jezicke odlike narodne balade smrt omera i merime
DESCRIPTION
Smrt Omera i MerimeTRANSCRIPT
Jezičke odlike narodne balade Smrt Omera i Merime
Fonologija
Refleks glasa jat
Glas jat ima svoje korijene još u praslavenskom jeziku. U bosanskom jeziku zastupljeni su svi refleksi jata, ali u zavisnosti od govornog područja jat se različito reflektovao, tako da u nekim područjima imamo ijekavski, u drugim ikavski, a u trećim pak ekavski. U nekim područjima, najčešće na graničnim, dolazi do preplitanja dijalekata odnosno ulijevanja jednog dijalekta u drugi.
U verziji koju je Vuk zabilježio u Zbirci narodnih pjesama 59 riječi je sa refleksom glasa jata, od toga je 57 riječi sa ekavskom zamjenom jata, a samo dva primjera sa ijekavskom zamjenom jata. Tri verzije balade Smrt Omera i Merime koje možemo naći u Vukovoj zbirci pripadaju skupinama pjesama sa bošnjačkom tematikom, koje je uobličio pjesnik izvan našeg govornog područja, pa tako u njima preovladavaju ekavizmi, dok u verzijama koje su zabilježene na našem govornom području dosljedno sadržavaju ijekavsku zamjenu jata.
Refleks jata možemo prepoznati u slijedećim stihovima.
U imenicama:
Omer momče, Merima devojka.
U proljeće kad im cveta cveće.
U kolu pesme napevaju.
Neg’ evo ti do dve do tri reči.
Al’ besedi lepe Mere majka.
U glagolima:
U proljeće kad im cveta cveće.
Al’ besedi Omer momče mlado.
Nek me Mera mrtvoga celiva.
Poneše ga Merinome dvoru.
Da ga jadna mrtvoga celivam.
U glagolima ijekavsko jotovanje:
Čita reči pa suze proliva.
U pridjevima:
Lepšom će te oženiti majka.
Ao Fato, ala ti si lepa!
Jer je moja pobedljiva majka,
Kad ujutro beli dan osvanu.
U pridjevima ijekavska zamjena jata
Ne pusti glasa do bijela dana.
U brojevima:
Neg’ evo ti do dve do tri reči.
Jotovanje
Jotovanje je glasovna promjena koja se vršila u različitim periodima razvoja našeg jezika, pa tako imamo stara praslavenska, i nova nasa jotovanja. U ovoj baladi imamo slijedeće primjere jotovanja, tj. noviju vrstu jotovanja u riječi cvet, a epentetsku vrstu jotovanja u primjeru groblje.
U proleće kad im cveta cveće.
Tada Meru na groblje doneše.
Primjer jotovanja cvijeće spade u novije jotovanje, koje je izvršeno u zbirnim imenicama sa nastavkom –je, dok primjer jotovanja u imenici groblje spade u oblik promjene imenica prema osnovnim imenicama grob.
Palatalizacija
Mijenjanje zadnjonepčanih suglasnika k,g,h ispred vokala prednjeg reda e i i, naslijeđe je još iz praslavenskog jezika, a ta promjena poznata je pod nazivom palatalizacija. U našem jeziku postojale su tri palatalizacije. Imena su dobile prema vremenu svog nastanka: prva palatalizacija, druga palatalizacija i treća palatalizacija. Rezultat I palatalizacije sačuvan je u tvorbi nekih imenica koje se završavaju na k,g,h. Omer momče, Merima djevojka.
Ovaj primjer I palatalizacije zabilježen je u gotovo svim verzijama narodne balade Smrt Omera i Merime.
Prva palatalizacija zabilježena je u ovoj baladi u riječi momče, a to je primjer palatalizacije koja se vrši u tvorbi nekih imenica.
U Zbirci pjesama kod Vuka nisu zabilježene promjene druge palatalizacije, dok ista verzija balade zabilježena u knjizi Bosanskohercegovačka književna hrestomatija bilježi te promjene.
