izvedbeni plan nastave · web viewpismeni ispit s 20 pitanja čini 1,00 ects, odnosno 40% udjela u...

IZVEDBENI PLAN NASTAVEDVOPREDMETNOGA STUDIJA

POVIJESTIDiplomski studij

Akademska godina 2014./2015.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEI. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

I. zimski semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTS NASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SMetodika nastave povijesti, I. dio -

---

-1(2)

3 izv. prof. dr. sc. Jasna Šimić, nositeljicaIgor Josipović, asistent

Psihologija odgoja i obrazovanja* -2-

---

--2

6 doc. dr. sc. Silvija Ručević, nositeljicadr. sc. Damir Marinić, poslijedoktorandIvana Duvnjak, asistentica, VS

IZBORNI PREDMETIVjerovanja i kultovi u prapovijesti -

1--

-1

3 doc. dr. sc. Slađana Josipović Batorek, nositeljicadr. sc. Krešimir Bušić, poslijedoktorand

Etruščani 1 - 1 3 izv. prof. dr. sc. Jasna ŠimićHrvatska vojna povijest i uprava 1

---

-1

3 prof. dr. sc. Ivan Baltadr. sc. Tado Jurić, poslijedoktorand, VS

Medijska pedagogija* 2-

--

-2

4 prof. dr. sc. Zlatko Milišadr. sc. Mirela Tolić, poslijedoktorandica, VS

Napomena: Student obvezno upisuje dva izborna predmeta.

II. ljetni semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTSNASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SMetodologija znanstvenoistraživačkog rada, I. dio

1 - - 3 doc. dr. sc. Dubravka Božić Bogović

Metodika nastave povijesti, II. dio* --

--

-1(2)

3 izv. prof. dr. sc. Jasna Šimić, nositeljicaIgor Josipović, asistent

Didaktika* 2-

--

-2

6 izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić KuzmanovićSenka Gazibara, asistentica

IZBORNI PREDMETIEtnogenetski procesi u prapovijesti (Panoni, Iliri) 1 - 1 3 doc. dr. sc. Zlatko ĐukićSakralna i profana arhitektura Grčke i Rima 1

---

-1

3 izv. prof. dr. sc. Jasna Šimićdr. sc. Krešimir Bušić, poslijedoktorand

Kultura renesanse u Europi 1-

--

-1

3 doc. dr. sc. Dubravka Božić BogovićSergej Filipović, asistent, VS

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj* 2 - 2 5 doc. dr. sc. Renata JukićRazredni menadžment* 2 - 2 4 doc. dr. sc. Mirela Tolić

Napomena: Student obvezno upisuje dva izborna predmeta.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEII. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

III. zimski semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTS NASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SMetodologija znanstvenoistraživačkog rada II. dio

1 - - 3 doc. dr. sc. Dubravka Božić Bogović

Pedagogija* 2-

--

-2

6 prof. dr. sc. Zlatko MilišaSanja Simel, asistentica

IZBORNI PREDMETIPovijest hrvatskog iseljeništva 1

---

-1

3 prof. dr. sc. Ivan BaltaTamara Alebić, asistentica

Hrvatsko proljeće 1-

--

-1

3 doc. dr. sc. Slađana Josipović Batorekdr. sc. Tado Jurić, poslijedoktorand, VS

Europski gradovi i gradski život u novom vijeku 1-

--

-1

3 doc. dr. sc. Dubravka Božić BogovićIgor Josipović, asistent

Medijska pedagogija* 2-

--

-2

4 prof. dr. sc. Zlatko Milišadr. sc. Mirela Tolić, poslijedoktorandica, VS

Napomena: Student obvezno upisuje dva izborna predmeta.Napomena: Ako studentu nedostaje ECTS bodova ili želi dodatno upisati izborni kolegij, može birati izborni kolegij iz ponude u I. semestru, ako ima slobodnih mjesta.

IV. ljetni semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTSNASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SDiplomski rad 30 -Školska praksa (DP)* -

--2

--

5 izv. prof. dr. sc. Jasna Šimić, nositeljicaTamara Alebić, asistentica

Napomena: Ako studentu nedostaje ECTS bodova ili želi dodatno upisati izborni kolegij, može birati izborni kolegij iz ponude u II. semestru, ako ima slobodnih mjesta.Studenti moraju ostvariti ukupno 60 ECTS bodova iz pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke skupine kolegija iz oba predmeta koja studiraju. Ti su kolegiji označeni zvjezdicom u Izvedbenom planu nastave.Studenti Povijesti i pedagogije zajedničke su kolegije već odslušali u okviru preddiplomskog studija ili ih proširuju u okviru diplomskog studija. Razliku ECTS bodova studenti ovih kombinacija nadoknađuju izborom dodatnih izbornih kolegija do ukupno 120 bodova do kraja druge godine diplomskog studija.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Metodika nastave povijesti, I. dio

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 3Broj sati nastave (P+V+S) 0+0+1

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme

konzultacija Tel. e-mail

izv. prof. dr. sc. Jasna Šimić 13

prema rasporedu konzultacija u

semestru4741 [email protected]

m

Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail

Igor Josipović, asistent 79prema rasporedu

konzultacija u semestru

4692 [email protected]

OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Tijekom izvođenja kolegija naglasak je stavljen na dva zasebna elementa: tradicionalnu nastavu povijesti s pripadajućim metodičkim aparatom te na modernije i inovativnije metodičke pristupe. Primjena najučestalijih pomagala u nastavi, kao što je npr. udžbenik, zidna karta, slikovni materijal i sl., proširuje se opisom uporabe novih i suvremenih pomagala u nastavi. Inovativni pristup "povijesno osjetljivim" temama, širim i užim povijesnim temama. Razvijaju se vještine prilagodljivosti suvremenim trendovima u nastavi, kroz analizu domaćih i svjetskih novih trendova izvođenja nastave. Definiraju se pristupi i analiza povijesnih izvora i vrednovanje nove tehnologije. Upoznavanje s temeljnim pojmovima nastavnog sata, pedagoškom dokumentacijom i obvezama nastavnika-razrednika

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - pravilno definirati temeljne pojmove metodike nastave povijesti te definirati osnovne probleme i

poteškoće u prijenosu znanja o povijesti u osnovnoj i srednjoj školi;- pravilno tumačiti i interpretirati temelje pojmove metodike i didaktike;- prepoznati metodičko-didaktičke značajke suvremene nastave povijesti i povezivati izvedbeni

program s općim planom i programom;- analizirati nastavni plan i program i zakone kojima se uređuje osnovnoškolski i srednjoškolski

sustav;- pravilno se služiti pedagoškom dokumentacijom- osmisliti nastavni sat

Oblici nastave

predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci

X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno x usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,30esej 0,70 25%kontinuirano praćenje nastave 0,50 20%završni pismeni ispit 0,50 20%

završni usmeni ispit 1,00 35%Ukupno 3 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU formiranju konačne ocjene iz kolegija sudjeluju svi nabrojeni elementi. Seminarski rad s 20% u ukupnoj ocjeni, kojega student mora na vrijeme predati i izložiti tijekom nastave, te aktivno sudjelovati u sminarskoj nastavi (u formiranje ove ocjene ulaze usmeno izlaganje i pisani rad). Kontinuirano praćenje nastave s 10% u ukupnoj ocjeni, a koje se sastoji od aktivnosti na nastavi, pripreme za sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje. Završni pismeni ispit s 30% u ukupnoj ocjeni, te usmeni ispit s 40 u ukupnoj ocjeni. Primjer formiranja ocjene: (s X 0,25) + (nast. X 0,2) + (pism. X 0,20) + (usm. X 0,35) student je dobio seminar 3, praćenje nastave 4, pismeni 3, usmeni 5 – (3 X 0,25) + (4 X 0,2) + (3 X 0,2) + (5 X 0,35) =0,75+0,8+0,6+1,75=3,9 (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudentima se tijekom cijeloga semestra prati rad. U ocjenu ulazi redovito pohađanje nastave (predavanja i seminarska nastava), ovisno o izostancima. Isto tako, u ocjenu ulazi aktivnost studenata na predavanjima i seminarima koja će se tablično vositi za svako predavanje i seminar. Završni se ispit iz kolegija sastoji od pismenoga dijela i usmenoga dijela na kojega su obvezni izaći svi studenti i kojima skupljaju bodove za konačnu ocjenu. Konačna ocjena iz kolegija je zbir bodova koje student skupi tijekom jednoga semestra.

LITERATURAObvezna literatura

1. R. Stradling, Nastava povijesti u 20. stoljeću, Zagreb 2003.2. M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb 1968.3. Rendić-Miočević, Ivo, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb: Školska knjiga, 1989.4. Rendić-Miočević, Ivo, Učenik – istražitelj prošlosti: novi smjerovi u nastavi povijesti, drugo,

izmijenjeno izdanje, Zagreb: Školska knjiga, 2005.5. Trškan, Danijela, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti, Zagreb: Srednja Europa,

2005.

Dopunska literatura

1. Povijest u nastavi i Život i škola2. H. E. Carr, Što je povijest, Zagreb 2004.3. Časopisi: Metodički ogledi i Metodički obzori4. M. Matijević – D. Radovanović, Nastava usmjerena na učenika, Zagreb, 2011. (odabrana

poglavlja)5. R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2006

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihologija odgoja i obrazovanja






doc. dr. sc. Silvija Ručević 81A




dr. sc. Damir Marinić, 83 prema rasporedu 4697 [email protected]

poslijedoktorand konzultacija u semestru

Ivana Duvnjak, asistentica, VS -


semestru- -


Ciljevi psihologije obrazovanja. Determinante ishoda učenja: osobine učenika i karakteristike obrazovnog konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja u školskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Poučavanje vještina učenja. Školsko okruženje i učenje. Primjena teorija motivacije u školskom kontekstu. Strategije za poticanje motivacije u učenju. Interesi i emocije u školskom kontekstu. Razredna klima. Razredna disciplina. Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći:- nabrojati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja- definirati osnovne metode istraživanja u znanosti odgoja i obrazovanja- prikazati odnos procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama- opisati važnost primjene pojedinih metoda poučavanja - nabrojati ishode učenja po pojedinim metodama poučavanja- analizirati postupke za poticanje razvoja strategija poučavanja i tehnika učenja i poučavanja - objasniti teorijske modele s područja motivacije i socijalnih procesa u odgojno-obrazovnom

procesu- analizirati sociološke pojave iz tzv. skrivenog kurikuluma i njegove posljedice na odgojno-

obrazovni proces

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi)

2,17 30%

završni pismeni ispit 2,73 70%Ukupno 6 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir svi elementi praćenja i provjeravanja, iz kojih student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% konačne ocjene.Konačna se ocjena oblikuje na slijedeći način:(završni pismeni ispit x 0,70) + (kontinuirano praćenje x 0,30) Primjer oblikovanja konačne ocjene:Završni pismeni ispit – dobar (3)Kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja – vrlo dobar (4) (3 x 0,70) + (4 x 0,30) = 2,1 + 1.2 = 3,3Konačna ocjena u ovom slučaju je dobar (3).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati na 70% održanih nastavnih sati te uspješno položiti završni pismeni ispit barem za ocjenu dovoljan.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.), Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP.

