jedra boke - museum maritimum...i restauracija ove zastave kao izuzetno vrijedne kulturne...

Usklopu programa proslave Dana opštine Kotor i obilježavan-ja 60 godina postojanja Pomorskog muzeja Crne Gore u Ko-toru 23. novembra je otvorena međunarodna izložba Kape-

tani rijeka i mora koja je tokom dvije nedjelje trajanja posjetioci-ma nudila odgovor na pitanje - kakve veze bokeljski kapetaniimaju sa Srbijom. Organizatori su na uvid ponudili jednu od naj-novijih muzejskih zbirki sa 77 eksponata koju je formirala autorizložbe Gordana Karović, muzejski savjetnik Muzeja nauke itehnike, kustos zbirke riječnog brodarstva u Beogradu.

Izložbu su organizovali Mu-zej nauke i tehnike u Beog-radu, Generalni konzulat Re-publike Srbije sa sjedištem uHerceg Novom i naš Pomor-ski muzej Crne Gore Kotor.Upriličena je kao doprinosobilježavanja 150 godinaod uspostavljanja riječnogbrodarstva u Srbiji, 1862.godine, ali i obilježavanjujubileja 60 godina postojan-ja Pomorskog muzeja u Ko-toru. Još nije prikazana uSrbiji, a prije Kotora bila jepriređena u Herceg Novom iu Tivtu. Nakon našeg gradaupriličena je i u Budvi.

Na početku ceremonije otvaranja goste je pozdravila direktori-ca našeg muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević koja je tom pri-likom izrazila zadovoljstvo organizacijom izložbe. Posebno se za-hvalila direktorici Muzeja nauke i tehnike Maji Zimonjić koja jesa svojim timom omogućila da vidimo i doživimo ovu izložbu.

Zadovoljstvo što nas povezuju kapetani koji nijesu bili poznatisamo po plovidbi morima, već i po rijekama, rekla je PejakovićVujošević, naglasivši da je izložba veliki doprinos jubileju 60 godi-na postojanja.

Istakavši da je prva saradnja Pomorskog muzeja sa beograd-skim Muzejom nauke i tehnike, gospođa Zimonjić je izrazila zado-voljstvo što će se ona nastaviti izložbom koja će biti organizovanau aprilu ove godine u Beogradu. Takođe se zahvalila Pomorskommuzeju, kao i autorki izložbe Gordani Karović.

Izložbu je otvorila gospođa Marina Jovićević, generalni konzulRepublike Srbije u Herceg Novom. Prema njenim riječima, real-izacija ovog zahtjevnog projekta u najboljem duhu međudržavnesaradnje omogućena je, osim zaslugom Muzeja nauke i tehnike izBeograda, koji je izložbu pripremio, i ljubaznošću kolega iz Mini-starstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje je dalo finan-sijsku podršku.

Više od godinu dana od kada se rodila ideja da RepublikaSrbija doprinese obilježavanju Jubileja 60. godina od osnivanja

Pomorskog muzeja CrneGore u Kotoru, večerasimam posebnu čast da ot-vorim izložbu o kapetani-ma, vječnoj temi Boke Ko-torske, rekla je gospođaJovićević i dodala da ćeova izložba posjetioceprovesti kroz istoriju vezaizmeđu Srbije i BokeKotorske

Večeras će vam biti ispri-čana priča o 43 kapetana,bokelja, koji su svoj radnivijek i dobar dio svog živ-otnog vijeka proveli plovećina srpskim rečnim brodovi-ma. Ova izložba je uprili-

čena i u čast obeležavanja 150 godina od uspostavljanja rečnogbrodarstva u Srbiji, 1862. godine, kada je prvi državni parobrodkneževine Srbije pod zapovedništvom pomorskog kapetana BožaRadončića iz Dobrote Dunavom doplovio u Srbiju. Verujem da ćetekroz ovu izložbu spoznati nove činjenice o vašim sunarodnicima,rekla je gospođa Jovićević.

U muzičkom dijelu programa nastupili su sopran Milica Zdrav-ković i Dragana Krgović pratnja na klaviru.

Dodatak izložbe bilo je predavanje o temi koje je u Pomorskommuzeju, 27. novembra, održala autorka izložbe Gordana Karović.Događaju su prisustvovale gospođe Marina Jovićević, generalnikonzul Srbije, i mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica našegPomorskog muzeja.

Jedra BokeJedra BokeMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GOREKOTOR Novembar-decembar 2012.

MUZEJ NAUKE I TEHNIKE BEOGRAD, GENERALNI KONZULATREPUBLIKE SRBIJE I POMORSKI MUZEJ CRNE GORE, ORGANIZOVALI

IZLOŽBU KAPETANI RIJEKA I MORA

Veze bokeljskihkapetana sa Srbijom

Marina Jovićević, generalni konzul Republike Srbije u Herceg Novom,otvara izložbu Kapetani rijeka i mora

nastavak na stranama 4,5 i 6

Foto: S. Dabinović

U znak zahvalnosti za uspješnu saradnju, a posebnoza realizaciju projketa izložbe Zavjetni darovi

Kotorske biskupije koja je bila postavljena u sep-tembru ove godine u sklopu centralne proslave

obilježavanja jubileja Pomorskog muzeja - 60 godinanjegovog uspješnog postojanja - naš kolektiv ječetvorici vjerodostojnika Kotorske biskupije 21.

decembra dodijelio kopije slika jedrenjaka slikaramariniste Vasilija Ivankovića Bazija. Radovi slikarke

konzervatora Smiljke Strunjaš, koja radi u našemmuzeju, dodijeljeni su biskupu kotorskom MonsinjoruIliji Janjić, generalnom vikaru Kotorske biskupije don

Antun Belanu, ovogodišnjem dobitnuku nagradenašeg muzeja Merito Navali, monsinjoru SrećkuMajiću, peraškom župniku i don Antu Drago-bratoviću, župniku crkve Svetog Mateja. Trojici

prisutnih sveštenika poklone je uručila direktoricaPomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević.

Don Srećko Majić se biranim riječima zahvaliokolektivu Pomorskog muzeja. Poslije uručivanja

poklona, u ugodnoj atmosferi i prigodnu zakusku, sapredstavnicima Kotorske biskupije razgovaralo se o

daljoj saradnji na više projekata u narednom periodu.Poklon sliku biskupu Iliji Janjiću direktorica Muzeja

uručila je odvojeno u prostorijama Biskupije.

2 Jedra Boke - novembar-decembar/2012.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Novembar-decembar 2012. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela ČulićProf. dr Milja Radulović

mr Stevan KordićDon Anton Belan

Prof. dr Milenko PasinovićAntun Tomić

Milan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena KaradžićSlavko Dabinović

Milica VujovićSmiljka Strunjaš

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come-mail: [email protected]

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirkeBratovštine "Bokeljska mornarica", utemel-jene oko 1880. godine, koja je od 1900.

godine otvorena za javnost, a 1938.godine preuređena i otvorena na prvom

spratu sadašnje muzejske zgrade, baroknepalate plemićke porodice Grgurina izpočetka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i

adaptirana za potrebe Muzeja.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednicena bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,

njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvijaza vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzejsa dužnim poštovanjem čuva uspomene nate davne dane, na uspjehe slavnih kotorskihmoreplovaca, umjetnika, brodograditelja,

zanatlija, državnika i diplomata, posredni-ka između istoka i zapada.

