izvješće o provedbi plana implementacije garancije za ...¡će-o-provedbi-plana... · 3 uvod u...

1

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA IMPLEMENTACIJE GARANCIJE ZA MLADE U 2016. GODINI

Zagreb, 2018. godina

2

SADRŽAJ

UVOD ............................................................................................................................... 3

STANJA I KRETANJA MLADIH NA TRŽIŠTU RADA OD 2014. DO 2016. GODINE ..................... 4

1. RAZINA NEZAPOSLENOSTI I ZAPOSLENOSTI MLADIH ...................................................................................... 4

Anketna nezaposlenost i zaposlenost ............................................................................................................. 4

Mladi u statusu NEET ...................................................................................................................................... 5

2. KRETANJA MLADIH U EVIDENCIJI OBVEZNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA .................................................. 6

3. KRETANJA MLADIH U EVIDENCIJI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ................................................ 7

Registrirana nezaposlenost ............................................................................................................................. 7

Izlasci iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ................................................................................ 11

PROVEDBA PREPORUKE GZM PREMA SKUPINAMA AKTIVNOSTI .......................................14

1. AKTIVNOSTI DOHVATA („outreach“) ............................................................................................................. 14

2. AKTIVNOSTI PRIPREME ZA PRIHVAĆANJE PONUDE ...................................................................................... 16

3. PROVEDBA MJERA GARANCIJE ZA MLADE – PONUDA U ROKU OD 4 MJESECA ........................................... 17

UTJECAJ PROVEDBE GZM U RAZDOBLJU OD 2014. – 2016. ................................................21

Pojedinačni pregled implementacije reformi i mjera ........................................................22

PRILOZI ............................................................................................................................49

POPIS TABLICA I TABELARNI PRIKAZI ................................................................................................................ 49

POPIS TABLICA I TABELARNI PRIKAZI ................................................................................................................ 51

3

UVOD

U odnosu na uspostavu i provedbu Garancije za mlade, 2016. godina predstavlja prekretnicu u njenoj provedbi, kako u Republici Hrvatskoj, tako i na području cijele Europske unije. U trogodišnjem razdoblju provedbe ovog programa, gospodarstva svih država članica EU ojačala su te je došlo do značajnog poboljšanja statusa mladih na tržištu rada u primarnoj dobroj skupini 15-25 – smanjene su stope NEET, stopa nezaposlenosti te postotak ranog napuštanja obrazovanja, dok je istovremeno porasla stopa zaposlenosti mladih. Tijekom 2016. godine institucije Europske unije intenzivno su prikupljale podatke o provedbi mjera Garancije za mlade, kako bi se ocijenila opravdanost ulaganja YEI sredstava u aktivaciju mladih. Na temelju prikupljenih podataka nastali su sljedeći dokumenti:

KOMUNIKACIJA KOMISIJE - Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih, od 4. listopada 2016. godine (SWD(2016) 323 final)1 te

Provedba Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih – zaključci Vijeća Europske unije (8. prosinca 2016.), 15410/16. 2

Komunikacija komisije ističe kako je provedba Garancije za mlade znatno olakšala provedbu strukturnih reformi i inovacije u oblikovanju politika diljem država članica. Međutim, ističe se da je nezaposlenost mladih i dalje neprihvatljivo visoka te da države članice moraju riješiti još mnoge izazove. U tom cilju Komisija ističe važnost da države članice provode Preporuku o uspostavi GzM kao strukturnu reformu, a ne privremenu mjeru. Većom unutarnjom koordinacijom i jačanjem kapaciteta među dionicima, na primjer javnim službama za zapošljavanje te pružateljima obrazovanja i osposobljavanja, učvrstit će se obećavajuća partnerstva i poboljšati ostvarivanje rezultata. I naposljetku, zaključuje se da je potrebno uložiti dodatan trud kako bi se obuhvatile skupine mladih koje su najudaljenije od tržišta rada. U gore navedenim Zaključcima Vijeća Europske unije se, između ostaloga, ističe velika važnost nastavka provedbe, ali i financiranja mjera Garancije za mlade te su dane smjernice kako bi nastavak provedbe ove važne inicijative bio što kvalitetniji. Između ostaloga, dane su preporuke za nastavak YEI financiranja za one države članice koje još uvijek imaju potrebu za dodatnim sredstvima za mlade, uključujući Republiku Hrvatsku. Ujedno, tijekom 2016. godine izvršen je i posjet Europskog revizorskog suda (ERS) kako bi se utvrdio status provedbe cjelokupne Preporuke o uspostavi Garancije za mlade (revizori su posjetili Irsku, Španjolsku, Francusku, Hrvatsku, Italiju, Portugal i Slovačku). Revizori su utvrdili da je postignut određen napredak, no da nisu ispunjena očekivanja o tome da se svakoj mladoj osobi osigura ulazak u zaposlenost, obrazovanje ili osposobljavanje u zadanom roku od 4 mjeseca3. Preporuka ERS-a bila je prvenstveno usmjerena na Europsku komisiju, ističući kako „(…) donositelji politika moraju voditi računa o tome da se programima čiji je cilj pomoći mladim osobama ne stvaraju očekivanja koja nije moguće ispuniti.“ U tom cilju potrebno je prilagoditi komunikaciju prema javnosti, kako bi se izbjegla pogrešna tumačenja svrhe cijelog programa. Uzevši u obzir preliminarne nalaze Europskog revizorskog suda o rezultatima provedbe programa GZM-a u RH, nalaze i preporuke Vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja koju je početkom 2016. godine predstavio Hrvatski zavod za zapošljavanje4, kao i značajne promjene koje su se dogodile na tržištu rada izlaskom iz gospodarske krize, donesena je odluka o redefiniciji Plana implementacije. Stoga će ovo izvješće biti prvenstveno usmjereno na pregled provedbe mjera i njihov status sukladno Planu implementacije Garancije za mlade koji je važio za razdoblje od 2014. – 2016. godine.

1 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52016DC0646 2 http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-15410-2016-INIT/hr/pdf 3 https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/NewsItem.aspx?nid=8276 4 http://www.hzz.hr/default.aspx?id=22570

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52016DC0646

http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-15410-2016-INIT/hr/pdf

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/NewsItem.aspx?nid=8276

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=22570

4

STANJA I KRETANJA MLADIH NA TRŽIŠTU RADA OD 2014. DO 2016. GODINE

1. RAZINA NEZAPOSLENOSTI I ZAPOSLENOSTI MLADIH

Anketna nezaposlenost i zaposlenost

Anketna nezaposlenost mladih pokazuje broj nezaposlenih mladih kao postotak unutar ukupne radne

snage mladih osoba, dobivene na temelju ankete o radnoj snazi (eng. Labour Force Survey – LFS).

Anketa se provodi, u skladu s metodološkim načelima Međunarodne organizacije rada (MOR) koja je

metodološki uskladila sve ankete Europske unije, te je najvažniji izvor međunarodno usporedivih

podataka na području statistike rada. Anketu u Republici Hrvatskoj provodi Državni zavod za

statistiku na uzorku kućanstava5 te podatke dostavlja uredu Eurostata (Statističkom uredu Europske

unije).

Prema podacima Eurostata, vidljivo je da je u trogodišnjem razdoblju populacija mladih osoba od 15-

29 godina smanjena za 4% te je u 2016. godini iznosila 739.396 osoba. U odnosu na procijenjeni

EU28 prosjek, koji je u trogodišnjem razdoblju smanjen za samo za 1%, vidljivo je i da se populacija

mladih u Hrvatskoj smanjuje bržom stopom.

Istovremeno, u 2016. godini nastavljeni su opći pozitivni trendovi na tržištu rada te je nastavljen i

trend smanjenja anketne nezaposlenosti mladih koja je u 2016. godini iznosila 24,6%. Istovremeno,

porasla je i anketna zaposlenost mladih koja je u 2016. godini iznosila 39,8%. Prema praćenju

Europske komisije, Republika Hrvatska se 2016. godine nalazila među državama članicama s najvećim

pomacima u pogledu borbe protiv nezaposlenosti mladih6.

Uspoređujući trogodišnje razdoblje provedbe GZM, vidljivo je da se stopa nezaposlenosti mladih u

tom razdoblju smanjila za 7,7 postotnih bodova, a najizraženiji pad nezaposlenosti, uz istovremeno

najizraženiji porast stope zaposlenosti, zabilježen je u skupini mladih od 20-24 godine. Promjene

stanja u zaposlenosti i nezaposlenosti najslabije su bile izražene u dobnoj skupini 25-29, međutim,

navedena skupina ima i najvišu stopu zaposlenosti u odnosu na ostale skupine. Ukupni pokazatelji

razine stope zaposlenosti i nezaposlenosti vidljivi su u Tablici 1.

Tablica 1: Pregled razine stope nezaposlenosti i stope zaposlenosti mladih osoba, u razdoblju od 2014.-2016. godine

2014.

(stopa) 2015.

(stopa) 2016.

(stopa)

Promjena 2015/2014 (postotni bod)

Promjena 2016/2015 (postotni bod)

Dob Z NO Z NO Z NO Z NO Z NO

Ukupno 15-29

34,8 32,3 35,5 30,1 39,8 24,6 0,7 -2,2 4,3 -5,5

od 15 do 19 5,5 63 6,1 60,3 7,6 52,3 0,6 -2,7 1,5 -8

od 20 do 24 31 40,5 31,8 37,8 42,8 25,7 0,8 -2,7 11 -12,1

od 25 do 29 64,5 22,7 65,9 20,5 66,2 19 1,4 -2,2 0,3 -1,5

Z – stopa zaposlenosti; NO – stopa nezaposlenosti Izvori: EUROSTAT; DZS

5 Sukladno Metodološkim uputama Državnog zavoda za statistiku iz 2013. godine, prosječno se u jednom tromjesečju u uzorak izabere oko 5.600 stambenih jedinica. Anketiraju se svi članovi svih privatnih kućanstava koji stalno žive u tim stambenim jedinicama. 6 The Youth Guarantee country by country - Croatia http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1161&langId=en&intPageId=3328

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1161&langId=en&intPageId=3328

5

Mladi u statusu NEET

Prema podacima Eurostata za 2016. godinu, stopa NEET (kako proizlazi iz ankete o radnoj snazi, a

iskazana kao omjer mladih koji su izašli iz obrazovanja, a nisu zaposleni, unutar ukupne dobne

skupine mladih osoba), za dobnu skupinu od 15-29 iznosila je 19,5%. To znači da od ukupne

populacije mladih od 15 do 29 u 2016. godini njih 19,5% više nije bilo u obrazovanju, ali pri tom nisu

bili niti zaposleni. U odnosu na 2014. godinu, NEET stopa za dobnu skupinu 15-29 smanjena je za 2,3

postotna boda. Kako se skupina mladih od 15-24 još pretežito nalazi u obrazovanju, očekivano je i da

je stopa NEET osoba veća u skupini mladih od 24-29. Međutim, promatrajući aktivnost u odnosu na

traženje posla i raspoloživost za radom osoba u NEET statusu (Grafički prikaz 1) moguće je primijetiti

da se u trogodišnjem razdoblju provedbe GZM unutar NEET skupine blago povećao udio mladih koji

su neaktivni, odnosno koji ne traže posao. Povećanje udjela neaktivnih mladih unutar NEET skupine

posebno je vidljiva u dobnoj skupini od 25-29 godina, gdje je udio neaktivnih mladih sa 7,1% porastao

na čak 10% u 2016. godini. U navedenoj dobnoj skupini nešto se povećao i ukupni postotak mladih u

NEET statusu (za 1,1 postotni bod u odnosu na 2015. godinu).

Grafički prikaz 1: Pregled razine aktivnosti u odnosu na traženje posla i raspoloživost za radom osoba u NEET statusu, u razdoblju od 2014.-2016. godine

Izvor podataka - EUROSTAT

Navedeni podaci pokazuju trend ukupnog smanjenja razine NEET stope, pri tom ukazujući na

činjenicu da se u Hrvatskoj mladi nalaze u statusu NEET većinom zbog nezaposlenosti. Istovremeno,

promatrajući podatke Eurostata, Hrvatska u odnosu na prosjek EU28 ima prosječno manji udio

neaktivnih NEET osoba (onih koji ne traže posao ili ne žele raditi).

Radi dobivanja jasnije slike o NEET osobama u Republici Hrvatskoj, kako nezaposlenima, tako i onim

neaktivnima, u listopadu 2016. godine započela je i dugo očekivana provedba projekta „Uspostava

sustava praćenja NEET osoba“ (UP.01.0.0.02), o kojem će više riječi biti u nastavku ovog Izvješća.

Provedba analize NEET osoba unutar spomenutog projekta omogućit će kreiranje primjerenih mjera

kako bi se zaustavio negativan trend povećanja udjela neaktivnih NEET osoba.

6

2. KRETANJA MLADIH U EVIDENCIJI OBVEZNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) vodi evidenciju osiguranika mirovinskog osiguranja

te je na taj način moguće najjasnije utvrditi broj zaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj. Niže je

pregled osiguranika prema ugovoru o radu (isključujući osobe s produženim osiguranjem).

Na dan 31. prosinca 2016. od ukupno 1.440.188 osoba osiguranih temeljem ugovora o radu, njih

256.467 (odnosno 17,8%) bile su mlade osobe, od kojih je nešto više osiguranih muškaraca (55,3%).