Dopunska literatura

1. Barth, B. M.(2004.), Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil International.2. Brdar, I. i Rijavec, M. (1998.), Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, Zagreb: IEP.3. Gossen, D. C. (1995.), Restitucija - preobrazba školske discipline. Zagreb: Alineja.4. Zarevski (ur.) (2000.), Učitelji za učitelje, Zagreb: IEP.5. Woolfolk, A. (2005.), Educational psychology, Boston, Allyn i Bacon

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Vjerovanja i kultovi u prapovijesti






doc. dr. sc. Slađana Josipović Batorek 79




dr. sc. Krešimir Bušić, poslijedoktorand 13




Kolegij daje pregled važnijih pitanja vezanih uz vjerovanja i kultove u prapovijesti u nekoliko kompleksa. Prvi kompleks čini način pokapanja tijekom prapovijesti, odnosno kult mrtvih, a kolegij se posebno fokusira na nekoliko važnih pojavnosti u tom smislu, prije svega s područja Hrvatske (ali i drugih kulturnih područja), od primjera iz paleolitika i neolitičkoga te eneolitičkoga kompleksa do brončanoga i željeznoga doba. I vjerovanja vezana uz kult mrtvih, odnosno vjerovanja u zagrobni život, također će biti temom kolegija, a posebno će biti riječi o nekim najpoznatijim primjerima (ptice močvarice, pogrebne povorke, situlska umjetnost i sl.). Drugi značajan kompleks čine kultovi plodnosti kao vrlo čest oblik pojavnosti u prapovijesti. Trećem značajnijem kompleksu pripadaju teme vezane uz kult Sunca i solarne simbolike, a ta je simbolika nerijetko vezana uz prva dva kompleksa (kult mrtvih i kult plodnosti). Dakako, kolegij će obuhvatiti još neke važne pojavnosti u religijskom ili, općenito, duhovnom životu prapovijesnih ljudi (poput kulta predaka, kulta heroja i sl.).


Nakon odslušana kolegija i položena ispita student će moći prepoznati i razumjeti važnost duhovne kulture u ukupnom razvitku ljudskih zajednica u prapovijesti.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipismeni ispit 1,00 40%seminarski rad 0,25 10%usmeni ispit 1,50 50%pohađanje nastave 0,25 -

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit s 20 pitanja čini 1,00 ECTS, odnosno 40% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 10% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,50 ECTS, čine ga pitanja (najmanje 3, najviše 10 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave je, dakako, vrlo važno, a studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Studenti obvezatno trebaju izraditi I prezentirati seminarski rad da bi dobili potpis i mogli izaći na usmeni ispit. Uz sve navedeno, studentima preporučujem i aktivnost u nastavi.


1. Zbornik Duhovna kultura Ilira. - Posebna izdanja Centra za balkanološka ispitivanja 67/11, Sarajevo 1984.

2. Benac, Kult mrtvih na ilirskom području u praistorijsko doba, Duhovna kultura Ilira, Posebna izdanja CBI 67/11, Sarajevo 1984, 133-153.

3. Čović, Pogrebni običaji praistorijskih stanovnika glasinačkog područja, GZM(A) 18, 1963, 41-62.

4. S. Čače, Obredi uz kneževski grob u Atenici i tragovi arhaičnog kraljevstva u Iliriku, RFFZd 24, Zadar 1985, 13-32.

5. S. Čače, Nekropola u prostoru zajednice, Materijali XX, Beograd 1985, 65-73.6. A. Durman, Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar (katalog izložbe), Arheološki muzej

u Zagrebu - Gradski muzej Vinkovci - Gradski muzej Vukovar, Zagreb 2000. 7. F. Facchini, Stazama evolucije čovječanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1996. (odabrana

poglavlja).8. T. Knez, Situlska umjetnost u Jugoslaviji, Duhovna kultura Ilira. Simpozijum Herceg Novi, 4.-6.

11. 1982, Posebna izdanja ANUBiH 67, Centar za balkanološka ispitivanja 11, Sarajevo 1984, 88-97.

9. S. Kukoč, Simboli religijskog identiteta u japodskom funeralnom kultu, RFFZd 29, Zadar 1990, 143-154.

10. S. Kukoč, Prizori banketa u periadriatičkom svijetu u protopovijesti, Diadora 12/1990, Zadar 1990.

11. Marijan, Crtice iz prapovijesti Slavonije. – Osijek 2010. (odabrana poglavlja).12. K. Minichreiter, Brončanodobne nekropole s paljevinskim grobovima grupe Gređani u

Slavoniji. - Izdanja HAD 9, Zagreb, 91-106.13. K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj. – Monografije 1, Zadar

1973. (odabrana poglavlja).14. Religioznost u pretpovijesti. - Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2004.

Dopunska literatura

1. M. Gimbutas, The Gods and Goddesses of Old Europe 7000-3500 BC – Myth, Legends and Cult Images. – London 1974.

2. S. Čače, Obredi uz kneževski grob u Atenici i tragovi arhaičnog kraljevstva u Iliriku. - Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 24, Zadar 1985, 13-32.

3. Š. Batović, Problem kulta phallosa u danilskoj kulturi. – Diadora 4, Zadar 1968, 5-52.4. B. Marijan, Željezno doba na južnojadranskom području, VAHD 93/ 2000, Split 2001, 7-221.

(odabrana poglavlja).

5. Benac, Neki aspekti istraživanja tumula u našoj zemlji, Sahranjivanje kod Ilira 2, Beograd 1979.

6. Z. Brusić, Nekropola Gradine kod Dragišića, RFFZd, 38 (25), Zadar 2000, 1-15.7. A. Durman, Vučedolska terina i Orion, Opuscula archaeologica, 23-24, Zagreb 2000, 1-9.8. A. Jovanović, Mogućnost korišćenja principa elementarne simetrije pri interpretaciji

Apolonovog kulta iz predrimskog perioda na našoj teritoriji. - Glasnik SAD 2, Beograd 1985, 48-54.

9. S. Kukoč, Simboličke strukture u japodskom funerarnom kultu, RFFZd 30(17), Zadar 1991.10. S. Kukoč, Žrtva u japodskom kultu mrtvih, RFFZd 31(18), Zadar 1993.11. Đ. Mano Zisi – LJ. Popović, Der Fund von Novi Pazar (Serbien), Bericht der Römisch-

Germanischen Kommission des Deutschen Archäologischen Instituts 50, Frankfurt 1971, 191-208.

12. Z. Marić, Grobovi ilirskih ratnika kod Kačnja. - GZM(A) 14, Sarajevo 1959, 87-102.13. B. Marijan, Razvoj simbolike vodenih ptica na primjeru prsnoga nakita kasnoga brončanog i

ranoga željeznog doba u Bosni i Hercegovini. - Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja 32/30, Sarajevo 2002., 217-234.

14. L. Mumford, Grad u historiji. - Naprijed, Zagreb 1988. (odabrana poglavlja). 15. M. Parović-Pešikan, Arheološka istraživanja u Boki Kotorskoj. - Starinar 28-29, Beograd 1979,

19-67.16. M. Pichlerova, Nové Košariská. Kniežacie mohyly zo staršej doby železnej, Fontes 3, Museum

Nationale Slovacum, Bratislava 1969.17. A. Stipčević, Kult heroiziranog pokojnika u ilirskoj religiji. - Posebna izdanja CBI 68/11,

Sarajevo 1984, 215-221.18. B. Teržan, Dolgoživ spomin. Prežitki halštatskega obredja v pustnih šegah na Slovenskem?,

Arheološki vestnik, 52, Ljubljana 2001, 207-219.19. V. Trbuhović, Još jedan prilog proučavanju dupljajskih kolica. - Starinar 13-14, Beograd 1965,

177-179.20. K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama sa svojim grupama. Virovitička grupa – PJZ 4,

Sarajevo 1983, 547-566. (odabrana poglavlja).21. K. Vinski-Gasparini, Panonsko-podunavska regija. Kultura polja sa žarama sjeverne Bosne. –

PJZ 4, Sarajevo 1983, 617-626. (odabrana poglavlja).

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Etruščani









m





m


Etruščani u italskoj i sredozemnoj povijestiZemljopisne odrednice: smještaj Etruščana u prostor.Problem etruščanskog porijekla: postojeće teorije o njihovu porijeklu i nastanku te njihova kritička analiza.

Procvat etruščanske civilizacije: pomorstvo i prvenstvo obalnih tirenskih gradova, teritorijalno širenje i razvitak unutarnje Etrurije te događaji od polovine 6. do početka 5. stoljeća.Etrurija u italskom svijetu: razvitak padsko-jadranskih središta, italska i keltske najezde i gubitak rubnih područja, vanjska i unutarnja politika između 5. i početka 3. stoljeća, vlast Rima i nasljedstvo Etrurije u rimskoj civilizaciji.Etruščanska civilizacijaGradovi i nekropole: urbanizacija, hramovi i grobnice (primjeri iz sjeverne, južne i rubne Etrurije).Društvo i ustanove: značajke i razvitak etruščanskog društva, politički ustroj (gradovi države i njihovi savezi), vlast i oblici političkih ustanova.Religija: zamisao o božanskome – najvažnija božanstva i ideje o zagrobnom životu, oblici bogoštovlja (obredi, disciplina etrusca).Umjetnost: književnost, likovna umjetnost, primijenjena umjetnost, glazba i ples.Život i običaji: životno okruženje – grad i kuća, svakodnevni život, gospodarstvo i tehnologija, vojska i oružje.Pismo i jezikOpća saznanja o etruščanskom jeziku, nastanak pisma i najvažniji pisani spomenici, stanje istraživanja etruščanskog pisma


Na kraju obrađenog programa i položenog ispita studenti bi trebali poznavati razvitak i povijest etruščanske civilizacije, od njezina nastanka tijekom italskog željeznog doba, do potpadanja pod rimsku dominaciju, zatim najvažnija zbivanja tijekom 6. stoljeća, međusobne odnose njihovih gradova, odnose s Rimljanima, politički ustroj i društvenu organizaciju. Također bi trebali poznavati najvažnije činjenice o etruščanskoj ekonomiji, svakodnevnom životu i duhovnoj kulturi, s osobitim naglaskom na pismo, te bi morali biti u stanju prepoznati etruščanso naslijeđe u okviru rimske kulture.