Pomorski muzej je institucija kultureRepublike Crne Gore.

Jedra BokeJedra Boke

Foto

: S.

Dabin

ović

Iove godine je uoči božićnih i novogodiš-njih blagdana u našem muzeju organi-

zovana svečanost za djecu zaposlenih. Uprostranom holu palate Grgurina 20.

decembra okupili su se mali i veliki, bebe,predškolci i školarci, njihovi roditelji, cijelikolektiv našeg Muzeja. U razdraganoj

atmosferi Djed Mraz je djeci dijelio pok-lone. Tu ulogu uspješno je igrao glumac

Dejan Đonović. Svi su bili veseli - djeca iodrasli. Na kraju slavlja uslijedila je za-kuska i neizostavno zajedničko fotogra-fisanje za "uspomenu i dugo sjećanje" na

ovaj radostan dan.

Djed Mraz u palati Grgurina

Pokloni sveštenicimaKotorske biskupije

Grupni portret s Djeda Mrazom (fotografija dolje); Dolazak DjedaMraza uz pozdrav najmlađim učesnicima dočeka (fotografija gore)

Dodjela poklona don AntonuBelanu, monsinjoru Sreću

Majiću i don AntiDragobratoviću

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

Pomorski muzej Crne Gore Kotor dostavio je Minisatrstvu kul-ture 20. novembra četiri projekta za Program zaštite i oču-

vanja kulturnih dobara u 2013. godini, koji će zajedno saostalim projektima koje stignu na adresu ministarstva biti dos-tavljeni vladi Crne Gore na razmatranje i usvajanje. ProjektiPomorskog muzeja se odnose na zaštitu i očuvanje kulturnihdobara na prostoru Boke Kotorske.

PROJEKT ZAŠTITA DRVENIH BARKI, MANDRAĆA, TIRADURA UBOKI KOTORSKOJ. Cilj projekta je zaštita ovih segmenatamaterijalne kulturne baštine koji svakim danom sve više nestajui propadaju, ali i edukacija mlađe populacije o njima. Drvenebarke, kojih danas ima samo oko deset u Boki Kotorskoj, man-draći i tiraduri u kojima su se ove barke vezivale jedan su odnajvažijih indetiteta prostora Boke. Projekat je fokusiran u po-četnoj fazi na terenski rad - fotografisanje preostalih starihbarki, bitvi, tiradura i mandraća, kao rijetkih primjeraka mater-ijalne kulture Boke Kotorske i Crne Gore. Nakon toga, organi-zovala bi se na velikim panoima izložba fotografija drvenihbarki, mandraća i bitvi. Ova izložba imla bi edukativni karak-ter - mlađoj populaciji predstavio bi se vrijedan segmentmaterijalne kulture Boke. Izložbu bi pratio opsežni katalog kojibi sadržao popis i fotografije postojećih barki, bitvi, madraća itiradura.

PROJEKAT RESTAURACIJE I KONZERVACIJE SEKRETERA. Riječje o veoma rijetkom primjerku baroknog namještaja iz 18. vije-ka, dimenzija 245x148 cm, koji je pripadao porodici Tripko-vic iz Dobrote. Uzdignut je od poda na četiri stilizovane nogesa tri ladice iznad kojih je ploča na kojoj se moglo pisati. Ispod

ploče koja može da se pokrećenalaze se ladice, tj tajni pretinci ukojima su se čuvala pisma, nakit idokumenta. Na gornjem dijelu do-miniraju dvoja vrata koja sa prednjestrane imaju ogledala. Otvaranjemvrata u gornjem dijelu nalaze sepretinci za flaše i veća dokumenta.Gornji dio pri vrhu ukrašen je baro-kno stilizovanim floralnim elementi-ma. Furnir ovog baroknog komadanamještaja urađen je od kavkaskog

oraha. Postoji podatak da u Boki Kotorskoj postoji svega petsekretera. Nalazi se u stalnoj postavci etnografskog odjeljenjePomorskog muzeja. Restauracijom i konzervacijom sekreter bibio vraćen u prvobitno stanje sa svim sada nedostajućimbaroknim elementima.

PROJEKAT KONZERVACIJE I RESTAURACIJE MODELA PUTNIČ-KOG PAROBRODA KRALJ ALEKSANDAR I NA DRVENOM POS-TOLJU. Urađen je od drveta, metala i plastike. Dimenzije mod-ela su 178x 28 cm. Izrađen je u prvoj polovini XX vjeka a uPomorski muzej je stigao kao poklon preduzeća Jugoagent izBeograda. Projekat obuhvata konzervaciju i restauraciju. Ciljprojekat je vraćanje mod-ela ovog parobroda u stal-nu postavku Pomorskogmuzeja Crne Gore. Izla-ganje ovog modela u stal-noj postavci muzeja dopri-nijelo bi prezentaciji crno-gorsko brodarstvo u periodizmeđu dva svjetska rata.

PROJEKAT KONZERVACIJA I RESTAURACIJA SVILENE ZASTAVEBOKELJSKE MOMARICE. Neophodna je što hitnija konzervacijai restauracija ove zastave kao izuzetno vrijedne kulturne zao-stavštine i rijetkog, u Muzeju i šire jedinstvenog muzejskogpredmeta. Cilj projekta je vraćanje restaurirane i konzerviranezastave u stalnu prezentaciju-postavku odjeljenja BokeljskeMornarice u Pomorskom muzeju u Kotoru. Svilena zastava saprikazom mladog mučenika sv. Tripuna koji je stradao u prvimprogonima hrišćana, zaštitnika grada Kotora, jedna je od naj-starijih zastava ovog tipa i nastala je u prvoj polovini XIX vije-ka. Zastava je od osnivanja muzeja bila sastavni dio odjeljenjavezanog za uspomenu na humanitarno, vojno i esnafsko udru-ženje, bratovština pomoraca - Bokeljsku mornaricu. Muzejskipredmet naslijeđen je od Bokeljske Mornarice. Značaj prezenta-cije ove zastave je upoznavanje stranih i domaćih posjetilacasa slavnom pomorskom prošlošću Kotora i Boke Kotorske kojavuče korijene od davne 809. godine.

Proces realizacije svih navedenih projekata bio bi detaljno pra-ćen u našem njuzleteru Jedra Boke. Medijska pokrivenost seočekuje od lokalnih i republičkih elektronskih i pisanih medija.

3Jedra Boke - novembar-decembar/2012.

