jesenje lukovice

G r e e n G a r d e n • b r o j 7 6 • r u j a n / l i s t o p a d 2 0 1 1 . • g o d i n a X I • c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

Jesenje lukoviceOzimi češnjakJesenja zaštita masline Čašicom do zdravljaPčelinjak u listopadu

I u ovom broju glasila donosimo mnoštvo novosti i obavijesti:Obavijest za sve naše članove Kluba:Najavljene NOVE MAGNETNE KARTICE koje zamjenjuju dosadašnje članske iskaznice su spremne i svi članovi Kluba Green Garden mogu doći u naše Agrocentre u Mostaru i Širokom Brijegu i preuzeti svoje nove ČLANSKE MAGNETNE KARTICE.

Obavijest za sve naše kupce: Otvara se novi Agrocentar Sjemenarne – AGROCENTAR U GRUDAMA!!!!! Novi Agrocentar od ove jeseni i u Grudama, kako bi Vam bili još bliže te kako bi i Agrocentar Grude postao mjesto okupljanja poljoprivrednih proizvođača, hobista i stručnjaka iz oblasti poljoprivrede kao i prethodna dva (u Mostaru i Širokom Brijegu). Bez obzira da li ste hobist koji uživa provoditi vrijeme u vlastitom vrtu, okućnici, ili se bavite pčelarstvom, ili ste profesionalni proizvođač povrća, krumpira ili vina, ili možda imate kućnog ljubimca, u Agrocentru Grude ćete pronaći sve što vam je potrebno, a i više od toga. Ali to nije sve – sve naše kupce očekuje poklon dobrodošlice u novom Agrocentru u Grudama. Otvaranje je predviđeno za 01. 10. 2011.

POSJETITE NAS!!!Sjemenarna d.o.o.Podružnica - Agrocentar GrudeHrvatskih branitelja 46(u sklopu Bilo Trade d.o.o.)88340 GrudeTel.: 039 661 255Fax: 039 661 254

Kako postati član Kluba Green Garden i koristit razne pogodnosti kao njegov član: Jednostavno - preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25KM, a članstvo u klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]

3

B RO J 7 6 • R U J A N / L I S T O PA D 2 0 1 1 .

Urednikova riječ

Jesen u znaku lukovica ......................................................................... 4Maćuhice ljepotice jeseni .....................................................................6Blitva - omiljeno lisnato povrće ...........................................................7Ozimi češnjak .......................................................................................... 8Brokula - atraktivna i ljekovita kupusnjača .......................... 9Luk - idealan za jesensku sadnju ..................................................... 10Fruttorto bio .............................................................................................11Leća - najkvalitetnija mahunarka ....................................................12Tušt – korovska biljka ili povrtnica ..................................................13Jam – ljekovitost i uzgoj .......................................................................14Crni ribiz - voće za deserte ..................................................................15

GlasiloGREEN GARDEN Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić

Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.

Lektor: Blanka Kraljević, prof.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstva obra-zovanja,, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Jesenska obrada tla u voćnjacima ................................................... 16Izbor podloge za trešnju ......................................................................... 18Opojni miris dunja ...................................................................................19Pitanja i odgovori ....................................................................................20Jesenja zaštita masline od paunova oka ........................................22Berba plodova aktinidije ....................................................................23Čašicom do zdravlja .............................................................................24Kukuruzni moljac sve češće napada povrće i cvijeće .................25Pčelinjak u listopadu ...........................................................................26Oprez kod prihranjivanja pčela ....................................................... 27Zanimljivosti ..........................................................................................30Sa

drža

j

Editor’s wordNakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovima,

voćnjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni, početkom jese-ni u vinogradima počinje berba grožđa, u voćnjacima berba jabuka, krušaka i drugih voćnih vrsta, a u vrtovima sjetva i sadnja mnogih povrtnih kultura.

Tako, sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasila donosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu za period jeseni. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica koje će početkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa. Koje lukovice odabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti kombi-naciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjetnim vrstama. Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivih priloga od kojih izdvajamo prilog o leći, brokuli, luku i ozimom češnjaku. Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stra-nica u ovom broju glasila, tako da i oni mogu saznati više o jesenjoj obradi tla u voćnjacima, podlogama za trešnju ali i puno više toga. Stranice posvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pčelari u svojim pčelinjacima početkom jeseni.

Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našeg ali i vašeg glasila. Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitate sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena, koji uistinu obiluje mnoštvom korisnih i zanimljivih priloga.

Uredništvo

After a hot and dry summer during which all activities in gar-dens, orchards and vineyards were temporarily stopped, beginning of autumn is time when vintage, harvest of apples, pears and other fruits begin, and in gardens it is time to sow and plant different ve-getable crops.

So, according to calendar period of a year, this issue of Green Garden brings you many interesting articles about autumn sea-son in garden. By all means, autumn is the right time for planting flower bulbs that will show all their richness of colour and smell in the beginning of spring. Which flower bulbs to choose for plan-ting, how to plant and how to make combination of flower bulbs? The answers to these questions you can find in article dedicated to this topic. There is also a lot of interesting articles about vegetable crops like articles about lentil, broccoli, onion and winter garlic. Fruit growers will also find interesting information about autumn tillage in orchards, cherry rootstocks and much more. Pages dedi-cated to bee keepers also provide you insight in activities in apiaries in autumn.

And this is only a part of everything that you can find in this issue of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that you read carefully all articles in this autumn issue of Green Garden and enrich your knowledge with lots of new comprehensions.

Editor’s office

Jesen u znaku lukovicaStara je narodna izreka da je vrt ogledalo kuće. Ukoliko već u rano proljeće želite imati predivan vrt prepun cvijeća različitih boja, pravo je vrijeme za sadnju jesenjih lukovica. Ova vrsta cvijeća se sadi u jesen zato što im je potrebno razdoblje prilagođavanja na niske temperature. Optimalan rok za jesenju sadnju lukovica je od sredine rujna pa do kraja listopada.

Od lukovica otpornih na zimske uvjete spomenut ćemo najraširenije: Tulipan,

Iris, Narcis, Crocus, Ljiljan, Muscari, Zumbul, Visibaba, Ukrasni luk.

Prije sadnje lukovica potrebno je pripremiti tlo za sadnju. Najop-

timalnije tlo za sadnju je plodno, rastresito tlo, mrvičaste strukture, tj. pjeskovita ilovača bogata hu-musom. Gnojidbu tla je poželjno obaviti goveđim stajnjakom ili pak mineralnim gnojivima, a tijekom vegetacije prihranjivati mineral-nim gnojivima. Lukovice pozitivno reagiraju na gnojidbu putem “mal-čiranja” organskim materijama.

Najoptimalniji termin za jesenju sadnju lukovica je od sredine ruj-na pa do kraja listopada. Sadnja se obavlja u pripremljeno tlo na dubi-nu dva puta veću od širine lukovice. Krupnije lukovice sade se dublje sa širim razmakom, a sitnije pliće sa kraćim razmakom. U laka pjesko-vita tla se po pravilu sadi dublje, a u teška glinovita tla pliće. Razmak sadnje između lukovica odgovara dubini sadnje. Nakon sadnje luko-vice se obavezno moraju zaliti vo-dom. Zalijevanje tijekom vegetacije obavlja se rjeđe, ali obilnije.

TULIPAN (Tulipa sp.)Tulipani su najraširenija vrsta lu-

kovičastog cvijeća i do sada je opi-sano više tisuća sorti. Imaju širok interval cvjetanja, ovisno o vrsti, od prosinca do svibnja. Optimalna reakcija tla za tulipane je pH 6,0 - 7,5. Tulipani se razmnožavaju ge-nerativno iz sjemena i vegetativno dijeljenjem lukovica. Generativno

razmnožavanje obavlja se samo u laboratorijima, dok je vegetativno ustaljeno u praksi. Bitno je napo-menuti da tlo oko lukovice treba kontinuirano biti vlažno, da ne bi došlo do pucanja ljuske lukovice.

Tulipani su najveću primjenu pronašli u proizvodnji rezanog cvi-jeća, ali se sade i za dekoraciju vr-tova, parkova i balkona.

ZUMBUL (Hyacinthus sp.)Potječe iz područja oko Sredo-

zemnog mora i Male Azije, ali se najviše udomaćio u Nizozemskoj. Najčešće se sadi u vrtovima i okuć-nicama za dekoraciju okoliša, može se kombinirati s drugim cvijećem ili pak samostalno jer je cvijet biljke izražajnih dekorativnih boja. Cvje-ta od prosinca do travnja, ovisno od sorte. Ima višegodišnju lukovicu koja može preživjeti i do 20 godina.

Korijen je veoma osjetljiv i slabo se regenerira, te ukoliko je značaj-nije oštećen dolazi do propadanja

Josip Brkljača, ing.

U Sjemenarna Agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama u prodaji se nalazi ve-liki izbor lukovica različitih vrsta namijenjenih jesenskoj sadnji.

biljke. Prilikom odabira lukovice za sadnju bitno je voditi računa da ona bude jedra i kompaktna, tj. da bude zdrava.

NARCIS (Narcissus sp.)Narcis je biljka izrazito lijepih

dekorativnih cvjetova i opojnog mirisa, sadrži alkaloide po čemu je dobila i ime. Raširena je na više kontinenata, čemu je doprinijela njezina sortna prilagodljivost na različite klimatske uvjete, od trop-skih do planinskih. Selekcijski se veoma dobro križaju pa je selek-cionirano preko 10.000 različitih sorti. Cvjeta od veljače do travnja.

cvjetove. Na jednom mjestu luko-vica može ostati 4 – 5 godina.

IRIS (Iris sp.)Biljka sadržava duginu boju

cvjetova po čemu je i dobila ime,

prostor ili staklenički, biljke mogu cvjetati u gotovo cijelom godišnjem razdoblju. Veoma mnogo se koriste u proizvodnji rezanog cvijeća. Irisu ne odgovaraju teška glinovita tla jer mu je korijen osjetljiv na jaču koncentraciju soli. Ako je tlo dobro pripremljeno ne treba ga prihranji-vati tijekom vegetacije, osim ako ne očituje tragove nedostatka poje-dinog hranjiva. Za razliku od pret-hodno opisanih vrsta Irisi tijekom razvoja i cvjetanja traže mnogo svijetlosti, a također i obilno zali-jevanje.

LJILJAN (Lilium sp.)Postoje podaci da su Ljiljani bili

poznati u vrijeme starih Grka i Ri-

Narcis ima međupauzu u vegeta-ciji, tako da korijen tijekom ljeta odumire i ponovno se regenerira u jesen iste godine.

Najčešće se koriste za proizvod-nju rezanog cvijeća, ali se tako-đer sade i u cvjetnim gredicama u vrtovima i okućnicama. Imaju osobnost da na starijim zasadima daju kvalitetnije, obilnije i krupnije

što datira iz Grčke mitologije. Ra-sprostranjena je na različitim klimatskim zonama, od medite-ranskih do planinskih. Možemo ih podijeliti na skupinu s lukovica-ma i s rizomima. Ovisno od sorte i uvjeta u kojima se uzgaja, otvoreni

mljana. Rasprostranjeni su između 10 i 55 o sjeverne geografske širi-ne. Primjenjuju se za proizvodnju rezanog cvijeća, jer u povoljnim umjetnim uvjetima cvjetaju, ovi-sno od vrste, tijekom cijele godi-ne. Mogu se saditi na otvorenom gdje svojim raznobojnim, bogatim cvjetovima ukrašavaju kuće, vr-

tove i okućnice. Ako se uzgajaju u staklenicima, tijekom zime traže dosta svjetlosti, dobro provjetrava-nje i grijanje toplom vodom, dok je ljeti kad temperatura pređe 22 oC potrebno vršiti zasjenjivanje i ras-hlađivanje prostora u kojem se gaji. Ne podnose jaču koncentraciju soli u tlu. Dobro reagiraju na folijarno prihranjivanje.

OXALIS (Oxalis sp.)Rod Oxalis – cecelj iz porodice

djetelina (Oxalidaceae) sadrži go-tovo 100 različitih vrsta koje rastu po cijelom svijetu. Neke od njih su trajnice, pa čak i grmovi. Po-sebno zanimljiva vrsta je Oxalis adenophylla, porijeklom iz Južne Amerike, koji vrt uljepšava svo-jim svilenim ružičastoljubičastim cvjetovima. Presađujemo ga kon-cem kolovoza ili u rujnu u stan-dardno zemljište u koje možemo dodati malo pijeska. Pijesak će po-boljšati propusnost supstrata, što je bitno kod uzgoja biljaka u posuda-ma. Na dno stavljamo drenažni sloj od razdrobljenih posuda. Od počet-ka stvaranja pupoljaka pa sve do prestanka cvjetanja, svakih deset dana u vodu stavljamo malo teku-ćeg gnojiva. Pred kraj vegetacijskog razdoblja, kada listovi polako odu-miru, postupno ograničavamo zali-jevanje, a korijen održavamo stalno vlažnim.

Gredica s tulipanima

Zumbuli različitih boja

Narcisi uglavnom u žutoj boji

Iris za rezano cvijeće

Atraktivni cvjetovi ljiljana

Oxalis –dug period cvatnje

4 5

B RO J 7 6 • R U J A N / L I S T O PA D 2 0 1 1 . B RO J 7 6 • R U J A N / L I S T O PA D 2 0 1 1 .

MAĆUHICEljepotice jeseni

Završetkom ljeta mnoge sezonske biljke prestaju s cvatnjom te izgledom stvaraju ružnu sliku. Maćuhice su cvjetnice koje tijekom jeseni i zime uvelike održavaju šarenilo boja vrtova i okućnica.

Većina ljetnog cvijeća početkom jeseni završava s cvatnjom. Kako vrtovi ne bi ostali bez cvijeća, početak jeseni idealno je vrijeme za sadnju maćuhica. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama nude velik izbor ove cvjetne vrste.

