IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU za godinu 2016

April 2017

1

SADRŢAJ

JELŠINGRAD LIVAR LIVNICA ĈELIKA a.d. ....................................................................... 2

LIĈNI PODACI ..................................................................................................................... 3

AKCIJE ................................................................................................................................ 4

ĈLANOVI UPRAVE DRUŠTVA ............................................................................................ 5

PORUKA DIREKTORA ........................................................................................................ 6

PODACI IZ POSLOVANJA JELŠINGRAD LIVAR A.D. ....................................................... 8

PRODAJA .......................................................................................................................... 10

NABAVA…………………………………………………………………………………………...12

PROIZVODNJA .................................................................................................................. 14

KONTROLA KVALITETA................................................................................................... 17

ZAPOSLENI ....................................................................................................................... 18

IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ........................................................................................... 21

IZVJEŠTAJ POSLOVNOG USPJEHA

od 01.01.2016. do 31.12.2016. .......................................................................................... 23

BILANS STANJA NA DAN 31.12.2016. ............................................................................. 26

KOEFICIJENTI POSLOVANJA .......................................................................................... 29

ANALIZA POSLOVANJA PREDUZEĆA ............................................................................ 31

2

JELŠINGRAD LIVAR LIVNICA ĈELIKA a.d.

01.06.2005. godine, Livnica čelika "Jelšingrad" je privatizovana od strane Livara iz Ivančne Gorice koji je i danas najveći vlasnik sa 43,04 % kapitala. Od dana privatizacije Livnica čelika posluje pod imenom JELŠINGRAD LIVAR Livnica čelika a.d. Društvo nema poslovnih jedinica u svom sastavu. Jelšingrad Livar Livnica čelika je livnica koja se po kvaliteti i količini nalazi na samom vrhu proizvodača čeličnih odlivaka u širem okruţenju sa 89 % izvozom svojih proizvoda na strana trţišta. Osnovna djelatnost Jelšingrad Livara je proizvodnja odlivaka iz čeličnog liva. Tehnička opremljenost i kapaciteti nam omogućavaju da odgovorimo na skoro sve zahtjeve kupca u pogledu tipa i kvaliteta odlivaka. Ovo dokazuje i činjenica da naši odlivci nalaze svoju primjenu širom sveta. Proizvodni program predstavlja: • Livenje odlivaka teţine od 0,5 do 5000 kg, pojedinačno i u serijama, zavisno od ţelje i potrebe kupca. • Prema namjeni lijemo odlivke za primjenu u vagonogradnji, mašinogradnji, rudarstvu, te naftnoj, hemijskoj i prehrambenoj industriji. • Prema posebnim karakteristikama, u proizvodnom programu su i čelici sa povišenom otpornošću na habanje, čelici otporni na visokim temperaturama, te čelici otporni na agresivne medije. • Prema kvalitetu materijala proizvodimo ugljenične, niskolegirane CrMo čelike, niskolegirane Mn – čelike, visokolegirane Mn – čelike, visokolegirane CrNiMo čelike, legirano gvoţde, te mikrolegirane čelike. • IzraĎujemo sve vrste modela od drveta, metala ili plastike. • Vršimo mehaničku obradu odlivaka, grubu i konačnu u zavisnosti od zahtjeva kupca. • Vršimo termičku obradu odlivaka kao što je normalizacija, popuštanje, kalenje u vodi, ulju ili na zraku. • Vršimo ispitivanje kvaliteta livenih čelika metodama sa i bez razaranja.

3

LIĈNI PODACI Naziv: JELŠINGRAD LIVAR Livnica čelika a.d..

Adresa: Braće Podgornika 8 , 78000 Banja Luka

Telefon: (051) 344-555

Telefaks: (051) 300-642

E – pošta: info@jel.livar.si

Internet: http://www.livnicajelsingrad.com

Matični broj : 01100572

Devizni račun : 540100- 4400953060003

Poreski broj:

4400953060003

Transakcijski račun: 552-002-00017551-80

Djelatnost: (24.52) lijevanje čelika

4

AKCIJE

Jelšingrad Livar livnica čelika a.d. je upisana u sudski registar kod Osnovnog suda u Banja Luci u registarski uloţak br: 1-335-00

Visina osnovnog kapitala u KM:

35.262.434

Broj izdatih akcija:

35.262.434

Nominalna vrednost akcije u KM:

1,00

Oznaka HOV na berzi (www.blberza.com ):

JLLC-R-A

U toku poslovne 2016.g. Društvo nije sticalo sopstvene akcije.

5

ĈLANOVI UPRAVE DRUŠTVA

Direktor Društva 1. Stana Marković-Bojanić

Upravni odbor: 1. AnĎelko Šobot, predsjednik 2. Miodrag Brdar, zamjenik predsjednika 3. Lidija Bregar, član 4. Andrej Selan , član 5. Vojin Gluvić, član

6

PORUKA DIREKTORA Poštovani akcionari, poslovni saradnici, i zaposleni, Poslovna 2016. Godina završena je sa gubitkom od 10.396.904 KM, s tim da je gubitak iz redovnog poslovanja 3.983.577 KM. Iznos od 405.759 KM se odnosi na gubitak po osnovu prodaje Upravne zgrade, portirnice i pripadajućeg dijela zemljišta čija prodaja je izvršena u septembru mjesecu 2016. Godine. Gubitak u iznosu od 6.193.887 KM je posljedica knjiţenja efekata procjene imovine koja je uraĎena krajem 2016. Godine, a na osnovu odluke skupštine akcionara br. SA-9/16 od 16.06.2016. godine i zahtjeva najvećeg akcionara Livar d.d. Ivančna Gorica.Na visinu gubitka iz redovnog poslovanja uveliko je uticala ukalkulisana kamata iz Sporazuma o medijaciji sa Elektrokrajinom, a koja će biti otpisana isplatom zadnje rate, i kamata za neplaćene poreze i doprinose na plate zaposlenih za period od septembra 2014. Godine do decembra 2016. Godine , a za koje je Društvo imalo zaključke Vlade o odgoĎenom plaćanju. Sve navedene kamate kao i efekti procjene imovine su knjiţeni u izvještaj za 2016. Godine po nalogu nezavisnog revizora. Bez obzira na veliko učešće u gubitku iz drugih osnova (kamata i efekti procjene), činjenica je da je Društvo loše poslovalo prethodnu godinu, i da bez obzira na sve napore rukovodstva i mjere koje su preduzete, nije uspjelo izaći iz zone gubitka. Najveći razlog za to je nedovoljan obim posla kroz cijelu godinu, što je uz već postojeće probleme sa kojima se Društvo suočilo još od početka krize krajem 2014. Godine, dovelo do kontinuiranog rasta obaveza s jedne strane, i zbog nedovoljnog prihoda i velikih troškova, do povećanja gubitka s druge strane. I tokom 2016. godine Društvo je radilo sa smanjenim kapacitetom ( uposlenost kapaciteta je bila 40 % ) i samim tim obim prihoda je zbog smanjene proizvodnje I prodaje bio ispod planiranog. Plan prodaje za 2016 je iznosio 1.480 tona od čega je realizovano 861 tona što je svega 58 % planirane prodaje. Ostvareni prihod je cca 7 miliona što iznosi 70 % planiranog, jer je za 2016 predviĎen prihod u visini od 9,5 miliona. Vidljivo je da je Društvo ostvarilo nešto bolje rezultate nego u 2015. Godini, koji se ogledaju u većoj prodaji za 2 %, a prihod je veći za 23 %. Ipak to nije dovoljno da bi mogli govoriti o poslovnom i finasijskom oporavku Društva, jer i pored svih mjera koje su preduzete da bi se troškovi smanjili na najmanju moguću mjeru, i pored svih aktivnosti rukovodstva da obezbjedi kontinuirano poslovanje Društva bez prekida rada kroz cijelu godinu, ipak su konačni rezultati krajnje nepovoljni i ne omogućavaju dalji rad i razvoj Društva, imajući u vidu veliku prezaduţenost i konstantnu nelikvidnost s jedne strane, a nedovoljno naruţbi i mali obim proizvodnje i prodaje, s druge strane. Društvo je zasigurno u velikoj krizi kako poslovnoj tako I finansijskoj, I pitanje je koliko vremenski još moţe da se odrţi I nastavi da posluje, ukoliko ne doĎe do drastičnog zaokreta na trţištu, ili neke finansijske injekcije koja je u ovom momentu više nego neophodna za opstanak Društva do kraja godine. S obzirom na opterećenost zemljišta I opreme hipotekom I zalogom u korist Hypo banke I vlasnika, Društvo nema mogućnost da se više zaduţi ni kod jedne banke niti bilo koje druge finansijske organizacije ni za minimalni iznos sredstava koja su neophodna za obezbjeĎenje materijala za proizvodnju I minimalno plaćanje obaveza prema dobavljačima. Društvo ima velike obaveze prema drţavi, prema dobavljačima, vlasniku, koje su u periodu krize I nemogućnosti redovnog plaćanja u posljednje dvije godine vrtoglave porasle, a situacija s poslom se nije značajnije promijenila na bolje, tako da se neka stabilizacija u tom pravcu sigurno ne moţe očekivati do kraja tekuće godine, a imajući u vidu prognoze kupaca, informacije s trţišta, I stanje naruţbi u ovom momentu. U toku prethodne godine, rukovodstvo Društava je preduzelo niz aktivnosti na poboljšanju finansijske pozicije Društva, kroz razne molbe povjeriocima za otpis kamata, potpisivanje reprograma sa većim dobavljačima bez obračuna kamata, otpis nekih obaveza I razne druge aktivnosti koje će dovesti do boljih rezultata, a cilj je prije svega bio da se bez obzira na sve probleme I teške situacije, obezbjedi kontinuiran rad Društva, da proizvodnja radi, da račun ne bude blokiran ni jedan dan, da se kroz dogovor sa dobavljačima izbjegne pokretanje sudskih postupaka koji bi izazvali finansijski kraj Društva, da se plate radnicima redovno