Promatrajući dobne skupine, očekivano broj osiguranika raste proporcionalno s dobi: najviše

zaposlenih mladih (njih čak 62%) bilo je u dobnoj skupini od 25-29 godina, nakon čega slijedi skupina

20-24 (32%) te potom skupina 15-19 (6%).

Tablica 2: Osiguranici prema vrsti ugovora o radu, stanje na dan 31.12.2016. godine

Dobne skupine

UKUPNO OSIGURANIKA ugovor na NEODREĐENO ugovor na ODREĐENO

muškarci žene UKUPNO muškarci žene UKUPNO muškarci žene UKUPNO

1 2 3 4 2 3 4 2 3 4

15-19 9.020 5453 14.473 2628 1161 3.789 6392 4292 10.684

20-24 48355 33894 82.249 20318 11837 32.155 28037 22057 50.094

25-29 84172 75573 159.745 48460 38758 87.218 35712 36815 72.527

141.547 114.920 256.467 71.406 51.756 123.162 70.141 63.164 133.305

Izvor: HZMO

S obzirom na vrstu ugovora o radu, a kako proizlazi iz Tablice 2, vidljivo je da je nešto više od

polovice zaposlenih mladih zaposleno na određeno vrijeme (njih 52%). Promatrajući razlike po spolu,

dok je kod muškaraca omjer onih koji rade na određeno u odnosu na one koji rade na neodređeno

podjednak (50-50), mlade žene su u prosjeku češće zaposlene na određeno vrijeme (55%).

Promatrajući druge karakteristike zapošljavanja (Tablica 3, u Prilogu), vidljivo je i ohrabrujuće da je

većina mladih (njih 94,3%) zaposlena na puno radno vrijeme. Istovremeno, mlade žene nešto češće

rade na nepuno radno vrijeme. To je posebno vidljivo kod žena zaposlenih na temelju ugovora o

radu na određeno vrijeme. Dok je 4% mladih muškaraca zaposleno na određeno s nepunim radnim

vremenom, u istoj kategoriji je čak 9% mladih žena.

Kako bi se potaknulo zapošljavanje mladih na neodređeno, od 2015. godine u sklopu Zakona o

doprinosima (Narodne novine, broj 115/16) na snazi je fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih na

neodređeno vrijeme. Na dan 31. prosinca 2016. godine bilo je ukupno 57.988 aktivnih korisnika ove

olakšice. Od navedenog broja, ukupno 7.102 mlade osobe prvi su puta prijavljene u sustav

mirovinskog obrazovanja, dok su ukupno 27.083 osobe „prešle“ su s ugovora o radu na određeno na

ugovor o radu na neodređeno. Za preostalih 23.803 osobe nije moguće utvrditi jesu li otprije radili na

neodređeno kod drugog poslodavca, budući da nisu imali kontinuitet u osiguranju. Važno je

napomenuti i da je ova olakšica korištena za 42,28% svih mladih zaposlenih na neodređeno vrijeme.

U odnosu na 2015. godinu, vidljivi su brojni pozitivni trendovi: porastao je ukupan broj mladih

osiguranika za 3,9% (odnosno za 9.728 zaposlenih), porastao je udio zaposlenih na ugovor na

neodređeno (za 6.523 osobe!), nešto se povećao udio mladih u ukupnom zapošljavanju (sa 17,5% na

7

17,8%) te je blago povećan broj prvih prijava u sustavu mirovinskog osiguranja po osnovi

zapošljavanja.

3. KRETANJA MLADIH U EVIDENCIJI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Registrirana nezaposlenost

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) vodi evidenciju nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj na

osnovi prijave same nezaposlene osobe. Prijava u evidenciju HZZ-a nije obveza, već mogućnost

nezaposlene osobe kako bi koristila prava i usluge koje proizlaze iz statusa nezaposlenosti temeljem

posebnih propisa7. Kada se govori o registriranoj nezaposlenosti, govori se o broju nezaposlenih

osoba u evidenciji prema stanju posljednjeg dana u mjesecu.

U 2016. godini nastavljen je trend smanjivanja registrirane nezaposlenosti - kako za ukupnu

populaciju, tako i za populaciju mladih osoba. U evidenciji nezaposlenih prosječno8 je bilo prijavljeno

241.860 osoba, dok je prosječan broj mladih bio 68.541. Navedeno pokazuje da se i udio mladih u

ukupnoj nezaposlenosti u 2016. godini nastavio smanjivati te je na kraju 2016. iznosio 28,3 posto.

Promatrajući razdoblje od 2014. godine, kada je započela provedba Garancije za mlade, do 2016.

godine, te uspoređujući skupinu mladih s registriranim nezaposlenim osobama starijim od 30 godina,

primjetno je da se broj registriranih mladih smanjuje puno brže u odnosu na druge dobne skupine.

Tako je broj registriranih mladih u 2016. godini u odnosu na 2014. godinu smanjen za čak 33,1 posto,

dok je broj nezaposlenih osoba starijih od 30 godina smanjen za 23,2 posto. Međutim, 2016. godine

pad registrirane nezaposlenosti mladih bio je ipak nešto manje izražen nego u prethodnoj, 2015.

godini.

Tablica 4: Kretanje udjela mladih u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti za razdoblje od 2014.-2016.

2014. 2015. 2016.

Stopa promjene 2015./2014.



mladi 102.483 84.725 68.541 -17,3% -19,1% -33,1%

ostali 225.704 201.181 173.319 -10,9% -13,8% -23,2%

UKUPNO 328.187 285.906 241.860 -12,9% -15,4% -26,3%

Izvor podataka: HZZ

Posebno treba napomenuti kako je udio mladih žena u 2016. godini veći u odnosu na prosječni broj

nezaposlenih mladih muškaraca - udio žena iznosi 54,2 posto, a muškaraca 45,8 posto. Primjetno je

da se s godinama provedbe Garancije za mlade taj udio povećava – dok je 2014. godine razlika

između udjela mladih muškaraca i žena bila svega 2 posto, ona se do 2016. godine povećala na 8,4

posto. Također, kako je dobna skupina viša, tako je i udio nezaposlenih mladih žena veći (Tablica 5, u

Prilogu). O udjelu mladih žena u registriranoj nezaposlenosti mladih bit će više govora u nastavku

Izvješća.

7 Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, NN 16/2017 8 Kod Registrirane nezaposlenosti mjesečni podatak predstavlja stanje nezaposlenosti posljednjeg dana u mjesecu, a godišnji podatak

predstavlja prosjek mjesečnih stanja dobiven metodom aritmetičke sredine.

8

Razlike prema dobnim skupinama

Gledajući mlade po dobnim skupinama, nije bilo gotovo nikakvih promjena u odnosu na 2014. i

2015. godinu. I dalje je najmanje registriranih nezaposlenih mladih osoba bilo u dobnoj skupini 15-19

godina (11.849, odnosno 17,3 posto), što je očekivano, s obzirom da su mladi iz ove skupine još

većinom u obrazovanju. U skupinama 20-24 godine i 25-29 godina bio podjednak broj nezaposlenih

mladih osoba (28.009, odnosno 40,9 posto u skupini 20-24 i 28.683, odnosno 41,8 posto u skupini 25-

29).

Tablica 6: Prosječni broj registriranih nezaposlenih mladih prema dobnim skupinama, za razdoblje od 2014.–2016. godine

2014. 2015. 2016.

Dob Broj udio u ukupnom

broju mladih Broj

udio u ukupnom broju mladih

Broj udio u ukupnom

broju mladih

15-19 16.683 16,3% 14.814 17,5% 11.849 17,3%

20-24 42.593 41,6% 34.910 41,2% 28.009 40,9%

25-29 43.207 42,2% 35.001 41,3% 28.683 41,8%

UKUPNO 102.484 84.724 68.541

Izvor podataka: HZZ

Razlike prema obrazovnoj strukturi

Vezano uz obrazovnu strukturu mladih nezaposlenih osoba u svim dobnim skupinama, u 2016. godini

u prosjeku je najveći broj nezaposlenih mladih osoba imao završenu srednju školu. U dobnoj skupini

15-24 godine najveći broj mladih nezaposlenih osoba ima završenu srednju školu za zanimanja u

trajanju od 4 i više godina i gimnaziju (njih 17.113) te srednju školu u trajanju od 3 godine i škole za

KV i VKV radnike (njih 14.685). Najmanje nezaposlenih mladih osoba dobne skupine 15-24 je bez

škole, odnosno s nezavršenom osnovnom školom – njih 973. U dobnoj skupini 25-29 godina

najzastupljenije su osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom

(8.198), zatim sa srednjom školom u trajanju od 3 godine i škole za KV i VKV radnike (7.032), te sa

završenim fakultetom (6.418). Navedeno prati obrazovnu sliku mladih u Republici Hrvatskoj.

Tablica 7: Udjeli nezaposlenih mladih osoba po razini obrazovanja i dobi u 2016. godini

Obrazovanje

Ukupno mladi 15-29

15 - 24 25 - 29

Ukupno Struktura,

% Ukupno

Struktura, %

Ukupno Struktura,

%

Bez škole i nezavršena osnovna škola

1.608 2,4 973 2,5 635 2,2

Osnovna škola 5.310 7,8 3.228 8,1 2.082 7,3

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

21.717 31,8 14.685 37,0 7.032 24,5

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazija

25.311 37,0 17.113 43,1 8.198 28,6

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij

6.739 9,9 2.415 6,1 4.324 15,1

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

7.684 11,2 1.266 3,2 6.418 22,4

UKUPNO 68.369 100% 39.680 100% 28.689 100%

Izvor podataka: HZZ

Međutim, razlike prema spolu u odnosu na obrazovnu strukturu su vrlo izražene (Tablica 8, u

prilogu). Značajno je veći broj mladih nezaposlenih žena u dobi 15-29 koje su završile višu i visoku

razinu obrazovanja od muškaraca. Udio žena sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim

studijem i višom školom te fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom iznosi 68,9%. I

prethodnih godina udio žena sa završenim fakultetom u odnosu na muškarce je bio isti. Postotak se

9

kretao od 67,4% u 2014, preko 67,5% u 2015 do 68,9% u 2016. godini. Na navedene pojave moguće

utječe činjenica da mlade žene znatno više sudjeluju u tercijarnom obrazovanju nego mladi muškarci.

Stoga je udio žena u ukupnom broju nezaposlenih mladih s višom i visokom naobrazbom veći nego

udio muškaraca, a i kasnije se prijavljuju na HZZ pa njihov udio u ukupnom broju nezaposlenih raste s

dobi.

Razlike prema dužini prijave u evidenciji

Na dan 31.12.2016. godine najveći broj mladih osoba bio je u evidenciji nezaposlenih do 3 mjeseca

(34.230 njih, odnosno 50,1 posto), a zatim slijede osobe prijavljene 3-6 mjeseci (13.549 osoba,

odnosno 19,8 posto). Najmanji broj mladih u evidenciji je bio prijavljen 3 ili više godina (njih 3.764,

odnosno 5,5 posto).

Grafički prikaz 2: Nezaposlene mlade osobe po duljini trajanja nezaposlenosti, 31.12.2016. godine

Izvor podataka: HZZ

Sukladno naputcima Europske komisije te preporukama Vijeća EU9, skupina mladih od 15-24 godine

smatra se dugotrajno nezaposlenom nakon 6 mjeseci nezaposlenosti, dok se skupina mladih od 25-29

godina promatra unutar skupine ostalih radnika, odnosno smatra se dugotrajno nezaposlenom nakon

12 mjeseci. Prema navedenom u 2016. godini je 23,4% mladih od 15-24 bilo dugotrajno nezaposleno,

dok je u skupini 25-29 bilo 10,8% dugotrajno nezaposlenih mladih. Ovaj se omjer smanjio u razdoblju

od 2014. do 2016. godine. Promatrajući karakteristike kao što su spol, razina obrazovanja te

prethodno radno iskustvo, moguće je zamijetiti da se u dugotrajnoj nezaposlenosti češće nalaze

srednjoškolsko obrazovani muškarci.

Udio mladih osoba koje su tri ili više godina nezaposlene u ukupnom broju mladih je oko 6%, pri

čemu se udio tijekom perioda 2014. – 2016. godine mijenjao (Tablica 9, u prilogu). Najveća razlika od

0,8 postotna boda je između 2014. i 2015. godine. Većinom se radi o muškarcima s udjelom od 50-

51%, zavisno od godine. Prema razini obrazovanja, ove osobe imaju završenu srednju školu. Udio

osoba sa završenom srednjom školom se mijenjao tijekom godina - tako je udio 2014. godine iznosio

76%, 2015. godine 75% dok je udio vrlo dugotrajno nezaposlenih mladih osoba u 2016. godini bio

73%. Prema radnom stažu, najviše vrlo dugotrajno mladih nezaposlenih osoba je bez staža, odnosno

9 Preporuka Vijeća EU, od 15. veljače 2016., o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada (2016/C 67/01) te Preporuci Vijeća EU, od 22. travnja 2013., o uspostavi Garancije za mlade (2013/C 120/01)

0 - 3 mj. 3 - 6 mj. 6 - 9 mj. 9 - 12 mj. 1 - 2 g. 2 - 3 g. 3 - 5 g.5 i višegodina

15-19 4252 4333 1145 259 943 171 50 0

20-24 15355 4806 1470 1002 2990 1388 1190 326

25-29 14623 4410 1805 1395 3119 1139 1220 978

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

10

imaju do 1 godine staža. Većim djelom su muškarci, imaju završenu srednju školu, te su bez radnog

staža.

