izvedbeni plan nastave · web viewmetode rada: individualni rad, rad s obitelji, rad u grupi,...

IZVEDBENI PLAN NASTAVEJEDNOPREDMETNOGA STUDIJA

PSIHOLOGIJEDiplomski studij

Akademska godina 2014./2015.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEI. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

I. zimski semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTSNASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SPsihologija rada -

---

-3

4 izv. prof. dr. sc. Zoran Sušanj, VS, nositeljAna Jakopec, asistentica

Psihodijagnostika I -2

-2(2)

--

4 doc. dr. sc. Ana Kurtović, nositeljicadr. sc. Ivana Marčinko, poslijedoktorandicadr. sc. Ljerka Hajncl, poslijedoktorand., VS

Psihologija obrazovanja I --

--

-4

5 izv. prof. dr. sc. Gorka Vuletić, nositeljicaGabrijela Vrdoljak, asistenticaSandra Vučković, asistentica, VS

Psihologija ličnosti 2-

--

-1

4 prof. dr. sc. Igor Kardum, VSdr. sc. Damir Marinić, poslijedoktorand

Konstrukcija i interpretacija testova 2 2(2) - 4 doc. dr. sc. Silvija Ručević

IZBORNI PREDMETIPsiholog u socijalnoj skrbi -

---

-2

3 doc. dr. sc. Silvija Ručević, nositeljicamr. spec. univ. Višnja Matić, VS

Zdravstvena psihologija 2-

-2

--

4 izv. prof. dr. sc. Gorka Vuletićdr. sc. Ivana Marčinko, poslijdoktorandicadr. sc. Lovorka Brajković, poslijedokt., VS

Pragmalingvistika 2 - 1 5 izv. prof. dr. sc. Branko Kuna

II. ljetni semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTSNASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SPsihoterapijski pravci 3 - - 4 izv. prof. dr. sc. Gorka Vuletić Psihologija obrazovanja II -

---

-4

4 izv. prof. dr. sc. Gorka Vuletić, nositeljicaGabrijela Vrdoljak, asistentica

Praktikum primijenjene metodologije 1-

-3

--

5 prof. emeritus Vladimir Kolesarić, VSdr. sc. Jasmina Tomašić Humer, poslijedoktor.

Evolucijska psihologija 2-

--

-1

4 prof. dr. sc. Igor Kardum, VSdr. sc. Valerija Križanić, poslijedoktorandica

Primijenjena socijalna psihologija I 2-

--

-1

4 doc. dr. sc. Daniela ŠincekSandra Vučković, asistentica, VS

IZBORNI PREDMETIPsihologija osoba s posebnim potrebama 1 1 - 3 doc. dr. sc. Ana KurtovićOrganizacijska psihologija 2

---

-2

6 izv. prof. dr. sc. Zoran Sušanj, VSAna Jakopec, asistentica

Prometna psihologija 1-

-1

--

3 prof. emeritus Vladimir Kolesarić, VSIva Anić, asistentica, VS

IZVEDBENI PLAN NASTAVEII. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

III. zimski semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTS NASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SPsihodijagnostika II 2 2(2) - 5 doc. dr. sc. Ana KurtovićPsihologija upravljanja ljudskim resursima 2

---

-1

3 izv. prof. dr. sc. Zoran Sušanj, VSAna Jakopec, asistentica

Etika u psihologiji -1

--

-1

2 prof. emeritus Vladimir Kolesarić, VS, nosit.dr. sc. Jasmina Tomašić Humer, poslijedoktor.

Primijenjena socijalna psihologija II 2 - 1 4 doc. dr. sc. Daniela ŠincekPsihološko savjetovanje -

2-

2(2)--

4 izv. prof. dr. sc. Gorka Vuletić, nositeljicadr. sc. Ana Babić Čikeš, poslijedoktorandica

IZBORNI PREDMETIPsihološki tretmani 1 1 - 3 doc. dr. sc. Ana KurtovićGrupni tretmani 1 2 - 3 doc. dr. sc. Ana KurtovićPrevencija nasilja u bliskim vezama 2

--1

--

5 doc dr. sc. Daniela ŠincekSandra Vučković, asistentica, VS

Dječja i adolescentna forenzična psihologija 1--

-11

---

3 izv. prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, VSdr. med. Domagoj Štimac, psihijatar, VSRenata Ćorić Špoljar, asistentica, VS

IV. ljetni semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTS NASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SMetode supervizije 1

--

1(4)--

4 doc. dr. sc. Daniela Šincekmr. spec. univ. Višnja Matić, VS

Istraživačka metodologija psihologa u zajednici

1-----

------

-11111

6 doc. dr. sc. Silvija Ručevićizv. prof. dr. sc. Gorka Vuletićdoc. dr. sc. Daniela Šincekdoc. dr. sc. Ana Kurtovićdr. sc. Valerija Križanić, poslijedoktorandicadr. sc. Jasmina Tomašić Humer, poslijedoktor.

Sudjelovanje u istraživanjima * - 2 - 2 doc. dr. sc. Silvija Ručević, nositeljicaNadgledana praksa** - 2 - 4 doc. dr. sc. Daniela Šincek, nositeljicaDiplomski rad - - - 16

* Tijekom studija studenti trebaju prikupiti 50 eksperimentalnih sati kroz sudjelovanje u izvođenju znanstvenog rada (kao pomoćni istraživači, sudionici ili pomoćnici pri unosu podataka)** Praksa se odvija kontinuirano u trajanju od 120 sati ili 15 radnih dana. Praksa se provodi u ustanovi koja ima zaposlenog psihologa s položenim stručnim ispitom.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihologija rada

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 4Broj sati nastave (P+V+S) 0+0+3

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme

konzultacija Tel. e-mail

izv. prof. dr. sc. Zoran Sušanj, VS -

prema rasporedu konzultacija u

semestru- -

Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail

Ana Jakopec, asistentica 83


semestru4697 [email protected]

OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

1. Uvod u kadrovsku psihologijuDefinicija područja, Razvoj kadrovske psihologije, Metode

2. Teorije individualnih razlikaIndividualne razlike na varijablama relevantnim za psihologiju rada

3. Profesionalna orijentacijaSkupine poslova, Vokacijski interesi, Prediktori i kriteriji u profesionalnoj orijentaciji

4. Profesionalna selekcijaKonstrukti, metode i tehnike, Prediktori i kriteriji u profesionalnoj selekciji

5. Individualni razvoj u radnom prostoruRazličiti pristupi razumijevanju individualnog razvoja u radnom prostoru, Idividualni razvoj s aspekta popularnih metoda

6. Trening i obrazovanje kadrovaIdentifikacija potreba za treniranjem i obrazovanjem, Dizajniranje treninga i obrazovnog procesa, Procjena efekata

7. Analiza korisnostiPojedinac i efikasnost organizacije, Analiza kao osnova organizacijskih intervencija Povijesni razvoj analiza korisnosti, Razvoj i usporedba metoda procjene

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- razlikovati tri glavna područja istraživanja odnosa čovjeka i rada,- argumentirati doprinos meta analiza za razvoj metoda i tehnika u profesionalnoj selekciji i

orijentaciji- napraviti strukturu postupka profesionalne selekcije,- usporediti prediktore radnog izvođenja- imenovati i opisati četiri tehnike analize posla,- provesti strukturirani selekcijski intervju,- opisati osnovne oblike prilagođavanja rada čovjeku- analizirati utjecaje apsentizma i fluktuacije na radno izvođenje

Oblici nastave

predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci

X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,10 -kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, uspješnost u izvršavanju postavljenih zadataka)

1,10 35%

kontinuirano provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija i kvizova

1,80 65%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir svi elementi praćenja i provjeravanja, iz kojih student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% konačne ocjene.

Konačna se ocjena oblikuje na slijedeći način:(završni pismeni ispit x 0,55) + (kontinuirano praćenje x 0,10) + (seminarski rad x 0,35)

Primjer oblikovanja konačne ocjene:Završni pismeni ispit – vrlo dobar (4) Kontinuirano praćenje – dobar (3)Seminarski rad – izvrstan (5)(4 x 0,55) + (3 x 0,10) + (5 x 0,35) = 2,2 + 0,3 + 1,75 = 4,25Konačna ocjena u ovom slučaju je vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati, obaviti zadatak izrade i prezentacije seminarskog rada te uspješno položiti sve kolokvije barem za ocjenu dovoljan.

LITERATURAObvezna literatura

1. Neil Anderson, Deniz S. Ones, Handan Kepir Sinangil & Chockalingam Viswesvaran (2001.). Handbook of Industrial, Work & Organizational Psychology (Volume 2). Sage.

2. Mark Cook (2002.). Personnel Selection. Wiley.3. Paul E. Spector (2003.). Industrial & Organizational Psychology. Wiley.

Dopunska literatura

1. Peterson, N. G., Mumford, M. D., Borman, W. C., Jeanneret, P. R. i Fleishman, E. A. (1999.). An occupational information system for the 21st century: The development of O*NET. Washington, DC: American Psychological Association

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihologija obrazovanja I






izv. prof. dr. sc. Gorka Vuletić 72A



Izvođač(i) Kabinet Vrijeme Tel. e-mail

konzultacijaGabrijela Vrdoljak, asistentica 83



Sandra Vučković, asistentica, VS -


semestru- -


Obrazovanje u 21. stoljeću i metode istraživanja u psihologiji obrazovanja. Osobine učenika (tjelesne, kognitivne, govorne, moralne, socijalne i emocionalne) i obrazovni kontekst. Učenici s posebnim potrebama i daroviti učenici u procesu obrazovanja. Različiti teorijskih pristupi učenju (bihevioristički, kognitivistički i socijalne teorije učenja) i njihova primjena u školskom kontekstu. Motivacija i kako je povećati (motivacija za postignućem i učenjem, nagrađivanje zalaganja i napredovanje i samoregulirano učenje).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Opisati kognitivne modele učenja i pamćenja- Objasniti ulogu sposobnosti u obrazovanju- Opisati i usporediti različite metode poučavanja- Opisati specifičnosti u poučavanju učenika s teškoćama u učenju- Opisati specifičnosti u poučavanju nadarenih učenika - Prezentirati primjer nacrta istraživanja iz gore navedenih područja

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno x usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -izlaganje 1,2 30%aktivnost na satu 0,3 10%kontinuirano provjeravanje znanja 2 60%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir: ocjena iz izlaganja na satu koje donosi 30% ocjene, aktivnost na satu 10% ocjene, te provjere znanja u obliku kolokvija (60% ocjene). Tokom semestra studenti pišu 2 kolokvija od kojih svaki donosi 30% ocjene.

Primjer oblikovanja konačne ocjene:Student je ostvario ocjenu 5 iz izlaganja, 3 iz prvog kolokvija, 4 iz drugog kolokvija, te 5 iz aktivnosti na satu. Konačna ocjena se izračunava prema formuli(izlaganje x 0,3)+(kolokvij 1 x 0,3)+ (kolokvij 2 x 0,3)+ (aktivnost x 0,1)U našem bi primjeru taj izračun izgledao ovako:(5X0,3)+(3x0,3) +(4x0,3) (5X0,1)=1,5+0,9+1,2+0,5=4,1=4Konačna ocjena u ovom slučaju bila bi vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio prisutan na najmanje 70% održanih nastavnih sati, te pripremio i izložio prijedlog nacrta istraživanja na jednu od tema iz područja Psihologije obrazovanja 1.


1. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. (2003.). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.

