BESPLATNI PRIMJERAKBROJ 323 GODINA VII 17. prosinca 2010. www.hrvatski-vojnik.hr

EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA 2,00 / CHF 3,50 / SLO EUR 1,80 / SEK 17,00 / NOK 17,00 / DKK 15,50 / GBP 1,30

ISS

N 1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROAT

IA

TIGROVITIGROVIA R G E N T I N S K A R A T N A M O R N A R I C A ( I I . D I O )general-bojnik Mirko ŠundovRAZGOVORNa korak do

visokoobrazovne i znanstveno- -istraživačke

vojne ustanove

BOŽIĆ I MIR SU NERAZDVOJIVI

EUROPSKA KONVENCIJA O TERORIZMU I NOVE PRIJETNJE

VOJNA TEHNIKA / MORH / OSRH / MAGAZIN

HRVATSKI VOJNIK

BOŽIĆNA POSLANICA VOJNOG ORDINARIJA

UVIJEK ĆEMO BITI ZAHVALNI JUNACIMA HRVATSKOG NEBA

19. OBLJETNICA HRZ-a I PZO-a

2

Priredio Domagoj VLAHOVIĆ

NOVOSTI IZ SVIJETA

BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.

Njemačka se postrojba (bojna) od 10. prosinca nalazi u Francuskoj, prvi put nakon II. svjetskog rata. Riječ o još jednom dokazu prija-teljstva i suradnje dviju velikih europskih država. Naime, njemačka bojna dio je francusko-njemačke brigade koja djeluje u sastavu Eurocorpsa. Dosad je praksa bila da Francuzi budu smješteni u Njemačkoj, no predsjednik Sarkozy i kancelarka Merkel su prošle godine odlučili da bude i obratno. Dolazak Nijemaca u Illkirch-Graffenstaden, naselje kod Strasbourga, pozdravili su i ministri obrane dviju zemalja na prigodnoj svečanosti.

DOKAZ PRIJATELJSTVA

STRASBOURG

NATO

STANOVI ZA 400 MILIJUNA KUNAU naselju Bulford u Južnoj Engleskoj 9. je prosinca svečano započela izgradnja no-vog stambenog naselja zvanog Canadian Estate. Riječ je o zgradama u kojima će biti 260 stanova za vojnike smještene u vojarnama Tidworth i Bulford, kao i za nji-hove obitelji. Projekt predvi�a da naselje

bude puno zelenila, s parkovima i igrali-štima te svim drugim sadržajima za život. Cijeli projekt, “uskla�en sa standardima XXI. stoljeća“, vrijedan je 46 milijuna funti (oko 400 milijuna kuna). Prvih 60 domova bit će završeno potkraj kolovoza sljedeće, a ostali u prosincu 2012. godine.

Potkraj prošloga tjedna na aukciji u kući Sotheby’s u New Yorku prodana je sasvim posebna ratna zastava. Nosila ju je konjica američkog generala Custera u bitki kod Little Big Horna. Toga dana, 28. lipnja 1876., potpuno su je potukli Indijanci pod vodstvom Bika Koji Sjedi. Zastava je prona�ena na bojnom polju tri dana nakon bitke, ispod tijela jednog od poginulih dočasnika. Četrna-est godina poslije, za samo 54 dolara otkupio ju je Institut za umjetnost iz Detroita i sada je prodao za otprilike dva milijuna. No, i ta brojka je razočaravajuća, očekivalo se da dosegne bar pet milijuna!

SKUPA CUSTEROVA ZASTAVA

NEW YORK

Nedugo nakon ostavke južnokorej-skog ministra obrane Tae-Young Kima, isto je 14. prosinca učinio i zapovjednik stožera kopnene vojske, general Eui-Don Hwang. General je posljednju dužnost obnašao tek šest mjeseci, a mi-nistarstvo obrane bez detalja je potvrdilo da je njegova ostavka prihvaćena.

BULFORD

MASOVNI OTPISAustrijski je ministar obrane Norbert Darabos 12. prosinca najavio otpisivanje velikog broja primjeraka teškoga naoružanja iz vojnoga inventara. Riječ je o više od 500 primjeraka tenkova i oklopnih vozila, polovici svih primjeraka koje vojska posjeduje. Neki će biti prodani, a neki završiti u starom željezu. Potpuno su otpisani lovci tenkova Jagdpanzer Kürassier i oklopna vozila Saurer, dok će broj tenkova Leopard 2A4 i samovoznih haubica M-109 biti smanjen. Umanjit će se i broj protu-zračnih topova od 20 i 35 mm, protuzrakoplovnih projektila Mistral, protutenkovskih projektila Panzerabwehrlenkwaffe, minobacača od 81 i 120 mm...“Neka od ovih oružja još su ostaci iz Hladnog rata“, prokomentirao je ministar.

SEUL

BEČ

Bund

eshe

er

OSTAVKA ZA OSTAVKOM

sadržaj

Božić i mir su nerazdvojivi

Ministar obrane Vukelić podsjetio je na činjenicu da se ova obljetnica poklapa sa stogodišnjicom zrakoplovstva u Hrvatskoj. Kao najbitnije

razdoblje tijekom tih godina označio je Domovinski rat, a posebno se osvrnuo na doprinos koji HRZ i PZO daje NATO-u i me�unarodnim

mirovnim operacijama te pomoć civilnom stanovništvu preko gašenja požara i medicinskih letova...

7 NOVOSTI IZ MORH-a Predsjednik RH održao predavanje polaznicima Ratne škole

8 STRATEŠKI KONCEPT NATO-a (III. dio) Sigurnosno okruženje

9 NOVOSTI IZ NATO-a Politički okvir za buduću suradnju

15 NOVOSTI IZ OSRH-a Hrvatski se kanader vratio iz Izraela

16 NOVOSTI IZ OSRH-a Provjere tjelesne spremnosti u BSD-u

18 NOVOSTI IZ OSRH-a Posjet poljskog izaslanstva ZzP-u

20 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

22 VOJSKE SVIJETA Argentinska ratna mornarica (II. dio)

27 GLOBALNA SIGURNOST Europska konvencija o terorizmu i nove prijetnje

30 SREDNJOVJEKOVNE BITKE Formigny 1450. - početak kraja Stogodišnjeg rata

32 DOMOVINSKI RAT Plaščanski ratni bilten i ostali izvori “RSK“ o okupaciji Saborskog u studenom 1991. (III. dio)

33 POZDRAV DOMOVINI Priča iz podruma (III. dio)

35 IZ ZBIRKI VOJNOG MUZEJA RPD – laka puškostrojnica Degtjarov

Potrebnici smo mira. A čini se da nedovoljno činimo da mir obitava u nama, da djeluje po

nama i bude vidljiv u našim postupcima. Koliko je mir bitan za pojedinca, ljudsku zajednicu i svijet u cjelini, svjedoči nam

božićna poruka neba koju nam je donio an�eo miroobjavitelj...

Programima i rezultatima koje postiže, Hrvatsko vojno učilište je prepoznato i uspjelo se na

odre�eni način pozicionirati me�u partnerske zemlje, kao i unutar NATO saveza. Iako još uvijek

nismo u punom smislu visokoobrazovna ustanova, imamo prepoznatljive i kvalitetne

programe na svim razinama školovanja…

Na korak do visokoobrazovne i znanstveno-istraživačke

vojne ustanove

10

12

4

MO

RH

I O

SR

HV

OJ

NA

T

EH

NIK

AM

AG

AZ

IN

Naslovnicu snimio Katsuhiko TOKUNAGA

UVIJEK ĆEMO BITI ZAHVALNI JUNACIMA HRVATSKOG NEBA

RAZGOVORgeneral-bojnik Mirko Šundov,

ravnatelj Hrvatskoga vojnog

učilišta “Petar Zrinski“

general-bojnik Mirko Šundov, ravnatelj Hrvatskoga vojnog učilišta

“Petar Zrinski“

4

Leida PARLOV, snimio Davor KIRIN

RAZGOVOR - GENERAL-BOJNIK MIRKO ŠUNDOV

Programima i rezultatima koje postiže, Hrvatsko voj-no učilište je prepoznato i

uspjelo se na određeni način pozicionirati među partner-

ske zemlje, kao i unutar NATO saveza. Iako još uvi-jek nismo u punom smislu visokoobrazovna ustanova,

imamo prepoznatljive i kvalitetne programe na svim

razinama školovanja…

U povodu obilježavanja 19. obljetnice Hrvatskoga vojnog učilišta razgovarali smo s ravnateljem HVU-a general-bojni-kom Mirkom Šundovom. General Šundov ravnatelj je HVU-a već tri godine, a prije toga je četiri godine proveo na dužnosti zapovjednika Zapovjedništva za združe-nu izobrazbu i obuku. Razdoblje tijekom kojeg je na čelu najviših vojnoobrazovnih institucija u OSRH poklapa se s njihovim

preustrojem po standardima NATO-a te s intenziviranjem suradnje s civilnim obra-zovnim sustavom.

Što 19 godina znači za Hrvatsko vojno učilište?

Ustrojavanje i razvoj Hrvatskoga vojnog učilišta u cijelom je proteklom razdoblju bilo u potpori cjelokupnog razvoja Oruža-nih snaga. U početku su na osposobljavanje i kratke tečajeve na učilište dolazili branitelji

izravno s bojišta. Sa sobom su donosili praktična iskustva, a nakon završetka školo-vanja odmah su se vraćali u svoje postroj-be na bojišta diljem Hrvatske. Časnici i dočasnici, koji danas prema svim pokaza-teljima vrlo uspješno provode svoje zadaće u zemlji i u međunarodnom okruženju, završili su neki od programa HVU-a. To nam je najbolja potvrda da dobro radimo svoj posao. Svakako treba spomenuti i pro-

BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.

U povodu obilježavanja 19. obljetnice Hrvatskoga vojnog učilišta razgovarali

preustrojem po standardima NATO-a te s intenziviranjem suradnje s civilnim obra-

izravno s bojišta. Sa sobom su donosili praktična iskustva, a nakon završetka školo-

Na korak do visokoobrazovne i znanstveno-istraživačke vojne ustanove

5

gram Kadet kojim osposobljavamo mlade buduće časnike. Intenzivno smo radili i radimo i na osuvremenjavanju nastavnog procesa, uređenju učionica i smještajnih kapaciteta, a uspjeli smo se i kadrovski ekipirati i kvalitativno i kvantitativno.

Naš cjelokupni razvoj bio je u potpori pristupanju Hrvatske NATO savezu te smo i u tome dali svoj doprinos.

Je li se i među našim saveznicima i partnerima HVU uspio etablirati kao kvalitetna vojnoobrazovna ustanova?

Programima i rezultatima koje postiže, Hrvatsko vojno učilište je prepoznato i uspjelo se na određeni način pozicionirati među partnerske zemlje, kao i unutar NATO saveza. Iako još uvijek nismo u punom smislu visokoobrazovna ustano-va, imamo prepoznatljive i kvalitetne programe na svim razinama školovanja, a imamo dobru i sadržajnu bilateralnu i multilateralnu suradnja sa srodnim institu-cijama partnerskih i zemalja članica Save-za. U HVU se posljednjih godina redovito na određenim razinama i programima školuju pripadnici OS-a zemalja Saveza, a posebice iz nama susjednih i partnerskih zemalja, Bosne i Hercegovine, Makedo-nije i Crne Gore. Osim toga u HVU se stalno provode specijalizirani tečajevi, po-sebice u suradnji s NATO-ovom školom iz Oberamergaua, s kojom imamo potpisan ugovor o suradnji.

Što biste izdvojili kao novine u ovoj tekućoj školskoj godini, ne samo kad je riječ o izobrazbi nego uopće o aktivno-stima HVU-a?

Ovu nastavnu godinu započeli smo s ažuriranim i dorađenim programima koji su u cijelosti u potpori misija i zadaća OSRH-a. Proveli smo i poseban program pripreme nastavnog osoblja. Neprekid-no dorađujemo i računalno poduprtu vježbu CAX, koju redovito provodimo a u kojoj sudjeluju polaznici nekoliko razina školovanja i nastavno osoblje. U proces školovanja ugrađujemo i sustav naučenih lekcija čime također podižemo kvalite-tu školovanja. Za ovu nastavnu godinu dosta smo radili da bi specijalistički dio školovanja, koji provodimo u suradnji s granama OSRH-a, podigli na veću razinu, te očekujemo i da će rezultati u tom segmentu školovanja biti još bolji nego do

sada. Malo veće zahtjeve postavili smo i pred naše kadete. Posebno bih istaknuo novi tečaj engleskog jezika za pripadnike obučnih mentorskih timova OSRH-a, kao satavni dio njihova osposobljavanja za misiju ISAF u Afganistanu

Od protekle školske godine osim najboljih polaznika biraju se i najbolji nastavnici i predavači. Imate li dovoljno kvalitetnoga nastavnog kadra i kako se biraju predavači i nastavnici koji provo-de nastavu? Jesu li kriteriji visoki?