7

isplaćuju, I u svim tim naporima se ipak uspjelo, uz bezrezervnu podršku I razumijevanje radnika, dobavljača vlasnika I drţave. Iako je obavezu plaćanja postojećeg kredita preuzeo vlasnik kao suduţnik, ipak već od početka ove godine Društvo je u obavezi da mjesečno plaća ratu medijacije prema Elektrokrajini u iznosu od 21.000.000 KM, obaveze po osnovu poreza I doprinosa na plate zaposlenih, tekući dug za utrošenu el.energiju koji na mjesečnom nivou iznosi cca 80.000 KM, ratu po sudskom poravnanju sa dobavljačem Profmedia u iznosu od cca 24.650 KM, ratu po potpisanom Sporazumu o reprogramu sa dobavljačem Tehnogas u iznosu od 18.000 KM, a pored svih tekućih obaveza za materijal I redovne plate radnicima, što je uz postojeći prihod za prva četiri mjeseca u prosjeku 420.000 KM mjesečno, skoro nemoguće pratiti. Pored toga, sa krajem mjeseca juna ističe zaključak Vlade za odgoĎeno plaćanje obaveza prema Poreskoj upravi za poreze I doprinose od mjeseca septembra 2014. Godine do kraja mjeseca decembra 2016. Godine, što znači da će za Društvo nastati još jedna mjesečna fiksna obaveza plaćanja da li kroz reprogram ili na neki drugi način, zavisno od toga kakav će biti ishod naše molbe upućene Vladi RS po tom pitanju. Uz sve to, I ova godina će sigurno biti izuzetno teška I neizvjesna po po pitanju posla. Generalno situacija na trţištu čeličnih odlivaka je izuzetno nepovoljna, iako se veliki broj livnica u okruţenju u posljednjem periodu zatvorio, što bi trebalo da predstavlja našu veliku šansu. MeĎutim, zbog velikog uticaja dobavljača iz Kine , pritisak na cijene je izuzetno veliki, a zahtjevi kupaca sve rigorozniji, tako da je zaista teško izboriti se za svoje mjesto na ino trţištu, što je naš cilj, jer saradnja sa domaćim kupcima nosi sa sobom niz problema u vidu neredovnog I nesigurnog plaćanja, tenderskih poslova koji su unaprijed namješteni, te manji nivo poslovnosti I profesionalizma u odnosu na ino kupce. Usvajanje novih pozicija, i rad na novim projektima je izuzetno dug i neizvjestan posao, koji ne donosi rezultat preko noći, a Društvo nema puno vremena.Na polju komercijale veliki uspjeh u prošloj godini je bio pronalazak nekoliko novih kupaca sa kojima je Društvo počelo saradnju još u prošloj godini, i nastavilo uspješno i u ovoj. Saradnja sa jednim od tih kupaca je dostigla značajan nivo, i u toku su završni pregovori na projektu koji bi Društvu trebao obezbjediti cca 75 tona posla mjesečno do kraja godine. Ukoliko doĎe do uspješne realizacije ovog planiranog projekta što je najveća nada svih nas, to bi značilo izvjesnu stabilizaciju u poslovanju sa krajem godine, jer je Društvo i ovu godinu započelo sa lošim rezultatima i za prva četiri mjeseca ostvarilo gubitak iz poslovanja što je posljedica nedovoljnog broja narudţbi i nedovoljne uposlenosti kapaciteta koja bi omogućila veći prihod i pozitivni rezultat. Ako pak projekat ne bude realizovan, kako svi očekujemo, i ako s druge strane ne bude nekih većih promjena na trţištu, koje bi obezbjedile veću proizvodnju i prihod u drugoj polovini godine, onda je jako teško govoriti o stabilizaciji poslovanja i smanjenju gubitka, koji će u tom slučaju zasigurno biti neminovan, a sve odluke u tom slučaju koje se odnose na dalji rad i postojanje Društva u cjelini su na vlasniku i akcionarima. Ono što je sigurno da će rukovodstvo, kao i u prethodnim godinama dati svoj maksimum u očuvanju Društva, obezbjeĎenju kontinuiteta njegovog rada, te raditi predano na postizanju boljih rezultata za sve, ali pored tog subjektivnog faktora, postoji niz objektivnih okolnosti od kojih zavisi dalje poslovanje, na koje ne moţemo da utičemo, ali vlasnik moţe uvijek i u svakom momentu da donese odluke koje će u najboljoj mogućoj mjeri zaštiti njegove interese i interese ostalih vlasnika i akcionara.

Direktor Stana Marković-Bojanić

8

PODACI IZ POSLOVANJA JELŠINGRAD LIVAR A.D.

Godina 2016 2015 2014 2013 Index

16/15 Index 15/14

Index 14/13

Proizvodnja u tonama

0.953

0.931 2.185 2.639 102 41 83

Prodaja u tonama

0.861 0.934 2.007 2.109 92 46 95

Zaposleni prosječan broj

170 211 235 253 81 90 93

Prosječna produktivnost u kg na zaposlenog

5.605 4.414 9.298 10.430 127 48 89

Investicije u KM 71.235

41.768 71.360 70.018 171 58 102

Čisti prihodi od prodaje proizvoda KM

6.224.119 5.076.792 13.090.340 14.819.762 123 39 88

Kapital u KM 19.519.009 26.230.256 29.923.938 25.508.967 74 88 117

Poslovni prihodi – KM

6.923.652 5.258.389 18.675.304 15.260.754 132 28 122

Poslovni rashodi – KM

9.304.100 8.792.348 13.370.002 14.452.332 106 66 93

EBITDA – KM -380.519 -1.799.674 7.039.267 2.578.659 - 273

Poslovni gubitak

2.380.448 3.533.959 - - 67 - -

Gubitak po osnovu usklaĎivanja vrijednosti imovine

6.193.887 - - - - - -

Poslovni dobitak – KM

- - 5.305.302 808.422 - - 656

Neto dobitak-KM

- - 4.414.971 159.137- - - 2.774

Neto gubitak-KM

10.396.904 3.693.682 - - 281 - -

9

Od isteka poslovne godine, pa do datuma sastavljanja godišnjeg izvještaja o poslovanju Društva odnosno dana 22.02.2017. godine dobavljač društva Profmedija d.o.o, Banja Luka, je podnijela tuţbu za dug u visini 217.387, 32 KM KM. Okruţni privredni sud u Banja Luci obavjestio društvo Jelšingrad Livar a.d. Banja Luka. Društvo je blagovremeno odgovorilo na istu. S navedenim dobavljačem je zaključeno sudsko poravnanje kojim je definisano da se dug izmiri u 10 jednakih mjesečnih rata počev od juna mjeseca 2017. Godine. Pored navedenog od strane Elektrokrajine je dostavljeno obavještenje o isključenju električne energije, na dan 24.04.2017. godine, a zbog postojanja tekućeg duga u iznosu preko 500 000 KM. Nakon navedenog je sa predstavnicima istih odrţan sastanak u prostorijama Elektrokrajine dana 25.04.2017. godine i dogovoreno da će ukupan iznos tekućeg duga zaključno sa računom za mjesec maj 2017. Godine biti uključen u iznos već zaključene medijacije u avgustu 2016. Godine, što će imati za posljedicu povećanje mjesečne rate po osnovu zaključene medijacije, uz obavezu preduzeća da tekuću potrošnju električne energije mora poštovati od maja 2017. Godine, što znači da račun za mjesec juni preduzeće mora izmiriti do 25.07. 2017. Godine. Dana, 22.08.2016. godine zaključen je sa ZP Elektrokrajina, Banja Luka, Sporazum o nagodbi duga – medijacija, na period od 10 godina u koji je ukalkulisan ukupan dug po svim osnovama prema Elektrokrajini, uključujući i ostatak ranije zaključenog reprograma, u ukupnom iznosu od 4.583.251 KM, i tekući dug i ostatak duga po reprogramu sa stanjem na dan 31.07.2016. godine i obračunatom kamatom, od čega se na glavni dug odnosi iznos od 2.514.873 KM, a na obračunatu kamatu iznos od 2.068.378 KM. Mjesečna obaveza po istom koja se uredno izmiruje od septembra 2016. godine tj od 15.09.2016. godine iznosi 20.957,27 KM. Po isplati zadnje rate biće otpisana kamata u iznosu od 2.068.378 KM. Ukupan iznos obračunate kamate je uključen u izvještaj za 2016. Godinu, pri čemu je dio dugoročnih obaveza koje dospijevaju do godinu dana prenesen na kratkoročne obaveze.