Primjer iz knjige Bosanskohercegovačka književna hrestomatija:
Kad je majci knjigu napisao.
On govori Fatimi djevojci.
Leksika
U ovoj narodnoj baladi zastupljena je slavenska leksika sa nizom orijentalizama koji su se udomaćili odnosno pronašli svoje mjesto u našem jeziku i za pojedine od njih čak nemamo adekvatnu zamjenu. Sada ću navesti orijentalizme koji su navedeni u ovoj baladi.
Sumbul – zumbul m (pers.) cvijet Hyacinthus orientalis “U bašči mi sumbul cvjeta, ja ga ne berem” (sevd. 122)
< tur. sumbul < per. sunbul
Karanfil – začin (crna zrnca karanfil – biber) “nek me naspe mišćem i amebom, ponajviše mrkim karanfilom” ( Muz. Zap. Inst. 1811.)
< ar. garanful < grc. karanfilon
Đul – m (per.) ruža, ružica “dva obraza dva đula rumena” (Ašikl. 15) “đul djevojka pod đulom zaspala, đul se kruni pa djevojka budi” (Vuk I 307) Često se ova riječ stavlja u narodnu pjesmu pred ženska imena ili imenice ženskog roda.
"Đul-Fatima po đul bašči šeta” (S.S. 45)
Tur < gul < pers. Gul
Divit m (ar.) pernica sa mastionicom zajedno. Pernica se zadijevala za pas ili bensilah, a mastionica bi štitila da divit ne propadne kroz pas. Divit je pravljen od metala i obično je žute boje. U mastionici je smotak konaca natopljen mastilom tzv. Murećefom, kako se ne bi mastilo prolilo.
“uzmi divit i kalem” (M.H. III 429)
< tur. divit < per. Diwit < ar. dawat.
Čardak – aka m (per.) . lijepa obično dvospratna kuća okružena baščama, dvorac, ljetnikovac. “Na čardaku na visoku kraj džam pendžera” (nar.pjesma).
tur < sardak < pers. čartag (čar-tag), zgrada na četiri svoda.
Sokak – aka m (ar.) ulica “sve pucaju puške sokacima (K. H. I 32) “Il da dođeš, il sokakom da prođeš” (Muz. Zap. Inst. 2268)
< tur. dokak < ar. zugag.
Sanduk – m (ar.) drveni kovčeg, škrinja “ u odaji sanduk otvorio” (M.H. III 123) Može biti i od papira i od kakvog drugog materijala.
< tur. sanduk < ar. sandug i sundug.
Zajedno saosmanlijskim osvajanjima naših prostora dolazi i mnoštvo riječi orijentalnog porijekla u naš jezik. Turcizme je na našim prostorima širilo: islamizirano stanovništvo, osobito gradsko i činovničko. Usmena književnost je doprinijela prenošenju i čuvanju orijentalne leksike. Turcizmi su česti u govorima Muslimana.
Arhaizmi
Pored turcizama u baladi Smrt Omera i Merime zabilježeni su i arhaizmi slavenskog porijekla:
Muč’ = šuti
Umorila = ubila
Počinuo = umro
Zaključak
U ovoj baladi mogu se izdvojiti slijedeće jezičke odlike:
1. fonološke – refleks glasa jat, jotovanje, palatalizacija, problematika suglasnika h i f, afrikata č,ć,đ, konsonantske promjene, kao i vokalske redukcije, te nepostojano a.
2. morfološke – upotreba genitiva umjesto akuzativa, duži oblik pridjeva, produženi oblik množine, oblici deminutiva, sufiks, prefiks kao i sufiksalno-prefiksalna tvorba.
3. sintaksičke – subjekt, predikat, atribut, rečenice (poticajne, upitne, izjavne, usklične rečenice), sintaksa padeža.
4. leksičke – na planu leksike izdvojila sam orijentalizme koji su očuvali svoje mjesto u našem jeziku, kao i par slavenskih arhaizama.