AKTIVNOSTIAKTIVNOSTI

Novi projekti našeg muzeja

Na kraju 2012. godine, 28. decembra, u Pomorskom muzeju

u Kotoru održan je sastanak zaposlenih na kome je direk-

torica Muzaja mr Mileva Pejaković Vujošević rezimirala

sve što je rađeno u 2012. godini. Gospođa Pejaković

Vujošević zaposlenim se zahvalila na saradnji koja je bila

vrlo uspješna. U godinii kada je Muzej slavio svoj jubilej – 60

godina rada, bilo je izuzeno puno aktivnosti u kojima su

zaposleni dali veliki doprinos. Poželjela im je dobro zdravlje,

ličnu i porodičnu sreću sa željom da se uspješna saradnja

nastavi i u 2013. godini. Na kraju ovog sastanka za

zaposlelene je organizovan je prigodni koktel.

Rezime 2012. godine

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

Kotor, prije 150 godina, u ljeto 1862.godine, pod zapovedništvom pomor-

skog kapetana Boža Radoničića iz Dob-rote kod Kotora, Dunavom je do Prahovadoplovio Deligrad, prvi državni parobrodKneževine Srbije.

Brod imena važnog za Srbiju, koje je do-bio po bojevima sa Turcima u Deligrad-skom šancu, obezbjeđivao je kontinuitetplovidbe pod nacionalnom zastavom pa setrenutak njegovog uplovljavanja u srpskevode Dunava danas obilježava kao poče-tak savremenog brodarstva u Srbiji. Izlož-bom Kapetani rijeka i mora - Srbija i BokaKotorska, Muzej nauke i tehnike iz Beo-grada želi da obilježi ovaj važan datum zaistoriju plovidbe i brodarstva u Srbiji i daujedno pruži doprinos proslavi šezdeseto-godišnjice postojanja i uspješnog rada Po-morskog muzeja u Kotoru. Zato ćemo is-torijsku priču o rijčnom brodarstvu u mod-ernoj srpskoj državi, u hronološkom okvirukoji obuhvata vrijeme od početka 19. do20. vijka, ispričati stavljajući akcenat naučešće pomoraca iz Boke Kotorske u nje-nom stvaranju, kazala je autor izložbeGordana Karović na početku predavanjaodržanog 27. novembra u Pomorskommuzeju Crne Gore u Kotoru.

Kao jedno od najznačajnijih imena Ka-rović je navela Toma Milinovića Morinja-nina (1770-1846) prvog pomorca iz Bo-ke, porijeklom iz kapetanske i brodovlas-ničke porodice, nastanjenog u Trstu, koji jepomagao Karađorđev ustanak protiv Tu-raka, dokazavši se i kao hrabri artiljerac.

Za Spiridona Gopčevića tršćanskog tr-govca rodom iz Poda u zaleđu Herceg

Novog, izgrađeni su brodovi Cerere i Va-laco, kojim je po Dunavu uspješno trgovaosolju, a kasnije je obilježio i početak paro-brodarstva u Srbiji poklonivši joj jedan oddva svoja parobroda izgrađena u Engle-skoj. Pomorskom kapetanu Aleksandru Po-znanoviću iz Herceg Novog bila je povjere-na značajna istorijska misija. Nakon spo-razuma turskog sultana i kneza Mihaila, naproljeće 1867. brodom Deligrad kapetanPoznanović je niz Dunav izveo iz Srbijeposljednje čete Turaka među kojim su bile iposade iz Beogradske citadele, podsjetilaje između ostalog Karović.

U katalogu koji prati izložbu i preda-vanje bilježimo imena šestorice pomoracaBokelja koji su se u Prvom svjetskom ratuborili u redovima srpske dobrovoljačkevojske, a zatim i na rijekama proveli svojradni vijek. To su: Ljubomir Gopčević,Petar Šparović, Jovan Barbić, Krsto Br-guljan, Daro Pasinović i Slavko Želalić.

Na rukovodećim mjestima u kapetanijamaizmeđu dva rata bili su pomorci, a čak 13ih je bilo iz Boke: Antun Antunović, Ni-kola Bravo, Krsto Brguljan, Jovan Gaka-vac, Tihomir Dabinović, Špiro Zmajević,Milan B. Kosović, Nikola Lazari, ĐuroPasinović, Tomo Radulović, Tripo Simo-vić, Metod Staničić i Nikola Filipović.

U periodu između dva rata, ispit za ka-petana riječne plovidbe položili su: JovanBarbić 1921. godine, Ljubomir Gopčević,Mato Kosović, i Slavko Želalić 1922. g.Petar Šparović 1926.g. Nikola Bravo1927.g. Vladimir P. Mitrović, Božo Rosovići Šime Rudan 1928.g. Milovan Petričević1929.g. Vaso Ivošević i Ćiro Pasinović1930.g. Filip Krželj i Jakov Vukičević1932.g. Luka Radimiri 1933.g. AleksandarDedić 1934.g. Bogdan Lješković i VukašinVukadinović 1935.g. Anton Andrić 1937.g.Ivan Petričević 1939.g. Branko Vukadinović1940.g. Jovan Meštrović, Petar Popović i


IZLOZBeIZLOZBe

Foto

: S.

Dabin

ović

Kapetani Bokelji na Dunavu

MUZEJ NAUKE I TEHNIKE BEOGRAD, GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE SRBIJE IPOMORSKI MUZEJ CRNE GORE, ORGANIZOVALI IZLOŽBU KAPETANI RIJEKA I MORA

PREDAVANJE GORDANE KAROVIĆ U POMORSKOM MUZEJU

Publika na otvaranju izložbe Kapetani rijeka i mora

Foto

: S.

Dabin

ović

Predavanje Gordane Karović u Pomorskom muzeju

Nikola Stojković u martu 1934. godine,navela je gospođa Karović.

Interesantno je da su u Srbiji izmeđudva rata bili veoma aktivni opštinski od-bori Jadranske straže, naročito po pitanjuprikupljanja sredstava za nabavku škol-skog broda Jadran. Prema podacima izGlasnika Jadranske straže najveće iznosepriložili su oblasni odbori iz unutrašnjosti,a ne iz primorja Kraljevine Jugoslavije(Sarajevo-310.850 dinara, Veliki Beč-kerek 190.000, Beograd 150.000, Split32.203, Dubrovnik 3000, Ljubljana 918,Priština 33.613 dinara ...)

Tokom Drugog sjvetskog rata bokeljskikapetan Jovan Barbić 1941. godinestradao je od ustaša u Sisku, BrankoVukadinović 1942. godine u logoruMauthauzen-Gisenu, Darko Pasinović1944. godine u njemačkom logoru uKelebiji u Mađarskoj i Petar Popović1944. godine u ustaškom logoru Jase-

novac. Sin kapetana Slavomira, NenadŽelalić, poginuo je 16. aprila 1945. go-dine na Sremskom frontu.