10

PRODAJA Realizacija u 2016. Godini je iznosila 6.353.696 KM ili 861.140.00 kg. U odnosu na 2015 realizacija je vrijednosno veća za cca. 25% a količinski manja za cca. 2 %. Prosječna cijena liva je za cca. 10% viša u odnosu na 2015 godinu zbog povećanog učešća visokolegiranih čelika u ukupnoj prodaji. Smanjenje potraţnje koje je počelo krajem oktobra 2014 godine se nastavilo i tokom 2015 i 2016 godine. Cijena sirove nafte je i dalje biljeţila pad utičući negativno na investicije u toj i povezanim industrijama a samim tim i na narudţbe naših dugogodišnjih kupaca.

IZVOZ 2016

Ostvareno Plan %

REALIZACIJA ( KM ) 4.483.238,00 7.240.659,00 62%

REALIZACIJA ( Kg ) 634.646,60 1.037.000,00 61%

REALIZACIJA ( EURO ) 2.292.243,19 3.702.090,16 62%

DOMAĆE TRŽIŠTE 2016

Ostvareno Plan %

REALIZACIJA ( KM ) 1.740.881,00 2.348.033,00 74%

REALIZACIJA ( Kg ) 269.547,40 443.000,00 61%

REALIZACIJA ( EURO ) 890.098,32 1.200.530,21 74%

UKUPNO 2016

Ostvareno Plan %

REALIZACIJA ( KM ) 6.224.119,00 9.588.692,00 65%

REALIZACIJA ( Kg ) 904.194,00 1.480.000,00 61%

REALIZACIJA ( EURO ) 3.182.341,51 4.902.620,37 73%

0,00

200.000,00

400.000,00

600.000,00

800.000,00

1.000.000,00

1.200.000,00

1.400.000,00

1.600.000,00

Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec

Realizacija po mjesecima 2016 ( KM )

11

Po planu za 2016 godinu planirani udeo reklamacija u prodajnom prihodu je 2%. Iznos odobrenih sredstava prema kupcima na ime reklamacija u toku 2016 je iznosio 4,9% od ukupnog prihoda ( primarni razlog je reklamirana isporuka pozicije Drawbar za kupca Les)

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

100.000

Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec

Realizacija po mjesecima 2016 ( Kg )

30%

0% 7%

4% 10% 5%

31%

7%

1% 1%

4%

Realizacija prodaje u Kg po tržištima - 2016

BOSNIA AND HERZEGOVINA

SWITZERLAND

GERMANY

SPAIN

FRANCE

CROATIA

ITALIA

LIECHTENSTEIN

NETHERLANDS

SRBIJA

12

NABAVA Poslovanjem u 2016 godini ostvaren je promet na domaćem trţištu 5.622.990,77 KM na inostranom trţištu 1.887.455,10 KM. U poreĎenju s 2015 godinom promet je smanjen na domaćem trţištu za 11,99 % a na inostranom promet je povećan za 9,08%.

2015 g. 2016 g. 2015/2016

Trţište Dobavljači Dobavljači %

Domaće 6.421.801,87 5.622.990,77 11,99 Smanjen

Inostrano 1.311.762,28 1.887.455,10 9,08 Povećan

U 2016 godini nabavljeno je ukupno osnovnih sredstava u vrijednosti 17.530,84 KM, a u 2015 nabavljeno je osnovnih sredstava ukupno 41.768,24 KM. Učešče prevoza u cijeni materijala za 2016 godinu iznosi 7,89% a u 2015 godini je iznosio 6,17%, procenat učešća prevoza u cijeni materijala je povećan zbog povećanog prevoza materijala, usitnjene i pojedinačne nabave, prevoza odlivaka na obradu i povrata odlivaka. U 2016 godini nabava je ostvarila saradnju sa 359 dobavljača, od toga 10 Top domaćih dobavljača učestvuje 64,13 % od ukupne nabave a 10 Top inostranih dobavljača 45,165% od ukupne nabave.

Top 10 materijala po vrijednosti 2016 god.

U toku 2016 godine u nabavci 25 osnovnih mateijala smanjili su se troškovi za 5,82,%

Evidentiran broj reklamacija u 2016 je 6, ostale reklamacije su odmah otklonjene, vraćanjem materijala kupcu i isporučivanjem novih odgovarajućih materijala. U skladištima je izvršen popis za 2016 godinu i tom prilikom nisu utvrĎene veće nepravilnosti.

13

Cilj za 2017 godinu:

- Definisanje najmanje po dva dobavljača za 25 top materijala

- Novi dobavljači (i alternativni za 25 top materijala)

- Smanjenje cijena iz grupe 25 top materijala

- Definisanje minimalnih zaliha za materijale sa duţim rokom isporuka

- Pravovremeno riješavanje reklamacija prema dobavljačima

- Kontrola troškova

14

PROIZVODNJA

Najvaţniji proizvodni kapaciteti Jelšingrad Livara se sastoje od dvije linije za mašinsko

kalupovanje , ručnog kalupovanja , 3 peći za topljenje čelika i 4 peći za termičku obradu od

kojih jedna peć nije u funkciji. Kapaciteti Jelšingrad Livara zavise od dimenzija odlivaka ,

teţine odlivaka i vrste čelika ali se moţe reći da su cca 230 tona čeličnih odlivaka . Svjetska

ekonomska kriza i pad cijene nafte na svjetskom trţištu doveli su drastičnog pada narudţbi ,

a samim tim i smanjenja proizvodnje u Jelšingrad Livaru .

U godinama 2013 . i 2014. ( i ranije ) proizvodnja je radila optimalnim kapacitetom i naveći

udio u proizvodnji , minimum 50% ,su imale narudţbe NOV BLM-a . Odlivci koje je Jelšingrad

Livar proizvodio za tog kupca su bili od niskolegiranog CrNi čelika i niskolegiranog

manganskog gdje su teţine odlivaka bile 150 kg do 2.600 kg . Ostalih 50 %, čak i manje

narudţbi , se odnosilo na ostale kupce Transdue, Adams, Laf i druge. Najveći dio proizvodnje

oko 70 %, se odvijao na ručnom kalupovanju .

U posljednjih 18 mjeseci ukupan broj narudţbi se smanjio za više od 50 % . Svjesni teške

situacije u kojoj se Jelšingrad Livar našao kao i vaţnosti svake narudţbe i svakog kupca

Proizvodno – tehnički sektor daje ponude za svaki kilogram odlivaka iako svjesni da baš svi

odlivci, sitni odlivci i pojedinačni komadi, nisu pogodni za ovaj način kalupovanja, kalupovanje

u pijesku. Na zahtjeve kupaca nude se najkaraći mogući rokove isporuke , a sve sa ciljem

ispunjenja očekivanja kupaca i pridobijanja narudţbi.

Cijela ova situacija, smanjenje broja narudţbi i promjena asortimana odlivaka, nametnula je

potpuno novu organizaciju proizvodnje. Neka mjesta su postala „ uska grla „ iako to nikada

ranije nisu bila . Planiranje proizvodnje je oteţano s obzirom da se otvorene narudţbe odnose

samo za tekući i na naredni mjesec i zbog toga se svakodnevno vrše revizije planova

ubacujući u planove tek pristigle narudţbe, a sve sa ciljem veće realizacije.

Kapaciteti kalupovanja zavise od teţine odlivaka i iznose cca 12 tona na dan.Kapacitet

mašinskog kalupovanja su na Format mašini F 40 je cca 50 kalupa na smjenu , a na MKL

mašini cca 30 kalupa na smjenu .

Kapacitet ručnog kalupovanja je cca 10 tona na smjenu.

Na ručnom kalupovanju se rade odlivci većih gabarita i teţine veće od 150 kg. Ako je veći udio

ručnog kalupovanja , znači ako se radi o odlivcima većih dimenzija i teţina , teţina odlivaka na

mašinskom kalupovanju nema veliki uticaj na ostvarenje proizvodnje.

15

Tabela 1.

U tabeli 1. je prikazana proizvodnja ( kalupovanje ) u posljednje 3 godine.

Iz priloţenih podataka vidljivo je da je najveća proizvodnja bila 2014. godine I da je udio

ručnog kalupovanja bio 80,18%, a prosječna teţina odlivaka na mašinskom kalupovanju 29,22

kg.

Za razliku od prethodnih godina u 2016. godini naručeno je cca 958.000 kg odlivaka od kojih

se 52 % odnosilo na ručno kalupovanje , a prosječna teţina odlivaka na mašinskom

kalupovanju je bila 19,20 kg.

Produktivnost takoĎe zavisi od asortimana proizvoda , odnosno od udjela mašinskog

kalupovanja što je prikazano u Tabeli 2..

Tabela 2..

