izvjeŠtaj o kompetitivnostisiteresources.worldbank.org/intbosniaherz/... · legatum institute...

IZVJEŠTAJ O KOMPETITIVNOSTI

BOSNE I HERCEGOVINE 2010-2011

Competitiveness of BIH Economy

Prof. dr. Zlatko Lagumdžija16. decembar 2010. godine

WEF – Global Competitivenes Report: Global Competitiveness Index – od 1979. do 2010-2011 godine sa 139 zemalja

WEF – The Global Enabling Trade Report: The Enabling Trade Index – od 2009. sa 125 zemalja

WEF – The Lisbon Review: Measuring Europe’s Progress in Reforms – od 2004. svake dvije godine, do 2010. sa 27 EU i 11 ne-EU evropskih i centralnoazijskih zemalja

WEF – Global IT Report: Networked Readiness Index – od 2000. do 2009-2010 sa 133 zemlje

WEF – Travel&Tourism Competitiveness Report – od 2007. do 2009. sa 133 zemlja

WEF – The Financial Development Report – od 2008. sa 57 zemalja

WB Doing Bussines Report - od 2004. do 2011. sa 183 zemlje

IMD World Competitivenes Ranking – od 1989. do 2010. sa 58 zemalja

Forbes Best Countries for Business – od 2006. do 2010. godine sa 128 zemalja danas

Legatum Institute & MIT Prosperity Index – od 2007. do 2010. godine sa 110 zemalja danas

Global Peace Index, Institute for Economics and Peace & The Economist Intelligence Unit – od 2007. do 2010. sa 149 zemlje danas

Democracy Index, Freedom House & The Economist Intelligence Unit – od 2006. do 2008. godine sa 167 zemalja danas

Bertelsmann Transformation Index – 2006., 2008. do 2010. godine sa 128 zemalja danas

Failed States Index – od 2005. godine, sa 177 zemalja

Human Development Index – od 1990. godine, sa 169 zemalja danas

Prof. dr Zlatko Lagumdžija, decembar 2010. god.

Global Top 11*(sa 13 rangiranja – bez Lisabonskog izvještaja i dva Bertelsmann

indeksa za tranzicijske zemlje)

1. (2)** Švedska (69 bodova) 2. (3) Singapur (67)

3. (14) Norveška (65) 4. (4) SAD (61) 5. (1) Švicarska (58)

6. (9) Danska (58) 7. (11) Hong Kong (51) 8. (23) N. Zeland (47)

9. (10) Kanada (35) 10. (16) Australija (31) 11. (7) Finska (30)

*1. mjesto – 12 poena, 2. mjesto – 10 poena, 3. mjesto – 8 poena, 4. mjesto – 7 poena..., 10. mjesto – 1 poen (po principu EUROSONG poena)** GCI Rang


Top 11 zemalja SEE+ regiona(sa 13 mjerenja)

1. (45)** Slovenija (144 boda)

2. (83) Grčka (106.) 3. (77) Hrvatska (103.)

4. (67) Rumunija (99) 5. (71) Bugarska (84)

6. (49) Crna Gora (84) 7. (61) Turska (67) 8. (79) Makedonija (66)

9. (88) Albanija (39) 10. (96) Srbija (34) 11. (102) BiH (20)

•1. mjesto – 12 poena, 2. mjesto – 10 poena, 3. mjesto – 8 poena, 4. mjesto – 7 poena..., 10. mjesto – 1 poen (po principu EUROSONG poena)•** GCI Rang


“Complacency would threaten not onlyrecovery, but also long-term growth. There can be no return to the region’s pre crisisdynamism without new reform.”

