BOSNA I HERCEGOVINA BOSNA I HERCEGOVINA

AGENCIJA ZA JAVNE NABAVKE/NABAVE AGENCIJA ZA JABNE NABAVKE

BOSNIA AND HERZEGOVINA

PUBLIC PROCUREMENT AGENCY

I Z V J E T A J o monitoringu postupaka javnih nabavki za 2014. godinu

MART 2015. godine

Uvod

2

U skladu sa lanom 48. stav (4) taka e) Zakona o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 53/06, 70/06, 12/09, 60/10, 87/13 i 47/14) (u daljem tekstu: Zakon) nadlenost Agencije za javne nabavke (u daljem tekstu: Agencija) je uspostavljanje sistema za praenje ugovornih organa u vezi primjene Zakona. Odbor Agencije za javne nabavke na XV sjednici odranoj 30.03.2015. godine dao je saglasnost na ovaj Izvjetaj.

Pravilnikom o monitoringu postupaka javnih nabavki (Slubeni glasnik BiH, 48/08 i 50/10) definisan je sistem praenja primjene Zakona. Predmet monitoringa obuhvata zakonitost primjene pojedinanih postupaka javnih nabavki kod ugovornih organa.

Primjenom Pravilnika o monitoringu ostvaren je znaajan napredak u izgradnji sistema javnih nabavki. Jedan od ciljeva je osiguranje ekonomski opravdanog i racionalnog troenja javnih sredstava i osiguranje najboljeg mogueg dostupnog rezultata po principu razmjene vrijednosti za novac.

U lanu 92. stav (3) taka e) Zakona o javnim nabavkama (Slubeni glasnik BiH, broj 39/14) koji je stupio na snagu 27.11.2014.godine, Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine je

nadlena za uspostavljanje sistema praenja postupaka koje provode ugovorni organi za nabavku roba, usluga i radova, s ciljem edukacije i otklanjanja uoenih nepravilnosti u pojedinanim postupcima javnih nabavki.

Kroz razliite vidove izvora monitoringa izrazito znaajan broj ugovornih organa je u proteklom periodu upozoren na bitna krenja Zakona, ime je u velikom broju sluajeva izbjegnuta mogunost koritenja pravnih lijekova, a time i eventualnog ponitenja kompletnog postupka javne nabave.

Dakle, monitoring postupaka javnih nabavki ima dvojak karakter: preventivni i edukativni.

Za vrenje monitoringa postupaka javnih nabavki Agencija koriste slijedee izvore podataka:

I Obavjetenja vezana za javne nabavke, objavljena u Slubenom glasniku BiH;

II Obavjetenja vezana za javne nabavke, objavljena na portalu javnih nabavki www. ejn.gov.ba

III Izvjetaje o provedenim postupcima javnih nabavki koje u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ugovorni organi dostavljaju Agenciji;

IV Odluke Ureda za razmatranje albi;

V Izvjetaje Ureda za reviziju u Bosni i Hercegovini;

VI Dopise koje ugovorni organi i ponuai upuuju Agenciji;

VII Dopise drugih nadlenih institucija (inspekcije, policija, sudovi, tuilatva i dr.);

VIII Izvjetaje nevladinih organizacija; IX Informacije iz medija.

3

U 2014. godini nije bili izvora podataka pod takama VII-IX koji bi se koristili prilikom izrade ovog izvjetaja.

I) Obavjetenja vezana za javne nabavke objavljene u Slubenom glasniku BiH i portalu javnih nabavki

Tokom 2014. godine Agencija je u okvirima svojih nadlenosti, provodila monitoring Obavjetenja o javnoj nabavci, dodjeli ugovora i ponitenju postupka koja su objavljivana u Slubenom glasniku BiH, a od 27.11.2014.godine, kada je stupio na snagu novi Zakona o javnim nabavkama, vren je monitoring obavjetenja o javnim nabavkama objavljenim na portalu javnih nabavki (www.ejn.gov.ba).

Agencija je uputila 398 akata o monitoringu ugovornim organima, pojedinano gledano monitoringom je obuhvaeno 245 ugovornih organa s tim da se Agencija nekima obraala i po nekoliko puta, u pojedinim aktima je obuhvaeno vie obavjetenja u kojima su uoene nepravilnosti. Ukupan broj obavjetenja koja su bila predmet monitoringa je 473, s obzirom da je u pojedinim obavjetenjima primijeeno vie nepravilnosti, ukupan broj nepravilnosti na koje smo ukazali ugovornim organima je 582.

lan

1 s

taro

za n

ovo

lan

1 p

on

ovlj

eni

post

up

ak

lan

6 (

3)

lan

6 (

8)

lan

11.

stav (

4)

tak

a a

) ali

nej

a 4

)

lan

18 (

1)

lan

18 (

2)

lan

18 (

4)

lan

19 (

2)

lan

21 (

2)

lan

22 (

3)

lan

23 (

1)

lan

25

lan

26

lan

32

lan

33

lan

34

lan

35

UK

UP

NO

Ukupan

broj

nepravilnost

i po

monitoringu

u 2014.

1 15 1 82 4 81 19 340 5 2 3 2 2 2 1 2 18 2 582

Ugovorni

organ

odgovorio,

postupio po

monitoringu

2 19 28 8 79 2 1 8 1 148

Ugovorni

organ

odgovorio,

obrazloio nepravilnost

po

monitoringu

1 11 16 3 45 1 2 79

Ugovorni

organ

odgovorio,

nepravilnost

po

monitoringu

e ispraviti u buduim postupcima

1 13 7 4 32 1 1 59

Ugovorni

organ

odgovorio,

zbog

nepravilnost

po

1 8 1 1 1 12

4

monitoringu

ponitio postupak

Ugovorni

organ nije

odgovorio

za

nepravilnost

po

monitoringu

11 1 31 4 29 4 184 4 3 2 2 1 8 284

UKUPNO 1 15 1 82 4 81 19 340 5 2 3 2 2 2 1 2 18 2 582

Struktura uoenih nepravilnosti u obavjetenjima objavljenim u Slubenom glasniku BiH izraena u brojano i procentualno:

Zakon o javnim nabavkama BiH

Broj

nepravilnosti u

monitorinzima

%

lan 1. staro za novo 1 0,17

lan 1. ponovljeni postupak 15 2,58

lan 6. stav (3) 1 0,17

lan 6. stav (8) 82 14,09

lan 11. stav (4) taka a) alineja 4) 4 0,69

lan 18. stav (1) 81 13,92

lan 18. stav (2) 19 3,26

lan 18. stav (4) 340 58,42

lan 19. stav (2) 5 0,86

lan 21. stav (2) 2 0,34

lan 22. stav (3) 3 0,52

lan 23. 2 0,34

lan 25. 2 0,34

lan 26. 2 0,34

lan 32. 1 0,17

lan 33. 2 0,34

lan 34. 18 3,09

lan 35. 2 0,34

U K U P N O 582 100,00

5

Analizom monitoringa objavljenih Obajvetenja u Slubenom glasniku BiH Agencija je konstatovala da je tokom 2014. godine primila ukupno 224 odgovora ugovornih organa

Agenciji, u kojima je obuhvaeni odgovori na 298 nepravilnosti, sadraj odgovora je slijedee strukture:

R.br. Vrsta odgovora Broj

1. Ugovorni organ postupio po monitoringu 148

2. Ugovorni organ obrazloio nepravilnost (cijenu tenderske dokumentacije) 79

3. Ugovorni organ e postupiti po monitoringu u buduim postupcima 59

4. Ugovorni organ ponitio postupak 12

U K U P N O 298

1

151

82

4

81

19

340

5

23

2

2

2 12

18

2

Broj nepravilnosti u monitorinzima lan 1. staro za novo

lan 1. ponovljeni postupaklan 6. stav (3)

lan 6. stav (8)

lan 11.stav (4) taka a)alineja 4)lan 18. stav (1)

lan 18. stav (2).

lan 18. stav (4)

lan 19. stav (2)

lan 21. stav (2)

lan 22. stav (3)

lan 23.

lan 25.

lan 26.

lan 32.

lan 33.

lan 34.

lan 35.

6

Pregled sadraja primljenih dopisa po pojedinim nepravilnostima:

1

4

51

52

15

156

1

2 11

2

10

2

Broj nepravilnosti u dopisima

lan 1. staro za novo

lan 1. ponovljeni postupak

lan 6. stav (8)

lan 18. stav (1)

lan 18. stav (2).

lan 18. stav (4)

lan 19. stav (2)

lan 21. stav (2)

lan 26.

lan 32.

lan 33.

lan 34.

lan 35.

Zakon o javnim nabavkama BiH

Broj

nepravilnosti u

dopisima

%

lan 1. staro za novo 1 0,34

lan 1. ponovljeni postupak 4 1,34

lan 6. stav (8) 51 17,11

lan 18. stav (1) 52 17,45

lan 18. stav (2). 15 5,03

lan 18. stav (4) 156 52,35

lan 19. stav (2) 1 0,34

lan 21. stav (2) 2 0,67

lan 26. 1 0,34

lan 32. 1 0,34

lan 33. 2 0,67

lan 34. 10 3,36

lan 35. 2 0,67

U K U P N O 298 100,00

7

Pored monitoringa obavjetenja objavljenih u Slubenom glasniku BiH, Agencija se na osnovu dopisa od strane ponuaa vezano za navode o nepravilnostima u postupcima javnih nabavki obratila svojim aktima ugovornim organima za izjanjenje vezano za navode ponuaa u 11 sluajeva. U tabeli je navedeno postupanje ugovornih organa vezano za zahtjevano izjanjenje:

R.br. Vrsta odgovora Broj

1. Ugovorni organ odgovorio i postupio po monitoringu 6

2. Ugovorni organ odgovorio i nije postupio po monitoringu 1

3. Ugovorni organ odgovorio uloena alba UR-u 1

4. Ugovorni organ odgovorio postupak po procedurama EBRD-a 1

5. Ugovorni organ nije odgovorio 2

U K U P N O 11

Najee povrede Zakona konstatovane prilikom provoenja monitoringa Obavjetenja o nabavci, Obavjetenja o dodjeli ugovora i Obavjetenja o ponitenju postupka su slijedee:

Obavjetenja vezana za javne nabavke objavljena u Slubenom glasniku BiH i portalu javnih nabavki.

NEPRAVILNOST

PREPORUKA

Ugovorni organi navodi:

Ponude se mogu dostaviti za: Vie lotova, iz ega proizilazi da se ponude ne mogu dostaviti za sve lotove.

U obavjetenju o nabavci ugovorni organ bira da li se ponude mogu dostaviti ''za jedan'', ''vie'' ili ''sve lotove''. Ograniavati dostavu ponuda je suprotno osnovnim principima iz lana 1. Zakona ali je ta mogunost u podzakonskom aktu ostavljena samo u izuzetnim situacijama,

odnosno kada ne postoji druga mogunost izbora, koju naravno ugovorni organ mora detaljno

obrazloiti i uvjeriti javnost, organe nadlene za reviziju troenja javnih sredstava i naravno drugostepeni organ u postupku revizije.

