_jutarnji_sastanak.doc

7/26/2019 _jutarnji_sastanak.doc

1/61

UVOD

"Jutarnji sastanak nas je navikao da budemo zajedno"

U jesen 2006. preuzela sam prvi razred devetogodinjeosnovne kole, a jo uvijek sam brino pratila moje djevojice i djeake kojisu upravo poli u 5. razred. Mnogo smo razgovarali ti prvi sedmica moji!petai! i ja.

" Uiteljice,pitali su, zato nema jutarnjeg sastanka u starijim razredima?Jutarnji je tako moan.#isam im odgovorila. $li me zainteresovalo ta je zanji znaio jutrnji sastanak. %amolila sam i da mi neka svoja razmisljanjao jutarnjem sastanku zapisu&

Na jutarnjem smo svi zajedno.... ma zajedno smo svaki dan, ali najutarnjem sastanku smo zajedno.... kao porodica

Govorili smo o stvarima koje nam se deavaju, iste su se stvarideavale i drugima. Pa svati da se sve mo!e rijeiti sa drugarima iuiteljicom.

Na sastanku smo uili i matematiku i prirodu i sve ostalo kroz razneigre. "ilo je za#avno i smijeno i #rzo smo pamtili

Nedostaje mi $dijeljenje$. Ponekad #i zaista !elio neto podijeliti sadrugima

Ponekad je veliki zagrljaj cijelog razreda u krugu stvarno prijao. %

znala sam da sam i ja dio razreda Na jutarnjem smo dijelili i tu!ne i vesele trenutke, i tako je #ilo lake Jutarnji je naj#olje vrijeme da podijelimo neto to nam je va!no.

&ato sto sam imala nain da neto ne dr!im u se#i. Jutarnji sastanak nas je navikao da #udemo zajedno, pa smo i veliki

odmor provodili svi zajedno. "ilo mi je do#ro to to ako sam imao potre#u da neto ka!em, ja to i

ka!em Na jutarnjem sam mogao saznati kome tre#a pomo pa da mu

pomognem, sad ne mogu pomoi jer ne znam kome tre#a pomo.

'anje razgovaramo.

'a ... sad i ja znam da im je to bio omiljeni dio dana. %nam i da nam jejutarnji sastanak omogu(io da svaki dan poinjemo kao zajednica u kojojsu svi vani i potovani i to je jo vanije sa dubokim osje(ajempripadnosti toj maloj razrednoj porodici.

) cijelom svijetu velike i male *rme poinju svoj dan jutarnjim

sastancima. Mnoge kole u svijetu su uvidjele prednosti jutarnjegsastanka.


2/61

ta je jutarnji sastanak?$Jutarnji sastanak direktno odgovara na potre#e djece(

na potre#u da su va!ni i da pripadaju

i na potre#u da za#avom...$ ) *o+ann riete

+ocijalizacija je uvijek razmatrana kao vaan dio kurikuluma. o i prijekole pokuavamo djecu nauiti da se igraju sa drugom djecom, da dijele,da sluaju jedni druge dok govore, da ekaju red...

-no to je jako vano naglasiti jeste da se socijalne vjetine ue inadograuju jednako kao i akademske. ) bilo kojem uzrastu da su, djecatrebaju priliku da vjebaju ove vjetine kao dio grupe.

+a pet je moda teko da dijele /omastere, sa je teko dijelitiprijatelja. +a 1 je pitanje ponosa raspremiti stol sam, sa trinaest djecapreziru taj zadatak.

straivanja su dokazala da ne poduavamo djecu socijalnim vjetinamasamo zato da djeca imaju privatljivo ponaanje u koli i van nje. 3rije (eto biti zato to je to nerazdvojivo sa kognitivnim razvojem i intelektualnim

napretkom.


3/61

-soba koja zna postaviti dobro pitanje, koja je u stanju razmotriti situacijuiz vie uglova sigurno (e biti postojana i nepokolebljiva u uenju.

+ve ove vjetine, koje su esencijalne za akademski uspje moraju bitimodelovane, moraju se oprobati, vjebati i vjebati i vjebati.

3ita(ete me kad i kako......

Jutarnji sastanak je mjesto za to.

'an u uionici poinjemo sjede(i na tepiu ili na stolicama u krugu,tako da vidimo svaku osobu. +astanak obino traje od 5 4 0 min,zavisno od uzrasta djece. utarnji sastanak se sastoji od etiri dijela koja semeusobno preklapaju.

1. 3ozdravljanje2. 'ijeljenje3. rupne aktivnosti4. 'nevni plan i jutarnja poruka

Svrha jutarnjeg sastanaka

" ad sam ja ila u kolu, mi smo sjedili u klupama i utili. -estosam se u koli osjeala kao dio namjetaja, kae mama djevojcice u 7.razredu. Moja k(er se raduje svakom novom danu u koli.

#ije svejedno da li djeca ulaze u kolu ili u razred sa tjeskobom iloim osje(ajem ili sa osje(ajem sigurnosti i radovanja novom danu urazredu. #ije svejedno da li (e i neko primjetiti i pozdraviti ili (e cijeli danneprimje(en provesti u uionici, da li razred doivljava kao aotinu izastrauju(u neprevidljivost, ili kao red i udobnost.

