izvjeŠtaj - zdravi gradovi s...1 izvjeŠtaj 16. jesenski poslovni sastanak hrvatske mreŽe zdravih...
TRANSCRIPT
1
IZVJEŠTAJ
16. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK
HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA
Rab, 20. – 22.10.2011.
2
PROGRAM 16. JESENSKOG POSLOVNOG
SASTANKA HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA
ČETVRTAK, 20.10.2011. – SUBOTA, 22.10.2011., RAB
ČETVRTAK, 20.10.2011., Hotel „Padova“, Rab
11.30 – 13.30 Sastanak Predsjedništva Hrvatske mreže Zdravih gradova
14.00 – 15.00 Otvaranje poslovnog sastanka:
Gđa Nada Turina-Đurić, Zamjenica Župana Primorsko-goranske županije
Gosp. Zdenko Antešić, Gradonačelnik grada Raba
Doc.dr.sc. Selma Šogorić, dopredsjednica HMZG
15.00 – 18.00 Prikaz modela dobre prakse (domaćini):
Moderatorice: Mr.sc. Iva Josipović, koordinatorica projekta „Zdrava županija“ PGŽ i Rosanda Krstinić-Gušćić, prof., koordinatorica projekta „Rab-Zdravi grad“
15.00 – 16.30 Projekt samoorganiziranja mladih u PGŽ, Darko Roviš, prof.
Županijska koordinacija zdravih gradova u PGŽ - programi i plan aktivnosti
Paths program PGŽ
Screening - mentalno zdravlje učenika sedmih razreda O.Š. PGŽ
16.30 – 17.00 Pauza za kavu
17.00 – 18.30 Projekt “Rab-Zdravi grad“, Rosanda Krstinić-Gušćić, prof.
GDCK Rab - Savjetovalište za djecu, mladež i obitelj, Branka Staničić-Kuparić, prof.
Dječji vrtić“Pahuljica“ - Plan Grada Raba, Sanja Grozdanić, ravnateljica
OŠ Ivana Rabljanina, Anamari Šarin, ravnateljica i Franciska Plješa, pedagoginja
Preventivni programi NZZJZ PGŽ, mr.sc. Daniela Glažar-Ivče
Udruga „KOCKA“- samoorganiziranje mladih, Kristina Ribarić prof.
Padova wellness&fitness day-vježbom do zdravlja, Manuela Halović, prof. i Maja Jureša, vft.
19.00 – 20.00 Koktel dobrodošlice i večera (Hotel „Padova“ Rab)
3
PETAK, 21.10.2011., Hotel „Padova“, Rab
9.00 – 11.00 Prezentacije (gosti-nacionalno):
Moderatorica: Nataša Basanić-Čuš, prof., članica Predsjedništva HMZG „Nacionalna strategija skrbi o duševnom zdravlju i njezino provođenje“, dr. Maja Silobrčić Radić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
„Prema zajedničkoj akciji za mentalno zdravlje“ aktivnosti Europske komisije (DG Sanco) na području mentalnog zdravlja, dr.sc. Elizabeta Radonić, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Dom zdravlja Zagreb Zapad
11.00 – 13.00 Posjet Psihijatrijskoj bolnici Rab prikaz projekta „Post-hospitalna skrb za duševno bolesne osobe“, Doc.dr.sc. Vesna Šendula Jengić, ravnateljica PB Rab
13.00 – 14.30 Razgled grada i pauza za ručak
15.00 – 16.30 Prikaz modela dobre prakse (gosti-gradovi i županije):
Moderatorica: Sonja Borovčak, članica Predsjedništva HMZG
„Mentalno zdravlje starijih osoba i utjecaj na korištenje zdravstvene zaštite, dr.sc Draženka Vadla, ZZJZ Koprivničko-križevačke županije
„Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici – specifičnosti zagrebačkog modela“, dr.sc. Elizabeta Radonić, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Dom zdravlja Zagreb Zapad
Plenarna rasprava i zaključci: „Može li bolje?“
16.30 – 17.00 Pauza za kavu
17.00 – 19.00 Sastanak koordinatora i političara projekta Zdrava Županija – tematska rasprava „Izrada i implementacija uz monitoring Planova promicanja zdravlja i Planova zdravstvene zaštite“, voditelji: dr.sc. Aleksandar Džakula i gđa. Sonja Grozić-Živolić
17.00 – 19.00 Sastanak koordinatora projekta Zdravi grad – tematski sastanak istraživačke grupe „Procjena potreba jedno-roditeljskih obitelji“, voditelji: doc.dr.sc. Selma Šogorić i mr.sc. Irena Deže-Starčević
20.00 – 22.00 Večera (Hotel „Padova“, Rab)
SUBOTA, 22.10.2011., Hotel „Padova“, Rab
8.30 – 10.00 Radionica: „Kako tumačiti rezultate istraživanja potreba gradova i županija članova Mreže“, doc.dr.sc. Selma Šogorić
10.15 – 12.00 Izvještajna Skupština Hrvatske mreže Zdravih gradova, voditeljica: Sonja Borovčak, članica Predsjedništva HMZG
Dnevni red:
1. Izvještaj o radu HMZG u 2011. godini
2. Prijedlog programa rada Predsjedništva HMZG do 2014. god.
3. Dogovor o aktivnostima u 2012. godini
4. Razno
4
16. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK
HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA
Rab, četvrtak, 20. listopada 2011.
Prije otvaranja 16. Poslovnog sastanka Hrvatske mreže zdravih gradova, održan je sastanak Predsjedništva HMZG. Sastanak je vodila nacionalna koordinatorica HMZG, doc.dr.sc. Selma Šogorić. Kako su članovima Predsjedništva i Mreže prije poslovnog sastanka (mailom) poslani svi relevantni dokumenti na uvid, rasprava je trajala vrlo kratko. Nije bilo komen-tara na radne dokumente: Analizu odgovora gradova i županija (istraživanje potreba članova - šira i uža verzija), Prijedlog Strategije razvoja HMZG 2010. - 2014. i Prijedlog Programa rada predsjedništva do 2014. godine. Odlučeno je da će se u subotu, zadnjeg dana poslovnog sastanka, manje vremena utrošiti na prikaz Izvještaja o radu Mreže u 2011. godini, kako bi više vremena preostalo za raspravu s članovima o prijedlozima Strategije i Programa rada Predsjedništva te dogovor o radu za 2012. godinu.
Poslovni sastanak je okupio 70-ak koordinatora i političara iz hrvatskih zdravih gradova i županija. Prisutnima su se na službenom otvaranju Poslovnog sastanka u ime domaćina obratili gđa Nada Turina-Đurić, zamjenica Župana Primorsko-goranske županije i gosp. Zdenko Antešić, Gradonačelnik grada Raba. U ime Mreže pozdravila ih je doc.dr.sc. Selma Šogorić, dopredsjednica i nacionalna koordinatorica HMZG.
Program je nastavljen prikazom modela dobre prakse koje provode Primorsko-goranska županija i grad Rab.
Programe Primorsko-goranske županije prikazao je gosp. Darko Roviš iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ. Rano pijenje kod mladih odabrano je kao jedan od prioriteta županijskog tima za zdravlje Primorsko-goranske županije 2003. godine. Podaci koji potvrđuju postojanje ovog problema dobiveni su provođenjem nekoliko istraživanja. Europsko istraživanje ESPAD, provedeno u Hrvatskoj 2007. godine, pokazalo je da je 64% srednjoškolaca konzumiralo alkoholna pića u zadnjih 30 dana, da 45-55% učenika 2. razreda srednjih škola ekscesivno pije, a 1/3 čini to svaki vikend. 15-30% učenika 2. razreda pije više od 5 pića zaredom (tzv. Binge drinking), a Hitna medicinska pomoć je npr. 2002. godine imala vezano uz pijenje adolescenata više od 50 intervencija. Istraživanje rizičnih ponašanja učenika 8. razreda OŠ PGŽ provedeno u 2009. godini pokazalo je da se 30-38% učenika napilo u zadnjih godinu dana, 12-16% učinilo je to više od 3
5
puta. Svaki peti dječak pio je alkohol više od 10 puta u zadnjih godinu dana. Prisutni su i drugi oblici rizičnih ponašanja - bullying, kockanje, do 20% djece niskog je samopouzdanja, polovica je izložena socijalnom nasilju, ¼ fizičkom nasilju. 12-25% se osjeća odbačeno od vršnjaka, a više od ½ kaže da se njihovu društvu pije, puši ili drogira. Komunikacija u obitelji je izuzetno loša, a loša je i komunikacija sa nastavnicima. Polovica učenika je nezadovoljna odnosom s nastavnicima i nastavom. Školski kapaciteti za prevenciju su neujednačeni (planiranje, resursi, provedba, praćenje) što je direktno povezano i
sa ishodima u ponašanju mladih.