Ugovorni organi pod takom IV.3. Uslovi preuzimanja/dostave zahtjeva za tendersku

dokumentaciju, navode:

Moe se obezbjediti/dostaviti zahtjev do 12.12.2014. godine, dok pod takom IV.4. Rok za prijem ponuda/zahtjeva za uee, navode: Datum: 23.12.2014. Vrijeme: 10:00.

Ugovorni organ moe odrediti rok u kojem se moe zahtijevati tenderska dokumentacija i ovo je validno samo za otvoreni postupak.

Dostavljanje tenderske dokumentacije u

otvorenom postupku potrebno je izvriti u roku od 3 dana od prijema zahtjeva prema lanu 18. stav (2) Zakona. Ponuaima/kandidatima se mora ostaviti razuman vremenski period za

pripremu prihvatljivih ponuda, iako se taj rok ne

moe openito odrediti. U lanu 13. stav (6) i

8

lanu 21. stav (8) Zakona naveden je minimalni vremenski period 5 dana.

Iz naprijed navedenog proizilazi da ugovorni

organ moe odrediti vremenski rok u obavjetenju o javnoj nabavci, tako da rok za preuzimanje/dostave tenderske dokumentacije

bude najvie 8 dana prije roka za prijem ponuda/zahtjeva za sudjelovanje.

Ugovorni organi u Odjeljku V: DODATNE

INFORMACIJE, navode:

Tenderska dokumentacija se moe preuzeti u prostorijama ugovornog

organa,......, od dana objavljivanja u

,,Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine"..... to nije usklaeno sa lanom 18. Zakona.

lanom 18. stav (1) Zakona odreeno je da ugovorni organ moe, kako je primjereno, dobavljaima dati tendersku dokumentaciju:

a) na zahtjev dobavljaa; b) zajedno s pozivom na dostavu ponuda; c) objavljivanjem na web - stranici javnih

nabavki u skladu s podzakonskim aktima

ili koritenjem drugih elektronskih sredstava.

Dakle, navedena odredba navodi naine na koji dobavljai mogu doi do tenderske dokumentacije. Take a), b) i c) u ovoj odredbi nisu navedene u alternativi, tj. iza svake take ne postoji rije ili na osnovu ega bi se ugovorni organ opredijelio na samo jedan od naina. Prema tome, Zakon ne zabranjuje preuzimanje

tenderske dokumentacije u prostorijama

ugovornog organa, ali isto tako ugovorni organ je

obavezan tendersku dokumentaciju otpremiti

dobavljaima u skladu sa stavom (2) lana 18. Zakona.

Ugovorni organi navode u obavjetenjima lotove koji ne pripadaju istoj niti slinoj grupi predmeta nabavke kao na primjer:

Lot br.:1 - Uredski materijal a Lot br.: 2 -

Pia i napitci, ili

Lot br.: 1 - Tehniki pregled vozila, a Lot br.: 2 - tamparske usluge i Lot br.: 3 - Fizika i tehnika zatita objekata ili

Lot br.: 1 - Nabavka i odravanje kompjutera i kompjuterske opreme, Lotovi

br.: 2 do 9 Odravanje slubnih vozila i Lot br.: 10 - Odravanje klima ureaja.

Nije nedozvoljeno da jedan postupak javnih

nabavki ima za rezultat zakljuenje vie ugovora, ali samo pod uslovom da je predmet postupka

jasno podjeljen u vie lotova, i samo u tom sluaju postupak nabavke se moe zavriti zakljuivanjem vie ugovora. Upotreba lotova podrazumijeva ope pravilo ''jedan lot jedan ugovor''.

Dakle, ugovor se moe dijeliti samo ako su svi dijelovi tako podijeljenog ugovora predmet istog

postupka o javnoj nabavci, koji je u skladu s

odredbama ovog Zakona, odabran za taj

cjelokupni ugovor, a u skladu sa lanom 6. stav (8) Zakona, te npr. isporuka uredskog materijala

i pia i napitaka, ili npr. tehniki pregled vozila i tamparske usluge, ne mogu biti predmet istog postupka javne nabavke iz razloga to se radi o razliitim vrstama predmeta nabavke koje nude razliiti ponuai (jedan ponua ne moe nuditi

9

sve, niti je registrovan za sve), odnosno ne moe biti zakljuen samo jedan ugovor (to je preduslov da bi bili predmet istog postupka).

Naime, ponua koji je registrovan za isporuku uredskog materijala ne moe nuditi isporuku pia i napitaka i obratno, ponua koji je registrovan za pruanje usluga tehnikog pregleda ne moe nuditi tamparske usluge i obratno, te shodno tome ne mogu biti predmet istog postupka jer se

za svako gore pomenuto obavjetenje zakljuuju dva odvojena ugovora sa dva razliita ponuaa i ni u kom sluaju ne moe biti zakljuen jedan ugovor za svako obavjetenje. U ovim primjerima potrebno je provesti odvojene

postupke u zavisnosti od procijenjene vrijednosti

svakog predmeta nabavke.

Ugovorni organ u Odjeljku V: Dodatne

informacije, u Aneksu B. Dodatane

informacije, daju obimne informacije u

odnosu na relevantne bitne informacije iz

tenderske dokumentacije.

lanom 19. stav (2) Zakona odreeno je da e obavjetenje o javnoj nabavci sadravat kratku informaciju u skladu s relevantnim bitnim

informacijama iz tenderske dokumentacije

spomenute u lanu 13. ovog Zakona i sastojat e se od maksimalno 650 rijei. Agencija je uoila da pojedini ugovorni organi zaista objavljuju obimna obavjetenja o nabavci i to sa informacijama koje niti su obavezujue niti su potrebne, to naravno uveava cijenu obavjetenja. Preporuka Agencije je, a naravno i obaveza ugovornog organa da se prilikom

pripreme obavjetenja o nabavci navede minimum zahtjeva iz Zakona i podzakonskih

akata, a da sve ostalo to nije predvieno obavjetenjem detaljno pojasni u tenderskoj dokumentaciji.

Kod nabavke nafte i naftnih derivata, kao

kriterij za ekonomski najpovoljniju ponudu

predvien podkriterij Broj benzinskih stanica na teritoriji BiH,uee: 10,00%,.

Kriteriji za kvalifikaciju se odnose na ponuaa (u skladu sa lanom 22-26. Zakona), a kriteriji za vrednovanje ponuda se odnose na predmet

nabavke, odnosno ponudu (u skladu sa lanom 34. Zakona). Navedeni kriteriji se primjenjuju

odvojeno i ne smiju se kombinovati.

lanom 34. stav (1) taka a) Zakona navedeni su tipini primjeri kriterija za vrednovanje ponuda, a to su: cijena, kvalitet, tehnika sposobnost, funkcionalne i ekoloke karakteristike, operativni trokovi, ekonominost, postprodajni servis i tehnika pomo, datum isporuke i period isporuke ili period izvrenja, itd. Prema tome, kriterij za dodjelu ugovora Broj benzinskih stanica na teritoriji BiH je suprotan naprijed navedenim principima Zakona,

jer favorizuje ponuae koji imaju vei broj

10

benzinskih stanica na teritoriji BiH, a

diskriminira ponuae koji to nemaju.

Kao naziv predmeta ugovora navodi se

nabavka vozila po sistemu staro za novo.

U postupku javne nabavke novih vozila ne mogu

istovremeno nuditi na otkup, odnosno ne mogu se

prodavati stara vozila ugovornog organa i to kao

dio jedinstvenog postupka javne nabavke, iz

razloga to bi isto predstavljalo krenje osnovnih naela definisanih lanom 1. Zakona, a koji se odnose na pravinu i aktivnu konkurenciju meu potencijalnim ponuaima, jednak tretman, nediskriminaciju i transparentnost.

Ugovorni organ u Odjeljku V: DODATNE

INFORMACIJE navode:

Ugovorni organ ne snosi nikakve trokove u ovom postupku, te zadrava prava da prihvati ili odbije djelomino ili u potpunosti bilo koju ponudu, poniti postupak nadmetanja, odbije sve ponude u

bilo koje vrijeme prije sklapanja Ugovora a

sve u skladu sa lanom 12. Zakona i pri tome ne snosi odgovornost prema

ponuaima.

Zakon ne poznaje djelimino prihvatanje ili odbijanje bilo koje ponude.

Naime, lanom 35. stav (1) Zakona odreeno je da ugovorni organ ocjenjuje i poredi ponude koje

su podnijeli kvalificirani ponuai, primjenjujui kriterije za dodjelu ugovora navedene u

tenderskoj dokumentaciji u skladu s lanom 34. ovog Zakona.

Ponuda je u potpunosti prihvatljiva, kada osim to je podnosi kvalificiran ponua ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje navodi

ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji.

Samo ako ponuda nudi isporuku roba, usluga i

radova koji su u potpunosti u skladu sa

specifikacijama i zahtjevima navedenim u

tenderskoj specifikaciji, ponuda se smatra

prihvatljivom ponudom i bie predmet vrednovanja u skladu sa kriterijima za dodjelu

ugovora.

Neprihvatljive ponude se odmah odbijaju i

ponua ih ne smije naknado mijenjati ili ukloniti devijaciju ili pogreku u skladu sa zahtjevima navedenim u tenderskoj dokumentaciji.

Prema tome, u skladu sa Zakonom ponuda e biti u potpunosti odbijena ukoliko je nije podnio

kvalificirani ponua i ako ne ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje navodi

ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji.

U obavjetenju o nabavci odreena je visoka novana naknada za otkup tenderske dokumentacije. Najvei broj primjedbi odnosi se na cijenu, ukupno 340 sluajeva.

Novana naknada moe ukljuivati samo trokove kopiranja i dostave tenderske dokumentacije dobavljaima u skladu sa lanom 18. stav (4) Zakona. Ta novana naknada e pokrivati samo stvarne trokove kopiranja i slanja dokumenata dobavljaima. Napominjemo da komercijalna cijena kopiranja jedne stranice A4

formata iznosi 0,05-0,15 KM. Ugovorni organ ne

smije ustanoviti visoku novanu naknadu za tendersku dokumentaciju da bi:

11

- izbjegao male i/ili slabe kompanije, koje ne mogu priutiti da plate visoku cijenu da bi uestvovali u postupku nabavke;

- otplatio trokove pripremanja i sprovoenja postupka nabavke;

- zaradio novac od dobavljaa.s

Kao podkriterij u okviru kriterija

ekonomski najpovoljnija ponuda naveden

podkriterij: fco kupac.

Odredbu fco kupac ugovorni organ moe predvidjeti u tenderskoj dokumentaciji koju svaki

ponua treba da ispotuje, vezano za mjesto isporuke, ali ni u kom sluaju ne moe biti kriterij za vrednovanje ponuda, jer nije u skladu sa

lanom 34. Zakona.

