljetnim te povećan

ovećanje broja

uslijed ošteće

vode s utje

a orina tra

relativno rijeto lokalizirani. h požara se ost pojavljivanjau zahvata u sušn

emnim instalašto može d

alnih usluga.

sigurava se dose izvode mjei objekata).

zahvata na oko

ćavanje otpadn

a – 17: Poža

mjesecima. nje sušnih pa i intenziteta

nja prouzroko

ecajem na tr

tki te u slučajKao rezultat može povećaa godišnje). Šunim ljetnim

cijama (crpnedovesti do p

ovoljan sigurnere protupožar

oliš

ih voda)

113

ari

Povećanje perioda u požara na

ovanih

ransportne

ju njihove klimatskih ti. Moguće

mski požari

e stanice i rivremene

osni pojas rne zaštite

Susta

Može se

požara i

100 god

promjen

napravlj

pretpost

kada na

realizaci

impleme

od sana

sredstva

isplativo

integrira

4.4.

Povećan

staklenič

Stakleni

povećan

količini C

zagađen

utjecaja

Footprin

otpadni

stvaranj

plinova

staklenič

globalno

plina u

100 god

nastavk

av odvodnje otp

e zaključiti

i plavljenje

dina), ali z

nama pa se

jena procje

tavkama i s

vedeni utje

iji zahvata

entiraju odr

acije nastal

a pa i event

ost ulaganja

a u projekt.

.1 Procjen

nje zabrinut

čkih plinov

čki plinovi

nja tempera

CO2. Razvije

nja putem g

zahvata n

nt) uređaja

h voda uzi

e električne

na sustav

čkih plinova

og zatopljen

usporedbi s

dina). Poten

u (potencija

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

da su najzn

uslijed izra

za ove utje

e projekt s

na rizika za

subjektivnoj

ecaji pojavit

obrati pažn

ređene mje

ih šteta. B

tualnu reviz

a u mjere pr

na emisija st

tosti o glo

va (GHG –

sprječavaju

ature na zem

en je global

gospodarsk

a klimatske

za pročišća

majući u o

e energije, t

vu odvodnj

a koji nastaj

nja staklenič

s jediničnom

ncijal global

al dan za ra

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

načajniji utj

azito velikih

ecaji nisu d

stoga može

ahvata s ob

procjeni ra

i i kakve će

nja na mog

ere prilagod

udući da m

ziju pojedin

rilagodbe na

takleničkih

balnom zat

engl. green

u radijaciju

mljinoj povr

ni sustav trg

ih poticaja

e promjene

avanja otpa

obzir emisije

te transport

je i pročiš

ju na uređaj

čkih plinova

m masom C

lnog zatoplj

zdoblje od

postupku ocjen


jecaji klimat

h voda vodo

definirani d

e smatrati o

bzirom na

anjivosti i iz

posljedice

gućnost poj

dbe jer su č

mjere prilag

nih dijelova

a klimatske

plinova

topljenju re

nhouse gas

topline sa

ršini. Ovi pli

govine stak

za smanjen

e potrebno

adnih voda

e stakleničk

tne potrebe

šćavanja ot

ju te njihov

a je odnos t

CO2 tijekom

jenja pojed

100 godina

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

tskih promj

otoka Matic

dodatni troš

otpornim n

posljedice

loženosti za

imati, prepo

jave detekt

često mjere

godbe mog

projekta, n

promjene t

ezultiralo je

ses) za poj

Zemlje naza

novi se ugla

leničkim pli

nje emisija

je procijen

kao i osta

kih plinova,

e. Kako bi s

tpadnih vo

v potencijal

topline koja

m određenog

dinih staklen

a). Glavni pl

ocjene utjecaja


jena na pov

ce (perioda

škovi za pr

na klimatske

klimatskih

ahvata te ni

oruča se da

tiranih utjec

prilagodbe

gu iziskivati

na nositelju

te da izabra

e u razvija

jedine infra

ad u atmos

avnom defin

inovima koj

ovih plinov

niti ugljični

alih elemen

, korištenje

e procijenil

da potrebn

globalnog z

a se zadržav

g vremensk

ničkih plino

inovi koji na

zahvata na oko

ćavanje otpadn

većanu uče

ponavljanj

rilagodbu k

e promjene

promjena t

je sigurno h

a se pri proj

caja, te se

e financijski

dodatna f

zahvata je

ane mjere e

nju svijesti

astrukturne

sferu, čime

niraju u ekv

im se nasto

va. S ciljem

otisak (eng

nta sustava

e električne

e emisije st

no je sači

zatopljenja.

va jedinično

kog razdoblj

ova je dan u

astaju rado

oliš

ih voda)

114

stalost od

a veće od

klimatskim

e. Iako se

temelji na

hoće li se i

ektiranju i

u projekt

isplativije

financijska

da ocjeni

ventualno

o emisiji

projekte.

dolazi do

vivalentnoj

oji smanjiti

m procjene

gl. Carbon

odvodnje

e energije,

takleničkih

niti popis

Potencijal

om masom

ja (obično

u tablici u

m sustava

Susta

odvodnj

(CH4) i d

Prema i

mogu se

Investm

Method

10.1). N

se vršiti

Tabl. 4‐1

Stak

Ugljikov

Metan

Dušikov o Direktne

aktivnos

Indirekt

generira

granica

kontroli

emisije s

Ostale i

ingerenc

uzimaju

Otpadne

smatra d

Didušiko

zanema

stanje im

njima v

izgradnj

av odvodnje otp

je i pročišć

didušikov ok

zvoru nasta

e definirati

ent Bank In

dologies for

Na osnovu n

izračun aps

11 Potencija

klenički plin

dioksid (CO2

(CH4)

oksid ( N2O

e emisije s

sti na sustav

tne emisije

anja električ

projekta (n

rati na sam

se trebaju u

ndirektne e

cijom uprav

u obzir sam

e vode mog

da u sustav

ov oksid pov

rivu količinu

ma ukidanj

vladaju ana

om sustava

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

avanja, a d

ksid (N2O).

anka staklen

direktni, in

nduced GHG

the Assessm

navedenog d

solutne, nult

al globalnog

Poten

)

)

O)

stakleničkih

vu te se nala

e stakleničk

čne energije

pr. na lokac

mom uređa

uzeti u obzir

emisije: pos

ve uređaja

mo direktne

gu biti izvo

ima javne o

vezan je s r

u emisija. N

e postojeći

erobni uvje

a odvodnje

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

doprinose s

ničkih plinov

ndirektni te

G Footprint ‐

ment of Pro

definiraju se

te i relativn

g zatopljenja

ncijal globaln

1 kg CO

25 kg CO2eq

298 kg CO2e

h plinova: f

aze unutar o

kih plinova

e koja se ko

ciji termoele

aju putem

r.

sljedica akti

i sustava

i indirektne

r CH4 i N2O

odvodnje ne

azgradnjom

Najveći dopr

h septičkih

eti zbog n

i UPOV‐a

postupku ocjen


takleničkom

va na susta

drugi indir

‐ The carbon

oject GHG E

e granice ut

e emisije st

a za pojedin

nog zatopljen

O2eq

q/kg CH4

q/kg N2O

fizički nasta

obuhvata su

: odnose s

risti za potr

ektrane) ali

raznih mjer

vnosti na su

odvodnje.

e emisije.

O u slučaju

ema emisija

m komponen

rinos smanje

jama. Sept

iskih konce

značajno sm

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

m učinku, s

avu odvodnj

rektni izvor

n footprint o

Emissions a

tjecaja poje

takleničkih p

ne stakleničk

nja

aju na izvor

ustava.

se na emis

rebe sustava

obzirom da

ra učinkovi

ustavu, ali n

Pri izračunu

anaerobnih

metana, a

nata dušika

enju ukupn

tičke jame

entracija kis

manjuju em

ocjene utjecaja


u ugljikov d

je i pročišća

i stakleničk

of projects f

and Emissio

edinog proje

plinova.

ke plinove

rima koji su

ije koje na

a. Indirektn

a se korište

tog korište

nastaju na iz

u ugljičnog

h uvjeta ra

ako ih i ima

u otpadnoj

e emisije u

su značajan

sika u sabi

misije meta

zahvata na oko

ćavanje otpadn

dioksid (CO

avanja otpa

kih plinova

financed by

on Variation

ekta u okvir

u direktno

astaju kao

ne emisije n

enje el. ener

enja energij

zvorima koj

otiska ugl

zgradnje. N

a, iste se za

j vodi, što p

odnosu na

n izvor met

irnim jama

na iz septič

oliš

ih voda)

115

O2), metan

dnih voda

(European

y the Bank:

ns, Version

ru kojih će

vezani uz

posljedica

astaju van

rgije može

e, ovakve

ji nisu pod

avnom se

Načelno se

nemaruju.

predstavlja

postojeće

tana jer u

ma te se

čkih jama.

