izvedbeni planovi izvanrednog diplomskog ......izvedbeni planovi izvanrednog diplomskog studija...

IZVEDBENI PLANOVI IZVANREDNOG DIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

ak.god. 2015/2016.

III. SEMESTAR

Praktičan rad I

Seminar diplomskog rada

Obitelj i prevencija asocijalnih oblika ponašanja

Izborni predmeti

Nasilje u bliskim vezama

Školski kontekst obrazovanja

Domska pedagogija

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktičan rad 1 Studij Sveučilišni diplomski izvaredni studij pedagogije Semestar III Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 7 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0P+0S+45V Vrijeme i mjesto održavanja nastave

-

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

-

Nositelj kolegija Jasna Sandalj, prof. pedagogije i informatike Kabinet F-324

Vrijeme za konzultacije Po dogovoru i putem e-pošte Telefon 099/3157090

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Studenti mogu praktičan rad obavljati u odgojno-obrazovnim institucijama svih razina i u ostalim vladinim, nevladinim, privatnim i gospodarskim institucijama. Kriterij primjerenosti odabira institucije mjeri se mogućnošću izvršavanja očekivanih ishoda za predmet i obavljanja studijskih obveza. Precizan sadržaj rada studenta određuje se za svakog studenta i svaku instituciju posebno, imajući u vidu mogućnosti i potrebe institucije i studenta.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je predmeta da studenti steknu praktična iskustva koja će ih pripremati za buduće zanimanje, da se osposobe povezivati teorijska znanja sa situacijom u praksi, da mogu uočavati probleme u praksi i ponuditi pristupe njihovim rješenjima.

Očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije: - sposobnosti intelektualnog operiranja u praktičnom radu; - sposobnost učenja rješavanjem problema; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; - sposobnost da rade samostalno i u timu. Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu: - primijeniti proceduralna znanja - primjena teorijska znanja u raznolikim oblicima institucionalnog

i neinstitucionalnog odgoja i obrazovanja - kvalificirano opažati pedagoške probleme; - razvijati strategije za rješavanja praktičnih pedagoških problema; - biti samostalni u donošenju profesionalnih odluka povezanih s rješavanjem konkretnih problema; - profesionalno komunicirati sa korisnicima odgojno-obrazovnih usluga; - kolegijalno komunicirati sa sustručnjacima; - primijeniti socijalne vještine timskog i suradničkog rada; - mogu uočiti i istaknuti primjere «dobre prakse» u instituciji u kojoj obavljaju praktični rad (koji se

mogu transferirati u druge institucije); - mogu, razvijajući osobine razmišljajućeg praktičara, predložiti promjene koje vode prema

usavršavanju rada u instituciji i u drugim područjima, u skladu s potrebama institucije.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x Terenska nastava Vježbe Mentorski rad Ostalo

x x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Praktičan rad u instituciji (izvještaj mentora, obrazac za vrednovanje, pismo preporuke)

1,5 -

Samostalni zadaci (dnevnik studentske prakse, refleksija, kritički osvrt)

2,5 -

UKUPNO 4 - Ukupna ocjena uspjeha: Uspjeh na ovom kolegiju se ne vrednuje ocjenama zbog specifičnosti samog

kolegija i vrlo subjektivnog aspekta njegove procjene od strane različitih dionika u ulozi mentora. Za vrednovanje uspjeha na kolegiju koristiti će se kategorije položio/nije položio.

Studenti su dužni provesti 45 sati na praktičnom radu u odabranoj instituciji i voditi dnevnik praktičnog rada. Precizan sadržaj rada studenta određuje se za svakog studenta i svaku instituciju posebno, imajući u vidu mogućnosti i potrebe institucije i studenta.

Studenti i njihovi mentori dužni su predati voditelju cjelokupnu dokumentaciju (opis prakse za studenta, izvještaj o realizaciji studentske prakse, procjenu rada studenta, dnevnik studentske prakse).

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Tijekom praktičnog rada student u dogovoru s mentorom iz institucije/organizacije koristi predloženu literaturu.