Erik Berglof, EBRD, Chief EconomistTransition Report 2010, November 2010


Transition Report 2010

Da li tranzicijski regioni trebaju novi pristup razvoju nakon kriza? nema “novih razvojnih modela” ali ima potreba za rješavanjem (“starih”) ključnih

slabosti Što vodi do NOVE RAZVOJNE AGENDE za

snažniji i sigurniji razvoj izgradnja lokalnog finansijskog i tržišta kapitala uklanjanje prepreka za rast izvoza poboljšanje poslovnog okruženja i kompetitivnosti

www.ebrd.com/transitionreport


IMF Executive Board on Bosnia and Herzegovina, Dec. 3, 2010BH Selected Economic Indicators, 2006-11

2006 2007 2008 2009 2010 2011

(Percent change)

Real GDP 6,1 6,1 5,7 -3,1 0,5 3,0

CPI (Period awr.) 6,1 1,5 7,4 -0,4 2,4 2,5

Credit to private sector 23,3 28,1 20,7 -3,8 1,0 2,3

(Percent of GDP)

Revenue 47,2 46,7 45,9 44,6 45,9 45,8

Expenditure 46,1 47,1 49,5 50,2 50,4 48,8

Overall Balance 1,1 -0,3 -3,6 -5,7 -4,5 -3,0

External Public Debt 21,1 18,2 17,2 21,7 26,2 29,4

Total Public Debt 21,4 32,9 30,8 35,4 39,1 43,0

(Millions of Euros)

Exports of goods and services 3,572 4,153 4,648 3,923 4,526 4,861

Import of goods and services 6,463 7,656 8,827 6,78 7,222 7,61

Current Account Balance -783 -1,191 -1,819 -840 -684 -707

(as percent of GDP) -8,0 -10,7 -14,4 -6,8 -5,5 -5,5

Gross oficial reserves 2,761 3,425 3,219 3,176 3,219 3,733

External Debt Services (as % of exports) 5,8 5,3 5,4 6,6 11,8 12,4


NET FDI pc (in U$) –EBRD Transition Report 2010


“Mjerenje” kompetitivnosti? Viševjekovna debata – Kako neke države postižu

dugoročni ekonomski rast i veći životni standard, dok druge ne?

Kompetitivnost zemlje = skup indikatora, politika, institucija i faktora koji određuju nivo produktivnosti jedne države i uspostavljaju održiv tekući i srednjoročni nivo ekonomskog prosperiteta.

Indeks kompetitivnosti sa svojim komponentama –Indikator koji pokazuje kako i zbog čega je neka država pozicionirana u svojim nastojanjima da poveća efikasnost svog ukupnog biznisa kako bi privukla inozemne kompanije i investitore.

Kompetitivnost sposobnost da napravite najviše od onoga što imate


Izvještaj o globalnoj kompetitivnosti 1979. prvi Izvještaj 1996. Jeffrey Sachs, Growth Competitiveness Index (rast

ekonomije)

1998. Michael Porter, Business Competitiveness Index (produktivnost firmi)

1999/2000 MIT/WEF saradnja (Izvještaj rangirao 58 zemalja)

2004. uvodi se Global Competitiveness Index (104 zemlje)

2005. SEE regionalni izvještaj

2010-2011 Izvještaj rangirao 139 zemlje (anketirano 13.607 top menadžera)