Razlike prema statusu prije prijave u evidenciju

Temeljem podataka HZZ-a, tijekom 2016. godine najveći broj mladih osoba ušao je u evidenciju HZZ-a

iz radnog odnosa, zatim iz neaktivnosti te potom iz redovnog školovanja. Prema dobnim skupinama,

tijekom 2016. godine najveći broj mladih koji je ušao u evidenciju je iz dobne skupine 25-29, njih

53.781 osoba, zatim iz dobne skupine 20-24 njih 53.368 osoba, a najmanje mladih koji su ušli u

evidenciju Zavoda je u dobi 15-19 godina, 26.892 osoba.

Grafički prikaz 3: Broj ulazaka u evidenciju mladih nezaposlenih osoba prema statusu prije prijave,

I.-XII. 2016. godine ⃰

Radni odnosDruge poslovne

aktivnostiIndividualna

poljoprivredaRedovno

školovanjeNeaktivnost Nepoznato

15-19 7568 271 4 13175 5874 0

20-24 30123 3079 9 7687 12470 0

25-29 33379 4769 10 4878 10745 0

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

15-19 20-24 25-29

11

Izlasci iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sveukupno je tijekom 2016. godine iz evidencije nezaposlenih osoba izašla 147.381 mlada osoba.

Prema razlozima izlaska iz evidencije nezaposlenih osoba najveći broj mladih (njih 69,8 posto) izašao

je radi zapošljavanja.

Tablica 10: Izlasci iz evidencije mladih nezaposlenih osoba prema razlozima u 2016. godini10

Razlozi izlaska Ukupno

15-29

Struktura prema

razlozima izlaska

(u odnosu na ukupni

broj izlazaka)

15-24 25-29

Ukupno

Udio u

razlozima

izlaska %

Ukupno

Udio u

razlozima

izlaska %

Brisani zbog zapošljavanja 102.861 69,8 58.305 56,7 44.556 43,3

OD ČEGA

Zapošljavanje temeljem

ugovora o radu 87.194

84,7

(u odnosu na ukupno zapošljavanje)

51.536 59,1 39.770 45,6

Zapošljavanje temeljem

drugih poslovnih

aktivnosti

15.667 15,2

(u odnosu na ukupno zapošljavanje)

9.206 58,8 9.094 58,0

Izlaz iz radne snage 5.460 3,7 2.658 48,7 2.802 51,3

Uključenje u redovno školovanje 653 0,4 547 83,8 106 16,2

Odjava s evidencije i nejavljanje 6.925 4,7 3.942 56,9 2.983 43,1

Brisani zbog nepridržavanja zakonskih

odredbi 28.746 19,5 19.113 66,5 9.633 33,5

Ostali razlozi 2.736 1,8 1.427 52,2 1.309 47,8

UKUPNO 147.381 100,0 85.992 58,3 61.389 41,6

* Izvor podataka: HZZ

U odnosu na 2015. godinu, smanjen je broj osoba brisanih iz evidencije zbog nepridržavanja

zakonskih odredbi za 9,8%. Kod ostalih razloga također su vidljive promjene u odnosu na 2015.

godinu međutim razlike nisu toliko značajne kao što su gore navedene.

Od ukupno 218.834 osobe koje su 2016. izašle iz evidencije zbog zapošljavanja, njih 47,1 posto,

odnosno 102.861, su mlade osobe. Od ukupnog broja ovih mladih osoba, njih 87.194 odnosno 84,7

posto zaposleno je temeljem ugovora o radu, dok je 15.667 odnosno 15,2 posto zaposleno temeljem

drugih poslovnih aktivnosti11.

Tijekom 2014. i 2015. godine udio zaposlenih mladih temeljem ugovora o radu u odnosu na ukupno

zapošljavanje mladih bio je 86,3% u 2014 odnosno 83,3% u 2015. godini. Istovremeno zapošljavanje

mladih temeljem drugih poslovnih aktivnosti u odnosu na ukupan broj zapošljavanja mladih iznosi je

13,7% u 2014. odnosno 16,7% u 2015. godini.

10 Izlaz iz radne snage uključuje umirovljenja, služenje vojnog roka, porodiljni dopust i dr. 11

Drugim poslovnim aktivnostima smatraju se one vrste rada koje ne podrazumijevaju potpisivanje ugovora o radu, ali za koje osoba prima

određenu naknadu za svoj rad. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i druge vrste rada kod kojih primitak za rad

prelazi vrijednost prosječno isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, kao što je primjerice pružanje usluga temeljem

ugovora o djelu, smatraju se jednom od takvih aktivnosti. Također, ukoliko se osoba samozaposlila (otvorila obrt ili trgovačko društvo,

otvorila domaću radinost, odnosno evidentirana je u sustavu mirovinskog osiguranja kao samostalni djelatnik ) bit će evidentirana kao

osoba koja se zaposlila temeljem drugih poslovnih aktivnosti.

12

Tablica 11: Mladi izašli iz evidencije Zavoda zbog zaposlenja temeljem ugovora o radu i drugih poslovnih

aktivnosti (I.-XII. 2016.)*

2016. Ukupno Udio u ukupnom

zapošljavanju

Udio u

zapošljavanju

mladih

Žene

Udio u ukupnom

zapošljavanju

žena %

Udio u

zapošljavanju

mladih žena %

Ukupno 218.834 120.143

Mladi 15-29 102.861 47,0 53.900 44,9

15-19 15.715 7,2 15,3 6.676 5,6 12,4

20-24 42.590 19,5 41,4 21.580 18,0 40,0

25-29 44.556 20,4 43,3 25.644 21,3 47,6

Temeljem ugovora o

radu (15-29)12 87.194 39,8 84,7 43.439 36,1 80,6

15-19 13.699 6,3 13,3 5.384 4,5 10,0

20-24 36.720 16,8 35,7 17.422 14,5 32,3

25-29 36.775 16,8 35,8 20.633 17,2 38,3

Temeljem drugih

poslovnih aktivnosti

(15-29)

15.667 7,1 15,2 10.461 8,7 19,4

15-19 2.016 0,9 2,0 1.292 1,7 3,7

20-24 5.870 2,7 5,7 4.158 4,9 10,9

25-29 7.781 3,6 7,6 5.011 6,5 14,4

*Izvor: HZZ

Podaci o mladim osobama koje su izašle iz evidencije zbog zaposlenja na temelju radnog odnosa i

drugih poslovnih aktivnosti ukazuju da su se u najvećem postotku, jednako kao i proteklih godina,

zapošljavali mladi u dobnoj skupini 25-29 godina starosti, zatim mladi u dobnoj skupini 20-24 godine.

Znatno manji broj mladih osoba zaposlen je unutar dobne skupine 15-19. Gledajući zapošljavanje

temeljem ugovora o radu, podjednak je broj zaposlenih mladih u dobnoj skupini 25-29 godina

starosti (36.775 osoba) i onih u skupini 20-24 godine (36.720 osoba), koji čine udio od 16,8 posto u

ukupnom zapošljavanju, dok je znatno manji broj onih iz dobne skupine 15-19 (13.699 osoba).

Temeljem drugih poslovnih aktivnosti najčešće su se zapošljavale dobne skupine 25-29 (7.781

osoba), zatim skupina 20-24 (5.870), a potom skupina 15-19 (2.016 osoba).

Kao i prethodnih godina vidljiv je isti trend zapošljavanja prema razini obrazovanja. Najviše mladih

osoba (15-29) zaposlenih na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti imalo je završenu

srednju školu za zanimanje u trajanju od 4 i više godina i gimnaziju,slijede mlade osobe sa

završenom srednjom školom u trajanju od 3 godine i školom za KV i VKV radnike, te osobe sa

fakultetom. U 2016. godini zaposleno je temeljem radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti 37.310

mladih sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 godine i gimnazijom, zatim

31.900 mladih sa završenom srednjom školom u trajanju od 3 godine i školom za KV i VKV radnike , te

17.009 sa završenim fakultetom.

13

Tablica 12: Zaposleni mladi na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti prema razini obrazovanja,

I.-XII. 2016.*

Razina obrazovanja

Ukupno mladi

15-29 godina 15-24 25-29

Zaposleni

na temelju

radnog

odnosa

Zaposleni

na temelju

drugih

poslovnih

aktivnosti

Zaposleni

na temelju

radnog

odnosa

Zaposleni

na temelju

drugih

poslovnih

aktivnosti

Zaposleni

na temelju

radnog

odnosa

Zaposleni

na temelju

drugih

poslovnih

aktivnosti

Bez škole i nezavršena osnovna škola 468 7 285 0 183 7

Osnovna škola 4.463 63 2.798 28 1.665 35

SŠ za zanimanje do 3 god. I škola za KV i VKV radnike

29.911 1.989 20.965 1.601 8.946 388

SŠ za zanimanje u trajanju od 4 i više godina i gimnazija

33.811 3.499 23.164 2.629 10.647 870

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij 7.321 4.320 2.081 2.097 5.240 2.223

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat 11.220 5.789 1.126 1.531 10.094 4.258

SVEUKUPNO 87.194 15.667 50.419 7.886 36.775 7.781

* Izvor podataka: HZZ

Najveći broj mladih osoba zaposlenih na temelju radnog odnosa tijekom 2016. godine upravo je u

dobnoj skupini od 25 do 29 godine (43,3 posto od ukupnog broja zaposlenih mladih). Najveći broj njih

(33.811 osoba) ima završeno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od 4 i više godina i gimnaziju,

nakon čega slijede mladi sa završenom srednjom školom do 3 godine i školom za KV i VKV radnike,

(njih 29.911 osoba). Najmanje zaposlenih mladih tijekom 2016. godine je bez škole i s nezavršenom

osnovnom školom.

Kada gledamo 2014. i 2015. godinu tada uočavamo da je trend zapošljavanja mladih osoba na

temelju radnog odnosa ostao nepromijenjen odnosno najviše zaposlenih mladih je u dobnoj skupini

25-29 i ima završeno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od 4 i više godina i gimnaziju.

14

PROVEDBA PREPORUKE GZM PREMA SKUPINAMA AKTIVNOSTI

1. AKTIVNOSTI DOHVATA („outreach“) Tijekom 2016. godine, aktivnosti dohvata mladih u NEET statusu provodili su HZZ putem CISOK centara te MDOMSP u okviru aktivnosti poticanja udruga mladih i za mlade u aktivaciji mladih u statusu NEET. CISOK centri

CISOK centri (u mjestima u kojima su osnovani) prepoznati su kao središnja mjesta za identifikaciju i

aktivaciju NEET skupine, uključujući definiranje oblika suradnje i odgovornosti pojedinih partnera,

kao i kreiranje mjera prevencije. U skladu s tim, od ožujka 2016. godine Centri potpisuju Sporazume

o suradnji s partnerima na lokalnoj razini (osnovni i srednjim školama, fakultetima i sveučilištima,

volonterskim centrima, romskim udrugama, centrima za socijalnu skrb, zavodima za javno zdravstvo,

udrugama mladih, obrtničkim portalima i razvojnim agencijama) vezano uz proces identifikacije i

aktivacije NEET skupine korisnika. Centri su tijekom 2016. godine potpisali devedeset i šest

Sporazuma o suradnji s različitim partnerima. Održana su brojna grupna informiranja učenika

(završnih razreda osnovne i srednje škole), kao i informiranja o samozapošljavanju, radionice na temu

pripreme za razgovor za posao, pisanje zamolbe i životopisa, predavanja o vrstama studija,

obrazovnim programima za deficitarna zanimanja, predstavljanje zanimanja i zapošljavanju na

području EU i slično.

U Centrima je dostupna i računalna aplikacija „Tržište rada” (LMI sustav) koja objedinjuje informacije

o zaposlenosti i nezaposlenosti, te visini plaća u Republici Hrvatskoj. Temelji se na kombinaciji

podataka od relevantnih dionika na tržištu rada (Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje) i daje pregled tržišta rada na nacionalnoj i županijskoj razini, te na razini pojedinih

djelatnosti. Korisnici Centra također imaju mogućnost koristiti računalni program za profesionalno

usmjeravanje Moj izbor te druge upitnike za samoprocjenu interesa, poput Upitnika za samoprocjenu

osobina ličnosti povezanih s poslom namijenjen je određivanju obilježja pojedinca koja su važna za

prilagođavanje različitim radnim mjestima i u raznim poslovnim situacijama. Na web stranici Centra

također su dostupne i ostale aplikacije Zavoda (Burza rada, Statistika online) kao i sve ažurirane

informacije o zapošljavanju i obrazovanju.