Danas popularna maćuhi-ca, Viola x wittrochiana ime je dobila prema šved-

skom botaničaru Veitu Brechneru Wittrochu. Nastala je križanjem između četiri europske vrste: Viola tricolor i Viola lutea podrijetlom iz središnje Europe, Viola cornuta s Pirineja, te Viola altaica podrije-tlom iz Grčke.

Gotovo se ne može ući u trag pu-tovima uzgoja i križanja maćuhi-ce. Na tržištu je prisutan velik broj sorata, neke od njih grupirane su i čine tzv. serije. Serije se sastoje od nekoliko sorata koje se razlikuju u boji cvijeta, ali imaju iste značajke, npr: oblik, otpornost i sl.

Dobro podnose niže temperatureMaćuhice se uzgajaju kao jed-

nogodišnje ili dvogodišnje biljke, a zapravo se radi o kratko živućim trajnicama. Mnogobrojne vrste su

otporne na mraz i cvatu u brojnim tonovima od jeseni do proljeća, a u svježijoj klimi čak i ljeti. Prikladne su u cvjetnjacima i gredicama, na terasama i balkonima, u posuda-ma i prozorskim kutijama, te kao obrubne biljke uz staze.

Kompaktne sorte su prikladne za hladnija i vlažnija mjesta u kame-njaru, a puzeće su skromni pokri-vači tla ispod drveća i grmova.

Cvjetovi su joj veliki, sastavljeni od pet baršunasti latica plosnato poredanih, široka je paleta boja cvjetova maćuhica u raznim kom-binacijama: crvene, purpurne, plave, brončane, ružičaste, tamno-ljubičaste, žute, bijele, boje breskve i lavande. Postoje sorte s “okom” i “bez oka”. Veličina cvjetova varira, a na cijeni su maćuhice čiji je pro-mjer cvjetova oko 10 cm. Cvjetovi nekih sorata imaju blag miris . Li-stovi su naizmjenično duguljasti i nazubljeni, dugački od 5 – 25 cm zelene boje. Stabljika uglata i lo-

Josip Brkljača, ing. mljiva. Visina biljke je od 15 – 30 cm.

Vrijeme sjetveMaćuhice se siju u srpnju za je-

sensku cvatnju i kolovozu–rujnu za proljetnu cvatnju. Sije se najče-šće u sandučićima, a kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu treba piki-rati. Klija pri temperaturi 15 – 20˚c u mraku, s dovoljno vlage. Za nica-nje treba 8-10 dana. Temperatura nicanja ne smije prijeći 22˚C. Da bi se spriječilo izduživanje tek izni-klih biljčica potrebno je osigurati dovoljno svjetla.

Gnojidba se vrši različitim for-mulacijama CIFO gnojiva:

- u prvim fazama rasta koriste se formulacije s naglašenim sadržajem dušika

- nakon ukorijenjivanja Idro-floral 20 : 20 : 20

- nakon formiranja prvih cvjetnih pupoljaka Idrofloral 8:5:44

Vrtna maćuhica je osjetljiva na vjetar, koji isušuje cvijet.

Dobro je koristiti sredstvo za „kočenje rasta“ (ALAR), da biljke budu kompaktne s kraćim cvjet-nim peteljkama. Da bi se produljila cvatnja, ocvale cvjetove valja redo-vito odstranjivati.

Blitvu su uzgajali još u antič-koj Grčkoj. Samonikla blitva raste u širem obalnom poja-

su Sredozemnog mora odakle je u ostalim europskim zemljama uve-dena u kulturu u srednjem vijeku. Inače, blitvu ubrajamo u lisnato povrće od kojeg se spravljaju ba-rene salate i razna jela. Cilj uzgoja predstavljaju bujni zeleni listovi koji se nalaze na snažnim drška-ma te imaju vrlo izražen rebrasti središnji živac. Zapravo, za pripra-vu jela rabe se lišće ili izdvojene, sočne peteljke i rebra. Najčešće se priprema «na lešo» i to začinjena maslinovim uljem, češnjakom i peršinom. Na taj način pripravljena blitva, osim što je ukusno jelo, izni-mno povoljno djeluje na izlučiva-nje urina a i sama krv se vrlo dobro pročišćava. Ukoliko je mlada, nje-zini se listovi mogu spremati i svje-ži, za salatu. Poput kupusa, može poslužiti i za pripravljanje sarmica, a u kombinaciji s tijestom od nje se mogu praviti razne ukusne pite. Inače, konzumiranje blitve povolj-no djeluje na probavu a za jačanje organizma priprema se kao varivo s porilukom. Jednom riječju blitva predstavlja pravi izvor zdravlja.

Uzgoj blitve je moguć i u kontinentalnoj klimi!

Blitva se tijekom jeseni redovito uzgaja u Hercegovini, gdje se sije koncem ljeta i rano u jesen, točni-je u kolovozu i rujnu. Na taj način možemo planirati njezinu potroš-nju rano u proljeće. Sije se u redove razmaknute 25 do 40 cm a sjeme se pokrije slojem zemlje od oko 3 cm. Kad biljčice niknu, razrjeđuju se na razmak 10-30 cm, ovisno o sorti. Berba blitve se obavlja u više na-vrata, i to tako da se otkidaju vanj-ski listovi, što osigurava normalan razvoj unutarnjih listova u rozeti.

Međutim, malo je poznato kako se blitva može uspješno uzgojiti i u kontinentalnim uvjetima, premda je uvriježeno mišljenje kako ona uspijeva tek u mediteranskim vrto-vima. Istini za volju, u južnoj je Her-cegovini zbog svojih gurmanskih odlika, blitva daleko zastupljenija i vrlo cijenjena u prehrani ljudi. No, ona dobro uspijeva i na tlima kon-tinentalnog dijela zemlje zato što je otporna na niske temperature, te je stoga u unutrašnjosti Bosne i neo-pravdano zapostavljena.

Uz blitvu do boljeg zdravljaZeleno lisnato povrće sadrži oko

0,1 do 0,2 miligrama luteina na 100 grama i najbolje ga je jesti termički obrađeno jer će se tako osloboditi veća količina nutrijenata. Odra-sla osoba treba otprilike sedam miligrama luteina dnevno, ali ne morate se bojati za liniju jer blitvu ubrajamo u izrazito niskokalorične namirnice – samo sto grama listova blitve (pola šalice) sadrži 20 kcal.

Blitva je bogat izvor luteina i ze-aksantina, te štiti oči od procesa starenja. Ova zelena lisnata biljka najpoznatije se servira uz kuhane krumpire i ribu, no to ne znači da ju jedino tako morate jesti. Pirjajte ju u malo maslinova ulja, posolite

i popaprite, dodajte malo nasjec-kanog češnjaka, prošeka i vinskog octa. Pirjajte sve dok se povrće ne smanji za pola prvotne veličine.

Osim što se brine za dobar vid, lutein također čuva našu kožu jer pruža zaštitu od UV zraka. Anali-zom je ustanovljeno kako lice sadr-ži najveće koncentracije luteina od cijelog našeg tijela jer je ono naj-više izloženo suncu. Antioksidans lutein pokazao se jednako učinko-vitim u očuvanju zdravlja srca, vra-ta maternice i jačanju obrambenih funkcija imuniteta.

Maćuhice dobro podnose niske temperature

Nasad blitve u plasteniku

Ivan Perić, dipl. ing.

7


6


BLITVAomiljenolisnato povrće

BLITVA S KRUMPIROMListove blitve od kojih ste odvojili zeljaste dijelove kratko

obarite (pofurite) vrelom vodom, toliko da omekšaju, ali se ne počnu raspadati. Vrijeme stajanja u vreloj vodi je također ovi-sno o vrsti blitve. Zeljasti dijelovi su također jako ukusni samo ih morate duže držati namočene u kipućoj vodi.

Krumpir nasjeckajte na kocke veličine 5x5 cm i skuhaj-te ga u posoljenoj vodi u koju ste dodali ružmarin, peršin i ½ dcl maslinova ulja. Kad krumpir omekša ocijedite ga, zamiješajte s blitvom. Posipajte paprom, so-lju sjeckanim bijelim lukom, te zalijte ostatkom maslinova ulja. Servirajte mlako.

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama u jesenskoj ponudi nekoliko sorti luka, nude i sjeme češnjaka.

8 9



Češnjak je jednogodišnja biljka karakteristična mirisa i okusa, bogata proteinima, mineralnim tvarima i specifičnim eteričnim uljem alicinom. Potječe iz srednje Azije, točnije pustinje Kirgizije, odakle se proširio na ostala područja

Češnjak predstavlja jednu od najstarijih i najaromatič-nijih gajenih vrsta. Tako je

zanimljiv i podatak da su u starom Egiptu robovi graditelji Keopsove piramide konzumirali češnjak radi zaštite od rana i infekcija tijekom 20 godina njezine gradnje. S druge strane, Grci su ga mrzili i prezirali zbog neugodna mirisa, ali je zna-no, da su ga na starogrčkim olim-pijadama, atletičari ipak koristili kao prirodni doping. A i dan danas se u mostarskoj kotlini često može čuti uzrečica kako «saransak» li-ječi trideset šest bolesti i trideset sedmu - gripu. Zbog svega toga, češnjak se već 5000 godina smatra savršenim lijekom te je znanstveno dokazano da pomaže u borbi protiv uzročnika bolesti, normalizira cri-jevnu floru, čini krvne žile elastič-nim, potpomaže prokrvljenost, sni-žava kolesterol, te štiti od prehlade a što je dovoljan razlog da ga što više koristimo u prehrani, osobito u nadolazećim hladnijim danima.

Sadnja ozimog češnjakaOzimi češnjak zahtijeva mnogo

svjetla, pa su za njegov uzgoj po-godna sunčanija plodna i duboka tla koja dobro drže vlagu. Uzgaja se u plodoredu i to nakon krumpira,

kupusnjača, krasta-vaca, salate, tikvica, mrkve i peršina. Na istu površinu može doći tek nakon 3-4 godine. Inače, jesen-ska sadnja se obav-lja na dubinu od 4 cm, a kod uzgoja na gredicama raz-mak između redo-va iznosi 15-20 cm, dok je pak razmak u redu 10 cm. Među-tim, kod sadnje je važno pravilno posaditi češanj, i to vrhom prema gore. U protivnom, «naglavačke» posađen češanj teže ili uopće nika-ko ne niče. U praksi, po četvornom metru sadimo oko 50 češnjeva ili u prosjeku šest lukovica. To znači da nam za površinu od 100 četvornih metara treba oko 15 kg sadnog ma-

terijala. Češnjak se vadi kada lišće po-žuti i kada polegne 50 % biljaka, te nije preporučljivo čeka-

ti da se zelena masa potpuno i osuši.

Češnjak-jednostavnost

proizvodnjeSlobodno mo-

žemo ustvrditi kako proizvodnja češnjaka nije

skupa a sama tehnologija je jed-nostavna i prosta. Drugim riječima, i najveći laici u ovom poslu, mogu bez većih poteškoća proizvesti dovoljno bijelog luka za potrebe domaćinstva. Tako je s pola kilo-grama zdravih česni i svega 5-6 če-tvornih metara kvalitetnog zemlji-šta, moguće ostvariti prinos koji će

Ozimi češnjak

zadovoljiti potrebe jednog doma-ćinstva. A kod manje proizvodnje (za vlastite potrebe) najbolje je češnjak uplesti u vijence i ostaviti na propuhu da se potpuno osuši. Dakle, češnjak se obično skladišti na suhom i prozračnom mjestu, upleten u vijence ili razastrt u tan-kom sloju, na mjestu predviđenom za njegovo skladištenje.

Međutim, ljubitelje i potrošače ove biljke zasigurno će oraspolo-žiti vijest kako su u novije vrijeme engleski genetičari uspjeli uzgojiti češnjak koji nakon konzumaci-je ne ostavlja oštar, dobro poznat neugodan miris. Japanci su za ovaj češnjak pokazali veliko zanimanje, te su danas oni njegovi najveći po-trošači i proizvođači. Ali, bez obzira na činjenicu kako se radi o izni-mno ljekovitoj biljnoj vrsti trebate znati kako je češnjak zdrav samo u umjerenim količinama, te da pre-velike količine češnjaka također mogu štetiti ljudskom organizmu. Dakle, u umjerenosti je spas - ba-rem što se češnjaka tiče!

Češnjakov sirup protiv plućnih bolesti

Preliti litru kipuće vode preko 45 dag oljuštenog i na kriške nare-zanog češnjaka, te ostaviti da stoji dvanaest sati u dobro zatvorenoj posudi. Dodavati toliko šećera i meda dok ne postane gusto. Zatim dodati i malo octa, te zgnječenog kima i kuhanog komorača, kako bi se smanjio neugodan miris.

Češnjakov sirup protiv promuklosti

Oljuštiti češnjakove česne i na-rezati ih, te staviti u duboki tanjur za juhu. Svaki pojedinačni kolutić prekriti medom. Za sat i pol, iz toga će nastati sirup koji treba konzu-mirati više puta dnevno.

BROKULA - atraktivnai ljekovita kupusnjačaBrokula je povrtlarska kultura vrlo srodna cvjetači. Ukusnija je od ostalih kupusnjača, a odlikuje se i sadržajem najmoćnijega prirodnog antikancerogenog sastojka. Znanstvenici su tako izračunali da dva bogata obroka brokule tjedno, mogu značajno zaštititi od pojave nekih oblika raka. Zato je s pravom možemo svrstati između hrane i lijeka.

Velimir Lasić, dipl. ing.

Nekoliko posljednjih godina i kod nas se na tržnicama i u prodavaonicama koje

trguju povrćem, može nabaviti “nova” vrsta povrća-brokula. Po-javila se vrlo stidljivo, u vrlo malim količinama, cvjetne glavice uvijene u celofan (uvoz iz Italije), da bi ih danas usvojili vrijedni povrtlari iz doline Neretve. Valjda po uzoru na “rođake” iz Italije, i naša brokula je po cijeni u gornjem vrhu tablice, a ponekad i “prvak” što se cijene tiče. Međutim, po nekim svojim osobinama trebala bi se naći i na našim trpezama. Spomenut ćemo samo dvije: dijetetsku vrijednost i ukusnost.