8ada poinjemo dan svi zajedno, licem u lice, pozdravljaju(i svaku

osobu, razmjenjuju(i novosti, i razgovaraju(i sa potovanjem mi aljemonekoliko jako vani poruka&

+vaka je osoba vana -vdje njeguje prijateljstvo i povjerenje 9eke i vane stvari mogu se nauiti kroz zajedniku igru -vo je sigurno mjesto sa potovanjem za sve -vdje moemo grijeiti , moemo rizikovati, davati neke probne

odgovore

iako smo sigurni da moda nisu ispravni , jer nas niko ne(e

ismijati


4/61

-vdje smo da nauimo

Jutarnji sastanak direktno odgovara na potrebe djece: napotrebu

da pripadaju i na potrebu da zabavom...

+vi mi imamo potrebu za osje(ajem pripadnosti i da smocijenjeni zbog svoji sposobnosti, vjestina i znanja koja donosimo ugrupu, da je na jedinstven doprinos prepoznat i cijenjen. +vakakomponenta jutarnjeg sastanka odgovara direktno na ove potrebe.

utarnji sastanak je snaan zbog toga jer zadovoljavaemocionalne potrebe djece. 'oputa svakom djetetu da bude to to

jest i da osje(a da je vaan u toj maloj zajednici koju zovemorazredom. utarnji sastanak je prva stvar radnog dana i dozvoljavadjeci da budu primje(ena i da se uje njiov glas.

%abava je takoer univerzalna ljudska potreba. %abava ne mora bitiuvijek sinonim za povrnost i budalatinu. &a#ava znai da smozaintaresovani i ascinirani sa onim ta radimo. %abavna moe bitiaktivnost iako je teka, a izazov velik. %abavno je kad traimo 5pravopisni greaka na jutarnjoj poruci ili kad pogaamo troci:renibroj kroz igru. %abava je takoer povezana sa preuzimanjem rizika.8ada djeca igraju(i se i kroz zabavu ue da preuzmaju rizik, lake (ese nositi sa mnogo ozbiljnijim rizicima koje zatjeva odrastanje.

edno je sigurno. $ko ne pruimo djeci konstruktivan nain dazadovolje svoju potrebu za zabavom, oni (e razviti svoje vlastitenaine, esto one koji nisu konstruktivni i koji nam se de*nitivnone(e svidjeti.

Svakodnevna rutina kroz interakciju punu potovanjaomoguuje i neke nesvakodnevne trenutke

3rica Melia


5/61

)e(e ove djece u svakodnevnim jutarnjim sastancima pretvorilo je;jutarnji< u rutinu kojom su djeca ovladala i u stanju su sami odratisastanak, ak iako je njiova uiteljica ili uitelj odsutan.

9aj obiaj da sva djeca uzmu ue(e u rutini jutarnjeg sastanka

veoma pomae i u

situacijama koje su nesvakidanje. Moje iskustvo uionici me tome nauilo.

8ao dio jutarnjeg sastanka moj razred je nauio kako da se brzo okupimo ikako da sluamo jedni druge sa potovanjem. =azgovarali smo o tome tareci nekome ako nam pria o neemu to ga je jako uznemirilo ili jakoobradovalo. +vakodnevno smo vjebali u uobiajenim situacijama kakorazgovarati i o bratovom prvom zubi(u, i o dolasku rodbine, i o polaganjuza novi karate pojas...

Jedan od moji uenika zivio je sam s djedom. Jednog jutra u kolisam saznala da je djeakov djed umro. /va dana poslije toga djeak je ve#io u uionici. ao i o#ino, doekala sam djecu u uionici. 0eina i jeprila da mi ka!e da je umro *iadov djed.

/a, znam rekala sam. *azgovaraemo na sastanku.

/ijete dana je vodilo sastanak.Poelo je dijeljenje i %rma je rekla(

Uiteljice, umro je *iadov djed.

/a, znam, rekla sam. 0e sam razgovarala sa *iadom. Na trenutaksam zastala i tjela da ka!em jo neto, ali djeca su dizala ruka./ijete dana %rma, koja je vodila sastanak, prozvala je 1arisa(

2 0idio sam *iadovog djeda u petak......

Nastavilo je slijedee dijete priajui o *iadovom djedu. Nekoliko djece jezaplakalo. Nekoliko trenutaka tiine. Potom je 3mar priao smijenedetalje o *iadovom djedu i svi smo se smijali.

&astali su na kratko, a onda je 0edad priao o smrti svoje nene. 4 tome

kako se osjeao. % druga djeca su priala svoja iskustva.

3 ja... utala sam skoro cijelo vrijeme.

Moja djeca su imala nezamjenjivu rutinu >dijeljenja? koja im jeomogu(ila da pomognu svom drugu, da pomognu jedni drugima i samisebi, i da se nose ak i sa tekim trenucima kao ovaj.


6/61

Kako poeti...


7/61

dealno bi bilo da se jutarnji sastanak dogaa svaki dan. #ajboljevrijeme za jutarnji sastanak je nakon to sva djeca stignu i smjeste se.-dredite 0 - 0 minuta za jutarnji sastanak, zavisno od uzrasta djece.

9okom godine (ete razmisliti o tome da sastanak koji je trajao 0 minutaproduite na 5 " 20 minuta u decembru.