Ugovorni organi utvrdili su da se kao

podkriteriji u okviru kriterija ''ekonomski

najpovoljnija ponuda'' primjenjeni i kriteriji

za kvalifikaciju ponuaa to je u suprotnosti sa Zakonom, u smislu da su

kriteriji koji se odnose na kvalifikaciju

ponuaa kao npr. Kompetentnost kljunog osoblja i Referent lista slinih usluga primjenjene kao podkriteriji za vrednovanje ponuda.

Kriteriji za kvalifikaciju se odnose na ponuaa, a kriteriji za vrednovanje se odnose na predmet

nabavke, odnosno ponudu. To praktino znai da se navedeni kriteriji primjenjuju odvojeno i ne

smiju se kombinovati.

Naime, u lanovima 22. i 34. Zakona navedena je jasna razlika izmeu kriterija za odabir (kvalifikaciju) i kriterija za dodjelu ugovora.

Kriteriji za kvalifikaciju se odnose na zahtjeve

koje ponuai trebaju ispuniti i koji se odnose na linu situaciju ponuaa, sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, njegovo

ekonomsko i finansijsko stanje, tehniku i profesionalnu sposobnost. Svrha primjene tih

kriterija je da se provjeri da li su ponuai u stanju da izvre ugovor u skladu sa zahtjevima ugovornog organa. Ugovorni organ je obavezan

da osigura da kandidati i ponuai za javne ugovore ispunjavaju odreene minimalne zahtjeve koji se odnose na njihovu linu pouzdanost, kako je navedeno u l. 23. do 26. Zakona. Svaki zainteresovani ponua koji ispunjava kvalifikacione zahtjeve ima pravo da se

natjee na jednakoj osnovi za javni ugovor koji je u pitanju.

Kada se govori o kriterijima za dodjelu ugovora,

njihova svrha je da omogue ugovornom organu da odabere ponudu koja je najjeftinija, ako se u

obzir uzima cijena, ili ekonomski najpovoljnija

ako ugovorni organ odabire najpovoljniju ponudu

prema setu (pod)kriterija koji su povezani sa

predmetom javne nabavke. U skladu sa lanom 34. Zakona kriterije za dodjelu ugovora ugovorni

organ uspostavlja u skladu sa prirodom i

opsegom javnog ugovora koji je u pitanju.

Drugim rijeima, kriteriji koje ugovorni organ koristi moraju biti povezani sa predmetom javne

12

nabavke. Kriteriji koji se koriste za odabir

najbolje ponude nesumnjivo se ne smiju odnositi

na linu situaciju dobavljaa, njegovo iskustvo, finansijsko i ekonomsko stanje, tehniku i profesionalnu sposobnost.

Ugovorni organi pod Ekonomskom i

finansijskom sposobnou trae pozitivan izvjetaj o finansijskom poslovanju preduzea za 2012 i 2013. god. (bilans stanja i bilans uspjeha) koji treba biti vei od 80 % vrijednosti od ponude. Dokaz o

plaenim porezima.Izvod iz jedinstvenog registra trasancijskih rauna ili ovjerena kopija ne starija, od tri (3) mjeseca, da u

zadnja tri (3) mjeseca nijedan raun ponuaa nije bio blokiran.

Ugovorni organ u ovom primjeru Ekonomske i

finansijske sposobnosti, umjesto uslova koje

treba da zadovolji ponuda da bi bio kvalifikovan i da mu se dozvoli da nastavi postupak javne

nabavke, navodi dokaze koje treba da ponua priloi uz ponudu, da bi dokazao da zadovoljava selekcione kriterije uspostavljene u tenderskoj

dokumentaciji.

Nadalje, ovaj ugovorni organ navodi Dokaz o

plaenim porezima. Kao to je navedeno, ovdje se ne radi o dokazima, ve o uslovima, te je Agencija u monitoringu istekla da kada su u

pitanju obaveze u vezi s plaanjem poreza one se odnose na taku Ogranienja za uee, a ne na taku Ekonomsku i finansijsku sposobnost.

Ugovorni organi pod Ekonomskom i

finansijskom sposobnou navode pod Podkriterijem:

1. Ekonomski uslovi, uee:60,00 % i 2. Tehniki uslovi, uee:40,00 %

Ovakav kriteriji naravno nije u skladu sa lanom 34. stav (1) taka a) Zakona. Kada se govori o kriterijima za dodjelu ugovora, njihova svrha je

da omogue ugovornom organu da odabere ponudu koja je najjeftinija, ako se u obzir uzima

cijena, ili ekonomski najpovoljnija ako ugovorni

organ odabire najpovoljniju ponudu prema setu

(pod)kriterija koji su povezani sa predmetom

javne nabavke. U skladu sa lanom 34. Zakona kriterije za dodjelu ugovora ugovorni organ

uspostavlja u skladu sa prirodom i opsegom

javnog ugovora koji je u pitanju. Drugim

rijeima, kriteriji koje ugovorni organ koristi moraju biti povezani sa predmetom javne

nabavke. Kriteriji koji se koriste za odabir

najbolje ponude nesumnjivo se ne smiju odnositi

na linu situaciju dobavljaa, njegovo iskustvo, finansijsko i ekonomsko stanje, tehniku i profesionalnu sposobnost. Dakle, kriteriji za

kvalifikaciju se odnose na ponuaa, a kriteriji za vrednovanje se odnose na predmet nabavke,

odnosno ponudu. To praktino znai da se navedeni kriteriji primjenjuju odvojeno i ne smiju

se kombinovati. Kada se govori o kriterijima za

dodjelu ugovora, njihova svrha je da omogue ugovornom organu da odabere ponudu koja je

najjeftinija, ako se u obzir uzima cijena (najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude), ili ekonomski najpovoljnija ponuda ako ugovorni

organ odabire najpovoljniju ponudu prema setu

13

(pod)kriterija koji su povezani sa predmetom

javne nabavke.

Ugovorni organi pod pod Ekonomskom i

finansijskom sposobnou trae da dobavlja mora da ispunjava odsreene uslove kao to su na primjer da promet u zadnje tri godine na godinjem nivou ne smije biti manji od 4,0 miliona KM (ili

ekvivalent u drugoj valuti).

lanom 25. stav (1) Zakona je regulisano da u tenderskoj dokumentaciji ili, ako je to

primjereno, u dijelu tenderske dokumentacije koji

se odnosi na pretkvalifikaciju, ugovorni organ

utvruje minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponuaa i, kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni, od njih moe zahtijevati da osiguraju jednu ili vie referenci. Ono to je neosporno jeste da dobavlja koji je registrovan za predmetnu djelatnost, odnosno

koji je poeo sa radom od datuma koji ne obuhvata u potpunosti period naveden u

pomenutom obavjetenju niti je u mogunosti niti je duan da dostavlja dokaze za period u kojem uopte nije poslovao u predmetnoj djelatnosti. Zahtjevi koji se odnose ekonomsku i finansijsku

sposobnost moraju biti povezani i proporcionalni

predmetu ugovora i ne smiju imati ograniavajui efekat na konkurenciju.

Zahtjevi koji se postavljaju trebaju biti minimalni

zahtjevi koji su neophodni za identificiranje da li

je ponua sposoban za relizaciju ugovora. Dakle, kljuno je da se uzme u obzir pravina i otvorena konkurencija pri utvrivanju zahtjeva za ekonomsku i finansijsku i tehniku i profesionalnu kvalifikaciju; ne smije se utvrditi

zahtjev kojim bi se odreene grupe privrednih subjekata iskljuile iz uea u postupku dodjele ugovora, osim ako se drugaije ne ocijeni objektivnom ocjenom ekonomskih rizika za

ugovorni organ koji su povezani sa dodjelom

ugovora.

Dakle, bitno je naglasiti da kriteriji navedeni u

tenderskoj dokumentaciji treba da budu

adekvatni zahtjevima predmeta nabavke. Naime,

postavljanjem nerealno visokih kriterija u odnosu

na predmet nabavke, ograniava se konkurencija, to je suprotno osnovnim principima Zakona.

U obavjetenju o nabavci navedeno da, kada se radi o ponovljenom postupku, ponuai koji su uestvovali u prvom postupku ne moraju ponovno uplaivati novanu naknadu za uee.

Ovakva odredba je u suprotnosti sa principom

jednakog tretmana. Naime, ugovorni organ mora

tokom cijelog postupka jednako tretirati sve

ponuae, bez obzira da li su uestvovali u prethodnom ponitenom postupku javne nabavke ili ne. Novi postupak podrazumijeva novu

tendersku dokumantaciju koja se u skladu sa

lanom 18. Zakona dostavlja ponuaima, i koja u skladu s tim prouzrokuje trokove kopiranja i

14

dostave nove tenderske dokumentacije. Ponuai koji su uestvovali u prethodno ponitenom postupku ne mogu biti osloboeni trokova kopiranja i dostave nove tenderske

dokumentacije, jer bi to bilo u suprotnosti sa

osnovnim principima definisanim lanom 1. Zakona

Ugovorni organ u nazivu predmeta ugovora

navode .....ponovljeni postupak.

Zakon ne poznaje termin ''ponovljeni'' postupak.

Naime, svaki postupak je postupak za sebe,

neovisan od drugih postupaka i sa

odgovarajuom tenderskom dokumentacijom i zasebnim obavjetenjem o nabavci kao sastavnim dijelom tenderske dokumentacije, naravno za

postupke za koje postoji obaveza objave

obavjetenja o nabavci. Sve odluke, akti i dokumenti iz ponitenog postupka se arhiviraju i stavljaju ad acta. Ukoliko ugovorni organ ima

potrebu za predmetnom nabavkom za koju je

postupak poniten, tada priprema novu tendersku dokumentaciju i zapoinje novi postupak, a ne ponovljeni. Ono to je bitno naglasiti je da su ugovorni organi duni preispitati tendersku dokumentaciju iz ponitenog postupka, utvrditi razloge ponitenja i ukloniti ih iz nove tenderske dokumentacije kako bi novi postupak uspjeno okonali.

Iz obavjetenja o dodijeli ugovora je vidljivo da su ugovorni organi kao razlog za

primjenu pregovarakog postupka bez obavjetenja o nabavci navodili hitnost, a da nisu ispunjeni uslovi predvieni Zakonom.

Uslovi za primjenu pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci su navedeni u lanu 11. stav 4. taka a) podtaka 4. Ti uslovi su slijedei:

razlozi krajnje hitnosti moraju biti dokazivi (objektivni), to znai da se razlozi mogu na uvjerljiv nain objasniti,

okolnosti krajnje hitnosti moraju biti izazvane dogaajima koje ugovorni organ, prema objektivnoj procjeni nije

mogao predvidjeti, i

te okolnosti moraju poticati od vanjskih uzroka i ne smiju se ni u kom sluaju moi dovesti u vezu sa ugovornim organom.