Što se tiče dijetetske vrijednosti, važno je istaknuti da novija istra-živanja dijetetskih stručnjaka po-kazuju da povrće zelene boje, oso-bito kupusnjače, sadrži tvari koje su važna preventiva u borbi protiv kancerogenih bolesti (bolesti raka). Među njima brokula je na prvom mjestu! Smatra se da su učinkoviti-je biljke kod kojih je tamnija zelena boja. Kod brokule je toliko tamna

da prelazi u tamno ljubičastu, po-primajući nijanse mrke boje.

Drugi važan element je okus. Brokula je ukusnija od svih svojih “rođaka”- raštike, kelja, cvjetače, kelja pupčara i glavatog kupusa.

Klimatski uvjeti potrebni i povoljni za uzgoj brokule

Što se tiče klimatskih uvjeta, cvjetača će najbolje rezultate pru-žiti u uvjetima prohladne i vlažne klime. Cvatovi će biti lošiji ako se uzgajaju na visokim temperatura-ma. Zato se uzgaja u našim kraje-vima ujesen i zimi, tamo gdje zime nisu preoštre. Brokula se kao bli-ska rođakinja cvjetače ne razlikuje mnogo od nje po zahtjevima prema klimatskim uvjetima. No, ipak nije tako osjetljiva na vrućinu. Uzgaja se kao rani usjev, ali bolje će uspi-jevati u jesenskom uzgoju.

Sjetva i sadnjaNačin uzgoja brokule nije po-

sebno kompliciran, a sastoji se u slijedećem:

Sjeme se sije u tople lijehe (u u dobro usitnjeno i pažljivo poravna-to tlo, i prekriva s nekoliko milime-

tara zemlje, u ovisnosti od veličine sjemena. Ne smi-je biti gusto, u protivnom ga treba prorijediti.

Nije poželjno remetiti po-vršinu tla da bi se izbje-gao negativan utjecaj na razvoj biljčica neposredno nakon klijanja. Za 40 dana biljčice nara-stu oko 8 cm, nakon čega se obav-lja rasađivanje. Rasađivanje se vrši na rastojanje od 50 cm u redu, dok međuredno rastojanje treba biti 60 cm. Za rasađivanje se koriste kišni dani, a u protivnom je neophodno odmah nakon rasađivanja obavi-ti zalijevanje. Najbolji rezultati u uzgoju postižu se ukoliko su biljke stalno vlažne i bez prisustva koro-va.

Brokula je iznimno otporna i tre-ba je ostaviti na biljci sve do upora-be. Nakon berbe neće izdržati dulje od nekoliko dana,iako može stajati u posudi s vodom ili u hladnjaku. Na dulje vrijeme može se pohra-niti zamrzavanjem, što je posebno bitno kada imamo višak cvjetnih glavica koje se uvijek mogu brati umjesto da se ostave da procvatu na biljci.

Berba se obavlja uklanjanjem vršne glave, prije cvjetanja, a zatim redom-kako prispijevaju pazušne glave. Berba traje 30-40 dana.

Plodored U plodoredu brokula najbolje

uspijeva nakon celera, graha ma-hunara, luka (kapule), češnjaka, ranog krumpira, salate, špinata. Ne valja ponavljati proizvodnju bro-kule na istoj površini barem za 3 - 4 godine.

Brokula se može proizvoditi kao međukultura između redova rajči-ce, salate, graha mahunara ili graha zrnaša, jer uspravnim rastom ne zauzima mnogo prostora, a dospi-jeva za berbu kasnije od navedenih kultura.

Nasad češnjaka

Brokula –izuzetno ljekovita kupusnjača

11


10


LUK - idealan zajesensku sadnjuU ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova ljekovita svojstvazbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

Matea Pehar, dipl. ing.

Luk je stekao status vrlo zdra-vog i ljekovitog povrća koje se tijekom cijele godine koristi

kao mladi luk, mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela lukovica. Osim toga, u prehrani se može koristiti na razne načine: svjež ili konzer-viran, kao temeljna namirnica ili kao dodatak jelima. S druge stra-ne, narodna medicina luk smatra više nego korisnim povrćem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno, općenito bolesti koje izazivaju bakterije, zatim za poboljšanje rada srca, za regulira-nje šećera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma.

Koju sortu luka odabrati?U poljoljekarnama može se pro-

naći nekoliko različitih sorti luka. Koju sortu odabrati, najčešće ovisi od vlastitih prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i samog djelatnika po-ljoljekarne. Ipak, kako bismo vam olakšali izbor odgovarajuće sorte predočit ćemo vam osnovne zna-

čajke najčešćih sorti luka koje se sade u ovom razdoblju.

Holandski žuti (Stuttgarter) je najčešća sorta koja se odlikuje čvrstim plosnatim glavicima, sla-mnatožute boje, s dobro zatvore-nim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina gla-vica iznosi 80-100 grama. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Na-vedena sorta se svakako preporuča za sadnju u jesenskom razdoblju.

• Sjemenarna Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama za predstojeću se-zonu pripremili su velik izbor sorti luka namjenjenih za sad-nju tijekom jeseni.

Dobro spremljene glavice mogu se koristiti duže vremensko razdoblje.

Majski srebrenjak je sorta koja se za ranu proizvodnju najviše uz-gaja. Sorta je prepoznatljiva po bi-jelim plosnatim glavicama. Najviše se rabi za pripremanje salata. Gla-vice su slatkastog okusa i prosječne težine 80-90 grama. Nije pogodan za dulje skladištenje.

Red Baron je kvalitetna sorta luka koja jednostavno predstavlja

crvenu varijantu srebrenjaka. Da-kle, glavice imaju crvenu boju ali i lagan slatkast okus. Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veću primjenu u obiteljskim povrtnjacima i kuhi-njama. Kao i srebrenac pretežno se koristi za pripremanje salata.

Izborak predstavlja lučice krupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivo za korištenje u zelenom stanju. Zbog svojih značajki, uz jednu od gore navedenih sorti luka, redovito se uzgaja u obiteljskim vrtovima. U toplijim krajevima (južna Hercegovina) Izborak se može koristiti za konzumiranje već koncem prosinca.

Sturon je sorta luka čije se gla-vice mogu čuvati dulje vremensko razdoblje. Glavice imaju duguljast oblik što je i osnovni razlog njego-va manjeg uzgoja. Pošto se u na-šim krajevima tradicionalno uz-gajaju sorte s plosnatom glavicom (tzv. pogačari) izbija u drugi plan. Međutim, treba znati da se radi o također kvalitetnoj sorti za koju ima prostora na tržištu.

FRUTTORTO BIO PRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO ZA POVRĆE, VOĆE I VINOVU LOZU N:P:K 4:4:4 + 66% organske tvari

FRUTTORTO BIO je prirodno organsko gnojivo dopušteno u ekološkoj poljoprivredi. Sastoji se od mješavine goveđega i ko-košjeg gnoja te sušenog tropa, bogata kalijem, koji ostaje nakon prerade grožđa. Koristi se za uravnoteženu prehranu u voćarskoj, vinogradarskoj i povrtlarskoj proizvodnji. FRUTTORTO povećava sadržaj organske tvari tla i poboljšava njegovu plodnost. Posebno je pogodno za manje proizvo-đače.

Sastav:- ukupni dušik (N) – 4%- organski dušik (N) – 4% - fosfor u obliku (P2O5) – 4%- kalijev oksid (K2O) topivo u vodi – 4% - magnezij oksid (MgO) – 0,5%- organski ugljik biološkog porijekla (C) – 38%- organska tvar – 66%- huminske kiseline 5%- fulvo kiseline 10%- vlažnost 10%- pH 7

Formulacija: pelete Ø 3,5 mmRok upotrebe: neograničenNeto: 25 kg

Primjena: Organsko gnojivo Fruttorto se koristi za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod presađivanja, te prilikom jesensko – zimske gnojidbe voćaka, vinove loze i povrća, a posebice tamo gdje tlo po-kazuje simptome „umora“ i nedostatak organske tvari. Može se koristiti tako da se unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili se može rasuti po površini tla, te naknadno zaorati. Veličina i oblik pelete omogućavaju gnojidbu pri-mjenom traktorskih rasipača za mineralna gnoji-va.

Nasad luka

13


12


LEĆA - najkvalitetnija mahunarka

Uzgoj leće poznat je od davnina, a dokaze o tome imamo čak iz kamenog doba. Tisućljećima se jede uz bob i slanutak kao glavne mahunarke. Posebice je cijenjena u vegetarijanskoj prehrani premda bi je i svi ljubitelji mješovite hrane trebali češće uključivati u jelovnik kao varivo, juhu ili na salatu

Mario Ćubela, dipl. ing.

Leća se prvenstveno koristi za ljudsku prehranu. Sjeme se najčešće priprema kao prilog

drugim jelima ili se od njega proi-zvodi brašno ili prekrupa, tako da se nerijetko koristi i za pripravlja-nje posebnih pekarskih proizvoda. Zrno se dobro raskuhava, a sama leća je probavljivija od graha zrna-ša. A kao i sve ostale mahunarke i leća je niskokalorična (110 kcal na 100 grama), bogata je bjelanče-vinama (24 posto) a od 60 posto ugljikohidrata na vlakna otpada 11. Zanimljivo je da suha leća sadrži puni sastav vitamina i minerala pa se sa 100 grama leće mogu za-dovoljiti osnovne dnevne potrebe organizma, osobito za željezom. S druge strane, za prehranu doma-ćih životinja i industriju nema veće značenje jer se proizvodi na ma-njim površinama a ima puno kr-mnih kultura koje mogu dati neus-poredivo više i kvalitetnije krme od leće. Osim toga, prinosi leće u našoj zemlji vrlo su niski pa se zbog toga ona vrlo sporo i teško širi. Stoga je njezin uzgoj ograničen i kod nas je isključivo prilagođen za potrebe domaćinstva.

Leća-biljka tople klimeRadi se o kulturi koja je iznimno

osjetljiva na niske temperature, pa već za blagog mraza ugiba. Tako leća podnosi niske temperature do minus 6 stupnjeva C, dok je za optimalni rast i razvoj biljaka po-trebna srednja temperatura od 24 stupnja C. S druge strane, leća do-bro podnosi sušna razdoblja te je na nedostatak vode osjetljiva samo u vrijeme cvatnje i nalijevanja zrna.

A kako je riječ o biljci dugog dana, najbrže cvate pri duljini dana od 15-16 sati. Duljina vegetacije kod ranih kultivara iznosi 80 do 110 dana, a kod kasnih 125 do 180 dana. Dobro uspijeva na različitim tipovima tala pa podnosi i bazična te malo zasla-njena tla. Osim toga, može uspije-vati i na kamenitim-krečnim tipo-vima tala, na kojima druge kulture veoma teško ili gotovo nikako ne uspijevaju.

Rokovi sjetvePri određivanju rokova sjetve

leće ne mogu se mimoići tempera-ture. Naime, najniža temperatura

klijanja sjemena iznosi od 3 do 5 stupnjeva C. Na toj temperaturi kli-janje sjemena i nicanja biljaka vrlo je sporo, pa se sjetva leće obavlja kad temperatura tla dosegne ba-rem 7 stupnjeva C. Drugim riječi-ma, sjetva se vrši tijekom ožujka pri čemu se sije na uži razmak re-dova (oko 12 cm), a sve kako bi se smanjilo gubljenje vode iz tla i nje-govo prekomjerno zakorovljavanje. Dubina sjetve treba biti 3-4 cm. Količina utrošenog sjemena za sit-nosjemenu leću iznosi 1 dekagram na četvorni metar, dok je on za kru-pnosjemenu leću nešto veći i iznosi oko 1,2 dekagrama.

ŽetvaPošto leća dugo cvjeta tako je i

dozrijevanje njezina sjemena dosta razvučeno. Prezrele mahune puca-ju i zrno iz njih ispada. Pored toga, sjeme u prezrelim mahunama do-biva crvenkastu boju, teže se kuha i ima manju hranjivu vrijednost. Međutim i žetva nedovoljno zrelog usjeva nije poželjna zato što zrno gubi vlagu te se brzo smežura. Zbog svega toga, sa žetvom treba otpoče-ti kada listovi i mahune na donjoj polovici stabla dobiju mrku boju. Tada će zrna u mahunama, na gor-njoj polovici stabla, biti u optimal-noj zrelosti. Iako se na većim po-vršinama žetva vrši kombajnima, zbog sporadičnog uzgoja, u praksi se to obično radi ručno i to srpom ili kosom.

• Leća (Lens culinaris) je jednogodišnja biljka kratke vegetacije iz skupine zrnatih mahunarki, čiji uzgoj potječe još iz daleke prošlosti. Ime je dobila po lako prepoznatljivim sjemenkama konveksnog oblika, koje izgledom podsjećaju na leću.

TUŠT – korovska biljka ili povrtnicaTijekom ljetnih mjeseci, posebno u južnim područjima, tušt se često koristi kao omiljena salata ili kao dodatak mnogim salatama. S druge strane tušt (Portulaca oleracea, L. )je korov koji pričinjava velike probleme u mnogim poljoprivrednim kulturama.

Tušt (Portulaca oleracea, L.) je niska, najčešće po zemlji pri-legnuta i razgranata jednogo-

dišnja biljka. Stabljika je okrugla, mesnata i sočna, svjetlo zelene ili crvenkaste boje i do 30cm duga. Listovi su mesnati i sočni, 1-2 cm dugi sjajni i glatki, svjetlozeleni i jajoliki. Cvjetovi su sitni žućkasti i zvjezdasti, otvoreni samo u prije-podnevnim satima. Potiče iz Azije. Može se sresti kao uzgajana biljka, ili samonikla kao korov. Kao sa-monikla raste uz kuće i putove, na osunčanim mjestima, kao korov po vrtovima i vinogradima, osobito na pjeskovitom i plodnom tlu. Uspije-va samo do 800 m nadmorske vi-sine. Veoma brzo raste i već nakon 3-4 tjedna se može brati. Što ga više berete, više se razraste.