Tablica 13: Pregled razvoja CISOK centara te broja pruženih usluga od 2014. do 2016. godine (Izvor: HZZ)

2014. 2015. 2016. ukupno

OPĆENITI PODACI O CENTRIMA

Broj otvorenih Centara 9 - 11* - - 11

Broj savjetnika u centrima 18 + 1 središnji

ured

18 + 1 središnji

ured

20 + 2 središnji

ured od lipnja 19

Broj korisnika po savjetniku 2.179 3.380 2.659 2.739

PROVEDENE AKTIVNOSTI

Broj održanih radionica /broj osoba 1199/2814 1619/7505 1130/9473 3948/19792

Broj grupnih informiranja/broj osoba 713/4945 1102/13733 990/19185 2805/37863

Broj individualnih informiranja i

savjetovanja 5574 7407 10918 23899

Broj informiranih poslodavaca 299 169 192 660

15

2014. 2015. 2016. ukupno

PODACI O KORISNICIMA

Ukupni broj korisnika 39228 60834 53185 153247

NEET korisnici - 2739 2719** 5458

Nezaposleni korisnici (nezaposlene

osobe, tražitelji zaposlenja i ostali) 19452 24665 18851 62968

Učenici (osnovne i srednje škole) 13436 25832 25207 64475

Studenti 733 1405 1283 3421

Korisnici prema dobnim skupinama

Ispod 15 6976 16141 14895 38012

15-19 7526 11292 11836 30654

20-24 2947 3877 2669 9493

25-29 3649 4247 2893 10789

Korisnici prema stupnju obrazovanja

Bez škole i nezavršena osnovna škola 3365 13073 15098 31536

Završena osnovna škola 10716 13297 11657 35670

Srednja škola 12666 15573 11587 39826

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i

viša škola 1861 3268 1979 7108

Fakultet, akademija, magisterij,

doktorat 5781 8656 6558 20995

Napomena: *CISOK Dubrovnik započeo je s radom 26.09.2014 *CISOK Split započeo je s radom 21.10.2014 **Neaktivne NEET korisnike kroz aplikaciju prate se od ožujka 2016. godine te je tijekom te godine 200 neaktivnih NEET korisnika koristilo usluge CISOK-a

Evaluaciju zadovoljstva i korisnosti od dobivenih usluga u centrima ispunilo je ukupno 19.754

korisnika, od kojih je 97,1% iskazalo izrazito zadovoljstvo pruženim uslugama i naglasilo njihovu

korisnost. Kao najčešći razlog korištenja usluga Centara korisnici ističu saznavanje dodatnih

informacija o obrazovanju i dodatnih informacija o zapošljavanju. Korisnicima su dostupni različiti

informativni materijali o mogućnostima obrazovanja u Hrvatskoj i Europi, o stanju na tržištu rada, o

zanimanjima i općenito o svijetu rada.

AKTOIVNOSTI MDOMSP Temeljem javnog poziva za prijavu programa i projekata usmjerenih mladima za financijsku potporu

iz dijela prihoda od igara na sreću i raspoloživih sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za

2016. godinu, za prioritetno područje "Regionalni info-centri za mlade" sukladno prijavljenim i

ocijenjenim programima, odobrena su i ugovorena sredstva u iznosu od 900.000,00 kuna.

U 2016. godini, sukladno dostavljenim izvješćima provoditelja projekata, utvrđeno je da su regionalni

info-centri organiziranim informativnim aktivnostima, putem individualnog i grupnog pristupa,

informirali ukupno oko 36.800 mladih o mogućnostima obrazovanja, osposobljavanja i

potencijalnog zapošljavanja. Ujedno je provedeno 70 neformalnih edukacija i programa kojima je

cilj daljnje profesionalno usavršavanje i stjecanje novih kompetencija u svrhu veće zapošljivosti na

kojima je sudjelovao 881 korisnik. Uz navedene aktivnosti individualnog i grupnog savjetovanja velik

16

broj osoba također je informiran putem regionalnih info portala za mlade, web stranica udruga,

web stranica lokalnih info-centara, radio emisija, društvenih mreža, YouTube kanala i drugih

medija. Regionalni info-centri za mlade izvijestili su o ukupno 2.452 različita sadržaja kojima se putem

različitih medijskih alata promoviraju obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje. Međutim,

obzirom na prirodu aktivnosti informiranja, i dalje se pokazuje vrlo teško dobiti povratne informacije

o tome koliki je broj mladih nakon informiranja zaposlen, uključen u obrazovni sustav ili sustav

osposobljavanja te o navedenom nisu utvrđeni pouzdani podaci. I u ovome razdoblju naglasak ostaje

na informiranju što većeg broja mladih o postojećim mogućnostima.

Temeljem javnog poziva za prijavu programa i projekata usmjerenih mladima za financijsku potporu

iz dijela prihoda od igara na sreću i raspoloživih sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za

2016. godinu za prioritetno područje "Rad s mladima koji nisu u sustavu obrazovanja i

osposobljavanja te koji nisu zaposleni (NEET)" sukladno prijavljenim i ocijenjenim projektima

odobrena su sredstva za 7 programa udruga u iznosu od 795.000,00 kuna.

U 2016. godini, sukladno zaprimljenim izvješćima utvrđeno je da je 268 mladih osoba sudjelovalo u

programima namijenjenima mladima u NEET statusu, od čega je 97 mladih po završetku aktivnosti

uključeno u obrazovni sustav ili sustav osposobljavanja ili su se zaposlili. Navedene će se aktivnosti

nastaviti provoditi i tijekom 2017. godine.

2. AKTIVNOSTI PRIPREME ZA PRIHVAĆANJE PONUDE HZZ je kao središnja točka provedbe GZM u RH nastavio provoditi aktivnosti pripreme za zapošljavanje kojima se jača konkurentnost za tržište rada i stječu znanja aktivnog traženja posla mladih nezaposlenih osoba. Navedene aktivnosti obuhvaćaju:

1. Individualno savjetovanje i izrada profesionalnog plana zapošljavanja 2. Individualne konzultacije 3. Radionice i treninzi za zapošljavanje 4. Posredovanje pri zapošljavanju uz profesionalno informiranje i savjetovanje 5. Mjere aktivne politike zapošljavanja 6. Profesionalno informiranje 7. Profesionalno savjetovanje 8. Obrazovanje nezaposlenih za potrebe tržišta rada

REZULTATI PROVEDBE AKTIVNOSTI PRIPREME ZA ZAPOŠLJAVANJE

(1) Individualno savjetovanje U 2016. godini održano je 169.213 individualnih savjetovanja u koje je uključeno 130.890 mladih nezaposlenih osoba do 29 godina.

(2) Individualne konzultacije U 2016. godini održano je 912.909 individualnih konzultacija s mladim osobama do 29 godina.

(3) Radionice U 2016. godini u radionice je uključeno 10.642 mlade osobe do 29 godina.

(4) Posredovanje pri zapošljavanju iz evidencije nezaposlenih tokom 2016. godine zaposlilo 102.861 mlada osoba.

17

Kako bi se osnažili kapaciteti HZZ-a za provedbu GZM, nastavilo se s daljnjim razvojem Centara za

zapošljavanje mladih (Centri za mlade Hrvatskog zavoda za zapošljavanje).

Centar za zapošljavanje mladih je prostor u okviru HZZ-a u kojem se odvijaju sve usluge i aktivnosti s

mladim nezaposlenim osobama po izvršenoj prijavi u evidenciju nezaposlenih osoba. U Centru su

zaposleni savjetnici za mlade koji provode individualne i grupne aktivnosti s mladima, a također se

održavaju predavanja i sastanci s gostima, poslodavcima, civilnim sektorom. Tokom 2013. godine

osnovana su dva centra za mlade i to u Zagrebu i Splitu, u kojima su zaposleni posebno osposobljeni

savjetnici za rad s mladim osobama, a u 2015. godini rad Centra organiziran je u svim područnim

uredima Zavoda. U 2016. godini, savjetnik za mlade prosječno je bio zadužen za 450 mladih

nezaposlenih osoba kojima je tijekom godine pružao podršku u traženju posla te organizirao

aktivnosti koje će pridonijeti bržem zapošljavanju.

Također, Centri za mlade su tijekom 2016. godine organizirali grupna informiranja te tribine na teme

prilagođene mladim osobama od čega se izdvaja predstavljanje mjera aktivne politike zapošljavanja

za mlade, mogućnost zapošljavanja na prostoru EU i EURES portal, mladi na tržištu rada, mogućnosti

samozapošljavanja, upotreba elektroničke pošte u svrhu traženja posla i sl. Na grupnim

informiranjima sudjelovalo je 3.482 mladih osoba, dok je tribinama prisustvovalo 7.020 mladih

osoba.

Savjetnici u centrima su provodili individualna savjetovanja te je održano 169.213 savjetovanja za

mlade osobe te redovite aktivnosti upućivanja na slobodna radna mjesta. Također su savjetnici

pružali podršku poslodavcima kod zapošljavanja mladih osoba posebno u području primjene mjera

aktivne politike zapošljavanja te općenito upućivanja na slobodna radna mjesta.

3. PROVEDBA MJERA GARANCIJE ZA MLADE – PONUDA U ROKU OD 4 MJESECA

U Preporuci Vijeća o uspostavi Garancije za mlade ističe se da je potrebno osigurati da sve mlade

osobe do 25 godina (u RH do 29 godina) prime kvalitetnu ponudu zaposlenja, nastavka obrazovanja,

naukovanja i pripravništva unutar četiri mjeseca od nastanka nezaposlenosti odnosno izlaska iz

redovnog obrazovanja.

U Republici Hrvatskoj tijekom 2016. godine „kvalitetna ponuda“ je podrazumijevala sve ponude

kojima se osoba u statusu NEET unutar 4 mjeseca od prijave u evidenciju nezaposlenih osoba

uključuje u rad, sustav redovitog obrazovanja ili obrazovanja odraslih kako je opisano u definiciji

NEET osobe, sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju navedena područja.

Trenutak prihvaćanja ponude

• TRENUTKOM PRIHVAĆANJA PONUDE ZA POSAO TE ZA PRIPRAVNIŠTVO ILI VJEŽBENIŠTVO

smatramo datum prijave na obvezna osiguranja, tj. dan od kada teku prava po osnovi

zaposlenosti.

• TRENUTKOM PRIHVAĆANJA PONUDE OBRAZOVANJA/OSPOSOBLJAVANJA smatramo

stvarni datum početka obrazovanja.

• TRENUTKOM PRIHVAĆANJA PONUDE ZA STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD BEZ

ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA smatramo datum prijave na obvezna osiguranja.

18

Sama kvaliteta ponude prati se na radnim tijelima Europske komisije (EMCO Odboru i njegovim pod-

odborima) te uz pomoć posebne tablice za izvještavanje o provedbi mjera GZM: „Indicator

Framework for Monitoring Youth Guarantee“. Na temelju ovog praćenja, EK izdaje godišnja izvješća o

provedbi GZM u državama članicama.

Grafički prikaz 4: Pregled prihvaćenih ponuda za mlade u razdoblju od 2014. do 2016. godine (izvor: HZZ)

Kada se govori o subvencioniranim ponudama, treba naglasiti da se one za sada odnose isključivo na

mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi HZZ. Također, one subvencionirane ponude koje

su ponuđene u roku od 4 mjeseca financiraju se iz IZM-a (vidjeti Tablicu 11. i Tablicu 12., niže).

U trogodišnjem razdoblju provedbe GZM došlo je do povećanja broja ponuda koje mladi prihvaćaju u

roku od 4 mjeseca. Najbolji rezultati se vide s ponudama za posao (57,7% je prihvaćeno u roku od 4

mjeseca).

Većina prihvaćenih ponuda su one za posao, potom slijede ponude za pripravništvo/vježbeništvo

(„traineeship“) na području EU te za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a

najmanje je ponuda za nastavak obrazovanja/osposobljavanja. To je zbog samog broja ponuda,

točnije, za sada je bilo više ponuda za posao od onih za obrazovanje/osposobljavanje.

TRENDOVI PRIHVAĆENIH PONUDA ZA RAZDOBLJE 2014.-2016.

Većina ponuda za posao nije subvencionirana, iako ukupan broj tih ponuda pada, omjer

subvencioniranih i redovitih, nesubvencioniranih ponuda ostao je isti.

Traineeship ponude pretežno su subvencionirane i odnose se na osobe koje su prihvatile ponudu za

stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Isto tako, sve subvencionirane ponude

19

bile su zapravo za ovu mjeru. Zbog promjena na tržištu rada, trend pokazuje pad ponuda za stručno

osposobljavanje koji će biti još veći u 2017. godini, budući da su uvedene zakonodavne izmjene te

izmjene kriterija za korištenje ove mjere.

Ponude nastavka obrazovanja ili osposobljavanja su u stabilnom porastu. Također, postoji značajan

porast broja subvencioniranih obrazovanja. Sve ponude za obrazovanje vode do certifikata, odnosno

priznate su od strane nadležne agencije te se stoga smatraju kvalitetnim ponudama u odnosu na

preporuke EK.

Niže prikazane tablice (Tablica 14. te Tablica 15.) prikazuju koliko je osoba i temeljem kojih izvora bilo

financirano/subvencionirano tijekom razdoblja od 2014. do 2016. godine. Ono što je sada vidljivo iz

prikazanih tablica odražava napomene iz prethodnih izvješća, o tome da tijekom 2014. godine još nije

bilo moguće koristiti ESF/IZM sredstva, budući da su se u tom trenutku tek pripremali projekti

temeljem kojih će isto biti moguće. Stoga je u 2016. godini vidljivo da su se sredstva IZM počela

snažnije koristiti. Također je vidljivo i da su se za uključivanje velikog broja mladih osoba koristila

sredstva iz drugih izvora, uključujući sredstva državnog proračuna te sredstva financijskih

instrumenata iz prethodnih razdoblja EU financiranja.