2. Cohen, L., Manion, L. i Morrison, K. (2005.). Metode obrazovnih istraživanja. Jastrebarsko: "Naklada Slap".

Dopunska literatura

1. Schunk, D. H. (2000.). Learning theories: an educational perspective. Upper Saddle River, NY: Prentice Hall.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihologija ličnosti






prof. dr. sc. Igor Kardum, VS -


semestru- -




semestru- -

dr. sc. Damir Marinić, poslijedoktorand 83




Teorije ličnosti i procjenjivanje ličnosti u okviru različitih teoretskih pristupa (Procjenjivanje ličnosti u psihoanalitičkoj tradiciji. Procjenjivanje ličnosti u okviru osobinskog pristupa. Procjenjivanje ličnosti u okviru kognitivnog pristupa).Izvori podataka u psihologiji ličnosti. Vrste mjernih instrumenata u području ličnosti. Upinici ličnosti. Procjenjivanje petfaktorskog modela ličnosti. Procjenjivanje u okviru Eysenckove teorije ličnosti (prikaz EPQ/RA, IVE). Procjenjivanje u okviru Caltelove teorije (16 PF upitnik ličnosti). Ostali mjerni instrumenti za procjenjivanje ličnosti (MPQ upitnik, Myers-Briggsov indikator tipova ličnosti, Q- sort tehnika).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati i opisati različite suvremene pristupe istraživanju ličnosti, - razmatrati psihološke pojave u okvirima suvremenih modela ličnosti, - usporediti različite suvremene pristupe ličnosti u objašnjavanju psiholoških i društvenih pojava, - prosuditi adekvatnost različitih modela ličnosti u objašnjavanju psiholoških i društvenih pojava, - organizirati znanstvena istraživanja ličnosti u okvirima suvremenih pristupa istraživanju

ličnosti.

Oblici nastave X predavanja terenska nastava

vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije

obrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.12 -seminarski rad 1.15 40%pismeni ispit 1.73 60%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada s 40% udjela u konačnoj ocjeni, te ocjena iz pismenog ispita sa 60% udjela u konačnoj ocjeni.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako tijkom nastave pripremi i usmeno izloži seminarski rad, te ako je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Schinka, J. A. and Greene, R. L. (1997.). Emerging Issues nad Methods in Personality Assesssment. Lowrence Erlbaum Associates.

2. Priručnici za primjenu testova ličnosti "Naklada Slap".

Dopunska literatura

1. Carver, C. S. and Scheier, M. F.(2004.). Perspectives on Personality. Pearson Education.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Konstrukcija i interpretacija testova






doc. dr. sc. Silvija Ručević 81A








Konstrukcija testova za različite vrste valjanosti: sadržajnu, konstruktnu i prognostičku. Specifični problemi klasične teorije testova. Novi pristupi u teoriji testova: teorija odgovara na zadatak, testiranje pomoću kompjutora. Internet testiranje. Problemi prijevoda i adaptacije testova.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- samostalno konstruirati psihologijski mjerni instrument iz odabranog područja psihologije ili

modificirati već postojeći - samostalno primijeniti konstruirani ili modificirani psihologijski mjerni instrument - samostalno analizirati i interpretirati rezultate provjere valjanosti, pouzdanosti i faktorske analize

konstruiranog/modificiranog instrumenta - samostalno procijeniti i odabrati najjednostavnije faktorsko rješenje i čestice kojima se postiže

visoka pouzdanost i visoka valjanost konstruiranog/modificiranog instrumenta

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 -kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (četiri pismena i usmena izvještaja)

0,750,300,700,50

1. zadatak: 20%2. zadatak: 15%3. zadatak: 12%4. zadatak: 13%

završni ispit (pismeni i usmeni) 1 40% Ukupno 4

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju Konstrukcija testova uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere kroz četiri pismena zadatka sa usmenim izlaganje), te završni ispit (psimeni i sumeni). Pri tome, četiri izvještaja s usmenim izlaganjem imaju ukupno 60% udjela u konačnoj ocjeni (1. izvještaj i izlaganje - 20% udjela u konačnoj ocjeni, 2. izvještaj i izlaganje - 15% udjela u končanoj ocjeni, 3. izvještaj i izlaganje - 12% udjela u konačnoj ocjeni te 4. izvještaj i izlaganje - 12% udjela u konačnoj ocjeni), dok završni pismeni i usmeni ispit imaju 40% udjela u konačnoj ocjeni.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Skala ocjenjivanja je sljedeća: 61% - 70,9% = dovoljan (2), 71% - 80,9% = dobar (3), 81% - 90,9% = vrlo dobar (4), 91% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan)

Dodatne informacije: Svaki poslani izvještaj je ujedno i konačna verzija izvještaja. Dakle, nema naknadnih

ispravaka pojedinih pismenih izvještaja s ciljem povećanja ocjene. Kašnjenje s predajom pojedinog pismenog zadatka penalizira se oduzimanjem 5 bodova s

tog zadatka. Plagiranje izvještaja kažnjava se ocjenom 0%. U tom slučaju će studenti dobiti novu temu

istraživanja, a svi do tada prikupljeni bodovi se brišu.


1. Američko udruženje psihologa (1992). Standardi za pedagoško i psihološko testiranje. Zagreb:

Educa.2. Anastasi, A. (1988.). Psychological Testing. New York: Mac Milan.3. Cohen, R. J., Swerdik, M. E. & Sturman, E. (2012.) Psychological Testing and Assessment: An

Introduction to Tests and Measurement (8th ed.). Boston: McGraw Hill.4. Field, A. P. (2009). Discovering statistics using SPSS (3rd ed). London, England: Sage.5. Fulgosi, A. (1979.). Faktorska analiza. Zagreb: Školska knjiga. Poglavlja 1, 3, 5-16, 22.6. Jackson, C. (2000.). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: "Naklada Slap".7. Kaplan, R. M. & Saccuzzo, D. P. (2012). Psychological Testing: Principles, Applications, and

Issues (8th ed.). Belmont: Jon-David Hague.8. Schultz, K. S. & Whitney, D. J. (2005). Measurement Theory in Action: Case Studies and

Exercises. Thousand Oaks: Sage.

Dopunska literatura

1. Cronbach, L. J. & Meehl, P. E. (1955.). Construct Validity In Psycholocal Tests. Psychological Bulletin, 52, 281.-302.

2. Cronbach, L. J. (1990.). Essential of Psychological Testing (5th ed.). New York: Harper & Row.3. Krković, A. (1978.). Elementi psihometrije. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet.4. Krković, A., Momirović, K. i Petz, B. (1966.). Odabrana poglavlja iz psihometrije i

neparametrijske statistike. Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske i Republički zavod za zapošljavanje SRH.

5. Nunnally, J. C. & Bernstein, I. H. (1994.). Psychometric theory. McGraw Hill.6. Petz, B. (1981.). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb: Filozofski fakultet.7. Članci iz tekuće periodike

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psiholog u socijalnoj skrbi










mr. spec. univ. Višnja Matić, VS -


semestru- -


Područja djelovanja psihologa u centrima za socijalnu skrb - obiteljski odnosi i nasilje u obitelji, odnosi roditelja i djece, rad s mladima koji su u sukobu sa zakonom i krše društvene norme. Područja djelovanja psihologa u ustanovama socijalne skrbi. Psihosocijalna obilježja korisnika sustava socijalne skrbi. Procjenjivanje potreba korisnika. Planiranje i provođenje individualnog i grupnog rada. „Case managment" i umrežavanje usluga u lokalnoj zajednici. Timski rad i interdisciplinarna suradnja s socijalnim radnicima, pravnicima, socijalnim pedagozima i ostalim stručnjacima. Etika i standardi kvalitete rada psihologa u sustavu socijalne skrbi.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Navesti i objasniti psihosocijalna obilježja korisnika sustava socijalne skrbi

- Navesti, objasniti i usporediti područja djelovanja psihologa u različitim ustanovama socijalne skrbi

- Prepoznati i navesti osnovne principe izgradnje suradničkog odnosa, osobito s nedragovoljnim klijentima.

- Vrednovati timski pristup socijalnom radu.- Prepoznati i usporediti osnovne oblike skrbi (npr. mjere obiteljsko pravne zaštite, odgojne mjere,

udomiteljstvo, posvajanje, donošenje odluke s kojim roditeljem će dijete živjeti i odluke o susretima i druženjima s drugim roditeljem)

- Vrednovati oblike institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi.

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 -kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje)

10%

praktični rad i izlaganje 1,45 60%seminarski rad i izlaganje 0,8 30%

Ukupno 3Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju Psiholog u socijalnoj skrbi uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 10% udjela u konačnoj ocjeni, tri praktična rada s izlaganjem sa 60% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad i izlaganje s 30% udjela u konačnoj ocjeni.

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na kolegiju Psiholog u socijalnoj skrbi: Ocjene na zadacima: Kontinuirano praćenje: ocjena 4; Praktični rad i izlaganje: ocjena

4; Seminar: ocjena 5 Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: 0.1 x 4 + 0,6 x 4 + 0,3 x 5 = 4,3 –

vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.


1. Čačinović Vogrinčić, G. i sur. (2007.) Uspostavljanje suradnog odnosa i osobnog kontakta u socijalnom radu. Zagreb: Pravni fakultet, Biblioteka socijalnog rada.

2. Ajduković, M. i Radočaj, T. (2008.) Pravo djeteta na život u obitelj. Stručna pomoć obiteljima s djecom i nadzor nad izvršavanjem roditeljske skrbi kao proces podrške za uspješno roditeljstvo. Zagreb: UNICEF, Ured za Hrvatsku.

Dopunska literatura

Odabrani članci iz časopisa Suvremen psihologije, Ljetopis socijalnog rada i drugi.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Zdravstvena psihologija













dr. sc. Ivana Marčinko, poslijedoktorandica 80



dr. sc. Lovorka Brajković, poslijedoktorandica, VS

-prema rasporedu

konzultacija u semestru

- -


Definicija zdravstvene psihologije. Biopsihosocijalni model zdravlja i bolesti. Vjerovanja i stavovi o zdravlju. Psihičke reakcije na bolest. Rad zdravstvenog psihologa u područu pedijatrije, deramtologije, kardiologije, onkologije, endokrinologije, neurokirurgije. Zdravstvena psihologija i mogućnost preventivnih aktivnosti (promjena životnog stila i štetnih životnih navika kao oblik prevencije).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- poznavati temeljne pojmove iz područja Zdravstvene psihologije - poznavati psihološke aspekte tjelesnih bolesti - razumjeti psihičke reakcije pojedinca na bolest - imati znanja i vještina za unaprjeđenje komunikacije s bolesnikom - imati znanja i vještine u organizaciji preventivnih zdravstvenih programa - imati znanja i vještine u evaluaciji preventivnih zdravstvenih programa

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -kontinuirano praćenje (zadaci i praktičan rad na vježbama)

1 40%

završni pismeni ispit 1,5 60%Ukupno 4 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje na nastavi koje konačnoj ocjeni doprinosi s 20% udjela te završni pismeni ispit koji konačnoj ocjeni doprinosi s 60% udjela.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 61% - 70,9% = dovoljan (2), 71% - 80,9% = dobar (3), 81% - 90,9% = vrlo dobar (4), 91% - 100% = izvrstan (5).

