jce_65_2013_12_7_inozemne-gradevine

1123GRAEVINAR 65 (2013) 12

Graevinar 12/2013INOZEMNE GRAEVINE

Uspjeh i slava London Eyea potakli su gradnju niza kotaa, posebno u Kini koja je i time htjela obiljeiti gospodarski napredak, pa je u njoj sada osam od dvadeset najveih u svijetu

Najvea londonska atrakcija

LONDON EYE OD IDEJE DO UPORABE

PRIPREMILA: Maja Mari

Uvodne napomene

Ono to je Eiffelov toranj Parizu ili Em-pire State Building New Yorku, to je Londonu London Eye (Londonsko oko).Taj se rotirajui kota neprestano okre-e, osim u iznimnim situacijama kada ulaze ili izlaze invalidi i stariji posjetite-lji. Svia se domaim i stranim turisti-ma, a dobio je i brojna priznanja. Jedan od simbola suvremene Britanije smje-ten je na junoj obali Temze u etvrti Lambeth. Nalazi se na zapadnom kraju Jubilee Gardensa (parka ureenog 1977. za kraljiin srebrni jubilej i temeljito ob-novljenog 2012. za Olimpijske igre) te izmeu mostova Westminster (iz 1862.) i Hungerford (iz 1864., dopunjen 2002. Mostom zlatnog jubileja). Zapravo je smjeten pokraj neobarokne stare vi-jenice County Halla (iz 1922., dograe-ne 1939.), a nasuprot slavnoga Big Bena

(sa zvonom iz 1858.) i srednjovjekovne Wetsminsterske palae odnosno Zgra-de parlamenta (obnovljene 1870.) koja je pod zatitom UNESCO-a.Gradnja London Eyea zapoela je kra-jem 1998., zavrena u listopadu 1999., ali zbog odreenih tehnikih problema u uporabi je od oujka 2000. godine. Kako je poput ostalih tadanjih lon-donskih graevina (Milenijskog mosta i Milenijske kupole) trebao obiljeiti novo tisuljee, sveano je otvoren 31. pro-sinca 1999. u 20 sati. Jedan okret traje 30 minuta, to je 26 cm/s ili 0,9 km/h. U tom jednom okretu moe prevesti i do 800 putnika, a karta stoji 18 funti. Zabi-ljeeno je da je do prosinca 2009. kota koristilo ukupno 36 milijuna putnika, a sada je to vjerojatno vie od 50 milijuna.London Eye je s visinom od 135 meta-ra etvrta po veliini graevina u Lon-donu, nakon One Canada Squarea (235

m) iz 1991.,Towera 42 (183 m) iz 1980. i BT Towera (177 m, s antenom 191 m) iz 1974. Inae, to nije prvi takav kota u Londonu jer je jedan bio izgraen pot-kraj 19. stoljea neto zapadnije u Earls Courtu, tonije 1895. kada su takve atrakcije bile vrlo popularne, a zvao se Veliki kota. Mogao je u jednom okretu prevesti 1600 osoba, dvostruko vie od sadanjeg, ali je zatvoren 1905. i raz-montiran 1906. godine. Visina mu je iznosila 94 metra, a imao je 40 kabina.Pogled iz kabine London Eyea na Jubilee Gardens

Pogled na kota s Westminster Bridge Roada (u pozadini je dio mosta Hungerford)

1124 GRAEVINAR 65 (2013) 12

Graevinar 12/2013 INOZEMNE GRAEVINE

Sadanji Millenium Wheel ili London Eye bio je dugo vremena najvia takva konstrukcija na svijetu. Nadmaili su ga 2006. Star of Nanchang u Kini sa 160 m visine i 2008. Singapore Flyer sa 165 m. No u veljai 2014. trebao bi biti otvoren High Roller u Las Vegas Stripu u SAD-u koji e biti visok 167,6 m i koji e za 2,6 m nadmaiti vrtuljak u Singapuru. ini se da je u travnju 2013. u Ujedinjenim Arapskim Emiratima iznad mora zapo-ela gradnja gotovo nedostinog 210 metar visokog Dubai Eyea koji bi tre-bao biti zavren tijekom 2014. Najav-ljeno je takoer da e se u New Yorku 2015. poeti graditi kota visok 190,5 m koji bi trebao proraditi 2016. godine. U Orlandu u SAD-u najavljuju se ak dva velika rotirajua kotaa, visine 129,6 m i 131,1 m koji bi trebali biti puteni u rad krajem 2014. Treba dodati da su bili najavljeni, ali se nee graditi, vrtuljci za razgledavanje u, primjerice, Moskvi (220 m), Pekingu (208 m), Bagdadu (198 m), Bangkoku (176 m) i Berlinu (175 m), a razlozi su dakako financijske prirode.Ipak London Eye i dalje je najvei takav konzolni kota na svijetu, dakle kota koji je za razliku od drugih pridran samo s jedne strane. Uostalom i dalje je najvei rotacijski kota u Europi i u za-padnoj hemisferi. Namijenjen je za turi-