-no to je vano, ak i sa starijim uenicima jeste da ne dozvolite dajutarnji sastanak bude predug. @ano je da jutarnji sastanak ima potrebnudinamiku i dobro rasporeene smjene aktivnosti. #aroito kod mlaedjece. #ekoliko minuta odreene aktivnosti koja zatijeva kretanjeomogu(ava potrebnu promjenu. Anpr. pjesmica 'vije male rukeB

-dluka u kojem dijelu dana (e se odvijati dijeljenje je vaa. 3onekaddijeljenje ostavimo nakon velikog odmora. 3anja i :okusiranost koju djecadaju jedni drugima je mnogo vanija od dijela dana kad se to dogaa.

Predstavite jutarnji sastanak djeci

-bjasnite djeci da (ete svaki dan poeti sastankom. =ecite im ta eliteu tom dijelu dana.

9o moe biti ovo&

#adam se da (emo bolje upoznati jedni druge 4 ne samo najboljeprijatelje

Celim da brinemo jedni o drugima , da brinemo o osje(anjima

drugi da bismo se svi dobro osje(ali u uionici Celim da podijelimo razliite ideje i iskustva da se zabavimo zajedno

Obavijestite roditeje

=oditelji su jako suportivni u vezi jutarnjeg sastanka ako razumijusvru jutarnjeg sastanka. $ko je njiova prva impresija :ormirana izdjetetove izjave da su igrali super igru na jutarnjem sastanku, roditeljimogu zakljuiti da to !igranje! oduzima korisno vrijeme za uenje. 3ismoupu(eno roditeljima (e rasvijetliti ovaj dio dana u koli. 3rimjerak pisma,koje moete iskoristiti nalazi se u dodatku $.

!aze u impementiranju jutarnjeg sastanka

+vaki dio jutarnjeg sastanka predstavi(ete djeci posebno. 8ad osjetite

da su djeca ovladala tim dijelom, predstavite slijede(i. 3raksa je pokazala


8/61

da je najbolji redoslijed " pozdravljanje , grupne aktivnosti, vijesti,dijeljenje.

3rvog dana je dovoljno da djeca naue :ormirati krug i da zajednootpjevaju pjesmu. 'rugog dana moemo poduavati neki jednostavan

pozdrav. #ekoliko dana poslije moemo predstaviti i jutarnju poruku. 3unijutarnji sastanak desi(e se tek nekoliko sedmica poslije. 9o (e mnogozavisiti od uzrasta djece sa kojim poinjete primjenjivati jutranji sastanak.@i poznajete svoj razred i to (e vam pomo(i da odredite kojom dinamikom(ete uvoditi dijelove. #e urite. 'ozvolite djeci dovoljno vremena dauvjebaju svaki dio " isplati(e se.

"ita se ne podrazumijeva

3onekad kazem da je u mom pro:esionalnom ivotu promjenu, u odnosu nanain na koji dajem upustva djeci, napravila jedna reenica koju sam ulana jednom od seminara&

" Nita se ne podrazumijeva.

#aroito se ovo odnosi na malu djecu, djecu u niim razredima.nstrukcije koje im dajete moraju biti jasne i kratke. #emojte im datinekoliko upustava odjednom. dite korak po korak.

$ko im kaete podijelite listove u krug, vama je kristalno jasno taelite. 'a li je njimaD edno dijete (e uzeti sve listove i dijeliti drugima.

#eka djeca (e ustati i traiti da dobiju list prije ostali. Nepredpostavljajte da znaju. 3okaite im, ali i objasnite zato tako radimo.er ako zelimo da neto urade to djeci mora imati smisla i moraju znatizasto.

=ecite& 2 Naj#olji nain da podijelite listove je da uzme jedan list, a ostalelistove poalje dalje.

3okaite im kako da to urade.

Pravia jutarnjeg sastanka


9/61

#akon to su djeca usvojila nekoliko komponenti jutarnjeg sastanka,kreirajte pravila zajedno s djecom. +jetite se da su pravila neopodna dabi se sastanak odvijao u pozitivnom tonu, da to nije lista despotskizatijeva koje smo nametnuli djeci.

3itajte djecu &

5ta nam poma!e da se jutarnji sastanak odvija u naj#oljem redu?

-dgovori (e varirati, ali (ete mo(i izdvojiti neke od slijede(i&

+luamo jedni druge ledamo u osobu koja govori 3odigni ruku ako eli govoriti +pusti ruku dok neko drugi govori #ikome se ne smijemo, niti rugamo

- svakom od ovi pravila razgovaramo sa djecom ta znae,demonstriramo i, odglumimo i vjebamo, vjebamo, vjebamo. 3itajtedjecu& " ako neko ko govori zna da ga pa!ljivo sluate? 'iskusija obinodonese slijede(e odgovore Aovome ste djecu poduavali u dijelupozdravljanjeB & ; Gledamo onog koji govori, trudimo se da se ne vrpoljimo,ako tre#amo u toalet, pokuamo saekati dok zavri.6 -vo je ono totraimo od estogodinjaka i sedmogodinjaka.

#e$nike za poduavanje pravia i vjetina

9enike za poduavanje pravila i vjetina su&

modelovanje igre uloga vodjeno otkrivanje

3ravila i vjetine treba objasniti, pokazati, oblikovati vjebati, vjebati,vjebati,a onda pokuati.