Primjer oblikovanja konačne ocjene:Student je ostvario ocjenu 4 iz kontinuiranog praćenja i 4 iz završnog ispita. Konačna ocjena se izračunava prema formuli(kontinuirano praćenje x 0,4)+(ispit x 0,6)U našem bi primjeru taj izračun izgledao ovako:(4X0,4)+(4x0,6)=1,6+2,4=4 Konačna ocjena u ovom slučaju bila bi vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati najmanje 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje


1. Havelka, M. (1998). Zdravstvena psihologija Naklada Slap, Jastrebarsko

Dopunska literatura

1. Ogden, J. (2004.). Health Psychology: A Textbook, Berkshire:OpenUniversity Press, McGraw-Hill Education

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pragmalingvistika






izv. prof. dr. sc. Branko Kuna 52




izv. prof. dr. sc. Branko Kuna 52




Pragmalingvistika i lingvistika; deiksa; konverzacijske implikature; presupozicije; govorni činovi; govorni žanrovi, nejezična komunikacija, ustrojstvo diskursa; govorne strategije u javnoj komunikaciji; prodor nestandardnih idioma u sredstvima javne poruke, manipulacija jezikom i ideologizacija jezika.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

- definirati i objasniti ključne pragmalingvističke pojmove- odrediti ulogu konteksta u izboru jezičnih jedinica, odnosno pri jezičnoj uporabi- shvatiti i otkriti da je velik dio onog što komuniciramo određen našim društvenim odnosima- prosuditi je li iskomunicirano više od onog što je izgovoreno- prepoznati temeljna pragmatička načela u komunikaciji.

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,00seminar 2,00usmeni ispit 2,00

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjene

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje


1. Holly, Werner 2001. Einführung in die Pragmalinguistik. Langenscheidt, Berlin.2. Pintarić, Neda, 2002. Pragmemi u komunikaciji, Zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta,

Zagreb.3. Škiljan, Dubravko, 2000. Javni jezik, Izdanja Antibarbarus, Zagreb.

Dopunska literatura

1. Bourdieu, Pierre, 1992. Što znači govoriti (ekonomija jezičnih razmjena), Naprijed, Zagreb.2. Felman, Shoshana, 1993. Skandal tijela u govoru (Don Juan s Austinom ili zavođenje na dva

jezika), Naklada MD, Zagreb.3. Meibauer, Jörg, 1999. Pragmatik. Eine Einführung. Stauffenburg, Tübingen.4. Tadić, Marko, 1987. Pragmatika u lingvistici, SOL, br. 4.5. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike (zbornik) 1999. HDPL, Zagreb-Rijeka

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihodijagnostika I






doc. dr. sc. Ana Kurtović 80




dr. sc. Ivana Marčinko, poslijedoktorandica 80



dr. sc. Ljerka Hajncl, poslijedoktorandica, VS -


semestru- -


Promatranje u kliničkim uvjetima. Intervju. Psihodijagnostička procjena inteligencije. Testovi i tehnike za ispitivanje percepcije. Testovi i tehnike za ispitivanje govora. Psihodijagnostička procjena pamćenja. Neuropsihologijska procjena (osnovni pojmovi). Kognitivni deficiti u osoba s različitim psihijatrijskim poremećajima. Objektivne tehnike u procjeni ličnosti.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati područje, ciljeve i zadatke psihodijagnostičke procjene- opisati osnovne izvore pogreške u psihodijagnostičkoj procjeni- opisati različite testove za ispitivanje intelektualnih funkcija i ličnosti koji se koriste u

psihodijagnostičkoj procjeni- napraviti odabir testova nužnih za psihodijagnostičku procjenu- imati znanja i vještine potrebne za primjenu različitih testova za ispitivanje intelektualnih funkcija

i ličnosti - analizirati rezultate pojedinih testova vodeći računa o kontekstu u kojem se obavlja

psihodijagnostička procjena

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, zadaci i praktičan rad na vježbama)

0,5 20%

esej 0,5 20%završni pismeni ispit 1,5 60%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje s 20% udjela, esej s 20% udjela i završni pismeni ispit s 60% udjela.

Primjer oblikovanja konačne ocjene:Student je ostvario ocjenu 4 iz kontinuiranog praćenja, 3 iz eseja i 3 iz završnog ispita.

Konačna ocjena se izračunava prema formuli(kontinuirano praćenje x 0,2)+( esej x0,2)+ (ispit x 0,6)U našem bi primjeru taj izračun izgledao ovako:(4X0,2)+(3x0,2)+(3x0,6)=0,8+0,6+1,8=3,2 Konačna ocjena u ovom slučaju bila bi dobar (3)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja triju preduvjeta: (1) mora

pohađati najmanje 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje i 3) izrada eseja prije izlaska na završni pismeni ispit.LITERATURAObvezna literatura

1. Davison, G.C. i Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

2. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, A. (2001). Uvod u kliničku psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

3. Galić S. (2002). Neuropsihologijska procjena (odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada Slap i Požega: OŽB.

Dopunska literatura

1. Spreen O., Strauss E. (1998): A compendium of neuropsychological tests, administration, norms and commentary, Oxford University Press.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihoterapijski pravci



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za ljetni semestar











Klinički intervju. Odnos terapeut-klijent - povjerenje i granice za terapeuta i klijenta. Različiti psihoterapijski pristupi - ključni pojmovi, terapijske tehnike i indikacije: bihevioralna psihoterapija, kognitivno-bihevioralna terapija, psihoanalitička terapija, egzistencijalistička terapija, gestalt terapija, transakcijska analiza, realitetna terapija, obiteljska terapija, logoterapija, integrativna psihoterapija.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- opisati glavne psihoterapijske škole i pravce.- poznavati povijesni razvoj psihoterapijskih pravaca općenito.- poznavati teorijsku osnovu najzastupljenijih psihoterapijskih pravaca u svijetu.- razlikovati obilježja tehnika i metoda koje se primjenjuju u okviru određenih psihoterapijskih

pravaca.- shvatiti ulogu psihoterapije u kontekstu rada psihologa.


vježbe samostalni zadaciseminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični rad

multimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,15 -domaće zadaće (zapisi opažanja ponašanja prema pojedinim psihoterapijskim pravcima)

0,75 30%

aktivnost na satu 0,3 10%kontinuirano provjeravanje znanja (3 kolokvija)

1,8 60%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir: aktivnost na satu 10% ocjene, te provjere znanja u obliku kolokvija (tijekom semestra studenti pišu tri kolokvija od kojih svaki donosi 30% ocjene) Konačna se ocjena oblikuje iz bodova postignutih u svakoj cjelini na slijedeći način:(kolokvij1 x 0,30) + (kolokvij2 x 0,30) + (kolokvij3 x 0,30) + (aktivnost na satu x 0,10) Skala ocjenjivanja je sljedeća: 61% - 70,9% = dovoljan (2), 71% - 80,9% = dobar (3), 81% - 90,9% = vrlo dobar (4), 91% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio prisutan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan)


1. Corey G. (2004.): Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Jastrebarsko: Naklada Slap

2. Nietzel M. T., Bernstein D. A., Milich R.(2002.): Uvod u kliničku psihologiju Jastrebarsko: Naklada Slap

Dopunska literatura

1. Dumont F., Corsini R. J. (ur.) (2003.): Šest terapeuta i jedan klijent, Jastrebarsko: Naklada Slap

2. Ellis A., Dryden W. (2001.): REBT - Racionalno-emocionalna bihevioralna terapija, Jastrebarsko:Naklada Slap.

3. Greenberg J. R., Mitchell S. A. (2000.): Object Relations in Psychoanalytic Theory, Harvard University Press.

4. Frankl V. (1986.): Zašto se niste ubili? Uvod u logoterapiju, 5. Sheldon B. (1995.): Cognitive-behavioural Therapy, research, practice and philosophy,

London: Routledge.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihologija obrazovanja II










Gabrijela Vrdoljak, asistentica 83




Razred i stilovi rukovođenja razredom. Školska disciplina. Škola i roditelji. Pristupi poučavanju. Metode poučavanja (poučavanje posebnim sadržaja kao npr. čitanja, matematike i prirodnih znanosti). Planiranje poučavanja. Procjenjivanje i mjerenje znanja. Evaluacija rada nastavnika (vrste evaluacije, modeli evaluacije, načini bilježenja i povratne informacije o evaluaciji).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Opisati i usporediti različite tipove učeničke motivacije- Opisati i usporediti različite načine provjeravanja, vrednovanja i ocjenjivanja učeničkog znanja- Opisati dimenzije i vrste nastavne klime u razredu- Navesti uzroke i vrste nediscipline u razredu- Navesti i usporediti metode uspostavljanja i provođenja discipline u razredu- Odabrati i prezentirati znanstveni članak iz gore navedenih područja

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -izlaganje 0,7 30%aktivnost na satu 0,3 10%kontinuirano provjeravanje znanja 1,5 60%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir: ocjena iz izlaganja na satu koje donosi 30% ocjene, aktivnost na satu 10% ocjene, te provjere znanja u obliku kolokvija (60% ocjene). Tokom semestra studenti pišu dva kolokvija od kojih svaki donosi 30% ocjene.

Primjer oblikovanja konačne ocjene:Student je ostvario ocjenu 5 iz izlaganja, 3 iz prvog kolokvija, 4 iz drugog kolokvija, te 5 iz aktivnosti na satu. Konačna ocjena se izračunava prema formuli(izlaganje x 0,3)+(kolokvij 1 x 0,3)+ (kolokvij 2 x 0,3)+ (aktivnost x 0,1)U našem bi primjeru taj izračun izgledao ovako:(5X0,3)+(3x0,3) +(4x0,3) (5X0,1)=1,5+0,9+1,2+0,5=4,1=4Konačna ocjena u ovom slučaju bila bi vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio prisutan na najmanje 70% održanih nastavnih sati, te predstavio i kritički se osvrnuo na odabrani članak iz područja Psihologije obrazovanja 2.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. (2003.). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlja 5., 6. i 7.)

2. Woolfolk, A. (2005.). Educational psychology. Boston: Allyn and Bacon.

Dopunska literatura

1. Andrilović, V., Čudina, M. (1990.). Psihologija učenja i nastave. Zagreb: Školska knjiga.2. Zarevski, P. (ur.) (2000.). Učitelji za učitelje. Zagreb: IEP.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Praktikum primijenjene metodologije






prof. emeritus Vladimir Kolesarić, VS -


semestru- [email protected]





dr.sc. Jasmina Tomašić Humer, poslijedoktorandica

80prema rasporedu


4693 [email protected]


Primjena psihomotornih testova (poput Bonnardelove sinusoide); korištenje vremena jednostavne senzomotorne reakcije kao zavisne varijable u primijenjenoj psihologiji; primjena kognitivnih testova; primjena upitnika i skala za ispitivanje ličnosti; konstrukcija i primjena ankete; istraživanja pomoću interneta; metoda pojedinačnih slučajeva; istraživanja s malo N i N=1; ex post facto i korelacijske metode; meta-analiza.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- prepoznati psihologijsku osnovu određenog konkretnog problema u okviru kognitivne

psihologije, emocija i motivacije - izraziti pretpostavke o teorijski očekivanim rezultatima istraživanja - odabrati prikladne metode i tehnike za ispitivanje odabranog problema, planirati složenije

nacrte istraživanja i provjeriti postavljene pretpostavki, te organizirati istraživanje - organizirati i analizirati dobivene podatke, koristiti složenije multivarijatne analize, te

dobivene rezultate povezati sa teorijskom osnovom - prosuditi vrijednost i doprinos provedenog istraživanja - samostalno oblikovati problem u okviru psihologijskih spoznaja, odabrati prikladne

znanstvene i statističke metode, provesti istraživanje i oblikovati izvještaj o dobivenim rezultatima


X vježbe samostalni zadaciseminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1 0%kontinuirano praćenje (aktivnost na projektnom zadatku)

1,2 30%

seminarski rad 1,4 35%završni usmeni ispit 1,4 35%

Ukupno 5Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena na temelju kontinuiranog praćenja studenta u sklopu projektnog zadatka, ocjene iz seminarskog rada te ocjene iz završnog usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena na temelju kontinuiranog praćenja, 35% konačne ocjene čini ocjena seminarskog rada i 35% ocjena iz usmenog ispita.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te ukoliko mu je seminarski rad pozitivno ocijenjen.LITERATURAObvezna literatura

1. Cohen, L., Manion, L. & Morrison, K. (2007). Research methods in Education. London and New York: Routledge.

2. Richardson, J.T.E. (Ed.)(2003). Handbook of qualitative research methods for psychology and the social sciences. Oxford: BPS Blacwell.