stika promatranja sredita Londona, a pogled see u krug od ak 40 kilometa-ra. Ima ukupno 32 kabine, odnosno svo-jevrsne zrane gondole koje predstav-ljaju 32 gradske etvrti, a u svaku moe stati najvie 25 osoba. Prvotna je na-mjera bila da bude u upotrebi samo pet godina i za toliko je vremena bio i potpi-san ugovor o najmu zemljita u koji su ukopani krakovi kosog pilona i usidreni kabeli. No kako se radi o najpopularnijoj londonskoj turistikoj atrakciji, s pribli-no 3,5 milijuna posjetitelja na godinu, gradske su vlasti i vijee okruga Lam-beth ipak odluili da ga trajno zadre.

London Eye najvei je rotacijski kota u Europi i u zapadnoj

hemisferi, ali i najvei konzolni kota na svijetu jer je pridran

samo s jedne strane

Nastanak velikih rotirajuih kotaa

U svijetu je inae za sline atrakci-je naziv Ferrisov kota, a sastoji se od uspravno postavljenoga rotirajueg ko-taa s kabinama za putnike koje su pri-vrene za okvir kotaa tako da stoje uspravno bez obzira na okretanje. Izvor-

ni je vrtuljak za razgledavanje osmislio projektant i graditelj elinih mosto-va George Washington Gale Ferris, Jr. (1859.-1896.). Njegov je kota izgraen i za javnost otvoren u lipnju 1893. kao posebna atrakcija ondanje Svjetske Kolumbove izlobe u Chicagu. S tom je izlobom obiljeena 400. obljetnica ot-kria Amerike, ali i pokazano svijetu da se Chicago uspjeno oporavio od velikog poara 1871. godine.

Organizatori ikake izlobe 1893. prieljkivali su odgovor na konstrukciju Eiffelova tornja, a Ferris im je predloio pokretnu

strukturu za razgledavanja cjelovitoga izlobenog prostora

Naime, organizatori su ikake izlobe prieljkivali svojevrstan odgovor ame-rikih konstruktora na izazov to ga je na prethodnoj svjetskoj izlobi u Parizu 1889. svojom dojmljivou uputila gole-ma konstrukcija Eiffelova tornja (visine od 300 m, s antenom 320,75 m). Htjeli su zapravo neto izvorno, smiono i posebno, a Ferris im je predloio pokretnu struk-turu odakle e se moi razgledati cjeloviti izlobeni prostor. Iako je takvih vrtulja-ka, dodue drvenih i znatno manjih, bilo davno prije, mnogi su posumnjali u nje-govu sigurnost i stabilnost. Ipak, Ferris je ustrajao i u nekoliko tjedana osigurao revizijske potvrde uglednih strunjaka, pa je organizacijski odbor dopustio po-etak gradnje. tovie, nekoliko je lokal-nih investitora odluilo pokriti trokove gradnje s iznosom od ondanjih 400.000 dolara jer su organizatori bili u financij-skim tekoama.Ferrisov kota ili Chicago kota bio je vi-sok 80,4 m, imao je 36 kabina od kojih je svaka primala po 60 putnika. Imao je dakle kapacitet od 2160 osoba po jednoj vonji i mogao je usluiti gotovo 38.000 posjetitelja na dan. U 20 minuta kota se okretao dva puta i to tako to bi prvi put est puta stajao za ukrcaj i iskrcaj, a drugi krug je trajao neprekinuto 9 minu-ta. Nakon zatvaranja izlobe u listopadu 1893. kota je radio do kraja izlobe i po-