Susta

Emisije

slučaju

odlagan

znatnih

kapacite

zbrinjav

uključuj

najznača

sustavu

obaviti

tehnolo

specifičn

može da

izvori st

sustavu

Tabl. 4‐1

stanica i

Izvor

CS1

CS2‐S

CS3‐S

CS4‐

CS5‐

CS

CS7

U

*emisijski

Ukupan

kao nez

okviru o

staklenič

av odvodnje otp

metana ovis

anaerobne

ju na odlag

emisija me

eta ove em

anja mulja

e aerobne

ajnija je em

odvodnje

u segmentu

gije obrade

nih jediničn

ati samo m

akleničkih p

odvodnje t

12 Proračun

i UPOV‐a

r emisije

1‐Butina

Stinjevac

Stinjevac

‐Lukavac

‐Lukavac

6‐Otrić

7‐Seoci

UPOV

UK

i faktor za el. e

iznos indire

načajan te s

ovog zahva

čkih plinova

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

sne i o kona

digestije

gališta, poljo

etana u at

misije ne bi

(odvoz na U

procese, o

misija stakl

(crpne stan

u rada UPO

e otpadnih v

nih faktora e

mjerenjem. U

plinova koji

e na samom

n indirektni

Potrošnj(kW

2

2

2

1

7

KUPNO

energiju: 0,31

ektnih emis

se isključuje

ata nisu po

a.

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ačnom zbrin

mulja s isk

oprivredne

mosferu. Ip

i trebale b

UPOV Vrgor

čekivane ko

eničkih plin

nice) i UPOV

OV‐a i crpnih

voda. Procje

emisije poje

U nastavku

su vezani u

m UPOV‐u.

h emisija C

a el. energijeWh/god)

292

219

511

2.270

2.230

2.248

1.113

8.975

7 kg CO2eq/kW

sija staklenič

e iz daljnjih

otrebne ni

postupku ocjen


njavanju mu

korištavanje

površine ili

pak, uzimaj

biti značajne

rac i dr.). Bu

oličine met

nova povez

V‐u. Procje

h stanica n

ena količine

edinih proce

će biti prik

uz potrošnju

O2 od proiz

e Godišnj

2

2

Wh

čkih plinova

analiza. U s

kakve doda

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ulja pa su ta

em bioplina

polja za oze

ući u obzir

e neovisno

udući da te

ana su zan

zana s pot

nu količine

na temelju

e stakleničk

esa, dok se

kazan prora

u električne

zvodnje elek

ja emisija CO(t)

0,093

0,069

0,162

0,720

0,707

0,713

0,353

25,038

27,851

a (27,85 t CO

smislu prilag

atne mjere

ocjene utjecaja


ko emisije m

a i spaljivan

emljavanja

r da se rad

o konačno

hnologija o

emarive. O

rošnjom el

staklenički

potrošnje e

ih plinova s

točna količ

ačun ugljičn

energije na

ktrične ene

O2

O2/god) se

godbe klima

e vezane z

zahvata na oko

ćavanje otpadn

metana zan

njem mulja

mulja može

di o UPOV‐

o usvojeno

obrade otpa

Od indirektn

ektrične en

h plinova m

električne e

svodi se na

čina staklen

og otiska –

a crpnim sta

rgije za pog

može okara

atskim prom

a smanjenj

oliš

ih voda)

116

nemarive u

a, dok pri

e doći i do

‐u manjeg

om načinu

dnih voda

nih emisija

nergije na

moguće je

energije te

korištenje

ničkih tvari

– neizravni

anicama u

gon crpnih

akterizirati

mjenama u

je emisija

Susta

4.5 Ut

Planiran

prirode

očekuju

odvodnj

područja

močvarn

obuhvat

jugoisto

se Park

pozitivn

prostorn

4.6 Ut

Obuhvat

očuvanj

Vrilo (H

očuvanj

Krotuša

Biokovo

4.6.

Prepozn

uznemir

doseg s

prašine

korišten

namijen

vrijeme

pretpost

av odvodnje otp

tjecaj na z

ni zahvat ne

(NN 80/13,

utjecaji na

je otpadnih

a su Znača

na područja

ta zahvata.

očni dio. S d

prirode Bi

a djelovanj

no bliska zaš

tjecaj na e

t planirano

a značajnih

R2001449)

a značajna

(HR200095

o i Rilić (HR1

.1 Mogući

nati utjecaj

ravanju živo

amostalnih

i ispušnih p

nja su ogra

njenom izgra

trajanja ra

taviti je da

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

zaštićena

e nalazi se

15/18) te s

zaštićena p

voda naselj

ajni krajobr

a Podgrede

Još nekolik

ruge strane

iokovo. Bud

a na stanje

štićena pod

ekološku m

og zahvata

h za vrste i

i Izvor Vir (

za vrste i s

51), Rastoč

1000030) i D

i utjecaj tije

i tijekom g

otinja i one

utjecaja ti

plinova tijek

aničeni na

adnji UPOV‐

adova. Uko

će one us

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

područja

unutar zašt

se stoga, s o

područja, ka

ja Dusina i O

raz Modro

e i Prud ko

ko kilometa

e, oko 15 km

dući da se

podzemnih

dručja.

mrežu

nalazi se n

stanišne tip

(HR2001242

stanišne tip

ko polje (H

Delta Neretv

ekom građe

gradnje mo

ečišćenju st

jekom rado

kom rada m

uski radn

‐a). Za oček

oliko se i d

lijed izvođe

postupku ocjen


tićenih podr

obzirom na

ako prilikom

Otrić‐Seoci s

oko i jeze

oji se svi na

ara južnije n

m sjeverozap

umanjuje

h i površinsk

na području

pove: Matic

2). U bližoj

pove: Biokov

HR2001315)

ve (HR10000

enja zahvata

ogu se oči

taništa zbo

ova (uklanja

mehanizacije

i pojas (20

kivati je da ć

druge ciljne

enja radova

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ručja prirod

smještaj za

m izgradnje,

sa zajedničk

ero Desne

alaze oko 1

nalazi se Po

padno od p

rizik od on

kih voda šir

ekološke

ca‐Vrgoračk

okolici zahv

vo (HR5000

), te podru

031).

a

itovati u k

g prašine r

anje vegeta

e te privrem

00 m oko

će ptice izbj

e vrste na

izbjegavat

ocjene utjecaja


de definiran

ahvata i pro

tako ni u fa

kim UPOV‐o

te posebn

10 km jugo

osebni reze

područja obu

nečišćenja,

reg područja

mreže, odn

ko polje (HR

vata dodatn

030), Delta

čja očuvanj

kratkoročno

radom meh

acije duž ra

menog utjec

osi cjevov

jegavati šire

laze u širo

i ovo podru

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nih Zakonom

stornu udal

azi korišten

om. Najbliža

i rezervati

oistočno od

rvat Delta

uhvata zahv

očekuju se

a zahvata, a

nosno na p

R2001046),

no se nalaze

Neretve (H

ja značajna

m zauzeću

hanizacije.

dnog pojas

caja buke i v

voda i na

e područje z

oj okolici z

učje kada s

oliš

ih voda)

117

m o zaštiti

ljenost, ne

nja sustava

a zaštićena

Orepak i

d područja

Neretve –

vata nalazi

e općenito

a time i na

područjima

Dropulića

e područja

R500031),

a za ptice:

u staništa,

Karakter i

sa, emisije

vibracija) i

području

zahvata za

ahvata za

se očekuju

Susta

kratkotr

S obziro

mjera za

4.6.