Udio mašinskog kalupovanja (%)

Produktivnost (kg/efektivnom satu )

2013 29,38 6,2

2014 19,82 6,4

2015 45,55 4,1

2016 48,00 3,9

Iz tabele se vidi da je produktivnost obrnuto proporcionalna udjelu mašinskog kalupovanja s

obzirom na malu prosječnu teţinu odlivaka na mašinskom kalupovanju. .Što je udio mašinskog

kalupovanja veći , to je produktivnost manja i obrnuto. Najveća produktivnost je bila 2014.

godine i iznosila je 6,4 kg po efektivnom satu rada kada je udio mašinskog kalupovanja bila

samo 19,82%, a najmanja produktivnost je bila 2016. godine i iznosila je 3,9 kg po efektivnom

satu i udio mašinskog kalupovanja je bilo 48 %.

Godina

Ukupno

kalupovanje

(kg) Ručno(kg) % Mašinsko %

Ukupan

broj kalupa

Prosječna

težina

odlivaka kod

mašinskog

kalupovanja

2014. 2.199.261,30 1.763.394,00 80,18 435.867,30 19,82 7.309 29,22

2015. 923.908,80 462.158,00 50,02 461.750,00 49,98 9.924 15,40

2016. 958.162,8 495.660,0 52 462.501,6 48 8.040 19,2

16

Tabela 3.

Godina

Ukupno kalupovano (kg)

Prosječna teţina odlivaka (kg)

2014

2.199.261,30

126

2015

923.908,80

30

2016

958.162,80

35

U Tabeli 3. je prikazano kretanje prosječne teţine odlivaka u posljednje tri godine. Prosječna

teţina odlivaka je u 2016. godini manja za 3,5 puta u odnosu na 2014.

Ako se uporede podaci iz Tabela 2.. i 3.. moţe se primjetiti da je produktivnost bila najveća

2014. godine kada bio najmanji udio mašinski kalupovanog i kada je bila najveća prosječna

teţina odlivaka i iznosila je 126 kg. IzmeĎu ostalog naravno da na cjelokupan poslovni rezultat

utiče i jako puno ostalih faktora .

Proizvodnja i predaja 2016. po mjesecima

Zbog teške ekonomske situacije u 2016. godini je od investicija uloţeno jedino u generalni

remont vagona ţarne peći Bosio.

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Proizvodnja

Prodaja

17

KONTROLA KVALITETA Sektor kvaliteta je u 2016 godini posebnu paţnju posvetio postizanju kvalitete

proizvoda i upravljanju troškovima, što znači sprečavanje grešaka i rješavanje uzroka njihovog nastanka. TakoĎe je praćena efikasnost aktivnosti za obezbjeĎenje kvaliteta, te prilagoĎavani postupci sa ciljem konstatnog napretka na području kvalitete.

Sektor kvalitete je aktivno učestvovao u 2016 godini u svim aktivnostima vezanih za

kvalitet (škart i reklamacije). Jedan od ciljeva Sektora kvaliteta je razvoj i stalno poboljšavanje postojećeg sistema kvaliteta uz stalno poboljšavanje procesa, kao i ostvarenje zahtjeva kupaca za visokom kvalitetom proizvoda. Rad Sektora kvaliteta je usklaĎen sa radom drugih sektora, sluţbi i radnih jedinica. U Sektoru kvaliteta svakodnevne aktivnosti se odnose na utvrĎivanje neusklaĎenosti u proizvodnji, te završnu kontrolu gotovih proizvoda kao i sudjelovanje u rješavanju i analizi opravdanosti reklamacija od strane kupaca te pripremanje potrebne dokumentacije za rješavanje istih.

Kontrole, koje se svakodnevno provode u Sektoru kvalieta su: vizuelna kontrola

odlivaka, ispitivanje odlivaka magnetofluksom, ispitivanje odlivaka ultrazvukom, radiografsko ispitivanje odlivaka, ispitivanje odlivaka pentrantima, dimenziona kontrola, metalografska ispitivanja, ispitivanja hemijskog sastava i mehaničkih osobina. Navedene aktivnosti odnosno ispitivanja izvode operateri koji posjeduje certifikate priznatih i akreditovanih certifikacijskih kuća. Certifikati operatera se redovno obnavljaju. Sektor kvaliteta je u 2016 godini značajno investirao u opremu za ispitivanje magnetofluksom, aparat za mjerenje zatamljenja filma na radiografskom snimanju i kupovinom novog digitalnog mjernog ureĎaja (pomično mjerilo) kojim će se preciznije i brţe raditi ispitivanje raznih vrsta odlivaka koje proizvodimo.

Stepen odgovornosti u sektoru, pojedinačno svih radnika i kvalitet i tačnost opreme za ispitivanje podići na visok nivo.

U Sektoru kvaliteta prikupljaju se podaci, vrše analize podataka i preduzimaju

korektivne/preventivne akcije a sve u cilju neprekidnog poboljšavanja svih procesa u preduzeću.

U 2016 godini smo izvršili planirani interni auditi, nakon čega su pokrenute korektivne

akcije radi trajnog eliminisanja uzroka za nastanak neusklaĎenosti. TakoĎe je izvršena redovna godišnja provjera sistema kvaliteta od strane certifikacijeske kuće SGS, a koja je potvrdila da je uvedeni sistem voĎenja u skladu sa zahtjevima standarda ISO 9001:2008. Sistem kvaliteta u našem preduzeću je ocijenjen pozitivno i time je potvrĎeno da vršimo stalno poboljšanje svih naših procesa. Odrţano je preispitivanje od strane rukovodstva sve u cilju osiguranja upravljanju kvalitetom i preporukama za poboljšavanje a čime dokazujemo da vršimo akcije koje se odnose na poboljšanje sistema upravljanja kvalitetom u svim procesima. UnapreĎujemo i uvodimo mjere za poboljšanje zadovoljstva kupca, odreĎujemo i osiguravamo resurse.

Za proteklu godinu 2016 izvršeno je baţdarenje svih aparata i ureĎaja koji se koriste u

radu u svim procesima proizvodnje, kako je i planirano. U 2016 godini pored svih navedenih audita bili su odrţani auditi kupaca, koji

povremenim auditima provjeravaju naš sistem kvaliteta a provjerom na terenu se potvrdi da smo u mogućnosti da zadovoljimo njihove zahtjeve i isporučimo kvalitetan odlivak. Pored navedenog certifikata ISO 9001:2008, posjedujemo i slijedeće certifikate: ABS-a (Amereican Bureau of Shipping) nije vaţeći, čekamo pozicije koje imaju zahtjev za prijem od ABS - a za obnovu, PED (Bureau Veritas) i DNV (Det Norske Veritas) i GL (Germanischer Loyd), a koje redovno obnavljamo.

18

ABS certifikatom dokazujemo da imamo nadzor nad odlivcima za naftnu platformu.

PED certifikat se odnosi na certifikaciju sistema kvalitete za proizvoĎače metalnih materijala u skladu sa osnovnim sigurnosnim zahtjevima definisanim u direktivi 97/23/. DNV certifikatom a kojim dokazujemo da proizvodimo čelične odlivke prema DNV pravilima i standardima. Certifikat od strane GL (Germanischer Loyd) dokazujemo da proizvodimo čelične odlivake za graĎevinarstvo i brodogradnju u skladu s GL - pravila za metalne materijale. Redovno vršimo obnovu navedenih certifikata, za koje uvijek prethodno budu izvršeni auditi od strane navedenih certifikacijiskih kuća.

Svim svojim aktivnostima u protekloj godini Sektor kvaliteta je potvrdio da ostvaruje

jedan od veoma vaţnih ciljeva a to ispunjavanje svih kupčevih zahtjeva za kvalitetnim proizvodom iz čega proizlazi zadovoljan kupac. Sektor kvaliteta je u 2016 godini posebnu paţnju posvetio postizanju kvalitete proizvoda i upravljanju troškovima, što znači sprečavanje grešaka i rješavanje uzroka njihovog nastanka. TakoĎe je praćena efikasnost aktivnosti za obezbjeĎenje kvaliteta, te prilagoĎavani postupci sa ciljem konstatnog napretka na području kvalitete.