Tablica 14: Broj korisnika uključenih u mjere aktivne politike zapošljavanja („subvencionirane ponude“) prema

izvoru financiranja, u razdoblju od 2014. do 2016. godine

2014 2015 2016

Sveukupno (15-29) 19.010 25.050 22.290

15-19 2.492 3.477 3.434

20-24 7.706 10.157 8.848

25-29 8.812 11.416 10.008

Garancija za mlade (ESF) Ukupno (15-29) 0 7.437 7.576

Potpore za zapošljavanje 0 1.976 1.462

Potpore za samozapošljavanje 0 436 133

Obrazovanje nezaposlenih 0 0 776

Javni radovi 0 338 500

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 0 4.687 4.705

IZM (uključeni u roku 4 mjeseca)

Ukupno (15-29) 0 5.310 6.056

Potpore za zapošljavanje 0 1.104 1.154




Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 0 3.797 4.135

Ostali izvori financiranja

13 Ukupno (15-29) 19.010 17.613 14.714

13

UP.01.2.1.01.0001 MLADI - DUGOTRAJNO NEZAPOSLENI, UP.01.1.1.01.0001 OBRAZOVANJE, UP.01.1.1.01.0002 POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE TEŽE ZAPOŠLJIVIH SKUPINA, UP.01.1.2.01.0001 PODRŠKA SAMOZAPOŠLJAVANJU, UP.01.1.3.01.0001

20

2014 2015 2016

Potpore za zapošljavanje 3.193 2.341 2.498

Potpore za usavršavanje 28 42 9




Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 12448 11320 8908

Potpore za očuvanje radnih mjesta 3 406 4

Stalni sezonac 309 0 522

Tablica 15: Financijska sredstva utrošena na mjere aktivne politike zapošljavanja u svrhu provedbe GZM, u

razdoblju od 2014. do 2016. godine

2014 2015 2016

Ukupno* Operacije su startale 01. siječnja 2015. te nije bilo potraživanja

troškova 2014.

286.319.296,26 kn 537.963.135,06 kn

Garancija za mlade** 286.319.296,26 kn 537.963.135,06 kn

Inicijativa za zapošljavanje mladih 212.094.544,91 kn 537.963.135,06 kn

*jednako je iznosu Garancija za mlade jer GZM uključuje IZM

**uključuje operacije Inicijativa za zapošljavanje mladih i Mladi dugotrajno nezaposleni

(Izvor: HZZ)

ZADRŽAVANJE RADNIKA, Državni proračun, Desetljeće za Rome, 1.1.10 MINI ESF u 2014.-2016., 1.1.3 IPA OBRAZOVANJE u 2014.-2016., 1.1.6. IPA SOR u 2014.-2016.)

21

UTJECAJ PROVEDBE GZM U RAZDOBLJU OD 2014. – 2016.

Provedba GZM prvenstveno je utjecala na ubrzani razvoj novih politika. Poboljšana je koordinacija

nadležnih tijela te snažnije uključene OCD i socijalni partneri. Nadalje, od 2015. na snazi je fiskalna

olakšica za zapošljavanje mladih na neodređeno, koja se koristi temeljem izmjena i dopuna Zakona o

doprinosima, a koja se do kraja 2016. godine aktivno koristila za 57.988 mladih osoba. Donesen je

Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje od 2016. do 2020.

Također, donesena je Strategija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere 2016.

do 2020. Također, izvršena je nadogradnja informacijskih sustava koja omogućuje praćenje drop-

outa i NEET osoba.

Razvijene su brojne nove usluge za mlade. Kao podrška radu HZZ-a te provedbi GZM, otvoreni su

Centri za zapošljavanje mladih te specijalizirani Savjetnici za mlade (HZZ). Također, otvoreno je 11

CISOK centara (HZZ) s aplikativnom podrškom koja omogućuje praćenje korisnika. U sklopu CISOK-a

razvijene su nove usluge za praćenje tržišta rada (LMIS sustav) i ostvarena je suradnja s lokalnim

partnerima na informiranju mladih u svrhu outreach-a. U suradnji s CISOK centrima dionici potpisuju

sporazume na lokalnoj razini, o informiranju učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola, a u

suradnji s Info-centrima i udruga mladih i za mlade (suradnja HZZ-MDOMSP), sporazumi za dohvat

neaktivnih NEET osoba.

Razvijene su nove mjere, kako bi se što bolje uskladile s potrebama mladih i potrebama tržišta rada.

Tako je HZZ usmjerio pažnju na obrazovne programe kako bi se smanjila razlika u ponudi i potražnji

na tržištu rada te je razvijena mjera „Osposobljavanje na radnom mjestu”. Nadalje tijekom 2016.

godine, a za razdoblje provedbe PIGZM-a od 2017. do 2018., a revidirane su mjere u nadležnosti

MZO-a radi ponude nastavka obrazovanja, koja je do sada bila usmjerena isključivo na programe u

okviru APZ-a. U pripremi su tijekom 2016. bile i mjere za podršku poslodavcima radi uspostave

kvalitetnih pripravničkih shema.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, započelo je s provedbom dugo očekivanog ESF projekta

UP.01.3.2.01.0003 „Uspostava sustava praćenja NEET osoba“ rezultat kojeg će biti funkcionalna

razmjena administrativnih podataka o zaposlenim i nezaposlenim osobama te osobama koje

izlaze/napuštaju obrazovanje te će se na temelju analize ovih podataka razviti i poseban projekt

usmjeren na aktivnosti dosega prema najranjivijim skupinama NEET osoba.

22

Pojedinačni pregled implementacije reformi i mjera

Tijekom trogodišnjeg razdoblja uspješno su provođene sljedeće mjere (uz manje izmjene, primjerice izmjene izvora financiranja): 2) Usvajanje Nacionalnog programa za mlade za razdoblje2014-2017 5) Osnivanje centara za cjeloživotni razvoj karijere-'CISOK' 6) Informiranje javnosti, dionika i korisnika 8) Uspostava sustava praćenja NEET osoba 10) Osnaživanje mreže regionalnih info-centara za mlade 11) Osnaživanje udruga mladih i za mlade za rad s mladima 21) Usvajanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije 22) Uspostava sustava praćenja i analize tržišta rada 23) Razvoj usluga za mlade pri HZZ-u Centri za mlade- uspostava, razvoj i usluge 29) Obrazovanje za obrte - stipendije učenicima u deficitarnim zanimanjima 30) Naukovanje za obrtnička zanimanja 33) Aktivnosti pomoći samozapošljavanju 34) Promicanje snažnije g uključivanja mladih do 30 godina u MAPZ 35) Provedba vanjskog vrednovanja programa obrazovanja i ostalih MAPZ Sljedeće mjere provođene su u značajno izmijenjenom obliku ili nisu započele s provedbom unutar izvještajnog razdoblja: 3) Uspostava Registra ljudskih potencijala - - bit će EVIDENCIJA ljudskih potencijala 4) Forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere - kasni 7) Informiranje mladih koji ulaze na tržište rada – spaja se u jednu mjeru informiranja 9) Socijalne inovacije u aktivaciji mladih osoba – kasni u provedbi 12) Aktivacija kroz kulturne sadržaje (Umjetnost i kultura za mlade) – kasni u provedbi 13) Trening savjetnika za mlade i savjetnika za razvoj karijere - kasni u provedbi 14) Uspostava sustava e-savjetovanje o razvoju karijere – provodit će se u okviru daljnjeg razvoja CISOK centara 15) Jačanje kapaciteta za pružanje usluga profesionalnog usmjeravanja za učenike u srednjem strukovnom obrazovanju - veza: mjera 5) Osnivanje centara za cjeloživotni razvoj karijere-'CISOK' 18) Jačanje ključnih kompetencija u STEM i ICT područjima za osobe koje su završile srednjoškolsko obrazovanje s ciljem upisa u studijske programe u STEM i ICT području - Druga prilika za stjecanje kvalifikacije u visokom obrazovanju 19) Razvoj i uvođenje programa za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja na temelju standarda kvalifikacija u Registru HKO-a – kasni u provedbi 26) Pružanje prilike nezaposlenim mladima koji napuštaju obrazovanje - obrazovanje za mlade bez ili s niskim kvalifikacijama - veza: mjera 5) Osnivanje centara za cjeloživotni razvoj karijere-'CISOK' 31) Uspostava sustava podrške poslodavcima i pružateljima obrazovanja u organizaciji kvalitetne stručne prakse, stažiranja, naukovanja i praktične nastave i vježbi - - Mjera će se provoditi u izmijenjenom obliku u okviru novog PIGZM-a. 37) Promicanje uključivanja svih dionika vezanih uz podršku pružanju kvalitetnog mentorstva i razvoja poslova za mlade- *veza mjera 31

23

Sljedeće mjere nisu se provodile te se od njihove provedbe odustalo: 1) Usvajanje Zakona o mladima 20) Razvoj i provedba priprema za polaganje ispita državne mature 24) Osnaživanje sustava informiranja o tržištu rada (LMIS) 25) Razvoj klubova za zapošljavanje mladih 27) Uvođenja suvremenih i inovativnih sadržaja u nastavu u strukovnim školama 28) Razvoj novih kurikuluma za obrtnička zanimanja 32) Potpora učeničkim zadrugama i vježbovnim tvrtkama te studentskim inkubatorima na fakultetima 36) Treninzi, razvoj kapaciteta i tehnička podrška dionicima na lokalnoj razini – provodit će se kao LEDI III

MJERA/INTERVENCIJA

1. STUPANJ IMPLEMENTACIJE (unutar izvještajnog razdoblja)

a. kratak opis poduzetih aktivnosti b. ostvareni napredak u odnosu na

očekivanu promjenu (tablica 4.1 PIGzM) ili ishod za ciljnu skupinu (tablica 4.2 PIGzM)

c. broj uključenih korisnika

(ako se prati)

d. ostvareni troškovi provedbe u 2016. godini

prema izvoru financiranja (DP, IPA ili ESF, YEI, lokalni

proračun)

1) Usvajanje Zakona o mladima

MSPM (nositelj mjere) Nije bilo promjena u odnosu na 2015. godinu.

- N/A N/A

2. OCJENA MJERE/INTERVENCIJE 3. IDUĆI KORACI/ZADACI

a. o stupnju implementacije reforme/inicijative b. o ostalim pitanjima

Odustalo se od provedbe mjere. Molimo vidjeti Izvješće o provedbi u 205. godini.

-

Radna skupina za analizu i definiranje rada s mladima pristupila je pripremi nacrta prijedloga Sažetka operacije pod nazivom „Podrška razvoju i širenju rada s mladima u Hrvatskoj“. Predmetnim Sažetkom operacije planirana je, između ostalog, provedba istraživanja o radu s mladima u Hrvatskoj te izrada preporuka za razvoj i profesionalizaciju rada s mladima.

MJERA/INTERVENCIJA





(ako se prati)



proračun)

24

MJERA/INTERVENCIJA





(ako se prati)



proračun)

2) Usvajanje Nacionalnog programa za mlade za razdoblje2014-2017

MSPM (nositelj mjere) Na 60. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 12. listopada 2017. godine, usvojeno je Izvješće o provedbi mjera Nacionalnog programa za mlade za razdoblje 2014. – 2017. godine za 2016. godinu.

Na navedeni način izrađeno je i Izvješće o provedbi mjera Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine, za 2015. te za 2016. godinu.

N/A N/A

2. OCJENA MJERE/INTERVENCIJE

3. IDUĆI KORACI/ZADACI


Reforma je implementirana sukladno utvrđenom planu. - -

MJERA/INTERVENCIJA




c. broj korisnika (ako se prati)



proračun)

3) Uspostava Registra ljudskih potencijala MRMS (nositelj mjere)

Nije bilo promjena u odnosu na 2015. godinu. N/A N/A N/A



-

Mjera je dio ESF projekta Provedba Strategije za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje te će ista biti detaljno razrađena kroz Akcijski plan provedbe Strategije za CPU. Mjera će se zvati Uspostava evidencije ljudskih potencijala.

MJERA/INTERVENCIJA 1. STUPANJ IMPLEMENTACIJE (unutar izvještajnog razdoblja)

25






proračun)

4) Forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere

MRMS (nositelj mjere) Temeljem usvojene Strategije za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere za razdoblje od 2016.-2020. (listopad 2015.) započela je priprema okvira za provedbu Strategije – definirane su aktivnosti za 1. i 2. fazu provedbe, nositelji i su-nositelji aktivnosti te mogući indikatori /rezultati provedbe. Također, pripremljen je i odobren sažetak operacije za ESF projekt Unaprjeđenje sustava pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere jačanjem uloge Foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u Republici Hrvatskoj.

Unaprjeđenje sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj Jačanje uloge Foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere Osnaživanje stručnih kapaciteta članova Foruma Poboljšavanje kanala povezivanja što će doprinijeti boljoj koordinaciji i suradnji dionika sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i boljoj povezanosti sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada.

N/A

U 2016. godini utrošena su redovna sredstva državnog

proračuna za rad i plaće službenika



Mjera će započeti dvije godine kasnije od planiranog.

Mjera će se provoditi u okviru projekta Unaprjeđenje sustava pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere jačanjem uloge Foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u Republici Hrvatskoj. Aktivnosti će se detaljno razraditi kroz Akcijski plan provedbe Strategije za CPU.