Utjecaji

strane,

konačno

prostoru

vodnih t

utjecati

metodo

UPOV‐u

odnosu

malog o

2000 m

iznosu Q

ocjenjuj

mreže M

U odnos

na vodn

količina

biološki

širem po

time sm

podzem

4.7 Ut

Budući

postojeć

prirodno

av odvodnje otp

rajni lokalni

om na vrem

aštite, ne oč

.2 Mogući

na ekološk

zajednički

om obliku,

u pa se ni n

tokova, kao

na podr

logiji komb

s drugim

na osnovne

obima (uku2). Na pred

Qsr,dn nešto

e se da izgr

Matica‐Vrgo

su na karakt

ne hidraulič

vode u vod

h vrsta te

odručju obu

manjenje za

mne vode.

tjecaj na s

da su kana

ćih promet

og staništa d

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

utjecaji u v

mensku ogr

čekuju se ne

i utjecaj tije

u mrežu od

UPOV nase

po završet

njegovim ra

o ni utjecaj

učje ekolo

biniranog pr

stupnjem p

e fizikalno‐k

pna veličina

dmetnom za

o oko 2,6 l

adnja UPOV

oračko polje

teristike pre

čke uvjete

denim stan

ne utječe n

uhvata. Naim

agađenja/on

staništa

ali sustava

nica (cesta)

dogodit će s

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

vidu stvaran

raničenost i

egativni utje

ekom korišt

d samog sus

elja Dusina

tku II. faze

adom ne oč

na ostale

oške mreže

ristupa, dok

pročišćavanj

kemijske po

a parcele n

ahavatu će

/s. U odno

V‐a neće ug

(HR200104

edmetnog z

(hidraulički

ištima, a ko

na očuvanje

me, funkcija

nečišćenja v

odvodnje

), odnosno

se u značajn

postupku ocjen


nja buke i pr

i lokaliziran

ecaji na ciljn

tenja zahvat

stava odvod

i Otrić‐Seo

izgradnje)

čekuje utjec

sastavnice

e Matica‐V

kazano je da

ja očuvati d

okazatelje ka

na kojoj je

se generira

osu na pret

rožavati cilj

46).

zahvata ocje

i režim) vo

oje su nužn

e bioloških

a planiranog

vodotoka M

i crpne sta

postojeće

nijem obimu

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

rašenja tijek

nost navede

ne vrste i cje

ta

dnje u fazi k

oci planiran

te kao ta

caj na oneč

okoliša (zra

Vrgoračko

a će se uz

dobro ekolo

akvoće vod

predviđena

ati relativno

thodno nav

eve očuvan

enjuje da ist

dotoka Ma

ne za opstan

vrsta znača

g UPOV‐a je

Matica, ali i

anica najve

infrastruktu

u samo na l

ocjene utjecaja


kom izvođe

enih utjecaj

elovitost eko

korištenja se

n je s kapa

kav predsta

išćenje pod

ak, živi svije

polje. Suk

pročišćavan

oško stanje

e. Predmet

a izgradnja

o mali doto

vedene činj

ja i cjelovito

ti neće imat

atice te ne

nak staništa

ajnih za sta

e pročišćava

okolnog p

ećim dijelom

ure unutar

okaciji UPO

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nja zemljan

ja te uz pr

ološke mrež

e ne očekuj

acitetom 12

avlja manji

dzemnih i p

et i dr.) što

kladno prim

nje otpadni

e vodotoka

ni zahvat je

UPOV‐a ma

ok pročišćen

jenice i ob

ost područja

ti značajnije

utječe na

a i njihovih

anišni tip pr

anje otpadn

područja uk

m trasirani

naselja, pr

OV‐a veličine

oliš

ih voda)

118

ih radova.

idržavanje

že.

u. S druge

200 ES (u

zahvat u

površinskih

o bi moglo

mijenjenoj

h voda na

Matica, u

e relativno

anja je od

ne vode u

jašenjenja

a ekološke

eg utjecaja

promjene

značajnih

risutan na

ih voda te

ključujući i

u pojasu

renamjena

e 2000 m2.

Susta

Radi se

površinu

zaključit

izgradnj

kultivira

J.1.1. A

cjevovod

Tijekom

faune,

uznemir

zahvaća

degradir

određen

izgradnj

očekuje

prašine.

te činjen

slabom

otpadne

djelomič

relativno

pročišća

U okvir

područja

daljnjeg

4.8 Ut

Tijekom

prisutno

na fizič

promjen

kratkotr

av odvodnje otp

o staništu E

u utjecaja i

ti da je utje

om sustava

anih površin

ktivna seos

da pri čem

pripreme r

mogući su

ravanja poje

malu povr

ranih makija

nog vremen

om obuhva

se lokalizir

S obzirom

nicu da će s

i lokaliziran

e komunaln

čne izmjene

o zanemari

avanja će bit

u mjera za

a, potrebno

širenja inva

tjecaj na k

izgradnje

osti strojeva

ku struktur

nom prirod

rajan i karak

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

E.3.5. Primo

rasprostran

caj zahvata

a odvodnje (

na, C.3.5./D

ska područj

mu će doći

radnog poja

u nepovoljn

edinih jedin

ršinu, pretež

a i šikara sje

nskog razdo

aćenih stan

ran, kratkot

na široku r

se oštećena

nom utjeca

ne vode, efl

e fizikalno‐k

ivim količin

ti olakšan te

aštite okoliš

o je provodi

azivnih biljn

krajobrazn

zahvata m

a, opreme i g

ru krajobra

dne morfo

kterističan is

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

orske, termo

njenost pre

a manje zna

(E.3.5. Primo

.3.1. Subme

ja) očekuje

do krčenja

asa i iskopa

ni utjecaji

nki (buka, v

žito antrop

ečom i ispa

oblja očekuj

nišnih tipov

trajan, slab

rasprostranj

vegetacija

aju. Buduć

uent će sad

kemijskih u

nama u odn

e će na taj n

še, kako b

iti uklanjanj

nih vrsta.

ne značajk

može se oč

građevinsko

aza promat

ologije tere

sključivo za

postupku ocjen


ofilne šume

edmetnog s

čajan i prih

orske, term

editeranski

e se lokaliz

a vegetacijs

a rova, izuze

na neke

vibracije) i o

ogeno uvje

šom) te je k

je se spont

va. Tijekom

do zanema

jenost ovih

prirodnih st

ći da će se

državati odr

vjeta u zon

nosu na pr

način biti ub

bi se elimin

je ili mjere

ke

čekivati utj

og materijal

tranog pod

ena uslijed

vrijeme traj

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

i šikare me

taništa u ši

hvatljiv. Na o

mofilne šume

i epimedite

iran i privr

skog pokrov

ev gubitka p

životinjske

oštećivanja

etovanih sta

kratkoročan

ana obnova

m građevins

ariv utjecaj

stanišnih t

tanišnih tip

na UPOV‐u

ređeno orga

ni ispuštanj

otoke vodo

blažen utjeca

nirao utjeca

postupanja

ecaj na viz

la na područ

dručja uklan

iskopa. U

janja pripre

ocjene utjecaja


edunca. S ob

rem područ

ostalim stan

e i šikare me

eranski suh

remen utjec

va u zoni

povoljnih st

vrste (pt

njihovih na

aništa (zbog

n, smatra se

a prethodno

kih radova

zbog vibrac

tipova na pr

ova sponta

u samo dje

ansko opter

a. Ipak, s o

otoka Matic

aj zbog ispu

aj na razno

a radi uništa

zualnu kva

čju zahvata,

njanjem po

Utjecaj je

ema i izgrad

zahvata na oko

ćavanje otpadn

bzirom na o

čju zahvata

ništima obu

edunca, I.2.

hi travnjaci

caj zbog u

građevinski

taništa za d

tice, gmazo

astambi. Ka

g blizine pro

e prihvatljiv

o prisutne

na svim l

cija tla, buk

redmetnom

no obnoviti

elomično pr

rećenje te ć

obzirom da

ca, proces

uštanja eflue

olikost flore

avanja i sprj

litetu krajo

, ali i izravn

ovršinskog

lokalnog

nje zahvata

oliš

ih voda)

119

ograničenu

a, može se

uhvaćenim

1. Mozaici

/ Dračici i

kopavanja

h radova.

divlje vrste

ove) zbog

ko utjecaj

ometnica i

im. Nakon

vegetacije

okacijama

ke i širenja

m području

i, radi se o

ročišćavati

će doći do

se radi o

prirodnog

enta.

e okolnog

ječavanja/

olika zbog

ih utjecaja

pokrova i

karaktera,

.