Rezultati provedenih istraživanja rizičnih ponašanja učenika osnovnih i srednjih škola prezentirani su javnosti, a pokrenuti su i odgovarajući programi kojima se adresirao izazov ranog pijenja mladih. Program samoorganiziranja mladih u PGŽ potaknuo je Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb PGŽ koji je pripremio poziv za prijavu projekata koje će financijski pomagati, a na koji će aplicirati samoorganizirane grupe mladih koje svojim djelovanjem omogućuju kvalitetnije provođenje slobodnog vremena svojim vršnjacima. Projekt „Samoorganiziranje“ mladima pruža priliku da se organiziraju oko aktivnosti koje su njima interesantne, uključuje i lokalne zajednice, osigurava potporu Županije, pruža javnu podršku, prepoznavanje i nagrađivanje. Ovim se projektom jača i uključuje mlade ljude, obogaćuje ponuda aktivnosti slobodnog vremena, smanjuje izloženost rizičnim ponašanjima, povećava privrženost prosocijalnom razvoju te smanjuje zloupotreba alkohola i sredstva ovisnosti. Pokrenut je i Savjetovališni rad s mladima u malim sredinama, program Mobilnog savjetovališta NZZJZ PGŽ koje pet dana u tjednu radi na području grada Rijeke i susjednih gradova i općina te jednom u dva tjedna na kvarnerskim otocima (Krk, Rab, Cres, Lošinj) i u Gorskom kotaru (Delnice). U Savjetovalište za mlade u 2009. godini ukupno se javilo 174 klijenta koji su ostvarili preko 626 posjeta savjetovalištu. Kroz projekt evaluacije školskih preventivnih programa provedena ja analiza stanja školskih preventivnih programa i sastavljen prijedlog smjernica za njihovo unaprjeđenje. Senzibilizirana je javnost za problem ranog pijenja mladih poticanjem suradnje s lokalnim medijima. Zajedničkom organizacijom mladih i struke održana je tribina pod nazivom »Alkohol u školskim torbama« (»Party bez alkohola« i »Juice party«) s ciljem da se pokaže da se mladi mogu dobro zabaviti i bez konzumacije alkohola. Pružena je potpora edukaciji kadrova u području promocije zdravlja i prevencije ovisnosti te su time ojačani kapaciteti za provođenje učinkovitih programa prevencije. Program promicanja i zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih u PGŽ usklađen je i s Nacionalnom strategijom zaštite mentalnog zdravlja 2009. - 2013. NZZJZ PGŽ planira provođenje novih mjera iz područja rane detekcije i rane intervencije u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih. Posebno uspješnima ocjenjuju se programi Trening životnih vještina i PATHS - rastem program (više informacija o programima moguće je dobiti od D.Roviša).
Projekt “Rab-Zdravi grad“ predstavila je zamjenica gradonačelnika gđa Rosanda Krstinić-Gušćić. Grad Rab ima 8.300 stanovnika, najbrojnija je skupina onih iznad 65. godine. Značajan je broj privremenih stanovnika, a u turističkoj sezoni grad broji i do 50.000 ljudi. Grad ima noviji dječji vrtić, osnovnu školu, srednju ugostiteljsku školu i gimnaziju, područni odjel glazbene škole, pučko otvoreno učilište te dom za starije osobe u osnivanju. U gradu je aktivno više od četrdeset udruga, društava i klubova u čijem se djelovanju ostvaruju kulturne, umjetničke, sportske, tehničke i društvene potrebe. Udruge samopomoći pokrivaju sve dobne skupine, a izrazito su
6
aktivne udruga umirovljenika i udruga roditelja djece sa posebnim potrebama. Snažno je izražena aktivnost lokalne zajednice i civilnog društva u očuvanju i njegovanju tradicije. Sve su aktivnosti naslonjene i na turizam te obogaćuju i turističku ponudu kroz značajne projekte - Rapska fjera, Geopark, Kampor polje sjećanja …
Projekt Rab Zdravi grad temelji se na dostignućima u razvoju demokracije, mirotvorstva, humanitarnog rada, ravnopravnosti, ljudskim pravima, ekologiji, holističkom pristupu zaštiti zdravlja svih dobnih skupina i spolova te osoba sa dodatnim potrebama u ravnoteži sa osobitostima lokalne otočke sredine. Uz prezentaciju aktivnosti koje provode Dječji vrtić “Pahuljica“ i OŠ Ivana Rabljanina, prezentiran je program Savjetovališta za djecu, mladež i obitelj koje djeluje od 1998. godine (od 2003. pri Gradskom društvu Crvenog križa). Gđa Branka
Staničić-Kuparić je pojasnila ciljeve rada Savjetovališta. Ono predstavlja organizirani oblik stručne psihološke pomoći djeci, mladeži i obitelji usmjereno na životne probleme za razliku od zdravstvenih uputa. Cilj djelovanje je pružiti pomoć i podršku djeci i mladeži tijekom dinamičkog procesa emocionalnog, socijalnog i intelektualnog rasta i razvoja, odnosno pomoći pojedincu da se bolje snađe, odluči i izabere. Područja rada su pružanje podrške, rješavanje problema, učenje životnih vještina, odlučivanje i pomoć u kriznim stanjima.
Specifično djelovanje vezano je uz preventivni rad (prevencija bolesti ovisnosti) i intenzivnu skrb o rizičnoj skupini djece i mladih upućenih u Savjetovalište od strane Centra za socijalnu skrb (izvršenje odgojne mjere posebne obveze uključivanja u individualni ili grupni savjetodavni rad). Dr. Daniela Glažar-Ivče predstavila je preventivne programe NZZJZ PGŽ koji se iznad standarda (dogovorenog sa HZZO-om) provede u rapskim ustanovama – dječjem vrtiću (zdravstveno prosvjećivanje i promidžba zdravlja) i školi (debljina je bolest – hrana može biti lijek). Prof. Kristina Ribarić
predstavila je rad udruge „KOCKA“, jedan od projekata samoorganiziranja mladih, a gđa Manuela Halović i gđa Maja Jureša Padova wellness & fitness dan - vježbom do zdravlja (više informacija o programima moguće je dobiti od autora prezentacija).
Na kraju dana priređen je koktel dobrodošlice u restoranu Hotela „Padova“.
7
Rab, petak, 21. listopada 2011.
Drugi dan poslovnog sastanka započeo je s prezentacijama gostiju – dr. Maje Silobrčić Radić i dr.sc. Elizabete Radonić, koje su prisutne trebale upoznati sa širim okvirom (nacionalnim i nadnacionalnim) brige o duševnom zdravlju.
U ime Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Maja Silobrčić predstavila je Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje od 2011. do 2016. godine usvojenu na Vladi RH u rujnu 2010. godine. Svrha donošenja Strategije bila je uspostava smjernica za zajedničko djelovanje na unapređenju postojećih uspješnih mjera i razvoju novih načina zaštite mentalnog zdravlja. Strategijom zacrtani ciljevi djelovanja su: smanjivanje pojave mentalnih poremećaja, povećanje i ujednačavanje dostupnosti kvalitetnog i pravovremenog liječenja, rehabilitacija i društveno uključivanje osoba s mentalnim poremećajima jačajući i njihovu ulogu u odlučivanju u navedenim procesima. Dugoročni ciljevi su povećanje osobnog zadovoljstva i zdravlja građana, smanjenje troškova te poticanje ekonomskog i društvenog razvoja zajednice.
Prisutnima su predočeni pokazatelji koji govore o velikoj važnosti problema duševnog zdravlja u RH. Prema procjenama opterećenja bolestima (DALYs) za Hrvatsku za 2002. godinu, mentalni i neurološki poremećaji su na 2. mjestu među vodećim skupinama dizabiliteta: kod muškaraca s udjelom od 20,7%, a kod žena s udjelom od 25,6%. Među 10 vodećih uzroka ukupnog opterećenja bolestima prema dijagnostičkim entitetima, tri su iz skupine mentalnih poremećaja: unipolarni depresivni poremećaji s udjelom 7,5% na 3. mjestu, poremećaji uzrokovani alkoholom s udjelom 4,7% na 4. mjestu te Alzheimerova i druge demencije s udjelom 2,6% na 7. mjestu. Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja sudjeluju u ukupnom bolničkom pobolu sa 6-7%. Najveći broj hospitalizacija u dobi je 20-59 godina, što ove poremećaje čini jednim od vodećih uzroka bolničkog pobola u radno sposobnoj populaciji. Ovi poremećaji vodeći su uzrok bolničkog pobola i prema korištenju dana bolničkog liječenja, jer se svaki 4. ili 5. dan koristi za ovu skupinu. Četiri dijagnostičke kategorije (zlouporaba alkohola, shizofrenija, depresivni poremećaji i reakcije na teški stres) čine 2/3 hospitalizacija u bolničkom pobolu zbog duševnih poremećaja. U bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja, bilježi se, uz oscilacije, izrazitiji trend rasta broja i stopa hospitalizacija na 100.000 stanovnika ukupno, za oba spola. Trendovi porasta pobola od mentalnih poremećaja registriraju se i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a njihov udio iznosi 4-5% u ukupnom pobolu. Neuroze, poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaji, s udjelom oko 50%, vodeća su dijagnostička podskupina. Osobe čiji su uzroci invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju iz skupine duševnih poremećaja i mentalne retardacije sudjeluju s oko 26% u ukupnom broju invalida.