IZBORNA LITERATURA

Tijekom praktičnog rada student u dogovoru s mentorom iz institucije/organizacije koristi predloženu literaturu.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Nastava će se održati u terminima o kojima će studenti biti pravovremeno obaviješteni. Od studenata se očekuje pohađanje nastave i prakse, kontinuirano dolaženje na konzultacije i redovito praćenje e-maila.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Sve relevantne informacije o kolegiju te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili individualni).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti mogu kontaktirati s nositeljicom kolegija tijekom nastave, konzultacija ili putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se e-mailom jedan dan ranije te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kolegij se ne ocjenjuje i nema završnog ispita iz kolegija. Ukupna ocjena uspjeha: Uspjeh na ovom kolegiju se ne vrednuje ocjenama zbog specifičnosti samog

kolegija i vrlo subjektivnog aspekta njegove procjene od strane različitih dionika u ulozi mentora. Za vrednovanje uspjeha na kolegiju koristiti će se kategorije položio/ nije položio.

Studenti su dužni provesti 45 sati na praktičnom radu u odabranoj instituciji i voditi dnevnik praktičnog

rada. Precizan sadržaj rada studenta određuje se (zajednički mentor, student i koordinator praktičnog rada) za svakog studenta i svaku instituciju posebno, imajući u vidu mogućnosti i potrebe institucije i studenta.

Mentor piše završni izvještaj o radu studenta te ispunjava obrazac za vrednovanje studenta koje potom

dostavlja (mailom) koordinatoru praktičnog rada Odsjeka za pedagogiju.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu te suradnja s mentorom iz institucije/organizacije i nositeljem kolegija.

Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Sandalj_Dnevnik rada).

Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

ISPITNI ROKOVI

Zimski -

Proljetni izvanredni

-

Ljetni -

Jesenski izvanredni

-

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1. Uvodni sat – obaveze, rokovi, upute

2. Odabir institucija u kojima će studenti obavljati praksu

3. Praksa u odabranoj instituciji












15. Osvrt na provedenu praksu




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Seminar diplomskog rada Studij Izvanredni diplomski studij pedagogije Semestar III Akademska godina: 2015/2016 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+V+S)

1(0+0+18)

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

23. 4. 2016. Od 10:30 do 17:00 h

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac Suradnik

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 12:00 Kabinet F-310 Telefon 051 265-714 E-mail [email protected]

Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet Telefon E-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Pravilnik i upute za izradu diplomskog rada 2. Odabir i operacionalizacija tema/problema istraživanja kroz prizmu recentnih znanstvenih izvora i analize stanja prakse.(Analiza i evaluacija relevantnosti problema) 3. Rad na literaturi (pregled relevantnih baza podataka i drugih izvora, pretraživanja literature, kritička analiza literature, originalnost i plagijat pri korištenju literature). 4. Sadržaj i organizacija rukopisa diplomskog rada (dijelovi rukopisa, stil pisanja, načini navođenja literature (APA standardi), organizacija i izgled teksta).


Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije: - sposobnost analiziranja i sintetiziranja; - sposobnost kritičkog vrednovanja literature/znanstvenih i stručnih radova - sposobnost učenja rješavanjem problema; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; - sposobnost samostalnog i timskog rada. Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti: mogu planirati, vrednovati i primijeniti različite metodološke pristupe u istraživanjima konkretnih društvenih problema što uključuje operacionalizaciju problema, izbor nacrta, izradu projekta i vrednovanje projekta.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 Pretraživanje baza podataka 2 Izrada projekta završnog rada 2 UKUPNO 5

Ne ocjenjuje se (projekt odobrava i ovjerava mentor)

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

2. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. NakladaSlap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

Izborna literatura:

1. Rafajac, B.(2001) Multimethodological Researches as Initiative fo Educational Theories integration. In: (Theorethical and Methodological fondation of Educational Research). Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, 51-58.