Procijenjena ukupna vrijednost ugovora

bez PDV-a u KM.

lanom 6. stav (1) Zakona je propisano da vrijednost ugovora o javnoj nabavci procjenjuje

ugovorni organ na poetku postupka nabavke u skladu s odredbama od stava (5) do stava (8) ovog

lana. A ta vrijednost odredit e koje e se poglavlje ovog zakona primjenjivati na postupak

dodjele ugovora, u skladu s odredbama iz stava

(2) i stava (3) navedenog lana.

15

Nadalje, lanom 8. stav (7) taka b) Uputstva o primjeni Zakona odreeno je da za potrebe proraunavanja procijenjene neto vrijednosti predloenih ugovora o uslugama koji obuhvataju osiguravajue usluge, bankarske usluge ili druge vrste finansijskih usluga, ili usluge izrade idejnog

projekta, gdje je to mogue moe se uzeti u obzir trokovi provizije, kamata, kao i druga vrsta naknade u sluaju bankarskih usluga i drugih finansijskih usluga.

Neprovoenje procedura javne nabavke.

Svako troenje javnih sredstava, osim izuzetaka propisanih lanom 5. i Aneksom II dio C Zakona, mora biti izvreno u skladu sa odreenim postupkom nabavke propisane Zakonom. Uoene su pojave kako institucije nabavljaju robe a da

prethodno nisu provedene zakonom propisane

procedure ili gdje imamo sluajeve kada se produuju ugovori iz ranijeg perioda, to je zakonski nedoputeno i neutemeljeno. Takoe, ugovorni organi su angaovali i izvoae radova prije provoenja procedura nabavki. Ovakvo postupanje ugovornih organa je u suprotnosti s

odredbama Zakona.

Uporedna analiza nepravilnosti u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu je pokazala slijedee:

Najvei broj nepravilnosti u 2014. godini na koje je Agencija ukazala ugovornim organima, odnosi se na lan 18. stav (4) Zakona, visina novane naknade koja se plaa za tendersku dokumentaciju, ukupno 340 nepravilnosti. Od ovog broja, u 23 sluaja novana naknada je bila preko 200,00 KM a u jednom sluaju novana naknada je iznosila ak 6.000,00 KM. Svim ovim ugovornim organima Agencija se obratila i obrazloila da novana naknada moe ukljuivati samo trokove kopiranja i dostave tenderske dokumentacije dobavljaima.

Uoen je porast greaka u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu se tiu lana 6. Zakona, odnosno u veini sluajeva se odnosilo na nepravilno grupisanje predmeta nabavke na lotove. Naime, samo oni predmeti nabavke koji su pripadaju istoj ili slinoj, odnosno homogenoj grupi su nesumnjivo predmet istog postupka javne nabavke iz razloga to ih moe nuditi jedan ponua i zbog toga to je za sve njih mogue dodijeliti jedan ugovor, bez obzira da li postoji podjela na lotove ili ne.

2012 2013 2014

lan 1 1,17 1,58 2,75

lan 2 0,93 0 0

lan 6 7,94 4,75 14,26

lan 11 4,91 0 0,69

lan 12 3,74 0 0

lan 13 0 0,95 0

lan 14 0,7 0 0

16

II) Obavjetenja vezana za javne nabavke, objavljena na portalu javnih nabavki www. ejn.gov.ba

Po stupanju na snagu novog teksta Zakona, sva obavjetenja o javnim nabavkama objavljuju se na koja na portalu javnih nabavki (www.ejn.gov.ba), tako da je Agencija je do 31.12.2014.

godine izvrila monitoring dva (2) obavjetenja.

III) Izvjetaji o zakljuenim ugovorima u postupcima javnih nabavki putem web informacijskog sistema za izvjetavanje o provedenim postupcima javnih nabavki utvrenih u Poglavlju II i III Zakona o javnim nabavkama BiH.

U Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH) ima preko 2000 ugovornih organa koji podlijeu primjeni Zakona. Od ukupnog broja obaveznika primjene ovog Zakona, sa 31.12.2014. bilo

1539 ugovornih organa je registrovano u WisPPA sistemu i dostavljaju izvjetaje o dodjeljenim

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

UPOREDNI PREGLED NEPRAVILNOSTI 2012. - 2014.

2012 2013 2014

lan 16 3,27 0 0

lan 18 55,14 70,68 75,6

lan 21 0 5,86 0,34

lan 22-26 1,17 7,28 1,55

lan 32 0 0,16 0,17

lan 33 16,36 1,74 0,34

lan 34 4,21 6,81 3,09

lan 35 0 0,16 0,34

lan 40 0,23 0 0

lan 46 0,23 0 0

17

ugovorima u postupcima javnih nabavki za 2014. godinu. U odnosu na 2013. godinu u kojoj je

broj registrovanih ugovornih organa bio 1431, broj registrovanih ugovornih organa u 2014.

godini iznosi 1539, a to predstavlja porast od 7,54 % to je, pak, znaajno manji broj u odnosu na 2013. godinu kada je broj novih prijavljenih ugovorni organa porastao za 25,63% u odnosu

na prethodnu 2012. godinu. Dakle, i dalje predstavlja problem injenica da znaajan broj ugovornih organa nije registrovano u WisPPA aplikaciji, jer je to od vanosti da bi se imali tani statistiki podaci o postupcima javnih nabavki u BiH

IV) Odluke Ureda za razmatranje albi

Agencija je uputila dopis Uredu za razmatranje albi broj: 02-02-2-131/15 od 14.01.2015. godine, kojim je traila kopije odluka kako bi se mogao raditi monitoring istih. Ured za razmatranje albi je odgovorio Agenciji aktom broj 0l-50-3-13-2/l4 od 27. 01.2015. godine gdje su naveli da nisu u mogunosti dostaviti ukupno 1228 odluka koje je UR donio u 2014. godini.

V) Izvjetaj nadlenih Ureda za reviziju u BiH

- Ured za reviziju institucija BiH

Tokom 2014. godine Ured za reviziju institucija BiH objavio je Godinji izvjetaj o reviziji izvjetaja o izvrenju budeta institucija BiH za 2013. godinu te Godinji izvjetaj revizije o glavnim nalazima i preporukama za 2013. godinu. Isto tako, ova Institucije je na svojoj

web stranici objavila 72 izvjetaja finansijskog poslovanja i 2 izvjetaja revizije uinka (Izvjetaj revizije uinka praenja realizacije preporuka revizije uinka te Izvjetaj revizije uinka telekomunikaciona rjeenja u institucijama BiH).

Ured za reviziju institucija BiH istie da se u primjeni Zakona o javnim nabavkama, kao pravnog okvira za razvoj pravine i aktivne konkurencije na tritu roba, usluga i radova te za suzbijanje sive ekonomije i korupcije, uoeni znaajni problemi i propusti kao i prethodnih godina. Nakon viegodinjih inicijativa kljunih institucija u sistemu javnih nabavki, zakljuaka Parlamentarne skuptine BiH kao i preporuka revizije u vezi sa unapreenjem zakonskih rjeenja, u 2014. godini donesen je novi Zakon o javnim nabavkama, a njegova implementacija poela je 27. novembra 2014. godine.

Ured za reviziju institucija BiH u svom Godinjem Izvjetaju o glavnim nalazima i preporukama za 2013.godinu, preporuuje slijedee: Nadlenim institucijama (Agencija za javne nabavke BiH, Ured za razmatranje albi BiH, Vijee ministara BiH, Parlamentarna skuptina BiH i druge relevantne institucija) da, svaka u okviru svojih nadlenosti, preduzmu sve neophodne aktivnosti u cilju efikasne implementacije novog Zakona o javnim nabavkama

i uope unapreenja efikasnosti cjelokupnog sistema javnihnabavki te smanjenja prostora za znaajne nepravilnosti i eventualne negativne efekte za javna sredstva.

U Izvjetaju revizije uinka praenja realizacije preporuka revizije uinka za period 2010-2013. godine, Ured za reviziju institucija BiH na prvo mjesto je stavio Nabavku kompjuterske opreme

u institucijama BiH. Analiza ove nabavke predstavlja samo primjer, iji se nalazi, zakljuci i preporuke mogu u velikoj mjeri koristiti i kod veine ostalih nabavki.

18

Revizijom je utvreno sljedee:

Javne nabavke su decentralizovane;

Dobre prakse i dobre cijene rijetko se ostvaruju;

Institucije BiH za obavljanje istih ili slinih administrativnih poslova, imaju prilino neujednaene standarde u pogledu nivoa i tehnikih mogunosti opreme koju nabavljaju (Neke institucije kupuju prilino naprednu i skupu opremu, dok se druge institucije zadovoljavaju manje skupom opremom);

Ne postoje propisani standardi tehnikih karakteristika artikala koji se nabavljaju za redovne administrativne poslove;

Nie cijene se postiu u transparentnijim otvorenim postupcima;

Osoblje koje provodi postupke javnih nabavki od institucije do institucije ima razliite kompetencije;

Uspostavljene prakse za posljedicu imaju javne nabavke ko je su neefikasne i neekonomine;

Parlamentarna skuptina je traila od Vijea ministara da pripremi program obuke zaposlenih iz primjene propisa iz podruja javnih nabavki.

U Izvjetaju revizije uinka Telekomunikaciona rjeenja u institucijama BiH, preporuka Ureda za reviziju institucija BiH jeste da u situacijama gdje, iz odreenih razloga, nije mogue provesti zajednike javne nabavke, usluge interneta nabavljaju individualno uz primjenu odredaba Zakona o javnim nabavkama. U situacijama gdje ne postoje uslovi za provoenje javne nabavke interneta, zakupa vodova i fiksne telefonije, preduzmu aktivnosti i osiguraju

povoljnije uslove kod telekom operatera, koristei se trinom pozicijom sigurnog i pouzdanog kupca.

Dat je pregled pojedinanih greaka sa preporukama:

Pregled uoenih nepravilnosti koje je prikazao Ured za reviziju institucija BiH

NEPRAVILNOST

PREPORUKA

Nabavka usluga aplikacije putne isprave i

isprinta.

Ugovorni organ je nakon provodoenja otvorennog postupka, zakljuio ugovor sa najpovoljnijim ponuaem ali ponuda izabranog ponuaa nije bila potpuna po pitanju traene dokumentacije.

Ugovornom organu je preporueno da ubudue osigura da ponuda izabranog ponuaa sadri dokumente ko ji su zahtjevani tenderskom

dokumentacijom u skladu sa Zakonom o javnim

nabavkama.

lanom 14. stav (5) Zakona odreeno je pozivanje na robe odreene izrade ili izvora snabdijevanja, ili na odreeni proces, ili na robne marke, patente, tipove ili odreeno porijeklo, ili proizvodnju, radi favoriziranja ili

19

Nabavka sistema za podrku aplikacija. Kod

opisa procesora za laptop navedne je naziv

proizvoaa a da nije koriten izraz

ekvivalent.

eliminacije odreenih dobavljaa, proizvoda ili metoda je zabranjeno, osim kada je ugovorni

organ u nemogunosti da koritenjem objektivnih tehnikih specifikacija navede opis predemta ugovora koji je dovoljno precizan i u

potpunosti razumljiv. U takvom sluaju ugovorni organ obavezan je navesti da e prihvatiti proizvode, usluge ili metode koji su

ekvivalentni u pogledu njihovih osobina

dodavanjem izraza ili ekvivalent.