U našim južnim krajevima tušt je ljeti omiljen u salatama. To je biljka blagoga kiselkasto-slanog okusa, aromatičan je, a koristi se na razne načine, od pripreme svježih sirovih salata do kiseljenja u octu. U Nje-mačkoj i Engleskoj tušt se tradici-onalno koristi ukiseljen za zimni-cu, kao pikantan začin dodaje se raznim jelima, i to uvijek svjež, jer sušenjem gubi svoju vrijednost

Sastav: Tušt sadrži veliku količi-nu antioksidansa a najbolji je biljni izvor omega -3 masnih kiselina. Naime, sadrži alfa-linolensku kise-linu koju ubrajamo u grupu ome-ga-3 masnih kiselina i značajna je za je za rast i razvoj organizma, re-gulira razinu kolesterola i sprječava bolesti srca i krvotoka. U sebi ima još i fenilalanin, triptofan i biofe-nole koji su djelotvorni u vezivanju slobodnih radikala u organizmu i time štite od mnogobrojnih bolesti.

Biljka je bogata vitaminom C a sadrži i nešto manje količine vita-mina A, B i E, minerala i elemenata u tragovima magnezija, kalcija, ka-lija, željeza, cinka, kao i alkaloida, flavonoida, kumarina, saponina, glutaminske kiseline, oksalne ki-seline sterin beta-sitosterol i slu-zavu tvar

Ljekovita svojstva: omega-3 masna kiselina je značajna za rast i razvoj organizma, štiti stanične opne, regulira razinu kolesterola i sprječava bolesti srca i krvotoka. Preporuča se jesti sirov i svjež, a ako se kuha onda samo vrlo kratko u vreloj vodi ili kratko prodinsta na maslacu.

Zbog sluzave tvari koju sadrži, preporuča ga se protiv žgaravice, gastritisa, ali i zatvora. U narodnoj medicini pripisuju mu se i brojna druga svojstva, kao na primjer da djeluje antibakterijski, kao čistač krvi i diuretik, a navodno pomaže i kod kašlja, temperature, upale de-sni, hemoroida, proljetnog umora, slabosti bubrega, arterioskleroze, glavobolje i oboljenja živaca. Što bi stručnjaci rekli, ova je biljka prirodni antihelmetik, antipiretik,

antiskorbut, depurativ, dermetik, diuretik, laksativ, regulator, robo-rans, tonikum i vermifug.

U kulinarstvu: Jestivo je sve osim korijena. Koriste se mladi sočni listovi i izdanci visine 3-5 cm. Ubrane izdanke odvojiti od tvrdih stabljika. U prehrani se koristi za pripremu salata, juha, variva, đu-veča, u tijestu za palačinke ili kao hrskavi začin u salatama. Kuha se najviše do 15 minuta, kuhanjem oslobađa sluz koja blago zgušnjava

Ivica Doko, dipl. ing.

juhe i daje im kremast izgled. Po-godan je i za kiseljenje, ali ne i za sušenje. U svježim salatama lijepo se slaže s krastavcem i rajčicom, krumpirom, graškom i bijelim lu-kom, dinjama i breskvama. Služi se i kao prilog za začinjena jela od mesa ili ribe.

Upozorenje: neumjerena upora-ba ima negativno učinak na orga-nizam. Oksalna kiselina opterećuje bubrege, glikozidi djeluju na srce.

Biljka leće Sve veća primjena u različitim salatama

15


14


JAM – ljekovitost i uzgojCimetni ili kineski jam (Dioscorea batatas Decne ili Dioscorea opossitifolia L.) je trajnica čije se vriježe mogu popeti i do 3 m visine. Jam ubrajamo u porodicu Dioscoreaceae, a biljke iz roda Dioscorea imaju veliku ekonomsku vrijednost – značajne su za prehranu. Kod jama se konzumira jestivi gomolj koji može težiti do 2 kg, a može doseći i do 2 m u dužinu.

Doc. dr. sc. Bruno Novak

(članak prenesen iz Gospodarskog lista)

Ljekovita svojstvaJam je od davnina korišten kao

lijek, zahvaljujući velikom sadr-žaju fitonutrijenata, esencijalnih aminokiselina, vitamina i minera-la. Vrlo je značajan u preventivnoj zaštiti od krvožilnih bolesti. Velik je izvor vitamina B

6, koji je izravno

odgovoran za jačanje krvnih sti-jenki (osobito značajno kod ljudi koji su imali infarkt). Gomolj jama mase 150 g sadrži oko 24% dnevne potrebe za vitaminom B

6. Iznimno

je značajan za regulaciju krvnog tlaka, jer svojim korisnim djelova-njem omogućava lakši protok krvi kroz bubreg, čime snižava tlak.

U kineskoj se medicini vrlo uspješno koristi kod liječenja upal-nih procesa u želucu i crijevima (gastritis i sl.). Jam djeluje na sma-njenje problema kod gastritisa i drugih želučanih tegoba. Stimulira endokrine žlijezde i pojačava imu-nitet. Sadrži fitohormon diosgenin, koji se u organizam ugrađuje kao progesteron.

Ugljikohidrati i dijetalna vlakna iz jama održavaju osjećaj sitosti, a ujedno usporavaju razlaganje šeće-ra u krvi, što je od velike koristi u prehrani dijabetičara.

Antikancerogena svojstva: di-osgenin – ima antioksidativna svojstva, i djeluje preventivno te antikancerogeno. Djeluje pozitivno na funkcije slezene, pluća i bubre-ga, a osobito povoljno djeluje na kosu i kožu (dobar ten i jaka kosa). Antioksidansi iz jama kontroliraju i sprječavaju slobodne radikale da napadaju mozak.

UzgojJam se može uzgajati na dva

načina: „zračnim gomoljčićima“ ili sadnjom dijelova gomolja. Koji način izabrati ovisi o veličini uz-goja i uzgojnom prostoru. „Zračni gomoljčići“ koji se mogu uvjetno smatrati sjemenom, siju se u grijani

zaštićeni prostor u ožujku. Nakon 40-tak dana biljke se sade na otvo-reno. S obzirom na to da je jam bilj-ka koja razvija gomolj jako duboko u zemlji, otežana je berba i zbog lo-mova gomolja smanjeni su prinosi. Da bi se olakšala berba i omogućili veći prinosi, koriste se nove tehno-logije berbe jama.

Jam je moguće saditi u velike po-sude, lonce, žardinjere, u „žljebo-ve“ ili u „bazene“, odnosno drvene sanduke (kutije). Jam je penjačica i jako je važno da se kraj biljke postavi armatura, odnosno visoki kolci na koju će se jam penjati. Ber-ba jama može početi već u rujnu, ali se može produljiti na listopad ili studeni. Prinosi se kreću od 4 do 6 kg/m2 ovisno o načinu uzgoja.

CRNI RIBIZ voće za desertePlodovi ribizle su ljekovito i hranjivo voće jer sadrže velike količine vitamina, minerala, šećera, organskih kiselina te mnogih drugih sastojaka koji povoljno utječu na organizam ljudi. Osim primjene u svježem stanju plodovi se koriste za ukrašavanje mnogih slastica u različitim desertnim i pikantnim jelima.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Najviše se uzgaja crni ribiz. Poljska je najveći proizvo-đač ribiza, a za njom slijede

Njemačka, Rusija, Češka, Austrija, Norveška, Ukrajina. Na našem po-dručju nema većih komercijalnih zasada, ali uz okućnice mogu se pronaći grmovi ove nadasve zani-mljive voćne vrste.

Uvjeti uzgojaCrni ribiz dobro uspijeva i rađa

u humidnom području, koje se odlikuje «hladnijim» ljetom, ve-ćom količinom padalina i visokom vlažnošću zraka. Crni ribiz je bilj-ka sunca, ne podnosi sjenu, ali ni prejaku insolaciju. Ne preporuča se uzgoj ribiza kao međukulture, jer u takvim uvjetima osnovne grane brzo ogole, pa s smanjuje rodnost. Crni ribiz ubrajamo u skupinu vo-ćaka koje dobro podnose zimske temperature. Primjerice sibirske forme crnog ribiza izdrže i –40oC. S druge srane crni ribiz je osjetljiv na visoke temperature i sušu tijekom ljeta, pa u tim uvjetima vrlo često

dolazi do paleži i prijevremenog opadanja lišća. Ribiz traži srednje ljetne temperature zraka 17-18oC, a to su uglavnom područja iznad 700 metara nadmorske visine.

Ribiz je hidrofilna voćka, koja ne podnosi sušu. U pogledu izbora tla ribiz traži duboka, srednje- teška tla, dobro drenirana s pH reakcijom 5,5-7. Tlo mora biti bogato humu-som te posebno kalijem i fosforom. Često se zna reći da ribiz traži tla ista ona koja se koriste za uzgoj krumpira.

SadnjaRibiz se najviše uzgaja po susta-

vu grmova s razmakom sadnje 2 x 2 ili 3 x 3 metra. Sadnja se obavlja rano u jesen. Ako se sadnja obavlja u proljeće, onda mora biti što rani-je-kraj veljače ili početak ožujka. Za sadnju se koriste sadnice sa 1-3 razgranata izbojka i dobro razvi-jenim korjenovim sustavom. Prije sadnje korijenje se skrati na ¼ du-ljine te se preporuča potapanje u smjesu od kravlje balege, ilovače i vode. Tehnika sadnje bitnije se ne razlikuje od sadnje drugih voćaka, s

tom razlikom što sadnice ribiza tre-ba saditi dublje za 4-5 cm. Nakon sadnje preporuča se zalijevanje.

Njega i održavanje nasadaRibiz u zasadu ostaje 15 pa i više

godina. Od sadnje pa do kraja ek-sploatacije, svake godine u nasadu ribiza treba nizom agro i pomoteh-ničkih mjera utjecati na brži porast, veći urod te dulji vijek trajanja bi-ljaka. Od mjera koje se primjenjuju najvažnije su: održavanje tla u na-sadu, gnojidba, navodnjavanje, re-zidba i zaštita. Najčešći način odr-žavanja tla je jalovi ugar, odnosno stalna obrada tla. Ribiz traži obilnu i redovitu gnojidbu organskim ali i mineralnim gnojivima. Tijekom jeseni obavlja se osnovna gnojidba NPK gnojivima s naglašenim sadr-žajem fosfora i kalija.

Prihranjivanje dušičnim gnoji-vima obavlja se u dva navrata. Prvi put u rano proljeće, neposredno pred kretanje vegetacije, a drugo nakon berbe plodova s ciljem pot-punijeg diferenciranja cvjetnih pu-poljaka. Ribiz traži umjerenu vlaž-nost tla tijekom cijele vegetacije.

Nedostatak vlage u tlu posebno se negativno odražava u fenofazi razvoja cvjetova i cvatnje, zatim u doba zrenja plodova te u razdoblju diferenciranja cvjetnih pupoljaka. Zalijevanje se najčešće obavlja su-stavom kap po kap.

Rezidba ribiza je specifična i ve-oma značajna pomotehnička mje-ra, od koje uveliko ovisi pravilno formiranje grma, rodnost, kvalite-ta plodova i dugovječnost nasada. Uklanjanjem starijih grana, pod-stiče se izbijanje novih bujnijih pri-zemnih grana, što pridonosi većoj bujnosti, boljoj rodnosti ali i trajno-sti samog nasada. Rezidba na rod-nost obavlja se u doba mirovanja, a nikako kasnije od sredine ožujka. Berba plodova

Ribiz ima nježne i osjetljive plo-dove, koji poslije berbe nemaju sposobnost naknadnog dozrijeva-nja. Zbog toga je vrlo bitno odre-diti pravo vrijeme berbe. Berba se obavlja tako da se beru cijeli grozdovi koji se stavljaju u amba-lažu i tako idu na tržište. Mogu se brati i pojedinačne bobice. U većim nasadima obavlja se i strojna berba.

Jestivi gomolji Jama

Plodovi crnog ribiza

JESENSKA OBRADA TLA U VOĆNJACIMANajčešće se plodnost tla u voćnjacima održava na sljedeće načine: trajnom obradom tla, obradom – jalovi ugar, radi uništavanja korova i popravljanja strukture tla, a uz to se u tlo unose organska (stajski gnoj i drugo) i mineralna gnojiva (osobito fosforna i kalijeva), te sjetvom djetelinsko travnih smjesa, koje se sukcesivno tijekom vegetacije kose i ostavljaju u voćnjaku u obliku zelenog malča (mulch).

U prve dvije-tri godine nakon sadnje preporučuje se tlo obrađivati kako bi se utje-

calo na dublje rasprostiranje korije-nja, a nakon toga se tlo zatravi dje-telinsko travnom smjesom. Dobro je poznato da su toplija obrađena nego neobrađena tla. To se najbolje vidi u proljeće kada kopni snijeg. Snijeg prije okopni s obrađenih po-vršina nego s neobrađenih ledina.

Značajke jesenske obrade tlaU voćnjacima se u jesen treba

obaviti obrada tla jer ona ima više-struk koristan učinak:

• bolje nakupljanje (akumulacija) vlage i njezino bolje čuvanje u tlu;

• povećava se volumen tla (po-vršinskog sloja često i za 20%), a na taj se način utječe na bolju izmjenu (difuziju) plinova, disa-nje tla, mikrobiološku aktivnost, vodopropusnost i toplinski re-žim tla;

• povećava se aktivacija hranjivih tvari i nakuplja ugljični dioksid disanjem korijenja i mikroorga-nizama, a nazočnost ugljičnog dioksida djeluje na aktivaciju tekuće faze tla;

• uništavaju se korovi u voćnjaku;

• uništava se velik broj štetnika na taj način što se izlažu niskim temperaturama;

• povećava se vezanje (fiksacija) dušika od strane mikroorgani-zama;

• poboljšavaju se uvjeti rasta i ra-sprostiranje korijenove mreže;

• naoravanjem tla na korijenje prema deblu štiti se korijenova mreža od utjecaja niskih tempe-ratura, a to je važno, jer je kori-jenova mreža osjetljivija prema niskim temperaturama od nad-zemnog dijela;

• razoravanjem sredine međured-nog prostora, otvara se brazda u koju se skuplja i odvodi suvišna voda;

• obavi se zaoravanje mineralnih i

organskih gnojiva u pravo vrije-me i na veću dubinu tako da se tijekom zime izvrši razgradnja i pretvorba (transformacija) u po-voljnijem smjeru itd.