U protekle dvije godine postigli smo visoku popunjenost HVU-a, pogotovo nastavnim osobljem koje nam je ključno, a i kvaliteta nastavnog osoblja je na višoj razini. No moram kazati da nigdje nije lako biti nastavnik, a posebice ovdje kod nas na Hrvatskom vojnom učilištu gdje je područje učenja vrlo široko. U procesu školovanja područja učenja su prirodo-slovno-tehničko, društveno-humanističko, a težište stavljamo na vojnostručno područje. Kriteriji za izbor nastav-nika su prilično strogi. Od per-sonalnog sustava uvijek tražimo da se na nastavničke pozicije postavljaju najbolji kadrovi. Nužno je da se nastavnici neprekidno usavršavaju, dobro vladaju raču-nalnim tehnolo-gijama,

poznaju barem jedan strani jezik. Riješili smo i nastavni dodatak, koji nije posebno veliki, ali je u svakom slučaju dodatan motiv nastavnicima. Uz redovite nastav-nike, za pojedina programska područja angažiramo i časnike i dočasnike iz ope-rativnog dijela sustava, one koji su bili u međunarodnim misijama ili su sudjelovali u vježbovnim i drugim međunarodnim aktivnostima. Tako spajamo praktično iskustvo i teoriju. Naravno u provođenju pojedinih nastavnih programa usko sura-đujemo i s nastavnim osobljem s civilnih fakulteta, kao i s određenim brojem umirovljenih časnika.

Koliko su u nastavnim planovima i programima zastupljeni sadržaji potrebni pripadnicima OSRH-a za rad u međunarodnim stožerima i zapovjed-ništvima? Drugim riječima, je li i naše članstvo u Savezu pred vas postavilo neke nove zahtjeve kad je o izobrazbi riječ?

Da. Posljednje dvije godine intenzivno smo mijenjali, prilagođavali, a na nekim razinama školovanja izradili i potpuno nove programe. Oni sada u potpunosti podupiru zadaće koje pripadnici OSRH-a provode u misijama i međunarodnim sto-

žerima. Tu bih posebno istaknuo programe u Ratnoj, Zapovjedno--stožernoj te Školi stranih jezika. Osim engleskog, sve se više javlja potreba

učenja i

BROJ

323

/

17. P

ROSI

NCA

2010

.

visoku popunjenost HVU-a, pogotovo nastavnim osobljem koje nam je ključno, a i kvaliteta nastavnog osoblja je na višoj razini. No moram kazati da nigdje nije lako biti nastavnik, a posebice ovdje kod nas na Hrvatskom vojnom učilištu gdje je područje učenja vrlo široko. U procesu školovanja područja učenja su prirodo-slovno-tehničko, društveno-humanističko, a težište stavljamo na vojnostručno područje. Kriteriji za izbor nastav-nika su prilično strogi. Od per-sonalnog sustava uvijek tražimo da se na nastavničke pozicije postavljaju najbolji kadrovi. Nužno je da se nastavnici neprekidno usavršavaju, dobro vladaju raču-nalnim tehnolo-gijama,

žerima. Tu bih posebno istaknuo programe u Ratnoj, Zapovjedno--stožernoj te Školi stranih jezika. Osim engleskog, sve se više javlja potreba

učenja i

BROJ

323

/

17. P

ROSI

NCA

2010

.

Na korak do visokoobrazovne i znanstveno-istraživačke vojne ustanove

sada. Malo veće zahtjeve postavili smo i

poznaju barem jedan strani jezik. Riješili smo i nastavni dodatak, koji nije posebno veliki, ali je u svakom slučaju dodatan motiv nastavnicima. Uz redovite nastav-nike, za pojedina programska područja angažiramo i časnike i dočasnike iz ope-rativnog dijela sustava, one koji su bili u međunarodnim misijama ili su sudjelovali u vježbovnim i drugim međunarodnim aktivnostima. Tako spajamo praktično iskustvo i teoriju. Naravno u provođenju pojedinih nastavnih programa usko sura-đujemo i s nastavnim osobljem s civilnih fakulteta, kao i s određenim brojem umirovljenih časnika.

i programima zastupljeni sadržaji

Izradili smo elaborat razvoja HVU-a od 2011. do 2020. koji ćemo ovih dana uputiti u GSO-SRH-a. Ako naš prijedlog bude prihvaćen, HVU bi 2020. godine trebao biti visokoobrazovna i znan-stveno-istraživačka vojna ustanova integrirana u sveučilišnu zajednicu s nacionalno i međunarodno vred-novanim programima. Naravno, pozornost nam je na obrambeno--sigurnosnim sadržajima, a glavna zadaća školovati časnike za OS, ali i stručnjake za druge dijelove obram-beno-sigurnosnog sustava.

6

drugih stranih jezika, francuskog te njemač-kog i talijanskog. Škola stranih jezika svojim programima prati te zahtjeve. Obilazak na-ših postrojbi u misiji ISAF u Afganistanu, kao i nekih misija UN-a u kojima OSRH-a sudje-luje, mojim suradnicima i meni je pomogao da vidimo koje još sadržaje moramo imati u programima školovanja, osobito na prve dvije razine školovanja u Časničkoj i svim ra-zinama osposobljavanja u Dočasničkoj školi. U procesu školovanja i izradi programa rabi-mo doktrinarne i druge dokumente NATO saveza, kao i vlastite. Posebno želim istaknuti pojačane aktivnosti u području izdavačke djelatnosti u HVU, kao i vrlo dobru suradnju s granama OSRH-a i ZZP –om u procesu izrade i provedbe programa školovanja.

Jeste li zadovoljni rezultatima koje polaznici postižu tijekom školovanja?

Da, zadovoljan sam. Mora se imati na umu da nam dolaze polaznici koji znaju više, mladi ljudi, pripadnici OSRH-a što su bili u međunarodnim misijama i koji sa sobom donose i praktična iskustva. Kad sve to uzmemo u obzir, dolazimo do zaključka da su razina prolaznosti i rezultati koje po-laznici postižu u uzlaznoj putanji. Naravno, uvijek ima i onih koji pojedine programe ne mogu svladati, no analize nam daju razloga za zadovoljstvo.

Često se u području izobrazbe ističe nužnost civilno-vojne suradnje. Koliko se daleko otišlo u tome?

Ovdje ponajprije moram istaknuti iznimno dobru suradnju sa Zagrebačkim i

Splitskim sveučilištem u školovanju kadeta, a postoji i zanimanje da se ta suradnja pro-širi i s njima, ali i drugim sveučilištima u RH. HVU otvoreno i dobro surađuje s mnogim civilnim institucijama i u gradu Zagrebu, bilo da je riječ o uporabi naših kapaciteta i sadržaja za sportske, kulturne i druge aktivnosti. Ostvarili smo, primjerice, dobru suradnju s plesnim klubom iz Zagreba. Oni se koriste našim prostorom za vježbanje, a za uzvrat našim djelatnicima i kadetima daju plesnu poduku.

Ostvarili ste i dobru suradnju s vjer-skim zajednicama u Hrvatskoj.

Da. S vjerskim zajednicama izvrsno su-rađujemo u realizaciji sadržaja iz programa

etike – religijske kulture. S tim oblikom suradnje započeli smo prošle godine, a sada je to dio našeg nastavnog programa. Surađujemo s Vojnim ordinarijatom, Islam-skom vjerskom zajednicom, Židovskom općinom i drugim vjerskim zajednicama. Ta suradnja, odnosno uključivanje tih sadržaja u nastavne programe u izravnoj je potpori osposobljavanja pripadnika OSRH-a za njihove zadaće u međuna-rodnim misijama, osobito u Afganistanu i Golanskoj visoravni.

Kako biste ocijenili program Kadet?Po mojoj ocjeni, program Kadet daje

dobre rezultate. Završetkom ovog naraštaja Temeljne časničke izobrazbe u Oružanim snagama će biti više od sto časnika i časnica koji su se do sada školovali u programu Kadet. Selekcija za kadete svake je godine sve bolja. S obzirom na mnoge obveze na fakultetima, imaju manje vremena za vojnu izobrazbu koju moramo provoditi na kam-povima, što nije dovoljno. Iako program Ka-det daje dobre rezultate, ipak osobno nisam u potpunosti zadovoljan razinom prolaznosti kadeta na fakultetima. Ona je oko pedeset posto, što je iznad sveučilišnog prosjeka, ali mislim da bi prolaznost ipak trebala biti 60 i više posto. Nije lako istodobno biti i kadet i student, i da bi to ostvarili, trebaju uložiti dodatni napor, u čemu im i mi nastojimo pomoći. Napomenuo bih da, osim nekih pojedinačnih slučajeva, nismo imali proble-ma sa stegom što je sigurno rezultat dobre selekcije kandidata, ali i kvalitetnog rada osoblja u Kadetskoj bojni.

Kako vidite daljnji razvoj Hrvatskog vojnog učilišta?

Izradili smo elaborat razvoja HVU-a od 2011. do 2020. godine koji ćemo ovih dana uputiti u GSOSRH-a. Ako naš prijed-log bude prihvaćen, HVU bi 2020. godine trebao biti visokoobrazovna i znanstve-no-istraživačka vojna ustanova integrirana u sveučilišnu zajednicu s nacionalno i međunarodno vrednovanim programima. Naravno, pozornost nam je na obrambeno-sigurnosnim sadržajima, a glavna zadaća školovati časnike za OS, ali i stručnjake za druge dijelove obrambeno-sigurnosnog sustava. Dakle, nudimo razvoj vlastitih stu-dijskih programa u suradnji sa sveučilišnom zajednicom, sa svrhom da stečene razine školovanja budu jednake i kompatibilne s drugim sveučilišnim razinama u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Za provedbu ovoga projekta HVU raspo-laže vlastitim prostorom u Splitu i Zagrebu, moguće je osigurati fi nancijska sredstva unutar proračuna MORH-a, imamo odre-đeni broj nastavnog i stručnog osoblja u sustavu OS-a i MORH-a, a računamo i na blisku suradnju i potporu nastavnog osoblja sveučilišta u RH.

BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.

RAZGOVOR - GENERAL-BOJNIK MIRKO ŠUNDOV

etike – religijske kulture. S tim oblikom

i više posto. Nije lako istodobno biti i kadet i student, i da bi to ostvarili, trebaju uložiti dodatni napor, u čemu im i mi nastojimo pomoći. Napomenuo bih da, osim nekih pojedinačnih slučajeva, nismo imali proble-ma sa stegom što je sigurno rezultat dobre selekcije kandidata, ali i kvalitetnog rada osoblja u

vojnog učilišta?

2011. do 2020. godine koji ćemo ovih dana uputiti u GSOSRH-a. Ako naš prijed-log bude prihvaćen, HVU bi 2020. godine trebao biti visokoobrazovna i znanstve-no-istraživačka vojna ustanova integrirana u sveučilišnu zajednicu s nacionalno i međunarodno vrednovanim programima. Naravno, pozornost nam je na obrambeno-sigurnosnim sadržajima, a glavna zadaća školovati časnike za OS, ali i stručnjake za druge dijelove obrambeno-sigurnosnog sustava. Dakle, nudimo razvoj vlastitih stu-dijskih programa u suradnji sa sveučilišnom zajednicom, sa svrhom da stečene razine

Koristim se ovom prigodom i čestitam 19. obljetnicu djelovanja svim polaznicima i pripadnicima HVU “Petar Zrinski”. Posebno želim zahvaliti i čestitati svim umirovljenim pripadnicima i svim dosadašnjim zapovjednicima učilišta koji su svojim zalaganjem i radom omogućili njego-vo djelovanje i daljnji razvoj.

Isto tako, želim zahvaliti zapo-vjedništvima grana i ZzP-a na čelu s njihovim zapovjednicima na iznimno dobroj suradnji, a poglavito potpori u provedbi specijalističkog dijela školovanja, kao i upravama GS-a i MORH-a.

Zahvalnost za vrlo dobru suradnju upućujem Zagrebačkom i Splitskom sveučilištu, kao i predstavnicima vjerskih zajednica u RH.