Najznačajnija područja djelovanja koja ističe Strategija su: Unaprjeđenje mentalnog zdravlja u općoj populaciji, Unaprjeđenje mentalnog zdravlja u dobno - specifičnim i vulnerabilnim populacijama, Unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu, Prevencija, liječenje i rehabilitacija mentalnih poremećaja, Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici i Suradnja s drugim sektorima, razmjena informacija i znanja te istraživanje.
U 2009. godini donesena je Mreža javne zdravstvene službe prema kojoj je ustrojena i mreža timova za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u zavodima za javno zdravstvo županija i grada Zagreba (ukupno 45 timova). Postojeće službe za prevenciju
8
ovisnosti proširile su djelokrug aktivnosti na zaštitu mentalnog zdravlja te je organizirana djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvan bolničkog liječenja ovisnosti na razni županijskih Zavoda. Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo povjerena je strateška i koordinativna uloga.
Aktivnosti Europske komisije (DG Sanco) na području mentalnog zdravlja predstavila je dr.sc. Elizabeta Radonić, članica ekspertne skupine za mentalno zdravlje. Politički okvir tematskih (vezanih uz duševno zdravlje) Povelja koje je usvojila Europska Komisija daje poseban značaj djelovanju na: Promociji duševnog zdravlja djece i mladih (poslije - porođajna depresija, roditeljske vještine, patronažna služba, medicinske sestre u školama, školska sredina, edukacija učenika, nastavnika i roditelja), intervencijama vezanim uz radno aktivnu populaciju (uočavanje duševnih smetnji, fleksibilni radni uvjeti), starije sugrađane (društvene mreže, tjelesna aktivnost, volonterski programi), ranjive skupine (zaposlenje), duševno bolesne - depresija (KBT, psihološka podrška, edukacija u prevenciji, ranom prepoznavanju i liječenju), ovisnost o psiho - aktivnim tvarima, suicid (regionalne mreže), socijalnu inkluziju te razmjenu znanja i informacija.
Strateški dokumenti Europske komisije „Prema zajedničkoj akciji za mentalno zdravlje“ odabiru pet prioritetnih područja djelovanja: Prevencija depresije i suicida, Duševno zdravlje mladih i obrazovanje, Duševno zdravlje na radnom mjestu, Duševno zdravlje starijih, Suprotstavljanje stigmi i društvenoj izolaciji te Stvaranje i jačanje inovativnih partnerskih odnosa zdravstva i drugih relevantnih sektora (uključujući sektor rada).
U nastavku Poslovnog sastanka za sudionike je bio organiziran terenski posjet Psihijatrijskoj bolnici Rab. Kroz desetak prezentacija, djelatnici bolnice prikazali su okupljenima svoj dnevni radi i provedena istraživanja. Najviše zanimanja privukle su prezentacije sestre Zorice Vujić o bolničkom programu kao važnoj karici u sveobuhvatnom tretmanu ovisnika i doc.dr.sc. Vesne Šendula Jengić, ravnateljice PB Rab, „Post - hospitalna skrb za duševno bolesne osobe“. Da bi se ostvario kontinuum skrbi za kronične psihijatrijske bolesnike,
radna grupa županijskog tima za zdravlje Primorsko-goranske županije postavila si je kao cilj do 31.12.2010. za 50% povećati broj psihičkih bolesnika otpuštenih iz bolnice koje je posjetila patronažna sestra 1. dan po otpustu. Analizom provedbe procesa skrbi, ustanovljeno je da ključni uzrok (na koji je bilo moguće djelovati) odsustva kontinuiteta skrbi jest nepostojanje sestrinskog otpusnog pisma. Koordinacijom sudionika procesa skrbi (kliničke bolnice, specijalne bolnice, dom zdravlja, centar za socijalnu skrb, domovi za stare…) u vremenskom periodu od 25.02.2010. do 31.12.2010. na području grada Rijeke za svakog od 388 otpuštenih bolesnika upućeno je i sestrinsko otpusno pismo. 304 bolesnika je patronažna sestra posjetila u zadanom roku te pomogla u prihvatu i organizaciji (post-hospitalnog) života liječenih. Iako je postavljeni cilj već ostvaren, članovi radne grupe rade na daljem unaprjeđenju procesa i razvoju suradnje među ključnim dionicima procesa skrbi o duševno bolesnim osobama.
9
Nakon odličnog ručka i obilaska paviljona za radnu terapiju, domaćini sastanka sudionike su poveli u razgledavanje staro-gradske jezgre Raba.
Nakon terenskih posjeta sastanak je nastavljen plenarnim prikazom modela dobre prakse gostiju iz hrvatskih gradova i županija. Dr.sc. Draženka Vadla, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije prikazala je rezultate istraživanja provedenog tijekom projekta “Studija o starima”, 2006. (“TTB Second Decennial Survey of the Health Needs and Health Care For Older People in Europe”) u tri hrvatske županije, Koprivničko-križevačkoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. Cilj je bio istražiti pojavnost anksioznosti i depresivnosti u starijih osoba u KKŽ, IŽ i DNŽ, analizirati korištenje zdravstvene zaštite obzirom na samoprocijenjeno zdravlje i modificirajuće čimbenike (dob, spol, “živi sam”, regija) te predložiti mjere za prevenciju mentalnih bolesti u starijih osoba. Rezultati su pokazali da se pojavnost (prevalencija) anksioznosti i depresivnosti mjerena HAD ljestvicom značajno razlikuje između tri istraživane županije. Najviša prevalencija vjerojatne depresivnosti (40%) i anksioznosti (28%) je u ispitanika KKŽ, a najmanja u ispitanika DNŽ (26%, odnosno 16%). U starijih osoba nađena je visoka pojavnost granične i vjerojatne depresivnosti (53,6%) i anksioznosti (43,3%). Žene su anksioznije od muškaraca (p<0,001), a za depresivnost nije nađena statistički značajna razlika. S porastom dobi značajno raste učestalost depresivnih osoba (p=0,034), a smanjuje se broj anksioznih osoba (p=0,028). Ispitanici koji žive sami ne razlikuju se u pojavnosti anksioznosti i depresivnosti od onih koji žive s nekim. Liječnici vrlo rijetko prepoznaju i liječe anksioznost (8,2%) i depresivnost (2%). Kod ispitanika koji spadaju u kategoriju vjerojatno i granično anksiozni, značajno je veći rizik za korištenje specijalističko - konzilijarne zdravstvene zaštite. Kod ispitanika iz kategorije vjerojatno i granično depresivni te vjerojatno anksiozni značajno je veći rizik hospitalizacije. Planiranje skrbi za starije osobe na lokalnoj razini treba biti provedeno temeljem procijenjenog zdravstvenog stanja i specifičnih potreba populacije i vezano uz raspoložive financijske i ljudske resurse. Timovi za mentalno zdravlje u županijskim zavodima za javno zdravstvo trebaju osmisliti i koordinirati provođenje preventivnih javnozdravstvenih mjera za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja starije populacije. Značajno bi bilo raditi na ranom otkrivanju i adekvatnom liječenju anksioznosti i depresivnosti na razini primarne zdravstvene zaštite (LOM uz bolju suradnju svih zdravstvenih djelatnika). Važno bi bilo raditi na proširenju i unaprjeđenju djelovanja patronažnih službi i gerontoloških centara za pružanje psihološke pomoći u kući starije osobe te na formiranju i razvijanju suportivnih grupa oboljelih od mentalnih bolesti. Promocija zdravog stila življenja s ciljem osposobljavanja i održavanja aktivnog i samostalnog života kroz što duži period, vodeća je mjera nespecifične primarne prevencije.