3. Breakwell, G.M., Hammond, S. & Fife-Chaw, C. (Eds.)(2003). Research methods in psychology. London: SAGE Publications.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Evolucijska psihologija








semestru- -




semestru- -

dr. sc. Valerija Križanić, poslijedoktorandica 83




Povijest evolucijskog mišljenja. Teorije srednje razine u evolucijskoj biologiji. Evolucija modernog sapiensa, suvremena okolina i okolina naših predaka. Evolucionizam u psihologiji. Osnovne predstavke evolucijske kognitivne psihologije. Izbor spolnog partnera i konflikt među spolovima. Razvojna psihologija i moderni darvinizam. Evolucijske osnove osobina ličnosti. Konflikti i nasilje u obitelji. Evolucijski pristupi kulturi. Kritike evolucijske psihologije.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Opisati povijest evolucijskog mišljenja i objasniti osnovne principe evolucije putem prirodne

selekcije. - Objasniti i opisati najvažnije teorije srednje razine u evolucijskoj biologiji. - Opisati evoluciju modernog homo sapiensa i razumjeti problem razlikovanja suvremene okoline i

okoline naših predaka. - nedostatke i domete evolucijske psihologije. Opisati i objasniti najvažnije spoznaje do kojih je

dovela evolucijska perspektiva u kognitivnoj psihologiji. - Opisati i objasniti najvažnije spoznaje do kojih je dovela evolucijska perspektiva u socijalnoj

psihologiji. - Opisati i objasniti najvažnije spoznaje do kojih je dovela evolucijska perspektiva u razvojnoj

psihologiji. - Opisati i objasniti najvažnije spoznaje do kojih je dovela evolucijska perspektiva u

psihopatologiji. - Objasniti odnos evolucije i kulture. - Primijeniti principe evolucijske psihologije na područja obrazovanja i rada. - Povezati osnovne spoznaje iz evolucijske psihologije s aspektima svakodnevnog ljudskog

funkcioniranja.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -seminar 1,2 40 %završni pismeni ispit 1,7 60 %

Ukupno 4 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjeneStudent je ostvario ocjenu 4 iz seminara i ocjenu 3 iz završnog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (seminar x 0,4) + (završni pismeni ispit x 0,6)U navedenom primjeru, ukupna ocjena se računa na sljedeći način: (4x0,4)+ (3x0,6) = 1,6 + 1,8 = 3,4 Konačna ocjena u ovom primjeru bi bila dobar (3).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni sljedeće uvjete:

1) nazočnost na nastavi najmanje 70 % održanih nastavnih sati2) predan seminarski rad koji zadovoljava uvjete za prolaznu ocjenu.


1. Kardum, I. (2003.). Evolucija i ljudsko ponašanje. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.2. Dawkins, R. (1997.). Sebičan gen. Zagreb: Izvori.

Dopunska literatura

1. Buss, D. M. (1999.) Evolutionary psychology: The new science of the mind. Boston: Allyn and Bacon.

2. Crowford, C., Krebs, D. L. (Eds.) (1998.). Handbook of evolutionary psychology: Ideas, issnes, and applications. London: Lowrence Erlbaum.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Primijenjena socijalna psihologija I






doc. dr. sc. Daniela Šincek 81A







Sandra Vučković, VS -prema rasporedu


- -


Okvirni sadržaj predmeta:Predmet je posvećen produbljivanju znanja o mogućnostima i područjima primjene socijalno-psiholoških spoznaja i zakonitosti, ponajprije u suočavanju i rješavanju raznolikih društvenih problema. Stoga predmet omogućava dovoljnu fleksibilnost i mogućnost prilagodbe sadržaja i teme kolegija. Tako će se uvijek obraditi nekoliko najznačajnijih područja primjene znanja iz socijalne psihologije, a detaljinije produbiti sadržaji ovisno o interesima studenata, ali i o aktualnostima društvenih zbivanja. Dat će se pregled specifičnosti metodologije primijenjenih istraživanja, te proraditi ogledni primjeri aktualnih istraživanja u nas i u svijetu. Naglasit će se interdisciplinarnost područja i nužnost suradnje s drugim disciplinama u pristupu relevantnim društvenim pitanjima.


Nakon uspješno odslušanog kolegija studenti će moći:- raspravljati o prikladnosti određenih metoda i tehnika u primijenjenim istraživanjima- prepoznati i opisati specifične metode primijenjenih istraživanja u socijalnoj psihologiji

- kritički analizirati primjere aktualnih istraživanja primijenjene socijalne psihologije- prepoznati važnost teorijske osnove i multidisciplinarnog pristupa u aktualnim primijenjenim

istraživanjima

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1 0%kvizovi 0,25 10%seminari 0,5 20%prijedlog primijenjenog istraživanja 1,5 40%kontinuirano provjeravanje znanja obliku II kolokvija

0,75 30%

Ukupno 4Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 140 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 84 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kvizovi: 14 ocjenskih bodova, seminar: 28 ocjenskih bodova, izrada prijedloga primijenjenog istraživanja – 56 ocjenskih bodova, kontinuirano provjeravanje znanja - kolokviji: 42 ocjenska boda (21 ocjenski bod po kolokviju).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 84,00-97,99 ocjenskih bodova (60%-69,99%) = dovoljan (2), 98,00-111,99 ocjenskih bodova (70%-79,99%) = dobar (3), 112,00-125,99 ocjenskih bodova (80%-89,99%) = vrlo dobar (4), 126-140 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Pristupanje kolokvijima je obavezno. Ispravci kolokvija se održavaju u ispitnim rokovima. Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih

sati te je izradio seminarski rad i prijedlog primijenjenog istraživanja.

Usmeni ispit Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom ne mora izaći na usmeni ispit, a

ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na navedenim elementima pristupa

usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan.


1. Aronson, E. Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate 2. Brown, R. (2006). Grupni procesi:dinamika unutar i između grupa. Jastrebarsko: Naklada

Slap. 3. Buunk, A. P., & Van Vugt, M. (2007). Applying social psychology: From problems to solutions.

London: Sage Publications4. Hewstone, M. i Stroebe, H. (2002). Socijalna psihologija: europske perspektive. Jastrebarsko:

Naklada Slap. 5. Myers, D. (1993). Social psychology. New York:McGrew-Hill.6. Semin, G.R. & Fiedler, K. (1996). Applied social psychology. SAGE Pubs.

Dopunska literatura

Članci iz tekuće znanstvene periodike.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihologija osoba s posebnim potrebama


ECTS koeficijent opterećenja studenata 3

Broj sati nastave (P+V+S) 1+1+0




doc.dr. sc. Ana Kurtović 80prema rasporedu








Etiologija različitih psihofizičkih teškoća. Mentalna retardacija. Poremećaji sposobnosti učenja. Tjelesni invalidi. Sljepoća (kongenitalna i stečena). Poremećaji sluha (kongenitalni i stečeni). Cerebralna paraliza i drugi neurološki poremećaji. Specifičnosti u psihodijagnostici, terapiji i rehabilitaciji osoba ometenih u razvoju i u radu s članovima njihovih obitelji. Stavovi okoline prema osoba s posebnim potrebama. Etički i pravni aspekti u radu s osobama ometenim u razvoju.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati psihofizičke razvojne teškoće i posebne potrebe- navesti osnovne uzroke psihofizičkih razvojnih teškoća- opisati osnovne postupke u dijagnostici različitih psihofizičkih poremećaja- imati znanja i vještine za primjenu osnovnih psihodijagnostičkih tehnika u osoba s

psihofizičkim teškoćama- opisati osnovne postupke u rehabilitaciji osoba s posebnim potrebama- identificirati osnovne izvore različitih stavova prema osobama s posebnim potrebama - navesti osnovne načine izbjegavanja stigmatizacije osoba s posebnim potrebama

Oblici nastave



NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJAOblici praćenja i provjeravanja usmeno pismen

o x usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni

pohađanje nastave 0,75 -praktična aktivnost 0,50 20,00%aktivnost na nastavi 0,50 20,00%završni pismeni ispit 1,25 60,00%

Ukupno 3 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjene se izračunavaju na slijedeći način:(Praktična aktivnost x 0,20) + (Aktivnost na nastavi x 0,20) + (Završni pismeni ispit x 0,60).

Primjer izračunavanja ocjene: Praktična aktivnost – 5Aktivnost na nastavi – 5 Završni pismeni ispit – 3.(5 x 0,20) + (5 x 0,20) + (3 x 0,60) = 1 +1 + 1,8 = 3,8Konačna ocjena 3,8 → Vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i obaviti zadatak praktične aktivnosti i aktivnosti na nastavi barem za ocjenu dovoljan (2).


1. Batshaw, M. L. (2002). Children with Disabilities. New York: Paul H Brookes Pub Co. 2. Ribić, K. (1991.). Psihofizičke razvojne teškoće. ITP Forum: Zadar.

Dopunska literatura

1. Shea, T.M. & Bauer, A.M. (1994). Learners with Disabilities, Wisconsin: Brown & Benchmark.2. Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija, Jastrebarsko: Naklada Slap.3. Nikolić, S. (2000). Autistično dijete, Zagreb: Prosvjeta4. Zergollern, Lj. (1998). Downov sindrom, Zagreb: Centar za rehabilitaciju «Zagreb»5. Dulčić, A., Kondić, Lj. (2001). Djeca oštećena sluha, Zagreb: Alinea

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Organizacijska psihologija








semestru- -




semestru- -

Ana Jakopec, asistentica

83 prema rasporedu konzultacija u


semestru OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Uvod, predmet i definicija. Povijesni razvoj i povezanost s drugim disciplinama. Teorije organizacijskog ponašanja. Percepcija i atribucija u organizaciji. Učenje u organizaciji. Individualne razlike: ličnost u organizaciji. Profesionalni razvoj – karijera. Motivacija za rad: sadržajni i procesni modeli motivacije. Motivacijski programi u organizacijama: metode i primjena. Materijalni i nematerijalni oblici nagrađivanja. Efikasnost pojedinca u organizaciji: mjerenje radne uspješnosti. Stavovi prema organizaciji i poslu: zadovoljstvo poslom, organizacijska pripadnost i zaokupljenost poslom. Modeli stresa u radnoj okolini: strategije suočavanja. Donošenje odluka u organizaciji. Prednosti i nedostaci individualnog i grupnog odlučivanja. Organizacijska komunikacija: barijere u komunikaciji. Kohezivnost, norme i ciljevi radne grupe. Timski rad: karakteristike uspješnog tima. Definicije i teorije rukovođenja. Primjena teorija rukovođenja u razvoju rukovoditelja. Organizacijska struktura i dizajn. Organizacijska promjena i razvoj. Organizacijski razvoj u praksi: organizacijski konzalting. Organizacijska klima. Organizacijska kultura. Organizacijska efikasnost.Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- primijeniti različita teorijska određenja u opisivanju, razumijevanju, objašnjenju i mijenjanju

ponašanja u organizaciji- povezivati individualne značajke članova organizacije sa značajkama organizacijskog

okruženja u svrhu prilagodbe i povećanja učinka pojedinca;- koristiti znanstvene spoznaje o funkcioniranju radnih grupa pri osmišljavanja programa za

povećanje efikasnosti timskog rada i učinkovitije komunikacije u manjim organizacijskim cjelinama;

- osmisliti i planirati procese organizacijskih promjena koje predstavljaju podršku poslovnim strategijama poduzeća, a ujedno vode većem zadovoljstvu i drugim poželjnim ishodima na razini pojedinca – člana organizacije.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,50 -seminarski rad/radionica (izrada i prezentacija treninga namijenjenog razvoju rukovodnih vještina)

1,50 33%

kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, sudjelovanje u provođenju svih elemenata radioničkog/seminarskog rada)

0,75 17%

završni pismeni ispit 1,50 33%završni usmeni ispit 0,75 17%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir svi elementi praćenja i provjeravanja, iz kojih student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% konačne ocjene.