Bokeljski pomorski kapetani sa rijekabili su na dužnostima i nakon Drugogsvjetskog rata. Tako je kapetan Luka Ra-dimiri bio član komisije za prijem plovnihobjekata jugoslovenske zastave u američ-koj okupacionoj zoni Dunav (sektor Linc-Regensburg). Komandant Ćiro Pasinovićje bio jedan od službenika Državnog rije-čnog brodarstva raspoređenih na brodo-vima u američkoj zoni na gornjem Dunavu.Na potrebu obnove flote u poslijeratnomperiodu u Brodarskom glasniku ukazujeMilan B. Kosović, dok Tihomir Dabino-vić piše o izuzetno važnoj vezi sa Evro-pom luke Trst za koju bi najbolje rešenjebilo da pripadne Jugoslaviji.

Kapetani Bokelji su i u predratnom i uposlijeratnom periodu bili članovi nastav-nih i ispitnih komisija za sticanje zvanja

poručnika ikapetanaunutrašnjeplovidbe idrugihzvanja izoblastiplovidbe inavigacije.Objavljivalisu stručnečlanke uvećem brojučasopisa, bili saradnici Pomorske enciklo-pedije i drugih enciklopedijskih izdanja.Mnogi su za svoj rad bili odlikovani inovčano nagrađivani, sarađivali su i bilidarodavci Muzeja riječnog saobraćaja uBeogradu, čulo se između ostalog na pre-davanju Kapetani rijeka i mora - Srbija iBoka Kotorska u Pomorskom muzeju CrneGore u Kotoru, nakon kojeg je najavljen inastavak istraživanja.


IZLOZBeIZLOZBe

Kopija molbe kapetana BožaRadoničića Ministarstvu finan-

sija Kraljevine Srbije, 13. 4.1863. i kopija uverenja istog

ministarstva kapetanuRadoničiću

BIJELASlavomir (Simeona) Želalić, 1890-1962BRGULI, HERCEG NOVI

Bogdan (Gavrila) Lješković , 1905-?BUDVA

Vladimir (Nikole) Mitrović, 902-197DOBROTA

Anton (Mata) Andrić, 1903-1981Nikola (Mata) Bravo, 1901-1966Tihomir (Špira) Dabinović, 1886-1974Mato (Jakova) Kosović, 1896-1966Milan (Boža) Kosovič, 1886-1966Đuro (Filipa) Pasinović, 1893-1970Ćiril (Filipa) Pasinović, 1893-1970Ćiril (Filipa) Pasinović, 1903-1994Ivan (Pava) Petričević, 1907-1992Milovan (Josipa) Petričević, 1903-1984Božo (Vida) Radoničić, 1830-1881Božo (Ivana) Rosović, 1898- ? Šime (Toma) Rudan, 1901-1957KOTOR

Jakov (Antuna) Vukičević, 1904-1974Luka (Nikole) Radimiri, 1902-1959Nikola (Jovana) Stojković, 1911-1984KRTOLI

Jovan (Luke) Barbić, 1895-1941Vaso (Ivana) Ivošević, 1903-1987Jovan (Špira) Meštrović, 1908-1987LASTVA

Špiro (Joza) Zmajević, ? - ?

MORINJ

Božidar (Rada) Dučić, 1921-1987MUO

Anton (Gracija) Pasković, 1912-1984Tomo (Uroša) Radulović, 1899-1989Tripo Simović, ? - ?ORAHOVAC

Ljubomir (Vasilija) Gopčević, 1894-1972PERAST

Antun Antunović, ? - ?Emer Vicko, 1885-1933POBORE, BUDVA

Petar (Ilije) Popović, 1908-1944PRČANJ

Krsto (Vjekoslava) Brguljan, 1891-1978Lazari (G.) Nikola, 1817-1888

RATIŠEVINA, HERCEG NOVI

Aleksandar (Vasa) Poznanović, 1817-1888RISAN

Branko (Vasilija) Vukadinović, 1909-1942Vukašin (Vasilija) Vukadinović, 1907-?Jovan (Boža) Grkavac, 1910-2002Filip (Jurja) Krželj, 1905-1965Aleksandar (Nikole) Tisinović, 1919-2003Petar (Nikole) Šparović, 1887-1967STOLIV

Nikola Filipović, ? - ?TIVAT

Metod (Krsta) Staničić, 1890-1971

KAPeTANI BOKeLJIU RIJeCNOMBRODARSTVU

Pano sa portretima riječnih kapetana porijeklom iz Boke Kotorske. Pano je

sastavni dio izložbe Kapetani rijeka i mora


IZLOZBeIZLOZBePRIZORI IZLOŽBE: Prije samog otvaranja izložbe direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević uručila je poklon -maketu bracere - direktorici beogradskog muzeja Maji Zimonjić (fotografija 1); Na fotografiji br. 2 vidi se trenutak kada gospođa

Pejaković Vujošević pozdravlja prisutne, a na slijedećoj - nastup Milice Zdravković i Dragane Krgović. Na fotografijama 4, 5, 6, 7, 8, 9 surazni eksponati (na fotografiji 8 - uniforma kapetana Janka Popovića iz prve polovine 20-tog vijeka i slika parobroda Deligrad; Na

fotografijama 10 i 11 je dolazak eksponata u naš muzej; Na fotografija br. 12 je autorica izložbe Gorgana Karović a na slijedećoj jescena raspakivanja eksponata; Na fotografiji 12 je kustos našeg muzeja Radojka Abramović u uniformi kapetana Janka Popovića.

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

U Sevilji je 9. decembra zatvorena izložba Blago Crne gore – zavjeti iz Gospe od Škrpjela i Bokekoja je u tom španskom gradu bila otvorena 11. oktobra. Na ovoj izložbi, kojom se Crna Gora

prvi put predstavila Španiji, bile su izložene 923 srebrne zavjene pločice iz epohe baroka koje sečuvaju u crkvama Gospe od Škrpjela i u Bogorodičnom hramu na Prčanju. Prezentaciju manjeg di-jela bokeljskog blaga je organizovala Ambasada Crne Gore pri Svetoj Stolici i Malteškom Reduu saradnji sa Kotorskom Biuskupijom, Ministarstvom kulture Crne Gore, Opštine Kotor, Turističkomorganizacijom Kotora I Pomorskim muzejom Crne Gore u Kotoru.

Autor izložbe je ugledni stučnjak za zlatarstvo i primijenjenu umjetnost iz Venecije Piero Paci(Pazzi), a jedan od glavnih promotera i organizatora postavke u Španiji bio je don AntonBelan, generalni vikar Kotorske biskupije, laureat nagrade Merito Navali našeg muzeja.

Pomorski muzej Crne Gore bio je angažovan u obimnom poslu pripreme izložbe. Naš konzer-vatorski tim obavio je svu potrebnu muzeološku obradu vrijednih eksponata, uz komplikovanuali neophodnu proceduru dokumentovanja i osiguranja eksponata. Obrada predmeta trajalaje dva mjeseca, za svaki od njih urađen je karton sa osnovnim podacima i istorijatom, za-tim je Muzej dobio dozvolu od Uprave za kulturna dobra Crne Gore i nalog od Mini-starstva kulture, pa je uslijedila procedura osiguranja. Potpisan je i ugovor o prevozuspecijalnim vozilima, koja su putovala do Španije tri dana, preko pet država.