Dr.sc. Elizabeta Radonić, voditeljica Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Zagreb - Zapad prikazala je program Zaštite mentalnog zdravlja u zajednici – specifičnost zagrebačkog
10
modela. Centar je osnovao Gradski ured za zdravstvo grada Zagreba 2006. godine. Rad Centra orijentiran je na djelovanje u zajednici - pružanje ambulantne skrbi za duševno zdravlje u blizini mjesta stanovanja i korisnici mogu doći bez uputnice. Djelatnost Centra usmjerena je prema prevenciji (rad s rizičnim skupinama), ranom otkrivanju, liječenju i rehabilitaciji osoba s duševnim poremećajima. Principi rada su: aktivno vođenje slučaja (“case management”), timska sinteza, obiteljski pristup, multisektorska suradnja / interdisciplinarni pristup. Održavaju se i radionica za osobe s psihotičnim poremećajem, kreativna radionica za osobe s anksiozno - depresivnim smetnjama, radionica za članove obitelji / skrbnike psihički bolesne djece i mladih i muzikoterapija. Prema obrađenim podacima za 2009. godinu, od ukupnog broja korisnika (5900) Centra, 30% je bilo djece i adolescenata.
Na kraju drugog dana Poslovnog sastanka održane su dvije paralelne radionice – jedna za gradove i druga za županije. Na sastanku koordinatora i političara projekta Zdrava Županija raspravljalo se o izradi Planova zdravstvene zaštite i drugim planovima vezanim uz skrb za zdravlje, o mogućnostima osnaživanja Savjeta za zdravlje i evaluaciji provedbe Planova za zdravlje izrađenih u periodu 2002.-2009.
Zaključeno je:
ad 1) Temeljem izrađenog Plana zdravstvene zaštite Županije istarske izradit će se matrica (struktura / obrazac) koja ima za cilj omogućiti svim županijama oblikovanje Plana zdravstvene zaštite koji će sadržavati sve obaveze, mogućnosti i aktivnosti koje županije planiraju provoditi u području skrbi za zdravlje. Uz matricu, bit će naveden i popis dokumenata koji određuje sadržaj plana, a predstavlja zajedničke obaveze županija. Odgovorna osoba: A. Džakula, rok za izvršenje: 15. studeni 2011.
ad 2) Oblikovati edukacijski blok u trajanju cca pola dana namijenjenog članovima Savjeta. Organizirati edukacije prema regijama na kojima će se okupiti predstavnici Savjeta za zdravlje i Timova za zdravlje iz susjednih županija. Odgovorna osoba: Predstavnici županija (predlažu termin i mjesto održavanja), A. Džakula (sadržaj i provođenje edukacije.) Rok za izvršenje: u dogovoru sa županijama – kontinuirano od 01. prosinca 2011.
ad 3) Temeljem materijala korištenih za izradu planova za zdravlje (tijekom i nakon edukacija za „Zdrave županije“), oblikovati evaluacijski alat te vrednovati provedene procese predviđene edukacijom i planovima za zdravlje. Rezultate ovog vrednovanja koristiti kao polazišta za monitoriing budućih planova za zdravlje (prema novim ili revidiranim prioritetima). Za ovu aktivnost koristit će se materijali, programi i aktivnosti korišteni u Županiji istarskoj. Odgovorna osoba: Predstavnici županije Istarske, A. Džakula, rok za izvršenje: 01.07.2012.
ad 4) Svi predstavnici županija podržavaju održavanje Savjetovanja županija u zdravstvu - Marija Bistrica, 27. i 28. 10. 2011. Ističe se važnost održavanja skupa koji se bavi neposrednim i aktualnim problemima. Podržava se ideja o održavanju dva Savjetovanja godišnje. Iskustva Savjetovanja u Mariji Bistrici bit će iskorištena u organizaciji budućih savjetovanja pa se svi predstavnici županija pozivaju da se aktivno uključe u evaluaciju savjetovanja te davanje prijedloga za unaprjeđenje kvalitete budućih skupova.
11
Paralelno sa sastankom Zdravih županija, odvijao se tematski sastanak koordinatora projekta Zdravi grad – istraživačke grupe „Procjena potreba jedno - roditeljskih obitelji“. Sastanak je okupio predstavnike gradova Rijeke, Poreča, Labina, Pule, Zagreba, Splita, Dubrovnika i Raba.
U teškim vremenima, sadašnjem posebno, u duhu je poslanja Mreže otvarati teške i bolne teme čijim adresiranjem zajednički možemo doprinijeti jačanju socijalnih mreža i osnaživanju društvene podrške, posebno ranjivim skupinama našeg stanovništva. Opredjeljenje je Predsjedništva i članova Mreže da u 2011. godini posebno naglasimo potrebe naših obitelji, naročito jedno - roditeljskih koje (prema nizu do sada objavljenih međunarodnih studija) predstavljaju grupu izrazito izloženu riziku od siromaštva. Cilj je ovog akcijskog istraživanja koje pokrećemo, prepoznati specifične potrebe jedno - roditeljskih obitelji te razviti učinkovite programe pomoći i podrške na lokalnoj razini kojima će se prepoznatim potrebama udovoljiti.
Ovo je istraživanje ujedno doprinos Hrvatske mreže zdravih gradova adresiranju vodećeg izazova V. faze Europskog projekta Zdravih gradova „razvoj okruženja koje omogućava brigu i podršku“ - „Zdravi grad - grad za sve svoje stanovnike“. Ovo je „ogledni“ projekt kojim će HMZG pokazati koliko su njezini gradovi članovi socijalno osjetljive, inkluzivne i suportivne sredine sposobne odgovoriti na različite potrebe i očekivanja svojih građana. Provođenjem ovog akcijskog istraživanja kroz edukaciju i jačanje lokalnih upravljačkih kapaciteta razvit ćemo politiku kojom ćemo „zagrliti“ obitelj i uspostaviti sustav skrbi primjeren potrebama ove grupe naših građana. Naš je projekt dio mreže europskih istraživanja nejednakosti u zdravlju (koje se temelje na nejednakim životnim mogućnostima) Svjetske zdravstvene organizacije, koja naglašavaju značaj ranog razvoja djeteta i stavljaju naglasak na intervencije u tom periodu života, naročito kod djece koja odrastaju u nepovoljnim socijalno - ekonomskim uvjetima.
Istraživanje će se odvijati u etapama i njegova je prva stepenica stjecanje uvida, odnosno utvrđivanje veličine i značaja problema (tijekom 2011. godine kroz tri tematska okupljanja). Na prva dva sastanka, na Forumu zdravih gradova u Vinkovcima na Sajmu zdravlja i na Radionici: Proaktivni pristup smanjivanju nejednakosti u zdravlju – istraživanje potreba jedno - roditeljskih obitelji u Motovunu, dobili smo prikaz situacije u tri hrvatska grada – Poreču, Rijeci i Vinkovcima. Do Poslovnog sastanka na Rabu dobili smo informacije i od grada Labina. Na tematskom sastanku na Rabu razmijenili smo do sada prikupljene informacije lokalno i predstavili rezultate pretraživanja literature (pregled dosadašnjih istraživanja u Hrvatskoj i u svijetu – sve reference biti će dostupne članovima Mreže putem web stranica - intraneta).
Zaključci: članovi Mreže koji žele sudjelovati u istraživanju trebaju do kraja 2011. godine pripremiti i Suportivnom centru poslati svoj:
1. prikaz stanja temeljem raspoloživih dostupnih informacija:
Demografski pokazatelji - trendovi zadnja tri popisa stanovništva (struktura obitelji, % razvedenih brakova, socijalno - ekonomski pokazatelji i obrazovni status jedno - roditeljskih obitelji, zaposlenost / nezaposlenost roditelja, stambeni status, socijalna ugroženost, broj djece o kojima skrbe … );
Pokazatelji za 2010. / 2011. iz vrtića i škola (struktura obitelji učenika, % razvedenih brakova, socijalno - ekonomski pokazatelji i obrazovni status jedno - roditeljskih obitelji, zaposlenost / nezaposlenost roditelja);
2. izvještaj o postojećim programima kojima se adresiraju potrebe ove ranjive populacije;
12
3. te poslati primjerke obrazaca koje ispunjavaju roditelji prilikom ostvarivanja Prava po osnovu kriterija samohranog roditelja navedena u okviru gradskih socijalnih programa, kao na primjer: poklon za novorođenče, pravo na upis u predškolske ustanove kojima je osnivač grad, pravo na upis u produženi boravak učenika osnovnih škola i druge.
Preporuka je da gradovi koji sudjeluju u istraživanju formiraju svoje lokalne istraživačke grupe (osam do deset članova) koje trebaju uključivati predstavnike nadležnih gradskih odjela (zdravstvo, socijalna skrb, obrazovanje), obiteljskog centra i centra za socijalnu skrb, djelatnike doma zdravlja (patronažne sestre, pedijatre, liječnike obiteljske medicine), zavoda za javno zdravstvo (liječnici školske medicine, psiholozi, socijalni pedagozi) i zainteresiranih nevladinih udruga.