Za nabavku opreme za predpersonalizaciju

dokumenat, proveden je otvoreni postupak u

kome je dostavljena samo jedna prihvatljiva

ponuda.

Komisija je dala preporuku za sklapanje

ugovora.

Ugovorni organ je Odlukom o izboru

dobavljaa na osnovu manje od tri dostavljene ponude, trebao detaljno obrazloiti razloge te dokumentovati.

Loe planiranje javnih nabavki a kao primjer

je nabavka avio karata ili neprecizno

sainjavanje tenderske dokumentacije.

Planiranje nabavki u institucijama se vri nesistematino, odnosno planovi se donose nasumino samo da bi formalno postojali i isti nemaju sutinski znaaj (plan nabavki predstavlja pregled rashoda po ekonomskim

kategorijama). Odnosno plan se mijenja

nekoliko puta tokom jedne godine zbog

zahtjeva organizacionih jedinica ili zbog

nepostojana pojedinih stavki koje se iznenada treba nabaviti. Osnovni razlozi za nastajanje

problema vezanih za planiranje javnih nabavki

ogledaju se u neozbiljnom, nesistematinom i nesveobuhvatnom pristupu planiranju nabavki

od samog definisanja potreba, preko dinamike

provoenja procedura do ugovaranja i realizacije ugovora.

U skladu s lanom 13. stav 3. Zakona tenderska dokumentacija sadri detaljne, jasne i precizne informacije za odabrani postupak dodjele

ugovora.

U znaajnom broju sluajeva veliki problem predstavlja neprecizno sastavljanje tenderske

dokumentacije koje se uglavnom ogleda u

neadekvatnom i loem opisu predmeta nabavke, nepreciznom definisanju osnovnih zahtjeva i

uslova, nedefinisanju potrebnih garancija, itd.

Prilikom pripreme tenderske dokumentacije i

procedure javne nabavke ugovorni organi

trebaju pripremiti tendersku dokumentaciju sa

jasno definisanim svim elementima to bi omoguilo zainteresiranim ponuaima da pripreme svoje ponude na stvarno

konkurentskoj osnovi. U odreenom broju sluajeva ponavljane su procedure zbog

20

nedovoljnog broja ponuda to upuuje na zakljuak da tenderska dokumentacija nije dovoljno jasna.

Nepostojanje objedinjenih podataka o

provoenju procedura javnih nabavki a tokom 2013.godine deavalo se da institucija formira nekoliko komisija tako da svaka

komisija sama raspolae sa svojom dokumentacijom i informacijama vezanim za

predmetnu nabavku.

S obzirom da inforamcije nisu objedinjene,

postoje rizici da u postupku revizije nisu

prezentirane potpune informacije o svim

procedurama javnih nabavki. Takoer uoeno je da su pojedina lica konstantno lanovi komisija za javne nabavke u svojim institucijama, a da su

ta ista lica zaduena i za praenje realizacije ugovora to predstavlja potencijalni razik za transparentno i namjensko troenje javnih sredstava.

Cijepanje nabavki.

lanom 6. stav (8) ugovornim organima nije dozvoljeno dijeljenje predmeta ugovora s

namjerom izbjegavanja primjene nabavnih

postupaka utvrenim ovim Zakonom. Ugovor se moe dijeliti samo ako su svi dijelovi tako podijeljenog ugovora predmet istog postupka o

javnoj nabavci, koji je, u skladu s odredbama

ovog Zakona, odabran za taj cjelokupni ugovor.

Za nabavku elektronske line karte i vozake dozvole, sistema za izradu i personalizaciju

elektronskih linih karata te je ugovorni organ koristio pregovaraki postupak bez objave obavjetenja, a da nije dat razlog za odabir ovakvog postupka.

Pregovaraki postupak bez objave obavjetenja o nabavci se koristi i kad nije opravdana

primjena pregovarakog postupka i kad nisu postojali uslovi hitne nabavke.

Ugovorni organ mora ispuniti uslove za

primjenu pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci u sluaju hitne nabavke, u skladu s lanom 11. stav 4. taka a. alineja 4. Zakona, i to:

-razlozi krajnje hitnosti moraju biti dokazivi

(objektivni), to znai da se razlozi mogu na uvjerljiv nain objasniti javnosti, -okolnosti krajnje hitnosti moraju biti

izazvane dogaajima koje ugovorni organ, prema objektivnoj procjeni nije mogao

predvidjeti i

-te okolnosti moraju poticati od vanjskih

uzroka i ne smije se ni u kom sluaju moi dovesti u vezu sa ugovornim organom.

Da b ugovorni organ mogao koristiti ovu vrstu

postupka neophodno je izvriti potrebne analize.

Nabavka autoguma ili nabavka terenskog

vozila.

lanom 46. stav (6) Zakona u sluaju kada su prikupljene manje od tri odgovarajue ponude, ugovorni organ ponitava postupak i zapoinje novi postupak. Meutim, ukoliko se ugovorni organ u prethodnom postupku opredijelio na

21

Postupak proveden putem konkurentskog

zahtjeva bez dodatne objave. Iako ugovorni

organ nije imao tri prihvatljive ponude (nije

dostavljena kopija ponude a kod drugog

ponuaa ponuda nije bila u vrstom povezu), ugovor je dodijeljen.

dodatno objavljivanje obavjetenja iz stava (2) ovog lana, tada se ne zahtijeva ponavljanje postupka u sluaju prijema manje od tri odgovarajue ponude i ugovorni organ u tom sluaju moe neposredno pristupiti dodjeljivanju ugovora dobavljau ija ponuda zadovoljava kriterije navedene u zahtjevu za

dostavljanje ponuda, u skladu s odredbama

lanova 38. i 39. ovog Zakona.

Nabavka usluga osiguranja od

autoodgovornosti.

Postupak proveden putem konkurentskog

zahtjeva bez dodatne objave a ugovorni

organ je u tenderskoj dokumentaciji

zahtijevao da dobavlja mora ispuniti minimalne uslove (finansijske i ekonomske)

koji se dokazuje na osnovu izjave

dobavljaa.

lanom 25. ugovorni organ utvruje u tenderskoj dokumentaciji ili, ako je to

primjereno, u dijelu tenderske dokumentacije

koji se odnosi na pretkvalifikaciju, minimalne

uslove u pogledu ekonomske i finansijske

podobnosti kandidata ili ponuaa i, kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni, od njih moe zahtijevati da osiguraju jednu ili vie navedenih referenci:

a) odgovarajua bankovna pisma;

b) poslovne bilanse ili izvode iz

poslovnih bilansa;

c) izjavu o ukupnom prometu dobavlja

a i, kada je to primjereno, o promet

u u segmentu poslovanja koji je predmet

ugovora i

d) bilans uspjeha za period ne dui od tri

posljednje finansijske godine.

Aneksiranje postojeih ugovora i znaajni

dodatni i nepredvieni radovi.

Zakon ne poznaje termin aneks ugovora pa, u

skladu s tim, nije mogue zakljuiti aneks osnovnog ugovora. Za svaku nabavku, pa i za

nabavku dodatnih roba, usluga ili radova

potrebno je provesti odgovarajui postupak. Shodno lanu 13. stav (6) Zakona, Ugovorni organ moe napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije pod uslovom da se one

uine dostupnim zainteresiranim dobavljaima istog dana, a najkasnije pet dana prije roka

utvrenog za prijem zahtjeva ili ponuda. U sluaju datakve izmjene podrazumijevaju bilo kakvu sutinsku promjenu predmeta ugovora, rok prijem zahtjeva ili ponuda e se shodno tome produiti i to najmanje za sedam dana. Ipak, na odreenom broju sluajeva primjeena su znaajne vrijednosti aneksa postojeih ugovora i velike vrijednosti dodatnih i

nepredvienih radova.

22

Neadekvatna primjena okvirnog sporazuma.

Shodno lanu 32. Zakona ugovorni organ moe zakljuiti okvirni sporazum samo nakon provedenog otvorenog ili ogranienog postupka u skladu s odredbama ovog zakona. Okvirni

sporazum moe se koristiti samo uz postojanje jedne ili vie nie navedenih okolnosti:a) predmet ugovora su svakodnevne usluge ili

potrone robe, koje nisu klasificirane kao trajna sredstva;

b) predmet ugovora su robe ili usluge ije se cijene i uslovi isporuke esto mijenjaju; c) predmet ugovora su stalne popravke ili radovi

na odravanju; d) kada ugovorni organ treba dodijeliti vie identinih ugovora u roku od jedne godine, a okvirnim sporazumom bi se omoguilo smanjenje trokova

Nepostojanje sistema internih kontrola pri

realizaciji ugovora.

U revizorskim izvjetajima koji se odnose na javne nabavke je konstatovano da je sistem

internih kontrola pri realizaciji ugovora je

veoma slabo razvijen u gotovo svim

institucijama BiH.

U veini institucija BiH ne postoji adekvatan sistem internih kontrola koji obezbjeuje praenje ugovora koliinski, vrijednosno kao ni sistematino praenje ugovorenih odredbi. Interne kontrole u realizaciji ugovora bi trebale

biti usmjerene na utvrivanje i praenje isporuke ugovorenih roba, radova i usluga kao i

praenje potovanja ugovorom definisanih uslova.

Kao glavni problem nepostojanja internih

kontrola pri realizaciji ugovora pojavljuje se

probijanje ugovorenih koliina i vrijednosti kao i rokova isporuke i zavretka radova to indirektno predstavlja nepotovanje tenderske dokumentacije i Zakona o javnim nabavkama

BiH. Adekvatan sistem internih kontrola pri

realizaciji ugovora omoguava praenje isporuenog u odnosu na ugovoreno, tako da bi se na osnovu navedenih kontrola uz sistemske

analize stvorila adekvatna osnova za dobro

planiranje kao i racionalno i namjensko troenje budetskih sredstava. Uspostaviti funkcionalan i pouzdan sistem

internih kontrola pri realizaciji ugovora koji e na adekvatan nain obezbjediti sistematino praenje ugovorenih odredbi i stvoriti vrst osnov za budue planiranje i izvrenje budeta vezanog za nabavke.

23

Zajednike nabavke

Vijee ministara BiH nije nikada imenovalo komisiju za provoenje zajednikih nabavki.

Neblagovremeno pokretanje postupaka

nabavki odnosno neadekvatan izbor

postupka nabavki.

Pokazuje da dravni slubenici koji uestvuju u procedurama javnih nabavki nisu u dovoljnoj

mjeri educirani za provoenje sloenijih procedura javnih nabavki odnosno rije je o ne poznavanju principa ZJN.