Konačna se ocjena oblikuje na slijedeći način:(seminarski rad/radionica x 0,33) + (kontinuirano praćenje x 0,17) + (završni pismeni ispit x 0,33) + (završni usmeni ispit x 0,17)

Primjer oblikovanja konačne ocjene:Seminarski rad/radionica – vrlo dobar (4)Kontinuirano praćenje – izvrstan (5)Završni pismeni ispit – dobar (3)Završni usmeni ispit – izvrstan (5)(4 x 0,33) + (5 x 0,17) + (3 x 0,33) + (5 x 0,17) = 1,32 + 0,85 + 0,99 + 0,85 = 4,01Konačna ocjena u ovom slučaju je vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati, obaviti zadatak prezentacije i izrade seminarskog rada/radionice te uspješno položiti završni pismeni ispit barem za ocjenu dovoljan.


1. Greenberg, J., Baron, R.A. (1997.). Behavior in organizations: understanding and managing the human side of work. New Jersey: Prentice Hall.

2. Bahtijarević-Šiber, F. (1999.). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden Marketing.3. Robbins, S. R. (1996.). Bitni elementi organizacijskog ponašanja. Zagreb: Mate.4. BahtijarevićŠibr, F. i sur. (1991.). Organizacijska teorija. Zagreb: Informator.

Dopunska literatura

1. Dunnette, M. D., Hough, L. M. (1990.-1994.). Handbook of industrial and organizational psychology (second edition – Vol. 1-4). Palo Alto: Consulting Psychologists Press, Inc.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Prometna psihologija













Iva Anić, asistentica, VS -


semestru- -


Sadržaj i zadaće prometne psihologije; načela prometne psihologije. Uloga psihologije i psihologa u prometu: pješačkom, cestovnom, željezničkom, zračnom, riječnom, pomorskom. Psihologijski aspekti sigurnosti u prometu. Uloga psihologije u prevenciji i istraživanjima prometnih nezgoda i nesreća. Ergonomski aspekti vozila i cesta. Uloga psihologije u bavljenju prometnim prekršiteljima. Psihološki aspekti poučavanja i stjecanja vještine upravljanja motornim vozilom (i drugim vozilima). Suradnja psihologa s drugim prometnim stručnjacima.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Opisati sadržaj i zadaće prometne psihologije te navesti njena načela- Usporediti specifičnosti prometne psihologije i psihologa u različitim vrstama prometa- Objasniti ulogu psihologije u prevenciji i istraživanjima prometnih nesreća te radu s prometnim

prekršiteljima- Prepoznati psihološke aspekte poučavanja i stjecanja vještine upravljanja vozilima

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 -koninuirano praćenje i provjeravanje znanja

1,00 30

završni pismeni ispit 1,25 70,00%Ukupno 3 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnog pismenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz sudjelovanja u istraživanjima, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita.

Ocjene se izračunavaju na slijedeći način:(istraživanje x 0,30) + (Završni pismeni ispit x 0,60)

Primjer izračunavanja ocjene: Istraživanje – 5Izlaganje na nastavi – 5 Završni pismeni ispit – 4.(5 x 0,30) + (5 x 0,10) + (4 x 0,60) = 1,5 + 0,5 + 2,4Konačna ocjena 4,4 → Vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i sudjelovati u istraživanju barem za ocjenu dovoljan (2).


Barjonet, P.-E. (2001). (Ed.) Traffic Psychology Today. Boston: Kluwer Academic Publishers.Zakon o sigurnosti prometa na cestama. (2008). Zagreb: HAK; Croatia osiguranje.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihodijagnostika II














Projektivne tehnike. Klinička procjena anksioznih poremećaja, poremećaja raspoloženja, poremećaja ličnosti, shizofrenije, poremećaja vezani za psihoaktivne tvari, poremećaja nagona i poremećaja dječje dobi. Integracija podataka i pisanje nalaza i mišljenja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - Opisati osnovne značajke različitih psihičkih poremećaja.- Opisati različite probleme dijagnostike i klasifikacije psihičkih poremećaja, te isplanirati postupak

procjene.- Napraviti integraciju podataka iz različitih izvora psihodijagnostičke procjene.- Napraviti nalaz i mišljenje na osnovi psihodijagnostičke procjene

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -seminar 1,5 30,00%aktivnost na nastavi 0,5 10,00%završni pismeni ispit 1,5 60,00%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Ocjene se izračunavaju na slijedeći način:(Seminar x 0,30) + (Aktivnost na nastavi x 0,10) + (Završni pismeni ispit x 0,60)

Primjer izračunavanja ocjene: Seminar – 5Izlaganje na nastavi – 5

Završni pismeni ispit – 4.(5 x 0,30) + (5 x 0,10) + (4 x 0,60) = 1,5 + 0,5 + 2,4Konačna ocjena 4,4 → Vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i napisati seminar barem za ocjenu dovoljan (2).


1. Davison, G.C. i Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

2. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, A. (2001). Uvod u kliničku psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

1. Halgin R. P., Krauss Whitbourne S. (2005): Abnormal psychology, Clinical perspectives on psychological disorders, NY: McGraw-Hill.

2. Priručnici za pojedine testove i tehnike

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihologija upravljanja ljudskim resursima








semestru- -




semestru- -

Ana Jakopec, asistentica 83




Procesni model upravljanja ljudskim resursima (HRM) u organizaciji. Strateška usmjerenja: poslovne i kadrovske strategije. Zahtjevi posla: rad i zahtjevi za izvršioca. Pribavljanje i selekcija: metode i organizacijska praksa. Mjerenje i praćenje: sustavi mjerenja radne uspješnosti. Godišnji razgovori: alat rukovođenja i kontinuiranog razvoja kadrova. Osposobljavanje: ciljana izobrazba zaposlenika.Karijera: profesionalni razvoj unutar organizacije. Kadrovske analize: kvantitativno i kvalitativno praćenje učinkovitosti HRM-a. Nagrađivanje: sustav materijalne i nematerijalne motivacije zaposlenika. Radno-pravni i administrativni aspekti HRM-a.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

- primijeniti suvremene spoznaje psihologije rada i organizacijske psihologije u odabiru i razvoju zaposlenih u organizacijama različitih djelatnosti

- usvojiti procesni pristup u upravljanju ljudskim resursima;- na temelju poslovnih planova osmisliti strategije upravljanja ljudskim resursima;- definirati zahtjeve posla i zahtjeve za izvršioca na pojedinim radnim mjestima;- osmisliti postupak pribavljanja i selekcije novih zaposlenika;- uskladiti proces i metode mjerenja i praćenja radne uspješnosti zaposlenika;- uvesti sustav godišnjeg ocjenjivačkog i razvojnog razgovora;- educirati rukovoditelje i sudjelovati u analizi potreba za obrazovanjem;- programirati adekvatna osposobljavanja i evaluirati provedene edukacije;- uspostavljati napredne sustave razvoja karijere potencijalnih i ključnih kadrova;- unaprijediti sustave materijalnog i nematerijalnog nagrađivanja kadrova;- osmišljavati i provoditi različite analize ljudskih potencijala u organizacijama

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,10 -projekt – HR-Audit (izrada strukturiranog intervjua za utvrđivanje stanja procesa upravljanja ljudskim resursima u organizaciji; provođenje intervjua s rukovoditeljima i HR stručnjacima u organizaciji; analiza relevantne dokumentacije i izrada prijedloga poboljšanja; prezentacija i izrada izvještaja)

1,00 55%

kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, sudjelovanje u provođenju grupnog projekta)

0,30 15%

završni usmeni ispit 0,60 30%Ukupno 3 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir svi elementi praćenja i provjeravanja, iz kojih student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% konačne ocjene.

Konačna se ocjena oblikuje na slijedeći način:(Projekt – HR - Audit x 0,55) + (kontinuirano praćenje x 0,15) + (završni usmeni ispit x 0,30)

Primjer oblikovanja konačne ocjene:Projekt – HR - Audit – vrlo dobar (4)Kontinuirano praćenje – dobar (3)Završni usmeni ispit – izvrstan (5)(4 x 0,55) + (3 x 0,15) + (5 x 0,30) = 2,2 + 0,45 + 1,5 = 4.15Konačna ocjena u ovom slučaju je vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i aktivno sudjelovati u grupnom projektu, barem za ocjenu dovoljan.


1. Bahtijarević-Šiber, F. (1999.). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing.

Dopunska literatura

1. Beardwell, I., Holden, L. (2001.). Human resource management: A contemporary Approach. Harlow: Pearson Education.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Etika u psihologiji










dr. sc. Jasmina Tomašić Humer, poslijedoktorandica

-prema rasporedu


- -


Općenito o etici. Filozofski temelji etike. Opća etička načela i vrijednosni sustavi. Etičke teorije. Moral i moralni razvoj. Etika psihologijskih znanstvenih istraživanja i etika profesionalne djelatnosti psihologa. Etički kodeksi. Obavještavanje sudionika u istraživanju odnosno klijenata i dogovor s njima. Prepoznavanje etičkog pitanja i etičke dileme i proces donošenja etičke prosudbe. Suradnja s predstavnicima drugih struka u donošenju etičkih prosudbi.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- navesti opća etička načela i njihovo značenje, te opisati vrijednosne sustave - usporediti etičke teorije - definirati moral i opisati moralni razvoj - opisati i primijeniti etičke kodekse psihologijskih znanstvenih istraživanja i profesionalne

djelatnosti psihologa - vrednovati određene postupke u psihologijskim istraživanjima i djelovanju psihologa u odnosu

na etičke kodekse, te predložiti poboljšanja takvih postupaka i njihovo usklađivanje s etičkim kodeksom

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%seminarski rad 0,625 50%završni pismeni ispit 0,625 50%

Ukupno 2Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz pismenog i završnog usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog ispita.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Hrvatsko psihološko društvo (1996.). Etički kodeks Hrvatskog psihološkog društva. Hrvatski psihologijski glasnik, 3.-4.(II), 5.-10.

2. Kolesarić, V. (1996.). O Etičkom kodeksu hrvatskog psihološkog društva. Hrvatski psihologijski glasnik, 3.-4.(II), 11.-14.

3. Kolesarić, V. (2003.). Neki psihologijski aspekti etike u istraživanju s djecom. Dijete i društvo, 1(5), 83.-91.

4. Francis, R.D. (1999.). Ethics for Psychologists. Leicester: BPS Books.Dopunska literatura

1. Roth, J. K. (1995.). International Encyclopedia of Ethics. London, Chicago: Fitzroy Dearborn Publishers.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Primijenjena socijalna psihologija II














Predmet je posvećen produbljivanju znanja o mogućnostima i područjima primjene socijalno-psiholoških spoznaja i zakonitosti, ponajprije u suočavanju i rješavanju raznolikih društvenih problema. Stoga predmet omogućava dovoljnu fleksibilnost i mogućnost prilagodbe sadržaja i teme kolegija. Tako će se uvijek obraditi nekoliko najznačajnijih područja primjene znanja iz socijalne psihologije, a detaljinije produbiti sadržaji ovisno o interesima studenata, ali i o aktualnostima društvenih zbivanja. Dat će se pregled specifičnosti metodologije primijenjenih istraživanja, te proraditi ogledni primjeri aktualnih istraživanja u nas i u svijetu. Naglasit će se interdisciplinarnost područja i nužnost suradnje s drugim disciplinama u pristupu relevantnim društvenim pitanjima.