19

ZAPOSLENI U 2016. godini do 31.12.2016. zaposleno je 16 novih radnika od kojih 2 diplomirana ekonomista, 1 ekonomista, 1 diplomirani informatičar, 1 dipl.ing.poljoprivrede, 1 dipl.ing.materijala, 1 prodavač, 1 muški frizer, 1 instalater, 1 graĎevinski tehničar, 1 metaloglodač, 2 nk radnika i 3 mašinska tehničara. Svi novi radnici su primljeni na odreĎeno vrijeme, te su prošli period obuke i osposobljavanja za odreĎeno radno mjesto ili zanimanje. Broj zaposlenih na dan 31.12.2016. godine

broj procenat

Zapos. na odreĎ. vrijeme 8 4.7 %

Zapos. na neodreĎ. vrijeme 162 95.3 %

UKUPNO 170 100%

Obrazovna struktura zaposlenih na dan 31.12.2016. godine

I-NK 28

II-PK 4

III-KV 72

IV-SSS 35

V-VK 7

VI-VŠS 9

VII-VSS 15

NK; 28

PK; 4

KV; 72

SSS; 35

VK; 7

VŠS; 9

VSS; 15

NK

PK

KV

SSS

VK

VŠS

VSS

20

Starosna struktura zaposlenih na dan 31.12.2016. godine

Godine Br. radnika

Do 20 2

Od 20 do 29 11

Od 30 do 39 33

Od 40 do 49 56

Od 50 do 59 64

Od 60 do 65 4

Do 31.12.2016. godine ukupno je penzionisano 5 radnika, od toga su tri ostvarila uslov za starosnu penziju, a dva su otišla u invalidsku penziju. Otkaz je dobilo 5 radnika zbog teţe povrede radne obaveze, 4 radnika su sporazumno napustila preduzeće, 2 radnika su dobila otkaz zbog neprihvatanja potpisivanja aneksa ugovora, za 2 radnika je istekao ugovor o radu na odreĎeno vrijeme, za 1 radnika je istekao ugovor o probnom radu, 1 radnik je bio na neplaćenom odsustvu i 8 radnika je napustilo preduzeće radi otkaza na zahtjev radnika. Na kraju 2016. godine u Društvu je bilo zaposleno 5 radnika RVI i 10 radnika sa preostalom radnom sposobnošću. U 2016. godini nije potpisan ni jedan ugovor o stipendiji. U 2016. godini je izvršena prekvalifikacija ili obuka radnika za sljedeća radna mjesta: 1 radnik je obučen za Modelara II, 2 radnika su obučena za vozača mosne dizalice, 1 radnik za Kalupara I, 1 radnik je obučen za ukucavanje šarţe na odlivcima ručno i mašinski, 1 radnik za borverkistu, 1 radnik za autogenog varioca rezača u livnicu, 2 radnika za topioničara I, 3 radnika za brusača odlivaka na visećoj brusilici, 1 radnik za bravara. U preduzeću je na dan 31.12.2016. godine ukupno zaposlen 170 radnika, od toga 8 radnika na odreĎeno vrijeme.

DO 20; 2 OD 20-29; 11

OD 30-39; 33

OD 40-49; 56

OD 50-59; 64

OD 60-65; 4

DO 20

OD 20-29

OD 30-39

OD 40-49

OD 50-59

OD 60-65

21

IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU Društvo Jelšingrad Livar je u 2016. godini ostvarilo 6.923.652 KM prihoda, od toga se iznos od 6.224.119 KM odnosi na prihode po osnovu prodaje proizvoda i usluga i isti čine 90 % ukupnog prihoda i oni su odnosu na 2015 godinu veći za 23 %. U poslovnim prihodima u 2016 godini nalaze se prihodi po osnovu primljene imovine na osnovu ugovora o privatizaciji u iznosu od 581.519 KM. U strukturi prihoda od prodaje učinaka prihod na ino trţištu učestvuje sa 72 % a prihod od prodaje na domaćem trţištu sa 28 %. Zalihe učinaka su povećane u 2016. g. u odnosu na stanje na dan 31.12.2015. g. za iznos od 12.088 KM. Ukupni rashodi za 2016 godinu iznose 18.025.037 KM, u okviru kojih poslovni rashodi učestvuju sa 52 % i isti su u odnosu na 2016 godinu povećani za 6 %. U strukturi poslovnih rashoda, materijal učestvuje sa 42 %, energija i gorivo 11 % a isti su uključeni u troškove materijala, bruto zarade 27 %, amortizacija 19 %, troškovi rezervisanja 3 % a preostalih 9 % su ostali poslovni rashodi. Sredstva Društva Jelšingrad Livar su na kraju 2016 godine iznosila 44.240.052 KM što je u odnosu na prethodnu godinu smanjenje za 9 % . Stalna sredstva učestvuju sa 89 % u strukturi ukupnih sredstava, dok je u 2016 godini učešće stalnih sredstava u strukturi ukupnih sredstava bilo 91 %, što znači da su u 2016 godini stalna sredstva smanjena za 2 %, a tekuća sredstva su povećana za 21 % . Stalna sredstva su smanjena kao posljedica knjiţenja efekata procjene vrijednosti nepokretnosti, koja je odraĎena od strane Ekonomskog instituta, Banja Luka, sa stanjem na dan 31.12.2016. godine. Konačni efekti navedene procjene su : - Smanjivanje vrijednosti imovine (graĎevinsih objekata i opreme) u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost u ukupnom iznosu od: • graĎevinski objekti ...................... - 2.049.989,66 KM • oprema ...................................... . - 239.367,46 KM - povećanja vrijednosti zemljišta u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost: • zemljište....................................................171.580,00 KM Pozitivni efekti procjene su knjiţeni u korist revalorizacionih rezervi, a negativni efekti na teret rashoda u bilansu uspjeha, a predhodno navedeni efekat je konačan efekat poslije knjiţenja pozitivnih i negativnih efekata. U strukturi stalnih sredstava nematerijalna ulaganja učestvuju sa 0,5 % a nekretnine, postrojenja i oprema sa 99,5 %. Tekuća sredstva u strukturi sredstava predstavljaju 10 %, od toga 45 % su zalihe, 50 % kratkoročna potraţivanja, 0,49 % gotovina, potraţivanja za PDV 1,51 % i 3 % su aktivna vremenska razgraničenja. U odnosu na prethodnu godinu zalihe su se povećale za 3 %, kratkoročna potraţivanja, kratkoročni plasmani i gotovina su povećana za 48 %, dok je sama gotovina u okviru istih znatno veća nego na kraju 2015 godine. Na kraju 2015-te godine gotovina je iznosila 1.480 KM, a na kraju 2016-te godine 20.033 KM. Kratkoročna potraţivanja, kratkoročni plasmani i gotovina su povećani i zbog prodaje upravne zgrade, portirnice i pripadajućeg dijela zemljišta za 700.000 KM. U toku 2016. Godine izvršena je prodaja upravne zgrade od betona, portirnice 1 i pripadajućeg dijela zemljišta, kupcu Nezavisni univerzitet- Fakultet za bezbjednost i zaštitu, Banja Luka. Sa istim je zaključen Ugovor o prodaji nepokretnosti, kojim je definisano da kupoprodajnu cijenu nekretnine koja je predmet prodaje u iznosu od 700.000 KM kupac uplati u 48 (četrdesetosam), jednakih mjesečnih rata na račun Hypo Alpe Adria banke a.d., Banja Luka, a na ime izmirenja dijela

22

duga po osnovu dugoročnog kredita iz 2010. Godine. Kumulativni efekat predmeta prodaje je gubitak u iznosu od (405.763) KM, a zbog razlike izmeĎu knjigovodstvene vrijednosti I vrijednosti koja je ostvarena prodajom. Navedenom prodajom su evidentna potraţivanja od krajnjeg kupca u iznosu od 700.000 KM, koja se smanjenu za izvršene mjesečne uplate od strane kupca. U strukturi izvora preduzeća udio kapitala je 44 %, što je manji udio za 10% u odnosu na prethodnu godinu. Udio dugoročnih obaveza u izvorima je 9,20 % , a u odnosu na prošlu godinu taj udio je povećan za 0,07 %. Udio tekućih obaveza u izvorima je 43,68 %, što znači da je u odnosu na 2015. god. taj udio povećan za čak 8,84 %. Evidentno je da je udio kapitala u izvorima preduzeća smanjen, a smanjene su dugoročne i povećane kratkoročne obaveze. Udio kapitala je smanjen kao posljedica knjiţenja gubitka po osnovu procjene u iznosu od 6.193.887 KM, pri čemu je ukupan gubitak za 2016 godinu dostigao iznos od 10.396.904 KM, a gubitak iz ranijih godina iznosi 12.473.070 KM.

23

IZVJEŠTAJ POSLOVNOG USPJEHA

od 01.01.2016. do 31.12.2016.

u KM

2016

2015

2014

2013

Index 16/15

Index 15/14

Index 14/13

Poslovni prihodi

6.923.652

5.258.389

18.837.274

15.429.217

132

28

122

Prihodi od prodaje

6.224.119 5.076.792 13.090.340 14.819.761 123 39 88

Drugi poslovni prihodi i ostali prihodi

699.533 1.088.075 5.583.727 408.578 64 19 1367

Promjena vrijednosti zaliha učinaka

12.088 - 906.478 163.207 200.878 - - 81

Poslovni rashodi

9.304.100 8.792.348 13.751.638 14.578.200 105 64 94

Nabavna vrijednost prodate robe

- - - 12.376 - - -

Troškovi materijala

3.908.614 3.355.442 6.118.738 7.332.761 116 54 83

Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi

2.625.833 2.891.185 3.816.431 4.249.725 91 76 90

Troškovi amortizacije

1.729.929 1.734.285 1.733.965 1.770.237 99.74 100 98

Drugi poslovni rashodi i ostali rashodi

1.039.724 811.436 2.082.504 1.213.101 128 39 172

Poslovni dobitak

- - 5.085.636 851.017 - - 598

Poslovni gubitak

2.380.448 3.533.959 - - 67 - -

Netoefekat finansiranja

8.016.456 159.723 -670.665 -691.880 - 24 97

Dobitak

- - 4.414.971 159.137 - - 2774

Gubitak 10.396.904 3.693.682 - - 292 -

Rezultat poslovanja Društva Jelšingrad Livar a.d. iskazuje se u bilansu uspjeha na obrascu koji je prilagoĎen našem preduzeću za interne korisnike a za eksterne korisnike postoji zvanični propisani obrazac od strane ministarstva finansija. Rezultat poslovanja (bilans uspjeha) je računovodstveni iskaz uspješnosti poslovanja preduzeća, koji pokazuje prihode i rashode, te ostvareni rezultat dobijen kao razlika izmeĎu prihoda i rashoda ostvarenih u odreĎenom razdoblju.