Druga stepenica istraživanja koja će se odvijati tijekom 2012. godine, logični je nastavak prve i tijekom nje ćemo metodama kvalitativno analitičkog pristupa i svrhovitog uzorkovanja steći „dublji“, osobniji uvid u potrebe različitih sub - grupa jedno - roditeljskih obitelji. Temeljem tako dobivenih rezultata (jasno definiranih potreba) i temeljem prikupljenih domaćih i tuđih iskustva, tzv. „na dokazima temeljeni“ uspješnih modela intervencija, razradit ćemo vlastite modele za implementaciju.
Treća stepenica je proces implementacije intervencija, odnosno jačanje kapaciteta lokalnih zajednica da adekvatno skrbe o prepoznatim potrebama jedno - roditeljskih obitelji. U tom ćemo dijelu istraživanja (akademska zajednica biti će kontinuirano uključena u projekt) pružiti pomoć lokalnim zajednicama da uvedu preporučene (na dokazima temeljene) programe jačanja podrške obiteljima. Na kraju projekta izvršit će se evaluacija (rezultati, učinak).
Komunikacija među istraživačima u projektu odvijat će se elektronskim putem (materijali će biti stavljani na zaporkom zaštićeni dio web stranica Mreže) i inter - personalno kroz tematske sastanke i radionice.
Na kraju drugog dana poslovnog sastanka za sudionike je organizirana večera u restoranu Hotela „Padova“.
13
Rab, subota, 22. listopada 2011.
Posljednji dan Poslovnog sastanka započeo je radionicom „Kako tumačiti rezultate istraživanja potreba gradova i županija članova Mreže“ koje je predstavila doc.dr.sc. Selma Šogorić. Cilj istraživanja provedenog među članovima Mreže, u proljeće 2011. godine, bio je dobiti informaciju o sadašnjem stanju u projektu Zdravi grad / županija (vezano uz ciljeve, sadržaj rada projekta / aktivnosti, način djelovanja i ulogu partnera u izgradnji politike zdravlja) te izglednoj budućnosti projekta (smjeru razvoja, problemima u provođenju i potrebnoj pomoći).
Dobiveni odgovori vezani uz ciljeve, sadržaj projekta, aktivnosti i način njegovog djelovanja su različiti. Nalaze se u rasponu od a) postojanja strategije promicanja zdravlja, jasnih prioriteta, sustavnosti u pristupu, dugoročnog i održivog djelovanja, preko b) provođenja projekta ZG / ZŽ kroz pružanje podrške radu (moćnim / značajnim) udrugama / interesnim grupama, c) djelovanje dominantno kroz akcije, kampanje, obilježavanje značajnih dana i d) provođenje projekta kroz redovite aktivnosti odjela (programe mjera). Uloga partnera u izgradnji politike zdravlja (odnos politike i uprave prema stuci i građanima) ide u rasponu od sinergije do dominantne uloge političke i upravne komponente u lepezi od upravne podrške, do apsolutne dominacije.
Budućnost projekta – smjer razvoja, gradovi i županije vide prilično slično, kroz intersektorsko planiranje zdravlja i razvoja, jačanje suradnje građana – struke – politike, uključivanje svih resursa i djelatnosti koje utječu na zdravlje, proaktivnu koordinaciju i komunikaciju među ključnim sudionicima, stvaranje partnerskih odnosa, redefiniranje (ciklus planiranja za zdravlje) prioriteta, nastavljanje dosadašnjih uspješnih projekata i unaprjeđenje već prepoznatih aktivnosti.
Specifičnost gradova je da se žele razvijati u pravcu suvremenog, ugodnog i za život poželjnog mjesta, da žele biti servis za zdravlje u zajednici sukladno odabranim prioritetnim područjima, održavati postojeće servise koji pokazuju učinkovitost i opravdanost te razvijati druge, nove za koje utvrde potrebu. Gradovi žele uspostaviti bolje odnose sa županijskom razinom i njezinim institucijama.
Županije bi voljele razviti županijsku mrežu suradnika JLS - zdravih gradova i postići sinergističko djelovanje Savjeta i Timova za zdravlje te dovršiti implementaciju strateških dokumenata iz područja zdravlja.
Gradovi i županije prepoznaju slične probleme u provođenju projekta, kao npr. unutar upravnih odjela nema kadrovskog potencijala koji bi se bavio projektom, osobama koje provode projekt unutar JLS uglavnom je to dodatna aktivnost u redovnom, te najvećim dijelom u prekovremenom radu, problem je iznalaženje i nedostatak financijskih sredstava, ali i mali broj ljudi koji se bave ovim projektom.
Županije prepoznaju još dio problema vezan uz tijek proces decentralizacije. Npr. „Upravni odjel dobio je u nadležnost niz novih poslova, međutim kadrovski nije ojačao. Uz nove poslove koje
14
smo dobili slijedom Zakona (koncesije, izrada plana zdravstvene zaštite…), niz nacionalnih programa koje moramo pratiti i o čijoj provedbi moramo izvještavati nadležna ministarstva, s obzirom da nema više Poglavarstva koje je obavljalo dio protokolarnih obveza Županije pa dijelom te obveze pokrivaju zaposlenici Upravnog odjela.“ „Političari (nacionalni) „uvalili“ su nam brdo reformskih obveza zajedničkog predznaka „snađi se kako znaš i umiješ“ (koncesije, COM, HMP, PDV…) što ljude u županijskoj upravi, kao i zdravstvene ustanove dodatno dovodi do burn – outa. Nevladin sektor, u koji smatramo da smo puno uložili (ne samo financijski), i ne donosi baš očekivane promjene. Suradnja NGO - a (s ustanovama, međusobno…), posebno u smislu rada na zajedničkim projektima, zapravo se ne razvija. Što se tiče uključenosti građana, zapravo, čini se da nas fokusiranje na „zakonske obveze i procedure“ dovodi u rizik udaljavanja od „baze“. „ Članovi tima za zdravlje u svojim ustanovama nemaju mogućnost primjene naučenih vještina (nisu u mogućnosti utjecati na ravnatelje, stručno vijeće ili neko drugo tijelo...). Pri izradi Plana zdravstvene zaštite problem je koordinirati rad Savjeta za zdravlje i Tima za zdravlje te jasno definirati odnos Plan za zdravlje - Plan zdravstvene zaštite - Plan promicanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti (teško izvedivo zbog nedostatka vremena i rokova te nedostatka ljudi koji bi mogli provesti edukaciju). Zdravstvene i socijalne ustanove koje su nam dostavljale prijedloge vlastitih razvojnih planova, isključivo su se bazirali na razvoju infrastrukture (objekti, izgradnja,...) koji ne uključuje razvoj ljudskih potencijala. Članovi Tima za zdravlje i Savjeta za zdravlje teško povezuju aktivnosti dokumenata čiju provedbu nadziru i prate (Plan za zdravlje, Plan zdravstvene zaštite) s glavnim županijskim razvojnim dokumentom - Županijska razvojna strategija - potrebna zajednička izobrazba utemeljena na primjenjivoj metodologiji. Upravni odjeli u čijoj je nadležnosti praćenje provedbe svih strateških dokumenata iz područja zdravstva i socijale ne komuniciraju na međužupanijskoj razini, primjerice provedba postupka koncesija ili postupka osnivanja Zavoda za hitnu medicinu zahtijeva razmjenu iskustava jer ne postoji jasno propisana procedura za provedbu navedenih postupaka. Za sva sredstva koja se dodjeljuju bez javnog natječaja, potrebno je prije isplate dostaviti sklopljen ugovor koji će se temeljiti na konkretnim aktivnostima. Zbog ekonomske situacije (značajno kresanje proračuna kod nas i u svim našim institucijama kojima smo osnivači) biti će teško realizirati provođenje programa i suradnju.
Potrebe i gradova i županija vezane su uz: a) oblikovanje strategije i vođenje projekta, b) implementaciju vezano uz rad tematskih grupa), c) vezano uz proces implementacije i evaluacije, d) mentorski rad i e) informiranje.
Unutar navedenih kategorija gradovi i županije spominju različite edukacijske potrebe, kao npr. gradovi spominju permanentno obrazovanje koordinatora projekta, ponuda "novih i drugih" znanja i vještina, jačanje kapaciteta uprave za implementaciju projekta, dok županije više trebaju „bazičnu“ javnozdravstvenu edukaciju (članovi Savjeta za zdravlje) ili „naprednu“ javnozdravstvenu edukaciju (policy proces - kreiranje i evaluacija javnih politika). I gradovima i županijama zajednička je potreba za edukacijom članova tematskih radnih grupa, zajedničkim tematskim sastancima sa svrhom razmjene iskustava i širenja modela dobre prakse, suradnja i razmjena iskustava s drugima te podrška u provođenju istraživanja. I jedni i drugi reflektiraju nedovoljnu međusobnu povezanost, nedovoljno znanje o metodama osiguravanja participacije građana u procesu razvoja i provedbe projekta, uključivanju zajednice, pronalaženju, suradnji i jačanju partnera.