Oblici nastave






Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, s po 35 do 40 pitanja čini 1,00 ECTS, odnosno 45 % udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izrade pismenog rada i njegove prezentacije, a u ukupnoj ocjeni čini 5 % .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,50 ECTS, a sastoji se od pitanja studentu. U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Preporučena je aktivnost tijekom nastave.


1. Massimo Pallottino, Etruščani. Etruskologija, Svitava, Zagreb 2008.

Dopunska literatura

1. Skupina autora, Povijest 3, Helenizam i Rimska republika, Europapress holding, Zagreb 2007. (pojedina poglavlja vezana uz temu).

2. Ivan Mirnik, Ante Rendić Miočević, Liber lineus Zagrabiensis, Vjesnih Arheološkog muzeja u Zagrebu 3, ser. XX, Zagreb 1987., 31-48.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatska vojna povijest i uprava






prof. dr. sc. Ivan Balta 33prema rasporedu







dr. sc. Tado Jurić, poslijedoktorand, VS -


semestru- -


I. Uvod (Hrvatska vojna povijest)Sadržajni elementi vojnih uprava u raznim društvenim sustavima, oružja, vojne jedinice Vojne uprave, vojne jedinice i oružja u hrvatskim zemljama kroz prošlostHrvatske povijesne i vojno-političke i teritorijalne promjene, uzrokovane ratovima II. Vojna uprava u hrvatskim zemljama kroz povijestVojno-upravna ustrojstva Hrvatske s graničnim promjenama kroz prošlost Vojne jedinice (ustrojstva) u raznim vojnim upravama kroz prošlost Politički i pravni pojmovi vojno-upravnih prostoraPregled teritorijalnih promjena Hrvatske kroz povijestVojna uprava, vojska i mornarica u srednjem i novom vijeku u hrvatskim zemljama III. Vojna uprava u Vojnoj GraniciVojna Granica (Krajina)-nastanak i razvojVojna uprava u hrvatskoj i slavonskoj Vojnoj Granici (Krajini) Slavonska i hrvatska Vojna Granica (povijesne i teritorijalne promjene) Vojna uprava u hrvatskim zemljama za turske Osmanlijske upraveVojnici u tridesetgodišnjem ratu i u sedmogodišnjem ratu iz Vojne Granice (graničari) Vojna uprava u hrvatskim zemljama i bitke u Napoleonskim ratovimaBitke i vojna uprava 1848. i 1849. godine te u 19. stoljeću u hrvatskim zemljama Vojna uprava za okupacije Bosne i Hercegovine na granicama Vojne GraniceAustro-Ugarska vojska u vojnoj upravi Vojne Granice, razvojačenje Vojne Granice i ukinuće vojne uprave IV. Oblici vojne uprave tijekom 20. stoljeća u hrvatskim zemljamaUvodenje djelomićne vojne uprave u dijelovima hrvatskih zemalja tijekom 20. stoljeća Status Austro-Ugarske oHrvatske vojske» i bitke u Prvom svjetskom ratu Vojnejedinice, bitke u Drugom svjetskom ratu u hrvatskim zemljamaVojne jedinice, bitke u stvaranju Republike Hrvatske uzrokovane ratom 1991. godine Makete, karte i planovi (strategija i taktika) poznatijih bitaka u kojima učestvuju

V. PriloziTeorije rata i mira, Prilozi


Spoznaja o vojnoj povijesti kroz sva vremenska razdoblja na temelju historijskih izvora i literaturaStudenti trebaju prepoznati znanstveno fundirani historijski izvor i histriografiju, te ovladati tehnikom upotrebe historijskog izvora od heuristike, kritike izvora do apercepcije...

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,50 -seminarski rad 1,00usmeni ispit 1,00aktivnost u nastavi 0,50

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokvij (1) s 10-20 pitanja čine 1,00 ECTS, odnosno 40% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 10% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,50 ECTS, čine ga pitanja (6 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Studentima je preporuka aktivnost u nastavi.


1. Drago Roksandić, Vojna Hrvatska, III., Vojna krajina, Zagreb, 1988. (uredio Dragutin Pavličević), Vojna krajina-Povijesni pregled-historiografija-rasprave, Zagreb 1984.

2. Ernest Bauer, Sjaj i tragika hrvatskog oružja, Zagreb, 1991.3. Slavko Pavičić, Hrvatska ratna i vojna povijest, Zagreb, 1943. i reprint izdanja I998.,

Zagreb, 1984.Mirko Valentić, Hrvatsko-slavonska vojna krajina 1790-1881., HZ 17/1964.

Dopunska literatura

1. Milan Kovačević, Die Kroaten kommen! Ein Kriegervolk crn volker an Kriege (Hrvati dolaze ! Ratnički narod zaraćenim narodima), Xenien-Verlag, Leipzig, 1916.,

2. Jovan Sanković, Pregled postanka, razvitka i razvojačenja Vojne granice od XVI. veka do 1873. godine, Matica srpska (posebna izdanja), Novi Sad, 1964.,

3. Mirko Valentić, Vojna krajina i pitanja njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1873.-1881., Zagreb, 1981.,

4. Enver Imamović, Historija Bosanske vojske, Sarajevo, 1999., 5. Dušan Berić, Slavonska vojna granica re revolucije 1848.-1849., Zagreb-Sarajevo, 1984., 6. Stjepan Brodarić, Mohačka bitka 1526., Vinkovci, 1990.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Medijska pedagogija






prof. dr. sc. Zlatko Miliša 49







dr. sc. Mirela Tolić, poslijedoktorandica, VS 49


semestru4730


Definiranje osnovnih medijsko-pedagogijskih i komunikoloških pojmova, te uvid u njihov položaj i funkciju u kontekstu masovnih medija. Upoznavanje s vrstama masovnih medija i njihovim glavnim obilježjima, te razvojem novih komunikacijsko-informacijskih tehnologija, i utjecajem na komunikaciju, odgoj i obrazovanje, te socijalizaciju. Pregled analiza teorija masovnih medija s ciljem razumijevanja njihova povijesnog razvoja i konceptualnog okvira uloge medija i medijski posredovanih sadržaja u društvu, kao i razumijevanje trendova unutar medijske industrije. Temeljni pojmovi i procesi: medijsko obrazovanje, odgoj za medije, medijska kultura, medijska kompetencija i pismenost, medijska pedagogija, medijska didaktika, medijska etika, kritika medija. Osnovne teme:Vrste i posebnosti masovnih medija; Teorijska polazišta istraživanja utjecaja medija; Masovni mediji kao izražajno sredstvo u obrazovnoj funkciji; Komunikacija kao oblik prijenosa informacija, ideja i međusobnog sporazumijevanja; Primjena suvremenih medija u obrazovanju; Mediji i socijalizacijska iskustva učenika; Odgojno-obrazovni potencijali medija; Mediji kao odgojno-socijalizacijski agens; Značaj, uloga i posebnosti odgojno-obrazovnog djelovanja suvremenih medija u odgoju i obrazovanju; Utjecaj medija na poremećaje u ponašanju djece i mladih; Mediji u slobodnom vremenu mladih; Pozitivni aspekti medijskih iskustava mladih; Kritičko promišljanje sadržaja masovne komunikacije;; Masovni mediji i njihova uloga u budućnosti (futurološki pristup); Mediji u nastavi; Obrazovanje medijskog pedagoga; Kompetencije u području medijskog odgoja


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- prepoznati i definirati osnovne odrednice medijske pedagogije kao znanosti o medijskom odgoju

i obrazovanju,- objasniti i klasificirati temeljne pojmovno-kategorijalne pojmove medijske pedagogije,- usporediti rezultate temeljnih istraživanja utjecaja medija na djecu i mlade,- definirati, razlikovati i demonstrirati osnovne značajke djelokruga rada medijskog pedagoga u

praksi,- ovladati općim i specifičnim kompetencijama, u kombinaciji sa studijskim sadržajima pedagogije

i drugih društveno-humanističkih znanosti- klasificirati medijsku pedagogiju kao pedagošku disciplinu, te analizirati, izraditi i provesti njen

interdisciplinarni okvir- prepoznati, usporediti i analizirati uzročno-posljedične veze između različitih medijsko-

pedagoških i odgojno-socijalizacijskih fenomena- imenovati, grupirati i razlikovati različite medijske teorije, pravce, modele i sustave- razlikovati vrste medija i analizirati njihov utjecaj na nastavni proces, odgoj i socijalizaciju djece i

mladih- organizirati, oblikovati i primijeniti temeljne sastavnice medijske pedagogije u praktičnom

odgojno-obrazovnom radu

Oblici nastave



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno x pismeno Xusmeno i

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 0%aktivnost na nastavi 0,5 20%Seminarska nastava 0,5 20%završni pismeni i usmeni ispit 1,5 60 %

Ukupno 4 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%.