Singapore Flyer najvii vrtuljak za razgledavanje na svijetu

1125GRAEVINAR 65 (2013) 12


tom je rastavljen i postavljen na sjeveru Chicaga. Jo je jednom rastavljen 1904. i prevezen eljeznicom u St. Louis, tako-er za svjetsku izlobu, a na kraju je 11. svibnja 1906. uniten dinamitom u kon-troliranim uvjetima.George Washington Gale Ferris zapo-eo je raditi na eljeznicama, a zatim su ga sve vie zanimali mostovi, posebno elini. Predvidio je vee zanimanje za graevinski elik pa je u Pittsburghu osnovao tvrtku za ispitivanje i pregled metala za eljeznice i mostove. Njegov rodni gradi u Illinoisu sada nosi njego-vo ime Galesburg. Umro je nekoliko godina nakon gradnje kotaa koji ga je proslavio i koji nosi njegovo ime u 37. godini od trbunog tifusa.Nakon ikakog kotaa dvije je godine poslije izgraen ve spominjani londonski Veliki kota koji je izgraen za Carsku in-dijsku izlobu i koji je u dvije godine imao neto vie od 2,5 milijuna posjetitelja. Po-tom je 1900., takoer za svjetsku izlobu i ponovno u Parizu, izgraen 100 m viso-ki Grande Roue koji je bio u uporabi sve do 1920. godine, ali je ostao najvei ikad izgraen Ferrisov kota gotovo 90 godi-na. U to je doba na kraju 19. i poetkom 20. stoljea izgraeno nekoliko kotaa za razgledavanje, ali svakako valja posebno istaknuti jedan nama najblii, izgraen 1897. u bekom Prateru u sklopu prosla-ve zlatnog jubileja cara i kralja Franje Josi-pa I. Wiener Riesenrad (Beki veliki kota). Nije meutim znamenit po svojoj visini od 64,75 m ve po svojoj dugotrajnosti jer

je i danas u uporabi i jedini je takav kota iz 19. stoljea. Ipak, bio je najvei svjetski panoramski vrtuljak u uporabi od ruenja parikog kotaa do gradnje 85 m visokog Technocosmosa za Expo 85 u Tsukubi u Japanu. Inae je Riesenrad izvorno imao 30 kabina i ve 1916. imao je dozvolu za ruenje, ali ga je spasio nedostatak nov-ca. Izgorio je 1944., a potom je obnovljen, ali samo s 15 kabina. I danas je privlana turistika atrakcija.ini se da je uoi i nakon I. svjetskog rata potpuno splasnulo oduevljenje za velike vrtuljke za razgledavanje i to je trajalo sve do sredine osamdesetih godina prolog stoljea i ve spomenutog Technocosmo-sa. Potom je, takoer u Japanu, 1989. sli-jedio Cosmo Clock 21 za izlobu YES 89 u Yokohami (visok 107,5 m, a nakon to je preseljen na neto viu lokaciju 112,5 m), potom 1997. Tempozan Ferris Wheel u Osaki (112,5 m) i 1999. Daikanransha u Odaibi (115 m). Velik uspjeh i slava Lon-don Eyea potakli su niz velikih elinih konstrukcija Ferrisovog kotaa, posebno u Kini koja je i na taj nain htjela obiljeiti svoj golemi gospodarski napredak. Pri-mjerice, meu prvih dvadesetak najveih takvih kotaa u svijetu, ak ih je osam u Kini, a sedam u Japanu, dok su preostali, osim londonskoga, u Singapuru, Australiji, Francuskoj i Italiji.