Kao najkorisniji od već postojećih resursa Mreže, spomenuti su Poslovni sastanci Mreže (radi unaprjeđenja suradnje između članova i sa nacionalnom razinom, razmjene iskustva i učenja iz primjera dobre prakse), Epoha zdravlja (razmjena iskustava i predstavljanje aktivnosti, promocija Mreže), web stranice (aktivna i dinamična, obiluje korisnim podacima), Sajam zdravlja (prezentacija i dobivanje uvida u aktivnosti drugih, stvaranje osobnih kontakata),
15
Motovunska ljetna škola (edukacija), Knjiga zdravih gradova (promocija), Metodologija RAP i Edukacija županijskih timova, TQM, tematske radionice, Edukacija u sklopu modula PDS JZ na Školi narodnog zdravlja te Mentorski rad na zahtjev gradskog ili županijskog tima.
Nakon prezentacije, radeći u malim grupama, članovi Mreže trebali su raspraviti i dati odgovore na slijedeća potanja: Da li su navedene potrebe odgovor na probleme u provođenju projekta koje ste naveli? Da li navedene potrebe odražavaju željeni pravac razvoja projekta? Koje nove resurse Mreže treba razviti (kao odgovor na nove potrebe)?
Zaključci radionice: Kao osnovne potrebe članova Mreže potvrđeni su: edukacija, koordinacija i umrežavanje, monitoring i evaluacija. Članovi Mreže su svjesni da su resursi ograničeni, kao takve ih treba prihvatiti, te očekuju podršku u što učinkovitijem upravljanju raspoloživim resursima (učenje o rukovođenju lokalnim mrežama). Očekuju “evidence based” intervencije za odabrana tematska područja. Neformalnu suradnju između članova treba pretvoriti u mentorski proces za pojedine gradove i županije. Otvoriti Forum na web stranicama mreže. Trogodišnjim partnerstvom između članova i Mreže postaviti osnove za dugoročniju suradnju.
Na kraju Poslovnog sastanka održana je Izvještajna Skupština Hrvatske mreže zdravih gradova, sa slijedećim dnevnim redom:
1. Izvještaj o radu HMZG u 2011. godini
2. Prijedlog programa rada Predsjedništva HMZG do 2014. godine
3. Dogovor o aktivnostima u 2012. godini
4. Razno
16
HRVATSKA MREŽA ZDRAVIH GRADOVA
ZAPISNIK S IZVJEŠTAJNE SKUPŠTINE
održane 22. listopada 2011. godine u Rabu s početkom u 10.30 sati
Nazočni:
Sonja Borovčak (Krapinsko-zagorska županija), Lidija Bijelić (Međimurska županija), Sonja Grozić-Živolić, Davorka Maras-Tkačuk (Istarska županija), Iva Josipović (Primorsko-goranska županija), Franka Krajnović (Zadarska županija), Snježana Žunec (Zagrebačka županija), Rosanda Krstinić-Guščić (Rab), Nataša Basanić- Čuš (Poreč), Vesna Kordić (Poreč), Erik Lukšić (Pula), Jasna Tucak (Zagreb), Eni Modrušan (Labin), Irene Deže Starčević (Rijeka), Ankica Džono-Boban (Dubrovnik), Gordana Vrdoljak (Split), Selma Šogorić (nacionalna koordinatorica), Aleksandar Džakula (Suportivni centar).
Sonja Borovčak, članica predsjedništva, otvara i vodi Izvještajnu skupštinu. Predlaže slijedeći dnevni red:
1. Izvještaj o radu HMZG u 2011. godini
2. Prijedlog programa rada Predsjedništva HMZG do 2014. godine
3. Dogovor o aktivnostima u 2012. godini
4. Razno
Ad.1. Nacionalna koordinatorica doc.dr.sc. Selma Šogorić izvještava članove o radu i aktivnostima Mreže u 2011. godini. Od redovnih aktivnosti održana je Skupština Mreže u veljači u Zagrebu, 15. Sajam zdravlja u travnju u Vinkovcima, obilježen je Dan zdravih gradova, tečajevi 18. Motovunske ljetne škole unaprjeđenja zdravlja održavali su se u lipnju / srpnju u Grožnjanu, Motovunu, Labinu i Poreču, Poslovni sastanak u listopadu na Rabu. Kontinuirano se radi na unaprjeđenju web - stranica HMZG. Tijekom 2011. godine, zbog financijskih razloga, nije tiskan novi broj Epohe zdravlja.
Od ostalih dogovorenih aktivnosti Mreže u 2011. godini provedeno je istraživanje potreba gradova i županija članova Mreže i o tome podnesen izvještaj, grupa za razvoj strategije Mreže uspješno je završila svoj rad izradom Prijedloga strateških dokumenata Mreže (u prilogu). Oblikovan je Program rada Predsjedništva u periodu 2010. – 2014. i održana je rasprava o prijedlogu. Nastavljena je suradnja s Udrugom gradova RH. Rad Mreže je predstavljan Predsjedništvu Udruge u rujnu 2011., a tajnica Udruge gradova gost je na ovom Poslovnom sastanku Mreže. Otpočela je suradnja sa Zajednicom županija. Aktivnosti vezane uz program Zdravih županija predstavljene su Predsjedništvu Zajednice u siječnju 2011. te je dogovorena daljnja suradnja kroz zajednička tematska Savjetovanja (Sajam zdravlja, travanj Vinkovci, listopad, Marija Bistrica). Kontinuirano se odvija suradnja s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi RH, a obilježavanje Svjetskog dana zdravlja bio je prilika da se na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Predsjedniku RH Ivi Josipoviću predstave zaključci II. Hrvatskog kongresa preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja. Odlična je suradnja sa Društvom za javno zdravstvo Zbora liječnika Hrvatske s kojim je u suradnji, u svibnju 2011., odrađena promocija tematskog broja časopisa Acta Medica Croatica pod nazivom JAVNOZDRAVSTVENA PRAKSA U HRVATSKOJ DANAS. Nakon predstavljanja časopisa održana je zajednička rasprava o budućnost (pravcima razvoja) javnog zdravstva u RH.
17
Tijekom 2011. godine odvijala se vrlo intenzivno i međunarodna suradnja mreže. U travnju 2011. održan je edukacijski i koordinacijski sastanak koordinatora nacionalnih mreža zdravih gradova u Oeirasu, Portugal. U Liege, Belgija u lipnju je održana poslovna i tehnička konferencija Europske mreže zdravih gradova i Mreže nacionalnih mreža zdravih gradova, Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom „Rukovođenje za zdravlje na lokalnoj razini: ljudi, građani i resursi za zdravlje“. U svibnju 2011. dr. Šogorić je boravila u Londonu na sastanku radne grupe ciljevi i mjerenje, vezano uz izradu strategije Zdravlje za sve iza 2020. Članovi hrvatske Mreže uključuju se u rad europskih sub - grupa: zdravo urbano planiranje, politika zdravog starenja, zdravstvena pismenost, aktivni gradovi – tjelesna aktivnost, HIA, pravičnost u zdravlju te pružaju podršku susjednim zemljama u razvoju projekta Zdravi grad i provođenju procesa akreditacije (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija). HMZG biti će domaćin edukacijskoj radionici za nacionalne koordinatore Mreža zdravih gradova Europe u Dubrovniku (Babin kuk, Hotel „La Croma“) od 21. do 23.03. 2012.
Centralna tema djelovanja hrvatskih zdravih gradova u 2011. godini bila je jačanje socijalnih mreža i društvene podrške te promocija volonterskog rada (naglasak na područje obitelji i zdravlja). U sklopu toga, pokrenuto je provođenje akcijskog istraživanja „Utvrđivanje potreba jedno - roditeljskih obitelji u hrvatskim zdravim gradovima“. Kada se utvrde potrebe, osmislit će se i implementirati, lokalno, učinkoviti programi pomoći i podrške članovima jedno-roditeljskih obitelji. Do sada su održana četiri tematska sastanka / radionice grupe u Vinkovcima (travanj), Zagrebu (svibanj), Motovunu (srpanj) i Rabu (listopad), a prijedlog projekta prijavljen je, radi dobivanje financijske podrške, Hrvatskoj Zakladi za znanost i Europskoj komisiji na FP7.
RAP su proveli gradovi Labin (u ožujku 2011.) i Vinkovci (u svibnju 2011.), a grad Zagreb je kroz seriju radionica sa širim projektnim timom dovršio izradu operativnog Plan za zdravlje za V. fazu Europskog projekta Zdravi grad.