Osim temeljne metodološke literature, studentima se preporučuje ekstenzivno korištenje mrežnih servisa i baza podataka.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE



OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tema Prethodna priprema

studenata Upute o izradi diplomskog rada Odabir i preliminarna analiza tema diplomskog rada Rad na literaturi Izrada elemenata i analiza nacrta istraživanja Samostalan rad i konzultacije s mentorom




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obitelj i prevencija asocijalnih oblika ponašanja Studij Sveučilišni diplomski izvanredni jednopredmetni studij pedagogije Semestar 3 Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 18+18+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 301 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković Kabinet 317

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00, prema dogovoru

Telefon 051 265 707 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Pojam i oblici asocijalnih ponašanja. Teorije o nastanku asocijalnih ponašanja. Aktualni pedagoški problemi: djeca konzumenti alkohola i droga; napuštanje i bježanje iz škole; školski neuspjeh; delinkventno ponašanje; nasilje u obitelji i školi; rizični životni stilovi i dr. Nasilje na sportskim terenima. Adolescentne trudnoće. Djeca (su)ovisnici. Različiti oblici ovisnosti i rizičnih ponašanja. Socijalno nasilje nad djecom i mladima. Teorijsko-metodološko utemeljenje prevencije. .). Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija. Primarna prevencija i odgojno-obrazovni modeli.Suvremeni modeli prevencije (odgojno-obrazovni, integrativni, ekološki, socijalni, razvojni i dr. Školski preventivni programi. Metode, tehnike i faze izrade preventivnih programa. Odgojne strategije u primarnoj prevenciji. Vršnjački preventivni programi. Obitelj i preventivni programi. Masmediji. Socijalna okolina. Evaluacija primarnih programa. Metode znanstvenih istraživanja i razvijanja preventivnih programa. Uspostavljanje mreže prevencije. Konstruktivističko-humanistički pristup problemima djece i obitelji. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

1. Usvajanje temeljnih pojmova i definiranje različitih oblika rizičnih i asocijalnih ponašanja djece i

mladih 2. Identificirati i objasniti temeljne teorije, pristupe i suvremene modele prevencije asocijalnih

ponašanja. 3. Identificirati, razumjeti i procijeniti stanje i potrebe djece 4. Kritički analizirati različite aktualne pedagoške probleme djece 5. Primijeniti stečena znanja i vještine u prevenciji asocijalnih ponašanja. 6. Samostalno i kritički izvršiti prosudbu odgojno-obrazovnih prevencijskih programa i procijeniti

potrebe djece 7. Prepoznati teorijsku podlogu programa 8. Implementirati u praksi nove teorijske spoznaje i vještine u inoviranju i podizanju razine kvalitete

primarnih prevencijskih programa u različitim odgojnim sredinama. 9. Pravilno uspostavljati poticajnu i kvalitetnu suradnju s djecom i roditeljima. 10. Organizirati i planirati interdisciplinarnu suradnju.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 25

Projekt 2 25 Praktični rad 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Knjige: 1. Zloković, J. (2014).Obiteljski diskurs u kontekstu nasilja maloljetne djece nad roditeljima. Rijeka:

Filozofski fakultet.

Poglavlja u knjigama: 2. Bašić,J. Koller-Trbović, N., Uzelac, S. (2004). Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja; pristupi

i pojmovna određenj. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (odabrana poglavlja) 3. Bašić, J. (2009). Teorije prevencije. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja) 4. Ilišin, V, Radin, F. (2007). Mladi problem ili resurs. Zagreb: Institut za društvena istraživanja

(odabrana poglavlja)

Članci i mrežni i drugi izvori: 5. Zloković, J. (2012). Djeca roditelja ovisnika o psihoaktivnim drogama i alkoholu-između

deklarativnog stanja i „socijalnog” sljepila. Iskanja – vzgoja-prevzgoja, 30, str.54-57. 6. Zloković, J. (2011). Kriza odgoja: Je li nam potreban socijalni i obiteljski „detoks”. Iskanja: vzgoja-

prevzgoja, 29 (39/40), str.19-31. 7. Zloković, J., Bilen-Nenadić, D. (2009). Primarna prevencija ovisnosti djece – uloga roditelja,

odgajatelja i socijalne okoline tijekom (pred)školskog perioda. Ljubljana: Časopis Iskanja. Str.15-22.