%odeovanje


10/61

-vo je tenika koju uitelji koriste kad ele da podue odreenoponaanje. )itelji pokau odreenu vjetinu djeci. 3otom djeca, takodjermodeluju, posmatraju, diskutuju i vjebaju vjetinu ili odreeno ponaanje.

Korak 1. Uite!ji#a navodi oekivano $ona%anje i $ovezuje ga sa

$ravi!ima u uioni#i.7elim da nauimo da se rukujemo na prijateljski nain tokom jutarnjegsastanka. Pogledajte ta radim.Korak &. Uite!ji#a demonstrira $ona%anje.Uitelj8ica se rukuje sa uenikom pored se#e.Korak '. (astavnik $ita uenike koje $ostu$ke i izraze su

$rimijeti!i.; 5ta ste primjetili da ini prijateljsko rukovanje?69 Pogledali ste 5ejlu.69Nasmijeili ste joj se694krenuli ste se tijelom prema njoj.69Pru!ili joj ruku6

Korak &. Uitej'ica pita uenike da demonstriraju./ino se do#rovoljno prijavio da uestvuje. /ruga uenica, 3melado#rovoljno se prijavila da demonstrira vje!#u sa /inom. *azredposmatra, a nakon toga e rei ta su uoili.

Korak (. )ijei razred vje*ba ponaanje.:1ajde sada svi da vje!#amo prijateljsko rukovanje.;, ka!e uitelj8ica.

Korak +. Uitej'ica posmatra i o$rabruje pozitivno ponaanje90idim da gledate jedni druge ujem da izgovarate imena. 0idim da serukujete vrsto i pa!ljivo.6

Korak ,. -je*bamo vje*bamo....Nakon vje!#e, ali i naredni dana uitelj8ica razmilja sa razredom. :5tasmo do#ro uradili? Na emu moramo vie raditi?;

/gra uoga

+lino modelovanju, igra uloga je tenika koju uiteljiEce koriste da

pomognu djeci

da ;vide< i razmisle o odreenoj socijalnoj situaciji i privatljivom nainuponaanja u vezi sa tom situacijom. gra uloga je drugaija odmodelovanja jer ne postoji jedno pravilno ponaanje..

Fvo neki situacija u kojima je tenika igre ulogadjelotvorna&

kako dijeliti materijal kako se ponaati u sluaju nezgode u uionici Anezgoda se moe

odnositi od najsitniji stvari, ako kinem, gdje mogu na(i maramice,


11/61

ako ne donesem teku gdje mogu na(i list papira, ako mi ;puknesrce< gdje se ilji olovka..B

kako se prikljuiti igri druge djece

)iteljiEica najprije predstavi problem. #pr.

;9reba mi dobrovoljac.? orljivopokazuju svoju spremnost da preuzmu >ulogu?, i uiteljica odabire jednu

od uenica. Gapatom joj prenosi plan i alje je odma van uionice.-statku razreda saoptava, da kada +emra bude njima prenijela svojuvijest treba da (ute. +emra se vra(a i brzo improvizuje dogovoreno. #etreba joj mnogo da se uivi u ulogu. razred se uivljava u svojuH svi sjedebez glasaI +emrino veselo lice se mrti. #akon tek par minuta, ona seobesrabruje i prekidaju >igru?

>Gta mislite kako se +emra osje(alaD? pita uiteljica grupu.

>Joe,? svataju. +emra se osje(ala loe.

>8ako si se ti osje(alaD? pita +emru..

>)samljeno,? odgovara.

>Kajde da sada vidimo kako smo mogli pomo(i +emri da se osjetidobro i ne toliko usamljenom.? stog trena, grupa daje izravne i suportivnekomentare. #a neki nain, aktivnost poprima ar igre. Mnogo jedobrovoljaca koji ele biti > +emra ? i sa uzbuenjem trae da se igraponovi, ali na drugi nain.

-vi devetogodinjaci ve( imaju osje(aj svoje mo(i 4 mo(i da djeluju nadruge u dobrom ili loem smislu. 'ok pomaemo djeci da se slue svojim


12/61

mo(ima, kako bi uzajamno privatali pogreke ili a*rmisali potrebu drugida sa njima neto podijele, potiskujemo i u pozitivnom smjeru.

#e uspostavljamo samo pravila za jutarnji sastanak, mi radimo napravilima postupanja u igri i pravilima postupanja u uionici. 3ostavljanje

pravila moe biti dugi proces graenja, u kojem djeca preuzimaju dostaodgovornosti. li, vi jednostavno moete predloiti pravila koja djecadopunjavaju ili prepriavaju svojim rijeima. -ba metoda su djelotvornaukoliko se djeci da pravo glasa i prilika da ispitaju znaenje pravila prijenego to i private. Mada disciplina nikada nije savrena, djeca mnogoulau u pravila ukoliko su dio procesa njiovog :ormulisanja.

-o0eno otkrivanje

@oeno otkrivanje je :okusirana, svrsisodna i igrovna tenika kojuuitelji koriste da djeci predstavimo materijal, dijelove prostora ili nekuaktivnost.

3redstaviti moete& neki speci*an materijal, novu likovnu teniku,kompas, centar za graenje, proces Apisanje dnevnog kalendaraB, novustolnu igruL.