Determinante kompetitivnostiMikroekonomska kompetitivnost

Makroekonomska kompetitivnost

Kvalitet nacionalnog poslovnog okruženja

Stanje razvoja klastera

Sofisticiranost kompanijskih

operacija i strategija

Društvena infrastruktura i

političke institucije

Makroekonomske politike

Prirodna bogatstva


Uticaji na kompetitivnost

Svjetska ekonomija

Šira ekonomska područja

Grupe susjednih nacija

Nacije

Regioni

Klasteri

Firme


12 stubova (“pillars”) kompetitivnostisa 111 parametara

BAZNE POTREBE

Institucije

Infrastruktura

Makroekonomska stabilnost

Zdravstvo i osnovno obrazovanje

POJAČIVAČI EFIKASNOSTI

Visoko obrazovanje i usavršavanje

Efikasnost tržišta roba

Efikasnost tržišta rada

Sofisiticiranost finansijskih tržišta

Tehnološka spremnost

Veličina tržišta

FAKTORI INOVATIVNOSTI I SOFISTICIRANOSTI

Sofisticiranost poslovanja

Inovativnost

Ključ za

FAKTORSKI VOĐENU

Ekonomiju

Ključ za ekonomiju

BAZIRANU NA INVESTICIJAMA

Ključ za ekonomiju

BAZIRANU NA INOVACIJAMA

BAZNE POTREBE

Institucije

Infrastruktura

Makroekonomska stabilnost

Zdravstvo i osnovno obrazovanje

POJAČIVAČI EFIKASNOSTI

Visoko obrazovanje i usavršavanje

Efikasnost tržišta roba

Efikasnost tržišta rada

Sofisiticiranost finansijskih tržišta

Tehnološka spremnost

Veličina tržišta

FAKTORI INOVATIVNOSTI I SOFISTICIRANOSTI

Sofisticiranost poslovanja

Inovativnost

Ključ za

FAKTORSKI VOĐENU

Ekonomiju

Ključ za ekonomiju

BAZIRANU NA INVESTICIJAMA

Ključ za ekonomiju

BAZIRANU NA INOVACIJAMA


Pregled kretanja GCI rangova izabranih zemalja regiona u posljednje tri godine


Pregled GCI ranga BiH za proteklih pet godina uporedivo sa GCI rangovima SEE+, SEE- i EU 27

kroz isti period

Indeks globalne kompetitivnosti (GCI)

2006/07 od 122

2007/08 od 131 (122)

2008/09 od 134 (131)

2009/10 od 133

2010/11 od 139

GCI rang Bosne i Hercegovine

82 106 (97) 107 (105) 109 102

Prosječan GCI rang SEE+ 70 77 (72) 76 (74) 75 74

Prosječan GCI rang SEE- 82 90 (83) 86 (85) 86 82

Prosječan GCI rang EU27 33 (32) 34 (34) 35 36


Pregled GCI ranga BiH po 3 subindeksa i 12 stubova

Globalni Indeks Kompetitivnosti

rang (GCI)

2007-2008

od 131

2008-2009

od 134

2009-2010

od 133

2010-2011

od 139

R I R I R I R I

Globalni Indeks Kompetitivnosti 106 3,55 107 3,56 109 3,53 102 3,70

Bazni zahtjevi 104 3,78 98 3,93 100 3,74 98 4,05

1. stub: Institucije 113 3,14 123 3,06 128 2,89 126 3,13

2. stub: Infrastruktura 117 2,26 123 2,20 128 2,18 98 3,16

3. stub: Makroekonomska stabilnost 90 4,56 57 5,15 69 4,61 81 4,48

4. stub: Zdravstvo i osnovno obrazovanje 87 5,16 82 5,30 75 5,29 89 5,43

Pojačivači efikasnosti 95 3,48 102 3,42 100 3,50 100 3,57

5. stub: Visoko obrazovanje i specijalistička naobr. 98 3,26 109 3,13 86 3,68 88 3,80

6. stub: Efikasnost tržišta roba 113 3,59 123 3,55 125 3,37 127 3,56

7. stub: Efikasnost tržišta rada 77 4,21 85 4,20 94 4,10 94 4,17

8. stub: Sofisticiranost finansijskog tržišta 71 4,23 86 4,00 104 3,66 113 3,47

9. stub: Tehnološka spremnost 110 2,49 109 2,61 95 3,00 85 3,36

10. stub: Veličina tržišta 80 3,12 92 3,00 90 3,19 93 3,10

Faktori inovativnosti i sofisticiranosti 123 2,86 129 2,80 127 2,80 120 2,93

11. stub: Sofisticiranost biznisa 119 3,20 125 3,23 117 3,29 115 3,27

12. stub: Inovativnost 121 2,53 128 2,37 131 2,32 120 2,59


Komparacija BiH rangova GCI 2008 - 2010, komponenti i stubova kompetitivnosti


Komparacija BiH komponente Bazne potrebe GCI 2008 – 2010 i stubova kompetitivnosti


Komparacija BiH komponente Pojačivači efikasnosti GCI 2008 – 2010 i stubova

kompetitivnosti


Komparacija BiH komponente Faktori inovativnosti i sofisticiranosti

GCI 2008 – 2010 i stubova kompetitivnosti


Najproblematičniji faktori za poslovanje u BiH, SEE+ i EU 27(po mišljenju poslovne zajednice)


Najproblematičniji faktori za poslovanje u BiH 2010-2011, 2009-2010 i 2008-2009

(po mišljenju poslovne zajednice)


“Super teška aktiva” vs. “Super teška pasiva”