8. Zloković, J., Dečman-Dobrnjič, O. (2008). Djeca u opasnosti. Odgovornost obitelji, škole i društva. Zagreb: HPKZ (17-90/ ili do 114)

9. Zloković, J. (2005), Nasilje među djecom. Zagreb: Pedagogijska istraživanja, br. 2. (str.8) 10. XXX (2002), Nacionalna strategija za djecu i mlade. Zagreb: Državni zavod za zaštiti obitelji,

materinstva i mladeži. (str. 4-35) 11. XXX Mrežni izvori. www.

IZBORNA LITERATURA

1. Halmi, A. (1996), Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Zagreb: A. G. Matoš, Delhi. 2. Leburić, A., Tomić-Koludrović, I. (2001), Skeptična generacija, Životni stilovi mladih u Hrvatskoj.

Zagreb: AGM. 3. Munro, E. (2002), Effective Child Protection.London: Sage Publications Ltd. (str. 8-28; 142-171) 4. Mušanović, M. (1994), Teoretične osnove kurikuluma polikulturne škole. Pedagoška obzorja, br. 2,

str. 52-58. 5. Mušanović, M. (1997), Metode izrade curriculuma inovativne škole. U: Kongres pedagoških

delavcev Slovenije

6. Programska prenova naše osnovne in srednje šole. Portorož: Zveza društev pedagoških delavcev Slovenije, str. 150-154.

7. Mušanović, M, Barbir, J. (2001), Modularni program prevencije zlouporabe droga. http://oip.pefri.hr/prevencija/ (str.1-15)

8. Zloković, J. (2000), Primjena različitih modela discipline u nastavnoj praksi. Zagreb: Previšić, V. (ur.), Napredak, HPKZ, br. 3, (141), Zagreb, str. 340-346.

9. Zloković, J., Bilić, V., (2004), Fenomen maltretiranja djece - Oblici pomoći obitelji i školi. Zagreb: Naklada Ljevak, d.o.o. (str.125-159)

10. Zloković, J. (2001), Pedagoški aspekti rada učitelja sa zapuštenom djecom. Neobjavljeni doktorski rad, obranjen 17.05.2001 na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

11. Zloković, J. (2004), Students Perception of a Safe and Humane School and Family. XIV World Congreso Mundial de Ciencias da la Education «Educadores para una nueva cultura» 10-14. maja, 2004, Chile, Santiago de Chile: Chatolica University. Priopćenje na međunarodnom znanstvenom skupu (str. 7)

12. Vrcelj, S. (2000), (Ne)mogućnost djelovanja škole na razvoj(nost) učenika. U: Didaktičkni in metodični vidiki nadaljnjega razvoja izobraževanja, br.1, str. 111-115.

13. Čiček, K. (1996), Mjesto i uloga škole u preventivnom radu s adolescentima i njihovim roditeljima. Zagreb: Napredak, br. 3. (str.7)

14. XXX (2003), Prioritetne aktivnosti za dobrobit djece od 2003 do 2005 godine. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske


POHAĐANJE NASTAVE

Prisustvo na predavanjima i seminarima je obavezno.


Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila.




Pismeni i usmeni ispit.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 15.6. i 4.7. 2015.

Jesenski izvanredni

8.9. i 12.9.2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

1.tjedan

Pojam, oblici i teorije asocijalnih ponašanja. Teorijsko-metodološko utemeljenje prevencije Aktualni pedagoški problemi: djeca konzumenti alkohola i droga, napuštanje i bježanje iz škole, nasilje na sportskim terenima, delikventno ponašanje. Rizični životni stilovi. Manipulacija djecom. Nasilje djece nad roditeljima.