1. Kunczik, M., Zipfel, A., (2006): Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb

2. Ilišin, V.; Bobinac Marinović, A; Radin, F. (2001): Djeca i mediji: Uloga medija u svakodnevnom životu djece, Zagreb, DZOMM/IDIZ

3. Baacke, D. (2007), Medienpadagogik, Max Niemeyer Verlag, Tubingen.4. Ronneberger, F., (1971.): Sozialisation durch Massenkommunikation, Stuttgart5. Livazović, G., (2009), Teorijsko-metodološke značajke utjecaja medija na adolescente, Život i

škola, Osijek, br. 21 (1/2009.), str. 108.-115

Dopunska literatura

1. Schenk, M.,(1986): Langfristige Medienwirkungen: Soziokulturelle Effekte; In: Mahle, W. A. (Hrsg.): Langfristige Medienwirkungen, Berlin

2. Schenk, M., (2002): Medienwirkungsforschung; Tübingen3. Livazović, G., (2011), Odnos dimenzija medijske i socijalne kompetencije, Pedagogijska

istraživanja, HPD, Zagreb (u tisku)

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Metodologija znanstvenoistraživačkog rada I



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za ljetni semestar



doc. dr. sc. Dubravka Božić Bogović 13








Pojam, obilježja i klasifikacija znanosti s posebnim osvrtom na društvene i humanističke znanosti; Pojmovi metodologija i metodika. Teorija, metode i tehnike znanstvenog istraživanja; Znanstveno-istraživački postupci i stupnjevi nastajanja znanstvenog djela; Vrste znanstvenih djela i njihova struktura; Prezentacija rezultata znanstvenog istraživanja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- protumačiti opći pojam znanosti te pojmove metodika i metodologija- izložiti temeljna obilježja i klasifikaciju znanosti s posebnim osvrtom na društvene i

humanističke znanosti- usporediti teorije, metode i tehnike znanstvenoga istraživavnja kao i vrste znanstvenih djela

i njihovu strukturu- analizirati znanstvenoistraživačke postupke i stupnjeve nastajanja znanstvenoga djela- procijeniti faze procesa znanstvenoga istraživanja na primjeru izvornog znanstvenog članka

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaciseminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,4 -kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje)

1 40%

pismeni ispit 1,6 60%Ukupno 3 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 40% udjela u konačnoj ocjeni i kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 60% udjela u konačnoj ocjeni.Primjer oblikovanja konačne ocjene:

Student je ostvario ocjenu 5 iz kontinuiranog praćenja (aktivnost na nastavi) i ocjenu 2 iz kontinuiranog provjeravanja znanja (kolokvij).Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (akt. x 0,40) + (pism. isp. x 0,60).U našem primjeru izračun izgleda ovako:(5 x 0,40) + (2 x 0,60) = 2 + 1,2 = 3,2Konačna ocjena u ovom bi slučaju bila dobar (3).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati.Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko su studenti iz jednog ili više pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ocijenjeni negativnom ocjenom polažu pismeni i usmeni ispit u redovitim ispitnim rokovima.


1. J. Milat, Osnove metodologije istraživanja, Zagreb 2005.2. V. Silobrčić, Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Zagreb 2003.3. M. Vujević, Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, Zagreb 2006.

Dopunska literatura

1. Z. Nikolić Jakus, Uvod u studij povijesti. Historijski praktikum, Zagreb 2008.2. Skupina autora, Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja, Osijek 2000.3. R. Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka 2011.4. P. Dunleavy, Kako napisati disertaciju, Zagreb 2005.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Metodika nastave povijesti, II. dio









m






Na satima studenti će samostalno pripremati i osmišljavati sate za osnovnu i srednju školu te ih izvoditi u učionici uz hospitacije na satima mentora, održavanje oglednih i javnih predavanja studenata. Studenti praktično primjenjuju teorijsko znanje stečeno na kolegiju Metodika nastave povijesti I, samostalno osmišljavajući i izvodeći nastavu, s naglaskom na suvremenom pristupu i inovativnosti.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: 1. povezivati stečeno znanje o povijesti i teorijsko znanje o metodici s praktičnim nastavnim

radom u školi;2. razviti vještine prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja problema iz područja prijenosa

znanja o povijesti u osnovnim i srednjim školama te njihova sintetiziranja;3. razviti vještine inovativnosti u nastavi4. osmisliti nastavni sat primjenom odgovarajućih nastavnih metoda i načela te izvora znanja i

oblika rada;5. shvatiti svoju ulog u nastvnom procesu, od uloge nasatvnika do uloge razrednika6. pravilno voditi pedagošku dokumentaciju7. samostalno napisati pripremu za nastavni sat za osnovnu i srednju školu

Oblici nastave

predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,30esej 0,70 20%Pisanje pripreme 1,00 40%Završni pismeni ispit 1,00 40%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU formiranju konačne ocjene sudjeluju svi elementi kojima su studenti opterećeni tijekom nastave. To su esej s 20% u ukupnoj ocjeni, a obuhvaća pisanje 3 eseja tijekom semestra na teme koje su u skladu s temema na predavanjima, vježba pisanja nastavne pripreme i održavanja zamišljenog sata pred kolegama s 40% i završni pismeni ispit s 40% u ukupnoj ocjeni. Formula po kojoj se utvrđuje ukupna ocjena je: (esej x 0,25)+(priprema x 0,40)+(završni ispit x 0,40). Primjer: 3 x 025+4 x 0,40 + 4 x 0,40=0,75+1,6+1,6=3,95 (4). Dakle, student je iz eseja dobio 3, iz pripreme 4 i završnog ispita 4 te konačnu ocjenu vrlo dobar.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent na diplomskom studiji iz kolegija ima pravo na potpis i pristup ispitu ako je pohađao minimalno 70% nastave, ako je napisao minimalno jedan esej, napisao nastavnu pripremu. Svi navedeni elementi se ubrajaju u konačnu ocjenu i iz svakih mora dobiti minimalno 2 za konačnu pozitivnu ocjenu..


1. Metodički priručnici za nastavnike za osnovne i srednje škole2. Nastavni planovi i programi iz povijesti za osnovnu i srednju školu3. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi4. Trškan, Danijela, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti, Zagreb: Srednja Europa,

2005.5. M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb 1968.

Dopunska literatura

1. Časopisi: Povijest u nastavi, Život i škola, Metodički ogledi i Metodički obzori2. R. Stradling, Nastava povijesti u 20. stoljeću, Zagreb 2003.3. R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2006.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Didaktika






izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović 73




izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović 73



Senka Gazibara, asistentica 73




Osnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija, naobrazba, izobrazba, školovanje. Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna komunikacija. Cilj ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma.Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni ciljevi, praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Ciljevi i zadaće nastave.Sadržajna utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja sadržaja.Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava.Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja.Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačko-prikazivačka nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. Mentorska nastava. Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje učenika za samoobrazovanje.Poučavanje i učenje izvan škole. Instrukcija i obučavanje. Samoorganizirano učenje.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Pravilno interpretirati i opisati temeljne pojmove didaktike, različite didaktičke teorije, pravce i

modele;- Izraditi i analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikularni pristup nastavi;- Osmisliti i izvesti nastavni sat primjenom adekvatne nastavne metode;- Izraditi materijal za samostalno učenje;- Koristiti i obrazložiti izbor nastavne tehnologije;- Osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika- Provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike

Oblici nastave X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 - seminarski rad 0,25 10% (0-10 bodova)aktivnosti na nastavi i zadaće 0,25 10% (0-10 bodova) kontinuirano praćenje znanja 2,5 50% (0-50 bodova) završni ispit 1,5 30% (0-30 bodova)

Ukupno 6 100% (100 bodova)Način oblikovanja konačne ocjeneOstvareni % ocjene: 59-69,9 (E,D-dovoljan 2), 70-79,9 (C-dobar 3), 80-99,9 (B-vrlo dobar 4) 90-100 (A-izvrstan 5)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje

LITERATURAObvezna literatura 1. Bognar, L., Matijević, M. (2002.), Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.2. Desforges, C. (2001.), Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa.3. Jelavić, F. (1995.), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap.4. Peko, A., Pintarić, A. (1999.), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Pedagoški fakultet.5. Terhart, E.(2001.), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Dopunska literatura

1. Borić, E., Peko, A. (2003.), Mogućnost simetrične nastavne komunikacije, Zagreb: Napredak 144, (305.-319.).

2. Dryden, G., Vos, J.(2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.3. Klippert, H. (2001.), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.4. Meyer, H. (2002.), Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.5. Peko, A. (1999.) Obrazovanje, U: Osnove suvremene pedagogije (ur.: Mijatović, A., Vrgoč, H.,

Peko, A., Mrkonjić, A., Ledić, J.), Hrvatsko pedagoško-književni zbor, Zagreb, str. 203.-223. (recenzenti: prof. dr. Valentin Puževski, prof. dr. Esad Ćimić

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Etnogenetski procesi u prapovijesti (Panoni, Iliri)






doc. dr. sc. Zlatko Đukić 88prema rasporedu




doc. dr. sc. Zlatko Đukić 88 prema rasporedu konzultacija u


semestru OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Kolegij daje pregled teorija vezanih uz etnogenezu pretpovijesnih stanovnika na prostoru kontinentalne i jadranske Hrvatske te području Bosne i Hercegovine (Iliri i Panoni).Definira se matični prostor Ilira (Illyrii proprie dicti), problematizira širenje njihova imena, obuhvaća razmatranja o ilirskim zemljama i tzv. "centralnoilirskome" području, o preostacima ilirske onomastike i toponomastike. Kolegij, dakle, daje danas poznate i prihvaćene spoznaje o nastanku Ilira, njihovu društvenom i političkom uređenju, njihovoj negdašnjoj moći i na moru i na kopnu, zatim o njihovoj umjetnosti, gospodarstvu ili religiji. Na sličan način bit će riječi i o Panonima na južnopanonskome prostoru današnje Hrvatske i sjeverne (posavske) Bosne, ostatcima njihove materijalne kulture te njihovoj ulozi u kasno prapovijesno i protopovijesno vrijeme.Te dvije velike i vrlo heterogene narodnosne skupine označile su značajan dio pretpovijesti i povijesti (kasno brončano i željezno doba, antika), osobito na srednjemu i južnome jadranskome području sa zaleđem. Za ranija razdoblja u kojima identificiramo Ilire i Panone kao nositelje pojedinih kulturnih skupina (kasno brončano/željezno doba) na raspolaganju imamo samo arheološko inventar, dok nam je ilirski i panonski onomastički i toponomastički materijal ostao tek kao dio pacificirane antičke rimske kulture.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- obuhvatnije razumijevati pretpovijesne događaje stanovnika na prostoru kontinentalne i

jadranske Hrvatske te području Bosne i Hercegovine- razumijevati nastanak Ilira, njihovu moć na moru i kopnu- posjedovati znanje o Panonima na južnopanonskom prostoru današnje Hrvatske i Bosne i

Hercegovine- znanje o načinima, sredstvima i nalazima njihove kulture, umjetnosti, gospodarstvu i religiji

Oblici nastave






Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokviji (1) s po 30 pitanja čine 1,50 ECTS, odnosno 50% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 10% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,00 ECTS, čine ga pitanja (5 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 30%.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Studentima je preporuka aktivnost u nastavi.