-p(enito, voeno otkrivanje ima pet koraka, kao to ilustruje slijede(iprimjer. )iteljEica predstavlja geometrijske oblike u prvom razredu, u prvojsedmici kole. 'jeca sjede u krugu jutarnjeg sastanka.

1. Predstavjanje 1 imenovanje

U: 5ta mislite da imam u kutiji?A )iteljEica zvecka malom kutijom u kojojse nalaze geometrijski obliciB

2: amenie, #ojice, tapie=.

U: %mam neke o#like ovdje > poka!e jedan 3li mo!ete jo poga@ati.

2: %ma li !uti? %ma li krug? >Uitelj8ica podigne jedan takav o#lik. 'o!etetra!iti od djece da imenuju npr. krug.Poga@anje se nastavlja dok se svi

o#lici ne otkriju

U: 5ta ste primjetili u vezi ovi o#lika?

2: *azliite su #oje, o#lika, neki su veliki=

+krivanje predmeta i pogaanje je samo jedan nain da predstavimo iimenujemo predmet. Moete odabrati da predstavite jedan predmet togadanaL..

2. Produbjivanje ideja i ista*ivanje

U: 5ta mo!emo sa ovim?


13/61

2: %zgraditi neto

U) U redu.A )iteljEica demonstrira neki dizajn od oblikaB 5ta steprimjetili?

2:


14/61

3rimje(ujem da nisi zaboravila nasmjesiti se osobi koju pozdravlja 3rimje(ujem da si sacekao svoj red 3rimje(ujem da mnogi od vas vole da razmijenjuju svoje ideje. 'obri

komentari koje ujem, uistinu su neto to ljudi ele razmijeniti. 3rimje(ujem dosta razliiti ideja o tome kako nacrtati drve(e. +via

mi se kada ljudi na razliite naine obavljaju stvari 3rimje(ujem da mnogi od vas posve(uju vrijeme itanju uputa i sada

se mogu sami snalaziti $mer i +amra su se veoma trudili da danas sami rijee problem ...

*odsje+anje

3rije nego to preemo na na naredni as, podsjetite me ta jepotrebno uiniti

8o se sje(a ta vam je potrebno za pisanjeD 3okai mi. 3odsjetite me ta treba uraditi kada se ne moete sjetiti kako da .... 8o od vas misli da zna gdje treba potraiti rjenik u naoj uioniciD

3okai nam $ko vas neko zamoli da se igrate sa njim, kako mu prijateljski na to

moete odgovoriteD 3odsjeti nas, ta se deava u naoj uionici kada neko napravi

grekuD +aide, vidim da oda po prostoriji. 3odsjeti me ta je tvoj zadatak

sadaD 'enise, podsjeti me, ta se deava kada nekome trebaju /omasteri

kojima se ti slui. Gta moe kazatiD

*reusmjeravanje

-lovke se koriste za pisanje... ujem mnogo prie. @rijeme je da uzmete svoje :asikle. @idim na tvom stolu mnogo papira. =azmisli koliko listova papira ti

stvarno treba. Gta moe uraditi sa ostalimaD ujem razgovor o televizijskom programu. - emu bi trebalo da sada

razmiljateD Celim da malo stiate glasove... #a ovom stolu vidim dosta luckasti stvarica. 3ridra(u ti papir. =eci

mi kada bude spremna da pone raditi.


15/61

(eko!iko na$omena oko sjedenja u krugu

'jeca ce birati da sede uz svog najboljeg prijatelja i prijateljicu. Gtoje u redu, ali samo ako ste se taj dan tako dogovorili. skreno mislimda se u organizaciju sjedenja u krugu trebate upetljati. to na nain

da (ete esto dovesti djecu u poloaj da sjede razliito. 3onekad tomoe biti tako to (ete im rei& " 'anas sjedi djeak poreddjevojice.

li & " +jedite pored nekog uz koga niste sjedili. 3onekad moeteporedati kartice na tepi i da djeca pronau svoje ime. ) mom gradusu esta maglovita jutra i djeca dou skoro omamljena jutrom.3oinjem sastanak igrom, da bi im podigla energiju i napravilanovi raspored sjedenja u krugu. esto odluim da (e takav rasporedsjedenja biti cijelu sedmicu.

-no to se, takoer, deava u prvom razredu je da djeca namjernoizbjegavaju neko dijete na nain da ne sjede uz njega, odmiu se...

ntervenisa(emo u dvije etape. #eke postupke (emo primjenitiodma, a neki postupci zatijevaju dui period. 3rvo, uradite sve stomorate da zaustavite to odbacivanje putem sjedenja. -dluka orasporedu sjedenja je vaa. 9okom sastanka organizujte igre iaktivnosti koja (e od djece zatijevati da rade u paru. Modelujeteponaanje. -dnosite se prema svoj djeci sa potovanjem .%atjevajte i od djece da se tako odnose jedni prema drugima.

3repoznajte i istaknite A bez lai i preuveliavanjaB snage,kompetencije i vrijednosti tog djeteta. A+vako od nas i ima, zarneD B

9o je ono to moete odma uraditi.

3repoznati zato odreeno dijete nije priva(eno, kao i raditi sa timdjetetom i ostalom djecom u grupi, da se ta situacija promjeni,zatijeva mnogo vie vremena. esto, itanje pria koje sunamjerno odabrane sa slinom tematikom moe pomo(i daponemo razgovarati sa djecom o ovoj temi.