2.tjedan Suvremeni modeli prevencije (odgojno-obrazovni, integrativni, ekološki, socijalni, razvojni i dr.). Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija. Modeli i strategije u primarnoj prevenciji. Metode, tehnike i faze izrade preventivnih programa

3.tjedan Školski preventivni programi. Vršnjački preventivni programi. Obitelj i preventivni programi. Masmediji. Socijalna okolina. Evaluacija programa. Evaluacija kolegija. (kombinirano – neposredno, samostalno i e-učenje

4.tjedan Samostalan rad i e - učenje

5.tjedan Samostalan rad i e - učenje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Nasilje u bliskim vezama Studij Sveučilišni diplomski izvanredni jednopredmetni studij pedagogije Semestar 3 Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 18+18+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 301 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković Kabinet 317

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00, prema dogovoru

Telefon 051 265 707 e-mail [email protected]


- Što (ni)je nasilno ponašanje u vezi. Oblici nasilja u bliskim vezama. Prepoznavanje nasilnih

ponašanja. Prevalencija nasilnog ponašanja u različitim vrstama bliskih veza. - Objašnjenja i modeli uzroka nasilja u bliskim odnosima. Faktori rizika za nasilje u vezi. - Nasilje u obitelji: prepoznavanje i reagiranje, posljedice izravne i neizravne izloženosti nasilju u

obiteljskom okruženju. Hrvatski i europski pravni okvir suzbijanja nasilja u obitelji. - Nasilje u partnerskim odnosima: dinamika nastanka i održavanja nasilnog odnosa. - Nasilje u mladenačkim vezama: rodna socijalizacija i nasilni obrasci ponašanja. Specifične

potrebe i motivacija mladih ljudi u bliskim vezama. Socijalne kompetencije, komunikacijske vještine i suočavanje sa sukobom u vezi.

- Intervencije radi suzbijanja nasilja. Intervencije namijenjene žrtvama. Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u partnerskim odnosima. Uloga obitelji, prijatelja, vršnjaka i uloga institucija.

- Priprema za provedbu i provedba standardnih radionica prevencija nasilja u adolescentnim vezama putem škola.


Studenti će nakon završenog kolegija:

- Poznavati uzroke, raširenost, vrste i načine prepoznavanja nasilja u bliskim vezama, te specifično o nasilju u adolescentskim vezama

- Razumjeti faktore rizika za nasilje u bliskim vezama - Poznavati psihološku podlogu nasilja u partnerskim odnosima - Poznavati intervencije koje se koriste u radu sa žrtvama i počiniteljima nasilja - Poznavati osnovne intervencijske strategije - Poznavati načela preventivnog rada u lokalnoj zajednici - Moći odabrati primjerenu strategiju prevencije nasilja u bliskim vezama - Povećati kompetencije za rad s adolescentskom populacijom - Steći kompetencije za izradu interaktivnu radionicu za adolescente - Moći provoditi preventivne radionice s adolescentima


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (vježbe)

X X X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 25 Projekt 2 25 Praktični rad 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na

završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova


1. Ajduković, D. (2001) (ur.) Priručnik za provedbu Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

2. Ajduković, D., Ajduković, M., Cesar, S., Kamenov, Ž., Löw A., Sušac, N. (2010) Prevencija nasilja u mladenačkim vezama – Priručnik za voditelje programa. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

3. Ajduković, M., Pavleković, G. (2004) (ur.) Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

4. Cesar, S., Bijelić, N., Hodžić, A., Kobaš, V. (2006) Bolje spriječiti nego liječiti – prevencija nasilja u adolescentskim vezama. Zagreb: Cesi

5. Zloković, J. (2014). Obiteljski diskurs u kontekstu nasilja maloljetne djece nad roditeljima. Rijeka: Filozofski fakultet.

IZBORNA LITERATURA

1. Collin-Vezina, D., Hebert, M., Manseau , H., Blais, M., Fernet; M. (2006) Self-concept and dating

violence in 220 adolescent girls in the child protective system. Child Youth Care Forum 35, 319–326.

2. Espelage, D.L., Holt, M.K. (2007) Dating violence and sexual harassment across the bully-victim continuum among middle and high school students. Journal of Youth and Adolescence, 36, 799–811.

3. Foshee, V.A., Bauman K.E., Ennett, S., Linder, G.F., Benefield, T., Suchindran, C. (2004) Assessing the long-term effects of the safe dates program and a booster in preventing and reducing adolescent dating violence victimization and perpetration. American Journal of Public Health, 94(4), 619-624.

4. Hall Smith, P., White, J., Holland, L.L. (2003) A longitudinal perspective on dating violence among adolescent and college-age women. American Journal of Public Healt, 93 (7), 1104-1109.