Svim čitateljima Hrvatskog vojnika u ozračju blagdana čestitam Božić i Novu 2011. godinu.

7

Potkraj studenoga svake se godine u sjedištu NATO-a u Bruxe-llesu održava humanitarni sajam NATO Charity Bazaar, na kojem se zemlje članice te zemlje partneri Saveza predstavljaju prepo-znatljivim nacionalnim proizvodima te jelima nacionalne kuhinje po popularnim cijenama, a sav prihod od prodaje i degustacije ide u humanitarne svrhe. Republika Hrvatska pridružila se sajmu prije nekoliko godina te na njemu vrlo aktivno sudjeluje. Ovogodišnji je sajam održan 21. studenog. Velikim zalaganjem djelatnika Vojnog predstavništva OSRH-a pri NATO-u i EU, Republika Hrvatska se, uz dragocjenu pomoć i potporu određenog broja hrvatskih kompanija, Zapovjedništva za potporu OSRH-a te Ureda Hrvatske turističke zajednice u Bruxellesu i ovaj put pokazala u najboljem svjetlu. Osim po bogatstvu boja, okusa i mirisa, hrvatski prostor obilovao je pozitivnom atmosferom i ugođajem koji je na naše štandove (kuhinju i štand prodaje nacionalnih proizvoda) privukao velik broj posjetitelja. Osim humanitarnog karaktera, bila je to i prilika za cje-

lodnevno druženje dijela hrvatske zajednice u Belgiji i šire; redoviti su gosti sajma diplomati, novinari te časnici i dočasnici s obiteljima koji su na dužnosti u jednom od zapovjedništava NATO-a u široj okolici Bruxellesa, a tako je bilo i ove godine. Na sajmu je organi-zirana i velika tombola, a za podizanje atmosfere na hrvatskom je kuhinjskom štandu organizirano izvlačenje hrvatske minitombole sa simboličnim nagradama za djelatnike i goste. Ukupni prihod dvaju hrvatskih štandova te prodajnih listića tombole bio je veći od 5000 eura, što je RH već treću godinu zaredom svrstalo u sam vrh po ukupnom prihodu među svim sudionicima sajma. Cjelokupni će prihod biti uplaćen u humanitarne svrhe, organizacijama i institu-cijama koje svojim radom pridonose humanijem življenju te brinu o onima kojima je pomoć potrebna (djeci s posebnim potrebama, ratnim područjima i siromašnim državama svijeta), što je i poruka organizatora Bazaara: humanost nema cijenu, ali ponekad traži sredstva za svoje ostvarenje! Ivica PLEJIĆ

Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik OSRH-a dr. Ivo Josipović je 9. prosinca na Hrvatskom vojnom učilištu “Petar Zrinski” održao predavanje polaznicima 13. naraštaja Ratne škole “Ban Josip Jelačić”. U pratnji savjetnika za obranu Zlatka Gareljića, predsjednika Josipovića je dočekao načelnik GSOSRH-a general zbora Josip Lucić, ravnatelj HVU-a general-bojnik Mirko Šundov i zamjenik ravnatelja HVU-a i zapovjednik Ratne škole brigadni general Slaven Zdilar. Nakon upoznavanja i fotogra-firanja s polaznicima Ratne škole, Predsjednik je održao predavanje na temu “Među-narodno kazneno pravo” koje je dio predmeta Međunarodni odnosi. Ovo je već treće predavanje predsjednika Josipovića polaznicima Ratne škole. Z. LOVAŠEN

U organizaciji Državne geodetske uprave 8. prosinca održana je aka-demija u povodu završetka izrade hrvatske topografske karte u mjerilu 1:25 000 (projekt TK-25). Akademijom je zaključen projekt koji je započeo prije petnaest godina, sa svrhom izrade službene topografske karte RH. Time je

Hrvatska postala jedina zemlja u regiji koja je uspostavila izradu nove digitalne topografske karte temeljene na novoj izmjeri, pri tome razvijajući vlastite znanstvene, stručne i gospodarske kapa-citete potrebne za taj posao.

Osim djelatnika Državne geodet-ske uprave i stručnjaka koji su radili na realizaciji projekta, akademiji je nazočio niz državnih i dužnosnika lokalne samouprave na čelu s pred-sjednicom Vlade RH Jadrankom Kosor, ministricom zaštite okoliša, prostor-nog uređenja i graditeljstva Marinom Matulović Dropulić i državnim tajnikom u MORH-u Matom Rabotegom, koji je uime ministarstva primio zahvalnicu u kategoriji Radni doprinos na realizaciji Projekta TK-25.

U svome obraćanju predsjednica Vlade je završeni projekt nazvala “novom stranicom u razvoju Hrvatske“. Naime, zahvaljujući projektu sve državne i regionalne institucije, kao i gospodarstvo, raspolažu podlogom koja im omogućuje uspješno upravljanje i razvoj, istaknula je Kosor. Pojašnjavajući ulogu MORH-a u realizaciji projekta, državni tajnik Rabo-teg je napomenuo da je ministarstvo u njega uključeno na temelju Sporazuma o suradnji s Državnom geodetskom upra-vom. Njime su MORH i DGU ujedinili kadrovske i financijske potencijale čime je onemogućeno preklapanje u poslu izrade Projekta TK-25 i MORH-ovu razvoju VOGIS-a - Vojnog geografskoga informacijskog sustava, naglasio je držav-ni tajnik Raboteg. Domagoj VLAHOVIĆ

MORH NOVOSTI

BROJ

323

/

17. P

ROSI

NCA

2010

.

NATO-ov humanitarni sajam u Bruxellesu

Predsjednik RH održao predavanje polaznicima Ratne škole

MORH sudjelovao u projektu izrade topografske karte

Snim

io D

avor

KIR

IN

Snim

io D

. VLA

HOVI

Ć

8

Prijevod: Igor GABRIĆ

STRATEŠKI KONCEPT NATO-a (III. dio)

Danas je euroatlantsko područje mirno, a prijetnja konvencionalnog napada na teritorij zemalja NATO-a je mala. To je povijesni uspjeh za koji su zaslužni politika čvrste i izdr-žljive obrane, euroatlantska integracija i aktivno partnerstvo koje je odlika NATO-a već više od pola stoljeća.

Ipak, konvencionalna prijetnja ne može biti zanemarena. Svjedoci smo razvoja znatnih voj-nih sposobnosti u mnogim regijama i zemljama svijeta. Te sposobnosti, pak, imaju teško pred-vidive posljedice za međunarodnu stabilnost i euroatlantsku sigurnost, a uključuju i širenje balističkih projektila koji su stvarna i rastuća prijetnja euroatlantskom prostoru.

Širenje nuklearnog naoružanja i drugih oružja za masovno uništenje te mogućnosti njihova rasprostranjivanja su prijetnja s mogućim ne-predvidivim posljedicama za svjetsku stabilnost i napredak. Rastuća koncentracija oružja dose-gnut će svoj vrhunac u sljedećem desetljeću i to u nekim od najnasilnijih regija svijeta.

Terorizam je izravna ugroza sigurnosti građana zemalja NATO saveza kao i međunarodne sigur-nosti i napretku u širem smislu. Skupine ekstremi-sta nastavljaju se širiti prema područjima i unutar njih koja su Savezu strateški važna, a suvremena tehnologija povećava prijetnju i razinu mogućih utjecaja terorističkih napada i na druga područja života. To poglavito vrijedi budu li teroristi u mo-gućnosti razviti sposobnosti nuklearnih, kemijskih, bioloških i radioaktivnih napada.

Nesigurnosti i sukobi izvan granica Saveza mogu imati izravan utjecaj na njegovu sigurnost na način da potiču ekstremizam, terorizam ili međudržavne ilegalne aktivnosti poput trgovine oružjem, narkoticima ili ljudima.

Napadi putem interneta postaju sve učesta-liji, organiziraniji i skuplji u smislu štete koju

prouzroče vladama, privatnim tvrtkama, čitavim gospodarstvima, a potencijalno i prijevoznim mrežama i sustavima potpore te drugim ključ-nim infrastrukturama. Takvi napadi mogu dose-gnuti razinu kada postaju prijetnja nacionalnom i euroatlantskom napretku, sigurnosti i stabilno-sti. Pripadnici stranih vojnih snaga i obavještaj-nih službi, organizirane kriminalne skupine, kao i terorističke i ekstremističke skupine mogu biti izvorišta ovakvih napada.

Države sve više postaju međusobno ovisne o vitalnim komunikacijskim, transportnim i tran-zitnim putovima o kojima ovise međunarodna trgovina, energetska sigurnost kao i napredak općenito. Potrebno je uložiti dodatne napore da bi se osigurala otpornost tih putova prema napadima koji ih imaju namjeru prekinuti. Neke zemlje članice NATO-a u većoj će mjeri postati ovisne o stranim dobavljačima energije, a u nekim slučajevima i o stranim energet-skim sustavima dostave i distribucije. Kako se energija, koja se troši u čitavom svijetu, sve više prevozi tako i opskrbni putovi postaju sve izloženiji napadima.

Sve se više čini da velik broj tehnološki važnih trendova kao što su razvoj laserskog oružja, elek-troničkog ratovanja te tehnologija što sprečavaju pristup nekom prostoru može imati znatne globalne posljedice koje će utjecati na NATO operacije i procese vojnog planiranja.

Ključna ograničenja u području ekologije i prirodnih resursa, uključujući zdravstvene rizike, klimatske promjene, pomanjkanje vode i pove-ćane energetske potrebe dodatno će utjecati na buduće sigurnosno okruženje važno za NATO. Ta će ograničenja, također, moguće znatno utjecati i na NATO operacije i procese planira-nja unutar Saveza.

(Nastavak u sljedećem broju)

BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.

Novi Strateški koncept NATO-a u nastavku spominje da su prijetnje konvencionalnog napada na teritorij zemalja članica Saveza male, no nuklearno i oružje za masovno uništenje

su prijetnja s predvidivim posljedicama. Izravna je ugroza i terorizam kao i sve učestaliji napadi putem interneta… To su tek neke od znatnijih ugroza na koje upozorava Strateški koncept

a na čijem će sprečavanju Savez raditi da bi osigurao sigurnost svojih članica

Danas je euroatlantsko područje mirno, a prijetnja konvencionalnog napada na teritorij zemalja NATO-a je mala. To je povijesni

prouzroče vladama, privatnim tvrtkama, čitavim gospodarstvima, a potencijalno i prijevoznim mrežama i sustavima potpore te drugim ključ-mrežama i sustavima potpore te drugim ključ-

SIGURNOSNO OKRUŽENJE

9

NATO NOVOSTI

BROJ

323

/

17. P

ROSI

NCA

2010

.

Politički okvir za buduću suradnju

Zemlje Europske unije trebale bi razvijati vojne odnose s Turskom i to sa svrhom da se uklone zapreke normalizaciji odnosa Unije i NATO-a, izjavio je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. Glavni je tajnik nakon sastanka s ministrima obrane EU-a naglasio i da je, s jedne strane, potrebno zaključiti sporazum o sigurnosti s Turskom i dati joj mjesto u europskoj obrambenoj agenciji, dok je, s druge, istaknuo činjenicu da ta suradnja treba uključiti sve zemlje NATO-a i Europske unije. Isto tako Rasmussen smatra da podjela Cipra kao i posljedične nesuglasice i dalje postoje te čine temeljni problem na tom području. Naime, budući da Turska nije članica EU-a, a Cipar nije član NATO saveza te dvije orga-nizacije ne mogu u potpunosti razmjenjivati osjetljive informacije kada vode zajedničke operacije koje zahtijevaju dobru usklađenost. Unatoč tomu glavni je tajnik ipak istaknuo da je na nedavno održanom summitu u Lisabonu ipak učinjen pomak, pa se tako može reći da je uspostavljen politički okvir za buduću suradnju.

Ministar Jandroković održao predavanje u Londonu

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković održao je prošloga tjedna na Kraljevskom institutu za među-narodne poslove u Londonu predavanje “Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i hrvatska uloga u jugoistočnoj Europi”. U sklopu predavanja mini-star je izložio cjelovitu sliku Republike Hrvatske na široj međunarodnoj sceni te dao povijesni pregled puta koji je Hrvatska prošla u posljednjih 20 godina. Isto tako naglasio je i da je najbolji dokaz transformacijskog puta koji je Hrvatska prošla, upravo ulazak u punopravno članstvo NATO-a prošle godine. Ministar je Jandroković napomenuo i da danas Hrvatska sudjeluje u više mirovnih misija pod okriljem Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO-a, uz temeljni međunarodni mirovni angažman u misiji ISAF-a u Afganistanu. Budući da je Republika Hrvatska članica NATO-a, te je u završnoj fazi pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji, sa zakonodavstvom koje je gotovo u potpunosti uskla-đeno s europskim, Jandroković je upozorio i stavio naglasak i na brojne nove mogućnosti za jačanje hrvatsko-britanskih gospodarskih veza.

