Carstvo PLANTAE Više biljke

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Carstvo PLANTAE • Moderne klasifikacije carstva PLANTAE međusobno se jako

razlikuju.

• Jedna od novijih podjela obuhvada:

CHLOROPHYTA (zelene alge),

CHAROPHYTA (parožine)

PRASINOPHYCEAE

BRYOPHYTA (mahovine) i

TRACHEOPHYTA (vaskularne biljke).

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ZELENE ALGE - CHLOROPHYTA

• Različitog oblika i ekoloških prohtjeva. Ima jednostaničnih i višestaničnih. Žive kao plankton ili bentos u slatkoj i slanoj vodi, a neke i na kopnu.

• Fosilno su prisutne:

1. CODIACEAE

2. DASYCLADALES

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ZELENE ALGE - CHLOROPHYTA

• U Hrvatskoj su osobito važne dazikladalne alge, koje izgrađuju plitkomorske sedimente zaštidenih okoliša paleozojske i mezozojske starosti (Mizzia, Diplopora, Clypeina)

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ZELENE ALGE - CHAROPHYTA

• Haroficeje ili parožine danas tvore livade u jezerima i potocima.

• Poznate su od starijeg paleozoika.

• Smatraju ih precima mahovina.

• Fosilno se sačuvaju ovapnjele ženske rasplodne strukture – nukule.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAHOVINE

• Poznate su od devona, ali nisu često fosilizirane.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PAPRATNJAČE

• Imaju korijen, koji omoguduje dobru opskrbu vodom.

• U stabljici imaju odrvenjele provodne žile.

• Poznate su od silura.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PAPRATNJAČE

1. Razred: PRAPAPRATI

2. Razred: CRVOTOČINE

3. Razred: PRESLICE

4. Razred: PAPRATI

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PAPRATNJAČE Razred PRAPAPRATI

• Do nedavno su smatrane izumrlom skupinom.

• Vedina fosila potječe iz silura i devona.

• Ishodišna skupina za sve više biljke.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PAPRATNJAČE Razred CRVOTOČINE

• Bile su najvede i najčešde biljke karbonskih prašuma

• Stabljika je mogla narasti do 50 m u visinu, s promjerom do 5 m.

• Čvrstodu stablu je davala kora, koja je mogla činiti do 99% presjeka odraslog stabla.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PAPRATNJAČE Razred PRESLICE

• Najstariji nalazi potječu iz devona, a najviši rast dosegle su u karbonu. Bile su jako rasprostranjene i u trijasu.

• Visinu od 15 m mogle su dosedi zahvaljujudi šupljoj stabljici.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PAPRATNJAČE Razred PAPRATI

• Danas živi nekoliko tisuda vrsta, najviše u tropima.

• Archaeopteris iz devona je prvo moderno drvo, čije je stablo slično današnjim četinjačama, a listovi su nalik na paprati.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

2. Odjeljak SJEMENJAČE

SJEMENJAČE ili CVJETNICE obuhvadaju tri pododjeljka:

1. IGLIČASTE GOLOSJEMENJAČE

2. PERASTOLISNE GOLOSJEMENJAČE

3. KRITOSJEMENJAČE.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Zajedničke osobine

• Kao i vedina papratnjača, cvjetnice imaju korijen, stabljiku i list. Provodni sustav je poboljšan, sastoji se od traheja ili sitastih cijevi. Stabljika ima sekundarni rast u debljinu.

• Razvijaju se cvijet, sjemenka i plod.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Porijeklo i sistematika cvjetnica • Nastale su od predaka sličnih prapapratima i razvijale se paralelno

papratnjačama.

• Golosjemenjače su postale dominantne sredinom perma, a od sredine krede dominantna skupina su kritosjemenjače.

• Danas živi 600 vrsta igličastih golosjemenjača, 200 vrsta perastolisnih , i 147 000 vrsta magnoliofitina.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

IGLIČASTE GOLOSJEMENJAČE 1. GINKGOATAE

• Poznati su od gornjeg devona, maksimum razvoja su imali u juri i kredi, a danas su živi fosili.

• Rod Ginkgo datira iz donje jure (190 000 000 god.) i najstarije je živude drvo.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

IGLIČASTE GOLOSJEMENJAČE 2. PINATAE

• Najstariji fosili potječu iz gornjeg devona, a žive i danas.

• U njih se ubrajaju izumrli KORDAITI iz paleozoika i ČETINJAČE.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PINATAE

• Najstarije živo stablo na Zemlji “Metuzalem” je bor (Pinus) koji živi u Kaliforniji i star je gotovo 5000 godina.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PINATAE • Od smole

jantarnog bora Pinus succinifera nastali su oligocenski jantari.

• Brojni ostaci, najčešde iglica i sjemenki, te češera četinjača nađeni su u miocenu okolice Zagreba.

• Velike četinjače u geološkoj prošlosti dale su materijal za stvaranje ugljena.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PERASTOLISNE GOLOSJEMENJAČE • Poznate su od gornjeg devona do danas. Danas su to

“živi fosili”.

• Slične su palmama.

• Bile su glavni izvor hrane dinosaurima.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PERASTOLISNE GOLOSJEMENJAČE

• Na temelju rasprostranjenosti roda Glossopteris znanstvenici su dokazali nekadašnju povezanost južnog pankontinenta Gondwana.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

KRITOSJEMENJAČE

• Imaju sjemene zametke zatvorene u plodnici nastaloj od plodnih listova..

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

DVOSUPNICE

• Fosilno se mogu sačuvati različiti dijelovi, a najčešde se fosiliziraju peludna zrna i listovi.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

DVOSUPNICE • Kopnene biljke su

dobri pokazatelji klime.

• Tako su smokva, avokado,lovor i cimetovac indikatori tople klime, mahunarke upuduju na sušnu klimu, dok je breza karakteristična za hladnija područja.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

JEDNOSUPNICE

• Jednosupnice su pretežito zeljaste biljke, koje nisu ostavile veliki broj fosila.

• Jedina skupina koja je pogodna za fosilizaciju su palme, koje su ujedno i dobri pokazatelji klime.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

SJEMENJAČE U HRVATSKOJ

• U Hrvatskoj ima više nalazišta kopnene flore. Među njima najbogatija su u Promini (eocen) i u Hrvatskom zagorju i Medvednici (miocen).

• Nađen je cijeli niz vrsta golosjemenjača i kritosjemenjača, među kojima borovi, lovori, cimetovci, hrastovi, kesteni, bukve, javori, vrbe, topole, palme i mnogi drugi.

Pre

dav

anja

Pro

f.dr.

sc. J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r