“Super teška aktiva” sa 5 indikatora (Malarija (prisustvo i uticaj na biznis), HIV (širenje i uticaj na biznis) i Prakse u zapošljavanju i otpremninama/otkazima

“Teška aktiva” sa 1 indikatorom (Inflacija) “Aktiva” sa 7 indikatora (Kvalitet isporuke energije, Telefonske linije,

Kamatni spread, Vladin dug, Očekivano trajanje života, Kvalitet osnovnog obrazovanja, Kvalitet obrazovanja iz matematike i prirodnih nauka)

“Super teška pasiva” od 23 najlošija parametra (odnosno 20%) drže posljednjih 14 mjesta (126 do 139). Prošle godine zauzimali posljednja 4 mjesta (130 do 133), godinu prije toga posljednjih osam mjesta (127 do 134), a prije tri godine posljednjih 13 mjesta (119 do 131)

Bez “super teške pasive” 5 stubova: Makroekonomska stabilnost, Zdravstvo i osnovno obrazovanje, Tehnološka spremnost, Veličina tržišta i Inovativnost


“Super teška pasiva” – Pareto 80/20Institucije (8)

Vlasnička prava 133 (128, 121, 120, 113, 95)

Zaštita intelektualnog vlasništva 133 (131, 125, 119, 111, 113)

Efikasnost zakonodavnog okvira u rješavanju konflikata 137 (133, 128, 122, 95, 109)

Efikasnost zakonodavnog okvira u sporovima protiv države 136 (132, 128, 122, 95, 109)

Transparentnost vlade u donošenju politika 139 (133, 130, 117, -, -)

Etičko ponašanje firmi 139 (133, 130, 124, 109, 104)

Snaga revizijskih standarda i standarda izvještavanja 131 (131, 121, 93, 91, 91)

Zaštita interesa manjinskih dioničara 139 (133, 130, 121, 112, 98)


“Super teška pasiva” – Pareto 80/20Infrastruktura (5)

Kvalitet ukupne infrastrukture 139 (132, 127, 118, 100, 111)

Kvalitet puteva 137 (132, 131, 127, 120, 95)

Kvalitet infrastrukture luka 138 (133, 134, 129, 117, 115)

Kvalitet infrastrukture zračnog transporta 138 (133, 132, 126, 117, 115)

Kapacitet raspoloživih putničkih mjesta sedmično u zračnom saobraćaju 133 (129, 130, 125, -, -)


SEE+, SEE- i BiH rangovi ključnih indeksa i parametara posljednje tri godine

Naziv indeksa/parametraSEE+ SEE- BiH

2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010

GDP po stanovniku 60 59 59 70 67 69 76 76 79

GCI (Indeks globalnekompetitivnosti) 76 75 74 86 86 82 107 109 102

GPI (Globalni indeksmira) 66 64 66 78 72 71 66 50 60

PI (Indeks prosperiteta) - 50 50 - - - - - -

Forbes Najbolje zemljeza biznis 57 62 56 71 75 65 101 119 100

DB (Svjetska Banka –Doing Business) 79 75 72 94 82 78 119 116 110

ETI (Indeks slobodetrgovanja) 57 58 58 71 68 58 89 102 80

NRI (Indeks spremnostiza umrežavanje) 67 70 67 84 82 76 95 106 110

HDI (Indeks humanograzvoja) - - 55 - - 61 - - 68


Rang Status i Menadžment Bertelsmann Indeksa transformacije 2006, 2008 i 2010 zemalja SEE-

0102030405060708090

Hrvatska Makedonija Crna Gora Srbija Albanija BiH

SI 2006 MI 2006 SI 2008 MI 2008 SI 2010 MI 2010


Odnos ranga GCI i GDP po stanovniku izabranih zemalja i regiona SEE+


Komparacija (GDP p/c), GCI, GPI, WB, ETI, NRI, HDI i DB BiH (2010. godina)


NEGATIVAN TREND PARAMETARA KOMPETITIVNOSTI


Redni br.00

Indikator Rang 2010-2011 Rang 2009-2010 Rang 2008-2009

1 Pravni mehanizmi zaštite 75 71 16

2 Restrikcije na tokove kapitala 120 106 85

3 Stepen i efekat oporezivanja 132 124 112

4 Brain Drain 138 131 119

5 Dostupnost naučnika i inžinjera 115 122 100

6 Obim marketinga 114 108 100

7 Teret carinskih procedura 105 93 92

8 Kvalitet ukupne infrastrukture 139 132 127

9 Vlasnička prava 133 128 121

10 Regulacija razmjene vrjed.papira 108 97 97

Zaustaviti trend...???