Programsko partnerstvo između HMZG i županija regulirano je, po prvi puta ove godine, sa svim županijama kroz ugovor o suradnji. Svaka od županija mogla je u ugovor ugraditi detalje individualne konzultacije koji joj trebaju. Zajedničke radionice održane su tijekom Sajma zdravlja u Vinkovcima (sastanak županija i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu), u Motovunu (radionica na temu Planovi za zdravlje i Planovi zdravstvene zaštite – razvoj i implementacija), uz poslovni sastanak (tematska rasprava “Izrada i implementacija uz monitoring Planova promicanja zdravlja i Planova zdravstvene zaštite“) i slijedi savjetovanje “Obaveze i aktivnosti županija u zdravstvu” u Mariji Bistrici. Individualne posjete i mentorski rad organiziran je sa županijama (u programskom partnerstvu): Krapinsko-zagorskom, Istarskom, Primorsko-goranskom i Zagrebačkom županijom.
Financijsko stanje Mreže nije zadovoljavajuće jer je i prihod ostvaren od članarina (199.500 kn) i prihod realiziran kroz Programsko partnerstvo (140.000 kn) niži nego ranijih godina.
Ad.2. Nacionalna koordinatorica doc.dr.sc. Selma Šogorić predstavila je prijedlog Strategije razvoja HMZG 2010. - 2014. u kojoj su iznijeti misija, vrijednosti, strateški ciljevi i prioriteti djelovanja Mreže (u prilogu). Predstavljen je i Program rada Predsjedništva HMZG u razdoblju 2010. – 2014. (u prilogu).
Ad.3. Predloženi program aktivnosti za 2012. godinu obuhvatio je prijedlog redovitih i ostalih aktivnosti Mreže, s posebnim naglaskom na značaj uloge koju kao domaćini imamo vezano uz organizaciju edukacijske radionice za nacionalne koordinatore Mreža zdravih gradova Europe. Edukacija će se održati u Dubrovniku (Babin kuk, Hotel „La Croma“) od 21. (srijeda) do 23. (petak) ožujka 2012. godine. Odabrane su dvije teme za edukaciju nacionalnih koordinatora (prof. Ilona Kickbush, „governance“ i prikaz razvoja novih edukacijskih tehnologija „na daljinu“, prof. Evelyne de Lewe) i o njima je obaviješten Europski ured za Zdrave gradove Svjetske zdravstvene organizacije (koji plaća nastavnike i njihove troškove). Kao domaćini edukacije
18
imamo mogućnost u sva tri dana edukacijske radionice uključiti još nekoliko članova Predsjedništva, a u četvrtak 22.03. (poslije podne) imat ćemo priliku (svi članovi Mreže koji to žele) pridružiti se drugim nacionalnim koordinatorima. Potrebno je utvrditi temu za prezentaciju njihovih iskustava. Paralelno s edukacijom europskih koordinatora, odvijat će se i program za naše članove.
Ad.4. U okviru točke razno, kroz diskusiju je prihvaćen prijedlog o razvoju programskog partnerstva između gradova i HMZG.
Najavljeno je održavanje Modula Poslijediplomske nastave iz Javnog zdravstva „Sekundarna zdravstvena zaštita“ (TQM) od 5. do 10. prosinca 2011. na koji županije u programskom partnerstvu mogu poslati svoje timove, te ispit županija koje su prošle II. set edukacijskih modula koji će se održati 9. i 10. prosinca na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.
Zaključci:
novi pregledni broj časopisa Epoha zdravlja (više izvještaji o odrađenom u 2011. godini) tiskati će se u manjoj tiraži (5.000 komada) u veljači 2012.;
dovršit će se izrada zaštićenog dijela weba (za tri razine korisnika – predsjedništvo, županije, istraživačka grupa);
predlaže se, sukladno mogućnostima Mreže, pozvati predstavnike nama susjednih država (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija…) na edukaciju / sastanak europskih nacionalnih koordinatora u Dubrovnik (ožujak 2012.), druge nacionalne koordinatore zamoliti da nam prikažu svoja iskustva u stvaranju partnerstva za zdravlje (suradnje s drugim partnerima) i jačanju socijalne kohezije;
vezano uz financiranje programskog partnerstva – preći će se na zaključivanje trogodišnjih ugovora i sa županijama i sa gradovima. Predsjedništvo će razraditi i predložiti članovima prioritetne aktivnosti i definirati sadržaj paketa (trogodišnjeg). Nataša Basanić-Čuš i Miho Katičić napravit će prijedlog ugovora između HMZG i gradova (što bi pokrivalo programsko partnerstvo i kako bi izgledao ugovor);
Mreže će unaprijediti suradnju s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (kao nacionalnim partnerom) i oblikovati Program suradnje sa Udrugom gradova, Zajednicom županija, Društvom za javno zdravstvo i resornim ministarstvima;
u suradnji sa Zajednicom županija, organizirat će se dva godišnja savjetovanja oko aktualnih tema za županije;
razmotrit će se način kako uspostaviti kvalitetnu dvosmjernu komunikaciju između koordinatora zdravih gradova / županija i nacionalne koordinatorice Mreže, posebno u redovitom izvještavanju o provedenim aktivnostima na lokalnoj razini;
radit će se na razvoju mehanizama projektnog financiranja Mreže – istraživanja, tematska okupljanja, razvoj i implementacija intervencija (prikupljanje iskustava, regionalna suradnja i projekti Europske komisije).
Cilj nam je razviti „Mudro upravljanje za zdravlje“ koje se postiže kroz dobru i učinkovitu javnu upravu koja pomaže jačati demokraciju i ljudska prava, promovira ekonomski prosperitet i socijalnu koheziju, smanjuje siromaštvo, unaprjeđuje zaštitu okoliša i održivo korištenje prirodnih resursa te produbljuje povjerenje u upravu i javnu administraciju. Obilježja „Mudrog upravljanja za zdravlje“ su:
19
Sinergija - Upravljanje kroz suradnju s različitim sektorima i dioničarima;
Aktivno građanstvo - Upravljanje kroz aktivno uključivanje građana, sustav izvještavanja (podnošenja računa) i unaprjeđenje ishoda;
Širina - Upravljanje mješavinom regulatornih mjera i uvjeravanja primjerenog svrsi;
Transparentnost - Upravljanje nadzirano radom nezavisnih agencija i stručnih tijela koja će vršiti monitoring procesa, etičnosti, poštivanja postavljenih pravila, podastirati dokaze;
Fleksibilnost - Upravljanje koje je sposobno predviđati i brzo se prilagoditi (predvidjeti buduće potrebe, prilagoditi politiku, elastičnih struktura i sposobno akcijski djelovati).
Skupština je završila s radom u 12.00 sati, čime je i zaključen 16. Poslovni sastanak HMZG.
Izvještaj izradili: Ankica Džono-Boban, Aleksandar Džakula, Sonja Grozić Živolić, Jasna Tucak, Selma Šogorić
20
Popis sudionika
Jesenski poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova
Rab, 20.-22. listopada 2011.
1. Antunović Danijel, psiholog
Predsjednik
Udruga U.Z.O.R., Primorsko – goranska županija
Blaža Polića 2, Rijeka
Tel: 051 321 130
Fax: 051 321 151
2. Basanić Čuš Nataša
Koordinatorica
Zdravi grad Poreč, Grad Poreč
M.Gioseffi 4, PP 118, Poreč
Tel: 052 452 335
Fax: 052 428 077
3. Bernaca Ljiljana
Tajnica
Zdravi grad Poreč, Grad Poreč
M.Gioseffi 4, PP 118, Poreč
Tel: 052 452 335
Fax: 052 428 077
4. Bijelić Lidija, dr.med., spec.epidemiolog
Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine, Međimurska županija
Ruđera Boškovića 2, Čakovec
Tel: 040 374 275
Fax: 040 391 005
5. Bobić Antonija, dipl.socijalna radnica
Viša stručna suradnica
Odsjek za socijalne i socijalno zdravstvene ustanove, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Grad Zagreb
Trg S.Radića 1, Zagreb
Tel: 01 6100 071
Fax: 01 6100 015
6. Bojka-Gregorić Dragica
Centar za socijalnu skrb Rijeka, Primorsko-goranska županija
Laginjina 11a, Rijeka
Tel: 051 499 107
Fax: 051 226 425
7. Borovčak Sonja
Zamjenica župana za društvene djelatnosti
Krapinsko-zagorska županija
Magistratska 1, Krapina
Tel: 049 329 212
Fax: 049 329 211
8. Čuljak Ksenija, prof.defektologije
Pročelnica
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Zagrebačka županija
Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb
Tel: 01 6009 430
Fax: 01 6009 432
9. Dabo Jagoda, dr.med., specijalist školske medicine
Voditelj odjela školske i sveučilišne medicine
Nastavni zavod za javno zdravstvo rimorsko-goranske županije, Primorsko-goranska županija