16/61

*ozdrav!janje /o#ro jutro, Aedine. Blvir govori jasno dok pozdravlja Aedina. Aedin

mu pru!a ruku i odpozdravlja. /o#ro jutro, Blvire.

ledam te male estogodinjake kako se trude da urade sve onako kakosmo vjebali& da je rukovanje pravilno, da se pogledaju u oi i prijateljskinasmjee. +vi su jutros pozdravljali, bili pozdravljeni i uli svoje ime.

3onekad, pozdravljanje je uobiajeno rukovanje. @arijacije mogu bitijednostavne, npr. rukovanje zamjeniti sa >nabaci pet?, ili djeca mogukotrljati loptu prema onome koga pozdravljaju. +lijede(i dan , pozdravljanjemoe biti mnogo matovitije, pozdravljaju se koriste(i pridjeve uzdjetetovo ime, ponekad moemo traiti da pridjev i ime poinju istimglasom. Nilo koji oblik pozdrava da ste izabrali, svrapozdravljanjaje&

)spostavlja pozitivan ton 'onosi osjecaj prepoznavanja i pripadnosti


17/61

3omae djeci da naue imena i prezimena

Pozdravjanje uspostavja pozitivan ton

3oeti jutarnji sastanak sa pozdravljanjem znai kreirati klimu u kojoj

svi osje(aju da su dobrodoli, potovani i da pripadaju. Oiljpozdravljanjaje da svi pozdrave i budu pozdravljeni jednako. uti svoje ime sapotovanjem i srdano(u unutar razreda nije samo privilegija neke djecekoja su >popularna? , to je sada pravo svi. 8ada odvojimo vrijeme svakidan za pozdravljanje, bez obzira kako je pretrpan na raspored, mi dajemoizjavu kao uiteljice i uitelji da oekujemo potovanje i pravinost i da(emo dati sve od sebe da se to i dogodi.

2onosi osjeaj prepoznavanja i pripadnosti

8oliko nam djece proe kroz kolu, a da se osje(ao kao komadnamjetaja. 'rugim rijeima nevaan i viak. Celimo da svako dijeteosje(a da je vano i da ovdje pripada. 3ozdravljanje nam omogu(ava i dabudu primje(eni i da primjete druge.

Poma*e djeci da naue imena i prezimena

%nati neije ime i osje(ati se slobodnim da ga koristite, donosi mnogo.9o je prvi korak da dobijemo neiju panju, omogu(ava nam da postavimopitanje, da prepoznajemo jedni druge dok diskutujemo, da traimo pomo(,da se izvinemo...

@e(ina naeg uenja se deava kroz socijalnu interakciju. 3oznavanjeneijeg imena je kljuno za uspostavljanje veza za tu interakciju. %ato suimena koja nosimo na vecini seminara toliko od pomoci. +jeticete se iosjecaja koji imamo kad smo u nekom nepoznatom razredu na zamjeni,suoeni sa tridesetoro djece kojima ne znamo imena.

%nati nekom ime je poetak poznavanja. %bog toga, ne dozvoljavam djecida poinju reenice sa& -naj mali , ona mala... 4naj je rekao.. -binodijete zaustavim u daljem izlaganju i pitam&

" ako je ime toj djevojici8 djeaku?

skreno ne elim da to dijete bude "onaj mali"ili "ona mala". 9a djecaimaju identitet i on poinje imenom. 8oliko god da je vano osje(ati se kaodio grupe i zajednice, vano je ouvati osje(aj da smo posebni kaoindividue. uti svoje ime govori nam da neko eli nau panju. ini se dasamo ta jedna rije naeg imena identi*cira nas kao individue.

) mom razredu su bila dva asmina. 8ad bi neko od djece rekao& " "iramJasmina.

+vi bi uglas pitali& 2 ojeg?)brzo su postali asmin #. i asmin .


18/61

9ako je i ostalo... 9o je postalo dio njiovog identiteta. zraivali smomajkama estitke

za P. mart. ) jednom trenutku, $leksandra je glasno prokomentarisala & 2Jasmine, ne mora se potpisivati sa Jasmin N.


19/61

Dijeljenje

'oj otac je do#io posao, obavjetava drugare @edad.

#a trenutak nastaje pauza. 'jeca oekuju jo in:ormacija. @edad nijestidljiv, ali je veoma ekonomian s rijeima. #ekoliko djece podie ruke.@edad gleda po krugu i proziva &

2


20/61

Ja ne znam nita o tom domu. 'o!e li mi rei nesto o tome? Pa... slijedei mjesec e #iti otvoren dom za stare i moj otac je

poeo da priprema so#e i to.. . 4n je domar.

Mnogo je ruka u zraku. 'jeca su zainteresovana. @edad odgovara na

pitanja.

3red kraj jo jednom gleda po krugu. edna ruka je podignuta.

2 3dna

%zgleda kao da ti je pravo drago to ti je tata do#io posao. /rago mi je. 3 i tata je sretan. @edad se smijesi na $dnu.

'ijeljenje je dio jutarnjeg sastanka koji slijedi nakon pozdravljanja. 9o jedio u kojem dijete prezentuje vijesti iz svog linog ivota, odgovara napitanja svoji drugara ili dobije komentare od djece.