1. A. Benac, O učešću Ilira u egejskoj seobi, ARR 45, Zagreb 1967, 319-339.2. A. Benac, O identifikaciji ilirskog etnosa, Godišnjak CBI 11/9, Sarajevo 1973, 93-109.3. A. Benac, O etničkim zajednicama starijeg željeznog doba u Jugoslaviji, PJZ 5, Sarajevo

1987, 737-802.4. P. Cabannes, Iliri od Bardileja do Gencija, Zagreb 2002.5. S. Čaće, Prilozi proučavanju političkog uređenja naroda sjeverozapadnog Ilirika, RFFZd 18,

Zadar 1979., 43-125.,6. B. Čović, Osnovne karakteristike materijalne kulture Ilira na njihovom centralnom području,

Posebna izdanja CBI 9/1, Sarajevo 1964., 95-134.,7. M. Garašanin, Istočna granica Ilira prema arheološkim spomenicima, Posebna izdanja CBI

9/1, Sarajevo, 1964, 135-175.,8. R. Katičić, Suvremena istraživanja o jeziku starosjedilaca ilirskih provincija, Posebna izdanja

CBI 9/1, Sarajevo, 1964, 9-30.9. J. P. Mallory, Indoeuropljani. – Školska knjiga, Zagreb 2006.10. Z. Marić, Problem sjevernog graničnog područja Ilira, Posebna izdanja CBI 9/1, Sarajevo,

1964, 177-213.,11. F. Papazoglu, Poreklo i razvoj ilirske države, Godišnjak CBI 5/3, Sarajevo 1967., 123-144.,12. M. Suić, Illyrii proprie dicti, Godišnjak CBI 5/3, Sarajevo 1976, 27-92.

Dopunska literatura

1. A: Benac, Prediliri, Protoiliri, Prailiri – neki novi aspekti, Balcanica 8, Beograd 1977, 114.

2. M. Suić, Zapadna granica Ilira u svjetlu historijskih izvora, Posebna izdanja CBI 5/2, Sarajevo 1967, 33-53.

3. B. Čović, O izvorima za istoriju Autarijata, Godišnjak CBI 5/3, Sarajevo 1967., 103-122.,

4. Z. Marić, Donja Dolina i problem etničke pripadnosti predrimskog stanovništva sjeverne Bosne, GZM 34, Sarajevo 1964, 5-128.,

5. M. Zaninović, Ilirsko pleme Delmati, 1, Godišnjak CBI 4/2, Sarajevo 1966, 27-92.6. M. Zaninović, Ilirsko pleme Delmati, 2, Godišnjak CBI 5/3, Sarajevo 1967, 5-101.7. M. Zotović, Arheološki i etnički problemi bronzanog i gvozdenog doba zapadne

Srbije. – DissMon. 26, Beograd 1985.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Sakralna i profana arhitektura Grčke i Rima









m





m

dr. sc. Krešimir Bušić, poslijedoktorand 13




Sakralna i profana arhitektura GrčkeIshodišta grčke arhitekture: kretska kultura (palače) i mikenska kultura (palače, grobovi, megaron), primjeri.Grčka sakralna arhitektura – nastanak, razvitak i stilski redovi hrama, primjeri, značenje i uloga hrama u grčkoj povijesti.Ostale sakralne građevine: telesterij, mauzolej.Kazalište: nastanak i elementi kazališta kao građevine, značenje i uloga kazališta, primjeri.Grčka profana arhitektura – javne građevine (stoe) i njihova uloga, stambena arhitektura, primjeriSakralna i profana arhitektura RimaIshodišta rimske arhitekture: Etruščani i njihov utjecaj, etruščanski hramovi i grobnice.Rimska sakralna arhitektura: hram – nastanak, tipovi, sličnosti i razlike s etruščanskim i grčkim hramovima, uloga i značenje hrama u rimskom društvu i državi, primjeri.Mauzoleji: primjeri carskih mauzoleja Hadrijanovog, Augustovog i Diklecijanovog.Rimska javna profana arhitektura: kazalište – sličnosti i razlike s grčkim kazalištem, amfiteatar, cirkus, most, akvedukt, slavoluk, terme, bazilike – značajke, povijest razvitka, uporaba, značenje i uloga, odabrani primjeri.Rezidencijalna arhitektura: palače, stambene zgrade, koncepcija grada.Vojna arhitektura: kastrumi, njihova koncepcija, značenje i uloga, primjeri.Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog predmeta student će:- poznavati opće značajke i razvitak pojedinih vrsta profane i sakralne arhitekture- poznavati najvažnije i reprezentativne primjere sakralne i profane arhitekture grčke i rimske

civilizacije i njihovu povijest - poznavati i razumjeti međusobne utjecaje pojedinih antičkih kultura na razvitak arhitekture- razumjeti utjecaj koji je antička arhitektura imala na arhitekturu kasnijih razdoblja

Oblici nastave






Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, s po 35 do 40 pitanja čini 1,00 ECTS, odnosno 45 % udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izrade pismenog rada i njegove prezentacije, a u ukupnoj ocjeni čini 5 % .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,50 ECTS, a sastoji se od pitanja studentu. U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Preporučena je aktivnost tijekom nastave.


1. Povijest 3, Helenizam i rimska Republika, skupina autora, Zagreb 2007. (str. 59-79) 2. Povijest 4, Rimsko carstvo, skupina autora, Zagreb 2007.(str. 349-365) 3. Dioklecijanova palača u Splitu (autor će biti naveden naknadno) 4. A. M. Liberati i F. Bourbon, Drevni Rim, Zagreb 2000. (pojedina poglavlja vezana uz temu)

5. F. Durando, Drevna Grčka, Zagreb 1999. (pojedina poglavlja vezana uz temu)

Dopunska literatura

1. M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. 2. N. Cambi, Antika, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb 2002. (pojedina poglavlja vezana uz

temu)

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Kultura renesanse u Europi













Sergej Filipović, asistent, VS -


semestru- -


Predmet kroz kritičku analizu literature, izvora i kulturnih proizvoda renesanse uvodi i naglasak stavlja na kulturne fenomene koji predstavljaju začetke moderne Europe.Sadržajna struktura kolegija:Pojam humanizma i renesanse; Političke prilike u razdoblju renesanse; Društveni i gospodarski preduvjeti renesanse; Oživljavanje antike; "Renesansni čovjek"; Renesansni dvorovi kao središta kulture; Svakodnevica u razdoblju renesanse; Spolnost i odnosi među spolovima; Znanost u vrijeme renesanse; Religija i duhovnost u vrijeme renesanse - drugi izgon iz raja; Renesansa i inkvizicija; Neoplatonizam i visoka renesansa (Leonardo i Michelangelo); Renesansa izvan Italije; Umjetnost renesanse


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- protumačiti temeljne pojmove renesanse i humanizma- usporediti kulturne fenomene razdoblja renesanse u pojedinim europskim društvima (državama,

regijama)- prosuditi ulogu renesanse u oblikovanju začetaka moderne Europe- analizirati kulturne proizvode renesanse- vrednovati literaturu i izvore koji se odnose na europsku renesansu

Oblici nastave


X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski rad

laboratorijNAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA



0,9 25%

esej 1 55%seminarski rad 0,4 20%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 25% udjela u konačnoj ocjeni, esej s 55% udjela u konačnoj ocjeni i seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni.Primjer oblikovanja konačne ocjene:Student je ostvario ocjenu 4 iz kontinuiranog praćenja (aktivnost na nastavi), ocjenu 2 iz eseja i ocjenu 5 iz seminarskog rada. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (akt. x 0,25) + (esej x 0,55) + (sem. x 0,20).U našem primjeru izračun izgleda ovako:(4 x 0,25) + (2 x 0,55) + (5 x 0,20) = 1 + 1,1 + 1 = 3,1Konačna ocjena u ovom bi slučaju bila dobar (3).



1. J. Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji, Zagreb 1997.2. J. Delumeau, Civilizacija renesanse, Novi Sad 1989.

Dopunska literatura

1. D. Grubiša, Politička misao talijanske renesanse, Zagreb 2000.2. Srednji vijek i renesansa (13.-16. st.), (ur. E. Hercigonja), sv. 2, Zagreb, HAZU: Školska knjiga,

Zagreb 20003. V. Filipović, Filozofija renesanse, Zagreb 1978.4. Skupina autora, Humanizam i renesansa u Evropi, Beograd 1991.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj




Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme Tel. e-mail

konzultacija

doc. dr. sc. Mirko Lukaš 49prema rasporedu




doc. dr. sc. Renata Jukić 35




1. Čovjek- ekologija-okoliš-održivi razvoj - Razvoj čovjekove misli o okolišu2. Koncept razvoja suvremenog društva 3. Ekološka pismenost / Ekološka svijest4. Odgoj/obrazovanje za okoliš Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj5. Održivi razvoj: modeli, dimenzije, problemi i perspektive Održiva budućnost. 6. Mjesto pedagogije u strukturiranju odgoja i obrazovanja za održivi razvoj7. Vrijednosti u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj8. Odgoj/obrazovanje za održivi razvoj između znanja, vještina, navika, stavova i ponašanja9. Polazišta i pristupi odgoju i obrazovanju za održiv razvoj kao konceptu Višedimenzionalnost i

razvojnost. 10. Cjeloživotno učenje i odgoj i obrazovanje za održivi razvoj 11. Holistički pristupi odgoju i obrazovanju za održivi razvoj 12. Škola kao mjesto odgoja i obrazovanja za održivost 13. Aktivnosti djece školske dobi kao jedan od preduvjeta održivog razvoja 14. Elementi školskog kurikuluma u razvoju osjetljivosti djece/učenika za održivi razvoj (Školski

okoliš i održivi razvoj - Kreiranje školskog okružja i održivi razvoj; Kalendar odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u školskim ustanovama; Projekti odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj u školskim ustanovama;Školski menadžment i održivi razvoj)

15. Sukonstrukcija kurikuluma održivog razvoja16. Kompetencije nastavnika za odgoj i obrazovanje za održivi razvoj

Očekivani ishodi kolegijaPo završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- prepoznati i imenovati osnovne pojmove iz područja održivog razvoja;- opisati povijesni razvoj održivog razvoja kao znanstveno utemeljenog koncepta;- razumjeti koncept održivog razvoja;- kritičkog promišljati i argumentirano izražavati relevantne stavove;- osmisliti, prilagoditi, provesti i vrednovati proces integriranja koncepta održivog razvoja u

nastavnom procesu- pratiti aktualne, globalne, društveno-pedagoške teme i problematiku koncepta održivog razvoja

u povezanosti s razvojem osobnih stavova i prihvaćanja odgovornosti prema problematici održivog razvoja kao neizostavnog dijela vlastite i cjelokupne budućnosti globalnog svijeta

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,50 -pismeni ispit 1,00 -projekt 1,50usmeni ispit 1,00

Ukupno 5 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i ocjenjivanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi, projektni rad i pismeni/usmeni ispit: 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti na nastavi, 40% ocjene je kvaliteta projektnog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog/usmenog ispita.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeObveza je studenta pohađanje predavanja i seminara, aktivno sudjelovanje na nastavi, te izrada projektnog zadatka na zadanu temu.