Više zrakoplova AWACS za operacije u Afganistanu

General David Petraeus, glavni zapovjednik NATO-ovih vojnih snaga u Afganistanu, zatražio je više zrakoplova AWACS za operacije u Afganista-nu. Iz NATO-ova sjedišta u Bruxellesu izvijestili su da razmatraju mogu li udovoljiti tom zahtjevu. “Znam da se o tomu govori već neko vrijeme. U Afganistanu imamo AWACS-e, no tražimo još nekoliko dodatnih”, rekao je jedan dužnosnik Saveza. Zahtjev će biti predan vijeću NATO-ovih 28 zemalja članica. Budući da je zahtjev najvjerojatnije upućen Njemačkoj, glasnogovornik njemačkog ministarstva obrane izjavio je da njegova zemlja tek treba razmotriti službeni dopis. Naime, kako je objavio nje-mački tjednik Der Spiegel, povećani broj AWACS-a za sobom bi mogao povući i slanje dodatnih stotinu vojnika u Afganistan. Slanje dodatnih snaga u tu zemlju zahtijevalo bi i novo parlamentarno odobrenje kao i fi nanciranje. Lana KUNIĆ

SIGURNOSNO OKRUŽENJE

10

Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT

19. OBLJETNICA HRZ-a I PZO-a

Ministar obrane Vukelić podsjetio je na činjenicu da se ova obljetnica poklapa sa stogodišnjicom zrako-

plovstva u Hrvatskoj. Kao najbitnije razdoblje tijekom tih godina označio je Domovinski rat, a posebno se osvrnuo na doprinos koji HRZ i PZO daje NATO-u i međunarodnim mirovnim operacijama te pomoć

civilnom stanovništvu preko gašenja požara i medi-cinskih letova. Govoreći o budućnosti, te projektima

modernizacije i opremanja, ministar je istaknuo da “hrvatsko nebo i hrvatski zračni prostor nikada nije i

neće ostati bez kvalitetnog nadzora i zaštite“

U vojarni “Pleso“ u Velikoj Gorici 10. je prosinca svečano obilježena 19. obljetnica osnivanja Hrvat-skog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Program obilježavanja počeo je misom za poginule i nestale branitelje u kapelici 91. zrakoplovne baze. Središnjoj svečanosti su nazočili visoki državni i vojni dužnosnici, na čelu s ministrom obrane Brankom Vukelićem, izaslanikom Predsjednika RH i vrhov-nog zapovjednika OSRH-a Zlatkom Gareljićem i zamjenikom načelnika GSOSRH-a kontraadmiralom Zdenkom Simičićem. Među gostima su bili i bivši za-povjednici i drugi djelatnici HRZ-a i PZO-a, predstav-nici Vojnog ordinarijata, Vojnodiplomatskog zbora, lokalne uprave, braniteljskih udruga te članovi obitelji pripadnika HRZ-a i PZO-a poginulih u Domovin-skom ratu.

BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.

Uvijek ćemo biti zahvalni junacima hrvatskog neba

11

Tijekom središnjeg dijela svečanosti prijavak mini-stru obrane je pred postrojenim pripadnicima HRZ-a i PZO-a predao zapovjednik, general-bojnik Vlado Bagarić. Postrojeno je pet postroja i to: Zapovjedništvo HRZ-a i PZO-a, 91. zrakoplovna baza Pleso, 93. zrako-plovna baza Zemunik, bojna zračnog motrenja i navo-đenja i Središte za obuku “Rudolf Perešin“ iz Zadra.

General-bojnik Vlado Bagarić je pročitao kratku povjesnicu grane, a govoreći o aktualnom vremenu, general je podsjetio da je temeljna zadaća HRZ-a i PZO-a čuvanje suverenosti RH u njezinu zračnom prostoru, ali i uporaba resursa na dobrobit civilne zajednice.

Čestitavši uime načelnika GSOSRH-a, kontraadmiral Simičić je izrazio zadovoljstvo rezultatima koje HRZ i PZO postiže u izvršavanju svojih zadaća te stvaranju suvremenog ratnog zrakoplovstva koje može udovoljiti zahtjevima današnjice.

Izaslanik Predsjednika RH Zlatko Gareljić u svom je obraćanju naglasio da je sigurnost građana, društva i države preduvjet razvoja RH. U postizanju te sigur-nosti veliku ulogu ima upravo HRZ i PZO, stoga je održavanje sustava suvremenog ratnog zrakoplovstva imperativ.

Ministar obrane Vukelić podsjetio je na činjenicu da se ova obljetnica poklapa sa stogodišnjicom zrakoplov-stva u Hrvatskoj. Kao najbitnije razdoblje tijekom tih godina označio je Domovinski rat. “Uvijek ćemo biti zahvalni junacima hrvatskog neba“, istaknuo je mini-star i posebno se osvrnuo na doprinos koji HRZ i PZO daje NATO-u i međunarodnim mirovnim operacijama te pomoć civilnom stanovništvu preko gašenja požara i medicinskih letova. Govoreći o budućnosti te projek-tima modernizacije i opremanja, ministar je istaknuo da “hrvatsko nebo i hrvatski zračni prostor nikada nije i neće ostati bez kvalitetnog nadzora i zaštite“.

Nakon prigodnih govora uslijedilo je uručenje izvoda o promaknućima, nagradama i pohvalama naj-zaslužnijim pripadnicima HRZ-a i PZO-a. Tom je pri-godom promaknut i načelnik stožera HRZ-a i PZO-a Ivan Konc u čin brigadnog generala. Promaknuto je i pet bojnika u čin pukovnika, šest satnika u čin bojnika i deset poručnika u čin natporučnika.

Nakon završetka središnjeg dijela svečanosti, prire-đen je obilazak taktičko-tehničkog zbora, na kojem su prikazane letjelice u sastavu 91. zrakoplovne baze. Riječ je o sljedećim zrakoplovima i njihovim posada-ma: MiG-21, AN 32B, CL 415, Airtractor, Zlin 242L, Pilatus PC-9M, Mi-8 MTV i Mi 171Sh.

BROJ

323

/

17. P

ROSI

NCA

2010

.

Uvijek ćemo biti zahvalni junacima hrvatskog neba

“Uvijek ćemo biti zahvalni junacima hrvatskog neba“, istaknuo je ministar Vukelić

Uručenje izvoda o promaknućima, nagradama i pohvalama najzaslužnijim pripadnicima HRZ-a i PZO-a

Ministar Vukelić u obilasku TT zbora

12

BOŽIĆNA POSLANICA VOJNOG ORDINARIJA

Pozdravljam vas Kristovim pozdra-vom: mir vama! Ovu božićnu poslanicu pišem vama, dragi svećenici, pomoćnici i djelatnici, koji ste u poslanju i službi Vojne biskupije, vama, poštovani časnici i dočasnici Oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske, svima vama, dragi vjernici, koji ste mi povjereni u duhovnoj i pastoralnoj skrbi. Neka vas, živu Crkvu, koja djeluje u vojnim i redar-stvenim kapelanijama naše biskupije obuzme snaga mira!

Potrebnici smo mira. A čini se da nedovoljno činimo da mir obitava u nama, da djeluje po nama i bude vid-ljiv u našim postupcima. Koliko je mir bitan za pojedinca, ljudsku zajed-nicu i svijet u cjelini, svjedoči nam božićna poruka neba koju nam je donio anđeo miroobjavitelj. U njoj Bog očituje i predaje svoj dar zemlji: “...mir ljudima…“. Ovaj anđelov navještaj poduprla je “…silna nebeska vojska hvaleći Boga i govoreći: ‘Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima, miljenici-ma njegovim’“ (Lk 2, 13-14).

Eto nove vojske koja u Isusu Kristu i u njegovu pojavljivanju među nama prepoznaje izvor i prisutnost mira za nas. Možda bi upravo danas bilo dobro da ovaj evanđeoski tekst razumijemo tako da je od božićne noći pa do kraja vremena uloga svake vojske širiti snagu mira. Ova nova vojska bira “mir“ kao “oružje osvajanja“ svijeta. Osim poruke mira, ovi navjestitelji novosti, zajedno s porukom mira, hvale i slave Boga govoreći: “Slava na visina-ma Bogu!“ I doista, on je “na visinama“. Stoluje u nedostupnim prostranstvima, ničim dokučiv. Istodobno, posve je tu među nama u Isusu Kristu svome Sinu (v. Mk 1, 1). Ime mu je “s nama Bog“ (Mt 1, 23). Konačno znamo da Bog ima izgled čovjeka i da je posve u njemu. Dogodi-lo se to kada “Riječ koja bijaše Bog (…) tijelom postade“ (Iv 1, 1.14). Da nije Bog nagnuo nebesa i sišao (usp. 2 Sam 22, 10),

nikada ga čovjek ne bi “dokučio“.

Događaj Božića kao i očitovanje nje-gova značenja za Zemlju pokazuju da je mir njegova bitna poruka svijetu. I doista, mir je veliki

Božji dar i blagoslov za

svijet. On je dar Božji i zato je velik. Plodno obitava u “kući“ dostojnoj mira (usp. Mt 10, 12-13). Djeluje poglavito u srcima staloženih i uravnoteženih ljudi čije postupke odlikuje trijeznost. Njihovo je svoj-stvo pozitivna otvorenost prema pozitivnim procesima i zbivanjima s kojima su životom i poslanjem sudbinski povezani. Ljudi “dobre volje“, kako ih oslovljava liturgijska pjesma “Slava“, redovito nađu načina da se u njiho-voj prisutnosti ugodno osjećaju i oni koji nisu “dobre volje“. “Dobra volja“ nije plod tuđih

raspoloženja, nego je govor sređene i osmišljene vlastite nutrine i njezine odnošajnosti. Upravo toj “dobroj vo-lji“ valja dati više značenja i prostora u nama i među nama. Omogućiti mir sebi znači biti nutarnje zdrav. A omogućiti mir drugima znači

biti mjesto na kojemu će oni naći uporište u postizanju nutarnjeg zdravlja.

Isus Krist je došao mirom prožeti i spasiti Zemlju

Nutarnji mir i sređenost čovjeka

sva-ka-ko

se refl ektira na cijelo naše okruženje uključujući i prirodni okoliš.

Uz sudbinu Zemlje vezana je i sudbina nebesa, pa nam David govori da se “uzdr-maše temelji nebesa“ (2 Sam 22, 8). Čovjek je onečistio Zemlju. Ona “udiše“ onečišćeni zrak što joj ga obilno nudimo misleći pri tome samo na svoju sebičnost. Njezina utroba joj je nemirna i sve praznija. Krvotok joj je sve slabiji, a njezin pokrivač sve je ne-

BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.

Pozdravljam vas Kristovim pozdra-vom: mir vama! Ovu božićnu poslanicu pišem vama, dragi svećenici, pomoćnici

nikada ga čovjek ne bi “dokučio“.

Događaj Božića

raspoloženja, nego je govor sređene i osmišljene vlastite nutrine i njezine odnošajnosti. Upravo toj “dobroj vo-

Božić i mir su nerazdvojivisnimio Davor KIRIN

13

sigurniji. Biljni i životinjski svijet sve je rjeđi, jer biljne i životinjske vrste nestaju. Ona živi gotovo od prisjećanja na svoje davnine. Nezadovoljna je sa svojim sada. Horizonti su joj sve tmurniji. I temelji nebesa su joj “uzdrmani“, a ona ih je davno s ponosom i povjerenjem motrila. Danas se tresu jer su puna raznih nosača smrti. “Anđeli“ koji danas “lete“ tim nebesima nemaju istu poruku kao ona “silna nebeska vojska“ one božićne noći. Vapaji zemlje su uznemiruju-ći i govore nam o nutarnjoj patnji kolijevke svega živoga. Zemlja se boji svojega “sutra“. Njezin strah nije zbog nje, jer je kroz svoju dugu povijest formiranja prikladnog čovje-kova obitavališta navikla na svoje razboje. Ali, ovi su se razboji događali da bi čovjek na njoj imao mir i prirodne izvore svojeg održanja. Stoga, ona danas strahuje zbog čovjeka kojemu je predana u ruke da bi na njoj bio, množio se, rastao i do dana uskrsnuća tijela u njoj svoj mir našao.