5. Howard, D.E., Wang, M.Q. (2003) Psychosocial factors associated with boys' reports of dating violence. Adolescence, 38 (151), 519-533.

6. Nowakowski Sims, E., Noland Dodd, V.J., Tejeda, M.J. (2008) The relationship between severity of violence in the home and dating violence. Journal of Forensic Nursing, 4, 166–173.

7. Rapoza, K.A., Baker, A.T. (2008) Attachment styles, alcohol, and childhood experiences of abuse: An analysis of physical violence in dating couples. Violence and Victims, 23(1), 52-65.

8. Schnurr, M.P., Lohman, B.J. (2008) How much does school matter? An examination of adolescent dating violence perpetration. Journal of Youth and Adolescence, 37, 266–283.

9. Teten, A.L., Ball, B,. Valle, L.A., Noonan, R., Rosenbluth, B. (2009) Considerations for the definition, measurement, consequences, and prevention of dating violence victimization among adolescent girls. Journal of Women’s Health, 18 (7), 923-927.

10. Theriot, M.T. (2008) Conceptual and methodological considerations for assessment and prevention of adolescent dating violence and stalking at school. Children & Schools, 30 (4), 22


POHAĐANJE NASTAVE

Prisustvo na predavanjima i seminarima je obavezno.





NAČIN POLAGANJA ISPITA Pismeni i usmeni ispit


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom

i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 15.6. i 04.7.2015.

Jesenski izvanredni

8.9. i 12.9. 2015.


1.tjedan

Uvod: upoznavanje programa i definiranje obaveza. Značajke kvalitetne bliske veze Nasilje u bliskim vezama: definiranje, oblici i prepoznavanje. Objašnjenja i modeli uzroka nasilja u bliskim odnosima. Nasilje u obitelji: prepoznavanje, reagiranje, pravni okvir. Nasilje u partnerskim odnosima. Nasilje u mladenačkim vezama.

2.tjedan Problem postavljanja granica i održavanja bliskosti u odnosu

3.tjedan Preventivni i interventni programi.

4.tjedan Samostalan rad i putem e-učenja.






MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Školski kontekst obrazovanja (izborni predmet) Studij Sveučilišni DIPLOMSKI IZVANREDNI studij pedagogije Semestar 3 Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 18+9+9 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati izvođenja nastave Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija prof.dr.sc. Sofija Vrcelj Kabinet 316

Vrijeme za konzultacije Po dogovoru Telefon 265-710

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


Denaturalizacija procesa učenja u školi; učenje, obrazovanje i školovanje; okruženje za učenje(socijalna okolina, interpersonalni čimbenici, ponašanje djece i adolescenata); škola kao izvor teškoća kod učenika; škola i razvojnost učenika ( tradicionalni i suvremeni pristupi); - nadareni učenici-oblici rada i oblici podrške; kurikulum (vrste, teorije odabira); implicitno znanje; kulturalni kontekst škole i drugih oblika institucionalnog obrazovanja; demokratizacija obrazovanja; selekcija u obrazovanju; spolni i drugi stereotipi u školskom obrazovanju; dominantne vrijednosti u obrazovanju; male i velike škole; rekonstrukcija škole i okruženja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

znati analizirati školski kontekst obrazovanja objasniti razlike između učenja i obrazovanja nabrojati i opisati faktore koji utječu na institucionalne oblike obrazovanja objasniti i analizirati vezu obrazovanja i društvenog konteksta analizirati suvremena kretanja u institucionalnom obrazovanju znati identificirati odnose u školi; znati istražiti fenomene u kontekstu školskog obrazovanja.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Istraživački rad 2 40 ZAVRŠNI ISPIT 2 40 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 39,9 ocjenskih bodova


Lesourne, J. (1993), Obrazovanje i društvo, Educa, Zagreb.. Vrcelj, S. (1996), Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka, Pedagoški fakultet u

Rijeci. Bruner, J. (2000), Kultura obrazovanja, Educa, Zagreb. Previšić, V.(2007) Kurikulum- teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Školska knjiga, Zagreb

(odabrana poglavlja). Mrnjaus, K. (2008), Pedagoška promišljanja o vrijednostima, Filozofski fakultet, Rijeka.