Najpovoljnije je vrijeme za je-sensku obradu prije početka uče-stalih jesenskih kiša. Ovdje treba odmah napomenuti da se obrada ne smije obaviti svake godine do iste dubine, jer takva obrada izaziva nepovoljne promjene, tzv. „bolest tabana pluga“, odnosno smanjenje

plodnosti tla.U ratarskoj proizvodnji obavlja

se jesensko duboko oranje. I u vo-ćarstvu bi bila vrlo korisna duboka obrada, odnosno duboko oranje tla, ali to uvijek nije moguće iz više ra-zloga. Ti su razlozi općenito poznati, pa ćemo se na njih samo letimično osvrnuti. Voćke kao višegodišnje kulturne biljke razvijaju jaku ko-rijenovu mrežu, koja se prostire u dubinu i širinu ovisno o svojstvima tla, načinu uzdržavanja plodnosti tla, vrsti voćke, podlozi pa i sorti.

Obradom se ne smije ozlijediti korijenje

Svrha je jesenske obrade da osi-gura povoljnija fizikalna svojstva tla, a da bi se to postiglo, potrebno je obradu obaviti do što je mogu-će veće dubine. Međutim, dubina obrade tla ograničena je, odnosno, određena dubinom prostiranja ko-rijenja, koje se obradom ne smi-je ozlijediti. Općenito se smatra da se obradom ne smije ozlijediti skeletno korijenje debljine olovke (promjera iznad 8 mm), jer se teže obnavlja.

Naime, ratilima se korijenje obič-no iskida, pa su presjeci nepravilna oblika, a rane znatno veće nego kad se prerežu oštrim predmetom. Tako velike rane nepravilna oblika s puno povrijeđenog (nagnječenog)

staničja teško zacjeljuju, te se na njima u uvjetima vlažnog tla brzo razmnožavaju razne štetne gljivice (truležnice – paraziti). Malo-poma-lo trulež korijenja sve se više po-većava, gljivice se umnožavaju pa poslije napadaju i zdravo korijenje.

Dakle, rane na korijenju mogu poslužiti kao izvor zaraze. Ako se obradom povrijedi deblje korijenje, tada rana sporo ili nikako ne zaci-jeli, a obnavljanje korijenja izostaje u neposrednoj blizini rane, te se od nje sve više udaljuje.

Pokusima je ustanovljeno da se povrijeđeno korijenje ne obnavlja podjednako u svim tlima. Tako se u tlima glineno – ilovaste građe (tek-sture) u jabuke nakon povrede de-bljeg korijenja s promjerom iznad 8 mm često korijenje ne obnavlja niti rane zacjeljuju, već počinje trunuti.

Na pjeskovito-ilovastim tlima smanjeno je obnavljanje, odnosno, obraslost tanjim obrastajućim ko-rijenjem na ozlijeđenom skeletnom korijenju, ali se ipak rjeđe doga-đa da nastupi trulež. To je rijetka pojava, osobito u tlima koja dobro propuštaju vodu (drenirana tla). Utvrđeno je da se tanje korijenje s promjerom ispod 3 do 5 mm na-kon ozljede vrlo dobro obnavlja, pa se obradom smije oštetiti, ali opet samo u razumnoj mjeri, što je ovi-sno i o podlozi. Općenito možemo reći da je prema povredi ratilima osjetljivije korijenje generativnih podloga, tj.onih koje su proizvede-ne iz sjemena, nego korijenje ve-getativnih podloga, tj.onih koje su proizvedene ukorjenjivanjem dije-lova stabljike.

Dubina obrade tla u voćnjakuNa dubinu rasprostiranja kori-

jenja velik utjecaj ima način uzdr-žavanja plodnosti tla. U voćnjaci-ma gdje se tlo zatravljuje, nastire (mulch) ili navodnjava, voćke pliće rasprostiru korijenje. Podsjetimo se još da mlade voćke iz godine u godinu sve više rasprostiru korije-nje u širinu i da im korijenje znat-no prelazi izvan oboda krošnje. U starijih voćaka korijenje prožimlje (obuhvaća) sav razmakom sadnje raspoloživ prostor.

Velik je broj čimbenika koji odre-

đuju dubinu rasprostiranja korije-nja voćaka, a time i dubinu obrade tla u voćnjacima. Budući da posto-je velike razlike u potrebi dubine obrade tla u voćnjacima, zapodjele su se različite polemike i postoje različita shvaćanja o tome kako du-boko treba ili kako se duboko smije obrađivati tlo u voćnjacima.

Da bismo pridonijeli boljem rje-šenju toga problema, predlažemo metodu rada koja će nam pomo-ći da s većom točnošću odredimo do koje se dubine smije provoditi obrada tla u voćnjacima ispod jez-gričavih, koštičavih, lupinastih i suptropskih voćaka.

Primjena te metode posebno je važna za slučajeve kod kojih se prije nije obrađivalo tlo, već je voć-njak bio zatravljen. Suština metode sastoji se u tome da se otvaranjem profila u tlu na raznim udaljenosti-ma od debla utvrdi dubina na kojoj se prostire deblje skeletno korije-nje, odnosno, korijenje s promje-rom iznad 8 mm.

Dubina profila ne treba biti veća od 30 cm u sredini međurednog prostora, a prema deblu može biti manja. Ukoliko već u prvim profi-lima u sredini međureda utvrdimo da se skeletno korijenje prostire plitko, tada smanjujemo dubinu profila idući prema deblu. Širina profila može iznositi 60 do 100 cm. U profilima ili presjecima očitamo broj i debljinu presječenog korijena, a na temelju podataka o razmješta-ju korijenja s promjerom od preko 8 mm odredimo do koje će se dubine tlo obrađivati.

Broj profila odredi se prema po-trebi, odnosno, prema razlikama u svojstvima tla. Ukoliko je tlo jed-noličnih svojstava i nema većih variranja u dubini prostiranja kori-jenja, dovoljno je da se otvori 5 do 10 profila.

Variraju li svojstva tla u pojedi-nim dijelovima voćnjaka, tada će biti potrebno otvoriti veći broj pro-fila.

Pomoću iznesenog postupka ne treba svake godine određivati du-binu obrade tla, već svake 3 do 4 godine, a s obzirom na način uzdr-žavanja plodnosti tla čak i rjeđe.

Smatramo da će biti znatno ma-

Prof. dr. sc. Ivo Miljković

nje štete od kopanja profila u voć-njacima nego od ozljeđivanja kori-jenja uslijed loše odabrane dubine obrade. Vrlo se često u praksi do-gađa da traktoristi uslijed neznanja i neopreza obradu tla u voćnjacima poistovjećuju s obradom za ratar-ske kulture. Duboko oranje, koje je uobičajeno za ratarske kulture prije njihove sjetve, ne može se izvoditi u voćnjacima, jer bi se oštetilo puno debljega skeletnog korijenja.

Katkada se korijenje ozlijedi do te mjere da se voćke počnu sušiti ili slabije razvijati. Poslije preduboke obrade na proljeće usporen je rast mladica, zametanje plodova, a u ti-jeku vegetacije uslijedi jače opada-nje već zametnutih plodova.

Ozljedom korijenja narušava se ravnoteža između razvijenosti nad-zemnog sustava voćaka i razvije-nosti korijenove mreže. Sve to ima za posljedicu slabiji rast, razvitak i rodnost voćaka.

Obnavljanje oštećenog korijenja

Ovdje treba napomenuti da, ako se u jesen ili rano u proljeće tanje

korijenje povrijedi, ono će se do-bro i brzo obnoviti (regenerirati), jer u to vrijeme korijen intenzivni-je raste nego tijekom vegetacijskog razdoblja, u kasno proljeće i ljeto kad intenzivno rastu mladice, lišće i plodovi, ili tijekom zime kada je tlo hladnije.

Ukoliko bi se tijekom vegetaci-je u ljetnim mjesecima korijenje osjetljivije povrijedilo, tada bi šteta na voćkama bila veća nego ako se to učini u jesen.

Općenito treba reći da se tlo naj-pliće obrađuje ispod krošanja uz deblo (5 do 8 cm duboko), a idući prema periferiji krošnje i sredini međurednog prostora povećava se dubina obrade tla (od 10 do 15 cm, a u pojedinim slučajevima i 20 cm). U mladim voćnjacima, gdje korijenje još nije osvojilo sav prostor raspo-loživ razmakom sadnje, može se provoditi i dublja obrada u sredini međureda. Redovitom i pravilnom jesenskom obradom tla u voćnja-cima pridonosimo boljem rastu, ra-zvitku, te boljoj i redovitoj rodnosti voćaka.

Jesenska obrada tla u nasadu trešnje


16 17


Plitka jesenska obrada tla u nasadu breskve

Plitka jesenska obrada tla u starijem nasadu breskve

Kako se u našem podneblju trešnja tradicionalno uzgaja tako se i sami voćari sve više zanimaju za njezinu proizvodnju. Pri tome važnu kariku, osim odabira sorte, čini i pravilan izbor podloge.

• Kod trešnje se najviše koristi kao podloga rašeljka (Prunus

mahaleb), a uz nju i njezin klon Santa Lucia 64. Kao srednje bujna podloga Santa Lucia 64 danas je jedna od najraširenijih podloga

u zemljama čije klimatske prilike odgovaraju našem dijelu

zemlje. Naša istraživanja su pokazala da je podloga Santa

Lucija-64 vrlo dobra podloga za uzgoj trešnje u hercegovačkim

agroekološkim uvjetima jer sorte trešanja uzgojene na ovoj podlozi imaju značajno ujednačeniji rast,

raniji početak rodnosti i veću produktivnost.

Matea Pehar, dipl. ing.

Nemali broj voćara, bez obzi-ra je li riječ o amaterima ili velikim proizvođačima, pri

nabavi jednogodišnjih sadnica traže i dodatne informacije o podlozi na koju je nakalemljena odgovaraju-ća sorta. Oni malo stariji, većinom odabiru stare, provjerene i standar-dno primjenjivane podloge. Među-tim, s osuvremenjivanjem tehno-logije intenzivnog uzgoja trešanja posljednjih 10-tak godina učinjeni su veliki pomaci u selekciji i istraži-vanju prikladnosti podloga za treš-nju. Jednostavno rečeno, danas se u razvijenim voćarskim zemljama sve više primjenjuju podloge koje omogućuju gušći sklop tj. veći broj stabala po jedinici površine a što se ogleda kroz patuljasta, niskorastuća voćna stabla. Dakle, novije podloge dovele su do “nastanka” sadnica koje se bez poteškoća mogu kvali-tetno obrati sa samog tla. Na taj na-čin bitno su smanjeni troškovi berbe na koju otpada čak 70 posto od uku-pnih troškova proizvodnje. Upravo ove tzv. patuljaste voćke najviše i traže mlađi voćari koji su, doslovce rečeno, željni prihvatiti i primijeni-ti suvremene, svjetske trendove u proizvodnji voća.

Koje su to najčešće primjenjivane podloge za trešnju?

Divlja trešnja - vrapčara najviše se koristi za podlogu trešnje. Raste na različitim tipovima tala te formi-ra bujno razvijena stabla piramidal-ne krošnje. Međutim, glavna pred-nost navedene podloge leži u dobro razvijenom, snažnom korijenovom sustavu koji prilično duboko prodire u tlo. Osim toga, dobro podnosi ni-ske zimske temperature kao i teža tla, čime još više dobiva na vrijed-nosti. Ipak, možda glavna prednost leži u činjenici da je ova podloga pogodna za sve sorte trešanja, od-nosno, odlikuje je potpuni kompa-tibilitet. Ipak, trešnje kalemljene na vrapčaru kasnije dolaze na rod što je i njezin najveći nedostatak. Uko-liko u svom voćnjaku imate nasad trešanja na ovoj podlozi, za utjehu podatak, da stabla po ulasku u pro-duktivnu dob ostvaruju redovite i obilne prinose.

Rašeljka - je možda i najraširenija podloga u mediteranskom klimatu. Ovu podlogu odlikuje posjedova-nje vrlo snažna korijenova sustava. Zbog toga vrlo dobro podnosi nedo-statak vlage u tlu, premda korijenje ne prodire u dublje slojeve tla. Me-đutim, rašeljka je prilično osjetljiva na višak vlage o čemu treba voditi

računa kod sadnje trešanja na ovoj podlozi. Stoga kod sadnje na težim glinenim tlima, uslijed stagnacije vode, može doći do ugušenja kori-jenja a što se očituje kroz njegovo trulenje kao i sušenja stabala. Usta-novljeno je i da su prema navede-nom gušenju korijenja otporniji tipovi s većim lišćem (Miljković). Zanimljiv je i podatak da su sorte trešanja cijepljene na rašeljci slabije bujnosti u odnosu na divlju trešnju, ali ranije dolaze na rod. Ipak, stabla imaju prilično kraći životni vijek nego na divljoj trešnji.

Colt - je podloga trešnje koja ima svojih dobrih i loših osobina. Dobre osobine leže u činjenici da se može

koristiti na površinama na kojima su ranije uzgajane trešnje i dru-ge koštunjave voćke. Dakle, dobro podnosi tzv. izmorenost tla te treš-nje cijepljene na ovu podlogu ranije prorode. Međutim, nedostatci podlo-ge Colt leže u velikoj osjetljivosti na sušu što je čini prilično nepodesnom za aridnije krajeve Hercegovine.