Dragi vjernici, ova moja poslanica vama je

božićna. Obilježena je stvarno-šću otajstva Božjega među nama. Upravo zato razmišljamo o Zemlji i o vremenu prosvijetljeni božićnim govorom otajstva Božjega. Božić nam govori da je Druga božanska osoba, Sin Božji, postao tijelo u Isusu Kristu, i tako u svom tijelu uzeo na sebe materiju da bi njezine sastojke, uskrsnućem oslobođene raspadljivosti, vječno sačuvao u svojoj uskrsloj stvar-nosti. Time je Isus Krist Spasitelj Zemlje. Uskrsnuće ljudskog tijela govori nam da se spasenje Kristovo ne odnosi samo na našu

dušu. Ono je spasenje čitavog čovjeka, pa stoga i svega onoga s čime smo sudbinski povezani da bismo mogli postojati.

Isus Krist je Spasitelj čovjekovih vjekova

Živimo u XXI. stoljeću. U vremenu koje je zbir vremena. Onih od pamtivijeka do današnje “digitalne civilizacije“. Ova nam “digitalna civilizacija“ po svom nazivu (digitus znači prst) evocira Mikelanđelovo “Stvaranje“ sa stropa Sikstinske kapele u kojemu dominira dodir Božjeg i ljudskog prsta. Dodir Božjeg prsta prelijeva život u oblikovanog i beživotnog Adama. Smisao, dakle, ove civilizacije trebao bi biti, barem slijedeći njezino digitalno obilježje, unos života i potisak smrti.

Ovaj XXI. vijek neposredni je sljednik nevjerojatnih

ljudskih promašaja XX. stoljeća.

Njegova

događanja, s ča-snim iznimkama, trebala

bi nam služiti više kao zbivanja – mjesta trajnog srama, negoli pokazatelji dosega dostojnih čovjeka. Sva se ta nega-tivna zbivanja temelje uglavnom u ljud-skoj neotkupljenoj egzistenciji i sebičnoj samodostatnosti. Uzrok ovakvog stanja svakako je čovjekovo pretjerano uvjerenje i povjerenje u ispravnost i isključivost vla-stitih nauma i pristupa. Naumi postadoše sustavi mišljenja – ideologije, a sustavi mi-šljenja stvoriše strukture moći koje izvršiše svoje razorne zadaće. Ako samo letimično

bacimo pogled na Europu koja se danas oblikuje, zamijetit ćemo da čini određene korake da bi zaboravila svoju sramotnu prošlost. Čini se da ona danas nastoji graditi barem nekakvo zajedništvo među ljudima, za razliku od konfl iktne Europe dobrog dijela XX. stoljeća s naslijeđem određene diskriminirajuće ideologije. Crkva i narod u državi Hrvatskoj posebno su kroz prethodnice Domovinskog rata, a naročito kroz svoj obrambeni Domovinski rat doživjeli brutalnost nadmoći političko-vojne nepravde agresora čija je svrha bila učiniti nas narodom bez države i Crkvom bez nade. U ukupnosti neposredne prethodne povijesti pokazala se daleko veća eruptivna snaga zla na površini nego

u utrobi Zemlje. Tako, mnoštvo i različitost negativnih zbivanja kao

što su ratovi, progoni, logo-ri; mržnja, diskriminacija i nepravedna podjela dobara

Zemlje; terorizam, nasilje i monopol medija; postu-pno nestajanje čovje-kove intime i mer-kantilnost čovjekovih potreba, požuda i slabosti; sumrak ljudskog identiteta i kreativnog značenja spolnosti; degrada-cija onih vrijednosti koje su održale Zemlju i njezine ži-telje u “kozmičkoj“ ravnoteži ljudskog bića i planeta, kao i druga doista ne-brojena zla, upravo danas u svojim dalekosežnim posljedicama ubiru pune plodove

smrti.Sve nam ovo govori da je čovjek sa

svojim sebičnim i neodgovornim stavo-vima i odnosima uzrok “poljuljanosti“ Zemlje i nemoći vjekova. Možda nam se ponekad činilo da suvremeni razvoj civili-zacije obećava više od svođenja ljudskog bića na predmet potrošnje. Ipak, sve više izmiče mogućnost da suvremeni čovjek postane konstruktor sretne budućnosti ljudi i Zemlje. Već je gotovo iznemogao i promukao vapaj za potrebom moralnog i duhovnog zaokreta u ljudskoj vrsti. Ne-odgodiva je ukupna potreba obraćenja,

BROJ

323

/

17. P

ROSI

NCA

2010

.

živi gotovo od prisjećanja na svoje davnine. Nezadovoljna je sa svojim sada. Horizonti su joj sve tmurniji. I temelji nebesa su joj “uzdrmani“, a ona ih je davno s ponosom i povjerenjem motrila. Danas se tresu jer su puna raznih nosača smrti. “Anđeli“ koji danas “lete“ tim nebesima nemaju istu poruku kao ona “silna nebeska vojska“ one božićne noći. Vapaji zemlje su uznemiruju-

Božić i mir su nerazdvojivi

14

odnosno spasenja čovjeka i njegovih vjeko-va. Krist Isus, Sin Božji, postavši čovjekom u povijesnom vremenu (usp. Mt 2, 1; Lk 1, 5), a kao izdanak ljudskih vjekova (usp. Mt 1, 1-16), među nama je da bismo mi u miru srca i konačno svojim očima vidjeli spasenje svoje te spoznali svjetlost koja pro-svjetljuje narode (usp. Lk 2, 29-32). Tako da današnji ljudski naraštaj, oblikovan tom univerzalnom spoznajom novoga, nikada više ne gradi crne ni crvene logore smrti, ni nasilne ideologije ni zloporabe vjere, ni pražnjenje čovjeka od svojeg izvornog identiteta, ni njegovo srozavanje na puku biološku razinu “potrebe“, na egzistenciju bez vertikalnih okosnica koje bi ga mogle održati uspravnim tijekom XXI. stoljeća. Vjekovi trebaju svoje otkupljenje.

Isus Krist je s nama da opstanemo i da se ostvarimo

“Nećete da dođete k meni da život imate“ (Iv 5, 40). U kontekstu poučavanja svojih učenika o naravi njihova odnosa s onima koji vjeruju u Isusa, Isus iznosi sljede-će pravilo: “Tko god u ovčinjak ne ulazi na vrata, nego negdje drugdje preskače, kradljivac je i razbojnik. A tko na vrata ulazi, pastir je ovaca. Tome vratar otvara i ovce slušaju njegov glas. On ovce svoje zove imenom pa ih izvodi. A kad sve svoje izvede, pred njima ide i ovce idu za njim jer poznaju njegov glas…“ te zaključuje: “Ja sam vrata ovcama. Svi koji dođoše prije mene, kradljivci su i razbojnici“ (Iv 10, 1-8). Njegovo biti s nama je nuditi život u izobilju (usp. Iv 10, 10).

Kakvo je i koliko takvo kršćanstvo ima svoj objektivni temelj dostatno je pročitati navedeni tekst iz Ivanova evanđelja.

Uz ovu javnu ranu našega društva, upozoravam također i na sve veću pojavu ravnodušnosti među nama, osobito s ob-zirom na osjećaj nemoći sada i beznađa u budućnosti. Mnoštvo je pokazatelja koji go-vore da stvari među nama nisu takve da ih prešutimo: oskudica fi nancijskih oslonaca za dostojanstveni život pojedinca i obitelji, nedostatak posla i uskraćivanje prava da čovjek svojim rukama stvara uvjete svoje egzistencije, sve veća upitnost mladih glede smisla studija kao izvora posla, netoleran-cija u obiteljima i srozavanje roditeljskog autoriteta u formaciji djece, maloljetnička delikvencija koja se očituje u neviđenom

psihičkom i fi zičkom nasilju, indiferentnost za potrebama ljudske topline i razumijeva-nja prema nemoćnima, bolesnima i stariji-ma, sve veća napetost međugeneracijskog suživota itd. Ovo, i sve drugo što nije nave-deno ovdje, smatramo velikim iskušenjima i za ljude vjere, jer postavljaju pitanje o Božjem očinstvu u koje vjerujemo. Iako je božićno ozračje, ipak u traženju odgovora ne smijemo zaobići osloboditeljsku snagu križa. Ona se pokazala i u samom pojavlji-vanju Sina Božjega koji je izabrao pojaviti se u liku nemoćnog djeteta i u potpunoj prepuštenosti ljudskoj sudbini. Isus nas uči da možemo dalje unatoč svemu. Povjeruj-mo u tu poruku, jer ona nam neće dopusti-ti da klonemo u svojoj nemoći.

Pozivam vas, dragi vjernici, da se okrene-mo Isusu koji “život svoj polaže za ovce“ (Iv 10, 11). Učimo se od njega kako opstati i kako se ostvariti bilo kao pojedinci, obitelji i društvo. Egoizam, bez obzira na kojoj se razini pokazivao, uvijek ostaje sebičnost i njime se ne gradi civilizacija dostojna čo-vjeka. Budućnost ćemo imati ako uspijemo usvojiti Isusovu poruku o smislu osobne i kolektivne egzistencije i razumjeti je kao mogućnost pružanja uporišta za život drugih (usp. Iv 10, 11-25). Upravo ovakav zaokret prema Kristovu obliku života i njegovu odnosu prema čovjeku i Zemlji omogućit će Zemlji da opstane, a čovjeku da pomiren s njome na njoj spokojno živi i gradi onaj svijet koji će u svojim vrijedno-stima jednostavno prijeći u novost vječnoga svijeta. Zato nam je doista potrebna stalna promjena “srca“, razmišljanja i obraćenja.

Isus Krist je s nama da se cjelovito duhovno obnovimo

Kad je Albert Camus 1957. godine u Stockholmu primao Nobelovu nagradu, rekao je da njegov naraštaj ima zadaću sačuvati mir. Bilo je to u jeku Hladnog rata, koji je svijetu prijetio nuklearnim unište-njem. Iako danas uglavnom nema “hladnog rata“, ne znam koliko je današnja situacija u tom pogledu povoljnija. Zahvalni smo Bogu da ga nema! Ali, nas je u Hrvatskoj zapala jedna nepredvidiva i još manje očekivana dužnost obrane domovine. Nismo mislili da ćemo ju doslovno morat braniti od unište-nja. I za tu obranu zahvaljujemo Bogu i go-lemoj ljubavi branitelja. Sada nam pada u zadatak njezina izgradnja u zemlju slobode

i mira. Neki drugi put niti nam treba niti ga tražimo. Zemlja slobode i mira je prostor i stanje u kojemu se ljudska osoba osjeća do-stojanstveno i kreativno. Stoga, ne preostaje nam drugo, ako želimo dobro sebi i svome narodu, nego radikalizirati nastavak njezine obnove, kako u materijalnom tako i u gospodarskom i političkom smislu. Prioritet, čini nam se, trebao bi biti moralno-odgojno područje: zahvatiti u čovjekovu promjenu iznutra, a to će se onda odlično odraziti i na svijet njegove odnošajnosti.

Isus nas poziva i ohrabruje da se veli-kodušno uključimo u duhovnu i moralnu obnovu samih sebe, svojih obitelji, svoje Crkve, svoga društva. On nam pomaže tako što nas obdaruje novošću spoznaje po vjeri i snagom milosti kojom ćemo uspjeti nadići sve apetite sebičnosti. Neka nam ova njegova božićna prisutnost doista pomogne postati i biti ljudi one novosti koja dolazi od Boga, a u njoj prepoznajemo i svoju buduć-nost, novu i punu nade. Žarko se nadamo da ćemo u tom duhu čuti, primiti i ostvariti one poruke Svetog Oca Benedikta XVI., koji će s puno nade u lipnju sljedeće godi-ne doći u Hrvatsku kako bi nam pomogao da kao kršćani i narod odgovorni budemo i svjedočimo snagu Božju u svijetu koji danas osjeća oskudnost svjetla.

Braćo i sestre, Bog se udomio među nama te tako naši stanovi, kuće i domovi postadoše Božje prebivalište. Taj događaj posebno slavimo u božićnim danima koji-ma idemo ususret. Ali, neka se utjelovljeni i u božićnoj noći rođeni Krist, nastani u svi-ma nama! S tim mislima i željama čestitam svima sretan Božić i Novu 2011. godinu.