MJERA/INTERVENCIJA


a. kratak opis poduzetih aktivnosti

b. ostvareni napredak u odnosu na očekivanu promjenu (tablica

4.1 PIGzM) ili ishod za ciljnu skupinu (tablica 4.2 PIGzM)




proračun)

26

5) Osnivanje centara za cjeloživotni razvoj karijere-'CISOK'

HZZ (nositelj mjere) U razdoblju od 1.1.2016. do 31.12.2016. godine u CISOK centrima pruženo je 53.185 usluga informiranja i savjetovanja o karijeri. Najzastupljenije dobne kategorije korisnika su mlađi od 15 godina (N=14.895) te između 15 i 19 godina (N=11.836). Ukupno je obuhvaćeno 32.293 korisnika koji pripadaju dobnoj kategoriji do 29 godina, odnosno u kategoriju mladih osoba, što čini 60,7% od ukupnog broja korisnika u ovom razdoblju i predstavlja prepoznavanje CISOK centara kao značajnih mjesta u podršci i provođenju programa „Garancija za mlade”. Korisnici koji najviše traže usluge CISOK-a pohađaju završni razred osnovne škole (N=15.098) ili su završili osnovnu školu (N=11.657). U Centre za informiranje i savjetovanje o karijeri dolaze i korisnici sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom (N=6.558), te i ostale skupine ovisno o stupnju obrazovanja što ukazuje na široki spektar usluga koje se nude u centrima. Među ciljnim skupinama koje najviše traže informiranje i savjetovanje o karijeri su nezaposlene osobe (N=16.555), te učenici osnovnih (N=15.259) i srednjih škola (N=9.948). U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine usluge profesionalnog informiranja i savjetovanja o karijeri u CISOK centrima koristilo je 2.719 osoba koje pripadaju NEET skupini korisnika.

Promicanje razvoja cjeloživotnog upravljanja karijerom i podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja

mlađi od 15 godina (N=14.895) 15 i 19 godina (N=11.836) 32.293 korisnika koji pripadaju dobnoj kategoriji do 29 godina 2.719 NEET osoba, od čega je bilo 200 neaktivnih.

U 2016. godini utrošena su sredstva iz državnog

proračuna na poziciji za administraciju i upravljanje



Mjera se provodi sukladno utvrđenom planu. -

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

6) Informiranje javnosti, dionika i korisnika

HZZ (nositelj aktivnosti organizacije Sajmova poslova)

HZZ Na Sajmovima poslova organiziranim u 2016. godine prema procjeni regionalnih/područnih ureda posjetilo je 20.850 osoba. Temeljem izvršene evaluacije 30% posjetitelja bile su

6.255 osoba u dobi 15-29 godina.

U 2016. godini utrošena sredstva su iz državnog proračuna na poziciji HZZ-a – administracija i upravljanje

27

mlade osobe u dobi 15-29 godina.




MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

7) Informiranje mladih koji ulaze na tržište rada

MRMS (nositelj mjere) Tijekom 2016. godine nisu provođene posebne mjere informiranja mladih. MRMS je tijekom 2016. godine zaprimao upite mladih vezane uz mjere za mlade putem 2 adrese e-pošte: [email protected] te [email protected]

Nije bilo promjene u odnosu na 2015. godinu.

Ne vodi se evidencija upita prema temi ili

godinama.


proračuna za rad i plaće službenika



Mjera se ne provodi sukladno utvrđenom planu, potrebno ju je revidirati.

U novom PIGZM-u planirano je spajanje ove mjere sa mjerom 6.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

8) Uspostava sustava praćenja NEET osoba

MRMS (nositelj mjere) Pripremljen je Sažetak operacije te je 5. listopada 2016. godine potpisan Ugovor za provedbu ESF projekta „Uspostava sustava praćenja NEET osoba“. Ukupna vrijednost projekta je 646.350,00 kuna, a projekt je sufinanciran izravnom dodjelom

Započet je projekt te su obavljene pripreme za nadogradnju baza e-Matice te ISAK/ISSP

aplikacije. N/A


proračuna za rad i plaće službenika te nije bilo troškova vezanih uz

provedbu samog projekta.

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

28

bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, unutar Prioritetne osi 1 “Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage”, Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.—2020. Predviđeno trajanje projekta je 12 mjeseci. U sklopu prvog elementa provedbe, izradit će se modul za razmjenu podataka za sustav e-Matice (podaci o učenicima) te modul za razmjenu podataka za ISAK/ISSP aplikaciju (podaci o studentima), kako bi se iz tih baza dobili podaci o učenicima i studentima koji više nisu u sustavu redovitog obrazovanja (bilo da su završili ili prekinuli obrazovanje). Daljnjom provjerom s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dobit će se baza podataka o svim osobama koje više nisu u obrazovanju, ali nisu niti zaposlene, tj. nalaze se u statusu “NEET” (Not in Employment, Education or Training) . Nositelj ove baze je HZZ. U sklopu drugog elementa provedbe, ugovorit će se analiza i interpretacija baze podataka te će se izdati publikacija s nalazima analize i preporukama za unaprjeđenje ovakvog sustava praćenja. Analiza će biti dostupna na mrežnim stranicama Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.



Provedba mjere započela je godinu dana kasnije od planiranog.

Izrada projekta „Uspostava sustava praćenja NEET osoba“ koji se financira putem ESF-a u cilju povezivanja baza podataka radi identifikacije osoba u NEET skupini koji nisu registrirani pri HZZ-u. Nakon uspostave sustava izradit će se analiza prikupljenih podataka te će se sukladno tome izraditi posebne mjere u svrhu dohvata mladih neaktivnih NEET osoba, tzv. outreach.

MJERA/INTERVENCIJA 1. STUPANJ IMPLEMENTACIJE (unutar izvještajnog razdoblja)

29






proračun)

9) Socijalne inovacije u aktivaciji mladih osoba

MRMS (nositelj mjere) Nije bilo aktivnosti u 2016. godini. N/A N/A

Ova aktivnost u 2016. godini nije financirana



Provedba mjere prebačena je na 2017. godinu.

Početak provedbe mjere ovisi o dovršenoj analizi osoba u NEET statusu. Priprema aktivnosti očekuje se u 2017. ili početkom 2018. godine slijedom čega ćemo u iste uključiti članove Savjeta.

MJERA/INTERVENCIJA




b. broj korisnika (ako se prati)

c. ostvareni troškovi provedbe u 2016. godini


proračun)

10) Osnaživanje mreže regionalnih info-centara za mlade

MSPM (nositelj mjere) Temeljem javnog poziva za prijavu programa i projekata usmjerenih mladima za financijsku potporu iz dijela prihoda od igara na sreću i raspoloživih sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, za prioritetno područje "Regionalni info-centri za mlade" sukladno prijavljenim i ocijenjenim programima, odobrena su i ugovorena sredstva u iznosu od 900.000,00 kuna.

U 2016. godini, sukladno dostavljenim izvješćima utvrđeno je da su regionalni info centri organiziranim informativnim aktivnostima, putem individualnog i grupnog pristupa, informirali ukupno oko 36.800 mladih o mogućnostima obrazovanja, osposobljavanja i potencijalnog zapošljavanja. Ujedno je provedeno 70 neformalnih edukacija i programa kojima je cilj daljnje profesionalno usavršavanje i stjecanje novih kompetencija u svrhu veće zapošljivosti na kojima je sudjelovao 881 korisnik. Uz navedene aktivnosti individualnog i grupnog savjetovanja velik broj osoba također je informiran putem regionalnih info portala za mlade, web stranica udruga, web stranica lokalnih info-centara, radio emisija,

Nije dostupno

U 2016. godini utrošena su sredstva iz državnog

proračuna: 900.000,00 kuna

30

društvenih mreža, YouTube kanala i drugih medija. Regionalni info-centri za mlade izvijestili su o ukupno 2.452 različita sadržaja kojima se putem različitih medijskih alata promoviraju obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje. Međutim, obzirom na prirodu aktivnosti informiranja, i dalje se pokazuje vrlo teško dobiti povratne informacije o tome koliki je broj mladih nakon informiranja zaposlen, uključen u obrazovni sustav ili sustav osposobljavanja te o navedenom nisu utvrđeni pouzdani podaci. I u ovome razdoblju naglasak ostaje na informiranju što većeg broja mladih o postojećim mogućnostima.



Mjera se provodi sukladno utvrđenom planu. - -

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

11) Osnaživanje udruga mladih i za mlade za rad s mladima

MSPM (nositelj mjere) Temeljem javnog poziva za prijavu programa i projekata usmjerenih mladima za financijsku potporu iz dijela prihoda od igara na sreću i raspoloživih sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu za prioritetno područje "Rad s mladima koji nisu u sustavu obrazovanja i osposobljavanja te koji nisu zaposleni (NEET)" sukladno prijavljenim i ocijenjenim projektima odobrena su sredstva za 7 programa udruga u iznosu od 795.000,00 kuna.

U 2016. godini, sukladno zaprimljenim izvješćima utvrđeno je da je 268 mladih osoba sudjelovalo u programima namijenjenima mladima u NEET statusu, od čega je 97 mladih po završetku aktivnosti uključeno u obrazovni sustav ili sustav osposobljavanja ili su se zaposlili. Navedene će se aktivnosti nastaviti provoditi i tijekom 2017. godine.

Ukupno uključeno 268 korisnika. 97/268 izašlo iz NEET statusa.

U 2016. godini utrošena su sredstva iz državnog proračuna: 795.000,00 kuna

31




Sukladno mjerama Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine osiguravat će se daljnja potpora razvoju i osnaživanju udruga mladih i za mlade za rad s mladima.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

12) Aktivacija kroz kulturne sadržaje (Umjetnost i kultura za mlade)

MK (nositelj mjere)

Rad na pripremi natječajne dokumentacije

Sudjelovanje u informativnim aktivnostima i promociji OPULJP-a i planiranog poziva

Poziv na dostavu projektnih prijedloga objavljen 12. 12. 2016.

N/A N/A Ova aktivnost u 2016. godini nije financirana



Provedba mjere prebačena je na 2017. godinu. - Organizacija i provođenje informativnih aktivnosti i radionica za potencijalne prijavitelje u svrhu promocije objavljenog poziva.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

13) Trening savjetnika za mlade i savjetnika za razvoj karijere

HZZ (nositelj mjere) Tijekom 2016. godine rađena je priprema projekta koji će financirati iz ESF-a te kroz koje je planirano financiranje novog zapošljavanja i treninga novih i postojećih savjetnika za mlade i savjetnika za razvoj karijere (LLCG).

U odnosu na očekivani ishod iz PIGZM u 2016. godini nije bilo promjena. (100 LLCG savjetnika i savjetnika za mlade će biti trenirano). Poboljšati usluge za mlade/povećati broj korisnika LLCG-a za 50%.

N/A

U 2016. godini utrošena su sredstva iz državnog proračuna na poziciji HZZ-a Administracija i upravljanje

32

Ova aktivnost u 2016. godini nije financirana kroz ESF u sklopu programiranja OP-a ULJP.



Mjera će započeti kasnije od planiranog. - Mjera će se u novom PIGZM-u provoditi u sklopu mjere „Osnaživanje centara za zapošljavanje mladih“.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

14) Uspostava sustava e-savjetovanje o razvoju karijere

HZZ (nositelj mjere) Premda je tijekom 2016. godine ažuriran portal za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje (e-usmjeravanje https://e-usmjeravanje.hzz.hr/) u okviru projekta "Novi pristupi HZZ-a u pružanju usluga klijentima", trening savjetnika za profesionalno usmjeravanje još nije započeo.

Tijekom 2016. godine nije bilo provedenih edukacija savjetnika za korištenje alata e-usmjeravanje.

N/A N/A



Ova aktivnost u 2016. godini nije započela. Planirano je financiranje kroz ESF u sklopu programiranja OP-a ULJP. Pripremljen je sažetak projektnih aktivnosti (sažetak operacije).

-

Primjena portala i usluga e-usmjeravanje te Daljnje unapređenje portala e-savjetovanje predviđeno je u okviru projekta "Jačanje dostupnosti i razvoj novih usluga prema korisnicima HZZ-a" čiji je početak planiran za 2017.

https://e-usmjeravanje.hzz.hr/

33

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

15) Jačanje kapaciteta za pružanje usluga profesionalnog usmjeravanja za učenike u srednjem strukovnom obrazovanju * veza: mjera 5) Osnivanje centara za cjeloživotni razvoj karijere-'CISOK'

HZZ (nositelj mjere) Aktivnosti koju se provodile s mladima u srednjoškolskom obrazovanju u 2016. godini (individualne i grupne aktivnosti, radionice, informiranja i savjetovanja) dio su aktivnosti opisanih pod mjerom 5) Osnivanje centara za cjeloživotni razvoj karijere-'CISOK'.

- 15% od ukupnog broja učenika srednjih škola u RH obuhvaćeno postupkom profesionalnog usmjeravanja - Izrađene su preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2016. godini

U 2016. godini ukupno je 15% od ukupnog broja

učenika srednjih škola u RH obuhvaćeno

postupkom profesionalnog usmjeravanja

N/A



Mjera nije započela u 2016. te će se aktivnosti vezane uz ovu mjeru provoditi u sklopu daljnjeg razvoja CISOK centara.

Mjera će u novom PIGZM-u biti spojena s mjerom 5 te će se zvati „Razvoj i uspostava CISOK-a“.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

16) Osiguravanje pomoćnika učenicima s teškoćama u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama

MZOS (nositelj mjere) Ova vrsta aktivnosti nastavlja se financirati sredstvima osiguranim u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. U rujnu 2016. godine donesena je Odluka o financiranju kojom se financira i osigurava 2030 pomoćnika/stručnih komunikacijskih posrednika za 2268 učenika s teškoćama u razvoju u okviru 49 potpisanih ugovora za školsku godinu 2016./2017.