Podloge dobivene novijim tehnologijama

U ovu grupu ubrajamo podloge Gisela 5, Gisela 6 i Gisela 7, a riječ je o podlogama koje se uglavnom koriste za proizvodnju “patulja-stih sadnica trešanja”. Spomenute podloge imaju dosta slične značaj-ke a prva je da su proizvedene na Sveučilištu Justus Liebig u Giesse-nu-Njemačka. Pored toga, podloge imaju dobar afinitet s brojnim sor-tama trešanja i mogu uspijevati na različitim tipovima tala. Ipak, kako bi ostvarile svoj maksimum poželj-no ih je saditi plodnim tlima koja su dobro opskrbljena vodom. Podloge su otporne na pojavu truljenja ko-rijena koje nastaje kao posljedica stagnacije vode. Za kontinentalne uvjete najpodesnija je Gisela 7 koju odlikuje velika otpornost na hlad-noću. Inače, trešnje na podlogama iz ove skupine ranije ulaze u rod s tim da imaju kraći životni vijek. Ipak, jedna od vodećih prednosti Gise-la podloga jest mogućnost sadnje trešanja u prilično gustom sklopu. Primjera radi, trešnje na Giseli mo-žemo saditi u sklopu od 800-1000 stabala po hektaru dok na Rašeljki i podlozi Colt ta norma po hektaru varira od 300-400 stabala. Na taj način postiže se puna iskorištenost proizvodnog prostora.

Dunjino stablo predstavlja simbol ljubavi i plodnosti a njezine mirisne plodove osobito su cijenili Grci i Rimljani. Plodovi se rijetko koriste sirovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota, marmelada i želea

• Na portugalskom jeziku naziv za dunju je marmelo. Odatle potiče naziv marmelada, koja se prvobitno pravila od dunje.

• Dunja se rabi u proizvodnji džemova, pekmeza, sokova i kom-pota, a zbog sadržaja sluzi povoljno djeluje na probavne organe. Čaj od sjemenki dunje se koristio za smirenje, nesanicu i protiv lošeg zadaha. Kora dunje se pripremala kao sredstvo protiv gihta.

• U Španjolskoj se dunja kuha zajedno sa šećerom kako bi se dobila voćna poslastica (sir od dunja) membrillo, koja se zatim hladi i reže na ploške te poslužuje samostalno kao slastica ili uz mekane sireve. Inačica ove poslastice postoji u Francuskoj, ali i kod nas, u Dalmaciji, posebice u Dubrovniku gdje se naziva ko-tunjata.


Dunjino Stablo je poznato i uzgajano milenijima. Nje-zino botaničko ime Cydo-

nia potječe od negdašnjeg imena grada na otoku Kreti koji se danas zove Kanea. Međutim, i u našim krajevima dunja nije nepoznata voćka što potvrđuju i brojna, po-jedinačna stabla u vrtovima. Zbog toga slobodno možemo reći da je u našim južnijim hercegovač-kim krajevima postala priličino “udomaćena” voćna vrsta. Razlog možda leži u činjenici što se ova vrijedna voćka dobro prilagođava različitim uvjetima i uzgojnim po-dručjima. Ipak, najviše joj odgova-raju lagana tla i topliji položaji. Ali, ne smijemo zaboraviti da se dunja u našim vrtovima ponajviše nalazi zbog svoje dekorativnosti. Posebno do izražaja dolaze lijepi veliki cvje-tovi kao i veliki listovi, a u jesen dozreli plodovi na stablu pretstav-ljaju pravi ukras kućnih vrtova ali i parkovskih površina u urbanim gradskim središtima

Može li se dunja uzgajati i u kontinentalnoj klimi?

To što je dunja redovito prisutna u mediteranskim područjima ne znači da se ne može uspijevati i u hladnijim, kontinentalnim uvje-tima. Pošto je dunjino stablo vrlo prilagodljivo različitim uvjetima uzgoja bez većih poteškoća može izdržati i visoke ljetne kao i pri-ličito oštre zimske temperature. Ispitivanja su pokazala da dunja u zimskom razdoblju bez većih ošte-ćenja može izdržati temperature od čak – 250 C. Međutim, puno su opasnije tzv. provocirajuće tempe-rature, odnosno, pojedinih godina zna se dogoditi da se nakon topli-jeg siječnja i kraja veljače biljka na svojevrstan način “opusti” pa

uslijed nešto nižih temperatura tijekom ožujka dolazi do pozebe stabla.

BerbaPlodovi se trebaju brati s dosta

pažnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed kojeg su oštećena, nagnje-čana mjesta podložna propadanju. Inače, berba počinje u rujnu (vrlo rane sorte) i traje sve do studenog. U pravilu, plodovi se skupljaju kada postanu intenzivno žute boje i kada izgube fine dlačice koje ih prekrivaju, odnosno, plodovi se beru tek kada se u njima potpuno razvije aroma. I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi, dok naredne potpuno podbaci. Znanstvenici dunji pripisuju fe-nomen izmjene prinosa tj. nakon

svake rodne dolazi nerodna godina. Ali, samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rodnost a ona se kod dunje mjeri, u rodnim godinama, s desetcima kilograma.

Listovi i plodovi rašeljke Listovi i plodovi divlje trešnje

18 19


20


20

Dubrovnik

Split

Šibenik

Podgorica

HRVATSKA

CRNA GORA

SRBIJA

Stolac

Neum

Grude

Konjic

RamaSarajevo

KiseljakKreševo

Travnik

Banja Luka

V. Kladuša

Cazin

BihaćBijeljina

Bugojno

Odžak Orašje

Brčko

Zenica

Vareš

Fojnica

Goražde

DrvarŽepče

Tuzla

Jajce

Livno

Kupres

Čapljina

Ljubuški

Široki Brijeg

Gradačac

Gornji Vakuf -

Uskoplje

Kakanj

Maglaj

Živinice

DobojSanski Most

Prijedor

Gradiška

Usora

Novi Travnik

Čitluk

Vitez

Mostar

Busovača

POSLOVNE JEDINICE

Prodajno mjesto

Direkcija

Podružnica

Tomislavgrad

Posušje

www.croatiaosiguranje.ba

Presađivanje kaktusaU svom domu imam velki broj razli-čitih kaktusa. Znam da njihov uzgoj nije težak ali me ipak zanima trebaju li se presađivati i koliko često ih je potrebno prihranjivati. Osim toga, postoji li pravilo koliko često se kak-tusi trebaju zalijevati?U pravu ste kada kažete da uzgoj kaktusa nije težak jer dobro je po-znato da ovi bodljikavi ljubimci mogu preživjeti i na neodgovara-jućem mjestu, bez gnojiva i svježe zemlje. Međutim, ukoliko želite da vam kaktusi dobro rastu i cvjetaju potrebno im je pružiti odgovarajuću njegu. Pod tim podrazumijevamo njihovo povremeno prihranjivanje namjenskim Flortis gnojivima za kaktuse. Međutim, kaktusi se pri-hranjuju samo u proljeće i ljeto i to u razmacima od 14 dana. Što se tiče zalijevanja - važno je ne pretjerati s količinom vode, čiji višak kaktu-si nikako ne podnose. Nešto veće količine vode zahtijevaju tijekom cvatnje i za intenzivnijeg rasta dok se u vrijeme mirovanja posude s kaktusima gotovo doslovce trebaju isušiti. Kao i sve ostale biljke i kak-tusi zahtijevaju presađivanje koje je identično kao i kod ostalih ukrasnih vrsta, s tim da se kaktusi u pravilu presađuju svake treće godine.


Skladištenje krumpiraProizvodim krumpir samo za vlasti-te potrebe. Međutim, svake godine dolazi do propadanja gomolja koji prilično izgube na težini a dobar dio krumpira podložan je i truleži. Inače, za njegovo skladištenje koristim po-drum a do sad nisam koristio sred-stvo protiv klijanja. Može li se krum-pir sačuvati na neki drugi način tj. ne bih želio vršiti zaprašivanje gomolja jer je riječ o dosta malim količinama krumpira?Krumpir za jelo možete sačuvati dulje od mjesec dana samo u odgo-varajućim skladištima s optimalnom temperaturom i osiguranom ventila-cijom. Međutim, za njegovo čuvanje obično se koriste podrumi i trapovi u kojima ne vladaju optimalni uvjeti temperature i vlage. Stoga krumpir pušta klice koje se skidaju i po neko-liko puta. Uslijed toga gomolji gube na težini, a mjesta na kojima je rasla klica idealna su za prodor bakteri-ja i gljivica koje prouzroče gnjilenje krumpira. Zbog toga, preporučio bih vam primjenu pripravka TUBERITE

koji služi za zaprašivanje gomolja. Osim što onemogućava klijanje spo-menuti pripravak štiti gomolj od gu-bitka vlage i hranjivih tvari zbog čega će vaš krumpir ostati svjež i ukusan sve do uporabe. Pored toga, jedno zaprašivanje zaštićuje gomolje čak tri mjeseca a za 100 kg krumpira do-voljno je svega 100 grama TUBERI-TA. Karenca iznosi 42 dana a gomo-lje je prije uporabe za jelo poželjno dobro oprati vodom.

Mario Ćubela, dipl.ing.

Održavanje motorne pileNabavio sam motornu pilu STIHL. Ove godine s pilom sam napravio ve-liki broj radnih sati pa me zanima na koji način je potrebno obaviti njezi-no održavanje.Održavanje motornih pila podrazu-mijeva redovito čišćenje pročistača zraka, održavanje vodilice i odr-žavanje lanca. Kod svakodnevnog rada motorne pile se nalaze pod ve-likim opterećenjem. Osim nečistoća i vremenskih prilika, pile dodatno opterećuje piljevina i ljepljivo ulje. Međutim, posebnu pozornost svaka-ko trebate posvetiti održavanju lanca jer tupi lanac troši snagu motora ali i nepotrebno umara korisnika pile. Ipak, održavanje motorne pile naj-bolje je prepustiti specijaliziranim servisima koji ujedno u svom asor-timanu roba raspolažu sa svim po-trošnim dijelovima. Svakako da vam se najbolje obratiti stručnjacima u ovlašteni Green Garden servis koji se nalaze u krugu AGROCENTRA SJE-MENARNE na Bišću polju.

Anel Marić

Jesenska zaštita pšenice od korovaParcela na kojoj planiram obaviti sjetvu pšenice dosta je zakorovljena. Kako se riješiti korova i kada obavi-ti zaštitu pšenice. Postoji li herbicid kojim zaštitu mogu obaviti u jesen jer na proljeće teško mogu ući na njivu. U vašem slučaju prije bilo kakve obrade zemlje potrebno je obaviti suzbijanje korova jednim od totalnih herbicida, primjerice pripravkom Herkules ili Ouragan system 4. Na-kon uništenja korova možete pristu-piti pripremi tla za sjetvu pšenice.Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen, na tržištu pesticida po-stoje dosta učinkoviti pripravci koji osiguravaju dobru zaštitu pšenice od korova. Jedan od takvih pripra-

vak jest Arrat, koji se koristi nakon nicanja pšenice, u fazi od početka do kraja busanja, a korovi su u fazi 4-6 listova. U ozimoj pšenici koristi se u dozi od 0,1- 0,2 kg/ha.

Ivica Doko,dipl.ing.

Limun bez plodovaU kućnom ambijentu uzgajam limun ljubičastih cvjetova s nešto dužim plodom a koji svake godine gubi plodove. Napominjem da je riječ o mladoj sadnici pa me zanima je li na-vedena pojava uobičajena za limun koji redovito i obilno prihranjujem?Riječ je o limunu sorte Lisbon koja je dosta česta u našem podneblju. Međutim, puno je važnije znati kako svaka mlada voćka pa tako i vaš li-mun prvenstveno treba ostvariti ravnotežu između korjenova sustava koji se brzo razvija i krošnje koja se također vrlo brzo i bujno razvija zato što je prihranjujete često i obilno. Stoga će vaša mlada limunova stabla

u početku formirati mlade plodove koji će otpadati. Tek kada stabla us-postave navedenu ravnotežu donosit će plodove koji će se dalje razvijati i dozrijevati na stablu. Puno je važnije da su stabla bujna i da bacaju nove izdanke jer je to znak da ne boluju od bolesti i štetnika. Osim toga, kada bi takva stabla zadržala formirane plodove onda bi to ostavilo štetne posljedice na razvoj krošnje . Drugim riječima , takva stabla bi formirala kržljavu krošnju , što znači da je na-vedena pojava odbacivanja plodova itekako poželjna za vaše mlado sta-blo. Dakle, ukoliko limunovo stablo ne bi odbacilo zametnute plodo-ve vaša bi dužnost bila da ih sami otklonite, a sve u cilju formiranja zdrave i bujne krošnje. A vi se samo trebate malo strpjeti jer će se stabla s rastom krošnje tako dobro razviti da ćete narednih godina obilno ubirati lijepe i krupne limunove plodove.

Mladen Karačić, dipl.ing.

Vrhunska tehnika do posljednjeg detalja - STIHL puhači i usisni sjekači

Jednostavno rješenje za opalo lišće

Nakon ekstremnih ljetnih vrućina, napokon

je stiglo olakšanje u pogledu temperatura,

ali je sa sobom donijelo i nove izazove –

opalo lišće. Tom debelom pokrivaču

dodajte još i vlagu i ugoda koju jesen

donosi bi lako mogla splasnuti, jer se taj

teški vlažni tepih na vašem prilazu teško

uklanja, a lako ponovno stvara.

Upravo za takav zadatak su dizajnirani STIHL

usisni sjekači te puhači velike snage, koji u vaše

vrtove, posjede, parkove, te staze za

pješačenje donose svježi vjetar, koji brzinom

zraka do 90 m/s , preračunato ca. 320 km/h,

otpuhuju mokri tepih od lišća. I to sve bez puno

galame. Jer STIHL uređaji za čišćenje stvaraju

malo buke i pri punoj snazi.

Izdvajamo:

Električni usisni sjekač SHE 71, koji bez buke

sakuplja lišće i ostatak trave oko vašeg doma, a

serijski se može koristiti i kao puhač.

Motorni puhač BG 86 D sa udobnim STIHL

antivibracijskim sistemom, namijenjen je

čišćenju većih površina, a pomoću dogradnog

seta se jednostavno može pretvoriti i u usisni

sjekač.

Leđni puhač BR 500, sa ugrađenim

prigušivačem zvuka, osmišljen je za profe-

sionalnu uporabu na područjima osjetljivim na

razinu buke.