IZBORNA LITERATURA

Internet izvori; Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

(dostupno;http;www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2789.htm Bandura, A. (1999). Social cognitive theory of personality. In: L.A.Pervin and O.P. John (Eds.)

Handbook of personality: theory and research. New York: The Guilford Press. Bečaj, J. (2002). Šolska avtonomija: nedosegljiva nujnost? Sodobna pedagogika, 53, 1, 78-96. Bratko, D., Ljubin, T. i Matijević, M. (2000). Učenička evaluacija kurikuluma "Aktivna/efikasna škola".

Zagreb: Napredak, br. 2, 156-169. Hrvatski pedagoško-književni zbor. Eurydice (2004). Evaluation of School providing Compulsory Education in Europe, Brussels:

Eurydice. Glasser, W. (2006). Objašnjavanje samoevaluacije u kvalitetnoj školi. Dostupno na:

http//www.teacherevaluation.net/Essay/fivemyth.html Heidegger, G. i Michel, I. (2007). Reflection and Self Evaluation for Teachers and Trainers.

Contested Qualities of Educational Research, Session 3a. Dostupno: http://reflective-evaluation.eu x x x (2002) How good is our school? Edition Self-evaluation using quality indicators, Her Majesty

Inspectorate of Eduaction- Scotland. Dostupno: http://hmie.gov.uk/documents/publication/HGIOS.pdf

Jurić, V. (2008). Uloga ravnatelja u nastavnom procesu i unutarnjem vrednovanju. Materijal sa seminara za ravnatelje. Dostupno: http://www.ravnatelj.hr/Sibenik_08/Solaris_2/ULOGA RAVNATELJA.pdf

OD IZBORNIH IZVORA, STUDENT BIRA TRI V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Prema utvrđenim terminima za izvanredni studij


Preko zajedničkog e-maila.


osobno


Usmeni i pismeni


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10.2. i 25.2.2016. u 9:30 sati

Proljetni izvanredni 31.3.2016.

Ljetni 20.06. i 7.7.2016

Jesenski izvanredni 7. i 12.09.2016.


Denaturalizacija učenja i obrazovanje

Okruženje za učenje i obrazovanje

Institucionalizacija učenja i obrazovanja Društvo znanja ?

Tipologija znanja Refleksivni praktičari

Teorije kurikuluma

Nadareni učenici-oblici rada i oblici podrške

Spolni i drugi stereotipi u školskom obrazovanju

Suvremena tehnologija i škola

Suvremeni trendovi institucionalnog obrazovanja

Profesionalno sagorijevanje nastavnika

Demokratizacija obrazovanja-globalizacijski kontekst

Progresivizam i institucionalno obrazovanje

Kultura obrazovanja i učenja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Domska pedagogija Studij Sveučilišni DIPLOMSKI IZVANREDNI studij pedagogije Semestar III. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 18+0+18 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Prema rasporedu Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija prof.dr.sc. Anita Zovko

Kabinet 314 Vrijeme za konzultacije mailom i po dogovoru [email protected]

Telefon 051/ 265 716 II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Teorijsko-metodološka utemeljenost domske pedagogije. Položaj domske pedagogije u sustavu pedagoških disciplina. Interdisciplinarnost i multidisciplinarnost domske pedagogije. Učenički domovi jučer, danas i sutra - povijesni hod domskog odgoja. Povijesno-komparativni prikaz razvoja domova kod nas i u svijetu. Ciljevi domskog odgoja. Vrste domova (dječji domovi, učenički domovi, odgojno-popravni domovi, starački domovi, studentski

domovi, …). Teorijske osnove programirnja, izvođenja i vrednovanja rada u domovima. Područja temeljnog programa. Funkcije života i rada u domu. Društveno-ekonomski položaj domova. Povezanost domova sa lokalnom sredinom. Razvijanje profesionalnih kompetencija odgajatelja i stručnih suradnika u domovima. Budućnost domske pedagogije.