Projekt i gradnja London Eyea

Prijedlog za gradnju sada ve slavne londonske atrakcije dali su 1993. arhi-

tekti i suprunici Julia Barfield i David Marks. Najprije je bio zamiljen kota vanjskog promjera 150 m, sa 60 kabina po 16 putnika koje bi predstavljale 60 minuta i bili svojevrsni simbol ulaska u novo tisuljee. Ipak, zbog previsoke cijene promjer je smanjen na 135 m i 32 kabine po 25 putnika. U projektira-nje je bila ukljuena poznata londonska tvrtka Marks Barfield Architects, a uz Juliju Barfield i Davida Marksa sudje-lovali su i arhitekti Frank Anatole, Nic Bailey, Steve Chilton, Malcolm Cook i Mark Sparrowhawk. Projekt je kon-strukcije izradila jo jedna londonska tvrtka Arup Group Limited koja ima vie od 10.000 zaposlenih i 83 ureda irom svijeta, a najsloenije je konstrukcije projektirala u vie od 160 zemalja. Do-voljno je spomenuti samo neke, poput Sidnejske opere, stadiona Alianz Arena u Mnchenu ili Milenijskog mosta u Londonu. Gradnju je vodila londonska tvrtka Mace Group Ltd koja takoer radi u vie od 60 zemalja irom svijeta. Glav-ni je izvoa elinih dijelova bila tvrtka Hollandia iz Nizozemske, a za grae-vinske je radove bila zaduena poznata britanska tvrtka Tilbury Douglas koja je sada u sastavu multinacionalne kom-panije Interserve Plc. Projekt temeljenja izradila je konzalting tvrtka Tony Gee & Partners, a radove u rijeci Temzi tvrtka Beckett Rankine. Nathaniel Lichfield & Partners pomagala je tvrtki Tussauds Group, vlasniku London Eyea, u dobiva-nju svih potrebnih dozvola, posebno u

Ferisov kota prvi suvremeni vrtuljak za razgledavanje Pariki kota Grande Roue bio je dugo vremena najvii na svijetu

1126 GRAEVINAR 65 (2013) 12


intervencijama na obalnom zidu june rijene obale, ali i naknadnom dogova-ranju stalnog smjetaja konstrukcije.

Slavnu su londonsku atrakciju 1993. predloili arhitekti i

suprunici Julia Barfield i David Marks kao nain obiljeavanja

ulaska u novo tisuljee

Tijekom sedam godina od prijedlo-ga do slubenog otvorenja stotine su strunjaka i radnika iz est zemalja bile ukljuene u projekt. elik iz Ujedinjenog Kraljevstva obraen je u Nizozemskoj, kabeli su dovezeni iz Italije, a leajevi

iz Njemake. Osovina i glavnina kotaa odlijevani su u ekoj, kabine su izrae-ne u Francuskoj, a staklo za njih nabav-ljeno je u Italiji jer su dno i svod kabina od elika, a sve je ostalo radi razgleda-vanja u staklu. Osim elika i svi elektri-ni dijelovi su iz Velike Britanije.U rujnu 1998. tvrtki Hollandia upuen je zahtjev da u 16 mjeseci projektira i radioniki izradi elinu konstrukciju te je u dijelovima doveze na gradilite gdje e se kota montirati i u njega posta-viti upravljaki mehanizam. Problem je osim sloenosti graevine bilo i ograni-eno vrijeme. Stoga su cijevni elementi reetke okvira kotaa morali biti na-rueni odjednom s obzirom na datum dovretka, iako u tom trenutku nisu bili

izraeni prorauni ni potrebne izmje-re. Konani su prorauni raeni prema standardnim britanskim i nizozemskim normama te Eurocodeu.Inae, tvrtka Hollandia djeluje od 1928. pokraj Rotterdama, a specijalizirala se za projektiranje, dostavu i montau sloenih elinih konstrukcija. Izmeu ostalog proizvodi i pokretne i nepo-kretne mostove, poput mosta Samuel Beckett na rijeci Liffey u glavnom ir-skom gradu Dublinu koji je projektirao slavni Santiago Calatrava. Hollandia je izradila konstrukciju osovine, sredite kotaa i A-okvir. Radi brzine i poveanja kapaciteta suraivali su i s drugim tvrt-kama, poput IV-Infra iz Amsterdama koja je bila ukljuena u statike analize i proraune te jo dvije manje nizozem-ske tvrtke kao to je Croese koji je bio zaduen za strojarstvo te Mercon koji je izgradio okvir, ukrcajne platforme i upete tornjeve. Tolerancija za izgradnju kotaa bila je samo 150 mm. Sreom, nalo se dobro rjeenje i odlueno je da se izradi velika ablona. Na njoj su do-vreni dijelovi trokutaste reetke okvira kotaa tako da je svaki dio mogao savr-eno prionuti na svoje mjesto odnosno nastaviti se na susjedni dio pa je dopu-tena tolerancija smanjena na 25 mm.Dijelovi su prevezeni Sjevernim morem iz gradia Gorinchema u Nizozemskoj i potom Temzom do mjesta ugradnje u Londonu. Moralo se raunati i s plima-ma na Temzi kako bi se osigurao prolaz ispod brojnih gradskih mostova. Dijelo-ve je prevozio brod Taklift 1, najvei koji je dotad tako daleko plovio tom rijekom. Dovezeni su elementi meusobno za-vareni, dijelom na kopnu, a najveim dijelom na rijeci. Potom je poelo po-dizanje eline konstrukcije teke 1700 tona. Prvog je dana podizana konstruk-cija uz pomo eline uadi povezane s kranom i to brzinom od 2 stupnja po satu do nagiba od 65 kada je trebala uslijediti sljedea faza. Ipak, uad je po-pucala i podizanje je zaustavljeno. Dru-gi je pokuaj uspio pa je konstrukcija u poluuspravnom poloaju stajala neko-liko tjedana kada je konano u cijelosti podignuta. Konstrukcija je inae djelo-mino na pontonima, a veim je dijelom