Susta

Zahvat j

zemljišta

kanaliza

utjecaj n

manjeg

karakter

značajno

je da će

svih pro

4.9 Ut

Tijekom

planiran

karakter

optereć

materija

će se Pro

Polagan

postavlj

prvobitn

infrastru

će se iz

tehničko

dijelovim

na nave

postojeć

kvar otk

Tijekom

tokove.

av odvodnje otp

je najvećim

a pa se u sm

acijske mrež

na krajobra

intenziteta

r krajobraza

o promijeni

e zahvat u fa

pisanih mje

tjecaj na d

izgradnje

no postavlja

ra u proje

enje nije z

ala za građe

ojekt privre

jem cijevi u

anja kanal

nom. Planir

ukturom. Na

voditi prem

o rješenje za

ma trase, a

edeno, prili

ćih komuna

kloniti.

korištenja

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

m dijelom pl

mislu buduć

že kao i prat

z. Određen

a s obzirom

a već znatn

ti način dož

azi izgradnje

era zaštite o

druge infr

doći će do

anje cjevov

ektom obu

značajno i

enje). Svakak

emene regul

u trup ceste

a sustava

rani sustav

a mjestima

ma posebnim

ahtjeva, mo

sve u sklad

kom izvođe

alnih instala

zahvata ne

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

laniran na p

ćeg korišten

teće crpne s

i utjecaj će

m na relativ

no izmijenje

življavanja k

e i korištenj

okoliša, sukla

rastruktur

o poremeća

voda. S ob

hvaćenim

privremeno

ko, kako bi s

lacije prome

e moguć je

odvodnje

v odvodnje

križanja i pa

m uvjetima

oguće je pre

du s posebn

enja radova

acija i u tom

očekuje se

postupku ocjen


području izg

nja ne oček

stanice su p

biti rezulta

vno malu p

en uslijed i

krajobraza n

ja biti prihv

adno releva

ne objekt

aja promet

zirom da s

naseljima

og je karak

se umanjio

eta tijekom

e utjecaj na

i ugradnje

s objektim

aralelnog vo

nadležnih

edvidjeti izm

nim uvjetim

a postoji op

m slučaju će

utjecaj zah

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

građenog s

kuje utjecaj

podzemne g

t izgradnje

ovršinu i v

izgradnje a

na lokalnoj

vatljiv za kra

antnoj zakon

e i prome

nih tokova

se radi o p

Dusina i

ktera (zbog

utjecaj zahv

izgradnje za

stabilnost

e crpnih s

ma uvažava

ođenja s po

ustanova k

mještanje po

ma građenja

pasnost da

e se hitno k

hvata na inf

ocjene utjecaja


eoskog nas

zahvata na

rađevine čim

UPOV‐a. Ip

isinu objek

utoceste pa

razini. Zbog

ajobraz uz o

nskoj regula

tnu mrežu

na prome

prometnica

Otrić‐Seoci,

transporta

vata na pro

ahvata.

same ceste

stanica, vra

a i usklađu

stojećom in

koji njima u

ostojećih ins

nadležnih i

se ošteti i

kontaktirati

rastrukturn

zahvata na oko

ćavanje otpadn

selja i poljo

krajobraz.

me je uklon

pak, radi se

kta, a tim v

a ovaj elem

g toga je pro

obavezno p

ativi.

u

tnicama u

ma izrazito

, njihovo

a strojeva,

metne toko

e. Ceste će

atiti u stan

uje se s po

nfrastruktur

upravljaju. U

stalacija na

institucija. B

li presiječe

nadležna u

e sustave i

oliš

ih voda)

120

privrednih

Cjevovodi

njen njihov

o utjecaju

više što je

ment neće

ocijenjeno

rovođenje

kojima je

o lokalnog

prometno

opreme i

ove, izradit

se nakon

nje slično

ostojećom

rom radovi

Ukoliko to

pojedinim

Bez obzira

jedna od

ustanova i

prometne

Susta

4.10 Ut

Prema R

Dusina

Mihaljev

Uz kvalit

da će u

za više f

baštine.

obavijes

zakonsk

kulturno

4.11 Ut

4.11

Tijekom

strojeva

Utjecaj s

Iz naved

poštivan

planiran

manje z

regulativ

4.11

Ne oček

stanje s

zahvata

pogonsk

izdvojen

av odvodnje otp

tjecaj na k

Registru ku

nalaze se

vići oznake

tetnu organ

procesu izd

faze projek

Ukoliko se

stiti nadležn

kih odredbi

o‐povijesne

tjecaj na r

1.1 Mogući

izgradnje p

a i ljudi. Na

se može do

denog se ne

nje važećih

nog zahvata

značajan utj

vom.

1.1 Mogući

kuju se utjec

obzirom da

koji mogu

ki objekti U

ne ograđen

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

kulturno‐p

lturnih dob

dva zaštiće

(Z‐6580).

nizaciju grad

avanja loka

tiranja i izg

e tijekom r

ni Konzervat

i mjera z

baštine pri

razinu buk

i utjecaj tije

predmetnog

avedeni utje

odatno ublaž

e očekuje z

propisa i pr

a na poveć

jecaj uz poš

i utjecaj tije

caji zahvata

a je područj

proizvodit

POV‐a izdv

e parcele n

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

povijesnu

ara Minista

ena kulturn

dilišta ne oč

cijske dozvo

gradnju zahv

radova naiđ

torski odjel

zaštite ne o

izgradnji za

ke

ekom građe

g zahvata d

ecaj je priv

žiti ograniča

značajan utj

ostornih pla

anje razine

štivanje uvj

ekom građe

na razinu b

je zahvata p

i buku (crp

ojeni su iz

na čijem se

postupku ocjen


baštinu

arstva kultu

na dobra: C

čekuje se utj

ole, nadležn

vata i even

đe na neot

te postupat

očekuju se

ahvata.

enja zahvata

oći će do p

vremenog k

avanjem rad

jecaj poveća

anova. Obzi

e buke tijek

jeta i ogran

enja zahvata

buke tijekom

pod domina

pne stanice)

sredine u k

e užem pod

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

re na podr

Crkva sv. P

jecaj zahvat

ni konzervat

tualne rado

tkriveno ar

ti sukladno

utjecaji, o

a

povećanih e

karaktera i

dova na dne

anih razina

rom na pre

kom priprem

ničenja prop

a

m korištenja

antnim utje

) planirani

kojoj ljudi r

dručju može

ocjene utjecaja


učju obuhv

Petra (Z‐548

ta na kultur

torski odjel

ove u blizin

heološko n

daljnjim up

odnosno oš

misija buke

prestati će

evno razdob

buke te je

poznate utj

me i izgrad

pisanih rele

a zahvata u

cajem buke

su kao pod

rade i borav

e očekivati

zahvata na oko

ćavanje otpadn

vata, u sklop

87) i Rural

no dobro. O

izdati poseb

i elemenata

nalazište po

putama. Uz

štećivanja e

e zbog kreta

e završetkom

blje (od 8 d

zahvat pri

jecaje, mog

dnje ocijenj

evantnom z

odnosu na

e s autocest

dzemne gra

ve i smješte

tek blago

oliš

ih voda)

121

pu naselja

na cjelina

Očekuje se

bne uvjete

a kulturne

otrebno je

poštivanje

elemenata

anja i rada

m radova.

o 18 sati).

hvatljiv uz

ući utjecaj

en je kao

akonskom

postojeće

te. Dijelovi

ađevine, a

eni unutar

pocećanje

Susta

buke. St

okolišu.