Osigurano je daljnje financiranje mjere

U 2016. korištena su sredstva:

EU/ESF: 38.127.690,15 kn Državni proračun:

7.568.732,85 kn EUR



34


MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

17) Financiranje nastavka obrazovanja za učenike koji su završili dvogodišnje i trogodišnje strukovne programe

MZOS (nositelj mjere) Mjera je u potpunosti provedena obzirom da su Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2015. godinu, u sredstvima ovog ministarstva, bila planirana sredstva za tu namjenu kroz plaće zaposlenih u srednjim školama (plaće za redovan rad). Od školske godine 2013./2014. provodi se nastavak obrazovanja za učenike koji su završili dvogodišnje i trogodišnje strukovne programe u srednjim školama, a isto je propisano člankom 24. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010-ispr., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013 i 152/2014). Također, izrađen je Pravilnik o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije koji je u postupku objave, a kojim se utvrđuju uvjeti i načini nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije u statusu redovitoga učenika.

14

N/A

-



-

MZOS će i dalje nastaviti s aktivnostima za buduću provedbu ove intervencije, a u svrhu pružanja potpore učenicima srednjih strukovnih škola u razvoju kompetencija u skladu s njihovim sposobnostima kako bi bili prepoznatljivi, održivi i konkurentni na tržištu

14

Smjernice za razvoj i provedbu APZ za razdoblje 2015.-2017. godine - Intervencija 3.5.1: Financiranje nastavka obrazovanja za učenike koji su završili dvogodišnje i trogodišnje strukovne

programe

35

rada. Rizik od daljnje provedbe intervencije jedino može biti motiviranost učenika za nastavak obrazovanja, kao i nedostatak financijske potpore iz državnog proračuna. Izrada programa za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja. Izrada prijedloga pilot grant sheme za dodjelu sredtava obrazovnim ustanovama za provedbu programa za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

18) Jačanje ključnih kompetencija u STEM i ICT područjima za osobe koje su završile srednjoškolsko obrazovanje s ciljem upisa u studijske programe u STEM i ICT području

MZOS (nositelj mjere) Mjera nije provođena u 2016. godini.

N/A N/A N/A



MZO je revidirao mjeru u 2017 godini. Provedba nove mjere (Druga prilika za stjecanje kvalifikacije u visokom obrazovanju) je planirana u 2018 godini.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

36

19) Razvoj i uvođenje programa za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja na temelju standarda kvalifikacija u Registru HKO-a

MZOS (nositelj mjere) Registar HKO je u potpunosti funkcionalan od studenog 2016., što je preduvjet za provedbu ove mjere.

N/A N/A N/A



-

- Donošenje Pravilnika o priznavanju i vrednovanju prethodnog učenja očekuje se najkasnije u 2019. godini. Mjera nadilazi okvire uspostave Garancije za mlade te će se provoditi kao dio redovitih aktivnosti MZO-a usmjerenih ka osnaživanju povezivanja obrazovanja s tržištem rada. O napretku će se izvještavati u okviru redovitih izvještavanja o provedbi nacionalnih politika.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

20) Razvoj i provedba priprema za polaganje ispita državne mature

MZOS (nositelj mjere)

N/A N/A -



Odustalo se od provedbe mjere. Vidjeti Izvješće o provedbi PIGZM u 2015. godini.

37

6.2. Prema tablici 2.4. Plana implementacije - Ključne reforme i inicijative kojima se osigurava integracija na tržište rada

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

21) Usvajanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije

N/A N/A



Strategija usvojena 2014. godine te je 2015. usvojen i Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (kolovoz 2015.). Mjera je u potpunosti provedena.

- -

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

22) Uspostava sustava praćenja i analize tržišta rada

MRMS (nositelj mjere) U ožujku 2015. godine započela je provedba ESF projekta „Daljnji razvoj standarda zanimanja“ koji ima za cilj provedbu Ankete o standardu zanimanja i korištenje rezultata ankete kao podloge u razvoju standarda zanimanja, u svrhu usklađivanja potreba tržišta rada i obrazovanja te za unaprjeđenje procesa posredovanja i profesionalnog

usmjeravanja. Projekt "Daljnji razvoj standarda

zanimanja" je završio 30.06.2016., sve predviđene aktivnosti su realizirane: provedena istraživanja za 50 zanimanja, anketirano 2.254 poslodavaca,

Sve predviđene aktivnosti projekta „Daljnji razvoj standarda zanimanja “su realizirane:

provedena istraživanja za 50 zanimanja, anketirano 2.254 poslodavaca, održano 60 radionica o rezultatima ankete i njihovim implikacijama, 44 ustanovama odobren

pristup online anketi i pružena individualna pomoć u provedbi ASZ, te je započeta

provedba Ankete za projektom planiranih 40 zanimanja.

Nije bilo ostvarenih troškova za ovu aktivnost u 2016. godini.

38

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

održano 60 radionica o rezultatima ankete i njihovim implikacijama te 44 ustanovama odobren pristup online anketi i pružena individualna pomoć u provedbi ASZ. Projekt "Primjena standarda zanimanja u poslovnim procesima HZZ-a i provedba Ankete o standardu zanimanja" je započeo 30.08.2016., predviđeno trajanje projekta je 24 mjeseca, održana je radionica za unapređenje metodologije Ankete o standardu zanimanja (dorada anketnog upitnika) te je započeta provedba Ankete za projektom planiranih 40 zanimanja. Projekt „Primjena standarda zanimanja u poslovnim procesima HZZ-a i provedba Ankete o standardu zanimanja“ u sklopu Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020. (Europski socijalni fond – ESF), ukupna vrijednost: 2.082.247,30 HRK



Mjera se provedi u okviru dva različita projekta: „Primjena standarda zanimanja u poslovnim procesima HZZ-a i provedba Ankete o standardu zanimanja“ te projekta u nadležnosti MRMS-a pod nazivom „Implementacija HKO-a i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada“.

Mjera nadilazi okvire uspostave Garancije za mlade te će se provoditi kao dio redovitih aktivnosti MRMS-a i HZZ-a usmjerenih ka osnaživanju povezivanja obrazovanja s tržištem rada. O napretku će se izvještavati u okviru redovitih izvještavanja o provedbi nacionalnih politika.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

39

23) Razvoj usluga za mlade pri HZZ-u Centri za mlade- uspostava, razvoj i usluge

HZZ (nositelj mjere) HZZ za zapošljavanje provodi sljedeće aktivnosti rada s mladima:

- Individualno savjetovanje - Individualne konzultacije - Psihologijsku procjenu kompetencija i

savjetovanje - individualno profesionalno savjetovanje

nezaposlenih osoba za potrebe selekcija za obrazovanje

- selekcija za zapošljavanje - procjena radnih i općih sposobnosti u

svrhu izrade profesionalnog plana Tijekom 2016. godine izvršeno je ukupno 153.080 individualnih savjetovanja sa 114.242 mlade osobe (15-29 godina). Tijekom 2016. godine izvršeno je i 673.385 individualnih konzultacija. Nadalje, 9.367 mladih nezaposlenih osoba i ostalih mladih tražitelja zaposlenja obuhvaćeno je s ukupno 28.101 usluga profesionalnog informiranja, intervjua, testiranja primjenom psihodijagnostičkog instrumentarija te liječničkih pregleda gdje je za tim utvrđena potreba.

Rad centara za zapošljavanje mladih organiziran je u svim regionalnim i područnim uredima Zavoda (svih planiranih 22 centra za mlade). Daljnji napredak, opremanje te uvođenje novih usluga planirano je kroz ESF projekt koji bi trebao započeti tijekom 2016. godine.

Prosječna opterećenost savjetnika u 2016. godini bila je 441 nezaposlena

osoba p osavjetniku.

sredstva iz državnog proračuna na poziciji HZZ-a Administracija i upravljanje



Mjera se provodi sukladno utvrđenom planu.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

24) Osnaživanje sustava informiranja o tržištu rada (LMIS)

HZZ (nositelj mjere) N/A N/A


40


Mjera se neće provoditi. Daljnje osnaživanje sustava informiranja o tržištu rada planirano je kroz projekt "Razvoj i uspostava CISOK-a", s planiranim početkom u 2016. godini.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

25) Razvoj klubova za zapošljavanje mladih

HZZ (nositelj aktivnosti) Mjera će biti financirana sredstvima ESF-a. Tijekom 2016. godine započele su pripreme za provedbu projekta (izrada sažetka operacije).

N/A N/A sredstva iz državnog

proračuna na poziciji HZZ-a Administracija i upravljanje



Mjera se neće provoditi. - -

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

26) Pružanje prilike nezaposlenim mladima koji napuštaju obrazovanje - obrazovanje za mlade bez ili s niskim kvalifikacijama * veza: mjera 5) Osnivanje centara za cjeloživotni razvoj karijere-'CISOK'

HZZ (nositelj aktivnosti) Ova aktivnost u 2016. godini nije provođena.

N/A N/A N/A

41



Rokovi implementacije ovise o trenutku odobrenja financiranja projekta odnosno o trenutku potpisivanja sporazuma.

-

Mjera će se provoditi u okviru projekta „Razvoj i uspostava CISOK-a“ u sklopu novog PIGZM-a. Predviđa se da će se pružiti mogućnost za do 1600 mladih koji rano napuštaju školovanje i mladih osoba bez ili s najnižim stupnjem obrazovanja. Predviđa se da će najmanje 50% mladih koji rano napuštaju školovanje biti informirani o nastavku obrazovanja i osposobljavanja

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

27) Uvođenja suvremenih i inovativnih sadržaja u nastavu u strukovnim školama

MZOS (nositelj mjere) Mjera nije provođena.

N/A

N/A N/A



Tijekom definiranja novog PIGZM potrebno je redefinirati/izbrisati navedenu mjeru.

-

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

28) Razvoj novih kurikuluma za obrtnička zanimanja

MINPO (su-nositelj mjere)

N/A

N/A N/A


42


Mjera nije provođena. Vidjeti Izvješće o provedbi Plana implementacije Garancije za mlade u 2015. godini.

-

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

29) Obrazovanje za obrte - stipendije učenicima u deficitarnim zanimanjima

MINGPO (nositelj mjere) U 2016. godini proveden je projekt "Stipendije učenicima u obrtničkim zanimanjima" temeljem kojeg su se dodjeljivale stipendije učenicima u deficitarnim obrtničkim zanimanjima. Ukupno je za provedbu ovog Projekta utrošeno 13.698.000,00 kn za 1522 učeničke stipendije. Projekt se financira iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., uz sufinanciranje iz sredstava Državnog proračuna.

Dodijeljeno 1522 stipendija učenicima koji se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja. Napomena: MINGPO-u nije dostupan izvor provjere "Godišnje izvješće Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASO) i / ili MZOS" te nije moguće provjeriti napredak odnosno ishod za ciljnu skupinu.

1522 stipendije

U 2016. godini korištena su sredstva: EU/ESF:

11.643.000,00 kn

Državni proračun: 2.054.700,00 kn




Mjera se provodi. Povećan je broj stipendista, kao i financijsko ulaganje u odnosu na 2015. godinu.

Intervencije predložene od stane tadašnjeg Ministarstva poduzetništva i obrta koje se odnose na stipendiranje učenika u deficitarnim zanimanjima nije moguće provoditi sukladno usvojenom Planu implementacije Garancije za mlade, niti koristiti sredstva iz YEI fonda.

Kako se mjera odnosi na učenike, u novom će PIGZM-u biti izdvojena kao komplementarna mjera u okviru prevencije, a ne kao dio Garancije za mlade.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

43

30) Naukovanje za obrtnička zanimanja

MINGPO (nositelj mjere) U 2016. godini provodio se projekt „Naukovanje za obrtnička zanimanja" temeljem kojeg su se dodjeljivale bespovratne potpore gospodarskim subjektima koji provode praktičnu nastavu i vježbe naukovanja za učenike koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima. Navedenim Projektom financirali su se troškovi vezani uz iznos prosječnih nagrada učenicima koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima u sustavu vezanih obrta po Jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) te naknada mentoru koja se utvrđuje prema prosječnoj vrijednosti sata rada temeljem bruto II plaće mentora koji sudjeluje u obrazovanju učenika. Ukupno je za ovaj Projekt utrošeno 2.107.030,32 kn za 34 potpore gospodarskim subjektima. Aktivnost se financira iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., uz sufinanciranje iz sredstava Državnog proračuna.

Podržano je 29 gospodarskih subjekata koji provode praktičnu nastavu i vježbe naukovanja za učenike koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima Napomena: MINPO-u nije dostupan izvor provjere "Godišnje izvješće Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASO) i / ili MZOS" , no navedeni izvor te nije moguće provjeriti napredak odnosno ishod za ciljnu skupinu

34 gospodarska subjekta

U 2016. godini korištena su sredstva: EU/ESF:

1.790.975,77 kn

Državni proračun: 316.054,55 kn



Mjera se provodi. Povećan je broj dodijeljenih potpora, kao i financijsko ulaganje u odnosu na 2015. godinu.

Intervencije predložene od stane tadašnjeg Ministarstva poduzetništva i obrta koje se odnose na stipendiranje učenika u deficitarnim zanimanjima nije moguće provoditi sukladno usvojenom Planu implementacije Garancije za mlade, niti koristiti sredstva iz YEI fonda.