Krešimirova 52a, Rijeka
Tel: 051 358 790
Mob: 091 8992 939
Fax: 051 213 948
10. Deže Starčević Irena, prof.
Voditeljica projekta Rijeka zdravi grad
Grad Rijeka
Korzo 16, Rijeka
Tel: 051 209 624
21
11. Držaić Valentina, magistar ekonomije
Savjetnik za poslove zdravstvene zaštite
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Varaždinska županija
Franjevački trg 7, Varaždin
Tel: 042 390 532
Fax: 042 210 343
12. Džakula Aleksandar, dr.sc., dr.med.
Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Rockefellerova 4, Zagreb
Tel: 01 4590 185
Fax: 01 4684 213
13. Džono Boban Ankica
Voditeljica službe za promicanje zdravlja
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovačko-neretvanska županija
Dr.A.Šercera 4a, Dubrovnik
Tel: 020 341 077
Fax: 020 341 099
14. Fržop Vedrana
Savjetnik za zdravstvenu zaštitu
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Primorsko-goranska županija
Ciottina 17b, Rijeka
Tel: 051 351 921
Fax: 051 351 923
15. Gerbl Katarina, dipl.socijalna radnica
Voditeljica savjetovališta
Savjetovalište za prevenciju ovisnosti, Zagrebačka županija
Gajeva 37, Samobor
Tel:01 3330 763
16. Grozdanić Sanja, odgajatelj
Ravnateljica
Dječji vrtić Pahuljica, Grad Rab
Palit 134 a, Rab
Tel: 051 724 224
Fax: 051 724 224
17. Grozić-Živolić Sonja, prof.psihologije
Pročelnica
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Istarska županija
Flanatička 29, Pula
Tel: 052 372 155
Fax: 052 372 154
18. Gverieri Ružica
Pročelnica
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Osječko-baranjska županija
Kapucinska 40, Osijek
Tel: 031 221 604
Fax: 031 496 242
19. Hrvatin Slaven
Primorsko-goranska županija
Adamićeva 10, Rijeka
Mob: 098 926 7166
20. Jadan Tomislav, dipl.oec.
Ravnatelj
Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije, Krapinsko-zagorska županija
I.G.Kovačića 1, Krapina
Tel: 049 467 152
Mob: 098 467 152
Fax: 049 502 480
21. Josipović Iva, mr.sc.
Viša savjetnica za socijalnu skrb
Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, Primorsko-goranska županija
Ciottina 17b, Rijeka
Tel: 051 351 926
Fax: 051 351 923
22. Jureša Maja, viši fizioterapeut
Voditelj Wellness-a Hotela Padova
Imperial d.d.-Hotel Padova, Primorsko-goranska županija
Banjol bb, Rab
Tel: 051 724 444
22
23. Kopajtich Škrlec Nives, dipl.iur.
Koordinator poslova za Udrugu gradova
Udruga gradova u RH, Grad Zagreb
Medveščak 17, Zagreb
Tel: 01 4668 003
24. Kovačević Romana
Viši stručni suradnik
Upravni odjel za socijalnu skrb i zdravstvo, Grad Osijek
F.Kuhača 9, Osijek
Tel: 031 229 107
Fax: 031 214 611
25. Krajnović Franka, prof.pedagogije i sociologije
Savjetnica za zdravstvo i socijalnu skrb
Zadarska županija
B.Petranovića 8, Zadar
Tel: 023 350 419
26. Krešić Kata, dr.med., specijalist epidemiolog
Ravnateljica
Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije, Vukovarsko-srijemska županija
Zvonarska 57, Vinkovci
Tel: 032 370 428
Fax: 032 369 271
27. Krstinić-Guščić Rosanda, dipl.psiholog, psihoterapeut
Zamjenica gradonačelnika
Grad Rab
Trg Municipium Arba 2, Rab
Tel: 051 777 488
Fax: 051 724 777
28. Lukšić Erik, prof.
Pročelnik
Odjel društvenih djelatnosti, Grad Pula
Forum 1, Pula
Tel: 052 371 930
29. Maras-Tkačuk Davorka, dipl.oec.
Pomoćnica pročelnice
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Istarska županija
Flanatička 29, Pula
Tel: 052 372 155
Fax: 052 372 154
30. Mavar Mladen, psiholog
Ravnatelj
Psihijatrijska bolnica Ugljan, Zadarska županija
Ugljan
Tel: 023 208 201
Fax: 023 288 183
31. Mikulčić Tihana
Savjetnica za društvenu djelatnost, socijalnu skrb i zdravstvo
Grad Poreč
Obala maršala Tita 5, Poreč
Tel: 052 451 099
32. Miladić Helena, dipl.učitelj
Voditeljica odjela za mlade
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Grad Zagreb
Ilica 25, Zagreb
Tel: 01 6100 551
Fax: 01 6100 504
33. Milotti Sandra, psihoterapeut
Zdravi grad Poreč, Grad Poreč
M.Gioseffi 4, PP 118, Poreč
Tel: 052 452 335
Fax: 052 428 077
34. Modrušan Eni, dipl.iur.
Zamjenica gradonačelnika
Grad Labin
Titov trg 11, Labin
Tel: 052 866 821
Fax: 052 852 269
23
35. Perhat Ankica, dipl.oec.
Pročelnica gradskog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb
Grad Rijeka
Korzo 16, Rijeka
Tel: 052 209 626
Fax: 051 209 629
36. Radonić Elizabeta, dr.sc.; dr.med., specijalist psihijatrije
Psihijatar
Hrvatski institut za istraživanje mozga, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Šalata 12, Zagreb
Tel: 01 4596 801
Stručni voditelj
Centar za zaštitu mentalnog zdravlja DZ Zagreb Zapad, Grad Zagreb
Baštijanova 52, Zagreb
Tel: 01 3667 546
37. Rajčević Kazalac Marijana, psiholog-savjetodavac
Zdravi grad Poreč, Grad Poreč
M.Gioseffi 4, PP 118, Poreč
Tel: 052 452 335
Fax: 052 428 077
38. Ribarić Kristina, socijalni pedagog
Predsjednica
Udruga Kocka Rab, Primorsko-goranska županija
Palit 189, Rab
Mob: 095 337 7330
39. Roviš Darko
Voditelj Odsjeka za prevenciju ovisnosti
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Primorsko-goranska županija
Krešimirova 52a, Rijeka
Tel: 051 335 920
40. Silobrčić Maja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Rockefellerova 7, Zagreb
Tel: 01 4863 306
41. Staničić-Kuparić Branka, psiholog
Voditelj
Odsjek za društvene djelatnosti, Grad Rab
Trg Municipium Arba 2, Rab
Tel: 051 772 549
Fax: 051 724 777
42. Stanković Gjuretek Marina, dr.med., specijalist javnog zdravstva
Voditelj službe za javno zdravstvo
Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije, Krapinsko-zagorska županija
I.G.Kovačića 1, Krapina
Tel: 049 467 152;
Mob: 099 7373 862
Fax: 049 502 480
43. Stolfa Gordana
Ravnateljica
Obiteljski centar Primorsko-goranske županije, Primorsko-goranska županija
Krešimirova 12, Rijeka
Tel: 051 338 526
Fax: 051 311 107
44. Šarin Anamari, pedagog
Ravnateljica
Osnovna škola Ivana Rabljanina, Primorsko-goranska županija
Banjol 10, Rab
Tel: 051 771 499
Fax: 051 724 036
45. Šogorić Selma, doc.dr.sc., dr.med.
Nacionalna koordinatorica Hrvatske mreže zdravih gradova
Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Rockefellerova 4, Zagreb
Tel: 01 4590 132
Tel/Fax: 01 4684 213
24
46. Tucak Jasna, dipl.ing.prehrambene tehnologije
Koordinator projekta Zagreb zdravi grad
Gradski ured za zdravstvo i branitelje, Grad Zagreb
Trg S.Radića 1, Zagreb
Tel: 01 6101 245
47. Vadla Draženka, dr.med., specijalist epidemiolog
Ravnateljica
Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, Koprivničko-križevačka županij
Trg dr.Tomislava Bardeka 10/10, Koprivnica
Tel: 048 655 111
Fax: 048 655 102
48. Vrbić Ljiljana, dipl.socijalna radnica
Viša savjetnica, pročelnica
Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Grad Zagreb
Trg S.Radića 1, Zagreb
Tel: 01 6101 286
Fax: 01 6100 015
49. Vrdoljak Gordana, dipl.oec.
Stručni suradnik za rad na programima zdravstvene i psihosocijalne prevencije i zdravstvene zaštite
Grad Split
Obala kneza Branimira 17, Split
Tel: 021 310 108
Fax: 021 310 325
50. Žakula Desnica Tamara
Ravnateljica
Dječji dom "Tić", Primorsko-goranska županija
B.Kamik 11, Rijeka
Tel: 051 215 670
51. Žunec Snježana, dipl.iur.
Voditeljica odsjeka za zdravstvo
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Zagrebačka županija
Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb
Tel: 01 6009 477
Fax: 01 6009 432