Izložba je pobudila zapaženu pažnju španskih pisanih i elektronskih medija. Na višeInternet portala, kao i na sajtu Kraljevskog dvorca (Real Alkazar) objavljeni su prikazio bokeljskim zavjetima. Ovom prilikom u Jedrima Boke prenosimo tekst koji je povodomotvaranja izložbe objavio seviljski dnevnik ABC de Sevilla.

Svetište Bogorodice od Stijene /Škrpjela/ u AlkazaruOvo je prvi put da jedna izložba iz Montenegra gostuje kod nas u Sevilji

U Real Alcazar-u/Kraljevskom dvorcu/ od juče /11. oktobra/ do 9. decembra odr-

žava se izložba Blago Crne Gore – zavjeti sa Gospe od Škrpjela i Boke. Zbirka od

923 srebrnih zavjetnih pločica sa pomorskim temama i motivima posvećenih Djevici

Mariji nastala je uglavnom u periodu baroka i prvi put je izložena u Španiji.

Cilj izložbe je da Špance upozna sa mladom Republikom Montenegro kroz njeno

umjetničko i kulturno nasljeđe. Izabrane su i izložene 923 srebrne zavjetne pločice,

uglavnom iz baroka, koje pripadaju Svetištu Gospa od Škrpjela u Perastu, mjesta

na dalmatinskoj obali koje je danas dio Republike Crne Gore. Izložbu dopunjuje i

dio oltara - antependij - iz crkve Bogorodičinog hrama na Prčanju gdje su uram-

ljene zavjetne pločice.

Zbirka izloženih zavjetnih pločica iz Svetišta Gospa od Škrpjela može se sma-

trati jedinstvenom, pošto u današnje vrijeme ne postoji hrišćanska crkva koja po-

sjeduje kolekciju tako divnih srebrnih otisaka koji potiču iz XVII i XVIII vijeka.

Zavjeti sa pomorskim temama u crkvama Španije, Italije i Francuske su često

slikovni radovi na drvetu, rjeđe na platnu, a vrlo rijetko u srebru.

S religiozne tačke gledišta eksponati su grupisani u šest kategorija, od čega

pet prema različitim zazivima Blažene Djevice Marije koji su njima predstavl-

jeni: Zvijezda Mora /Stela Maris/, za pločice darovane prigodom plovidbe:

Majko Slatka /Mater Dulcedo/, za pločice na kojima je predstavljena sama

Blažena Djevica Marija: Nado Jedina /Spes Unica/, za pločice darovane za

posebne potrebe: Zdravlje Bolesnih /Salus Infirmorum/, pločice darovane

Djevici poslije neke izliječene bolesti: Kraljica Presvete Krunice /ReginaSanctissimi Rosarii/, podrazumijeva pločice na kojima je predstavljena

Djevica ili neka pobožna osoba sa krunicom, i kao poslijednje, Mješovitakategorija u koju su uključene zavjetne pločice sa različitom tematikom.

7

IZLOZBeIZLOZBe

Stari zavjeti Bokelja vraceni iz Španije

U SEVILJI 9. DECEMBRA ZAVRŠENA IZLOŽBA BLAGO CRNE GORE – ZAVJETI IZ GOSPE OD ŠKPJELA I BOKE

Na fotogtafijama: Prikaz sa sajta Kraljevskog dvorca; stranica ABC de Sevilla; stranice portala Arte Sacro i Costaleros del Rosario

Jedra Boke - novembar-decembar/2012.

Pomorski muzej Crne Gore, Opština Kotor i Centar za arhe-ologiju i konzervaciju – područno odjeljenje Kotor zajednosu izdali monografiju Graditeljstvo Kotora čiji je autor arhi-

tekta Svetislav Vučenović. Knjiga ima više od 500 strana sapreko 100 crno-bijelih fotografija i velikim brojem kolor foto-grafija, autentičnih dokumenata, kao i rezime na engleskomjeziku. Vrijedno dijelo je 26. novembra promovisano u crkviSvetog duha u Starom gradu. Promocija je održana povodomDana opštine Kotor, a organizovali su je: Opština Kotor, Pomor-ski muzej Crne Gore Kotor i Regionalni Zavod za zaštitu spo-menika kulture Kotor.

U ime Pomorskog muzeja Crne Gore prisutnima se obratilanjegova direktorica mr Mileva Pejaković Vujošević, rekavši da„smo ovu vrijednu knjigu podarili kao poklon našem gradu zanjegov praznik“.

„Nije slučajnost što se promocija dešava upravo u zdanju kojeje svoje pravo mjesto našlo u istraživanju autora. Takođe, nijeslučajnost ni što je izdavač Pomorski muzej Crne Gore jer su sedavne 1980. godine u jednoj od prostorija u prizemlju, u pa-lati Grgurina, sastali stručnjaci iz više univerzitetskih centara saželjom da svojim znanjem pomognu Kotoru u poslovima njegoveobnove poslije katastrofalnog zemljotresa 1979. godine“,kazala je direktorica Pejaković Vujošević.

Ona je istakla kao posebno važno da je na ovom projektu,pored arhitekte Vučenovića, radio tim u kome su bili inženjerStojan Ribnikar i arhitekta Franc Varga iz Ljubljane, dr MirkoKovačević iz Beograda, te mr Jovan Martinović, dr MilenkoPasinović i dr Rajko Vujičić iz Kotora.

„Autor knjige je brižljivo i stručno prikupljao i profesionalnoobradio materiju kao što je graditeljstvo Kotora kroz vrijeme“ –rekla je Vujošević.

Mr Vesna Vičević kazala je da je ovo dijelo „izuzetno vrijed-no, i da je njegov autor svoju stručnost za istraživanje gradovaovog tipa gradnje, između ostalog, pokazao angažovanjem irezultatima na istraživanjima Trogira, Hvara i Splita“.

Ona je podsjetila da je Vučenović učestvovao u detaljnomekipnom istraživanju ranjenih zdanja i sabiranju do tada poz-natih činjenica sa novim tek otkrivenim,te da je cilj bio da re-

konstrukcija zaštiti ne-kadašnje i novootkri-vene vrijednosti i dase time uvaže međ-unarodna praksa ipropisi u zaštiće-nim kulturnim baš-tinama svijeta.

Gospođa Vi-čević je pod-sjetila na sta-ru latinskuizreku kojakaže daknjige imajusvoju sudbinu idodala da vje-ruje „da je sudbina ove knjige da bude dugopročavana, čitana i citirana, te da će biti kamen temeljac mla-dim istraživačima da na njoj grade svoje građevine i knjige štoće biti najbolji dokaz njene stručno-znanstvene vrijednosti.