1. Cifrić, I. (2012), Leksikon socijalne ekologije, Kritičko promišljanje. Školska knjiga: Zagreb.2. Cjeloživotno učenje za održivi razvoj (2008.). 1. 2. i 3. svezak ur. Uzelac, V., Vujičić, L.; 3.

svezak ur. Uzelac, V., Vujičić, L., Boneta, Ž. Učiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka 2008. Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Cjeloživotno učenje za održivi razvoj, svibanj 2008., Plitvice.

3. Jukić, R. (2011), Ekološko pitanje kao odgojno-obrazovna potreba. Socijalna ekologija, 20 (3), 267-286.

Dopunska literatura

1. Uzelac, V. (1990), Osnove ekološkog odgoja. Zagreb: Školske novine.2. Andevski, M. (2006), Ekologija i održivi razvoj. Novi Sad: Cekom.3. Devernay, B. i suradnici (2001), Obrazovanje za okoliš i održivi razvoj. Zagreb: Centar za

građanski odgoj i demokraciju.4. Ostali časopisi ekološke problematike: Socijalna ekologija, National geografic, Eko-revija, Geo,

Meridijani, Gospodarstvo i okoliš, Horizont i dr.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Razredni menadžment






doc. dr. sc. Mirela Tolić 35prema rasporedu




doc. dr. sc. Mirela Tolić 35prema rasporedu




Temeljni pojmoviUčitelj kao manager, karakteristike razrednog menadžmenta, prag tolerancije, proaktivno i reaktivno ponašanje, vrijeme rada i vrijeme odmora, ponašanja unutar razrednih obveza, neprimjerena ponašanja, komponente dobrog razrednog menadžmenta, planiranje i identifikacija očekivanog – poželjnog ponašanja.

Menagerske funkcijePlaniranje, strategije, dobra organizacija, kvaliteta vođenja, uspješna kontrola.

Posebnosti upravljanja razredomPedagoška uloga razrednika u vođenju i upravljanju razreda, administrativni poslovi, razrednik voditelj tima, pripremanje nastavnika za timski rad (s razredom, roditeljima, razrednim vijećem…)

Ostali upravljački posloviPartnerski odnosi roditelj – razrednik (stavovi i predrasude), strategije unapređivanja suradnje

Upravljanje razredomTeorije upravljanja razredom (Glasser, Ginett, Wessler);Sustavi upravljanja razredom;Tehnike – modeli upravljanja razredom: uzor, ugovor, paradoks, ignoriranje;Strategije permanentnog djelovanja, verbalne i neverbalne reakcije, skupne strategije, pismene, asertivno ponašanje;Stvaranje pozitivne klime, normi i ozračja za rad i učenje u razredu;Osmišljavanje vlastitog sustava upravljanja razredom.

Očekivani ishodi kolegijaPolaznici su u stanju razlikovati i primjenjivati osnovne spoznaje predviđene za bolje razumijevanje komunikacije i upravljanje razredom.Polaznici mogu na temelju prepoznatih situacija djelovati na mijenjaju i poboljšanju discipline i razrednog ozračja. Znanja i iskustva stečena temeljem ovog kolegija omogućit će polaznicima otvaranje većeg broja slobodnog vremena za obrazovne aktivnosti na satu.Polaznici su spremni osmisliti svoju mapu osnovnih strategija upravljanja razredom, svoj stil vođenja, razinu upravljanja i primjenjivati je u svakodnevnoj pedagoškoj praksi.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,10 -aktivnost na nastavi 0,90 -portfolio i mapa strategija upravljanja 1,00završni pismeni i usmeni ispit 1,00

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjene

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeKvaliteta i uspješnost izvedbe kolegija vrednovat će se putem anonimnih evaluacija aspekata izvođenja nastave (predavanja i seminari), pripremljenosti predavača i radnih materijala za seminare.


1. Emmer, E.T. (1987) Classroom Management. The International Encyklopedia of Teaching and Teacher Education. Pergamon Press.

2. Jurić, V. (2004) Pedagoški menadžment – refleksija opće ideje o upravljanju. Zagreb: Pedagogijska istraživanja I. str. 137-147.

3. Silov, M. (2001) Suvremeno upravljanje i rukovođenje u školskom sustavu. Velika Gorica:

Persona. 4. Stančić, S. (2006) Menadžment u obrazovanju. Rijeka.

Dopunska literatura

1. Cowley, S. (2006) Tajne uspješnog rada u razredu – Vještine, tehnike i ideje. Zagreb: Školska knjiga.

2. Faber, A., Mazlish, E. (2000) Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga.

3. Rijavec, M. (1995) Uspješan menedžer – Svakodnevne metode upravljanja. Zagreb: MEP Consult.

4. Srića, V. (1994) Inventivni menedžer. Zagreb: Croman & MEP Consult.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Metodologija znanstvenoistraživačkog rada II














Predmet historijskog istraživanja: Povijesna i historiografska činjenica, događaj, struktura i razvoj; Povijesno vrijeme i povijesni prostor, pitanje uzročnosti i zakonitosti; Historijsko istraživanje, uvjetovanost i objektivnost; Izvori i njihove klasifikacije; Stupnjevi istraživačkog procesa; Izbor područja istraživanja; Istraživačko pitanje; Heuristika - prikupljanje i uređenje izvora; Iščitavanje obavijesti izvora, vanjska kritika, unutrašnja kritika - vjerodostojnost; Utvrđivanje činjenica; Metode: indukcija i dedukcija, filološka, poredbena, genealoška i druge metode; Važnost kvantitativnih metoda (statistika); Objašnjenje međusobne povezanosti činjenica; Objašnjenje i razumijevanje (kauzalno, nužna i dovoljna uvjetovanost, strukturalno, analogijsko, genetičko objašnjenje); Modeli u povijesnom objašnjenju; konstrukcija i sinteza, tipovi sinteza; Pitanje periodizacije; Pitanja odnosa povijesne znanosti i drugih humanističkih i društvenih znanosti; Citiranja i bibliografija; Uporaba računalnog programa za obradu teksta i tabelarnih te grafičkih podataka za pisanje znanstvenog rada.Metode: Predavanja, konzultacije / individualni rad, samostalni rad studenata: izrada jednog znanstvenog seminara s povijesnom temom i primjenom adekvatnih metoda znanstveno-istraživačkog rada.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - protumačiti pojam povijesne znanosti, odnosno povijesti kao samostalne znanstvene discipline- usporediti osnovne teorijske i metodske postavke povijesne znanosti- procijeniti položaj i ulogu povijesne znanosti u sustavu ljudskoga znanja (znanosti)

- raspravljati o pojedinom teorijskim i metodskim postavkama povijesne znanosti

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaciseminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij




1 40%

kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija)

1,6 60%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 40% udjela u konačnoj ocjeni i kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 60% udjela u konačnoj ocjeni.Primjer oblikovanja konačne ocjene:Student je ostvario ocjenu 5 iz kontinuiranog praćenja (aktivnost na nastavi) i ocjenu 2 iz kontinuiranog provjeravanja znanja (kolokvij).Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (akt. x 0,40) + (kol. x 0,60).U našem primjeru izračun izgleda ovako:(5 x 0,40) + (2 x 0,60) = 2 + 1,2 = 3,2Konačna ocjena u ovom bi slučaju bila dobar (3).



1. M. Bloch, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb 2008.2. H. Carr, Što je povijest?, Zagreb 2004.3. K. Jenkins, Promišljanje historije, Zagreb 2008.4. R. W. Fogel - G. R. Elton: Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Zagreb 2002.

Dopunska literatura

1. Roksandić (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb 2004.2. N. Berdjajev, Smisao povijesti, Split 2005.3. P. Burke, Očevid - Upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb 2003.4. P. Burke, Što je kulturalna povijest?, Zagreb 2006.5. S. Čolić, Kultura i povijest - Socio-kulturno antropološki aspekti hijerarhizacije kulture, Zagreb

2002.6. L. Hunt (ur.) Nova kulturna historija, Zagreb 2001.

7. K. R. Popper, Bijeda historicizma, Zagreb 1996.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pedagogija













Sanja Simel, asistentica 49prema rasporedu




Pedagogija znanost o odgojuOdnos naslijeđa i odgoja. Teorije nativizma, empirizma, konergencije i dinamička teorija. Odgoj, socijalizacija, samoaktivnost. Antropološke osnove odgoja. Zakoni filogeneze i ontogeneze u odgoju. Razvoj i maturacija, preuranjivanje i kašnjenje. Bitne odrednice odgoja. Pedagogijska znanost i pedagogijski sustav. Pedagogijska interdisciplinarnost.

Temeljni pedagogijski pojmoviSličnosti i razlike između odgoja i socijalizacije. Odgoj, obrazovanje, izobrazba. Intencionalni i funkcionalni odgoj. Nastava. Didaktika i metodike. Učenje i poučavanje. Kurikulum. Učitelj, učenik, roditelj. Savjetovanje, pomoć.

Institucionalni i vaninstitucionalni odgojObitelj, vrtić, škola. Grupa vršnjaka, masovni mediji, slobodno vrijeme i potrošnja. Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Vaninstitucionalni odgojni rad. Odgoj odraslih. Pluralistička socijalizacija


Po završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći:- razlikovati osnovne pedagoške termine i pojmove- pravilno primjenjivati pedagošku terminologiju u svakodnevnoj komunikaciji- opisati značajnost pedagoške praske i odgojnih iskustava za uspostavljanje kvalitetnije

pedagogijske teorije- u svom nastavničkom radu koristiti se pedagogijskim spoznajama koje će im olakšati

snalaženje u odgojno-obrazovnoj praksi - primijeniti spoznaje u svom daljnjem usavršavanju i povezivati ih s novim u obogaćivanju svojih

osobnih kompetencija unutar cjeloživotnog obrazovanja

Oblici nastave



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno x pismeno X usmeno i

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni

pohađanje nastave 1,50 0%aktivnost na nastavi 0,50 10%seminarski rad 1,00 20%završni pismeni i usmeni ispit 3,00 70 %

Ukupno 6 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%.

LITERATURAObvezna literatura 1. Giesecke, H. (1993.), Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa. 2. Gudjons, H. (1994.), Pedagogija-temeljna znanja. Zagreb: Educa. Poglavlje 8, str. 171.-185.3. Mialaret, G. (1989.), Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine. Poglavlja 1 i 2, str.

17.-34.4. Mijatović, A. (ur.) (1999.), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-

književni zbor. Poglavlja 1, str. 13.-37; 4 i 5, str. 101.-148; 7, 8, 9 str. 175.-244.