4.12 Ut

4.12

Tijekom

različite

potrebn

moguće

procjenj

utjecaj b

predaja

sukladno

Organiza

propisim

Grupe i

zakonsk

metal, 1

tekućih

zupčanik

apsorbe

specifici

komuna

crijep/p

iskopan

otpad i

obrta, in

sastojci

radova

privrem

djelovan

av odvodnje otp

toga se ge

tjecaj na n

2.1 Mogući

izvođenja

vrste otpa

no je privrem

e dati preci

juje se da

bit će doda

ovlaštenoj

o uvjetima

acija gradi

ma.

i podgrupe

koj regulativ

12 01 13 ot

goriva, 1

ke, 13 08

ensi, tkanine

irana na dr

alnog otpad

ločice i ker

u zemlju s o

otpad od ru

ndustrije i u

(osim 15 0

će se odvo

enom sklad

nje na zdr

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

neralno ne

nastajanje

i utjecaj tije

radova u sk

da (građevn

meno skladi

znu procje

će biti izra

to smanjen

osobi uz o

a i ogran

lišta treba

otpada ko

vi: 12 01 01

tpad od zav

13 01 otpa

zauljeni ot

e i sredstva

rugi način,

da), 17 Građ

amika, 17 0

onečišćenih

ušenja obje

ustanova) u

1), 20 03 o

ojeno sakup

dištenju re

avlje ljudi

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

e očekuje z

e otpada

ekom građe

klopu izgrad

ni otpad, ko

štiti, te pre

nu količine

zito značaja

n propisanim

odgovarajuć

ničenjima

biti takva

oji se oček

1 strugotine

varivanja os

dna hidrau

tpad koji nij

za brisanje

15 01 Am

đevinski otp

02 drvo, sta

lokacija), k

kata, 20 Ko

uključujući o

stali komun

pljati po vr

lativno ma

i okoliš, o

postupku ocjen


načajan utj

enja zahvata

dnje objekat

omunalni o

dati ovlašte

navedeno

an ili gener

m mjerama

će gospodar

propisanim

a da se o

kuje tijekom

e i opiljci ko

staci elektro

ulična ulja,

je specificir

i upijanje,

mbalaža (uk

pad i otpad

aklo i plasti

amenje i isk

omunalni ot

odvojeno sk

nalni otpad.

rstama. Pos

lih količina

otpad će b

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

jecaj zahva

a

ta na sustav

tpad, miješ

enim osobam

g mogućeg

rirati znača

zaštite (priv

renje istim)

m relevantn

mogući go

m izgradnje

oji sadrže že

oda od varo

13 02 otp

ran na drug

filtarski ma

ključujući od

od rušenja

ka, 17 04 m

kop od rada

pad (otpad

kupljene sas

. Otpad koji

sebna pažn

opasnog

biti adekva

ocjene utjecaja


ta na pove

vu odvodnje

šana ambala

ma na daljn

g otpada ko

jan utjecaj

vremeno sk

). Višak ma

nom zakon

spodarenje

e zahvata s

eljezo strugo

ova, 13 Otp

padna mazi

gi način, 15

terijali i zaš

dvojeno sk

a objekata,

metali, 17 0

a bagera, 17

iz domaćin

stojke, 20 0

i će nastaja

ja će se po

otpada. Da

atno obiljež

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ećanje razin

e i UPOV‐u

aža). Naved

je gospodar

oji će nasta

na okoliš.

kladištenje o

terijala zbri

nskom reg

otpadom

sukladno re

otine, opiljc

padna ulja i

va ulja za

5 Otpadna

štitna odjeća

kupljenu am

17 01 beto

05 zemlja (u

7 09 ostali g

nstava i sličn

01 odvojeno

ati tijekom m

osvetiti sak

a se izbjeg

žen prema

oliš

ih voda)

122

ne buke u

nastati će

deni otpad

renje. Nije

ati, no ne

Navedeni

otpada, te

inut će se

gulativom.

sukladno

elevantnoj

ci, otpadni

otpad od

motore i

ambalaža,

a koja nije

mbalažu iz

on, opeka,

uključujući

rađevinski

ni otpad iz

o skupljeni

montažnih

kupljanju i

ne štetno

vrstama.

Susta

Organiza

relevant

otpada s

Najveće

materija

za zatrp

iskopa k

neopasn

4.12

Tijekom

podijelit

otpad ko

čišćenju

posjetite

komuna

poduzeć

Kao rez

uređaja

se zaust

višak ak

sukladno

projektn

odvozi s

pjeskolo

povrem

UPOV‐a

UPOV V

Prema r

kapacite

1,7 m3/d

značajne

av odvodnje otp

acija gradi

tnoj zakons

sukladno re

e količine o

al iz iskopa n

pavanje cjev

koji se neće

ni građevins

2.2 Mogući

korištenja

ti na: komu

oji nastaje

sustava o

elja te nem

alni otpad z

ća).

ultat pročiš

koji predsta

tavljati na r

ktivnog mu

o odredbam

noj dokume

se i odlaže n

ova‐mastolo

eno ih preu

će se nako

rgorac.

rješenju u

etom, gener

d. Uz primje

e posljedice

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

lišta treba

skoj regulat

elevantnoj z

otpada pred

nastao tijek

vovoda. Bu

iskoristiti t

ski otpad – z

i utjecaj tije

sustava o

unalni otpad

pri redovito

odvodnje. K

ma značaj p

zbrinjavati ć

šćavanja ot

avlja mehan

rešetki/situ,

ulja. Otpad

ma i ogran

entaciji koja

na odlagališt

ova odvajaj

uzima i odv

on zgušnjava

sklopu opt

rirat će se m

enu svih po

e za okoliš s

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

biti takva

tivi. Sakupl

akonskoj re

dstavljat će

om polagan

dući da se

reba predat

zemlju iz isk

ekom korišt

odvodnje i

d, otpad ko

om održava

Komunalni

pri određiva

će se preko

tpadnih vod

nički predtre

, u bioaerac

s rešetki/

ničenjima de

a je podlog

tu komunal

ju se u za

vozi ovlašte

anja na loka

imalne var

mulj s oko 2

otrebnih mje

s obzirom na

postupku ocjen


a da se o

ljeni otpad

egulativi.

e materijal

nja kanalizac

ne očekuje

ti ovlašteno

kopa.

tenja zahvat

UPOV‐a, ov

oji nastaje u

nju opreme

otpad nast

anju utjeca

o nadležno

da, na UPO

etman nasta

cijskom baz

/sita predav

efiniranim

ga ovog ela

nog otpada

asebnom sp

ena pravna

aciji predme

ijante iz Id

2‐5% suhe t

era zaštite o

a relativno

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

mogući go

predavat

iz iskopa

cijskih cjevo

e njegova o

om sakupljač

ta

visno o mj

u postupcim

e i građevin

taje uslijed

aja na okol

g isporučite

OV‐u će se

ajat će man

zenu odnos

vat će se

u relevantn

aborata, ot

a, a ulja i ma

premniku u

osoba. Viš

etnog UPOV

ejnog proje

vari (ST) u k

ovaj utjecaj

male količin

ocjene utjecaja


spodarenje

će se ovla

na lokaciji

ovoda najve

onečišćenos

ču otpada k

jestu nasta

ma pročišćav

a UPOV‐a, o

boravka z

iš predmet

elja vodne

stvarati ot

nje količine k

no spremn

ovlaštenom

noj zakonsk

tpad izdvoje

asti izdvojen

u sklopu in

šak zgusnut

V‐a odvoziti

ekta, pri ra

količini 72 k

j iako dugot

ne. Ipak, mu

zahvata na oko

ćavanje otpadn

otpadom

aštenim sak

UPOV‐a, d

ćim dijelom

st, višak ma

koji će ga zb

nka, otpad

vanja otpad

otpad koji n

zaposlenog

tnog zahvat

usluge (ko

padne tvar

krupnijih tv

iku mulja n

m sakupljač

koj regulati

en na grub

na u sklopu

ntegrirane

tog aktivnog

na daljnju o

adu uređaja

kg ST/d, odn

trajan, ne p

ulj može bit

oliš

ih voda)

123

sukladno

kupljačima

dok će se

m iskoristiti

aterijala iz

brinuti kao

se može

dnih voda,

nastaje pri

osoblja i

ta. Nastali

omunlanog

i: u dijelu

ari koje će

nastajat će

ču otpada

ivi. Prema

boj rešetki

aeriranog

jedinice i

g mulja iz

obradu na

a s punim

nosno oko

predstavlja

ti uzrokom

Susta

neugodn

Ukoliko

moguć j

4.13 Ut

4.13

Pri izgra

gradilišt

prostoru

slučaju

transpo

požara.

Sagledav

požari n

sudara,

materija

prilikom

sredstav

osiguran

uvjeti i s

Vjerojat

kvalitetn

zaštita n

4.13

Objekti

(šahtovi

Gašenje

UPOV‐a

Povreme

nepročiš

av odvodnje otp

nih mirisa t

se mulj kon

e njegov tra

tjecaj uslij

3.1 Mogući

adnji moguć

tu i/ili njego

u. Iznenadn

nekontroli

rta materija

Također j

vajući sve e

na otvoreni

prevrtanja

ala, nesreće

m punjenja t

va za podm

no suhim po

sl.), tehnički

tnost nasta

nom organi

na radu i sl.)