Cilj je kolegija da se studenti upoznaju sa predmetom i sadržajem domske pedagogije kao jedne od pedagogijskih disciplina; da upoznaju teorijsko-metodološku utemeljenost domske pedagogije i temeljne pojmove iz tog područja; da se upoznaju sa društvenom uvjetovanošću i pedagoškim zakonitostima rada u domovima; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz domske pedagogije za rad i djelovanje u sličnim institucijama. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni:

1. identificirati domsku pedagogiju kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim disciplinama;

2. definirati i objasniti temeljne pojmove iz područja domske pedagogije; 3. identificirati i analizirati različite tipove odgajatelja u domovima; 4. pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode rada u različitim tipovima (vrstama) domova; 5. izraditi različite vrste programa za rad i djelovanje u različitim tipovima domova.


Predavanja Seminari Vježbe Samostalni radX X X

Terenska nastava Mentorski rad Konzultacije E-učenje X X X


Pohađanje nastave 1 0 Analiza 5 članka 2 30 Seminarski rad 3 70 UKUPNO 6 100

Napomena: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju/ boduju provode tijekom nastave i ne postoji završni ispit iz kolegija.

Prilog: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje i način formiranja konačne ocjene iz kolegija. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se

konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 39,9 ocjenskih bodova


1. Klapan, A. (1996). Učenje u učeničkom domu. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci. 2. Rosić, V. (2001). Domski odgoj. Rijeka: Graftrade. 3. Stilin, E. (2005). Stilovi rada i kompetencije odgajatelja u učeničkim domovima. Rijeka: Adamić.

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature prouče materijale sa predavanja.

IZBORNA LITERATURA

1. Hrvatić, N. (2002). Domska pedagogija: od teorije do odgojne prakse. Zbornik radova: Odnos

pedagogijske teorije i pedagoške prakse. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. 2. Rosić, V. (1996). Odgojno-obrazovni rad u učeničkom domu. Rijeka: Pedagoški fakultet. 3. Vukasović, A. (2001). Pedagogija (poglavlje VI.- Odgoj u domovima). Zagreb: HKZ „MI“.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati na nastavi.

Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.


Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na web stranici kolegija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni).

Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju, web stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili individualni).


Studenti će osim na predavanjima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija.


Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se boduju provode tijekom nastave i ne postoji završni ispit iz kolegija.

Prilog: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje i način formiranja konačne ocjene iz kolegija.


Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju, a jedinim dijelom rad sa studentima prelazi u oblik mentorskog rada.

Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Zovko_Seminarski rad). Student kopije svojih radova treba čuvati sve do završetka kolegija.

Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

ISPITNI ROKOVI

PO DOGOVORU SA NOSITELJICOM KOLEGIJA

VI. POPIS TEMA– PREDAVANJA DATUM NAZIV TEME

Teorijsko-metodološka utemeljenost domske pedagogije. Položaj domske pedagogije u sustavu pedagoških disciplina. Interdisciplinarnost i multidisciplinarnost domske pedagogije.

Učenički domovi jučer, danas i sutra - povijesni hod domskog odgoja.

Povijesno-komparativni prikaz razvoja domova kod nas i u svijetu.

Ciljevi domskog odgoja.

Vrste domova (dječji, učenički, studentski, odgojno-popravni, starački domovi, …)

VII. PRILOG

Aktivnost ECTS Ishodi učenja

Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj

ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno

ostvariti

Pohađanje nastave

1 1-5

Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda sati.

Bilježiti će se prisustvo na nastavi.

Prikaz i analiza članka

2 1-5

Student po vlastitom nahođenju pronalazi 5 (pet) znanstvena članaka iz područja domske pedagogije (na naše, ili stranom jeziku) koje prikazuje i kritički analizira po određenim kriterijima koje će dobiti na predavanjima.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

30 10

Seminarski rad

3 1-5

Student uz pomoć nositelja kolegija odabire temu seminarskoga rada iz područja domske pedagogije.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

70 30

UKUPNO 6 100 40

izvedbeni planovi izvanrednog diplomskog ......izvedbeni planovi izvanrednog diplomskog studija...

Documents