Bitno je samo da odaberete uređaj koji će u

potpunosti odgovarati vašim osobnim potre-

bama, pa ćete ove jeseni moći više vremena

provesti uživajući u jesenskim blagodatima,

umjesto da se nervirate oko, uz STIHL puhače,

malog problema s lišćem.


22 23


d.o.o.POTRAŽIVANJA PRETVARAMO U NOVAC

SARAJEVO 033 767 210

MOSTAR 036 334 090

BANJA LUKA 051 346 870

Osnovna djelatnost naše kompanije jeste finansiranje na osnovu ustupa potraživanja, a dodatne vrijednosti koje nudimo su:

LIKVIDNOST – prilikom ustupanja potraživanja možete dobiti novac na račun odmah tako da Vam nije potrebno čekati na prilive od bududih pladanja.

SIGURNOST – Prvi Faktor d.o.o. besplatno provjerava bonitete kupaca te se na tom osnovu odlučuje za finansiranje pojedinih otkupa potraživanja.

VREMENSKA I NOVČANA UŠTEDA – faktor preuzima na sebe svu administraciju u vezi sa preuzetim potraživanjem preduzeda

Sa upotrebom faktoringa dobijate prilagodljiv i cjenovno ugodan izvor finansiranja koji nede teretiti Vaše limite na bankama čime dete Vašoj firmi omoguditi nesmetan rast poslovanja

www.prvifaktor.ba

Jesenja zaštita maslineod paunova okaNajraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti osobito su podložna maslinova stabla, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni.

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju

na gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih, ulja-stih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veličine 10-12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simp-tomi podsjećaju na oči po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama gdje se uzga-ja maslina. Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defoli-jacije. Na ostalim organima masli-ne, pr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uočavaju kao smeđe pjegice.

Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću jav-ljaju se dvaput godišnje, i to u jesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, međutim, posta-ju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća, koje obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer pa-togena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju

na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima. Ako se bolest ne suzbija, zaraza iz godine u godinu iscrpljuje biljku, pa može prouzročiti sušenje cijelih stabala maslina, osobito mladih biljaka. Iscrpljena stabla maslina mogu na-pasti i potkornjaci, što još pridonosi bržem propadanju biljaka.

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se

dvaput, prema vremenu početka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Champ Formula 2 FL SC, Koci-de DF i dr.) u jednopostotnim kon-centracijama. U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodina, mankoze-

ba i drugih, ali posve dobru zašti-tu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u našoj zemlji jedini imaju dopuštenje za suzbi-janje ove bolesti. Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje, jer i dobro djeluju na neke druge bolesti masline, kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica).

Prvo prskanje mora biti u jesen, i to potkraj rujna i početkom listo-pada, a drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka. Prema istraživanjima, jesensko prska-nje je najvažnije. Od preventivnih zaštitnih mjera važno je provoditi pravilnu rezidbu i prozračivanje krošnje stabala, da bi se smanji-li razvojni uvjeti. Također, treba obratiti pažnju na izbor otpornijeg sortimenta maslina. Prema ne-kim podatcima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se ra-zlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levan-tinka, Drobnica i Dužica. Od tali-janskih sorti otporne su pr. Lecci-no, Pendolino, Carboncella i dr., a osjetljive Ascolana i Moraiolo.

Dr. sc. Tihomir Miličević,Zavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu, koja traje već tridesetak

godina, jest kada brati plodove ak-tinidije. Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni aktinidije u Mostaru (1977. godine), stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe aktinidije, obzirom na čuva-nje plodova tijekom zime i proljeća.

Vrijeme berbe plodova aktinidije ima presudan utjecaj na organo-leptičke osobine te na duljinu ču-vanja plodova. Plodove aktinidije treba brati kada dostignu fiziološku zrelost. Kod aktinidije je dosta teš-ko odrediti vrijeme berbe jer se na plodu s vanjske strane ne događaju promjene što je to pak slučaj kod drugih voćnih vrsta.

Na osnovu israživanja koja su rađena na području Hercegovine, najranije se bere sorta Abbott, a vrijeme berbe pada krajem listo-pada i u prvim danim studenog. Optimalno vrijeme za berbu sorte Monty je krajem listopada i u pr-voj dekadi studenog. Sortu Bru-no najbolje je brati u prvoj dekadi studenog. Najkasnije se bere sorta Hayword, čiji rok berbe pada u dru-goj dekadi studenog.

Plodovi se beru u drvene san-duke (gajbe) i čuvaju u kontrolira-nim uvjetima. Na našem području najdulje se čuvaju plodovi sorte Hayword, sve do svibnja mjeseca.

Berba plodova aktinidije

Simptomi paunova oka na listu masline

Plodovi aktinidije spremni za tržište

Uništeni list masline od paunova oka

24 25


Čašicom do zdravljaVjerojatno ni jedno piće nije pobudilo toliko zanimanje moderne medicine kao vino. Tako mu se pripisuje zaštitna uloga kod nekih bolesti srca, demencije i drugih bolesti starenja. Upitno je samo, koliko u svemu tomu ima istine, a koliko želje da se u to vjeruje.

Čovjekova ljubav prema grož-đu, ne samo zbog pretakanja u plemenitu kapljicu, traje

više od 8000 godina. O tome govori više od 60 vrsta i 8000 sorti vino-ve loze. Vinogradi se pak protežu na svim kontinentima pokrivajući površinu od oko 101.200 četvornih kilometara. Godišnje se u njima ubere cca 72 milijuna tona grožđa, i to za vino te razne sokove i jelo. Inače, grožđe se preporuča za kon-zumaciju jer je bogato lako probav-ljivim šećerom (16 posto), vitamini-ma A i C, vitaminima B skupine, a sadržava i značajne količine kalija i željeza. Bez obzira na to, je li bijelo ili crno, u 100 grama sočnih bobi-ca nalaze se oko 62 kalorije. Osim toga, grožđe je poznat čistač orga-nizma zato što pomaže u uklanja-nju štetnih tvari, a pošto sadržava znatne količine željeza pomaže i u suzbijanju anemije.

Vino i zdravljePosljednjih godina puno se priča

o tome kako ljudi koji umjereno konzumiraju vino imaju manju

učestalost srčanih udara te žive dulje u odnosu na potpune apsti-nente. Tako, najnovija istraživanja pokazuju da ljudi koji piju od 1,5 do tri decilitra vina dnevno imaju najniži rizik obolijevanja. Pored toga, postoji nepisano pravilo ko-liko čovjek može popiti vina bez štetnijih posljedica za organizam, a da to bude i korisno. Naime, bez posljedica za zdravlje, čovjek može konzumirati 1 gram alkohola po svakom kilogramu težine tijekom 24 sata. Drugim riječima, čovjek prosječne težine od 80 kg koji je uz to izložen tjelesnim naporima, može dnevno uz objed i večeru po-

piti jednu butelju vina (0,75 l), ja-čine između 10 i 12 vol % alkohola. Za onoga tko se ne izlaže tjelesnim naporima bit će dovoljno 0,3 l vina dok je za žene i mlađe ljude dovolj-no svega 0,2 litre.

Učimo od Francuza!Iako se u idiličnom nam ime-

nu Hercegovina, krije pojam vino, njegova konzumacija i potrošnja ne zauzima ni deseti dio francuske potrošnje. Zbog svega toga, znan-stvenici su desetljećima upravo i istraživali navike Francuza te su time došli i do zanimljive teorije. Dakle, istraživači su godinama po-kušali odgonetnuti kako je moguće da Francuzi jedu toliko masnoća, a opet nemaju srčanih problema. Po-kazalo se da je samo mali i pomalo upitan dio odgovora na pitanje tog «francuskog paradoksa» resvera-trol pronađen u crnom vinu. Nai-me, prehrana u Francuskoj bogata je mastima i po svojim značajkama rizična za pojavu kardiovaskular-nih bolesti. No, pažljivim prouča-vanjem značajki i razlika francuske i američke prehrane, znanstvenici su zaključili da je osnovna razlika

Ivan Perić, dipl. ing.

• Zanimljiv je i podatak kako vino sadrži oko 400 sastojaka no njihova je hranjiva vrijed-nost od 600-700 kalorija po litri, zbog čega se u nekim ze-mljama ono ubraja u prehram-bene artikle. Bilo kako bilo, činjenica je da su sastojci vina preporučljivi za ljudski orga-nizam, jer upravo neki od njih umanjuju toksičnost alkohola. To je ujedno i razlog zašto lakše podnosimo alkohol vina u od-nosu na ostala žestoka alko-holna pića. Ali oprez. Ipak tre-ba znati kako je u umjerenosti spas- barem što se vina tiče!

• Vino djeluje kao blago sredstvo za smirenje, smanjuje napetost i anksioznost. Kao sa-stavnica prehrane ono pobolj-šava probavu i stimulira apetit.

Kukuruzni moljac sve češće napada povrće i cvijeće

Iako se ubraja u najvažnije štetnike kukuruza, kukuruzni moljac pričinjava štete i povrtnim kulturama posebice paprici. Osim povrtnih kultura tijekom, kolovoza i rujna pričinjava štete i na krizantemama.

dr. Ivan Ostojić

• Za suzbijanje kukuruznog moljca danas se koriste različite mjere koje se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine – preventivne (agrotehničke i mehaničke mjere te uzgoj otpornih hibrida) i kurativne (biološke, bioteh-ničke i kemijske).

Osnovna mjera suzbijanja kukuruznog moljca je mehaničko uništava-nje gusjenica za vrijeme prezimljavanja u kukuruzincu. Nekada je posto-jala i naredba o obvezatnom uništavanju kukuruzinca do 1. ili 15. svibnja.

Kukuruzni moljac pripada skupini najvažnijih štetni-ka kukuruza, a smatra se

i najvažnijim štetnikom hrvatske poljoprivrede. Uzrokuje sniženje prinosa 2-25 %, prosječno 7 %.

Također i u Bosni i Hercegovini pričinjava ozbiljne štete, poseb-no u područjima uzgoja kukuruza (Lijevče polje, središnja i sjeverna Bosna). Na području Hercegovine štetnik je također prisutan, ali zbog vrlo malih površina pod kukuru-zom njegova populacija nije tako

velika. Zbog niza tehničkih poteš-koća pri suzbijanju ovaj štetnik se nedovoljno ili gotovo nikako ne suzbija.

Osim kukuruza štetnik pričinja-va štete i na povrtnim kulturama (paprika, rajčica, grah, celer i dr.), ali i na cvijeću –krizantema. Na po-vrću pravi štete na način da se gu-sjenice ubušuju u plod, primjerice paprike, u kojem nastavljaju razvoj. Na ulaznim mjestima ubrzo dolazi do truleži i takvi plodovi brzo pro-padaju. Štete na krizantemama vidljive su na cvjetnoj stabljici koja vene i suši se. Naime, gusjenica kukuruznog moljca ubušuje se u stabljiku krizanteme, buše hodni-ke i na taj način dovode do njezina propadanja.

Tijekom kolovoza i rujna na po-dručju Hercegovine zabilježene su veće štete na paprici, koja se najče-šće uzgaja na otvorenom. Veće štete zabilježene su kod proizvođača koji proizvode papriku za kiseljenje ili za proizvodnju ajvara- crvena boja ploda.

Osim toga, početkom rujna, za-bilježene su štete i na krizantema-ma.

Izuzetna ljekovitost crvenog vina

Oštećenja na plodovima paprike

Oštećenje vršnog djela stabljike krizanteme od gusjenice kukuruznog moljca

umjereni dnevni unos crnog vina. Tako statistički podaci navode kako prosječan Francuz popije oko 60 li-tara vina, i to većinom crnog, a za usporedbu prosječni Amerikanac samo 15 litara vina godišnje. Zato se jednostavno nametnuo odgovor kako crno vino «štiti Francuze».

Vino pomaže kod srčanih problema

Mnoga istraživanja pokazu-ju kako optimalna konzumacija vina, što znači dvije čaše dnevno za muškarce i jedna za žene, sma-njuje rizik od srčanog udara za osobe srednje životne dobi od 30-50%. Pokazalo se da vino može spriječiti i ponavljanje srčanog udara ukoliko je osoba jedan već doživjela. I bijelo i crveno vino dje-luju blagotvorno na zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava. Har-vardski su znanstvenici uključili optimalnu konzumaciju vina kao jedan od osam dokazanih načina za smanjenje opasnosti od srčanih bolesti, uključujući i srčani udar. Crveno vino pomaže tijelu da ne proizvodi kolesterol, jer je osobito bogat izvor antioksidanata, flavo-noida, koji se nalaze u kožici grož-đa i u sjemenkama, oni snižavaju kolesterol i čuvaju arterije. Crveno vino sadrži više antioksidanata od bijelog. Određeni sastojci vina po-mažu smanjiti posljedice prehrane bogate masnoćama.

U umjerenim količinama vino ne samo da nam daje osjećaj mladosti, ono zbilja produljuje naš život!

Pčelinjak u listopaduU listopadu je sve manje posla za pčelara, ali se pčele intenzivno pripremaju za zimovanje. S hladnijim danima dolaze znatne promjene u životu i radu pčelinjih zajednica.

Kruno Lažec, dr. vet. med.

27


26



U kontinentalnom dijelu ze-mlje listopad je posljednji mjesec kada pčelari još

imaju posla oko samih košnica. U krajevima uz more pčele će još neko vrijeme biti aktivne i izlaziti iz košnica. Tijekom listopada po-trošnja meda je oko 2 kg. Toplijih dana može biti još u prvom dijelu mjeseca, što će omogućiti završe-tak svih radova s košnicama u ovoj kalendarskoj godini i nadoknadu propuštenog. U slučaju hladnog i kišovitog vremena, osobito ujutro, u drugoj polovici mjeseca pčele će se sve češće početi skupljati u zimsko klupko. Zbog toga već sada trebamo misliti na utopljavanje košnica i pripremiti potrebne ma-terijale. Lijepi dani nam omoguća-vaju završetak radova iz rujna. Još uvijek pčele stignemo dohraniti ako je potrebno, a posebnu pa-žnju posvećujemo ovogodišnjim prirodnim ili umjetnim rojevima i nukleusima. U slučaju da će mete-orolozi kroz dulje razdoblje predvi-djeti toplo i lijepo vrijeme dohranu možemo obaviti gušćim šećernim sirupom, a u slučaju loše prognoze

najbolje je koristiti med ili stan-dardne medno šećerne pogače (bez stimulatora) u koje može biti dodan pripravak protiv nozemoze. Obično u drugoj polovici listopada u košni-ci nema legla ili ga ima vrlo malo pa je to vrijeme kada obavljamo i je-sensko tretiranje protiv varoe. Sada leta zatvaramo češljevima ili vra-tašcima od matične rešetke kako bi spriječili ulazak miševa i rovki.