3.2 Mogući

čija se izgr

i bazeni za

e požara gra

u slučaju p

ene nezgo

šćene otpad

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

te može pri

načno ne zb

ajan i značaj

jed akcide

i utjecaj tije

će su razne

ovoj bližoj

ni događaji

ranih post

ala i otpad

je moguće

elemente te

im površina

kamiona i

e prilikom

transportnih

mazivanje na

ostupkom, n

im kvarom i

nka akcide

zacijom gra

).

i utjecaj tije

radnja plan

a obradu ot

ađevina UP

rekida u op

ode (nekon

dne vode u

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ivlačiti inse

brine u skla

jan utjecaj n

entnih situ

ekom građe

akcidentne

okolici te t

mogu se d

upaka tijek

da, a u eks

onečišćenj

ehnologije

ama i tehn

mehanizacij

rada sa st

h sredstava

a prostoru

nesreće uzro

i/ili ljudskom

entnih situa

dilišta te pr

ekom korišt

ira ovim pr

tpadne vod

POV‐a mogu

skrbi elektr

ntroliranog

recipijent v

postupku ocjen


kte, ako se

du s releva

na okoliš lok

uacija

enja zahvata

e situacije k

također mo

ogoditi pra

kom građe

tremnim sl

je tla gori

rada, akcid

ički požari

je i sl., nesr

rojevima, n

i mehaniza

s kojeg je

okovane viš

m greškom.

acija i nega

rimjenom m

tenja zahvat

rojektom pr

de) te kao t

uće je pom

ičnom ener

izlijevanje

odotok Mat

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ne obradi

ntnom zako

kalnog kara

a

koje mogu u

ogu prouzro

ktično u sv

nja moguć

učajevima

vom, mine

entne situa

u privreme

reće priliko

nesreće usl

acije gorivo

moguća od

šom silom (e

ativnog utj

mjera predo

ta

redstavljaju

akvi ne pre

moću hidran

rgijom posta

otpadne

ticu zbog pr

ocjene utjecaja


prema teh

onskom reg

ktera.

ugroziti zdr

očiti znatne

vakoj etapi

ći su manj

nepažnje i

eralnim ulji

acije koje se

enim objekt

m utovara,

lijed nehot

m, odnosno

dvodnja u o

ekstremno

ecaja na o

strožnosti (

u podzemne

edstavljaju p

ntske mreže

aviti će se di

vode na

restanka rad

zahvata na oko

ćavanje otpadn

nološkim za

ulativom i p

ravlje i život

e materijaln

rada na gra

ji akcidenti

mogućnos

ima, maziv

e mogu oče

tima, nesre

istovara i t

ičnog curen

o nehotično

okoliš, a čiš

nepovoljni v

okoliš će se

protupožar

e komunaln

požarno op

e. Za osigur

iesel agrega

sustavu,

da UPOV‐a

oliš

ih voda)

124

ahtjevima.

propisima,

te ljudi na

ne štete u

adilištu. U

i prilikom

t izbijanja

vima i dr.

ekivati su:

eće uslijed

transporta

nja goriva

og curenja

šćenje nije

vremenski

e smanjiti

na zaštita,

ne objekte

terećenje.

ranje rada

at.

izlijevanje

i sl.) mogu

Susta

se oček

ocjena r

(npr. pr

pročišća

zajednic

sila ili p

oštećenj

značajne

ispuštala

dijelovim

biti razl

opremi,

i sl. Pro

prihvatlj

smanjiti

predost

4.14 Ut

U zoni i

prometn

utjecaju

U fazi

stanovn

poboljša

Obzirom

eventua

planiran

radova.

divljač, p

privrem

Šumska

očekuje

av odvodnje otp

kivati, ali su

rizika može

ekid opskrb

avanja otpad

ce u površin

prekid rada.

je dijelova

e, čak do p

a u prijemn

ma uređaja,

ičiti, od izn

prekidu en

opisno redo

jivim granic

na najma

rožnosti (pr

tjecaj na s

zgradnje za

ne tokove

u lokalnog ka

korištenja

ištvo i to p

anje kvalitet

m da je pol

alni utjecaji

ne ili rasipan

Zemljani i

pa će ona m

en, divljač ć

vegetacija

posljedične

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

u posljedice

označiti kao

be električn

dne vode, š

nskim vodn

. Pod „višom

građevina

potpunog is

nik nepročiš

, u pojedinim

nenadne pr

ergije, nest

ovito održav

cama. Vjero

anju mogu

rotupožarna

stanovništ

ahvata rado

te utjecaja

araktera koj

može se o

podizanjem

te okoliša, p

joprivredna

mogu biti z

nje građevin

ostali rado

morati potra

će se ubrzo

i šikara će

e utjecaje n

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

e kratkog v

o „prihvatlji

nom energij

to ne bi bitn

im tijelima

m“ silom sm

odnosno i

sključenja ra

šćena. Prek

m odvojenim

romjene u

ručnom odr

vanje i ispi

ojatnost nas

uću mjeru

a zaštita, zaš

tvo i gosp

ovi će utjeca

uslijed bu

ji će prestat

očekivati po

standarda

prvenstveno

a proizvodn

zahvaćanje r

nskog otpad

ovi praćeni

ažiti mirnija

nakon završ

se ukloniti

na eventual

postupku ocjen


remena tra

iva veličina

om) doći će

no utjecalo

na područj

matraju se

instalacija,

ada crpnih

kid rada mo

m postupcim

koncentrac

ržavanju i ru

itivanje nep

stanka akci

dobrom o

štita na radu

odarstvo

ati na život

uke i prašin

ti nakon zav

ozitivno dje

urbane op

o kvalitete p

nja zastuplje

radovima (k

da po poljo

bukom teš

i sigurnija m

šetka izgrad

na području

ni gubitak p

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

ajanja i umj

rizika“. U s

e do kratko

na promjen

u utjecaja z

razorni pot

a u tom s

stanica ili

ože se pojav

ma ili na cje

iji sirove vo

ukovanju dj

propusnosti

dentnih sit

organizacijo

u i sl.).

lokalnog st

ne. Radi se

vršetka građ

elovanje pr

premljenosti

podzemnih v

ena na šire

kretanje me

oprivrednom

kih strojeva

mjesta, no k

dnje vratiti u

u namijenje

proizvodnje

ocjene utjecaja


jerene jako

lučaju povre

otrajnog sm

ne uvjeta st

zahvata. Uz

tresi, ratna

slučaju pos

UPOV‐a pa

viti na crpn

elokupnom u

ode, kvarov

elatnika, po

, trebaju b

uacija i utje

om rada te

tanovništva

e o prihvatl

đevinskih ra

redmetnog

i naselja Du

voda.

em području

ehanizacije i

m zemljištu

a i kretanje

kako je ovaj

u stanište.

enom izgrad

e u sklopu d

zahvata na oko

ćavanje otpadn

osti, tako d

emenog pre

manjenja uči

aništa, niti

zroci mogu

razaranja,

ljedice bi m

bi se otpa

noj stanici,

uređaju. Uz

va na insta

ojavi vatre i

biti jamstvo

ecaja na ok

e primjeno

u smislu u

ljivom kratk

dova.

projekta n

usina i Otri

u planirano

sl.) veće po

u neposred

em ljudi uzn

utjecaj krat

dnji UPOV‐a

djelatnosti š

oliš

ih voda)

125

a se opća

ekida rada

inkovitosti

na životne

biti „viša“

namjerno

mogle biti

adna voda

pojedinim

zroci mogu

alacijama i

eksplozije

za rad u

koliš će se

om mjera

utjecaja na

kotrajnom

na lokalno

ć‐Seoci te

og zahvata

ovršine od

dnoj blizini

nemirit će

tkotrajan i

a, ali se ne

šumarstva.

Susta

Tijekom

površina

gradnje

koji mog

4.15 Ut

Sustav p

pod poj

smislu p

propisan

voda ne

biti i p

preselje

moraju

elaborat

4.16 O

S obziro

površins

smanjen

vode, za

zaštićen

pročišća

se opće

Direktna

problem

cilja zašt

osobito

Uz prim

okoliš u

UPOV‐a

av odvodnje otp

korištenja

a. Kako je

treba posv

gu izazvati is

tjecaj nak

prikupljanja

jmom prest

potrebno je

noj praksi zb

e predviđa s

reko 100 g

nja uređaja

ukloniti be

tu, koji će se

pis obiljež

om da se ra

skih voda i

nje vrijedno

aštite kakvo

na područja

avanja otpad

enito pozitiv

a korist za

matike priku

tite voda Re

i zaštita izvo

mjenu mjera

odnosu na

.