Obradit će se tematski sadržaji koji se odnose na međuetničke odnose, spolne i rodne uloge, medije, deindividuacije, diskriminacije i stigmatizacije.


Nakon uspješno odslušanog kolegija studenti će moći:- prepoznati psihologijsku osnovu određenog konkretnog problema u okviru socijalne psihologije- izraziti pretpostavke o teorijski očekivanim rezultatima istraživanja- odabrati prikladne metode i tehnike za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih

pretpostavki i organizirati istraživanje- organizirati i analizirati dobivene podatke, te ih povezati sa teorijskom osnovom- prosuditi vrijednost i doprinos provedenog istraživanja

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,00 0%Izlaganje pojedinih dijelova PATH modela

1,75 70%

Završni izvještaj 1,25 30%Ukupno 4

Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: izlaganje pojedinih dijelova PATH modela – 70 ocjenskih bodova, završni izvještaj: 30 ocjenskih bodova.


Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih

sati te je sudjelovao u izlaganjima dijelova PATH modela i izradi završnog izvještaja.


ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na navedenim elementima pristupa



1. Aronson, E. Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate 2. Brown, R. (2006). Grupni procesi:dinamika unutar i između grupa. Jastrebarsko: Naklada

Slap. 3. Buunk, A. P., & Van Vugt, M. (2007). Applying social psychology: From problems to solutions.

London: Sage Publications4. Hewstone, M. i Stroebe, H. (2002). Socijalna psihologija: europske perspektive. Jastrebarsko:

Naklada Slap. 5. Myers, D. (1993). Social psychology. New York:McGrew-Hill.6. Semin, G.R. & Fiedler, K. (1996). Applied social psychology. SAGE Pubs.

Dopunska literatura

Članci iz tekuće znanstvene periodike

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihološko savjetovanje










dr. sc. Ana Babić Čikeš, poslijedoktorandica 80




Definicija savjetovanja i odnos između psihoterapije i savjetovanja. Ciljevi psihološkog savjetovanja i područja rada, granice koje se u savjetovanju ne smiju prijeći. Teorijski pristupi u psihologiji savjetovanja. Preduvjeti za uspješno savjetovanje. Komunikacija u procesu savjetovanja (aktivno slušanje i razumijevanje verbalne komunikacije, postavljanje pitanja - što i kada?, neverbalna komunikacija, uspostava odnosa povjerenja). Psihološki procesi u savjetovanju (empatija, transfer i kontratransfer, otpori, konfrontacije, uvid). Teškoće u uspostavljanju odnosa savjetovatelj-klijent (otpor, nepovjerenje) i moguća rješenja. Metode rada: individualni rad, rad s obitelji, rad u grupi, intervencije u krizi. Faze savjetovanja. temeljne vještine savjetovatelja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati pojam i vrste savjetovanja;- navesti i usporediti različite teorijske i praktične pristupe u savjetovanju;- definirati i koristiti činitelje dobre komunikacije i osposobiti se za njihovo uspješno korištenje;- provesti intervju (informativni, ventilacijski, savjetovališni) u teoriji i praksi;- definirati faze i tijek procesa savjetovanja te ih provesti u praksi;- razumjeti ulogu i metode evaluacije savjetovališnog rada;- definirati i objasniti pojam i primjenu supervizije u savjetovanju.

Oblici nastave


seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski rad

laboratorijNAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA


Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kolokviji, praktične aktivnosti i izvještaji o praktičnim aktivnostima)

1,25 60%

usmeno izlaganje seminarskog rada 0,5 10%završni pismeni ispit 0,75 30%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjene se izračunavaju na slijedeći način:(prosječna ocjena elemenata kontinuiranog praćenja i provjeravanja znanja x 0,60) + (ocjena usmenog izlaganja seminarskog rada x 0,10) + (završni pismeni ispit x 0,30).

Primjer izračunavanja ocjene: kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja – 5 usmeno izlaganje seminarskog rada – 5 završni pismeni ispit – 3.(5 x 0,60) + (5 x 0,10) + (3 x 0,30) = 3,00 + 0,50 + 0.90 = 4,40Konačna ocjena 4,4 → Vrlo dobar (4)Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati, napisati dva pozitivno ocijenjena izvještaja o praktičnim aktivnostima i usmeno izložiti pozitivno ocijenjeni seminarski rad da bi ostvarili pravo na potpis. Osim navedenog za ocjenu dovoljan (2) su obvezni položiti sve kolokvije ili završni ispit.


1. Arambašić L. (2000.): Psihološke krizne intervencije, Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.2. Juul J. (1995.): Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi, Zagreb, Alinea3. Corey G. (2001.): The art of integrative counseling, Paciifc Grove,

CA:Brooks-Cole/Wadsworth.

Dopunska literatura

1. Janković J. (1998.): Savjetovanje - nedirektivni pristup, Zagreb: Alinea.2. Ajduković M. (1997.): Grupni pristup u psihosocijalnom radu, Zagreb: Društvo za psihološku

pomoć.3. Nelson-Jones (1991.): The theory and practice of counselling psychology, London: Cassell

Educational Limited.4. Rogers C. R. (1985.): Kako postati ličnost, Nolit, Beograd.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihološki tretmani




Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatski

Nositelj kolegija Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail

doc dr. sc. Ana Kurtović 80prema rasporedu








Osnovni pojmovi, indikacije za psihološki tretman i pojedine vrste tretmana, terapija usmjerena na osobu, egzistencijalistička terapija, geštalt terapija, realitetna terapija, transakcijska analiza, terapija obiteljskih sistema.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- opisati osnovne značajke pojedinih terapijskih pristupa- procijeniti prikladnost pojedinih pristupa za različite psihološke probleme- opisati glavne nedostatke i ograničenja pojedinih terapijskih pristupa- usporediti prednosti i nedostatke pojedinih tehnika za rad s različitim problemima

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 -aktivnost na nastavi 0,75 40,00%završni pismeni ispit 1,50 60,00%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Ocjene se izračunavaju na slijedeći način:(Aktivnost na nastavi x 0,40) + (Završni pismeni ispit x 0,60).

Primjer izračunavanja ocjene: Aktivnost na nastavi – 5 Završni pismeni ispit – 4.(5 x 0,40) (4 x 0,60) = 2 + 2,4 = 4,4Konačna ocjena 4,4 → Vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i aktivno sudjelovati u grupnim aktivnostima i vježbama na nastavi (skupiti minimalno 60 bodova)


1. Corey G. (2001). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Jastrebarsko:

Naklada Slap

Dopunska literatura

1. Berne, E. (2009). Koju igru igraš? Psihologija ljudskih odnosa. Zagreb: Mozaik Knjiga2. Janković, J. (2004). Pristupanje obiteljima – sustavni pristup. Zagreb: Alineja

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Grupni tretmani


ECTS koeficijent opterećenja studenata 3

Broj sati nastave (P+V+S) 1+2+0












Grupa i grupni tretman. Odnos individualnog i grupnog tretmana. Klasifikacija grupa. Planiranje tretmanskih grupa. Faze razvoja tretmanske grupe. Razine intervencija u tretmanskim grupama – intrapersonalne, interpersonalne, intervencije u okruženju. Kreativne tehnike u grupnom tretmanu. Specifičnosti grupne strukture i procesa. Neformalne uloge članova grupe. Sukobi u grupi. Uloga i funkcije voditelja usmjerene na socio-emocionalne odnose članova i ostvarivanje individualnih i grupnih ciljeva. Suvoditeljski rad. Etička pitanja grupnog tretmana. Evaluacija grupnog tretmana. Modeli evaluacije. Evaluacija kao intrevencija. Specifičnost grupnog tretmana s nedobrovoljnim klijentima. Upoznavanje s primjenom grupnog tretmana u praksi. Kolegij promiče načela osnaživanja klijenata i razvija humanističke vrijednosti, kao npr. međusobne odgovornosti, prava na uključenost i prihvaćenost, slobodno izražavanje i uvažavanje, različitost, slobodu izbora.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati vrste grupa i opisati oblike grupnog rada- opisati faze razvoja tretmanske grupe- planirati rad tretmanske grupe u skladu s načelima grupnog rada- koristiti kreativne tehnike u grupnog radu- argumentirati pogodnost i prilagođenost različitih oblika grupnog rada psihosocijalnim

potrebama članova- razlikovati i objasniti različite uloge i zadatke voditelja u pojedinim fazama grupnog rada

Oblici nastave X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu

praktični rad

multimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni

pohađanje nastave 1,15 -pismena priprema grupnog rada 1 50,00%radionica 0,85 50,00%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Ocjene se izračunavaju na slijedeći način:(Pismena priprema grupnog rada x 0,50) + (Radionica x 0,50)

Primjer izračunavanja ocjene: Pismena priprema grupnog rada – 5 Radionica – 4 (5 x 0,50) + (4 x 0,50) = 2,5 + 2 = 4,5Konačna ocjena 4,5 → Izvrstan (5)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati, napisati pismenu pripremu grupnog rada i održati radionicu barem za ocjenu dovoljan (2).LITERATURAObvezna literatura

1. Ajduković, M. (1997.) Grupni pristup u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

Dopunska literatura

Časopis Group work

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Prevencija nasilja u bliskim vezama













Sandra Vučković, asistentica, VS -


semestru- -


Osvještavanje značenja spolnosti i rodne perspektive iz pozicije adolescenata. Interpersonalna privlačnost, privrženost, bliski odnosi (nastanak, tijek, prekid). Nasilje u bliskim vezama – oblici nasilja; pojavni oblici nasilničkog ponašanja u različitim bliskim vezama; uvjerenja, stavovi, stereotipi; raširenost, (samo)prepoznavanje nasilja; znakovi, posljedice, teorijska objašnjenja; mogućnosti reagiranja (različiti preventivni i intervnentni programi na različitim razinama djelovanja – od akcija usmjerenih na pojedina do akcija usmjerenih na zajednicu). Preventivni programi usmjereni na adolescente.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Opisati proces razvoja bliske veze- Objasniti proces pojave nasilja u bliskim vezama, te prepoznati faktore koji do njega dovode i

koji otežavaju intervenciju- Prepoznati osnovne intervencijske i tretmanske strategije, te moći odabrati primjerenu strategiju- Provesti preventivne radionice u srednjoj školi

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1 0%priprema radionica 2 30%provođenje radionica i evaluacija 2 70%

Ukupno 5Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: priprema radionica koje se izvode na nastavi – 30 ocjenskih bodova, ocjenjivanje i samoocjenjivanje provedenih radionica po školama: 70 ocjenskih bodova.



sati te je pripremio i izveo jednu radionicu na nastavu, te modul od četiri radionice u dva razreda zajedno sa studentom suvoditeljem.


ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima. Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na navedenim elementima pristupa



1. Ajduković, D. (2010) (ur.) Priručnik za provedbu Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć

2. Ajduković, D., Ajduković, M., Cesar, S., Kamenov, Ž., Löw, A., Sušac, N. (ur.) (2010) Priručnik za provedbu preventivnog programa suzibijanja nasilja u mladenačkim vezama. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć

3. Ajduković, M., Pavleković, G. (ur.) (2004) Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć

4. Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M.(2005). Socijalna psihologija.MATE d.o.o. 5. Hewstone , M. i Stroebe, W. (2001). Uvod u socijalnu psihologiju – europske perspektive.

Jastrebarsko: Naklada Slap 6. Lichter, E.L., McCloskey, L.A. (2004) The effects of childhood exposure to marital violence on

adolescent gender-role beliefs and dating violence. Psychology of Women Quarterly, 28, 344–357.

7. Noonan, R.K., Charles, D. (2009) Developing teen dating violence prevention strategies formative research with middle school youth. Violence Against Women, 15(9), 1087-1105.