Kako se mjera odnosi na učenike, u novom će PIGZM-u biti izdvojena kao komplementarna mjera, a ne kao dio Garancije za mlade.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

31) Uspostava sustava podrške poslodavcima i pružateljima obrazovanja u organizaciji kvalitetne

MRMS (nositelj mjere) Mjera nije provođena u 2016. N/A

N/A

N/A

44

stručne prakse, stažiranja, naukovanja i praktične nastave i vježbi



Mjera će se provoditi u izmijenjenom obliku u okviru novog PIGZM-a. Vidjeti Izvješće o provedbi PIGZM-a u 2015. godini.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

32) Potpora učeničkim zadrugama i vježbovnim tvrtkama te studentskim inkubatorima na fakultetima

MINGPO Mjera nije provođena u 2016.

N/A N/A N/A




Mjera se neće provoditi. Vidjeti Izvješće o provedbi PIGZM-a u 2015. godini.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

45

33) Aktivnosti pomoći samozapošljavanju

HZZ (nositelj mjere) Mjera je provođena u okviru MAPZ.

U postupak odobrenja potrošnje financijskih sredstava odnosno ispravnosti korištenih sredstava (certificiranje) ušlo je 340 mladih osoba koje su uključene u mjere aktivne politike zapošljavanja - potpore za samozapošljavanje financiranje kroz Garanciju za mlade.

Kroz mjere aktivne politike zapošljavanja tijekom 2016. godine pružena je financijska

potpora za samozapošljavanje za 687 mladih osoba od

čega je 122 mladih ušlo u samozapošljavanje u roku od 4 mjeseca od

ulaska u nezaposlenost.

U 2016. godini za mjeru samozapošljavanja za

mlade osobe utrošeno je 17.552.661,15 kn

Od čega: YEI: 3.020.710,76 kn ESF: 3.761.730,74 kn DP: 10.770.219,65 kn



Mjera je provođena sukladno utvrđenom planu.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

34) Promicanje snažnije g uključivanja mladih do 30 godina u MAPZ

HZZ (nositelj mjere) Mjera je provođena u okviru MAPZ.

Aktivnost 1. Tijekom 2016. godine u aktivnost 1. uključeno je 3.960 mladih od čega 1.154 u roku 4 mjeseca Aktivnost 2. Tijekom 2016. godine u aktivnost 2. uključeno je 1.966 odnosno 146 u roku od 4 mjeseca Aktivnost 3. Tijekom 2016. godine u aktivnost 3. uključeno je 13.613 odnosno 4.135 u roku od 4 mjeseca Aktivnost 4. Tijekom 2016. godine u aktivnost 3. uključeno je 1.529 odnosno 499 u roku od 4 mjeseca.

Tijekom 2016. godine ukupno u mjere aktivne politike zapošljavanja (izuzev samozapošljavanja) novouključeno je 21.068 mladih osoba od čega 5.934 mladih je uključeno u roku od 4 mjeseca od ulaska u nezaposlenost. Aktivnost 1. Potpore za zapošljavanje ukupno: 3.960 odnosno 1.154 u roku od 4 mjeseca

Tijekom 2016. godine utrošeno je ukupno: 757.698.668,63 kn

od čega

YEI: 188.586.025,38 kn ESF: 31.149.508,19 kn DP: 537.963.135,06 kn

46

Aktivnost 2. Programi javnog rada za mlade ukupno: 1.966 odnosno 146 u roku od 4 mjeseca Aktivnost 3. Podrška stjecanju prvog radnog iskustva mladih u svojem zanimanju ukupno: 13.613 odnosno 4.135 u roku od 4 mjeseca Aktivnost 4. Obrazovanje nezaposlenih ukupno: 1.529 odnosno 499 u roku od 4 mjeseca



Mjera je provođena sukladno utvrđenom planu.

Temeljem rezultata provedene evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja u 2016. godini oformljena je radna skupina za revidiranje mjera aktivne politike zapošljavanja.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

35) Provedba vanjskog vrednovanja programa obrazovanja i ostalih MAPZ

HZZ (nositelj mjere) Projekt je uspješno proveden u 2015. godini.

http://www.hzz.hr/default.aspx?ID=30483 N/A

N/A



Mjera je provedena. Temeljem rezultata provedene evaluacije u 2016. godini oformljena je radna skupina za revidiranje mjera aktivne politike zapošljavanja.

http://www.hzz.hr/default.aspx?ID=30483

47

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

36) Treninzi, razvoj kapaciteta i tehnička podrška dionicima na lokalnoj razini

HZZ (nositelj mjere) Mjera se nije provodila u 2016. godini.

N/A N/A N/A



Mjera će s provedbom započinje kasnije od planiranog, u izmijenjenom obliku te neće biti dijelom novog PIGZM-a.

-

Mjera će se provoditi u sklopu projekta „LEDI III“ HZZ-a, čija se evaluacija planira tek za 2017.g. Također, mjera neće biti usmjerena isključivo na mlade osobe, točnije obuhvaćat će drugačije aktivnosti od planiranih te se stoga predlaže micanje iz PIGZM-a u sljedećem periodu.

MJERA/INTERVENCIJA







proračun)

37) Promicanje uključivanja svih dionika vezanih uz podršku pružanju kvalitetnog mentorstva i razvoja poslova za mlade *veza mjera 31

MRMS (nositelj mjere) Mjera nije provođena u 2016.

N/A N/A N/A



48

Mjera će se provoditi u izmijenjenom obliku u okviru novog PIGZM-a. Vidjeti Izvješće o provedbi PIGZM-a u 2015. godini.

49

PRILOZI

POPIS TABLICA I TABELARNI PRIKAZI Tablica 1: Pregled razine stope nezaposlenosti i stope zaposlenosti mladih osoba, u razdoblju od 2014.-2016. godine (str. 4) Tablica 2: Osiguranici prema vrsti ugovora o radu, stanje na dan 31.12.2016. godine (str. 6)

Tablica 3: Osiguranici HZMO-a prema ugovoru o radu, radnom vremenu i dobnim skupinama, stanje na dan 31.12.2016. godine

Red. broj Dobne skupine

Puno radno vrijeme Nepuno radno vrijeme UKUPNO OSIGURANIKA


0 1 2 3 4 5 6 7 5 6 7

1. 15-19 8632 4983 13.615 388 470 858 9020 5453 14.473

2. 20-24 46546 31084 77.630 1809 2810 4.619 48355 33894 82.249

3. 25-29 81009 69646 150.655 3163 5927 9.090 84172 75573 159.745

UKUPNO 15-29 136.187 105.713 241.900 5.360 9.207 14.567 141.547 114.920 256.467

ugovor na NEODREĐENO




0 1 2 3 4 5 6 7 5 6 7

1. 15-19 2482 1042 3524 146 119 265 2628 1161 3789

2. 20-24 19577 10984 30561 741 853 1594 20318 11837 32155

3. 25-29 46847 36507 83354 1613 2251 3864 48460 38758 87218

UKUPNO 15-29 68.906 48.533 117.439 2.500 3.223 5.723 71.406 51.756 123.162

ugovor na ODREĐENO




0 1 2 3 4 5 6 7 5 6 7

1. 15-19 6150 3941 10091 242 351 593 6392 4292 10684

2. 20-24 26969 20100 47069 1068 1957 3025 28037 22057 50094

3. 25-29 34162 33139 67301 1550 3676 5226 35712 36815 72527

UKUPNO 15-29 67.281 57.180 124.461 2.860 5.984 8.844 70.141 63.164 133.305

Tablica 4: Kretanje udjela mladih u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti za razdoblje od 2014.-2016. (str. 7)

Tablica 5: Prosječni broj registriranih nezaposlenih mladih žena prema dobnim skupinama, za razdoblje 2014.–

2016.

2014. 2015. 2016.

Dob Broj udio u ukupnom

broju Broj

udio u ukupnom broju mladih žena

Broj udio u ukupnom

broju mladih žena

15-19 7.132 13,6% 6.418 14,5% 5.383 14.5%

20-24 20.746 39,7% 17.643 39,8% 14.767 39,7%

25-29 24.380 46,6% 20.238 45,7% 17.016 45,7%

UKUPNO 52.258 44.299

37.166

Izvor podataka: HZZ

50

Tablica 6: Prosječni broj registriranih nezaposlenih mladih prema dobnim skupinama, za razdoblje 2014.–2016. (str. 8.) Tablica 7: Udjeli nezaposlenih mladih osoba po razini obrazovanja i dobi u 2016. godini (str. 8.) Tablica 8: Razlike prema spolu - Kretanje udjela mladih žena prema razini obrazovanja, za razdoblje 2014.–2016. (str.8)

Godina 2014 2015 2016

Obrazovna razina/ podrazina ukupno udio

žena% ukupno

udio žena%

ukupno udio

žena%

(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola 2194 45,7% 1880 46,2% 1720 44,7%

(0.0) Bez škole 833 55,9% 677 57,5% 595 55,0%

(0.1) Nezavršena O.Š. 1362 39,4% 1203 39,8% 1125 39,2%

(1) Završena osnovna škola 8782 43,9% 7235 44,3% 5695 45,6%

(1) Završena osnovna škola 8782 43,9% 7235 44,3% 5695 45,6%

(2) Srednja škola 72649 47,7% 59790 49,3% 46992 51,2%

(2.1) S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike 35619 41,4% 28766 43,3% 22032 45,1%

(2.2) S.Š. u trajanju od 4 i više godina 32981 53,1% 27668 54,2% 22332 56,0%

(2.3) Gimnazija 4049 59,4% 3356 60,6% 2628 60,7%

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 8604 64,3% 7404 65,0% 6620 66,3%

(3.1) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 1104 68,0% 570 66,2% 291 62,9%

(3.2) preddiplomski sveučilišni studij 1839 65,6% 1665 66,2% 1544 65,9%

(3.3) stručni studij 5100 63,4% 4553 64,4% 4112 66,7%

(3.4) specijalistički diplomski stručni studij 562 61,5% 617 64,9% 673 65,9%

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 10254 70,1% 8416 70,5% 7514 71,4%

(4.1) Fakultet, akademija 2331 70,0% 1032 72,3% 492 71,0%

(4.2) Magisterij 90 71,8% 61 71,2% 32 62,0%

(4.3) Doktorat 1 75,0% 0 0,0% 0 0,0%

(4.4) Integrirani preddiplomski i diplomski studij 1457 81,6% 1381 82,2% 1403 82,3%

(4.5) diplomski sveučilišni studij 6335 67,4% 5912 67,4% 5570 68,7%

(4.6) poslijediplomski sveučilišni studij 40 72,5% 30 70,4% 17 70,7%

(4.7) poslijediplomski specijalistički studij 0 0,0% 0 0,0% 0 0,0%

Ukupno 102.484 51,0% 84.724 52,3% 68.541 54,2%

Tablica 9: Mlade osobe prijavljene u evidenciji 3 i više godina, za razdoblje od 2014. – 2016. godine (str. 9.)

2014 2015 2016

Ukupno mladi NO 102.484 84.724 68.541

Mladi 3 i više godina u evidenciji 5.906 5.525 4.350

Udio, % 5,8 6,5 6,3

Razlike prema spolu Muškarci 3.049 2.814 2.217

Žene 2.857 2.711 2.133

Razlike prema obrazovanju

Bez škole i nezavršena osnovna škola 315 276 276

Završena osnovna škola 793 801 699

Srednja škola 4.462 4.166 3.181

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 234 201 139

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 101 81 55

Razlike prema radnom stažu

bez staža 3.437 3.295 2.780

do 1 godine 1.280 1.262 957

1 - 2 godine 575 488 329

2 - 3 godine 301 236 142

3 i više godina 313 244 141

Izvor podataka: HZZ

51

Tablica 10: Izlasci iz evidencije mladih nezaposlenih osoba prema razlozima u 2016. godini (str. 11.) Tablica 11: Mladi izašli iz evidencije Zavoda zbog zaposlenja temeljem ugovora o radu i drugih poslovnih aktivnosti (I.-XII. 2016.) (str. 12.) Tablica 12: Zaposleni mladi na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti prema razini obrazovanja, I.-XII. 2016. (str. 13.) Tablica 13: Pregled razvoja CISOK centara te broja pruženih usluga od 2014. do 2016. godine (Izvor: HZZ) (str. 14.) Tablica 14.: Broj korisnika uključenih u mjere aktivne politike zapošljavanja („subvencionirane ponude“) prema

izvoru financiranja, u razdoblju od 2014. do 2016. godine (str. 19.)

Tablica 15: Financijska sredstva utrošena na mjere aktivne politike zapošljavanja u svrhu provedbe GZM, u

razdoblju od 2014. do 2016. godine (str. 20.)

POPIS TABLICA I TABELARNI PRIKAZI Grafički prikaz 1: Pregled razine aktivnosti u odnosu na traženje posla i raspoloživost za radom osoba u NEET

statusu, u razdoblju od 2014.-2016. godine (str. 5.)

Grafički prikaz 2: Nezaposlene mlade osobe po duljini trajanja nezaposleni, 31.12.2016. godine (str. 9.)

Grafički prikaz 3: Broj ulazaka u evidenciju mladih nezaposlenih osoba prema statusu prije prijave, I.-XII. 2016.

godine (str. 10.)

Grafički prikaz 4: Pregled prihvaćenih ponuda za mlade u razdoblju od 2014. do 2016. godine (Izvor: HZZ) (str.

18.)

izvješće o provedbi plana implementacije garancije za ...¡će-o-provedbi-plana... · 3 uvod u...

Documents