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

neće biti n

u ovim sas

vetiti rukova

skrenje.

kon presta

a i odvodnje

tanka korišt

e stare istro

brinjavanja

se prestana

godina. No

a zbog pren

ez trajnih p

e izraditi u s

žja utjecaj

di o zahvat

tla), te in

osti okoliša,

oće, te time

šireg pros

dnih voda, u

vni efekti n

društvenu

upljanja, pro

epublike Hr

orišta vode

a zaštite i p

ukupnu ko

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

iti utjecaja

stojinama v

anju lakozap

anka korišt

e otpadnih

tenja podra

ošene dijelo

vrste otpad

ak korištenj

može doć

namjene pro

posljedica n

sklopu pripr

ja

u čiji je dire

direktno po

već njegov

e i ekosustav

stora tijekom

uz pretposta

na stanje p

zajednicu

očišćavanja

rvatske sukl

za piće.

programa p

rist za društ

postupku ocjen


na lovstvo

velika ugrož

paljivim ma

tenja

voda preds

azumijeva i

ove sustava

da kojoj prip

a. Vijek traj

ći i ranije d

ostora. U to

na okoliš št

remnih aktiv

ektni doprin

oboljšanju

vo povećan

va vodenih

m rada i o

avku kontin

podzemnih

je očuvanje

ispuštanja

ladno plans

raćenja sta

tvo i okoliš

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

te neće doć

ženost od

terijalima, o

stavlja "traj

zmjena istr

zbrinuti su

padaju. Za u

janja građe

do promjen

om slučaju

to će se ev

vnosti za pr

nos poboljša

života okol

nje uslijed o

tokova. Ta

državanja s

nuiranog odr

i površinsk

e šireg pod

komunalni

skim dokum

nja okoliša,

koji se post

ocjene utjecaja


ći do gubitk

požara oso

otvorenim p

jni" infrastr

rošenih dije

ukladno zak

uređaj za pr

evinskog dije

ne tehnolo

se oprema

ventualno o

estanak i/ili

anju stanja

lnog stanov

očuvanja pr

kođer, ne o

sustava prik

ržavanja cije

ih voda šir

dručja, s ob

h otpadnih

mentima, a u

, neće biti

tiže gradnjo

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ka lovnogos

obitu pažnju

plamenom t

rukturni obj

elova sustav

konskom re

ročišćavanje

ela postroje

oškog proce

i građevins

obraditi u p

i uklanjanje

okoliša (po

vništva, nije

rirodnih res

očekuju se u

kupljanja, o

elog sustava

reg područj

bzirom na

voda kao s

u konkretno

značajnog g

m sustava o

oliš

ih voda)

126

spodarskih

u prilikom

te alatima

jekt pa se

va. U tom

egulativom

e otpadnih

enja može

esa ili čak

ski objekti

posebnom

zahvata.

odzemnih i

e prisutno

ursa pitke

utjecaji na

odvodnje i

a. Očekuju

a zahvata

rješavanje

strateškog

om slučaju

gubitka za

odvodnje i

Susta

5 PRI

Ovim e

analizira

obzirom

zrak, tlo

pravilnic

primjenj

U postu

konzerv

Materija

Zakona

mjeri ma

Tijekom

obvezan

zaštite o

radu, ish

dokume

nositelja

Elaborat

tijekom

potrebn

a vezane

na pre

dokume

ne pred

su mjer

zakonsk

uvažava

korišten

Ne pred

odvodnj

av odvodnje otp

IJEDLOG M

laboratom

anih utjecaj

m da su mjer

o, živi svijet

ci, uredbe,

jujući pravil

upku ishođe

vatorskog od

alom iz isko

o održivom

aterijal iz is

radova, a

n je primjen

okoliša i njeg

hođenim rje

entaciji te p

a zahvata pr

tom zaštite

korištenja s

no provoditi

e su za odre

poznate u

entacijom i

lažu se dod

re koje je

kom regulat

jući i prim

nja.

dlažu se dod

je i pročišća

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

MJERA ZAŠ

analizirani

ja ne predl

re koje je po

t i dr.) one

odluke i

la struke.

enja lokacij

djela.

opa koji će n

gospodare

kopa. Zabra

kasnije i ko

njivati sve m

govih sastav

ešenjima, s

rimjeni dob

rilikom koriš

okoliša an

sustava odv

obzirom na

eđenu sasta

utjecaje, m

uvjetima ko

datne mjere

potrebno p

ivom (zakon

mjenjujući p

datne mjere

avanja otpa

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

ŠTITE OKO

su moguć

ažu se dod

otrebno pod

koje su pro

sl.) kao i

ske dozvole

nastati tijek

enju otpado

aniti svako p

orištenja, a s

mjere zaštit

vnica i zašti

uglasnostim

bre inženjer

štenja zahva

alizirani su

vodnje i pro

a vrstu zahv

avnicu okol

mjere koje

oji se u njoj

e zaštite oko

poduzeti te

ni, pravilnic

pravila stru

e zaštite ok

adnih voda

postupku ocjen


OLIŠA I PR

i utjecaji z

datne mjere

duzeti teme

opisane rele

prostorno

e potrebno

kom izgradn

m, a za zatr

privremeno

s obzirom n

te sukladno

te od opter

ma i dozvola

ske i stručn

ata.

mogući utj

očićavanja o

vata nastaju

iša (utjecaj

je potreb

propisuju.

oliša tijekom

meljom pre

ci, uredbe i

ke. Ne pre

oliša nakon

aglomeracij

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

RAĆENJA S

zahvata na

e zaštite ok

eljom prepo

evantnom z

planskom

je zatražit

je UPOV‐a

rpavanje ka

ili trajno od

na karakter

o zakonskim

rećenja okol

ama, odnos

ne prakse ka

jecaji zahva

otpadnih vo

u iz postojeć

na vode, zr

bno prove

Temeljom d

m korištenja

epoznatih u

sl.) i prosto

edlažu se

n prestanka

je Dusina i

ocjene utjecaja


STANJA OK

okoliš. Tem

koliša tijeko

oznatih utje

zakonskom

dokumenta

ti posebne

postupati u

nala koristit

dlaganje otp

samog zahv

m propisima

liša, zaštite

no izrađeno

ako tvrtki p

ata na okol

oda. Mjere z

ćih zakona i

rak, tlo, živi

esti određe

definiranih

a planiranih

utjecaja on

orno plansko

dodatne m

korištenja

Otrić‐Seoci

zahvata na oko

ćavanje otpadn

KOLIŠA

meljom de

om izgradnj

caja (utjeca

regulativom

acijom, uva

uvjete od

u skladu s o

ti u najvećo

pada na oko

vata, nosite

iz područja

od požara i

oj projektno

rilikom rado

iš koji se m

zaštite okol

i podzakons

svijet i dr.)

ene su pr

i analizirani

h zahvata o

ne koje su

om dokume

mjere zaštit

zahvata, jer

predviđen

oliš

ih voda)

127

finiranih i

je zahvata

aj na vode,

m (zakoni,

ažavajući i

nadležnog

dredbama

oj mogućoj

olno tlo.

elj zahvata

a gradnje,

zaštite na

oj i drugoj

ova, tako i

mogu javiti

iša koje je

skih akata,

). Obzirom

rojektnom

ih utjecaja

bzirom da

propisane

entacijom,

e tijekom

r je sustav

kao trajni

Susta

objekt,

njihovog

Zaključu

obvezan

prethod

drugoj d

će u faz

vrijeme

Zaključn

odvodnj

kojem je

smislu p

te u tom

okoliša.

av odvodnje otp

te nisu po

g korištenja

uje se da ni

n je primje

dno dobiven

dokumentac

zi pripreme

korištenja u

no treba na

je i uređaja

e planiran,

promjene tr

m slučaju, ta

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

trebne dod

.

ije potrebno

njivati sve

nim uvjetim

ciji. Na tem

e i izvođenj

utjecaji nisu

glasiti da je

za pročišća

u daljnjim f

rase pojedin

akođer, nisu

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

datne mjere

o propisiva

mjere zašt

ma, suglasn

elju karakte

a radova b

u procjenjen

e predmetn

avanje otpa

fazama razr

nih kolektor

potrebne d

postupku ocjen


e zaštite ok

nje posebn

tite koje su

ostima i d

era zahvata

iti najviše p

ni kao trajni

ni elaborat i

dnih voda.