Shodno gore navedenim propustima, Uredi za reviziju institucija preporuuju:

Preporuujemo nadlenim institucijama (Agencija za javne nabavke, Ured za razmatranje albi, Vijee ministara BiH, Parlamentarna skuptina BiH i druge relevantne institucije) da, svaka u okviru svojih nadlenosti, preduzmu sve neophodne aktivnosti u cilju efikasne implementacije novog Zakona o javnim

nabavkama i uopte unapreenja efikasnosti cjelokupnog sistema javnih nabavki te smanjenja prostora za znaajne nepravilnosti i eventualne negativne efekte za javna sredstva.

Mehanizmi koordincije i administarativni kapaciteti kljunih institucija u sistemu javnih nabavki trebaju dalje jaanje. Ovdje prije svega mislimo i potenciramo ulogu Agencije za javne nabavke i njene odgovornosti u pogledu praenja i evaluacije praksi i procedura javnih nabavki, kao i kontinuirane obuke osoblja

zaduenog za realizaciju javnih nabavki te ulogu Ureda za razmatranje albi kao drugostepenog organa koji treba da obe zbijedi pravilno provoenje odredbi Zakona o javnim nabavkama BiH;

Neefikasnost procesa se u sutini ogleda u neblagovremenom pokretanju javnih nabavki, nepreciznosti tenderske dokumentacije (u pogledu kvalifikacionih

kriterija, opisa i specifikacija predmeta nabavke, ali i suvino precizno opisivanje predmeta nabavke ili postavljanje suvie ograniavajuih kvalifikacionih kriterija to uglavnom ukazuje na preferiranje odreene marke ili tipa roba ili usluga) to dovodi do ponavljanja postupaka, prigovora i albi i na kraju neblagovremenog potpisivanja ugovora i nabavki nepotrebnih sredstava.

-Ured za reviziju institucija u FBiH i Glavne slube za raviziju javnog sektora Republike Srpske

Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH je izvrio reviziju finansijskog poslovanja za 2013. godinu institucija na federalnom, kantonalnom, opinskom nivou i reviziju javnih preduzea, fondova i agencija, sve skupa 37 izvjetaja gdje su analizirane javne nabavke.

Glavna slube za raviziju javnog sektora Republike Srpske je izvrila je reviziju finansijskog poslovanja za 2013. godinu institucija na entitetskom, optinskom, reviziju javnih preduzea i

24

javnih ustanova, jedinica lokalne samouprave, sve skupa 55 izvjetaja.

Pregled uoenih nepravilnosti kod budetskih korisnika, opina i javnih preduzea datih

u revizorskim izvjetajima Ureda za reviziju institucija u FBiH i Glavne slube za

raviziju javnog sektora Republike Srpske

NEPRAVILNOST

PREPORUKA

Konkurentski zahtjev bez objave

obavjetenja.

Miljenje Ureda da bi institucije u narednom periodu trebale odabir dobavljaa vriti putem javnog oglaavanja, u cilju vee transparentnosti, kao i postizanja povoljnije

cijene za traene radove odnosno usluge.

Ugovorni organ pokrenuo nabavke dirketnim

sporazumom koje prelaze 21% ukupnog

godinjeg budeta za nabavke.

Kada govorimo o nabavkama do 6.000,00 KM

koristi se direktni sporazum u skladu sa

lanovima 45. i 47. ZJN. Zakon obavezuje ugovorne organe da direktni sporazum

definiraju internim Pravilnicima. Direktni

sporazum se moe primjeniti samo za nabavke (tj. na kategorije nabavke) ija ukupna godinja vrijednost ne prelazi 6.000,00 KM, a u isto

vrijeme sve nabavke zakljuene po direktnom sporazumu ukupno ne mogu prelaziti 10%

ukupnog godinjeg budeta za nabavke.

Neefikasnost procesa javnih nabavki.

Neefikasnost procesa se u sutini ogleda u neblagovremenom pokretanju javnih nabavki,

ne ispitivanje trita radi dokazivanje da li postoji ili ne postoji dovoljan broj ponuaa koji mogu obaviti predmetnu usluge ili dostaviti

predmetnu robu ili obaviti traene radove odnosno da li se planiranim izborom postupka

ograniava stvarna konkurencija, nepreciznosti tenderske dokumentacije to sve dovodi do ponavljanja postupaka, prigovora i albi i na kraju neblagovremenog potpisivanja ugovora i

nabavki nepotrebnih sredstava.

Izbor dobavljaa koji nije dostavio dokaz po lanu 23. Zakona.

U pojedinanim sluajevima uoen je odabir ponuaa koji nije dostavio dokaz da ispunjava uslove propisane lanom 23.Zakona, izmeu ostalih potvrdu o plaenim porezima na promet, potvrdu o plaenim doprinosima za zdravstveno osiguranje i potvrdu o plaenim doprinosima za penzijsko

-invalidsko osiguranje. Navedeni propusti

veinom proizvode albe i na kraju obaranje postupka.

25

Pregovaraki postupci bez objavljivanja obavjetenja.

Karakteristika svih revidiranih postupaka

dodjele ugovora putem pregovarakih postupaka bez objave obavjetenja je to je samo u jednom sluaju prethodio neuspjeli otvoreni postupak. U svim ostalim postupcima,

podnosioci zahtjeva su se pozivali na taku 3. lana 11 stava (4) alineja a) Zakona navodei da zbog sutinskih, tehniki dokazivih ili umjetnikih razloga ili razloga koji se odnose na zatitu ekskluzivnih prava samo izabrani kandidati mogu izvriti predmetnu nabavku, obzirom da su jedini autorizirani i kvalificirani

partneri proizvoaa opreme koja je predmet nabave.

Stoga, za ovakve sluaje potrebno je prioritetno istraivanje trita u irem okruenju i analiza iste ili sline kompatibilne opreme, funkcionalnost i isplativost, pa ak i mogunost njene zamjene. Ured za reviziju institucija u

FBIH smatra da nije efikasno da se stalno, u

kontinuitetu, iz godine u godinu, pozivajui se uvijek na isto, ugovori dodjeljuju samo jednom

dobavljau.

Ne postojanje stvarne konkurentnosti.

Iako je ugovorni organ naveo da je za

kvalifikacioni kriterij u otvorenom postupku

primjenjena najnia cijena tehniki zadovoljavajue ponude, izabran je ponua koji je ponudio najviu cijenu, koja je u znatnoj mjeri vea od cijena ostalih ponuaa, te se stoga ne moe potvrditi da je osigurana stvarna konkurentnost za zakljuenje spomenutog ugovora.

Nabavka stalnih sredstava se provodi na

osnovu jedininih cijena.

lanom 13. stav (3) take c) i d) Zakona definisano je da e tenderska dokumentacija sadriti: 1) opis datih proizvoda, usluga ili radova;

iznos, obim ili koliina; 2) koliinske specifikacije, tehnike specifikacije, opis posla / zadatka.

Shodno tome, kod javne nabavke roba koliine moraju biti navedene u tenderskoj

dokumentaciji. Prilikom odreivanja koliina, vano je da se naznae precizne jedinice, i ukupna koliina jedinica koja se nabavlja. U sluaju ugovora o pruanju usluga, specifikacije se daju kao sveukupni opis, pod nazivom ''opis

posla'' predmeta ugovora. Kod nabavke usluga i

radova vano je naznaiti obim ugovora. Pod obimom ugovora se podrazumjeva jasno

26

definisan predmet nabavke sa svim zahtjevima

ugovornog organa.

Meutim, kada ugovorni organ objektivno ne moe procjeniti koje koliine su potrebne u odreenom periodu, preporuka je koritenje okvirnog sporazuma iz lana 32. Zakona, naravno nakon provedenog otvorenog ili

ogranienog postupka. U takvim sluajevima ugovorni organ je duan detaljno obrazloiti razloge zbog kojih nije mogue definisati koliine. Tada se u tenderskoj dokumentaciji navodi okvirna vrijednost (maksimalna), a

naravno i period trajanja za koji se namjerava

zakljuiti okvirni sporazum.

Nepostojanje plana javnih nabavki ni

Internog pravilnika o javnim nabavkama.

Ugovorni organi ne donose plan nabavki.

Planiranje javnih nabavki je u sklopu budeta ugovornih organa, odnosno godinjih planova poslovanja kao dio ukupnih aktivnosti

planiranih za narednu budetsku godinu nastalih na osnovu zakonskih propisa o budetu institucija FBiH i RS. Plan nabavki sainjava se i usvaja prije poetka poslovne godine, za koju se donosi tj. zajedno sa usvajanjem plana

poslovanja. Deava se da direktor institucije ne donese odluku o pokretanju postupaka javnih

nabavki. Postupak javne nabavke pokree se na osnovu zahtjeva za nabavku.

Prednosti postupka planiranja javne nabavke su

sljedee:

stvaraju se vrste veze izmeu zainteresovanih strana, odjeljenja

finansija i nabavke;

ekonomija obima se moe dobiti objedinjavanjem zahtjeva iz razliitih oblasti;

mala je vjerovatnoa da e biti nepredvienih situacija kada se zahtjevi manifestuju u kasnijim mjesecima;

zahtjevi se vremenski mogu prilagoditi kraju fiskalne godine potencijalnih

dobavljaa, kako bi se postigle dobre pogodbe;

svi mogu planirati i rasporediti resurse efektivnije u dolazeoj godini;

saradnja sa drugim ugovornim organima je efikasnija;

plan javne nabavke je povezan sa stratekim planom ugovornih organa.

27

Nepotivanje uslova definisanih tenderskom dokumentacijom i ugovorom.

Sutina problema je u tome to se ne potuju uslovi iz ugovora kao to je na primjer sluaj u kojem je tenderskom dokumentacijom

definisano da e se usluge pranja i peglanja bolnikog vea vriti po odreenoj cijeni po jednom kilogramu opranog vea. Fakture su ispostavljane na osnovu kilae prljavog vea, to je u suprotnosti sa tenderskom dokumentacijom. Navedeni uslovi su imali

uticaj na samu ponudu i izbor dobavljaa, a kasnije nisu potivani prilikom realizacije ugovora. Neophodno je pridravati se u potpunosti uslova i zahtjeva definisanih

tenderskom dokumentacijom, kako tokom

kompletnog procesa javne nabavke, tako i

tokom realizacije ugovora.

Ne sastavljanje zapisnika sa otvaranje

ponuda.

Shodno lanu 33. stav (5) Zakona rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u

zapisnik sastanka prema obrascu zapisnika koji

utvruje Agencija za javne nabavke.

Ugovorni organ ne precizira mjesto, datum i

vrijeme otvaranja ponuda.

Ugovorni organ dat e, shodno lanu 13. Zakona, potpune informacije o uslovima

ugovora i postupcima dodjele ugovora, koji su

ponuaima dovoljni za pripremu svojih ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi,

ukljuujui stav (3) alineja p) mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda.