8. Teten, A.L., Ball, B., Valle, L.A., Noonan, R., Rosenbluth, B. (2009) Considerations for the definition, measurement, consequences, and prevention of dating violence victimization among adolescent girls. Journal of Women’s Health, 18(7), 923-927.

9. Theriot, M.T. (2008) Conceptual and methodological considerations for assessment and prevention of adolescent dating violence and stalking at school. Children & Schools, 30(4), 223-233.

Dopunska literatura

1. Foshee, V.A, Bauman, K.E., Arriaga, X.B., Helms, R.W., Koch, G.G., Linder, G.F. (1998) An evaluation of Safe Dates, an adolescent dating violence prevention program. American Journal of Public Health 88, 45-50.

2. Foshee V.A., Bauman K.E., Ennett, S., Linder, G.F., Benefield, T., Suchindran, C. (2004) Assessing the long-term effects of the safe dates program and a booster in preventing and reducing adolescent dating violence victimization and perpetration. American Journal of Public Health 94(4), 619-624.

3. Foshee, V.A, Bauman, K.E., Greene, W.F., Koch, G.G., Linder, G.F., MacDougall, J.E. (2000) The Safe Dates program: 1-year follow-up results. American Journal of Public Health, 90(10), 1619-1622.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Dječja i adolescentna forenzična psihologija






izv. prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, VS

-prema rasporedu


- -


izv. prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, VS

-prema rasporedu


- -

dr. med. Domagoj - prema rasporedu - -

Štimac, asistent, VS konzultacija u semestru

Renata Ćorić Špoljar, asistentica, VS -


semestru- -


Određenje forenzične psihologije i odnos s drugim strukama, osnove forenzičnog intervjuiranja i proširena forenzična evaluacija, procjena seksualne zlostavljanosti i kriteriji za njeno potvrđivanje, lažne optužbe za seksualno zlostavljanje, provođenje kognitivnog intervjua, upoznavanje s procedurom i instrumentima intervjuiranja, procjena vjerodostojnosti iskaza, stručnjak kao svjedok ekspert na sudu, tehnike pisanja forenzičnog izvještaja, specifičnosti vještačenja (maloljetni počinitelji kaznenih djela), etičke dileme u radu s djecom i mladima


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Definirati i odrediti područje forenzičke psihologije i odnos s drugim strukama- Opisati i koristiti osnovne principe forenzičkog intervjuiranja djece- Opisati i objasniti kriterije za procjenu seksualne zlostavljanosti djece - Navesti i objasniti osnovne kriterije za procjenu vjerodostojnosti iskaza- Navesti i objasniti procedure i instrumente intervjuiranja- Navesti tehnike pisanja forenzičnog izvještaja

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,125 -kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi i sudjelovanje u raspravama)

0.5 -

praćenje i provjeravanje znanja putem zadataka (izvedba vježbi u grupama)

0.5 40 %

završni ispit 0.875 60 %Ukupno 3 100 %

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanje konačne ocjene za studente na kolegiju ‘’Dječja I adolescentna forenzična psihologija’’ uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja putem zadataka (provjera naučenog putem izvedbi zadataka u grupnom radu) sa 40% udjela u konačnoj ocjeni te završni ispit sa 60% udjela u konačnoj ocjeni.

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na kolegiju ‘’Dječja I adolescentna forenzična psihologija’’: Ocjene na pojedinim elementima praćenja i provjeravanja znanja: U vježbama je postignuta ocjena izvrstan, a na završnom ispitu postinut je vrlo dobar uspjeh.Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: 0.4 x 5 + 0.6 x 4 = 2 + 2.4 = 4.4Konačna ocjena bi u ovom slučaju bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i

ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im

javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i

provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan).

Dodatne informacije: Usmeni ispit

Student koji je zadovoljan svojom ocjenom na završnom ispitu ne mora izaći na usmeni ispit. Ocjena se tada određuje prema utvrđenim kriterijima.

Ukoliko student nije zadovoljan svojom završnom ocjenom na pismenom ispitu, pristupa usmenom ispitu isti dan.


1. Gordana Buljan Flander i Dubravka Kocijan Hercigonja (2003): ‘’Zlostavljanje i zanemarivanje djece’’, Seksualno zlostavljanje djece, 77-153

2. Jadranka Zorić (2008): ‘’Forenzični intervju s djetetom’’3. Marina Ajduković (1995): ‘’Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku’’.

Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2(2), 292-3074. Predrag Zarevski (1991): ‘’Psihologija pamćenja i učenja’’ poglavlje: Pamćenje u sudnici, 259-

278

Dopunska literatura

1. Skripta Marine Ajduković (1993): Bilješke iz sudske psihologije, Pravni fakultet, Zagreb ili Skripta iz forenzične psihologije s Hrvatskih studija

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Metode supervizije













mr. spec. univ. Višnja Matić, VS -


semestru- -


Određenje pojma supervizija. Razvoj supervizije. Odnos supervizije sa stručnim nadzorom, edukacijom, konzultacijom i psihoterapijom. Osnovni tipovi supervizje – razvojna i organizacijska. Grupna i individualna supervizije, Supervizija i coaching. Dogovor o supervizijskom radu. Strukturiranje i vođenje supervizijskog procesa. Kreativne tehnike u superviziji. Nesvjesni procesi u superviziji. Supervizija i osiguranje kvalitete socijalnog rada. Supervizija i mentalno zdravlje socijalnih radnika. Etika supervizijskog rada. Evaluacija u superviziji.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- upoznati ovladati osnovna znanja o konceptu razvojno integrativne supervizije, a vježbe će biti

organizirane kao supervizijske grupe na kojima će se supervizirati pomagački rad tijekom prakse. To će omogućiti ovladavanje koncepta supervizije metodom iskustvenog učenja.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1 0%pisanje dnevnika prakse 1,5 30%pisanje izvještaja s prakse 0,5 20%pisanje ispitnog eseja 1 50%

Ukupno 4Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: pisanje dnevnika prakse – 30 ocjenskih bodova, pisanje izvještaja s prakse – 20 ocjenskih bodova, pisanje ispitnog eseja: 50 ocjenskih bodova.



sati te je predao dnevnik prakse, izvještaj s prakse i ispitni esej.


ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima. Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na navedenim elementima pristupa



1. Ajduković, M. i Cajvert, Lj. (ur.) (2004.) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

Dopunska literatura

1. Cajvert, Lj. (2001.) Kreativni prostor terapeuta: O superviziji. Sarajevo: Svjetlost.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Istraživačka metodologija psihologa u zajednici






















dr. sc. Valerija Križanić, poslijedoktorandica 83



dr. sc. Jasmina Tomašić Humer, poslijedoktorandica

80prema rasporedu




Psiholog u zajednici za prikupljanje podataka na temelju kojih će donositi relevantne psihologijske odluke nužno koristi istraživačku metodologiju koja se dominantno upotrebljava u području zdravstvene psihologije, organizacijske psihologiji, kliničke psihologije, školske psihologije te primijenjene socijalne psihologije. Budući da valjanost podataka pa stoga i odluke psihologa koje se temelje na tim podacima ovise izravno o postupcima prikupljanja podataka odlučnu važnost imaju znanja i vještine njihovog korištenja. Specifičnost ovog kolegija u tome je što se sve metode i tehnike više ne razmatraju teoretski ili na primjerima već u realnim prilikama tj. u konkretnim pripremama za istraživanja. Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- prepoznati psihološki relevantne aspekte realnih prilika u kojima psiholozi djeluju; - znati odabrati prikladne metode i tehnike; - primijeniti odgovarajuće psihologijske mjerne instrumente; - adekvatno interpretirati dobivene podatke u relaciji s realnim prilikama u kojima su dobiveni.

Oblici nastave



LITERATURA

Obvezna literatura

Iz svakog primijenjenog područja, od postojećih predmeta – organizacijska, školska, primijenjena socijalna, klinička – koji se izvode, uzima se propisani obvezatni udžbenik).

Dopunska literatura

Recentni znanstveni i stručni radovi iz svakog područja.

ISPITNI ROKOVI – diplomski studij 1. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK.1.-30.09.2015.

Psihologija rada izv. prof. dr. sc. Z. Sušanj 10.11. 02.02 16.02. 20.04. 22.06 06.07 07.09. 21.09.Psihodijagnostika I doc. dr. sc. A. Kurtović

dr. sc. I. Marčinko20.11. 02.01. 16.01. 13.04. 22.06. 05.07. 08.09. 21.09.

Psihologija obrazovanja I izv. prof. dr. sc. G. Vuletić 18.11. 11.02. 25.02. 21.04. 24.06. 08.07. 09.09. 23.09.Psihologija ličnosti prof. dr. sc. I. Kardum Položeno 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 30.06. 07.09. 21.09.Konstrukcija i interpretacija testova doc. dr. sc. S. Ručević 11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 30.06. 02.09. 16.09.Psiholog u socijalnoj skrbi doc. dr. sc. S. Ručević

mr. spec. univ. Višnja Matić

11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 30.06. 02.09. 16.09.

Zdravstvena psihologija izv. prof. dr. sc. G. Vuletić 20.11. 02.01. 16.01. 13.04. 22.06. 05.07. 08.09. 21.09.Pragmalingvistika izv. prof. dr. sc. B. Kuna 18.11. 03.02. 17.02. 21.04. 16.06. 30.06 09.09. 23.09.Psihoterapijski pravci izv. prof. dr. sc. G. Vuletić 10.11. 30.01. 24.02. 13.04. 25.06. 09.07. 07.09. 21.09.Psihologija obrazovanja II izv. prof. dr. sc. G. Vuletić 18.11. 11.02. 25.02. 21.04. 24.06. 08.07. 09.09. 23.09.Praktikum primijenjene metodologije

prof. emeritus V. Kolesarićdr. sc. J. Tomašić Humer

19.11. 27.01. 10.02. 14.04. 15.06. 29.06. 01.09. 15.09.

Evolucijska psihologija prof. dr. sc. I. Kardum Svi položili Svi položili Svi položili Svi položili 29.06. 13.07. 04.09. 18.09.Primijenjena socijalna psihologija I doc. dr. sc. D. Šincek 17.11 04.02. 18.02. 22.04 19. 06. 03.07. 09.09. 23.09.Psihologija osoba s posebnim potrebama

doc. dr. sc. A. Kurtović 13.11. 29.01. 12.02. 23.04. 18.06. 02.07. 08.09. 22.09.

Organizacijska psihologija izv. prof. dr. sc. Z. Sušanj 10.11. 03.02. 17.02. 20.04. 23.06. 07.07. 08.09 22.09.Prometna psihologija prof. emeritus V.

Kolesarić19.11. 27.01. 10.02. 14.04. 15.06. 29.06. 01.09. 15.09.

2. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK.1.-30.09.2015.

Psihodijagnostika II doc. dr. sc. A. Kurtović 13.11. 29.01. 13.02. 23.4. 18.06 02.07. 08.09. 22.09.Psihologija upravljanja ljudskim resursima

izv. prof. dr. sc. Z. Sušanj položili 02.02 16.02. 20.04. 22.06 06.07 07.09. 21.09.

Etika u psihologiji prof. emeritus V. Kolesarićdr. sc. J. Tomašić Humer

19.11. 27.01. 10.02. 14.04. 15.06. 29.06. 01.09. 15.09.

Primijenjena socijalna psihologija II

doc. dr. sc. D.a Šincek 17.11 04. 02. 18.02. 22.04 16.06. 03.07. 09.09. 23.09.

Psihološko savjetovanje izv. prof. dr. sc. G. Vuletićdr. sc. A. Babić Čikeš

18.11. 03.02. 17.02. 21.04. 23.06. 07.07. 08.09. 22.09.