Vojni ordinarij za Republiku Hrvatsku,mons. Juraj Jezerinac

BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.

BOŽIĆNA POSLANICA VOJNOG ORDINARIJA

15

Dvojica djelatnika zrakoplovno-tehničke struke iz Protupožarne eska-drile (PPE) 93. zb HRZ-a i PZO-a, natporučnik Matko Rušev i stožerni narednik Boris Vrsaljko uspješno su završili obuku iz područja održavanja propelera za zrakoplov Air Tractor AT-802 “Fire Boss“. Obuka je prove-dena od 29. studenog do 6. prosinca u tvrtki Hartzell Propeller Inc, Piqa, Ohio u SAD-u. Ovom aktivnošću postrojba PPE podiže razinu osposo-bljenosti za samostalnim održavanjem i servisiranjem suvremenih sustava propelera na zračnim traktorima. M.K.

Zrakoplov tipa Canadair CL 415 iz sastava Protupožarne eskadri-le (PPE) 93. zrakoplovne baze HRZ-a i PZO-a s dvije posade, koji je na temelju odluka Predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika, Vlade RH i ministra obrane bio upućen u pružanje humanitarne pomoći Izraelu, vratio se 8. prosinca u svoju matičnu bazu, vojarnu “Zemunik“.

Za pokazanu spremnost u pružanju pomoći Izraelu i izraelskom narodu, na primanju kod izraelskog predsjednika Shimona Peresa, kojem je nazočio i premijer Benjamin Netanyah, hrvatskim posa-dama dodijeljeno je Priznanje države Izrael, koje je primio kopilot na kanaderu pukovnik Goran Vlahović. OJI

U Ministarstvu obrane 7. i 8. prosinca održane su bilate-ralne konzultacije izaslanstava MORH-a i NATO-a, predvo-đenih državnim tajnikom MORH-a Pjerom Šimunovićem i direktorom za planiranje snaga, Frankom Bolandom, a u sklopu hrvatskog sudjelovanja u NATO-ovom procesu obrambenog planiranja i izrade ukupne procjene saveznič-kih sposobnosti.

Bilateralne konzultacije provode se sa svrhom stjecanja uvida i izrade savezničke redovite procjene hrvatskoga obrambenog sustava, nacionalnih obrambenih planova i razvoja obrambenih sposobnosti i snaga koje RH razvija kao punopravna članica Saveza. Analiziran je, također, i hrvatski doprinos u primjeni savezničkih ciljeva na području sudjelo-vanja u mirovnim operacijama. OJI

OSRH NOVOSTI

BROJ

323

/

17. P

ROSI

NCA

2010

.

U MORH-ovoj Galeriji “Zvonimir“, Bauerova 33, u siječnju sljedeće godine održat će se Izložba umjetničkih fotografija djelatnika MO-a i OS-a. Pravo sudjelovanja imaju svi djelatnici Ministarstva obrane i pripadnici Oružanih snaga koji se prijave na izložbu. Tema je slobodna. Fotografije mogu biti u boji ili crno-bijele. Odabrane radove povećat ćemo na format A4. Svaki prijavljeni izlagač bit će zastupljen s barem jednom fotografijom. Ispunjenu prijavnicu zajedno s radovima (na CD-u ili razvijene slike 9 x 13, 10 x 15 i sl. uz negativ) treba dostaviti na jednu od dolje navedenih adresa do 20. prosinca 2010.Fotografije za izlaganje odabrat će stručni odbor u sastavu:Tomislav Brandt, fotograf, urednik fotografije u Hrvatskom vojniku,Zrinka Pillauer Marić, načelnica Odjela za kulturno-društvene djelatnosti SOJI-a ipukovnik Goran Pavelić Pipo, djelatnik Vojnog arhiva.

Nakon uspješne izložbe fotografija naših djelatnika, održane u siječnju 2008., nadamo se velikom odazivu i na ovu izložbu. Želja nam je da svaki djelatnik bude upoznat s mogućnošću izlaganja na ovoj izložbi.

Osoba za kontakt jest Zrinka Pillauer Marić, načelnica Odjela za kulturno-društvene djelatnosti SOJI-a, Sarajevska 7, objekt 15, tel. (48)32 442, fax (48)32 903, e-mail: galerija.zvonimir@morh.hr. Ili Galerija “Zvonimir“, Bauerova 33, tel. (45)67 926.

Izložba fotografija djelatnika MO-a i OS-a

Hrvatski se kanader vratio iz Izraela

Djelatnici PPE eskadrile završili obuku u SAD-u

Održane bilateralne konzultacije MORH-a i NATO-a

16

OSRH NOVOSTI

U Bojni za specijalna djelovanja provedene su redovite pro-vjere tjelesne sposobnosti kao i izvanredne provjere za operativ-ne satnije postrojbe.

Prvog dana provedene su klasične provjere po sljedećim disci-plinama: sklekovi (broj bodova minimalno 80), podizanje trupa (broj bodova minimalno 80) i trčanje na 3200 metara (broj bodova minimalno 80).

Drugog dana provedene su izvanredne provjere po sljedećim disciplinama: hodnja 12 kilometara s osobnim naoružanjem i borbenim prslukom, te borbenom naprtnjačom s 12 kilograma dodatnog tereta u njoj (prolazno vrijeme za sve pripadnike

bez obzira na godine je 90 minuta), zgibovi (minimalno 10 zgibova za prolaz) te penjanje uz konop 7 metara (prošao /nije prošao).

Trećeg dana provedene su izvanredne provjere po slje-dećim disciplinama: plivanje 300 metara u 50-metarskom bazenu M (maksimalno vrijeme za prolaz 7.30 minuta) i ronjenje (minimalno 15 metara ronjenja za prolaz)

Planirano je da se ovakve izvanredne provjere uvedu kao standard u operativnim satnijama BSD-a, kao i uvođenje još nekih disciplina kao što su ciljanje osobnim naoruža-njem (puška i pištolj) u uvjetima opterećenja (tzv. stres-test), bacanje bombe.

Posebno se razmatra uvođenje provjera specifi čnih za zimsko razdoblje – hodanje na skijama s različitim zadaća-ma (ophodnja).

Razlog uvođenja ovih izvanrednih provjera jest zelena beretka koju cijene u zemlji i svijetu, a može je nositi samo onaj čije su motoričke i psihološke sposobnosti, a posebice rezultati vrhunski. M. MARASOVIĆ

U Velikom amfi teatru Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 8. je prosinca održana 4. konferencija voj-nih kineziologa. Uz vojne kineziologe OSRH-a, na konferenciji su sudjelo-vali i stručnjaci iz MORH-ova Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava (IROS) i Kineziološkog fakul-teta, koji s GSOSRH-om zajednički provode dugoročni znanstveno-istra-živački projekt “Istraživanje ljudskih resursa i potencijala”. Između ostalog, u sklopu konferencije predstavljeni su rezultati istraživanja toga projekta koja su provedena u 2010. godini. Riječ je o istraživanjima iz II. faze Projekta nazvane “Modeliranje i

vrednovanje postupaka za unapređenje an-tropološkog statusa hrvatskih profesionalnih vojnika”. Istraživanje je provedeno dvjema istraživačkim zadaćama. Prva je “Praćenje i vrednovanje antropološkog statusa hrvatskih

vojnika u međunarodnoj mirov-noj operaciji ISAF u Afganista-nu”. Obuhvatila je istraživanje kondicijske pripremljenosti, psiholoških karakteristika i soci-ološkog statusa pripadnika 15. kontingenta OSRH-a u ISAF-u prije upućivanja u Afganistan i nakon povratka iz njega.

Druga zadaća nazvana je “Praćenje i vrednovanje kondi-

cijske pripreme pripadnika Bojne za speci-jalna djelovanja”. Usmjerena je na analizu učinaka temeljne obuke za specijalna djelovanja na kondicijsku pripremljenost pripadnika BSD-a. D. VLAHOVIĆ

BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.

Provjere tjelesne spremnosti u BSD-u

Konferencija vojnih kineziologa

REZULTATI PROVJERA

1. mjesto - 3. satnija za specijalna djelovanja - Ronilačka2. mjesto - Satnija za gradsku i antiterorističku borbu3. mjesto - 1. satnija za specijalna djelovanja - Padobranska4. mjesto - Satnija za vatrenu potporu5. mjesto - 2. satnija za specijalna djelovanja - Planinsko i zimsko ratovanje

Snim

io D

. VLA

HOVI

Ć

Snim

io G

oran

BRK

IĆ

17

Središte za obuku i doktrinu logistike Požega je u suradnji s predstavnicima Oružanih snaga Kraljevine Danske od 29. studenog do 9. prosinca u sklopu logističke suradnje provelo temeljni ADAMS (Allied Deployment And Movement System) tečaj. Tečaj je bio međunarodni, a radni jezik u provedbi bio je engleski. Predavači su bili pripadnici NATO CIS škole te bojnik Steen Brevadt iz Danske dok su polaznici bili pred-stavnici OS-a iz Albanije, BiH, Crne Gore, Gruzije, Hrvat-ske, Makedonije, Srbije i Ukrajine. Troškove tečaja snosila je Kraljevina Danska, a njezin predstavnik, satnik Jean SB Hansen sudjelovao je u pripremi, organizaciji i provedbi te je uz hrvatske kolege bio nositelj čitave aktivnosti. Svi planirani sadržaji uspješno su realizirani, a polaznicima je potvrde o uspješnom završetku tečaja uručio izaslanik zapovjednika ZzP-a pukovnik Damir Radočaj. Čestitke za uspješan završe-tak tečaja polaznicima je uputio i zapovjednik SzOiDL Požega pukovnik Ivica Pejaković, koji je svim polaznicima zahvalio na korektnom i profesionalnom ponašanju tijekom boravka u požeškoj vojarni i gradu Požegi. Istaknuo je da je ovo jedna od mnogih logističkih aktivnosti koja se provodi u SzOiDL

Požega, ali svakako jedna od najvažnijih i najuspješnijih zbog svog međunarodnog karaktera. Posebnu zahvalnost pukovnik Pejaković je uputio predstavnicima OS Kraljevine Danske te istaknuo da se SzOiDL Požega sve više profilira u važno regionalno središte za provedbu različitih oblika logističkog osposobljavanja.

U sklopu tečaja organiziran je i “Dan kulture“ na kojem je poseban gost bio vojni izaslanik Oružanih snaga Kraljevine Danske pukovnik Soren Knudsen, koji je izrazio zadovoljstvo suradnjom s OSRH-om, a posebice je pohvalio organizaciju tečaja. OJI

U sklopu proslave 19. obljetnice HRZ-a i PZO-a od 6. do 8. prosinca 91. zrakoplovnu bazu organizirano je posjetilo osam osnovnih škola i petstotinjak djece svih uzrasta s po-dručja grada Zagreba i Zagrebačke županije.

O nastanku HRZ-a i PZO-a i vojnom zračnom prometu kratkim izlaganjem i prigodnim filmovima upoznali su ih djelatnici Zapovjedništva te grane OS-a. Tijekom posjeta bazi djelatnici ETA-e (Eskadrile transportnih aviona) djeci su prika-zali bojnu zrakoplovno-tehničkog održavanja te ih upoznali sa svim avionima, helikopterima i opremom s kojima baza raspolaže. Djecu je posebno dojmio ulazak u najveći avion HRZ-a i PZO-a, An-32B. OJI

U povodu obilježavanja 19. obljetnice osnutka Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane u vojarni “Zemunik“ su od 6. do 8. prosinca organizirani Dani otvorenih vrata za učenike osnovnih škola iz Zadarske županije. Tijekom posjeta učenici i njihovi voditelji imali su prigodu razgledati Muzej starih letjelica te suvremene avione i helikoptere iz 93. zrakoplovne baze. Učenicima je također predstavljena uloga HRZ-a i PZO-a u Domovinskom ratu, dok su se najmlađi uzrasti upoznali s pojmovima iz područja zračnog prometa. U trodnevnoj aktivno-sti vojarnu “Zemunik“ posjetilo je ukupno deset škola s oko 700 djece i njihovih učitelja i profesora. OJI

BROJ

323

/

17. P

ROSI

NCA

2010

.

Me�unarodni tečaj ADAMS

Dani otvorenih vrata 91. zb

Posjet učenika osnovnih škola vojarni “Zemunik“

18

U Zapovjedništvu za potporu, u vojarni”Satnik Josip Zidar“ Velika Buna, potkraj studenoga je u sklopu bilate-ralne međunarodne vojne suradnje Uprave za logistiku proveden posjet zapovjednika poljskog Zapovjedništva za potporu general-bojnika Zbigniewa Tłok-Kosowskog i zamjenika načelnika Uprave J4 poljskih Oružanih snaga brigadnog generala Jana Dziedzica.