POZITIVAN TREND PARAMETARA KOMPETITIVNOSTI

Redni br.00

Indikator Rang 2010-2011 Rang 2009-2010 Rang 2008-2009

1 Stanje razvoja klastera 82 116 133

2 FDI i transport tehnologije 102 115 133

3 Kvalitet škola za menadžment 82 99 107

4 Kvalitet R&D institucija 104 126 128

5 Količina proizvedenih patenata 69 71 88

6Vladine nabavke naprednih tehnoloških proizvoda

116 129 131

7 Trošenje kompanija za R&D 104 122 119

8 Nivo firme u prihvatanju tehnologija 119 131 133

9 Broadband internet konekcije 56 56 70

10 Kvalitet isporuke energije 49 46 60

Nastaviti trend...???Prof. dr Zlatko Lagumdžija, decembar 2010. god.

Umjesto zaključka

(Konačno) formirati Savjet/ Vijeće(a) za kompetitivnost Racionalnija reformirana javna uprava i efikasnije

institucije Strategije (sredstva) kao “alat” koji se koristi, a ne koji

služi samo za pokazivanje (strategija/e, koordiniranje i implementacija, praćenje i evaluacija)

Povećati fokus na mikroekonomske osnove konkurentnosti – Mikroekonomsko poslovno okruženje i operacije i strategije kompanija

Usvojiti klaster pristup u promoviranju konkurentnosti ekonomije


Umjesto preporuka

Izraditi klaster mapu za BiH i utvrditi ključne prepreke i ograničenja za razvoj svakog od klastera, educirati klaster menadžere za svaki od klastera

Podrška malim i srednjim preduzećima u BiH organiziranim u klastere, prevashodno u domenu usvajanja novih tehnologija, usvajanja standarda kvaliteta i nastupa na inostranim tržištima (2/3 zaposlenih u oblasti prerađivačke industrije radi u SME –do 250 zaposlenih).

Izraditi strategiju promocije izvoza koja će biti bazirana na snagama pojedinih klastera kako bi se osigurala veza izvoza i rasta životnog standarda.


Umjesto preporuka con’t

Aktivna politika u privlačenju stalnih investicija bazirana na analizi klastera u BiH, povezivanje stranih kompanija sa lokalnim biznisima, podizanja aktivnosti stranih kompanija u BiH na viši nivo.

Podrška povezivanju institucija visokog obrazovanja i klastera, zravoj specijaliziranih trening programa identificiranim od strane klastera, razvoj specijaliziranih trening institucija.

Osigurati finansijsku podršku firmama organiziranim u klastere kroz aktivnosti razvojnih banaka i drugih finansijskih institucija.


Umjesto preporuka con’t

Stvaranje uslova za javno-privatna partnerstva. Relativno smanjiti javne rashode, posebno tekuću javnu

potrošnju, povećati investicije iz budžeta i entitetskih razvojnih banaka, jačati fiskalno upravljanje.

Nastaviti reformu direktnog oporezivanja i socijalnih doprinosa, kontinuirano jačati kapacitete poreskih uprava.

Poboljšavati poslovno okruženje kroz uklanjanje administrativnih prepreka poslovanju privrednih subjekata, kontinuiranu edukaciju i informisanje zaposlenih u administraciji iz oblasti poboljšanja poslovnog okruženja, klastera i sl., raditi na uklanjanju fiskalnih prepreka poslovanju privrednih subjekata, povećati transparentnost, povećati transparentnost u sistemu javnih nabavki, raditi na smanjenu korupcije.


IZVJEŠTAJ O KOMPETITIVNOSTI

BOSNE I HERCEGOVINE 2010-2011

Competitiveness of BIH Economy

Prof. dr. Zlatko Lagumdžija16. decembar 2010. godine

izvjeŠtaj o kompetitivnostisiteresources.worldbank.org/intbosniaherz/... · legatum institute...

Documents