Psihološki tretmani doc. dr. sc. A. Kurtović 14.11. 30.01. 14.02. 24.04. 19.06 03.07. 07.09. 21.09.Grupni tretmani doc. dr. sc. A. Kurtović 12.11. 28.01. 12.02. 22.04. 17.06 01.07. 09.09. 23.09.Prevencija nasilja u bliskim vezama

doc dr. sc. D. Šincek 15.11 05.02. 19.02. 15.04 16.06. 30.06. 09.09. 23.09.

Dječja i adolescentna forenzična psihologija

izv. prof. dr. sc. G. Buljan Flander

20.11. 05.02. 20.02. 17.04. 19.06. 03.07. 08.09. 22.09.

Metode supervizije doc. dr. sc. D. Šincekmr. spec. univ. V. Matić

17.11 04.02. 18.02. 22.04 19.06. 03.07. 09.09. 23.09.

Istraživačka metodologija psihologa u zajednici

doc. dr. sc. S. Ručević - - - - - - - -

NAPOMENA:Kod kolegija gdje se povjerava nastava, ispitni rok dogovorno određuju nositelj kolegija i izvođač nastave.

KONZULTACIJE U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

NASTAVNIK ZIMSKI SEMESTAR LJETNI SEMESTAR1. Iva Anić, asistentica (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom2. doc. dr. sc. Sanda Anton, dr. med. (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom3. dr. sc. Ana Babić Čikeš, poslijedoktorandica Ponedjeljak, 11.00-12.00 Ponedjeljak, 11.00-12.004. izv. prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom5. Renata Ćorić Špoljar, asistentica (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom6. Ivana Duvnjak, asistentica (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom7. Kristina Gvozdić, asistentica (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom8. Ana Jakopec, asistentica Utorak, 12:00-13:00 Utorak, 12:00-13:009. prof. dr. sc. Igor Kardum (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom10. prof. emeritus Vladimir Kolesarić (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom11. dr. sc. Valerija Križanić, poslijedoktorandica Ponedjeljak, 15.30-16.30

Petak, 14.00-15.00Ponedjeljak, 15.30-16.30Petak, 14.00-15.00

12. Dino Krupić, asistent (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom13. doc. dr. sc. Ana Kurtović Utorak, 12.00 – 13.00

najava e-mailomUtorak, 12.00 – 13.00 najava e-mailom

14. izv. prof. dr. sc. Hrvoje Lepeduš Četvrtak, 16.30-17.15 Četvrtak, 16.30-17.1515. Igor Majdiš, asistent (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom16. dr. sc. Maja Mamula, poslijedoktorandica (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom17. dr. sc. Ivana Marčinko, poslijedoktorandica Četvrtak, 13.00-14.00 Petak, 13.00-14.0018. Damir Marinić, asistent Srijeda, 12.00-13.00 Srijeda, 12.00-13.0019. mr. spec. Višnja Matić, asistentica (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom20. Marija Milić, asistentica Utorak, 12.00-13.00 Utorak, 12.00-13.0021. prof. dr. sc. Radivoje Radić (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom22. doc. dr. sc. Silvija Ručević Utorak, 11.45-12.45 Utorak, 11.45-12.4523. izv. prof. dr. sc. Zoran Sušanj (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom24. doc. dr. sc. Daniela Šincek Četvrtak, 14.00-15.00 Četvrtak, 14.00-15.0025. dr. med. Domagoj Štimac, asistent (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom26. dr. sc. Jasmina Tomašić, zn. novakinja - poslijedoktorandica Ponedjeljak, 12.00-13.00 Ponedjeljak, 12.00-13.0027. Gabrijela Vrdoljak, asistentica Srijeda 13.00-14.00 Srijeda 13.00-14.0028. izv. prof. dr. sc. Gorka Vuletić Utorak, 12.30-13.30

najava e-mailomUtorak, 12.30-13.30najava e-mailom

29. Sandra Vučković, asistentica (VS) Prema dogovoru e-mailom Prema dogovoru e-mailom30. Asistent 131. Asistent 2

RASPORED SATI – I. godina diplomskog – zimski semestar

PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

Psihologija rada*dr.sc.Zoran Sušanj, izv.prof, nositelj, VSAna Jakopec, asistentica09:30 – 12:00

12.01. (P42) 10:30 – 13:00

06.10. (P42) 13:00 – 15:30

13.10. (P42)20.10. (P42)24.11. (P42)15.12. (P42)22.12. (P42)19.01. (P42)

11:15 – 14:4527.10. (P42)03.11. (P42)10.11. (P42)17.11. (P42)01.12. (P42)08.12. (P42)

Pragmalingvistika izv. prof. dr. sc. B. Kuna 15:45 – 17:15svaki tjedan (P67)

Psihologija ličnostiprof.dr.sc. I. Kardumdr.sc. Damir Marinić12:15 – 13:45

07.10. (P9)21.10. (P9)04.11. (P9)18.11. (P9)02.12. (P9)16.12. (P9)23.12. (P9)20.01. (P9)

Konstrukcija i interpretacija testovadoc.dr.sc. S. Ručević15,45 – 20,45 02.12. (P62)

Psiholog u socijalnoj skrbidoc. dr. sc. Silvija Ručević, nositeljicamr. spec. univ. Višnja Matić, VS07:45 – 09:30svaki tjedan (P62)

Zdravstvena psihologijaIzv.prof.dr.sc. G. Vuletićdr.sc. Ivana Marčinko

13.00-15.306.10. (P9, P42)

14.00-15.3015.10. (P62)

15.30-17.1515.10. (P96)

14.00-17.1522.10 (P62)

29.10. (P62)5.11. (P62)

12.11. (P62)19.11. (P62)26.11. (P60)

3.12. (P62)10.12. (P62)17.12. (P62)

14.45-18.157.1. (P62)

13-15.3012.1. (?)

14-17.1521.1. (P62)

Konstrukcija i interpretacija testovadoc.dr.sc. S. Ručević13,00 – 18,00 14.01. (P62)

Psihologija ličnostiprof. dr. sc. Igor Kardum, VSdr. sc. Damir Marinić, viši asistent 08:45 – 13:4504.12., 08.01. (P62)

Konstrukcija i interpretacija testovadoc.dr.sc. S. Ručević8,45 – 13,45 02.10. (P62) 09.10. (P62) 16.10. (P62) 23.10. (P62) 30.10. (P62) 27.11. (P62) 11.12. (P62) 18.12. (P62) 15.12. (P62) 15.01. (P62) 22.01. (P62)

Psihodijagnostika Idoc.dr.sc. Ana Kurtovićdr.sc. Ivana Marčinko

14.00-16.3023.10. (P62)

14.00-17.1530.10. (P62)

6.11. (P62)13.11. (P62)

4.12. (P62)11.12. (P62)18.12. (P62)

15.1. (P62)

14.00-19.0027.11. (P62)

Zdravstvena psihologija

Psihologija ličnostiprof. dr. sc. Igor Kardum, VSdr. sc. Damir Marinić, viši asistent 08:45 – 13:4505.12., 09.01. (P9)

Psihodijagnostika Idoc.dr.sc. Ana Kurtovićdr.sc. Ivana Marčinko

10.30-13.0017.10. (P42)

10.30-13.4531.10. (P62)

19.12. (P9)

10.30-15.3028.11. (P9)12.12. (P9)

10.30-16.3023.1. (P9)

10.30-17.15 14.11.(P9)16.1. (P9)

13.00-16.3024.10. (P9)

14.00-17.15 31.10. (P9)21.11. (P9)

Psihologija obrazovanja 1 G. Vrdoljak09,30 – 13,00svake srijede (P62) osim 10.12. (P9)

Izv.prof.dr.sc. G. Vuletićdr.sc. Ivana Marčinko

14.00-17.1520.11. (P62)

* Psihologija rada - Uračunati su i dodatni termini kolokvija (3h)

RASPORED SATI – II. godina diplomskog – zimski semestar

PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

Psihološko savjetovanjeIzv.prof.dr.sc. G. Vuletić dr.sc. Ana Babić Čikeš07:45 – 12:45

19.01. (P62)

Psihologija upravljanja ljudskim resursima*dr.sc.Zoran Sušanj, izv.prof, nositelj, VSAna Jakopec, asistentica08:45-10:15

06.10. (P42)11:15 – 13:00

13.11. (P42)09:30-11:15

27.10. (P42)08:45-11:15

10.11. (P42)08.12. (P42)

09:30-13:0024.11. (P42)15.12. (P42)

12:15-15:3012.01. (P42)


02.12. (P62)08:45 – 13:45 13.01. (P9)

Etika u psihologijiprof.dr.sc. V. Kolesarić J. Tomašić Humer, asistent10:30 – 12:15

07.10. (P42)14.10. (P42)21.10. (P42)28.10. (P42)04.11. (P42)11.11. (P42)18.11. (P42)25.11. (P42)09.12. (P42)16.12. (P42)23.12. (P42)20.01. (P42)

Primijenjena socijalna psihologija – predavanja i seminaridoc.dr.sc. D. Šincek

14,15-16,30 svaki utorak (P42) Prevencija nasilja u bliskim vezama – predavanja i vježbedoc.dr.sc. D. ŠincekS. Vučković, asistentica

17,00-20,00 svaki utorak (P42)

Psihologija upravljanja ljudskim resursimadr.sc.Zoran Sušanj, izv.prof, nositelj, VSAna Jakopec, asistentica09:30 – 18:15

21.01. (P9)

Dječja i adolescentna forenzična psihologijaizv. prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, VSdr. med. Domagoj Štimac, psihijatar, VSRenata Ćorić Špoljar, asistentica, VS09:30 – 18:15

29.10. (P42)20.11. (P42)17.12. (P42)15.01. (P42)

Etika u psihologijiprof.dr.sc. V. Kolesarić J. Tomašić Humer, asistent10:30 – 12:15

03.12. (P9)14.01. (P9)

Psihodijagnostika 2Doc. dr. sc. Ana Kurtović12,15 – 19,00

01.10. (P42)08.10. (P42)15.10. (P42)22.10. (P42)05.11. (P42)12.11. (P42)19.11. (P42)26.11. (P42)03.12. (P42)10.12. (P42)


22.01. (P42)


02.10. (P42)09.10. (P42)16.10. (P42)23.10. (P42)30.10. (P42)06.11. (P42)13.11. (P42)27.11. (P42)04.12. (P42)11.12. (P42)18.12. (P42)08.01. (P42)


26.09. (P9)09:30 – 18:15

23.01. (P62)

Grupni tretmaniDoc. dr. sc. Ana Kurtović09,00 – 15,00 0310. (P62)11,00 – 16,30

10.10. (P62)17.10. (P62)24.10. (P62)31.10. (P62)07.11. (P62)14.11. (P62)

11,00 – 13,3021.11. (P62)

Psihloški tretmaniDoc. dr. sc. Ana Kurtović13,45 – 15,15

21.11. (P62)

9,30 – 14,4528.11. (P62)05.12. (P62)

11,00 – 14,4512.12. (P62)19.12. (P62)09.01. (P62)16.01. (P62)

12,15 – 17,1507.01. (P42)14.01. (P42)

* Obrazloženje: Rezervirani su termini prostorija za održavanje seminarske nastave iz kolegija Psihologija upravljanja ljudskim resursima*. Naime, studenti su podijeljeni u 8 grupa, a velik dio nastave obavljaju u dogovorenim organizacijama izvan fakulteta. Nastavi 06.10. prisutne su sve grupe; 13.10. grupe 1-4, a 27.10. grupe 5-8. Od 10.11. pa nadalje, seminarska se nastava održava konzultativno, sa svakom grupom pojedinačno, prema rasporedu unaprijed poznatom studentima (po 3 sata svaka grupa, ukupno), a u gore navedenom terminu.

izvedbeni plan nastave · web viewmetode rada: individualni rad, rad s obitelji, rad u grupi,...

Documents