I mr Zorica Čubrović iznijela je pregršt pohvalnih ocjena odjelu Svetislava Vučenovića.

„Naučna zasnovanost, spoznaja o vrijednostima graditeljstvaKotora, dokumentovanost nalaza i otkrića i dosljednost u siste-mu analize uvrstiće ovu knjigu u krug ključnih djela kotorske is-toriografije o vrijednostima graditeljstva Kotora, u ona dijelakoja će biti od najveće koristi za svakodnevni rad na zaštiti iočuvanju kotorskog graditeljskog plana, kazala je mr Čubrović.

Prema njenim riječima, djelo je nastajalo istovremeno saformiranjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru, „usaradnji sa njim doživljavalo je svoj rast kroz spoznaje koje jepružalo bavljenje graditeljskom baštinom ovog grada“.

Angela Mijušković, profesorka Muzičke škole Vida Matjanpročitala je autorovo pisano obraćanje skupu u crkvi Sv. Duha,koji je bio spriječen da prisustvuje promociji knjige. U muzičkomdijelu programa učestvovala je učenica kotorske Muzičke školeIvanka Muhadinović.


LIBRILIBRIZAJEDNO SA OPŠTINOM KOTOR I CENTAROM ZA ARHEOLOGIJU I KONZERVACIJU

IZDALI SMO MONOGRAFIJU

Publika na prezentaciji monografije

Foto

gra

fije

: R

adio

DU

X

Graditeljstvo Kotora

Crkva Sv. Duha: Mr Zorica Čubrovićgovori o monografiji; Angela

Mijušković, mr Vesna Vičević i mrMileva Pejaković Vujošević

DR MILOŠ MILOŠEVIĆ, naučni savjetnik: Iako su grad Kotori područje njegove komune bili stoljećima u žiži pažnje stranih inaših istraživača arhitekture, njihovi radovi su većinom imaliparcijalni karakter ispitivanja pojedinačnih sakralnih ili profanihgrađevina. Nedostajali su pokušaji cjelovitijeg sagledavanjaproblematike, s tako brojnim i još nepoznatim komponentama.Ali to je i sasvim razumljivo, jer je kompleksnije razmišljanje utom pravcu zahtijevalo brojna istraživanja, sa arheološkim son-diranjem oko zgrada, po izmijenjenim fasadama zgrada i sli-čno. A to se - u širem obimu - usred uravnoteženog pulsiranjanormalnog života grada praktično nije dalo učiniti. Trebalo jeda se desi nešto "nemoguće", pa da se najedanput zaustavi tajnormalni puls života, da stanovni-ci svojevoljno napuste svoje do-move, i da opustjeli grad budeotvoren za sva moguća slobodnanaučna istraživanja. I to se ne-očekivano dogodilo kada jezemljotres 15. aprila 1979. god.snažno potresao grad i okolinu,uglavnom ne rušeći totalno zgra-de i hramove... Na sreću, tadašn-je jugoslavenske vlasti okupile subirane stručnjake iz više univer-zitetskih centara u zemlji da većod 1980. g. otpočnu rad na ob-novi Kotora koji će trajati godi-nama. Ali i pored svega toga,opet je trebalo da se nađe jedanenergičan i požrtvovan stručnjak koji ima dovoljno znanja isnage da brižljivo sredi toliko obimni i raznovrsni prikupljenimaterijal o Kotoru kroz vjekove i da ga sustavno što šire obra-di, sa svom neophodnom tehničkom i fotodokumentacijom. I tak-vo se djelo, koje je ostvario Svetislav Vučenović, danas nalazi unašim rukama pod naslovom Graditeljstvo Kotora.

DR. SE. TOMISLAV MARASOVIĆ, profesor emeritus Sveuči-lišta u Splitu: Knjiga Graditeljstvo Kotora jedna je od najcjelovi-tijih urbanoloških studija istočnojadranskih povijesnih gradova.Autor je vrlo istaknuti istraživač graditeljskog nasljeđa s dugo-

godišnjim iskustvom proučavanja povijesnih jezgri Splita, Tro-gira, Herceg Novog i drugih značajnih istočnojadranskih urban-ih cjelina, pa je svoja iskustva sada ugradio u monografiju gra-diteljskog nasljeđa grada Kotora. Na više od 500 stranica tek-sta Vučenović cjelovito obrađuje graditeljstvo grada Kotora ko-je je proučavao s aspekta povijesnog razvitka i današnje ana-lize građevnih blokova povijesne jezgre. Koristeći se svim dosti-gnućima suvremene historiografije, autor je vrlo sustavno izniopovijesni razvitak Kotora od prapovijesti i antike preko sred-njega vijeka do novovjekovnih razdoblja mletačke, francuske iaustrijske uprave te promjena u posljednjem stoljeću.

DR MILKA ČANAK MEDIĆ, profesor Univerziteta u Beo-gradu u penziji: Do Vučenovićevih istraživanja vjerovalo se dasu netragom nestale srednjovjekovne stambene zgrade i da

Kotor svoj Iik i sadržaj dugujeobnovama nastalim posle najra-zornijeg zemljotresa, 1667. go-dine. Poslije Vučenovićevihistraživanja spomenički sadržajgrada Kotora je znatno bogatiji.Otkriveni su delovi srednjoveko-vnih stambenih zgrada i naslućenje tadašnji urbani sklop Kotora, atačnije su određene i promjenekoje su u njemu nastale prije ve-like obnove. Izučavani graditeljs-ki fond Kotora je tumačen uzkorišćenje obimne komparativnegrađe, što Vučenovićeve analizečini dobro utemeljenim. Kao odli-čan poznavalac struktura i razvo-

ja nekolikih većih urbanih cijelina na Primorju, Vučenović je biou mogućnosti da na najbolji način osvijetli razvoj grada Kotora.Tim prije što ga je tokom mnogo godina neposredno terenskiistraživao. Njegovo bogato iskustvo u proučavanju primorskihgradova: Trogira, Hvara, Splita, Herceg Novog došlo je doizraza u studiji o Kotoru koja je pred nama. To je omogućilo dase sva tumačenja geneze i prostornog razvoja ovog gradadobro utemelje i potkrijepe odgovarajućim paralelama. Prvo-razrednom studijom knjigu čini i priložena građa o svim kotor-skim zgradama.