24

1. PRIHODI - POSLOVNI PRIHODI - FINANSIJSKI PRIHODI - DRUGI (VANREDNI) PRIHODI 1.1. POSLOVNI PRIHODI Poslovni prihodi su prihodi koji su ostvareni prodajom proizvoda i vršenjem usluga kupcima, prodajom robe i materijala u toku redovnog poslovanja preduzeća, kao i razlika izmeĎu početnih i krajnjih zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. Prihod od prodaje proizvoda, robe, usluga i materijala je fakturisana realizacija, bez obzira da li je naplaćena ili ne. Pri utvrĎivanju rezultata poslovanja potrebno je uzeti u obzir i promjene u zalihama gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje. Ako posmatramo jednu godinu onda je to razlika izmeĎu zaliha koje smo imali na dan 01.01. i zaliha koje smo imali na dan 31.12. Ako je ta razlika pozitivna, odnosno 31.12. zalihe su veće nego 01.01., onda je došlo do povećanja zaliha, odnosno proizvodili smo u toj godini i za zalihe. Pošto su troškovi za povećanje zaliha uticali na povećanje ukupnih troškova te godine potrebno je za taj iznos povećati prihode iz poslovanja. MeĎutim, ako je razlika izmeĎu zaliha na početku i kraju perioda negativna, ako smo smanjili zalihe, znači da smo prodali zalihe. Pošto troškovi proizvodnje za te zalihe nisu uključeni u troškove poslovanja za tu godinu, bili su uključeni u rezultat prethodne godine, potrebno je za taj iznos smanjenja zaliha smanjiti prihode. Kada je riječ o prodaji robe i materijala prilikom knjiţenja prihoda od prodaje robe i materijala potrebno je da se za nabavnu vrijednost prodate robe i materijala umanje prihodi. Troškovi nabavke (nabavna vrijednost, zavisni troškovi nabavke) ulaze u nabavnu vrijednost robe, odnosno to je vrijednost robe na zalihama, a prodajom se smanjuju zalihe pa stoga treba umanjiti za nabavnu vrijednost te robe i prihode. 1.2. FINANSIJSKI PRIHODI U finansijske prihode spadaju kamate po osnovu datih kredita i pozitivne kursne razlike. 1.3. DRUGI (VANREDNI) PRIHODI Ovi prihodi se sastoje od dobitaka po osnovu prodaje osnovnih sredstava, nematerijalnih ulaganja i materijala, zatim prihodi od smanjenja obaveza, prihodi od naplaćenih otpisanih potraţivanja, prihodi od naknadno primljenih rabata i drugi vanredni prihodi. 2. RASHODI - TROŠKOVI POSLOVANJA - FINANSIJSKI RASHODI - DRUGI (VANREDNI) RASHODI 2.1. TROŠKOVI POSLOVANJA Troškovi poslovanja su razvrstani na sledeće grupe:

- materijalni troškovi

- troškovi usluga

- troškovi amortizacije

- troškovi rada

- nematerijalni troškovi (drugi troškovi)

25

To su troškovi koji nastaju u vezi sa proizvodnjom proizvoda i vršenjem usluga. Mogu biti varijabilni (oni koji direktno zavise od obima proizvodnje) i fiksni (oni koji postoje bez obzira na obim proizvodnje). 2.2. FINANSIJSKI RASHODI Glavne stavke finansijskih rashoda su redovne kamate na kredit, zatezne kamate na kredit i reprograme, te negativne kursne razlike. 2.3. DRUGI (VANREDNI) RASHODI Ovi rashodi se odnose na gubitke po osnovu rashodovanja i otpisa osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja, po osnovu prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja, te gubitke po osnovu prodaje materijala. TakoĎe ovde spadaju i manjkovi, otpis obrtnih sredstava, troškovi spora, kazne za prestupe i prekršaje kao i drugi vanredni rashodi.

26

BILANS STANJA NA DAN 31.12.2016.

u KM

2016

2015

2014

2013

Index 16/15

Index 15/14

Inde

x 14/13

SREDSTVA - aktiva

44.240.052 47.626.626 50.845.901 54.060.530 93 94 94

STALNA SREDSTVA

39.291.961 44.238.333 45.914.699 47.583.520 89 96 96

Druga nematerijalna ulaganja

188.920 210.089 177.456 198.609 90

118 89

Nekretnine,postrojenja i oprema

39.103.041 44.028.244 45.737.243 47.384.911 89 96 97

TEKUĆA SREDSTVA

4.085.181 3.388.293 4.931.202 6.477.010 121 69 76

Zalihe

1.848.555 1.790.519 2.871.592 2.803.883 103 62 99

Potraţivanja od prodaje i druga potraţivanja

2.216.593 1.596.294 1.742.882 3.641.452 139 92 48

Dati avansi

38.839 34.882 83.756 29.351 111 42 285

Gotovina i ekvivalenti gotovine

20.033 1.480 316.728 2.324 1353 13629

KAPITAL I OBAVEZE - pasiva

44.240.052 47.626.626 50.845.901 54.060.530 93 94 94

KAPITAL

19.519.009 26.230.256 29.923.938 25.508.967 74 88 117

DUGOROĈNE OBAVEZE

4.072.300 4.428.519 5.433.104 18.922.383 92

82 29

Dugoročni krediti

2.182.223 3.583.547 4.105.264 5.039.413 61 87 81

Ostala dugoročna rezervisanja i dugoročne obaveze

1.890.077 844.972 1.327.840 13.882.970 224 64 10

TEKUĆE OBAVEZE

19.325.380 16.895.737 15.488.859 9.629.180 114 109 161

Obaveze iz prometa i druge obaveze

17.038.920 15.469.074 13.772.264 8.544.514 110 112 161

Dio dugoročnih obaveza koje dospijevaju do jedne godine

2.286.460 1.426.663 1.716.595 1.084.666 160 83 158

27

Bilans stanja je računovodstveni iskaz stanja sredstava i obaveza na odreĎeni dan. Sastoji se iz dva dijela, na lijevoj strani su prikazana sredstva (aktiva) a na desnoj strani izvori sredstava-obaveze (pasiva). To je ako se radi o dvostranom pregledu, a ako se radi o jednostranom pregledu prvo je aktiva a zatim pasiva. Te dvije strane su uvijek u ravnoteţi, tj. zbir aktive mora biti jednak zbiru pasive.

1. AKTIVA U aktivi su iskazana sredstva sa kojima preduzeće raspolaţe. To je imovina preduzeća. Mogu biti u obliku stvari ili u novčanom obliku. U toku poslovnog procesa mogu mijenjati svoj pojavni oblik (npr. na početku poslovnog procesa mogu biti raspoloţiva u novcu, zatim iz novčanog oblika mogu preći u materijal za proizvodnju, opremu, pa u gotov proizvod, odakle opet prelaze u novčani oblik). Prema tome kako se brzo mogu transformisati iz jednog pojavnog oblika u drugi dijelimo ih na dugoročna (stalna) sredstva i kratkoročna (obrtna) sredstva.

1.1. DUGOROĈNA (STALNA) SREDSTVA Dugoročna sredstva su ona sredstva koja nisu namjenjena za prodaju, to su ona sredstva koja upotrebljavamo za odvijanje procesa proizvodnje. Tu spadaju:

- nematerijalna ulaganja

- osnovna sredstva

- dugoročni finansijski plasmani

- ulaganja u nekretnine

- odloţena poreska sredstva

1.2. KRATKOROĈNA (OBRTNA SREDSTVA) Kratkoročna ( obrtna) sredstva su ona sredstva koja mogu brzo da se transformišu iz jednog pojavnog oblika u drugi, koja se vrate u prvobitni pojavni oblik bar jednom u toku godine. Dakle njihov koeficijent obrta je veći od 1. Dijelimo ih na:

- zalihe

- kratkoročna potraţivanja i plasmani

- gotovina i ekvivalenti gotovine

1.3. AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIĈENJA Aktivna vremenska razgraničenja su unaprijed plaćeni ili obračunati troškovi za odreĎeni period, npr. godinu koji se rasporeĎuju na troškove mjesečno. Razlog za to je da bi ti troškovi teretili rashode odgovarajućeg perioda, a samim time i rezultatE odgovarajućeg perioda.