Dijelovi London Eyea

1127GRAEVINAR 65 (2013) 12


pridrana dvama masivnim elinim stupovima ukopanima duboko u obalu.

Dijelovi su kotaa prevezeni Sjevernim morem i Temzom do

mjesta ugradnje, a moralo se paziti i na plime kako bi se prolo ispod brojnih gradskih mostova

Dijelovi eline konstrukcije

Dijelovi elinog okvira trokutaste re-etkaste konstrukcije slagani su na mjestu montae. Prije negoli se krug zatvorio, u sredite su postavljeni oso-vina i glavnina kotaa pa se sredite vrti oko osovine na dva velika leaja, to je omoguilo glatku rotaciju kotaa. Na okvir su privrene 32 kabine koje omoguuju pogled u svim smjerovima tijekom vrtnje. Na osovinu je s kopnene strane privren A-okvir koji je spojen zglobno jer je tako uvjetovala odabrana metoda podizanja kotaa, a oslonjen je na stope stupa.elini okvir kotaa tvori trokutasta prostorna reetkasta konstrukcija sa-stavljena od okruglih cijevnih profila. To je lanac sa 64 piramide s ukrienim bazama s donje strane, a polovica pi-ramida nosi gondole na vitkom cijev-nom osloncu. Okvir je visok 135 m i ima opseg 424 m. Sastoji se od po jedne unutarnje i dvije vanjske tetive, a unu-tarnja i vanjska tetiva meusobno su

spojene elementima K-tipa. Vanjske su tetive spojene ravninskim razuporama X-tipa, a izmeu su horizontalni ele-menti koji slue kao dodatna sigurnost u sluaju otkazivanja osnovnoga stati-kog sustava.Sredinji su dijelovi kotaa izraeni od lijevanog elika. U odnosu na djelujue sile, odreena je kvaliteta elika s grani-nim naprezanjem od 355 N/mm. Dije-lovi su dimenzionirani i provjereni meto-dom konanih elemenata. Radi sigurno-sti da u odljevu i zavarima osovine nema zaostalih greaka, proveden je test na potpuno savijanje do najveega faktori-

ziranog momenta od 110.000 kNm. Na sreditu kotaa sa svake je strane pro-jektirana po jedna prirubnica na koju su uklopljene 32 zatege i 8 rotirajuih kabe-la. Na sredite se nastavlja osovina i to tako da se jednostavno moe mijenjati bez rastavljanja kotaa pa i pod krajnjim okolnostima kada bi jedan od dva valj-kasta leaja pao. Inae umornost nije od veeg znaenja kod tih elemenata. Osovina je izraena iz 8 komada, duga je 23 m i debljine su joj stijenki 400 mm, a smjetena je u sredite okvira kotaa. Sredite se kotaa, kao to je reeno, vrti oko osovine preko dva velika leaja.