Dopunska literatura

1. Cindrić, M. (1995.), Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Velika Gorica-Zagreb: Persona.2. Glasser, W. (1994.), Kvalitetna škola. Zagreb: Educa.3. Marsh, C. (1994.), Kurikulum - temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. 4. Munjiza, E., Peko, A. (2004.), Stavovi mladih prema drugim narodima u multikulturalnoj

istočnoj Slavoniji. Napredak, 145 (3): 305.-314.5. Mušanović, M. (2001.), Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade.6. Ogbu, J. G. (1989.), Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine.7. Rosić, V., Zloković, J. (2002,), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet,

Odsjek za pedagogiju.8. Rosić, V., Zloković, J. (2003.), Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo: Tempo d.o.o.9. Redovito pratiti dva pedagoška časopis u Hrvatskoj i po mogućnosti jedan svjetski.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest hrvatskog iseljeništva













Tamara Alebić, asistentica 88




Seobe Hrvata prije 1790.godine- Raseljavanje Hrvata pred najezdom Turaka Osmanlija u 15. i 16. stoljeću- Iseljena Hrvatska u austrijskom Gradišću (Burgenlandu) i talijanskom Moliseu- Seobe Hrvata u južnu Mađarsku, odnosno Vojvodinu i južnougarske županije- Dubrovački Hrvati (u Americi, Aziji, Africi...)- Hrvati u Bosni, Hrvati u Humu (Hercegovini)- Hrvati; Baranjski, Bački, Banatski (Rumunjska), Peštanski (Tukulja), Gradišćanski (Zala, Vaš),

Slovački, Kosovski, u Srbiji, Hrvati Boke Kotorske- Hrvati u srednjoeuropskim i zapadnoeuropskim zemljama- Istaknuti Hrvati izvan Hrvatske – u kulturi, znanosti, vojsci... (pregled)

Iseljena Hrvatska od 1790. do 1918. godine- Iseljeni Hrvati pod okolnostima ratova po Europi - Iseljavanje Hrvata u Ameriku (iz Dalmacije, Slavonije, Istre...) -ekonomske i političke okolnosti,

Iseljavanje Hrvata u Australiju -ekonomske i političke okolnosti- Hrvatske kolonije u Južnoj i Sjevernoj Americi, Australiji, Aziji, Africi i Europi - Organizacija iseljena Hrvatske, odnosi matične Hrvatske i iseljene Hrvatske

Seobe Hrvata poslije 1918.godine- Stvaranje Države SHS i Kraljevine SHS i seoba Hrvata (Srijem, Bačka, dijelovi BiH)- Hrvatski politički otpor između dva svjetska rata- Seobe Hrvata u prekooceanske zemlje (Brazil, Argentina, Čile..., Kanada, SAD...) od 1922. do

1941. godine- Iseljena Hrvatska i odnos prema Kraljevini Jugoslaviji i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj- Iseljena Hrvatska i odnos prema Socijalističkoj Jugoslaviji i novostvorenoj Republici Hrvatskoj- Iseljene kolonije Hrvata u Sjevernoj Americi, u Južnoj Americi, u Australiji i Novom Zelandu, u

Južnoj Africi (organizacija, kultura...) od 1945. do 2000. godine


Spoznaja o hrvatskoj iseljenoj povijesti kroz sva vremenska razdoblja na temelju historijskih izvora i literaturaStudenti trebaju prepoznati znanstveno fundirani historijski izvor i histriografiju, te ovladati tehnikom upotrebe historijskog izvora od heuristike, kritike izvora do apercepcije u istraživanju hrvatske dijaspore...

Oblici nastave






Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokvij (1) s 10-20 pitanja čine 1,00 ECTS, odnosno 40% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 10% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,50 ECTS, čine ga pitanja (6 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Studentima je preporuka aktivnost u nastavi.


1. V. Holjevac, Hrvati izvan domovine, Zagreb, 1967., 2. I. Čizmić – J. Jurčević i dr., Iseljena Hrvatska, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura

1. M. Tkalčević, Hrvati u Australiji, Zagreb, 1992., 2. Lj. Antić, Hrvati i Amerika, Zagreb, 2002., 3. K. Kučerova, Hrvati u srednjoj Europi, Zagreb, 1998., 4. T. A. Mursalo, Hrvati na Jugu Afrike, Zagreb, 2003.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatsko proljeće






doc. dr. sc. Slađana Josipović Batorek 79




doc. dr. sc. Slađana 79 prema rasporedu 4691 [email protected]

Josipović Batorek konzultacija u semestru

dr. sc. Tado Jurić, poslijedoktorand, VS -


semestru- -


Kolegij analizira događaje u Hrvatskoj/Jugoslaviji s kraja 60-ih i početka 70-ih godina 20. stoljeća poznatih pod sintagmom Hrvatsko proljeće. Uvodna predavanja temeljit će se na analizi događaja koji su prethodili Hrvatskom proljeću (smjena Aleksandra Rankovića, djelomična liberalizacija javnog mnijenja, studentski prosvjedi u Jugoslaviji i svijetu, ulazak mlađih kadrova u politiku…). U nastavku predavanja naglasak će biti na ulozi i međusobnom odnosu triju središnjica Hrvatskog proljeća: članovima SKH (Savka Dabčević Kučar, Miko Tripalo, Pero Pirker…), studentom pokretu i Matici hrvatskoj. Neizostavna je i analiza odnosa Josipa Broza Tita prema navedenim događajima i njegova uloga u nastanku i razvoju Hrvatskog proljeća te njegovom konačnom slomu. Na završnim predavanjima dat će se i kratak osvrt na međunarodni položaj Jugoslavije u hladnoratovskom razdoblju, reakciju međunarodne javnosti na događaje u Jugoslaviji i sl.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - objasniti glavne događaje u Hrvatskoj/Jugoslaviji s kraja 60-tih i početka 70-tih godina 20.

stoljeća- na temelju dostupne literature, osobito memoara izravnih sudionika Hrvatskog proljeća,

analizirati i vrednovati najvažnije segmente društvenih, političkih i gospodarskih uzroka i posljedica Hrvatskog proljeća

- definirati položaj Jugoslavije u vrijeme hladnog rata s obzirom na njenu neutralnost i geostrateški položaj u graničnom području između dvaju vojno-političkih blokova – sve u kontekstu Hrvatskog proljeća

- argumentirano raspravljati o događajima i pojavama značajnim za proučavano razdoblje nacionalne i svjetske povijesti

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,7 -seminarski rad 0,5 20%kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje)

0,8 35%

završni pismeni ispit 1 45%Ukupno 3 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 35% udjela u konačnoj ocjeni, završni pismeni ispit s 45% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti

minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko student ipak iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobije negativnu ocjenu dužan je polagati usmeni i pisani ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.


1. Savka Dabčević Kučar: ’71: hrvatski snovi i stvarnost, Zagreb, 1997.2. Miko Tripalo: Hrvatsko proljeće, Zagreb, 2001.3. Zdenko Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991, Zagreb, 2006.Dopunska literatura

1. Jure Bilić, ’71 koja je to godina, Zagreb, 1990.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Europski gradovi i gradski život u novom vijeku

















Predmet kroz opća obilježja gradova i gradskog života europskog novog vijeka kroz konkretne primjere pristupa osnovnim razlikovnim obilježjima gradskoga života te problemski pristupa gradu kao bitnom obilježju modernosti. Sadržajna struktura kolegija:Uvod - pojam i nastanak grada; Pojam i uloga građanina u europskim društvima; Gradska privreda kao izvor građanske emancipacije; Urbanistička struktura grada kao odraz društvene gradske strukture; Politički status grada (komuna, grad-država, plemićki posjed, trgovište, sajmište); Odnos srednjovjekovnog i renesansnog grada; Firenza - primjer renesansnoga grada; "Idealni grad" i pokušaji njegovog ostvarenja; Struktura barokne moći; Peterburg - urbanistički primjer vladarske moći; Prodor industrije u gradove; Problemi gradova 19. st. - prenapučenost, promet, stanovanje, zagađenje, organizacija privrede, predgrađa; Historicizam - prikrivanje društvenih i urbanističkih problema gradova 19. st.; Građanin i malograđanin; "Vrtni grad" u Engleskoj - "idealni grad" 19. st.; Pariz - primjer velikog urbanističkog zahvata.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- protumačiti temeljne pojmove grad, građanin, urbanizam- izložiti povijesni razvoj grada i gradskoga života u novome vijeku prema pojedinim europskim

regijama

- analizirati tipična razlikovna obilježja gradskoga života- usporediti na konkretnim primjerima gradova pojedina tipična obilježja- raspravljati o fenomenu grada i gradskoga života kao o bitnom obilježju modernosti

Oblici nastave






0,9 25%

esej 1 55%seminarski rad 0,4 20%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 25% udjela u konačnoj ocjeni, esej s 55% udjela u konačnoj ocjeni i seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni.Primjer oblikovanja konačne ocjene:Student je ostvario ocjenu 4 iz kontinuiranog praćenja (aktivnost na nastavi), ocjenu 2 iz eseja i ocjenu 5 iz seminarskog rada. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (akt. x 0,25) + (esej x 0,55) + (sem. x 0,20).U našem primjeru izračun izgleda ovako:(4 x 0,25) + (2 x 0,55) + (5 x 0,20) = 1 + 1,1 + 1 = 3,1Konačna ocjena u ovom bi slučaju bila dobar (3).



1. L. Mumford, Grad u Historiji, Zagreb 1988.2. B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, Zagreb (više svezaka)3. R. Sarti, Živjeti u kući - Stanovanje, prahrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500.-

1800.), Zagreb 2006.

Dopunska literatura

1. B. Milić, Vrtovi rane i visoke renesanse, Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 3(1995), 1(9), str. 125-140

2. A. Mutnjaković. Ranorenesansni grad, Zagreb 1991.3. J. Castex, Urbane forme, Beograd 1989.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Školska praksa (DP)









m


Tamara Alebić, asistentica 88




Studentova nazočnost mentorovoj nastavi; studentovo održavanje nastave; nazočnost nastavi kolega studenata; studentova izrada pisane priprave za nastavni sat; analiza tijeka nastavnog sata


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - samostalno oblikovati ciljeve nastavnoga sata, - samostalno sastaviti pisanu pripravu za nastavnu jedinicu iz povijesti u osnovnoj i/ili

srednjoj školi;- pripremiti i primijeniti različite oblike rada, odgovarajuće metode i nastavni materijal u

izvedbi nastavnoga sata povijesti- metodički stručno analizirati i procijeniti promatrane nastavne sate, kao i vlastite nastavne

sate - analizirati sastavljeni portfolio i odgledane nastavne sate;

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA iz kolegija (Škoska praksa)- povijest


Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave (vježbe) 1,1 -praktični rad 3,4 40%kontinuirano praćenje 0,2 30%portfolio 0,3 30%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene za studente na studiju povijesti uobziruju se ocjena iz kontinuiranoga praćenja s 30% ocjene; ocjena iz Portfolija s 30% ocjene te pripremanje, izvedba i analiza praktične nastave u školi s 40% konačne ocjene.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati, djelatno pripremati, izvoditi i analizirati predviđeni broj nastavnih sati te prikupljati potrebnu dokumentaciju (evidencije, priprave, pripadajući materijali).