@edino dijeljenje i i njegovi odgovori otkrivaju vjetine verbalnekomunikacije i pokazuju nam nain na koji oni brinu jedni o drugima.8omentar bi mogao biti da je uiteljica sretna to je dobila ovakvu djecu.#e... -vdje se radi o tome da su ova djeca poduavana ovakvomopoenju i orabrivani u ovakvoj komunikaciji. -ni su ovo radili tokomcijelog dana, kroz sve planirane teme, ali vrijeme kada djeca planski ue

vjetine komunikacije je vijeme jutarnjeg sastanka.

Svr$a dijejenja

2ok pozdravljanje pomae djeci da naue imena jedni drugima, dijeljenjepomaze djeci da upoznaju drugu djecu kao osobe koje se nalaze iza togimena.

er kad dijelimo vijesti iz svog ivota saznajemo mnogo jedni o drugima&iji djed se preselio jer je podstao jako zaboravan, ko s ocem ide na

utakmice, ko trenira karate, a ko rukomet, ko se ulanio u gradskubiblioteku i ko to eli. 'ijeljenje pomaze da se izgradi prelaz izmeu ku(e ikole. 3onekad je dijeljenje struktuirano oko odreene teme &

$ 4ve sedmice dijeljenje emo posvetiti naim porodicama. Avaki dantroje djece e predstaviti svoju porodicu. 'o!ete donijeti slike, proitatipriu ili ispriati anegdotu o svojoj porodici. %za#erite nain na koji to !eliteuraditi. 3lio !elimo saznati poneto o svakom lanu porodice


21/61

$ko se dijeljenje odvija dovoljno esto, to pomae djeci da prepoznaju

zajednike interese ili obije i stvore nova prijateljstva zasnovana natome. 3onekad se iznenadimo kako djeca koja na prvi pogled nemajuzajedniki interesovanja, pronau kroz dijeljenje zajednike sklonosti,sasvim sluajno, kroz razgovor o nekoj temi. 9o je prilika da potaknemodruenja i mogu(a nova prijateljstva&

2 Aada na dijeljenju nemamo mnogo vremena da razgovaramo, ali vastroje mozete ostati na odmoru u uionici da razgovarate o ......>ri#olovu,sliicama, irama za novu video igricu...

-vo pomae djeci da izau iz postoje(eg kruga prijatelja. esto provodimovrijeme sa onima sa kojima se osje(amo ugodno, koji su !kao mi! , to namponekad moe limitirati poglede i osobni rast . 'ijeljenje omogu(ava djecida ponu sa tim zajednikim interesom, kao poetnom takom za uenje oslinostima i razlikama. 8ada je komunikacija medju djecom bogata, toomogu(ava da djeca pronau zajednike interese, ali i da sagledaju stvariiz druge perspektive i istrae razliitosti.

straivanja mnogi teoretiara ukljuuju(i 3iageta i @Qgotskog supokazala povezanost socijalnog konteksta i kognitivnog razvoja. -bateoretiara ukazuju na vanost osposobljavanja djece da mogu&

jasno izre(i misli aktivno sluati i jasno izre(i pitanje vidjeti stvari iz druge perspektive

)pravo dijeljenje u potpunosti pomae izgradnji ovi kognitivni vjetina.

Jasno izre+i mis!i

'a bi mogao da prezentuje vijesti razredu, dijete mora biti vino dajasno govori drugima. nae, odma (e se javiti neko od djece.


22/61

2 Ja to ne razumijem. /a li je tvoj #rat ili tvoj otac za#oravio da do@e pote#e na trening sino?

$majla pita svoju drugaricu odma nakon vrlo nejasne prie. -vo seodnosi i na aktivno sluanje. 3aljivo je sluala i iskreno eli razumjeti

dogaaje.

,ktivno s!u%ati i jasno izre+i $itanje

$ko od djece oekujemo da :ormuliu pitanja da bi dobili vie in:ormacijaili da daju komentar na vijest koju su upravo uli, onda direktnomotiviemo djecu za aktivno sluanje.

8od mlae djece esto (ete morati intervenisati da biste potakli aktivnosluanje. edan od naina je da i tokom sastanka pitate&

2 Ajea li se neko imena Ainanove kornjae? Gdje je putovala 'erisa?

Vidjeti stvari iz druge $ers$ektive

8omentari kao odgovor na djeljenje zatijevaju da djeca vide stvari izperspektive onog drugog. 'a bi komentar imao smisla, moramo biti ustanju razumjeti situaciju, osje(aje i motive onog drugog, znai da moramoiskoraiti van nae take gledanja i pokuati zamisliti kako se druga osobaosje(a.

! @aljda (e tvoja maca biti dobro!! %nam da si bio sretan kad si to uradio!