elini okvir trokutaste reetkaste konstrukcije Sredite kotaa

A-okvir poloen je izmeu osovine i stopa stupa

1128 GRAEVINAR 65 (2013) 12


A-okvir podupire kota s obale i ini ga konzolnim s rijene strane. Poloen je izmeu osovine i stopa stupa, a pridr-an pozadinskim kabelima. Osovinu, s kojom je spojen zglobno, podupire na visini od 68 m. Noge A-okvira tvore dva stupa promjera 3 m i debljine stijenke 40 mm. Noge su na stopama stupova visokim 11 m, a da bi stope bile vitkije, izraene su kao oplata od konstrukcij-

skog elika i ispu-njene armiranim be-tonom. Postavljene su na teku podze-mnu poprenu gre-du preko koje se op-tereenje sputa na betonske temeljne pilote.Kabeli su prednapeti da bi mogli nositi e-lini okvir i sprijeiti izvijanje, a prenose optereenje s okvira na sredite kotaa. Ima ih 80, od ega su s prednje i stranje strane po 32 zate-ge i po 8 rotirajuih kabela okvira kota-a. Rotirajui kabeli spajaju vanjski dio okvira (obje vanjske tetive) sa sreditem kotaa. Glavna je za-daa 16 (2 x 8) kabe-la okretanje sredita oko osovine, a 64 (2

x 32) zatege spajaju unutarnju tetivu sa sreditem. Prednapeti kabeli izme-u sredita i okvira kotaa nose teinu tog okvira i prenose sile vjetra s okvira na osovinu i sredite kotaa. Kabeli su pocinane spiralne zavojnice promjera 60 i 70 mm. Stupanj prednapinjanja u kabelima odabran je na temelju pretpo-stavke da se ne bi trebao pojaviti neza-tegnuti dio kabela tijekom kombinacije

vlastite teine, dodatnog optereenja i optereenja vjetrom, ak ni nakon oe-kivanog puzanja spiralnih kabela. Glavna je uloga rotacijskih kabela okre-tanje sredita oko osovine, ali slue i za dodatnu stabilnost okvira i spreavanje torzija pri izvijanju. Svi su kabeli osigu-rani priguivaima kako bi se sprijeile vibracije uzrokovane nestacionarnim strujanjem pri posebnim brzinama strujanja (vortexshedding) i u granini-cima lukova.Postoje i pomoni pozadinski kabeli (ukupno 6), a njihova je uloga privri-vanje A-okvira. Debljina im je stijenke 110 mm, a svaki tei 19 tona.

Kabine su krunim prstenima privrene na vanjski okvir kotaa, a svaka kabina ima motorizirani stabilizirajui

sustav koji je odrava u vodoravnom poloaju

Kabine su privrene s po dva kruna prstena na vanjski dio okvira kotaa. S vanjskih su strana prstenova elementi oblika poluelipse, a izmeu prstenova su ravni profili. Svaka kabina ima moto-rizirani stabilizirajui sustav koji je cijelo vrijeme odrava u vodoravnom poloa-ju. Teka je 10 tona i moe primiti 25 putnika.Ukrcajna platforma smjetena je ispod kotaa, a na nju su okomito sa svake strane smjetena dva mosta reetka-

Stope su stupa visoke 11 metara

Detalj spoja zatege s unutarnjom tetivom elinog okvira Pomoni pozadinski kabeli privruju A-okvir

1129GRAEVINAR 65 (2013) 12


ste konstrukcije koji vode do pristani-ta. Kota se kontinuirano okree e-tvrtinom prosjene brzine hoda (0,26 m/s) i time doputa neometan ulazak i izlazak putnika.Upeti su tornjevi smjeteni u rijeci s obje strane ukrcajne platforme, a na njima je glavni pogonski sustav koji upravlja ko-taem. Za ekstremnih optereenja vje-trom (udari vei od 20 m/s na visini od 10 m), okvir se zakljuava za upete tor-njeve. Da bi se smanjila umornost okvi-ra kotaa, upravljake se sile prenose brojnim gumama na tranicama zava-renim s vanjske strane vanjskih tetiva.Pristanite je sastavni dio projekta Tha-mes 2000. i dugo je 100 m, a s obalom je povezano pomou dva mosta. Uloga je pristanita prihvat putnika s brodo-va za London Eye kojega ujedno titi od udara. Projektirano je da moe prihva-titi udar od 12 MJ (megadula) energije u sluaju sudara. Dodatna su zatita od sudara dva plutajua kraka na krajevi-ma pristanita koja sprjeavaju udar

jektu, izvedeni su konani prorauni. Svi su elementi ispitani na vrstou, deformacije, umor i stabilnost, poseb-na je pozornost usmjerena na dina-miko ponaanje graevine pod utje-cajem vjetra, a primijenjena je metoda konanih elemenata.Zbog vremenskog tjesnaca projektira-nje, prorauni, proizvodnja, montaa i provjera izvedeni su vrlo brzo. Narueni su se elementi prilagoavali dimenzija-ma ali i mogunostima proizvodnje te zahtjevima montae.