1. R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.2. R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2006.3. M. Matijević – D. Radovanović, Nastava usmjerena na učenika, Zagreb, 2011. (odabrana

poglavlja)

Dopunska literatura

1. R. J. Marzano i sur., Nastavne strategije, Zagreb, 2006; Z. Nikolić Jakus, Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Zagreb,

2. 2008; K. Jenkins, Promišljanje historije, Zagreb, 2008; P. Burke, Očevid: Upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, 2003; R.

3. W. Fogel - G. R. Elton, Kojim putem do prošlosti. Dva pogleda na povijest, Zagreb, 2002; D. Trškan, Terenski rad u nastavi povijesti – učenje metodom otkrivanja, Povijest u nastavi, sv. 10, Zagreb, 2007, 207-216; P. Skok, Izvanškolska nastava, Zagreb, 2003;

4. Nastavni planovi i programi za osnovnu i srednje škole (gimnazije i strukovne); Odabrana udžbenička literatura za osnovne i srednje škole; Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; Časopis Povijest u nastavi (odabrani tekstovi u dogovoru s nastavnikom).

ISPITNI ROKOVI – diplomski studij 1. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK.1.-30.09.2015.

Metodika nastave povijesti, I. dio izv. prof. dr. sc. J. Šimić 13. 11. 10h 05. 02. 10 h 19. 02. 10h 13. 04. 10h 18. 06. 10h 02. 07. 10h 03. 09. 10h 17. 09. 10hPsihologija odgoja i obrazovanja* doc. dr. sc. S. Ručević

dr. sc. D. Marinić28.01. 11.02. 15.04. 17.06. 01.07. 07.09. 21.09.

Vjerovanja i kultovi u prapovijesti doc. dr. sc. S. Josipović Batorek,dr. sc. K. Bušić

10. 11. 8h 29. 01. 8h 13. 02. 8h 17. 04. 8h 23. 06 8h 07. 07. 8h 01.09 8h 14. 09. 8h

Etruščani izv. prof. dr. sc. J. Šimić 20. 11. 28. 01. 12. 02. 16. 04. 17. 06. 13. 07. 07. 09. 21. 09.Hrvatska vojna povijest i uprava prof. dr. sc. I. Balta 12. 11. 8h 02. 02. 8h 16. 02. 8h 15. 04. 8h 15. 06. 8h 29. 06. 8h 02. 09 8h 14. 09. 8hMedijska pedagogija prof. dr. sc. Z. Miliša 14.11. 12 h 06.02. 12 h 20.02. 12 h 17.04. 12 h 19.06. 12 h 03.07. 12 h 04.09. 12 h 11.09. 12 hMetodologija znanstvenoistraživačkog rada, I. dio

doc. dr. sc. D. Božić Bogović

11. 11. 8h 26. 01. 8h 09. 02. 8h 14. 04. 8h 23. 06. 8h 06. 07. 8h 07. 09. 8h 21. 09. 8h

Metodika nastave povijesti, II. dio izv. prof. dr. sc. J. Šimić 13. 11. 10. h 06. 02. 10h 20. 02 10h 13. 04. 12h 22. 06. 10h 08. 07. 10h 03. 09. 10h 17. 09. 10hDidaktika izv. prof. dr. sc. V.

Buljubašić Kuzmanović11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 30.06. 04.09. 15.09.

Etnogenetski procesi u prapovijesti (Panoni, Iliri)

doc. dr. sc. Z. Đukić 11. 11. 10h 03. 02. 10h 17. 03. 10h 14. 04. 10h 16. 06. 10h 30. 06. 10h 08. 09. 10h 22. 09. 10h

Sakralna i profana arhitektura Grčke i Rima

izv. prof. dr. sc. J.Šimić 20. 11. 04. 02. 18. 02. 16. 04. 01. 07. 15. 07. 08. 09. 22. 09.

Kultura renesanse u Europi doc. dr. sc. D. Božić Bogović

11. 11. 8h 28. 01. 8h 11. 02. 8h 14. 04. 8h 24. 06. 8h 08. 07. 8h 09. 09. 8h 23. 09. 8h

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj

doc. dr. sc. M. Lukašdr. sc. R. Jukić

17.06. 07.07. 08.09. 22.09.

Razredni menadžment doc. dr. sc. M. LukašXXX

14.11. 13h 10.02. 13h 24.02. 13h 17.04. 13h 19.06. 13h 3.07. 13h 4.09. 13h 18.09. 13h

2. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK.1.-30.09.2015.

Metodologija znanstvenoistraživačkog rada II. dio


11. 11. 8h 28. 01. 8h 11. 02. 8h 14. 04. 8h 24. 06. 8h 08. 07. 8h 09.09. 8h 23. 09. 8h

Pedagogija prof. dr. sc. Z. Miliša 14.11. 12 h 06.02. 12 h 20.02. 12 h 17.04. 12 h 19.06. 12 h 03.07. 12 h 04.09. 12 h 11.09. 12 hPovijest hrvatskog iseljeništva prof. dr. sc. I. Balta 12. 11. 8h 04. 02. 8h 16. 02. 8h 15. 04. 8h 17. 06. 8h 29. 06. 8h 02. 09. 8h 14. 09. 8hHrvatsko proljeće doc. dr. sc. S. Josipović

Batorek13.11. 12h 31. 01. 10h 13. 02. 10h 17. 04. 12h 19. 06. 10 h 03. 07 10h 04. 09 10 h 18. 09. 10h

Europski gradovi i gradski život u novom vijeku


11. 11. 8h 26. 01. 8h 09. 02 8h 14. 04. 8h 23. 06. 8h 06. 07 8h 07. 09. 8h 21. 09. 8h

NAPOMENA: Kod kolegija gdje se povjerava nastava, ispitni rok dogovorno određuju nositelj kolegija i izvođač nastave.

KONZULTACIJE U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

NASTAVNIK ZIMSKI SEMESTAR LJETNI SEMESTAR1. Tamara Alebić, asistentica ponedjeljak, 15,00 - 16,00 h ponedjeljak, 15,00 - 16,00 h2. prof. dr. sc. Ivan Balta ponedjeljak, 10,00 - 11,30 h ponedjeljak, 10,00 - 11,30 h3. doc. dr. sc. Dubravka Božić

Bogovićponedjeljak 9,30 - 10,30 h utorak, 8,00 – 9,00 h

4. dr. sc. Krešimir Bušić, poslijedoktorand

četvrtak, 11,00 - 12,00 h četvrtak, 11,00 - 12,00 h

5. doc. dr. sc. Zlatko Đukić petak, 16,15 - 17,15 h petak, 14,45 - 15,45 h6. dr. sc. Ivana Jurčević,

poslijedoktorandicapetak,12,15 - 13,15 h petak,12,15 - 13,15 h

7. Igor Josipović, asistent ponedjeljak, 12,15 – 13,15 h8. doc. dr. sc. Slađana Jospović

Batorekutorak, 9,30 - 10,30 h utorak, 9,30 - 10,30 h

9. izv. prof. dr. sc. Jasna Šimić četvrtak, 16,00 – 16,30 h10. XXX

RASPORED SATI – I. SEMESTAR

SAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

1.

800-845 2

845-930 3Psih. odgoja i obrazovanja

(____________asist.)

930-1015 4. S B 44

1030-1115 5. Psih. odgoja i obrazovanja(dr.sc.D.Marinić)

1115-1200 6.Hrv.voj.povi

uprava(prof.dr.sc.I

Hrv.voj.povi uprava P B 53

Balta) izb. (___?___,as)

1215-1300 1.3.i17.XI.,1.,15.XII..5.,19.I.

1. i 3. tj. P 31

2.i4.tj.S 31

Vjerov.i kult.u prapov.(dr.sc.K.Bušić,

doc.dr.sc.S.Josipović-Batorek)

1300-1345 2. Medijska pedagogija( ? , v.asis.)

izb. P S 84

Metodika I(I.Josipović,asis.) S A 46

*1400-1445 3.izb.

S 31 Metodika I

(I.Josipović,asis.) S B 46

1445-1530 4.

1545-1630 5. Etrušćani(izv.prof.dr.sc.J.Šimić)

Medijska pedagogija(prof.dr.sc.Z.Miliša)

1630-1715 6. izb.P S 44

izb.P 32

1730-1815 7.

1815-1900 8. Medijska pedagogija(doc.______??____)

1915-2000 9. izb.S 32

2000-2045 10.

RASPORED SATI – III. SEMESTAR

SAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK

1.

800-845 2.

845-930 3.

930-1015 4. Hrvatsko proljeće(____?____,asis.) izb S 84

1030-1115 5. Met.znan.-istr rada, II. dio

(doc.dr.sc. D.

Europski grad i grad. život u nov.vijeku

1115-1200 6. Božić Bogović) 1. i 3. tj. P 44

(doc.dr.sc. D.Božić Bog) 2. i 4. tj. P

izb. 44

Pov.hrvat.iseljeništva (prof.dr.sc. I. Balta)

1215-13001. 1. i 3. tj.

8.,22.X., 5.,19.XI.,3.,17.XII.7.,21.I.

P 31 izb.

Hrvatsko proljeće(doc.dr.sc.Slađana Josipović

Batorek) izbP 44

Europski gradovi i grad. život u nov.vijeku (I.Josipović)

S izb. 46

1300-1345 2.

1400-1445 3. Pedagogija(S.Simel)

Pedagogija(prof.dr.sc.Z.Miliša)

1445-1530 4. S B 66gr. BP 60

1545-1630 5. Medijska pedagogija(prof.dr.sc.Z.Miliša)

1630-1715 6. izb.P 32

1730-1815 7. Pov.hrv.iseljeništva(T.Alebić)S izb. 32

1815-1900 8. Medijska pedagogija(doc.______??____)

1915-2000 9. izb.S 32

izvedbeni plan nastave · web viewpismeni ispit s 20 pitanja čini 1,00 ects, odnosno 40% udjela u...

Documents