U prvom dijelu radnog posjeta ZzP-u, poljsko je izaslan-stvo upoznato s njegovom ulogom, zadaćama i organi-zacijom. Naglasak radnog posjeta dan je na organizaciju pružanja logističke potpore u području operacije te isku-stva ZzP-a u organizaciji strateškog prijevoza. U nastavku posjeta poljskom je izaslanstvu pokazana osobna oprema vojnika OSRH-a koja se rabi ponajprije u području operacija, a izradili su je hrvatske tvrtke.

Osim predstavnika ZzP-a, u radnom su posjetu sudjelovali i predstavnici Uprave za logistiku GSOSRH-a na čelu sa zamjenikom načelnika brigadirom Ivanom Raosom te pomoćnik vojnog izaslani-ka Republike Poljske pukovnik Slawomir Zbroja. OJI

Polaznici 9. naraštaja Visoke dočasničke izobrazbe su u povodu blagdana Sv. Nikole, 6. prosinca, organizirali plemenitu akciju i darivali štićenike Doma za djecu i mladež “Tuškanac“ u Zagrebu prigodnim darovima i simboličnim novčanim iznosom.

Dojmovi koje su dočasnici stekli i čuli tijekom druženja u Domu ostat će im dugo u sjećanju jer su im najveći dar dali sami štićenici svojim osmijehom i velikim pljeskom.

Posebne su zahvale uputili ravnatelju Doma Zdenku Mla-karu, cjelokupnom osoblju i svim štićenicima koji su darove srdačno prihvatili i ljubazno ih ugostili. Vjerujemo da će se i u budućnosti ova suradnja nastaviti ne samo u ovo predbožićno vrijeme već tijekom cijele školske godine. I. GRUDENIĆ

U Pomorskoj je bazi Lora 10. prosinca održana svečanost u povodu završet-ka drugog Tečaja za stjecanje statusa ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske, koji je polazio 31 pripad-nik Obalne straže i Središta za obuku HRM-a. Polaznici su dobili ovlasti za po-stupanje na moru u skladu sa Zakonom o Obalnoj straži RH te su većina ukrcani na brodovima Obalne straže. Riječ je o najsloženijem događaju u kalendaru obuke HRM-a. Tečaj traje 10 tjedana te su aktualne i stručne teme odrađene u 330 nastavnih sati, a vodilo ga je 30 pre-davača iz svih hrvatskih institucija čije su

aktivnosti vezane uz more, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministar-stva unutarnjih poslova, Ministarstva po-ljoprivrede, ribarstva, i ruralnog razvoja, Ministarstva kulture, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditelj-stva, Hrvatskoga hidrografskog instituta, Pravnog fakulteta u Splitu, Pravnog fakulteta u Rijeci, Pomorskog fakulteta u Splitu, Tehničkog fakulteta u Rijeci, Sveu-čilišnog studijskog centra za studije mora u Splitu te tvrtke Split ship management, od kojih su 13 doktori i magistri znanosti.

Nositelj organizacije tečaja je Središte za obuku HRM-a, čiji je zapovjednik, ka-

petan fregate Joško Šantić, polaznicima podijelio diplome, dok je tečaj proveden u suradnji sa Zapovjedništvom HRM-a i Obalnom stražom. Zapovjednik Obalne straže RH, viceadmiral Zdravko Kardum, čija je postrojba najveći korisnik tečaja za stjecanje statusa ovlaštene osobe Obalne straže, je izrazio zadovoljstvo održanim tečajema a izaslanik zapo-vjednika HRM-a, načelnik Odjela N-7 ZHRM-a, kapetan bojnog broda Tomi-slav Katić čestitao je svim polaznicima. U dosadašnja dva tečaja Obalna je straža pripremila 50 svojih pripadnika za djelo-vanje na moru. OJI HRM

BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.

Posjet poljskog izaslanstva ZzP-u

Humanitarna akcija polaznika VDI

Završetak tečaja za stjecanje statusa ovlaštene osobe Obalne straže

OSRH NOVOSTI

19

U Pomorskoj su bazi Lora pripadnici i prijatelji Hrvatske ratne mornarice 6. prosinca proslavili blagdan svoga nebeskog zaštitnika i zaštitnika vojne kapelanije HRM-a, Svetog Nikolu.

Kao i svake godine kada na Svetog Nikolu pomorci cijelog svijeta zahvaljuju svom zaštitniku, darežljivom biskupu koji je smirivao uzburkano more, i pripadnici HRM-a pokazuju posebno štovanje za zaštitu koju im je pružao ti-jekom mnogo prijeđenih milja u našem teritorijalnom moru i uz našu morsku granicu.

Proslava je počela uvodnom moli-tvom ispred 6-metarskog kipa zaštitnika koji budno motri na svako isplovljenje i

uplovljenje brodova Flotile HRM-a i Obalne straže RH. Osim okupljenih pripadnika HRM-a, koje je predvo-dio njegov zapovjednik kontraad-miral Ante Urlić, na ovogodišnjoj su proslavi sudjelovali i bivši zapovjed-nik HRM-a, admiral Vid Stipetić, zamjenik župana Splitsko-dalmatin-ske županije Luka Brčić, predstavnici Policijske uprave Splitsko-dalmatinske županije, Pomorskog fakulteta te predstav-nici udruga proizašlih iz HRM-a. Potom su hrvatski mornari ponijeli prenosivi kip Sv. Nikole do samostana svetog Ante na Poljudu gdje je vojni ordinarij, mons. Juraj Jezerinac predvodio misno slavlje. U svojoj propovijedi biskup Jezerinac osvrnuo na

život biskupa Nikole i važnost njegova djela za današnje naraštaje. “Ako netko od vas nije dobio priznanje koje je očekivao, najveće je priznanje vaša savjest, vaš duševni mir koji vam govori da ste učinili veliku stvar kada ste stali na granice hrvat-skog mora“, rekao je u svojoj propovijedi biskup Jezerinac. OJI HRM

Dan zahvalnosti je važan za američke vojnike, a posebno ako se nalaze u nekoj misiji diljem svijeta. Ništa drukčije nije ni u misiji ISAF u Afganistanu. I ove su godine u američkom kampu Mike Spann, kod Ma-zar-e-Sharifa, u sjevernom dijelu zemlje, pripadnici američkih snaga u povodu Dana zahvalnosti (24. studenoga 2010.) organizi-rali utrku na 5000 metara.

Kao dobri domaćini pozvali su sve sta-novnike kampa na sudjelovanje. Utrka je počela u prohladno afganistansko jutro. Još nije ni razdanilo kad je šezdesetak sudioni-ka prošlo startnu crtu. Bilo ih je iz SAD-a, Njemačke, Finske, Švedske, Hrvatske... Ipak, većina trkača su bili američki vojnici.

Kad je prvi trkač prošao ciljnu crtu, jedan sudac utrke je najavio pobjednika glasno uzviknuvši: “Germany, Germany!“ Mora da je bio zbunjen, jer se dogodilo

nešto što nije očekivao, nije pobijedio američki vojnik pa je pobjednika proglasio Nijemcem. Tek nakon nekoliko konzul-tacija i reakcije pobjednika ispravio se i viknuo: “Croatia, Croatia!“

Da, među šezdesetak sudionika raznih nacionalnosti, bila su i tri Hrvata, bojnici Damir Hercigonja i Emil Slunjski te deset-nik Mijo Jukić. Na iznenađenje mnogih, je-dan od njih je pobijedio, i to vrlo uvjerljivo, ostavivši drugoplasiranog američkog voj-nika za dobrih dvjesto metara. Pripadnik policijskoga mentorskog tima (P OMLT-a), desetnik Mijo Jukić je prvi protrčao ciljem i pobijedio u utrci. Uistinu je u tom trenutku bilo lijepo biti Hrvatom 2700 milja od kuće. Tome je svoj skromni doprinos dao i Mijo, koji je pokazao da hrvatski vojnici ni u vrlo zahtjevnim uvjetima misije ne zabo-ravljaju obvezu održavanja odgovarajuće razine motoričkih sposobnosti.

Mijo Jukić (35 godina) je pripadnik izvidničke satnije GOMBR-a. Skroman i vrijedan dočasnik, koji živi u Runovići-ma kod Imotskog, u slobodno vrijeme se bavi planinskim trčanjem. Diploma i majica koje je dobio kao nagradu za prvo mjesto neće mu donijeti preokret u životu, ali će mu biti uspomena kad se vrati iz misije. Slavko BONIĆ

BROJ

323

/

17. P

ROSI

NCA

2010

.

Na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu je 7. prosinca svečano obilježen Dan sveučilišta i nje-gova 36. obljetnica osnutka. Svečanost je zaključena dodjelom nagrada rektora Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Ivana Pavića najboljim studentima u školskoj godini 2009./2010. te nagrada prigodom održavanja Smotre sveučilišta. U toj izabranoj skupini nagrada rektora u znak priznanja za izvanredne rezultate posti-gnute u studiju dodijeljena je i kadetu Josipu Karakašiću, studentu 3. godine Pomorskog fakulteta u Splitu, smjer Pomorska nautika, ujedno pripadniku Kadetske bojne, 5. kadetske satnije Split, HVU-a “Petar Zrinski”. V. ZEKULIĆ

Proslava zaštitnika vojne kapelanije HRM-a

Američki Dan zahvalnosti obilježen u kampu Mike Spann Kadet Josip Karakašić primio rektorovu nagradu

Snim

io B

rani

mir

VUKO

JA

Me�u šezdesetak natjecatelja

najbolji je bio pripadnik OSRH

Mijo Jukić

20

BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.

VOJNA TEHNIKA NOVOSTI

Ruska je državna agencija za izvoz opreme Rosoboronexport ponudila indijskoj ratnoj mornarici četvrtu gene-raciju podmornica Amur 1650, mo-derniziranu inačicu postojećih indijskih podmornica klase Kilo a koje bi bile opremljene zračnoneovisnom (AIP) pro-pulzijom. Raspisanim natječajem Indija je pokazala zanimanje za nabavu šest ophodnih podmornica koje je Rusija ponudila. Uz dostavu podmornica po-nuda uključuje i prijenos tehnologije da bi se podmornice toga tipa mogle graditi i u indijskim brodogradilištima.

Nabava novih podmornica dio je projekta 751 - obnove indijske podmorničke flote koja bi do 2015. trebala imati ukupno 25 plovila. Zasad se u službi mornarice nalazi 10 rus-kih podmornica klase Kilo dok je u brodogradilištu Mazgoon Dock Ltd u Mumbaiju započela gradnja francuskih podmornica Scorpene te se porinuće prve očekuje u 2012. Podmornice projekta Amur 1650 namijenjene su protupodmorničkom i protubrodskom djelovanju. Temeljno naoružanje sa-

stoji se od 16 torpeda koji se ispaljuju iz šest torpednih cijevi, imaju mogućnost lansiranja krstarećih projektila a posadu čine ukupno 35 članova podmornice. Maksimalna dubina ronjenja iznosi 300 m, autonomija 45 dana uz najveću podvodnu brzinu 20 čv.

Osim Rusije, u natječaj su uključene Njemačka, Španjolska i Francuska, svaka sa svojim projektom podmornice.

M. PTIĆ GRŽELJ

Američka tvrtka Northrop Grumman početkom prosinca predstavila je multi-senzorski paket koji će raznim tipovima zrakoplova (s ljudskom ili bez ljudske posade) omogućiti otkrivanje iz zraka minskih polja i postavljenih improvizira-nih eksplozivnih naprava (IEN). Riječ je o multispektralnom senzorskom paketu integriranom u žirostabiliziranu turelu, nazvanom ASTAMIDS (Airborne Surve-illance, Target Acquisition and Minefi-

eld Detection System) koji uz pomoć laserskih, elektrooptičkih i infracrvenih senzora može otkrivati razne zapreke i promjene na zemlji, postavljena minska polja ili IEN-e uz razne prometnice. Prema navodima Northrop Grummana, ASTAMIDS će biti odlično sredstvo u C-IED (Counter Improvised Explosi-ve Devices) borbi, odnosno moći će osigurati znatno višu razinu sigurnosti za kopnene snage od te vrste ugroze. Primjerice, tijekom 2010. na području Afganistana više od 60% žrtava među snagama ISAF-a uzrokovano je IED napadima te će svaka pomoć iz zraka

poput ASTAMIDS-a biti više nego dobro došla. Uz otkrivanje minskih polja i IEN-a, ASTAMIDS-ovi senzori će se moći rabiti i za izviđanje i nadzor iz zra-ka, za označavanje i praćenje zemaljskih ciljeva. Tijekom jeseni Northrop Grum-man je uspješno obavio seriju testiranja ASTAMIDS-a u dnevnim i noćnim uvjetima, pri čemu su bila obavljana i laserska označavanja ciljeva za napa-de s projektilima AGM-114 Hellfire, a platforme na koju je bio postavljan ASTAMIDS bili su helikopter UH-1 te besposadni sustav MQ-8B Fire Scout.