Zbog vremenskog tjesnaca sve je izvedeno vrlo brzo, a elementi su se prilagoavali dimenzijama

i mogunostima proizvodnje

Studijom izvodljivosti analizirano je op-tereenje vjetrom, stupanj prednapinja-nja kabela, stabilnost ili osjetljivost na izvijanje okvira kotaa, promjene napo-na u vorovima i vrijeme trajanja okvira te prirodna frekvencija cijele graevine i statiki proraun za sve dijelove gra-evine. Raene su posebne analize za simulaciju podizanja kotaa.U statikom je proraunu dobiveno 120 sluajeva optereenja i kombina-cija optereenja s dominantnom vlasti-tom teinom, dodatnim optereenjem, prednapinjanjem i vjetrom. Uporabljen je program Ansys, a provedena je i ela-stina nelinearna analiza. Odreene su reakcije temelja, sile u kabelima, unu-tarnja preraspodjela sila te deformacije okvira kotaa, vane za meudjelovanje s ukrcajnom platformom i najveim oekivanim vanjskim progibima na vrhu kotaa.U proraun stabilnosti ukljuena je ukupna stabilnost kao produetak sta-tikog prorauna, ali i stabilnost okvira pod utjecajem prednapinjanja od ka-bela. Odreene su promjene napona u svim komponentama uslijed rotacije kotaa, ali i utjecaji vonje i koenja na graevinu.Tijekom projektiranja najvie je ne-izvjesnosti bilo s ponaanjem kotaa na udare vjetra. Kako su ubrzanja bila

rijenih brodova. Brod ih u udaru ne moe proi nego ostaje plutati.Temelj ima tlano i vlano uporite. Ispod krakova A-okvira smjeteno je tlano uporite koje se sastoji od 44 podzemna pilota duine 33 m u koje je ugraeno 2200 tona betona. Tlanom je uporitu zbog raspodjele optereenja pridrueno vlano s posebnim vlanim pilotima u koje je ugraeno 1200 tona betona. Pomoni su pozadinski kabe-li A-okvira usidreni u vlano uporite. Dvije betonske grede na kojima su po-zadinski kabeli zajedno s gredom na kojoj su noge A-okvira ine vrsti troku-tasti temelj.

Analiza konstrukcije i sustav motrenja

Kako je London Eye posebna graevi-na, nije bilo odgovarajuih normi i bile su potrebne napredne metode prora-una. Nakon temeljite studije, koja je uvjetovala izmjene u poetnom pro-

elina konstrukcija kabine

1130 GRAEVINAR 65 (2013) 12


znatno vea od prihvatljivih vrijednosti, radi smanjivanja su ugraeni dodatni cijevni priguivai (dugi 8,5 m) koji su spojeni na vanjskoj strani okvira kotaa, izmeu vorova tetiva. Provedene su i studije osjetljivosti te proraun podi-zanja kotaa. Zbog puzanja u kabelima trebalo je dva mjeseca nakon podizanja ispraviti sile u kabelima. Obavljena su i sva mogua ispitivanja dijelova kon-strukcije i spregova.Zbog posebnosti graevine nisu se mogle primijeniti uobiajene metode kontrole. Stoga se posebno provjera-

vaju ravnomjerne raspodjele napona da bi se izbjeglo preveliko naprezanje kabela i dijelova prstena. Takoer se provjeravaju vrijednosti optereenja prednapinjanja koje moraju ostati iznad minimalnih vrijednosti radi osigurava-nja krutosti cijele graevine u odnosu na najvee doputene deformacije i smanjenje sile umora elemenata kota-a. Sustav motrenja ukljuuje i pregled mehanikih karakteristika, formuliranje svih moguih rjeenja, procjena stvar-nih dimenzija aktivnih elemenata ana-lizama i proraunima te optimizacija