Zbivanja unutar košniceKako odmiče jesen tako je na

pčelinjaku sve manje posla za pče-lara, naravno, pod uvjetom da je sve potrebno napravljeno na vrijeme. Isto se ne bi moglo reći i za zbivanja unutar košnice. Sve hladniji dani donose značajne promjene u životu pčela u košnici. Nektarne i peludne paše nema u nekoj vidljivoj koli-čini. Pčele rjeđe izlijeću iz košnice čemu pogoduju i sve kraći i hladniji dani. Za lijepa sunčana vremena može se vidjeti poneka pčela kako se vraća s oskudnim grudicama peluda na nogama. Uz pelud, pčele donose i propolis kojim zatvaraju i posljednje pukotine kroz koje bi mogla ulaziti hladnoća ili se stvara-ti propuh. Lijepo vrijeme značajno

je i za jesenske pročisne izlete kako bi pčele ušle u zimsko klupko sa što manje opterećenim crijevima. Tije-kom listopada, u većini zajednica, izlazi posljednje ovogodišnje leglo. Zna se da zimu prežive pčele izle-žene krajem kolovoza, te u rujnu i listopadu. Većina matica prestaje polagati jajašca već koncem rujna iako mlade matice u jakim zajed-nicama mogu produžiti zalijeganje i kasnije čemu pogoduje toplo vri-jeme. Ako je zima blaga, leglo se u takvim zajednicama može u ma-njoj količini neprekidno razvijati.

Odrasle pčele raspoređuju hranu uz mjesto na kojem će se oblikovati zimsko klupko. To je u većini slu-čajeva saće u sredini košnice iz ko-jeg je izašlo posljednje leglo. Kada temperatura okoline padne ispod 12 °C, pčele se počinju skupljati u klupko. Na većoj hladnoći se jače zbijaju, a za toplijeg vremena se klupko razrahljuje ili u potpunosti raspušta.

Suzbijanje varoeTijekom mjeseca košnice više

ne bi trebali otvarati osim u drugoj polovici kada zajednice počinjemo tretirati protiv varoe. Taj zahvat

nastojimo obaviti što je brže mogu-će. Pogodno je da su topliji dani uz sunčano i mirno vrijeme.

U ovom razdoblju smijemo pri-mijeniti sve pripravke koji su regi-strirani za ovu namjenu jer nema opasnosti od zagađenja meda, ali treba biti oprezan zbog zaostataka (rezidua) u vosku pa je dobro treti-rati samo plodišne okvire, a izbje-gavati one u medištu na kojima ionako ne bi smjelo biti pčela. Ako se preparat za suzbijanje primje-njuje prskanjem po pčelama unu-tar košnice (kao organske kiseline), temperatura zraka svakako ne bi smjela biti ispod 10 °C.

Za primjenu bilo kojeg pripravka moramo se držati uputa proizvo-đača o koncentraciji i načinu pri-mjene. Unatoč oprezu, pri primjeni sredstava protiv varoe uvijek stra-da određen broj pčela i to u prvom redu starije i slabije pa je suzbija-nje varoe za toplijih dana poželjno obaviti i iz tog razloga. To je bitno s higijenskog gledišta jer kada su pčele aktivne i izlijeću iz košnica mogu iznijeti van uginule pčele s podnice i leta, nasuprot tretiranju za hladnijih dana.

Oprez kod prihranjivanja pčela

Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati jajašca, moramo često dohranjivati. Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež na pčelinjaku.

Kruno Lažec, dr. ved. med.

Ujesen prihranjivanje zajed-nice, osobito one s mladim maticama, nesmetano će i

dalje razvijati leglo pa će ući u zimu s više mladih pčela koje nisu radile izvan košnice. U ranom proljetnom razvoju bit će hraniteljica novog legla i jezgra uspješnog razvoja. Jesensko podražajno prihranjiva-nje obavljamo manjim količinama tekuće hrane dulje razdoblje. Naj-važnije je da hranu dajemo navečer kad prestaje izlet pčela, tako da je do jutra svu prenesu u saće. Pri pri-hranjivanju valja imati na umu da prokuhana šećerna otopina lakše izaziva grabež od nekuhane. Pri prihranjivanju, kao i svakom dru-gom otvaranju košnica, treba biti vrlo oprezan, a svako pojačano zu-janje pratiti, da ne izazovemo opći metež u cijelom pčelinjaku.

Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje

paše, kao što je čest slučaj u rano proljeće ili potkraj ljeta te ujesen, može se dogoditi krađa meda iz različitih košnica koju nazivamo grabež ili tuđica.

Kad prirodna paša oslabi, naime prestane, pčele sabiračice i dalje izlijeću na sakupljanje nektara. Kad ga u prirodi nema ili nema do-voljno, nastoje pronaći nove izvore. U tom oblijetanju znaju na svojem ili susjednom pčelinjaku pronaći slabije zajednice bez matice na ko-jima stražarice na brane dovoljno leto. Ulaze u košnice, nasisaju se meda i prenose ga u svoju košnicu. Pronalazak izvora hrane prenose i drugim sabiračicama iz svoje za-jednice, i one u većem broju nava-ljuju na napadnutu košnicu. Kad isprazne jednu traže iduću koja je slabija i ne može se oduprijeti napadu. Ponukane posebnim zu-janjem napadačica priključuju se

pčele iz drugih košnica i na pčeli-njaku nastaje opći metež. Napad-nutu košnicu prepoznajemo po ve-liku broju pčela na letu. U početku napada pčela iz napadnute košnice se brane, pa na podu ispred koš-nice vidimo pčele koje se bore ili više mrtvih pčela. Jake zajednice se obrane od kakvih napada, i to tako da izađu iz košnice u većem broju, uhvate se i tjelesno onemoguće ulazak napadačica. Slabije zajed-nice ostanu bez meda i s izgriženim i oštećenim saćem pa su osuđene na propast, osobito ako je grabež ujesen. U toj borbi često strada ili nestane matica. Nastavku ove nepoželjne pojave pogoduje veli-ka razlika u jačini zajednica istog pčelinjaka kao što su kasni rojevi, nukleusi ili slabe zajednice. Čest uzrok je neoprezno prihranjivanje ili otvaranje košnica.

Uzroci koji dovode do grabeži- Uoči svršetka paše, odnosno u

svako bespašno doba potrebno je zatvoriti sva dodatna leta ili otvore za prozračivanje. Ostav-ljeno leto potrebno je suziti ovisno o jačini zajednice. Kod slabijih zajednica leto sužujemo

tako da ostane prolazak samo za jednu pčelu. Sva oštećenja na košnici zatvorimo da pčele ne mogu prolaziti. Ventilaciju rješa-vamo preko mreža, i to je najbo-lje mračna ventilacija gdje pčele izvana ne mogu doći u dodir s pčelama u košnici.

- Košnice otvaramo samo po po-trebi, i to najbolje predvečer. Pregled uoči zime, koji moramo obaviti u ovo doba, napravimo brzo i košnicu po košnicu, na što udaljenijim stranama pčelinja-ka, a nikako susjedne. Ako kod otvaranja košnice primijetimo pojačano zujanje ili napad pče-la, prekidamo pregled i košnicu odmah zatvaramo. Nakon toga neko vrijeme promatramo zbi-vanje na letu.

- Pri vađenju okvira s medom pče-le moramo stavljati u košnicu kroz limeni sipaonik, a nikako stresati pred košnicu. Izvađene okvire s medom držati u dobro zatvorenim nastavcima, košni-cama, najbolje u udaljenim pro-storijama u koje pčele ne mogu nekontrolirano ulaziti i izlaziti.

- Izvrcano saće vraćamo u koš-nice na čišćenje predvečer, kad

prestane izlijetanje pčela, nikako danju.

- Prihranjujemo uvijek predve-čer s ispravnih hranilica koje ne smiju propuštati ni kap sirupa. Ako se sirup ipak prolije, obri-šemo ga i isperemo vodom da se izgubi miris šećera, a osobito ako smo hrani dodali med.

Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mje-

rama ipak pojavi napad tuđica i grabež, potrebno je poduzeti mje-re sprječavanja njegova širenja na ostale košnice pčelinjaka.

Čim na letu primijetimo borbu i razaznamo da je riječ o napadu tu-đica i pokraj suženog leta, na leto nabacamo mokru travu da onemo-gućimo provlačenje pčela. Uz to se preporuča okolinu leta premazati petrolejem ili nekom drugom teku-ćinom odbojnog mirisa. Ako to ne pomogne, leto napadnute košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je držimo dva do tri dana. Na njezino mjesto postavimo praznu košnicu bez pčela u koju stavimo jedan do dva prazna okvira koje možemo blago premazati medom. Tuđice, naime očiste napadnutu košnicu i smatraju taj izvor hrane potro-šenim pa se više ne vraćaju na to mjesto. Nakon toga možemo vratiti sklonjenu košnicu. Jedan od boljih načina je ako sklonjenu košnicu možemo odvesti na udaljeno mje-sto (dalje od 5 km) i ondje otvo-rimo leto. U tom slučaju pčele se iz košnice i one koje su se zatekle kao napadačice ujedine i ponašaju kao zajednica. Osim vidljive pojave grabeža, može se dogoditi i tihi gra-bež kada tuđice dulje, ali u manjem broju, ulaze u košnicu i polako kra-du med. Štete od pojave grabeža su u uništavanju napadnutih zajed-nica i njihovoj propasti, mogućem uništenju gotovo cijelog pčelinjaka, ali je važna i šteta od širenja bolesti među zajednicama i pčelinjacima nekog kraja.

(članak prenesen iz Gospodarskog lista)Uginule ličinke pčela Varoa – izgled odrasle jedinke

Postanite i Vi član Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.

Za sve informacije obratite se nabroj telefona 039/700-000 ili na

e-mail: [email protected]

30

Zanimljivosti Nagradna križaljkaKraljevska palma s listovima teškim

preko 20 kgKraljevska palma naraste do 25 m visine.

Listovi su dugački do 3,5 metra. Ova palma ima neobično glatka stabla a to zahvaljuje sposobnosti da svoje staro lišće tako odba-ci da ne ostanu nikakvi ostaci. To dovodi s jedne strane do dobro njegovane krošnje a s druge strane ugrožava prolaznike jer list teži preko 20 kg.

Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića

Neobično drvo, lat. Pandanus tectorius, naraste do 10 m visine, sa svjetlosivim pr-stenastim stablom. Listovi su plavkastosivi dugački i do 3 m, a široki 5-10 cm. Muški i ženski cvatovi rastu na zasebnim biljkama. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima ali najčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja. Biljka ima više naziva, a primjerice na Havajima je zovu «Hala».

Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim pacifičkim otocima osnovna živežna namirnica. Selekcijom je dobiveno mnoštvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na listovima koje se inače mora ukla-njati kako bi se od lišća plele košare i mreže. Osim plodova, biljka se koristila i u druge svrhe. Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kao sredstvo za mamljenje mla-dića.

Luk u brojkamaPrema podacima FAO, luk se u svijetu

uzgaja na oko 2400 tisuća hektara, s pro-sječnim prinosom od 17,2 t/ha. U Europi se uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječ-nim prinosom od 17,0 t/ha. Po površinama najviše je zastupljen u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj, a najveće prinose po ha imaju Ni-zozemska (39,1 t/ha), Španjolska (41,0 t/ha) i Italija (28,2 t/ha). U Hrvatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha, s prosječnim prinosom od 7,6 t/ha.

Četveronošci za milijunašeHaskiji su psi za milijunaše, često ču-

jemo. Zašto? Pseća zaprega od osam ha-skija vlasnika za života stoji 270 do 500 tisuća eura: (štenci svaki 800 eura), ve-terinar, cjepivo, ogrlice, povodnici, orme, igračke, saonice, izgrižena sjedala u autu, povišena ograda i odšteta susjedima, od-vjetnici i parnice, nova kuća na periferiji grada s velikim dvorištem, veliki auto za transport, utrke, treninzi, osiguranje, spasioci kad se sa psećom zapregom iz-gubite u divljini…. Zbog haskija ćete ostati i bez prijatelja kažu, ali ćete zato dobiti najboljeg prijatelja za uzvrat – haskija.

Autor:Mariofil

Soldo1 Radij

Engleski glazbenik i

pjevač, Ringo

Stabljika vinove loze

Oružani su-kob velikih razmjera

ItalijaAustrija

2Smrtnost,

pomor

Najmoder-niji dioRima

Noćna ptica grabljivica

Češka manekenka Herzigova

Tava, tiganj, prosulja (pučki)

3RatkoRudić

Joseph ... Blatter

Nezaslađen

Preporuka

Ponašanje poput age

(pren.)

Američka glumica

Reid

Vlado ŠolaMarka

japanskih računala

“Ribonucleic acid”

“Amalgam”

Emilija Kokić

Isposnik“Zapad”

Slikarska tehnika

“Various years”

Brazilski nogometaš

Imalo, išta

Rožnate pločice na nepcu kita

Ukopani streljački

zaklonDraž

Mjesto gdje se voda slijeva

Ćiril Iveković

Ćelavaglava

Areta ĆurkovićUrugvaj

RomanUmberta

Eca

Uvoznik i distributer za BiH:Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 Široki Brijeg BiHtel./fax: 039 700 000; [email protected]; www.sjemenarna.com

NOVO

NOVO

jesenje lukovice

Documents