LIBRILIBRI

Izgled Kotora prije 1584. godine

Recenzije

SVETISLAV VUČENOVIĆ, AUTOR - se poslije studija arhitekture u Beogradu, 1954. g., zaposlio u Sa-veznom (Jugoslovenskom) institutu za zaštitu spomenika kulture. Usavršavao se u inostranstvu. Godine1960. studirao je na Urbanističkom institutu Univerziteta u Parizu, a specijalizirao je urbanu i arhitekton-sku konzervaciju u Međunarodnom centru za proučavanje očuvanja i obnove kulturne baštine (ICCROM) ina Arhitektonskom fakultetu u Rimu (1968-1969). Kao darovitom mladom saradniku Jugoslovenskoginstituta za zaštitu spomenika kulture povjereni su mu složeni kozervatorsko-restauratorski poslovi nacrkvi u Lipljanu i crkvi Svetog Petra Starog u Zadru. U periodu između 1954. i 1963. g. rukovodio jeopsežnim projektima istraživanja istorijskih urbanih cjelina Trogira i Hvara. U periodu od 1964. do1968. Vučenović je u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Splita radio na istraživanju istorijskog jezgraSplita i na metodologiji stvaranja dokumentacije za Stari grad. U Zavodu za zaštitu spomenika kulture Beograda od 1969.do 1988. g. svoja iskustva i metodologiju rada primjenio je pri izradi studije zaštite Varoši u šancu (područje Knez Mihajloveulice i Kosančićev vjenac). Izradio je projekte obnove više spomenika kulture (Konak kneginje Ljubice, Konak Kneza Miloša) iadaptacije hotela Srpska kruna za Biblioteku grada Beograda i dr. Od 1980. do 1990. učestvovao je u obnovi primorskihgradova sa liste svjetske baštine oštećenih zemljotresom i izradio studije zaštite Kotora, Herceg Novog, Risna i drugih naseljau Boki Kotorskoj, kao i Metodologiju obnove Starog grada u Dubrovniku. Kao predavač po pozivu Vučenović je od 1968. g.svoje bogato iskustvo i veliko znanje prenosio mlađim kolegama na poslijediplomskim studijama organizovanim za graditelj-sko naslijeđe na Sveučilištu u Zagrebu – Odsjek u Splitu. U periodu od 1988. do 2006. g. on je kao predsjednik Komisije zastručne (konzervatorske) ispite doprinio unaprijeđenju obrazovanja konzervatora u Srbiji.

Otisak zivota u Bokitokom dva vijeka


LIBRILIBRIPROMOCIJA KNJIGE BOKELJSKE BURE, JUGA I BONACE

RADOJKE ABRAMOVIĆ, KUSTOSA NAŠEG MUZEJA

Ukoncertnoj dvorani kotorske crkve Sv. Duha 3. decembrapred brojnom publikom promovisana je knjiga Bokeljske bu-

re, juga i bonace čiji je autor Radojka Abramović, kustos isto-risjko-umjetničke zbirke Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru.Riječ je o književnom prvijencu autorke, slikovitom opisu dva vi-jeka života u Boki omeđena sa dva plavetnila - nebom i mo-rem. Ovaj roman koji se bavi se prošlošću našeg kraja i susretui preplitanjima kultura u ovim prostorima promovisan je uz mu-zičku pratnju ženske klape Incanto.

Bokeljske bure, juga i bonace možemo tumačiti kao roman zbi-vanja kroz hroniku dešavanja šest generacija obitelji Andrić, za-tim kao roman vremena kroz dva stoljeća, a Boka kao lokalitet inepresušni izvor inspiracije ima jednu od glavnih uloga u romanutako da ga možemo nazvati i romanom prostora. Dokumenta-ristička sfera romana koja obiluje etnografskim detaljima pred-stavlja jednu od najvrijednijih komponenti ovog djela, a to su au-tentični opisi običaja, mjesta, navika, poslovanja, svadbi, palaca,načina trgovine, povezanosti Boke i zaleđa, kazala je filološki-nja Jasmina Bajo predstavljajući knjigu.

Govoreći o knjizi novinar i publicista Siniša Luković je rekaoda ona pruža sliku drevnih vremena, ali i pokazuje autorkinoizuzetno poznavanje kulturoloških i etnoloških podataka, teistorijskih okolnosti u kojima se odvija radnja djela.

Roman je sublimirao sve one podatke o bogatoj istoriji bokeš-kog pomorstva, brodovima, slavnim kapetanima, burama i nev-erama. Djelo obiluje velikim brojem istoriografskih etnografskihpodataka, što ne čudi kada se zna da je autorka istoričarka

umjetnosti koja za sobom imadugogodišnji rad u Pomor-skom muzeju, istakao jeLuković. On je posebno izd-vojio kao vrijedan opis cr-nogorske svadbe u romanusa svim običajima, ulogomsvatova i etnološkom nitikoja se prožima.

Pročitajte ovu knjigu da biste vidjeli kako su neka-da naši stari živjeli, sa kakvim su se nedaćama nosili, koliko subili, silom prilika i života definisanog sa dva plavetnila – mora ineba, upućeni na to da što više se obrazuju i što više saznaju, dapostanu vrsni kapetani i stručnjaci pomorskog osiguranja, vrsnipomorski pravnici, vrsni brodograditelji i izuzetni trgovci. Proči-tajte knjigu i vidjećete kakva je bila istorija ovoga kraja u zadnjadva vijeka, ostaćete frapirani onim što je Boka bila i što nažalostu mnogim djelovima svojim više nije. Možda je patetika, ali naćićete onaj stari bokeški život, bokeške užance koje danas svemanje i manje ima, kazao je Luković.

Po riječima autorke, djelo se bavi simbiozom pridošlihdinarskih ljudi i romanske kulture njegovane u Kotoru tokomniza generacija porodice koju u romanu prati.

Svoje viđenje sam maštom pretočila u priču i pokazala specifi-čan dolazak jedne porodice u Boku. Kroz jednu porodičnu istorijuopisala sam simbiozu dinarskog elementa i romanske kulture baš-tinjene u Kotoru, pojasnila je autorka Radojka Abramović.

Fotografija lijevo: Radojka Abramović (u sredini) govori o svojoj knjizi, Jasmina Bajo i Siniša Luković (lijevo i desno); Fotografija desno: Publika napromociji; Fotografija dolje lijevo: Nastup klape Incanto; Fotografija dolje desno: Radojka Abramović sa cvijećem po završetku promocije


Mega-kruzer MSC Divina 5. novembra na sidrištu ispred Luke Kotor;Na manjoj fotografiji Divina u sumrak tokom premještanja do šireg dijela zaliva

Pomorstvo u KOTORU – danasNajveći brod koji je ikada uplovio u Crnu Goru, super-luksuzni megakruzer MSC Divina italijansko-švajcarske korpo-

racije Mediteran šiping MSC (Mediterann Shipping), boravio je u Kotoru 5. novembra, od oko 6:50 časova do negdje

poslije 21 čas, kada je isplovio iz Bokokotorskog zaliva. Kruzer je bio usidren ispred Luke. U Boku ga je uveo i oda-

tle izveo pomorski pilot kapetan duge plovidbe Rajko Čavor iz Tivta.

Divina je dugačka 333, širok 38 metara. Zbog impozantnih dimenzija, lošeg vremena i nemogućnosti da se okrene

ispred Kotora, Divina je u 17 sati, atraktivno osvjetljena po cijeloj svojoj površini, isplovila sa sidrišta unazad do

najšireg dijela zaliva, ispred dobrotskog naselja Sveti Stasije, gdje se okrenula u pravcu izlaska iz zaliva. Tu se

zadržala, kao i višestruko manji kruzer Siborn spirit (Seabourn Spirit), čekajući smirivanje kiše i jakog južnog vjetra. Iz

luke Kotor na brod se ukrcalo i 40 putnika iz Crne Gore. Oni su obišli Pirej, Heraklion, Marmaris, Siciliju i Rim.