I. SKENDEROVIĆ

Tvrtka BAE Systems, jedna od najvećih svjetskih tvrtki u proizvodnji za obranu i sigurnost, širi tržište i na područje Skandinavije. Nakon neko-liko poslova sa Švedskom i Norveš-kom, BAE Systems je sklopio ugovor vrijedan više od šest milijuna eura o dostavi 16 lakih oklopnih vozila RG32M. Vozila će načiniti podružni-ca Land Systems iz Južne Afrike, a bit će predana kupcu početkom 2011.

Finci su se, nakon prve kupnje šest tih vozila 2006., odlučili za modifici-ranu inačicu tzv. seriju 3. Ona se od prethodne serije razlikuje po pojača-noj zaštiti od mina, pojačanom ovjesu i motoru te većoj nosivosti. Inače, veći korisnik vozila RG32M je finski susjed Švedska, koja ih je nabavila 200, a nekoliko je vozila poslala i u Afganistan.

M. PETROVIĆ

ASTAMIDS

Foto

: Nor

thro

p Gr

umm

anFo

to: B

AE S

yste

ms

RUSKA PONUDA AMURA

RG32M ZA FINSKU

21

BROJ

323

/

17. P

ROSI

NCA

2010

.

Foto

: USA

FPočetkom prosinca američka tvrtka Raytheon objavila

je da je uspješno okončala seriju testiranja novog AESA (Active Electronically-scanned Array) radara na borbenom avionu F-16. Riječ je o radarskom sustavu pod nazivom RACR (Raytheon Advanced Combat Radar), koji je proizve-den kao prijedlog modernizacije za američke višenamjen-ske borbene avione F-16 i F/A-18.

Radar RACR projektiran je da bi svojom veličinom i masom, odnosno veličinom antene odgovarao radomima već proizvedenih aviona. Umjesto uporabe klasičnog tekućeg načina, antena se hladi pomoću mješovitog zrač-no-tekućega sustava. Na taj je način smanjena uporaba električne energije kako se ne bi morali pojačavati sustavi za napajanje električnom energijom i mijenjati posto-jeći sustavi hlađenja. Testiranje mogućnosti integracije radara započela su u studenom 2008. Prema navodima Raytheona, radar RACR zahtijeva minimalne izmjene u postojećem softveru aviona te niske troškove nabave i

operativne uporabe, a s druge strane, znatno proširenje operativnih mogućnosti aviona u situacijama zrak - zrak te zrak - zemlja.

I. SKENDEROVIĆ

Fot

o: U

SAF

Pošto je u svemiru provela 224 dana, vojna besposadna svemirska letjelica X-37B OTV-1 uspješno se 3. prosinca vratila na zemlju, sletjevši u zrakoplovnu bazu Vandenberg Američkog ratnog zrakoplovstva u Kaliforniji. Time je uspješno okončan let prvog vojnog besposadnog sustava u kojemu je primarno testirano auto-nomno lansiranje, operativna iskori-stivost u svemiru te povratak letjelice

na zemlju. Uz to, tijekom boravka X-37B OTV-1 u svemiru naglasak je bio stavljen na testiranje komunikacije letjelice sa zemaljskom kontrolnom postajom te na opću upravljivost letje-lice pri raznim manevrima.

Svemirska letjelica X-37B OTV-1 je lansirana u nisku Zemljinu orbitu po-moću rakete Atlas V iz Cape Canave-rala 22. travnja 2010. U razvoju X37B OTV-1 zadnjih deset godina surađi-

vali su američko ministarstvo obrane, Američko ratno zrakoplovstvo te tvrtka Boeing Defense, Space & Security sa svrhom razvoja pouzdanog i ponovno uporabljivog vojnoga besposadnog sve-mirskog sustava, koji pritom kombinira različita tehnička rješenja zrakoplovnih i svemirskih sustava. Novo lansiranje svemirske letjelice X-37B OTV-2 plani-ra se tijekom proljeća 2011.

I. SKENDEROVIĆ

USPJEŠAN POVRATAK IZ SVEMIRA X-37B

USPJEŠNO TESTIRAN RACR NA F-16

22

Igor SPICIJARIĆ

VOJSKE SVIJETA

BROJ 323 / 17. PROSINCA 2010.

U vrijeme Falklandskog sukoba 1982. godine, ratna flota ARA-e bila je sastavljena uglavnom od brodova i podmornica iz doba II. svjetskog rata ili iz doba netom poslije njega. To se ponajprije odnosilo na njezine kapitalne plovne jedinice kao što su bili moderni-zirani nosač zrakoplova klase Colossus, ARA Veinticinco de Mayo (nazvan po 25. svibnju - Danu argentinske revo-lucije protiv Španjolske) te na također moderniziranu američku laku krstaricu klase Brooklyn, ARA General Belgrano kao i na mnoge američke stare razara-če klasa Sumner, Gearing i Fletcher te na jednu staru američku podmornicu klase Gato. Tu staru, ali dobro održava-nu ratnu flotu podupirao je i određeni broj modernijih borbenih plovila. Toj su skupini pripadala dva bivša britan-ska razarača Type 42; ARA Hercules i ARA Santisima Trinidad (prvi je bio

njemački HDW. Lokalno izgrađena pod-mornica bila je kompletirana, ali nikada nije postigla potpuno zadovoljavajući operativni status. Problemi s propul-zijskim sustavom i znatno povećanom razinom buke od objavljenih vrijednosti, bili su posljedica bombaškog napada i diverzije koju su na novogradnji pod-mornice izveli pripadnici gerilske skupi-ne Montoneros. Nastala oštećenja ARA nikada nije uspjela sanirati u zadovo-ljavajućem stupnju. Planovi za opsežnu rekonstrukciju i modernizaciju nosača zrakoplova ARA Veinticinco de Mayo bili su napravljeni odmah nakon zavr-šetka sukoba u južnom Atlantiku, iako je bilo očito da nosač neće biti u stanju osigurati punu operabilnost palubnim zrakoplovima tipa Super Etendard. Odobrena modernizacija je uključiva-la ugradnju novih pogonskih strojeva, poboljšanje propulzijskog sustava te

građen u V. Britaniji, a drugi licencno u Argentini). ARA je, također, u južnom Atlantiku raspolagala s tri manje, ali vrlo dobro naoružane korvete tipa A69. Te tri korvete bile su svojedobno izgrađene na francuskim navozima za RM Južno-afričke Republike, ali zbog političkih problema na relaciji Pariz - Pretorija nikada joj nisu dostavljene. Francuska je tražila kupce za te brodove i našla ga je u Argentini. Prva korveta bila je dostav-ljena Argentini kao dio žurne narudžbe radi osnaživanja ARA-e odmah nakon izbijanja “Beagle krize” s Čileom 1978. Ostale dvije korvete dostavljene su u sljedeće dvije godine. Podmorničarske snage činile su, uz već spomenutu staru podmornicu klase Gato, i dvije tada dosta moderne njemačke podmornice Type 209/1200. Jedna je bila izgrađena u Kielu, a druga je bila sastavljena u Argentini od dijelova koje je dostavio

ARGENTINSKA RATNA MORNARICA (II. dio)

Jačanje argentinske ratne mornarice ostvaruje se jačanjem domaće brodograđevne operative i širenjem suradnje sa stranim dobavljačima suvremene mornaričke ratne tehnike

ARA La Argentina (D-11)

ugradnju novih parnih katapulta koji bi kombinacijom brzine i impulsa bili u stanju lansirati potpuno opterećene pa-lubne zrakoplove. Započeta moderniza-cija nosača se sporo odvijala te je zbog stalnog nedostatka novca bila otkazana 1988. godine. Nosač je bio prebačen u pričuvnu flotu, i nakon desetak godina izbrisan s flotne liste te konačno 2000. godine bio prodan u staro željezo.

Izgradnja novih fregata klase MEKO 360 (koje je ARA klasificirala kao razara-če) i eventualna narudžba podmornica TR-1700 u Njemačkoj bila je tek u početnoj fazi ugovaranja, isto kao i do-maća razmišljanja o licencnoj izgradnji serije od šest korveta MEKO 140, tako da ti brodovi nisu mogli sudjelovati u sukobu s britanskim snagama u južnom Atlantiku. U godinama odmah nakon rata, ARA je krenula u proces realizacije novih akvizicija koji je započeo dosta-vom četiriju fregata klase MEKO 360 i šest korveta MEKO 140. Manje upućeni promatrači tvrdili su da je narudžba no-vih brodova bila posljedica sukoba. Ta tvrdnja zapravo nije točna jer su ta plo-vila bila naručena tijekom krize s Čileom oko upravljanja nad tri mala otočića u kanalu Beagle u prosincu 1978. Origi-nalni planovi su uključivali narudžbu šest fregata klase MEKO 360, ali se od narudžbe posljednjih dviju fregata odu-stalo u korist licencne izgradnje serije od šest korveta klase MEKO 140 u doma-ćim brodogradilištima. Podmorničarske snage bile su 1984. i 1985. pojačane uvođenjem u službu dviju njemačkih podmornica tipa TR-1700. Argentinci su imali vrlo ambiciozan plan izgradnje svoje podmorničarske flote, tako da su njihovi originalni planovi iz tog doba predviđali nabavu još četiriju njemačkih podmornica istog tipa. Ti planovi zbog financijskih problema nisu nikada rea-lizirani, čak ni djelomično, premda su njemački partneri tijekom osamdesetih godina počeli dostavljati dijelove i opre-mu za prve dvije podmornice iz nove serije. Prema tvrdnjama dobro upućenih krugova, količina dostavljenih dijelova bila je dovoljna za kompletiranje barem jednog trupa podmornice. Novi planovi

zalihama. Na palubi ovoga neobičnog amfibijsko-jurišnog razarača stvoren je dovoljan prostor za smještaj 12 gume-nih RHIB jurišnih čamaca. Amfibijski kapaciteti nadopunjeni su nabavom donekle novijega jurišnog broda ARA Bahia San Blas kao i preinakom nekoli-ko trgovačkih teretnih brodova. Unatoč tome, flota je otpisivanjem nosača zrakoplova ostala bez plovila s velikom sletnom platformom koja bi omogućila masovni okomiti helikopterski desant ili pak sposobnosti dokovanja snaga i sredstava za površinski amfibijski juriš. Bili su razmatrani planovi kojim bi se odstranili ti strateški nedostaci ARA-e. U sklopu tih planova, 2006. godine započet je proces ugovaranja kupovine dvaju LPD brodova klase Ouragan od

francuske RM. Prema nekim izvješćima, ARA je namjeravala operativno rabiti samo jedan brod dok bi drugi služio za tehničko kanibaliziranje, odnosno kao izvor pričuvnih djelova. Posao je otkazan gotovo u posljednji trenutak, kada je argentinska vlada dobila na uvid dokumentaciju iz koje je bilo vidljivo da je u brodsku strukturu ugrađena vrlo velika količina azbesta. Jedan od većih problema ARA-e jest nedostatak odgo-varajućeg broja brodova specijaliziranih za minsku i protuminsku borbu. Od šest lovaca mina klase Chaco (bivša britanska klasa Ton) rabljenih sredinom devedese-

za pokretanje podmorničkog progra-ma pokrenuti su potkraj osamdesetih godina, ovaj put zajedno s Peruom koji je imao namjeru kupiti dvije dodatne podmornice. No, ponovni nedostatak financijskih sredstava, ali i odsutnost političke potpore argentinske vlade, uz financijske probleme Perua uvjetovao je drugo i konačno odustajanje od ovoga razvojnog programa.

Logistički brod za opskrbu flote, Durance, kupljen je 1999. od Francu-ske i uključen je u domaću flotu pod imenom ARA Patagonija te se rabi kako za strateški transport tako i za logi-stičku