rade projek

ra, broja crp

dodatne mje

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

koliša za ra

nih mjera za

u obvezne

ozvolama,

i izvršene p

privremenih

i značajni.

izrađen na

Imajući u v

kta može do

pnih stanica

ere zaštite o

ocjene utjecaja


azdoblje ev

aštite okoliš

sukladno z

odnosno iz

procjene utj

h i lokalizira

osnovi idej

vidu tip zahv

oći do manj

a ili smanjen

okoliša i pro

zahvata na oko

ćavanje otpadn

ventualnog

ša, a nosite

zakonskim p

zrađenoj pr

jecaja poka

anih utjecaj

nog projekt

vata i karak

jih izmjena

nja obuhvat

ogram praće

oliš

ih voda)

128

prestanka

elj zahvata

propisima,

rojektnoj i

zalo se da

ja, dok za

ta sustava

teristike u

zahvata u

ta zahvata

enja stanja

Susta

6 IZV

Zakoni i

‐ E

‐ O

‐ E

‐ Z

‐ Z

‐ Z

‐ Z

‐ Z

‐ Z

6

‐ S

‐ U

‐ U

t

‐ U

‐ U

‐ P

t

‐ P

1

‐ P

0

‐ P

g

‐ P

‐ P

‐ O

‐ O

av odvodnje otp

VORI PODA

i propisi

EU Direktiva

Okvirna dire

EU Direktiva

Zakon o zašt

Zakon o zašt

Zakon o vod

Zakon o gra

Zakon o odr

Zakon o zaš

61/11, 25/1

Strategije up

Uredba o pr

Uredba o o

teritoriju Re

Uredba o ek

Uredba o st

Pravilnik o

tipovima (N

Pravilnik o n

145/04)

Pravilnik o

03/16)

Pravilnik o p

građevinskih

Pravilnik o k

Pravilnik o u

Odluka o od

Odluka o do

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

ATAKA

a o pročišća

ektiva o vod

a o procjeni

titi okoliša (

titi prirode

dama (NN 1

dnji (NN 15

rživom gosp

štiti i očuva

2, 136/12, 1

pravljanja v

rocjeni utjec

određivanju

epublike Hrv

kološkoj mre

andardu ka

popisu sta

N 88/14)

najvišim do

graničnim

postupanju

h radova (N

katalogu otp

uvjetima za

dređivanju o

onošenju Pla

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

vanju komu

dama EU (Di

i upravljanj

(NN 80/13,

(NN 80/13,

53/09, 63/1

3/13, 20/17

podarenju ot

anju kulturn

157/13, 152

odama u RH

caja zahvata

u zona i ag

vatske (NN 1

eži (NN 124

kvoće voda

anišnih tipo

puštenim ra

vrijednostim

s viškom is

N 79/14)

pada (NN 90

utvrđivanje

osjetljivih po

ana upravlja

postupku ocjen


unalnih otpa

irektiva 200

ju rizicima o

153/13, 78/

15/18)

11, 130/11,

7)

tpadom (NN

nih dobara

2/14, 98/15,

H (NN 91/08

a na okoliš (

glomeracija

1/14)

4/13, 105/15

(NN 73/13,

ova, karti s

azinama bu

ma emisija

kopa koji p

0/15)

e zona sanita

odručja (NN

anja vodnim

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

adnih voda

00/60/EC)

od poplava (

/15, 12/18)

56/13, 14/1

N 94/13, 73/

(NN 69/99,

, 44/17)

8)

(NN 61/14)

prema ra

5)

, 151/14, 78

staništa te

uke u sredin

otpadnih v

redstavlja m

arne zaštite

N 81/10, 141

m područjim

ocjene utjecaja


(91/271/EE

(2007/60/EZ

14)

/17)

, 151/03, 1

zinama on

8/15, 61/16

ugroženim

ni u kojoj lju

voda (NN 8

mineralnu si

e izvorišta (N

1/15)

a 2016.‐202

zahvata na oko

ćavanje otpadn

Z)

Z)

57/03, 87/0

ečišćenosti

)

i rijetkim

udi rade i bo

80/13, 43/1

irovinu kod

NN 66/11 i 4

21. (NN 66/

oliš

ih voda)

129

09, 88/10,

zraka na

stanišnim

orave (NN

14, 27/15,

izvođenja

47/13)

16)

Susta

Prostorn

‐ P

n

‐ P

ž

‐ P

ž

‐ P

g

Projektn

‐ I

z

m

k

‐ I

z

m

2

‐ E

v

a

‐ E

E

‐ h

‐ h

‐ P

‐ M

av odvodnje otp

no ‐ planska

Prostorni p

neretvanske

Prostorni p

županije“, b

Prostorni p

županije 1/0

Prostorni pl

glasilo Grad

na dokumen

dejni proje

zajedničkim

mapa 1/2 ‐

kojeg je izra

dejni proje

zajedničkim

mapa 1/2 ‐

2017. kojeg

European C

vunerable

adaptation/

European C

Environmen

http://www

http://korp.

Plan proved

Metodologij

Elaborat z

padnih voda nas

Sveučilišt

Građevin

Zavod za

a dokument

plan Dubro

e županije“,

lan uređen

br. 4/10

plan Splitsk

03, 8/04, 5/

lan uređenj

a Vrgorca",

ntacija i ost

ekt ‐ Susta

uređajem

Idejni proj

adila tvrtka V

ekt ‐ Susta

uređajem

‐ Idejni pro

je izradila t

Commission

investme

/what/docs/

ommission.

ntal Impact A

w.bioportal.h

.voda.hr/

dbe vodno‐k

ja primjene

aštite okoliša u

selja Dusina i Ot

te u Zagrebu

nski fakultet

hidrotehniku

tacija

ovačko‐nere

br. 6/03., 3

nja općine

ko‐dalmatin

/05, 5/06, 13

ja Grada Vr

br. 9/06, 7/

talo

av odvodnj

za pročišća

ekt: kanaliz

VODOPROJE

av odvodnj

za pročišća

ojekt: Uređa

tvrtka VODO

n. 2013. N

nts clima

/non_paper

. 2013. Guid

Assessment

hr/gis/

komunalnih

kombiniran

postupku ocjen


etvanske ž

3/05.‐uskl., 7

Pojezerje (

ske župan

3/07, 9/13,

rgorca sa iz

/10, 1/11, 2

je otpadni

avanje otpa

zacijski cjev

EKT d.o.o.

je otpadni

avanje otpa

aj za pročiš

OPROJEKT d

on‐paper G

ate resili

r_guidelines

dance on In

t (http://ec.

direktiva (H

nog pristupa

ne o potrebi pro

ajedničkim uređ

županije („

7/10., 4/12.

„Službeni g

ije (Službe

147/15)

zmjenama i

26/16, 21/17

h voda na

adnih voda

ovodi sa cr

h voda na

adnih voda

šćavanje otp

.o.o.

Guidelines

ient (htt

s_project_m

tegral Clima

.europa.eu/

Hrvatske vod

a, Hrvatske

ocjene utjecaja


„Službeni g

.‐isp., 9/13.

glasnik Dub

ni glasnik

i dopunama

7 )

aselja Dusin

naselja Du

pnim stanic

aselja Dusin

naselja Du

padnih vod

for Project

p://ec.euro

managers_e

ate Change

/environme

de, 2010)

vode, 2015

zahvata na oko

ćavanje otpadn

glasnik Du

i 2/15.‐uskl

brovačko‐ne

Splitsko‐da

a ("Vjesnik

na i Otrić‐

usina i Otri

cama, prosi

na i Otrić‐

usina i Otri

a „Dusina“

t Managers

pa.eu/clima

n.pdf)

and Biodiv

nt/eia/hom

oliš

ih voda)

130

ubrovačko‐

l. i 7/16)

eretvanske

almatinske

‐Službeno

‐Seoci (sa

ć‐Seoci) –

inac 2017.

‐Seoci (sa

ć‐Seoci) –

“, prosinac

s: Making

a/policies/

ersity into

me.htm)

izraĐi va elaborata: nositelj zahvata: sveuČiliŠte u z … dokumenata/arhiva --- opuo... ·...

Documents