Ugovorni organi ne dokumentuju na osnovu

ega su izvrili procjenu vrijednosti ugovora.

lanom 8. Upustva o primjeni Zakona objanjava se proraunavanje vrijednosti ugovora

Ne izdaju se narudbenice za nabavke ija je vrijednost iznad 500,00 KM.

lanom 9. Stavi (3) Pravilnika o postupku direktnog sporazuma, direktni sporazum smatra

se zakljuenim i kada ugovorni organ prihvati raun ili drugi osnov za plaanje u sluaju:

1) nabavki ija vrijednost iznosi 500,00 KM ili manje, direktni sporazum smatra se zakljuenim uz prilaganje odgovarajue dokumentacije;

2) nabavki ija vrijednost je via od 500,00 KM, nabavka direktnim sporazumom se dokazuje

narudbenicom ugovornog organa ili ugovorom u pismenoj formi.

Ugovorni organ ne dostvalja izvjetaj u WisPPA informacioni sistem za online

dostavu izvjetaja o provedenim nabavkama.

Ugovorni organ su obavezni dostavljati

Izvjetaje o provedenim postupcima javne nabavke Agenciji u skladu s lanom 41. Zakona. Treba napomenuti da su ugovorni

organi ugovorni organi bili obavezni da zavre proces registracije u elektronski sistem za

dostavu izvjetaja do 31.12.2009. godine, a u

28

skladu sa lanom 12. Uputstva o pripremi i dostavi izvjetaja o dodjeli ugovora u postupcima javnih nabavki iz Poglavlja II i

Poglavlja III Zakona.

Shodno gore navedenim propustima, Uredi za reviziju institucija preporuuju:

Da institucije izvre analize u vezi sa utvrenim nepravilnostima kod sprovoenja nabavki i da uspostave adekvatan interni kontrolni sistem koji e osigurati dosljednu primjenu zakona te da se na adekvatana nain vri praenje realizacije zakljuenih ugovora;

Da institucije donesu sveobuhvatan plan nabavk prije poetka poslovne godine, odnosno zajedno sa usvajanjem plana poslovanja, te da za pokretanje postupaka javnih

nabavki donese odluke;

Da rukovodni kadar institucija obezbijede da se za nabavke potrebnih roba, usluga i radova provode postupci nabavke u skaldu sa lanom 3. Zakona;

U svim pojedinanim sluajevima u cilju transparentnog i racionalnog troenja budetskih sredstava, ugovorni organi su duni decidno primjenjivati odredbe Zakona o javnim nabavkama BiH u sutinskom i formalnom smislu, potujui upustva i stavove Agencije za javne nabavke BiH kao i dobre nacionalne i evropske prakse u javnim

nabavkama;

Da se rezultati postupaka sa javnog otvaranja ponuda unose u Zapisnik u zakonski propisanoj formi i da se dokumentacija, koja se odnosi na postupke javne nabavke,

protokolie;

Da institucije dosljedno primjenju zahtjeve iz tenderske dokumentacije, s obzirom da su to pravila koja je utvrdio ugovorni organ koji je obavezan iste primjeniti na sve

ponuae na identian nain.

Da institucije trebaju teiti ka tome da u tenderskoj dokumentaciji u osnovnom tekstu obuhvatiti na jasan i precizan nain zahtjeve prema ponuaima.

V) Dopisi koje ponuai dostavljaju Agenciji

Agencija je u 2014. godini dobila 11 dopisa ponuaa kojima su ukazivali na nepravilnosti u provedbi postupka javnih nabavki ugovornih organa. Najee, ukazivano je na slijedee nepravilnosti:

29

Dopisi ponuaa

NEPRAVILNOST

PREPORUKA

Novana naknada za tendersku dokumentacijue je visoka

Novana naknada moe ukljuivati samo trokove kopiranja i dostave tenderske dokumentacije dobavljaima u skladu sa lanom 18. stav (4) Zakona. Dobavljai imaju pravo uvida u tendersku

dokumentaciju prije nego se odlue na otkup. Kako izrada tenderske dokumentacije moe biti znaajan izdatak za ugovorne organe, uglavnom u vezi sa kopiranjem veih koliina dokumentacije, dozvoljeno je ugovornim organima da utvrde iznos za

tendersku dokumentaciju.

Nepravilno pripremljena tehniku specifikaciju, na nain da je niste prilagodili potencijalnim ponuaima il ste je prilagodili vrlo malom broju ponuaa, to je suprotno osnovnim principima Zakona jer predstavlja

ograniavanje konkurencije. Naime, uvidom u tehniku specifkaciju utvreno je da je ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji specificarao sportsku opremu

i drugu opremu kao to su zvunici, video nadzor ili sredstva za ienje drvenog poda.

Samo oni predmeti nabavke koji pripadaju

istoj ili slinoj, odnosno homogenoj grupi su nesumnjivo predmet istog postupka javne

nabavke iz razloga to ih moe nuditi jedan ponua i zbog toga to je za sve njih mogue dodijeliti jedan ugovor, bez obzira da li

postoji podjela na lotove ili ne.

Na primjer, usluge osiguranja imovine i

usluge osiguranja lica nesumnjivo su

predmet istog postupka jer se radi o

istovrsnoj usluzi. Da li e nabavka usluga osiguranja biti podijeljena u lotove (npr. lot 1

osiguranje imovine, lot 2 osiguranje lica) ili ne odluka je na ugovornom organu. U

svakom sluaju, ukupna vrijednost navedene usluge ukoliko nema podjele na lotove ili

ukupna vrijednost oba lota u sluaju podjele na lotove odreuje koji postupak e biti proveden.

S druge strane, video nadzor i npr.

gimnastike sprave ili sredstva ienje ne mogu biti predmet jednog postupka javne

nabavke iz razloga to se radi o razliitim vrstama predmeta nabavke koje nude razliiti ponuai (jedan ponua ne moe nuditi sve, niti je registrovan za sve), ili se radi o vrlo

malom broju ponuaa kao to je naprijed navedeno. Na primjer, ponua koji nudi video nadzor ne moe nuditi gimnastike

30

sprave i shodno tome ne mogu biti predmet

jednog postupka. Isto tako, rijetko koji

ponua, a vjerovatno nijedan, nema u svojoj ponudi rukometne golove i video nadzor. U

ovim primjerima potrebno je provesti

odvojene postupke u zavisnosti od

procijenjene vrijednosti svakog predmeta

nabavke.

Ponua pita da li se u sludaju albe na Odluku ugovornog organa, a koja sc tie I f'aze-predkvalifikacion postupka(albe na tendersku dokumentaciju) placaju takse u skladu sa odredbanad lana 50. Zakonao javnim nabavkama.

Ukoliko ponua ima namjeru izjaviti albu UR-u u skladu sa lanom 51. stav (5) Zakona duan je platiti naknadu za pokretanje albenog postupka u skladu sa lanom 50b. Zakona.

Ponua je izjavio prigovor, a potom i albu na tendersku dokumentaciju, Ured za

razmatranje albi je uvaio albu, te ponitio tendersku dokumentaciju i bavjetenje o nabavci.

Dalje, ugovorni organ tubom pred Sudom Bosne i Hercegovine pokrenuo upravni spor

protiv rjeenja Ureda za razmatranje albi, a potom su izdale Obavjetenje broj 01-01.1-9403-3/13 od 13-BM u kojem stoji da je

odreen novi rok za dostavu ponuda u I fazi pretkvalifikacije.

Naime, lan 52. stav (6) Zakona propisuje da je odluka Ureda za razmatranje albe (u daljem tekstu: UR) konaan upravni akt. UR je obavezan dostaviti svoju odluku alitelju i ugovornom organu. Ugovorni organ je obavezan dostaviti odluku UR-a svim ostalim ponuaima koji su uestovali u postupku koji je predhodio donoenju odluke UR-a i to najkasnije u roku od tri dana od dana prijema odluke UR-a. Protiv odluke UR-a moe se podnijeti tuba u upravnom sporu pred Sudom Bosne i

Hercegovine u roku od 30 dana od dana

prijema odluke. Tuba kojom se pokrene upravni spor nema suspenzivno djelovanje.

Takoer, navedenom odredbom je regulisano da u upravnom sporu protiv odluke UR-a Sud BiH odluuje po hitnom postupku, a na osnovu zahtjeva za odgaanje od izvrenja konanog upravnog akta UR-a odluuje Sud BiH rjeenjem o privremenoj mjeri. Prema tome, odluka Ureda za razmatranje

albi je konana. Protiv odluke Ureda za razmatranje albi moe se tubom pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH i u tom sluaju tuba ne odlae izvrenje odluke Ureda za razmatranje albi. Kako je Ured za razmatranje albi ponitio tendersku dokumentaciju i obavjetenje o nabavci objavljeno u Slubenom glasniku BiH, Agencija je dala miljenje da ugovorni organ u konkretnom sluaju nije mogao napraviti izmjene i dopune obavjetenja o nabavci, s obzirom da je isto poniteno od strane Ureda za razmatranje albi, nego je bio

31

duan objaviti obavjetenje o ponitenju postupka javne nabavke. Nakon ega bi se stekli uslovi za pokretanje novog postupka,

odnosno objavljivanje novog obavjetenja o nabavci, a potom i eventualne izmjene i

dopune, odnosno ispravke obavjetenja.

Ponua napominje da ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji ne navodi razlog za

primjenu ubrzanog ogranienog postupka

U konkretnom sluaju, iz obavjetenja o nabavci koje se nalazi u prilogu, vidljivo je

da se radi o domaem vrijednosnom razredu za koji je primijenjen ubrzani ogranieni postupak i gjde su rokovi navedeni u lana 21. stav (6) taka c) Zakona. Tano je da je u Vodiu za nove postupke javnih nabavki koji je pripremio projekat tehnike pomoi EUPPP II Faza, navedeno da ugovorni organ u obavjetenju o nabavci mora naznaiti razlog za opredjeljivanja za ubrzani ogranieni poatupak i to predstavlja dobru praksu. Meutim, takva obaveza nije navedena niti u Zakonu, niti u prateim podzakonskim aktima. Ipak, to ne umanjuje

obavezu ugovornog organa da obrazloi razloge za primjenu ubrzanog ogranienog postupka Uredu za razmatranje albi u sluaju albe, a naravno i organu nadlenom za reviziju troenja javnih sredstava prilikom revizije troenja istih.

Ponua napominje da ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji trai da ponuai dokau posjedovanje referens liste sa minimalno 5 potpisanih i realizovanih

ugovora iz oblasti za koju je nabavka

pokrenuta za svaku godinu posebno i to za

2011., 2012., i 2013. godinu, a ija pojedinana vrijednost na godinjem nivou mora iznositi minimalno odreenu sumu novca.