2. PASIVA Pasiva predstavlja izvor sredstava, odnosno obaveze koje imamo za ta sredstva. Dok aktiva prikazuje kakva sredstva imamo pasiva nam govori iz kojih izvora smo finansirali nabavku tih sredstava. Sredstva mogu biti finansirana iz sopstvenih (kapital) ili pozajmljenih izvora finansiranja (krediti, dobavljači…), a izvori finansiranja mogu biti dugoročni ili kratkoročni. Izvori sredstava su:

- Kapital

- dugoročna rezervisanja

- obaveze (dugoročne i kratkoročne)

- pasivna vremenska razgraničenja

- kratkoročna rezervisanja Obaveze mogu biti dugoročne i kratkoročne.

28

Dugoročne obaveze su one obaveze koje treba da se izmire u periodu duţem od godinu dana. Dijelimo ih na:

- dugoročne finansijske obaveze

- dugoročne poslovne obaveze Dugoročne finansijske obaveze proizilaze iz obezbjeĎenja finansijkih sredstava sa duţim rokom otplate od godinu dana. U Jelšingradu su to dva dugoročna kredita dobijena od Hypo banke, kao i pozajmica od Livara. Dugoročne poslovne obaveze proizilaze iz poslovnih aktivnosti. Kod nas su to reprogrami za struju, reprogram prema poreskoj upravi. Kratkoročne obaveze su one obaveze koje treba da se izmire u roku godinu dana. Dijelimo ih na :

- kratkoročne finansijske obaveze

- kratkoročne poslovne obaveze Kratkoročne finansijske obaveze su krediti dobijeni od banaka (domaći i inostrani), kao i od drugih, sa rokom vraćanja do godinu dana. Kratkoročne poslovne obaveze su one obaveze koje proizilaze iz poslovnih aktivnosti i čiji rok plaćanja je kraći od godinu dana. Tu spadaju obaveze prema dobavljačima, obaveze po osnovu primljenih avansa od kupaca, obaveze prema drţavi, obaveze prema zaposlenima, kao i druge kratkoročne poslovne obaveze.

29

KOEFICIJENTI POSLOVANJA

Pokazatelji

2016 2015 2014 2013

1. Stopa vlastitog finansiranja %

44

55,07

58,85

47,19

2. Stopa dugoročnosti finansiranja

%

53,32

64,52 69,54 82,19

3. Stopa osnovnosti investiranja %

88,82

92,88 90,30 88,02

4. Stopa dugoročnosti investiranja

%

88,82

92,88 90,30 88,02

5. Koeficijent kapitalne pokrivenosti osnovnih sredstava

koef

0,49

0,59 0,65 0,54

6. Koeficijent neposredne pokrivenosti kratkoročnih obaveza

koef

0,0010

0,000087 0,02 0,00

7. Koeficijent pokrivenosti kratkoročnih obaveza

koef

0,1157

0,08

0,12 0,38

8. Koeficijent kratkoročne pokrivenosti kratkoročnih obaveza

koef

0,1157

0,09 0,31 0,67

9. Koeficijent uspješnosti poslovanja

koef

0,74

0,60 1,40 1,06

1. Stopa vlastitog finansiranja je odnos izmeĎu iznosa kapitala i izvora sredstava tj. ukupne pasive. Pokazatelj pokazuje kolika je stopa vlastitog finansiranja. 2. Stopa dugoročnosti finansiranja je odnos izmeĎu dugoročnih obaveza (kapital, dugoročna rezervisanja i dugoročne obaveze) i ukupne pasive na dati trenutak. Pokazatelj pokazuje kolika je stoga dugoročnoga finansiranja u ukupnoj pasivi. 3. Stopa osnovnosti investiranja je odnos izmeĎu osnovnih sredstava (svih opredmetnih i neopredmetnih osnovnih sredstava) po neotpisanoj vrijednosti u ukupnim sredstvima na dati trenutak. Pokazatelj pokazuje udio osnovnih sredstava u ukupnim sredstvima preduzeća.

30

4. Stopa dugoročnosti investiranja je odnos izmeĎu stalnih sredstava ( svih osnovnih sredstava po neotpisanoj vrijednosti i dugoročna finansijska ulaganja) u ukupnim sredstvima preduzeća na dati trenutak. Pokazatelj pokazuje stopu udjela dugoročnih sredstava u ukupnim sredstvima. 5. Koeficijent kapitalne pokrivenosti osnovnih sredstava je odnos izmeĎu kapitala i osnovnih sredstava po neotpisanoj vrijednosti. Kod ovog pokazatelja radi se o prikazu vlastitoga izvora finansiranja. 6. Koeficijent neposredne pokrivenosti kratkoročnih obaveza je odnos izmeĎu likvidnih sredstava (gotovinski ekvivalenti i gotovina) i kratkoročnih obaveza (svih kratkoročnih finansijskih i poslovnih obaveza te, pasivnih vremenskih razgraničenja) na dati trenutak. Koeficijent pokazuje trenutnu pokrivenost kratroročnih obaveza likvidnim sredstvima. 7. Koeficijent uspješne pokrivenosti kratkoročnih obaveza je odnos izmeĎu likvidnih sredstava i kratkoročnih potraţivanja prema kratkoročnim obavezama. Koeficijent pokazuje trenutnu pokrivenost kratkoročnih obaveza likvidnim sredstvima i kratkoročnim potraţivanjima. 8. Koeficijent kratkoročne pokrivenosti kratkoročnih obaveza je odnos izmeĎu kratkoročnih sredstava ( sva kratkoročna potraţivanja bez dugoročnih poslovnih potraţivanja ) i kratkoročnih obaveza. Koeficijent pokazuje trenutnu pokrivenost kratkoročnih obaveza s kratkoročnim sredstvima. 9. Koeficijent uspješnosti poslovanja je odnos izmeĎu poslovnih prihoda i poslovnih rashoda. Koeficijent pokazuje kako je preduzeće uspješno poslovalo.

31

ANALIZA POSLOVANJA PREDUZEĆA Analiza poslovanja preduzeća podrazumijeva analizu prinosnog, imovinskog i finansijskog poloţaja preduzeća. Analiza prinosnog položaja preduzeća odnosi se na analizu bilansa uspjeha, a podrazumijeva analizu strukture finansijskog rezultata (poslovni rezultat, rezultat finansiranja, rezultat redovne aktivnosti, vanredni i neposlovni rezultat i bruto, odnosno neto rezultat), uspješnost bilansa (koji se iskazuje kroz racio uspješnosti - rezultat redovne aktivnosti /(poslovni+finansijski prihodi)), finansijsku moć (racio pokrivenosti troškova kamata - poslovni dobitak/troškovi kamata) i rentabilnost. Analiza prinosnog poloţaja preduzeća pokazuje da je preduzeće u 2016. god. poslovalo nerentabilno, dakle ostvaren je gubitak na angaţovani kapital u ukupnom iznosu od 10.396.904 KM, pri čemu se na gubitak redovne aktivnosti odnosi iznos od 3.983.577 KM, a prošle godine isti je iznosio 4.282.794 KM. U ukupno ostvarenom gubitku iznos od 6.193.887 se odnosi na gubitak po osnovu usklaĎivanja vrijednosti imovine preduzeća. Evidentno je da je preduzeće ostvarilo i ove godine negativan finansijski rezultat. Napominjemo da je prethodne godine preduzeće ostvarilo negativan rezultat u iznosu od 3.693.682 KM. Ako posmatramo dobit prije kamate i amortizacije, EBITDA onda je za 2016 god. taj pokazatelj negativan i iznosi – 380.519 KM; 2015-te godine taj pokazatelj je bio negativan i isti je iznosio -1.799.674 KM; znači da u 2016-toj godini preduzeće nije moglo da finansira tekuće poslovanje, niti da plati kamate i pokrije troškove amortizacije sredstava kao ni i u 2015. Godini, kada je bio evidentan nedostatak finansijskih sredstava u većem iznosu. U 2016.g. preduzeće je imalo mnogo više obaveza za kamate nego u 2015 god. Zbog navedenog i zbog negativnog poslovnog rezultata finansijska moć preduzeća je mnogo lošija nego u 2015 godini. Navedeno iz razloga što je u poslovnoj 2016. Godini uknjiţena i ukupno obračunata kamata na utrošenu električnu energiju, koja će biti otpisana uplatom zadnje rate nagodbe o medijaciji, kao i kamata obračunata na poreze i doprinose od 01.09.2014. godine do 31.12.2016.godine, a zbog neblagovremeno plaćenih doprinosa, za koje smo zahvaljujući podršci Vlade RS imali mogućnost odogoĎenog plaćanja istih do 30.06.2017. godine, uz plaćanje tekućih obaveza od 01.01.2017. godine. Analiza imovinskog položaja se odnosi na analizu aktive bilansa stanja, a podrazumijeva analizu strukture i efikasnosti imovine. U 2016. Godine je došlo do promjena u strukturi aktive. Kod stalne imovine pored smanjenja za iznos amortizacije za 2016. Godinu, kako je već ranije naglašeno došlo je do usklaĎivanja vrijednosti imovine u skladu sa vrijednostima koje su utvrĎene procjenom koja je raĎena od strane Ekonomskog instituta. Stalna imovina u okviru aktive bilansa stanja je smanjena za 11 %. Što se tiče tekuće imovine promijenile su se sve tri kategorije tekuće imovine, zalihe, potraţivanja od kupaca i gotovina. Zalihe su se povećale u odnosu na 2015. godinu za 3 %, a potraţivanja od kupaca su povećana za 16 % u odnosu na 2015. Godinu, djelimično i zbog prodaje upravne zgrade, portirnice i pripadajućeg dijela zemljišta za 700.000 KM, što je dovelo do povećanja potraţivanja za navedeni iznos. Stanje gotovine na kraju 2016 godine je veće nego na kraju 2015 godine. U 2016. godini evidentno je povećanje zaliha za 12.088 KM. Koeficijent obrta tekuće (obrtne) imovine ((prihodi od prodaje+finansijski prihodi)/prosječna obrtna imovina) je 1, 65, što znači da se tekuća imovina, odnosno obrtna sredstva obrnula 1,51 puta u toku 2016. God, a u 2015-toj godini 1,49 puta.