Divinu su tokom njenog boravka u Kotoru obišli predstavnici Opštine Kotor, gradske Luke i kotorske agencije Balun

čijim je posredstvom je u Kotor i Crnu Goru stigla. Kapetan broda Mario Stifa pohvalio je Kotor kao „jednu od najl-

jepših destinacija na kojoj je do sada bio“. Agencije Balun je ovlašćeni agent za kruzere MSC od 2006. godine,

kada je u Kotor po prvi put uplovio kruzer ove kompanije MSC Opera.

Na brodu se nalaze restorani, barovi, kockarnica, četiri bazena, kuglana, dvorana za fitnes, spa centar. Od 18

brodskih paluba, 14 je namijenjeno putnicima, a one nose imena antičkih grčkih bogova. Posebna atrakcija ovog

broda jesu stepeništa ukrašena Swarovski kristalima, a na palubi broj 16 je i najlukuzniji od svoih tzv. Sofija Loren

apartman koji je dizajniran po sugestijama slavne istoimene italijanske glumice – inače kume MSC Divine i svih ostalih

kruzera iz flote kompanije MSC. Kapacitet je 4,36 hiljada putnika i 1,33 hljade članova posade.

Brod ima dizel-električni pogonski sistem koga čini pet agregata marke Wartsila ukupne snage preko 97 hiljada

konja od čega na dva fiksna propelera promjera šest metara, dolazi „samo“ 59.400 konjskih snaga, dok na

potrebe snabdijevanja strujom brojnih sadržaja na MSC Divini ide veći dio snage. Orijaški brod morem se kreće

impozantnom maksimalnom brzinom od skoro 24 čvora.

Datum Ime broda BRT Vrijemedolaska odlaska

01.11.Costa Classica 13:30 19:00Armonia 58625 7:00 13:00

02.11.SS Mariner 48075 8:00 18:00Artemis 1206 10:30

03.11.Artemis 1206 13:0005.11.Seabourn Spirit 9975 7:00 16:00

MSC Divina 137936 8:00 18:0008.11.Costa Classica 13:30 19:0009.11.Artania 44588 7:00 13:0010.11.Azamara Journey 30277 10:00 21:0013.11.Artania 44588 7:00 14:0015.11.Costa Classica 13:30 19:0016.11.Arethusa 1206 9:3017.11.Arethusa 1206 13:00

18.11. Athena 16144 7:00 16:00


23.11. Pacific Princess 30277 7:00 16:0030.11. Arethusa 1206 9:30


01.12.Arethusa 1206 13:0002.12 Arethusa 1206 10:3015.12.Arethusa 1206 13:0016.12.Atena 16144 9:3022.12.Atena 16144 13:0013.12.Athena 16144 16:0026.12.Atena 16144 13:0027.12.Athena 16144 16:00

Posjete kruzera Luci Kotor novembar

Posjete kruzera Luci Kotor decembar

novembar

Foto

: S.

Dabin

ović

OMAŽ MAESTRU TRIPU TOMASU(1885 -1975.) - U Centru za kulturu Ni-

kola Đurković 19. novembra Hrvatsko

građansko društvo Crne Gore (HGD)

priredilo je omaž glazbeniku i kompozi-

toru Tripu Tomasu (1885. – 1975.) pod

nazivom Šjor Tripu s ljubavlju. U progra-

mu su učestvovali Gradska muzika Kotor,

dječiji mandolinski sastav HGD-a Tripo

Tomas, ženska klapa Bisernice Boke,

muška klapa Bokeljski mornari, Kristina Katelan violina i mae-

strov unuk prof. Ivan Tomas.

Tripo Tomas ostavio je neizbrisivi trag u muzičkom stvaralaštvu

Boke kotorske te značajno doprinio širenju muzičke kulture, u vri-

jeme kada nije postojalo organizirano muzičko školstvo. Kompo-

novao je preko 100 djela, većinom za duvače, od kojih je 80

autorski zaštićeno, jer je od 1935. god. bio član Udruženja

jugoslavenskih muzičkih autora.

O Tripu Tomasu i njegovom muzičkom stvaralaštvu govorili su

mr. Vesna Vičević, član obitelji Dragica Tomas, direktorica

Muzičke škole Marina Dulović, kapelnik Gradske muzike Kotor

Petar Bukilica, Adam Cuca koji je započeo svirati u gradskoj

muzici pod maestrovom dirigentskoj palici.

Uz brojne Tomasove kompozicije jedno divno veče završilo se

uz neizbježnu Šjoru Maru koju su zajedno otpjevali svi učesnici i

organizatori večeri.

POMORSTVORiječnik

VIZANTIJSKI KARAB /CORBITA/ - trgovački brod koji surazvili Vizantinci poslije 10 vijeka. Osim u trgovačke svrhe

Karab se po potrebi upotrebljavao i za ratne potrebe. Pored karaba Vizantinci su za trgovinu prvobitno upotrebl-javali i dromone, a poslije 10. vijeka taj tip broda su koristili

samo za ratne namjene.

Veliki karab 12. vijeka bio je dug oko 30 metara. Imao jedva jarbola i dva križna jedra. Pramac mu je bio okrugao,

a na vrhu je nosio prostranu platformu. Krma karabazavršavala se savijenim oštrim čunjem, a vrh joj je bio goto-

vo dvaput viši od pramca. Kada se krajem 12. vijekatrgovačkim brodovima na Sredozemlju naglo počela mijen-

jati snast, na karabu je prednji jarbol opreman latinskimjedrom. Karabi sa tri jarbola imali su glavno jedro križno, a

pramčano i krmeno latinsko.Vizantija je inače, zahvaljujući Grcima, sačuvala pomorsku

tradiciju Sredozemlja koja je na Zapadu potpuno bilauništena nakon što su varvarska plemena poslije seobe naro-da prodrla do mora. Vizantija je postigla najveću pomorsku

snagu za careva Mauricija Tiberija u 6. vijeku i LeonaFilozofa u 9. vijeku, kad je zagospodarila pomorstvom

Sredozemnog mora; to je doba dromona, koje je trajalopunih pet vijekova.

SJEĆANJA

Stari bokeljskijedrenjaci

Brigantin Ana Lazarević, autor Vincenzo Luzzo, Venecija 1869.g. Vlasnici Nikola Lazarević iz Baošića, Anto Želalić iz Bijele i Savo Petković iz Đenovića. Brod se zapalio i potonuo 1880. g. Kolekcija Pomorskog muzeja u Kotor.

jedra boke - museum maritimum...i restauracija ove zastave kao izuzetno vrijedne kulturne...

Documents