Shodno Zakonu, ekonomska i finansijska

podobnost dokazuje se i izjavom o ukupnom

prometu kako je to navedeno u lanu 25. stav (1) taka c) Zakona. Meutim, tehnika i profesionalna sposobnost ponuaa moe se dokazivati prvenstveno u formi potvrde koje

su izdali primaoci, dok izjava vrijedi samo

ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz

razloga izvan kontrole dobavljaa, to dobavlja mora uiniti vjerovatnim. Takoer, Modeli standardne tenderske dokumentacije za ugovor o javnoj nabavci u

sluga putem otvorenog postupka kao jedan

od uslova za dokazivanje tehnike i profesionalne sposobnosti, pod takom 6.6. a) navodi:

Uspjeno iskustvo (OPCIJA - kao osnovnog ugovaraa) u realizaciji najmanje ugovora ija su karakter i kompleksnost slini onima koji se odnose na predloeni ugovor, u prethodnih ..

32

[navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine].

Taka 6.7. navedenog Modela predstavlja dokaz koji ponuai treba da dostave da bi dokazali da ispunjavaju uslov iz take 6.6. a) i to je upravo dokaz iz lana 26. koji glasi:

Lista glavnih usluga pruenih u posljednje _________ [navedite period ne krai od dvije i ne dui od tri godine] godine, sa ukupnim vrijednosnim iznosima, datumima i

primaocima uz osiguranje dokumenata u

formi potvrda o izvrenim uslugama koje su izdali primaoci ili, ukoliko se takve potvrde

ne mogu dobiti iz razloga izvan kontrole

dobavljaa usluga, samo uz izjavu dobavljaa usluga o izvrenim uslugama. Prema tome, taka 6.6. a) Modela STD predstavlja uslov (to mogu biti ugovori), a taka 7. predstavlja dokaz ispunjavanja postavljenog uslova (to ne mogu biti ugovori,

ve naprijed navedena lista glavnih usluga pruenih...). Takoer, kriteriji za kvalifikaciju se odnose na ponuaa, a kriteriji za vrednovanje se odnose na predmet nabavke, odnosno

ponudu. To praktino znai da se navedeni kriteriji primjenjuju odvojeno i ne smiju se

kombinovati.

Ugovorni organ je pokrenuo novi postupak, a

da prethodni postupak nije bio okonan.

Kako je ponua naveo da je za usluge odreene nabavke proveden pregovaraki postupak i zakljuen ugovor na period od dva mjeseca do okonanja postupka po raspisanom novom otvorenom postupku, miljenje Agencije je da ugovorni organ nije mogao pokrenuti novi postupak za navedenu

nabavku. Naime, pokretanje novog postupka

javne nabavke za isti predmet nabavke bi

takoer, bio podloan prigovoru i albi od strane dobavljaa. Tako da bi se mogla desiti situacija da ugovorni organ ima dva postupka

za isti predmet nabavke, to je suprotno osnovnim principima Zakona.

Naime, ukoliko bi se proveo pregovaraki postupak, te zakljuio ugovor do okonanja prethodno pokrenutog otvorenog postupka,

ugovorni organ bi naknadno bio primoran

prilagoditi koliine odnosno obim ugovora po otvorenom postupku, srazmjerno onome

33

to je ve isporueno ili izvreno po osnovu ugovora po pregovarakom postupku, a to je u suprotnosti sa lanom 39. stav (3) Zakona koji propisuje da prilikom dodjele ugovora o

nabavci, cijena navedena u najuspjenijoj ponudi, kao i uslovi utvreni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati.

Prema tome, ak i u sluaju kada bi bilo opravdano provoenje pregovarakog postupka bez objavljivanja obavjetenja o nabavci, uz napomenu da e se ugovor zakljuiti do okonanja prethodno pokrenutog otvorenog postupka, postavlja se

pitanje ta e ugovorni organ u sluaju da se zapoeti otvoreni postupak ne okona u periodu od dva mjeseca, odnosno da se ne

okona u periodu na koji je zakljuen ugovor o javnoj nabavci, putem pregovarakog postupka. I u tom sluaju ugovorni organ e opet ostati bez nabavke.

Ponua se obratio Agenciji za javne nabavke pismeno u kojem navodi da izabrana

ponuda u postupku javne nabavke sadri odreene nepravilnosti iako je nabavka provedena u skladu sa FIDIC-ovim

pravilima.

Shodno lanu 5. stav (c) Zakona, ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sp

orazumom prema kojem se primjenjuje p

osebna procedura meunarodnih, kreditnih ili donatorskih subjekata, ne primjenjuju se

odredbe ovog zakona. A u ovom sluaju organ provodi postupak nabavke po FIDIC-

ovim pravilima i da je finansijer projekta

Evropska investiciona banka, koja je ujedno

i drugostepeni organ.

Ponua se obratio Agenciji za javne nabavke pismeno u kojem navodi da je

ugovorni organ tenderskom dokumentacijom

onemoguio pravinu i otvorenu konkurenciju.

U svakom sluaju, ugovorni organ je odgovoran za pripremu tehnikih specifikacija i duan je prilikom pripreme istih potovati osnovne principe Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.

Upravo se tehnike specifikacije i pominju u lanu 14. Zakona kojim je definisano da e tehnike specifikacije biti nediskriminatorne prema dobavljaima i osiguravat e pravinu i aktivnu konkurenciju.

Kako su u konkretnom sluaju ponude otvorene, miljenje Agencije je da je potrebno nastaviti postupak i donijeti

odgovarajuu odluku koja e biti argumentovano obrazloena u sluaj prigovora, odnosno Uredu za razmatranje

albi u sluaju postupka po albi i/ili organu nadlenom za reviziju troenja javnih sredstava prilikom revizije istih.

34

Dobavljai zahtijevali monitoring postupaka javne nabavke nakon to je ugovor o javnoj nabavci zakljuen.

Agencija za javne nabavke je u okviru datih

nadlenosti zaduena za provoenje monitoringa, ali iskljuivo monitoringa postupaka javne nabavke, s tim da nema

nadlenost za postupanje u skladu sa odredbama Pravilnika kada se ne radi o

postupku javne nabavke, ve o zakljuenom ugovoru koji je predmet Zakona o

obligacionim odnosima, a ne Zakona o

javnim nabavkama i podzakonskih akata. S

obzirom da su nadlenosti Agencije ograniene, odnosno da u nekim sluajima monitorinfa, postupci javne nabavke

okonani, Agencija za javne nabavke moe djelovati iskljuivo edukativno. Zbog te injenice Agencija je miljenja ponua treba obratiti drugostepenom organu u pogledu

navoda da ugovorni organ nije postupao po

uputama drugostepenog organa, te takoer i organu nadlenom za reviziju javne uprave i institucija u Brko distriktu BiH.

ZAKLJUAK

I) Ugovorni organi su usvojili dosta preporuka iz prethodnih izvjetaja o monitoringu postupaka javnih nabavki. Takoe, ostvareni su znaajni rezultati kroz izvren monitoring postupaka javnih nabavki u 2014. godini.

Primjeena je pozitivna reakcija ugovornih organa na provoenje monitoringa koje vri Agencija, to je vidljivo iz povratnih dopisa u kojima se isti nerijetko zahvaljuju na ukazanim grekama ili propustima ugovornih organa, uz neizostavnu napomenu da se isto vie nee ponavljati.

II) U BiH ima preko 2000 ugovornih organa koji podlijeu primjeni Zakona. Od ukupnog broja ugovornih organa koji su obavezni primjenjivati Zakon, sa 31.12.2014. je 1539 ugovornih

organa je registrovano u WisPPA sistem te dostavljaju izvjetaje o dodjeljenim ugovorima u postupcima javnih nabavki putem pomenute aplikacije. Agencija za javne nabavke BiH putem

pisanih miljenja, usmenih konsultacija i putem obuka skree panju ugovornim organima na njihovu zakonsku obavezu dostavljanja izvjetaja u WisPPA sistem .

III) U skladu sa Pravilnikom o monitoringu javnih nabavki Agencija je duna da vri i monitoringe odluka UR-a. Agencija je uputila dopis Uredu za razmatranje albi broj: 02-02-2-131/15 od 14.01.2015. godine, kojim je traila kopije odluka kako bi se mogao raditi monitoring istih. Ured za razmatranje albi je odgovorio Agenciji aktom broj 0l-50-3-13-2/l4 od 27.01.2015. godine gdje su naveli da nisu u mogunosti dostaviti ukupno 1228 odluka koje je UR donio u 2014.godini.

35

IV) Izvjetaji nadlenih Ureda za reviziju na svim nivoima vlasti objavljuju se sredinom tekue godine za prethodnu godinu. U Izvjetaju o monitoringu postupaka javnih nabavki za 2014. godinu izvrena je analiza revizorskih izvjetaja o finansijskom poslovanju za 2013. godinu. Nadleni uredi za reviziju su dale preporuke ugovornim organima u 2014. godini za dalje provoenje postupaka javnih nabavki u 2015. godini. Takoe i u revizorskim izvjetajima je skrenuta panja ugovornim organima na zakonsku obavezu dostavljanja izvjetaja o zakljuenim ugovorima o javnim nabavkama u WisPPA -a sistemu. Objavljivanjem ovih izvjetaja u ovom izvjetaju koji e biti objavljen na web stranici Agencije nakon usvajanja od strane Vijea ministara BiH je jedna vrsta preventivno edukativnog djelovanja za otklanjanje nepravilnosti u postupcima javnih nabavki.

V) Odreeni broj ponuaa se tokom 2014. godine obratio Agenciji sa zahtjevom za postupanje po monitoringu, te iskoristio mogunost predvienu Pravilnikom o monitoringu postupaka javnih nabavki.

VI) Izvjetaj o monitoringu javnih nabavki treba da poslui kao smjernica za pripremu i organizovanje obuka u narednom periodu u skladu sa novim Zakonom.

VII) U Izvjetaju o monitoringu su navedena najee greke i odstupanja u postupcima javnih nabavki u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, te date preporuke

mogu se odnositi i na provoenje novog Zakon i obuke trenera i slubenika za javne nabake.

U cilju ostvarenja pune svrhe monitoringa, Agencija predlae da Vijee ministara Bosne i Hercegovine usvoji slijedee zakljuke:

1. Usvaja se Izvjetaj o monitoringu postupaka javnih nabavki za 2014.godinu.

2. Zaduuje se Agencija da nastavi monitoring postupaka javnih nabavki, te redovno jednom godinje izvjetava Odbor Agencije za javne nabavke o rezultatima monitoringa, a Vijee ministara Bosne i Hercegovine po potrebi a najmanje jednom godinje.

3. Zaduuje se Agencija da objavi na web stranici Izvjetaj o monitoringu.

Izvjetaj o monitoringu postupaka javnih nabavki za 2014. godinu je usvojilo Vijee ministara Bosne i Hercegovine na 13. sjednici odranoj 01.07.2015. godine.

Broj : 02-02-2-131-9/15

Sarajevo , 06.07.2015. godine

DIREKTOR

inita Foo