32

Analiza finansijskog položaj preduzeća podrazumijeva analizu strukture pasive, zatim likvidnost, finansijsku stabilnost, zaduţenost i solventnost. Sto se tiče strukture pasive ona je u 2016 godini pomjerena u korist tuĎih izvora finansiranja, a zbog činjenice da je preduzeće poslovalo sa gubitkom i da je isti umanjio iznos kapitala za iznos gubitka od 10.396.904 KM, u okviru koga je gubitak po osnovu usklaĎivanja vrijednosti imovine 6.193.887 KM. Knjiţenje efekata procjene je dovelo do formiranja revalorizacionih rezervi, budući da su pozitivni efekti procjene knjiţeni u korist revalorizacionih rezervi. Kapital iznosi 44 pasive, a obaveze su 56 % pasive. 2015. godine kapital je iznosio 55 % a obaveze 45 % od ukupne pasive, a u 2014 godini isti je iznosio 59 % a obaveze 41 % od ukupne pasive. Ukupne obaveze u 2016. godini su povećane za 10 % odnosu na 2015. godinu. Dugoročne obaveze su smanjene za 8 % dok su kratkoročne povećane za čak 14 %. Kratkoročne obaveze su i obaveze prema preduzeću Livar d.d., većinskom akcionaru, a po osnovu plaćanja naših dospjelih kreditnih obaveza. Od oktobra 2015. Godine Livar d.d. kao suduţnik plaća kreditne obaveze preduzeća, po osnovu kreditnih zaduţenja prema Hypo Alpe Adria banci a.d., Banja Luka. Smanjuju se kreditne obaveze prema banci, ali se povećavaju obaveze prema većinskom akcionaru, preduzeću Livar d.d. Budući da su kratkoročne obaveze povećane za 14 % u odnosu na 2015. god. a kratkoročna sredstva su ostala na nivou prošle godine, bez uticaja prodaje upravne zgrade i pripadajućeg dijela zemljišta u iznosu od 700.000 KM, u odnosu na 2015. godinu likvidnost je još smanjena, dakle preduzeće je i dalje nelikvidno kao i prethodnih godina.Svi pokazatelji likvidnosti upućuju na to da preduzeće nije sposobno da izmiruje svoje kratkoročne obaveze u roku dospjeća. Koeficijent tekuće likvidnosti (opšti racio likvidnosti) bi trebao da je bar 1,5 a isti je 0,11 a 2015.god je bio 0,09. Razlog za to su smanjeni prihodi, uslovljeni nedostatkom posla, s jedne strane i velikim obavezama iz poslovanja, kao i obavezama koje se odnose na ranije godine. Preduzeće je i dalje solventno, racio solventnosti je 1,89, što znači da je imovina više od 1,89 puta veća od obaveza, dakle preduzeće je sposobno da kad tad izmiri svoje obaveze.

33

Poslovanje Društva Preduzeće Jelšingrad Livar a.d. se zbog situacije na svjetskom trţištu uslovljene padom cijena nafte, koja je prouzrokovala drastično smanjenje obima poslovanja od oktobra 2014. godine, našlo u situaciji da nije u mogućnosti servisirati sve obaveze, poreske obaveze na zarade zaposlenih, obaveze po osnovu utrošene električne energiju prema Elektrokrajini, reprogramirane obaveze, obaveze prema dobavljačima. Zbog navedenog preduzeće je uputilo molbe za odobrenjem moratorijuma na sve dospjele poreske obaveze i obaveze prema Elektrokrajini i navedene obaveze koje će nastati u periodu odgode preko resornog Ministarstva, odnosno Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Vladi RS. Zahvaljujući podršci Vlade RS preduzeću je udovoljeno u navedenom zahtjevu odnosno omogućeno je odloţeno plaćanje do 30.06.2017. godine, a uz plaćanje tekućih obaveza od 01.01.2017. godine. Dana, 22.08.2016. godine zaključen je sa ZP Elektrokrajina, Banja Luka, Sporazum o nagodbi duga – medijacija, na period od 10 godina u koji je ukalkulisan ukupan dug po svim osnovama prema Elektrokrajini, uključujući i ostatak ranije zaključenog reprograma, u ukupnom iznosu od 4.583.251 KM, i tekući dug i ostatak duga po reprogramu sa stanjem na dan 31.07.2016. godine i obračunatom kamatom, od čega se na glavni dug odnosi iznos od 2.514.873 KM, a na obračunatu kamatu iznos od 2.068.378 KM. Mjesečna obaveza po istom koja se uredno izmiruje od septembra 2016. godine tj od 15.09.2016. godine iznosi 20.957,27 KM. Po isplati zadnje rate biće otpisana kamata u iznosu od 2.068.378 KM. Ukupan iznos obračunate kamate je uključen u izvještaj za 2016. Godinu, pri čemu je dio dugoročnih obaveza koje dospijevaju do godinu dana prenesen na kratkoročne obaveze. U toku 2016. Godine izvršena je prodaja upravne zgrade od betona, portirnice 1 i pripadajućeg dijela zemljišta, kupcu Nezavisni univerzitet- Fakultet za bezbjednost i zaštitu, Banja Luka. Sa istim je zaključen Ugovor o prodaji nepokretnosti, kojim je definisano da kupoprodajnu cijenu nekretnine koja je predmet prodaje u iznosu od 700.000 KM kupac uplati u 48 (četrdesetosam), jednakih mjesečnih rata na račun Hypo Alpe Adria banke a.d., Banja Luka, a na ime izmirenja dijela duga po osnovu dugoročnog kredita iz 2010. Godine. Kumulativni efekat predmeta prodaje je gubitak u iznosu od (405.763) KM, a zbog razlike izmeĎu knjigovodstvene vrijednosti I vrijednosti koja je ostvarena prodajom. Na dan 31.12.2016. godine, na osnovu procjene uraĎene od strane Ekonomskog instituta, Banja Luka vrijednost stalnih sredstava Društva je izvrešno knjiţenje efekata procjene, na način da su pozitivni efekti procjene knjiţeni u korist revalorizacionih rezervi, a negativni efketi na gubitak po osnovu usklaĎivanja vrijednosti imovine. U toku 2015 -te godine sa dobavljačem Profmedija zaključeno je Sudsko poravnanje u iznosu od 280.000 KM i to na način da se dug izmiri na sledeći način: iznos od 80.000 KM do 01.12.2015. god, iznos od 200.000 KM u 12 jednakih mjesečnih rata u iznosima od 16.666, 67 KM, s tim da prva rata dospijeva 15.12.2015. godine, a svaka naredna do 15-og u mjesecu za tekući mjesec. Do kraja 2016. godine je navedeno sudsko poravnanje u cjelosti ispoštovano. Od isteka poslovne godine, pa do datuma sastavljanja godišnjeg izvještaja o poslovanju Društva odnosno dana 22.02.2017. godine dobavljač društva Profmedija d.o.o, Banja Luka, je podnijela tuţbu za dug u visini 217.387, 32 KM KM. Okruţni privredni sud u Banja Luci obavjestio društvo Jelšingrad Livar a.d. Banja Luka. Društvo je blagovremeno odgovorilona istu. S navedenim dobavljačem je zaključeno je sudsko poravnanje kojim je definisano da se dug u iznosu od 246.527,70 KM izmiri u ukupnom iznosu od 10 jednakih mjesečnih rata počev od juna mjeseca 2017. Godine.

34

Poslije sastavljanja finansijskih izvještaja od strane Elektrokrajine je dostavljeno obavještenje o isključenju električne energije, na dan 24.04.2017. godine, a zbog postojanja tekućeg duga u iznosu preko 500 000 KM. Nakon navedenog je sa predstavnicima istih odrţan sastanak u prostorijama Elektrokrajine dana 25.04.2017. godine i dogovoreno da će ukupan iznos tekućeg duga zaključno sa računom za mjesec maj 2017. Godine i uključen u iznos već zaključene medijacije u avgustu 2016. Godine, što će imati za posljedicu povećanje mjesečne rate po osnovu zaključene medijacije, uz obavezu preduzeća da tekuću potrošnju električne energije mora poštovati od juna 2017. Godine, što znači da račun za mjesec juni preduzeće mora izmiriti do 25.07. 2017. Godine.