konstrukcijskih detalja za poboljanje pouzdanosti konstrukcije.Definiranje i projektiranje nadzornog sustava bilo je gotovo za mjesec dana, a potom je poelo testiranje. Ponajpri-je zatega koje olabavljene i nenapete, podlijeu uzdunim silama. Oitava-ni su rezultati optereenja te rezultati vibracija i oscilacija. Prednapinjanje je ostvareno uporabom hidraulikih diza-lica prikljuivi ih na kuke prstena za-tega i premjetajui opremu oko kotaa od jedne zatege prema drugoj. Mjerenja su obavljena tijekom deset dana podi-

Kabina moe primiti do 25 putnikaSkica temelja u koji je ukupno ugraeno 1300 m3 betona

Na upetim je tornjevima glavni pogonski sustav koji upravlja kotaem Detalj pozadinskih kabela

1131GRAEVINAR 65 (2013) 12


zanja kotaa, a rezultati su upotrijeblje-ni za podeavanje vlane raspodjele. Danas se oitavanja i mjerenja obavlja-ju povremeno.

Umjesto zakljuka

Najvei kota u Europi za turistiko razgledavanje okoline danas je zaista pravi simbol svoga grada, a uoljiv je i tijekom noi jer je osvijetljen s vie od 640 tedljivih LED aruljica.London Eye je rezultat domiljatosti brojnih inenjera koji su sudjelovali u njegovoj izvedbi. Simbol je ulaska u novo tisuljee, ali i suradnje meu lju-dima jer je ostvarenje stotina strunja-ka iz nekoliko europskih drava.Ipak, teko je dokuiti toliku njegovu po-pularnost, posebno ako se zna da u svi-jetu ima i veih rotacijskih kotaa. Vjero-jatno je na toliki uspjeh najvie utjecala njegova lokacija u sreditu Londona, ba kao to je smjetaj u sreditu Pa-riza omoguio Eiffelovom tornju global-

nu popularnost, koja svakako ne bi bila tolika da je izveden negdje u prirodi i na potpunoj osami. Osim toga, London Eye imao je i izvrsnu marketinku pripre-mu jer je izgraen uoi poetka novog tisuljea, to mu je osiguralo svjetsku prepoznatljivost i znamenitost.Bilo kako bilo, zanimanje za tu atrakciju se ne smanjuje. ak se vode ozbiljne ra-sprave o tome koje je vrijeme najpogod-nije za razgledavanje i veina se slae da je najbolje jo za dana i prvog sumraka kada London, ali i kota, poinje osvjetlja-vati raskona rasvjeta. Iako u kabinama po sredini postoji posebna klupa, zapra-vo je gotovo nitko ne koristi nego su svi uz staklenu stijenu i pokuavaju fotoa-paratima uhvatiti najbolje motive. Kao posebnu zanimljivost treba dodati da je mogue za posebne prigode iznajmiti i cijelu kabinu, a mogue su cijele veere za brojne uzvanike, ali i novogodinji doeci. Navodno su iznajmljivanja cijelih kabina posebno popularna za iznimne romanti-ne trenutke, posebno za prosidbe.

Izvori:Berenbak, J., Lanser A.: A tubular design for the British Airways London Eye, Tubu-lar Structures IX., International Symposium and Euroconference on Tubular Structures, Dsseldorf, 2001.Berenbak, J.: The "British Airways London Eye" observation wheel. A circular Triangle Tube Truss, Tubular Structures IX., Interna-tional Symposium and Euroconference on Tubular Structures, Dsseldorf, 2001.The four elements and the work of Hollandia, http://www.yumpu.com/en/document/view/3225524/hollandia-the-four-ele-ments-and-the-work (pristupljeno: 18. svib-nja 2012.)Mercon, www.mercon.com/special-projects (pristupljeno: 20. svibnja 2012.)Excel Calcs, A More Vision Venture, www.excelcalcs.com (pristupljeno: 17. svibnja 2012.)London Eye Pier Design, www.beckettran-kine.com/PS/10039/9730_London_Eye_Pier_Design.pdf (pristupljeno: 17. svibnja 2012.)

Pogled iz zraka na London Eye

jce_65_2013_12_7_inozemne-gradevine

Documents