Dije!jenje $oma-e razvoju vje%tina govorenja u gru$i i $reddrugima

Mnogo odrasli ljudi koje poznajem su duboko uplaeni, osje(aju boloveu trbuu kad trebaju govoriti pred drugima. 8ad sam ja ila u kolu,govorili smo pred razredom jedino kad su nas ispitivali. ak i tad smogovorili nauene reenice iz kolski udbenika. .. to je trajalo nekoliko

zastrauju(i minuta. #ikad nas niko nije pitao o stvarima koje naszanimaju, o kojima znamo jako puno, o privatnim stvarima.....

zato su djeca i uiteljiEce su zavalni na dijeljenju. kako samadjeca kau dijeljenje je tako mono. 'jeca govore o onome to i zanima,do ega im je stalo, o onome to je za nji ivotno. 'jeca imaju izbor ak ikad je tema djeljenja unaprijed odreena. 'a bi dijelili slobodno, na jezadatak da kreiramo klimu sastanka u kojoj nema straa od pogreke iismijavanja.

*redstav!janje dije!jenja dje#i


23/61

'ijeljenje je obino posljednji dio jutarnjeg sastanka koji sepredstavlja odma nakon pozdravljanja, grupni aktivnosti...

8ada predstavljamo djeci dijeljenje objanjavamo svru i strukturu.'ijeljenje (e nam pomo(i da upoznamo jedni druge. +vaki dan na naem

jutarnjem sastanku (e biti vrijeme kad (e neko od nas podijeliti, ispriatineto iz svog ivota. +vi (e imati ansu da dijele.

3otom napravite oluju ideja sa djecom o emu bismo mogli govoriti nadijeljenju ideje (e biti razliite, zavisno od starosti djece. +ve ideje sudoputene, osim ako zaista smatrate da je tema neprikladna. #emojte upoetku limitirati djecu i iskljuivati teme. =azgovarajte i modelujte nainna koji dijelimo. -d djeteta koje dijeli oekujemo da govori jasno, dovoljnoglasno i da novosti koje dijeli budu kratke i :okusirane.

Modelova(ete dijeljenje. " Celim vam ispriati, poinje uiteljica, o neemuto sam vidjela dok sam vozila u kolu jutros ....

)kaite djeci da vam je glas bio jasan i dovoljno glasan da jasno uju svadjeca na sastanku. 'a ste govorili kratko i samo ono to je najvanije.

'akle, na poetku obratite panju na dvije stvari&

da li dijete govori dovoljno jasno da li su vijesti kratke i dovoljno jasne

'jeci, vrlo esto, treba pomo( da :oklusiraju svoje dijeljenje. #aroitomlaoj djeci je teko da izvuku ta je zaista vano radije ispriaju sve.

> spriaj jednu stvar koja je najzanimljivija u posjeti 3ionirskoj dolini.?

-vo moe pomo(i.

#aroito mlaa djeca (e vam proitati prie od ustao sam ,oprao zube....

#e zaboravite da svo vrijeme vi drite kontrolu nad tokom razgovora i damoete prekinuti dijete u izlaganju& " uli smo mnogo zanimljivi stvari o

rukometaicama $dna. 'a vidimo da li drugari moda ele neto pitati...

-vo (e vratiti dinamiku sastanku, a dijete se ne(e osje(ati loe to jeprekinuto.

=azgovarajte i modelujte kako postaviti dobro pitanje.@e( sam spomenulada se od djece oekuje da prije svega paljivo sluaju i takoer se oekujeod nji da daju komentar ili postave pitanje.

Dobar komentar


24/61

Majda je donijela :otogra*je svog psi(a. 'jeaci i djevojice u razredu suivo zainteresovani. otovo sve ruke su u zraku. +aznali su da je enka, damnogo spava, da mnogo jede, a izmeu toga va(e stvari, naje(e stvarikoje ne bi smjela. Ouku je donio njen otac. 9atin kolega sa posla ima cuku inekoliko mali kui(a kojima je elio prona(i dom.

8omentari, se sastoje od pria djece koje takoer, imaju ljubimca.-tprilike, poinju sa &

"8ad sam ja imao psa Amacu,papagajaB ili " Moj pas Apapagaj, rakB

-vo bi moda bila zanimljiva konzervacija na velikom odmoru uz sendvi,ali na dijeljenju elimo neto drugo. @ano nam je da se :okus odri nadijetetu koje dijeli. ) tom trenutku, trebate se umjeatii, da bistepreusmjerili :okus na Majdu.

" Celim da svako od vas smisli komentar o Majdinoj prii. Moete re(i netoto ste primjetili ili razmislite o tome kako se osje(a u vezi svog cuke ilinaina na koji se brine o njemu...

$ko se desi tiina dozvolite tiinu " dajte im vrijeme.

" Mislim da je Majdin cuko jako smijean jer grize papue.

Napomene(

3obrinite se da sva djeca dobiju priliku da dijele. Jimitirajte broj pitanja ikomentara koje dijete moe primiti da biste obezbijedili da sastanak te(edalje i da svi imaju jednako vremena. 'ozvolite dijetetu koje dijeli da vodisastanak, odnosno da proziva drugare koji podignu ruku. ) poetku tomoete raditi vi. $li kako djeca ovladavaju vjetinama tokom sastankaprepustite djeci da vode ve(inu sastanka. #aravno, da (ete se umijeatiako treba preusmjeriti ili vratiti :okus sastanka diskusiji.

'ogaa(e se tokom dijeljenja da djeca kometariu izmeu sebe, daamore naroito ako je tema zanimljiva. 'ijetetu koje govori obinokaem & "+aeka(emo da svi budu spremni da sluaju, pa (emo nastaviti.

saekajte nekoliko trenutaka da dobijete panju djece.

)pitajte & "+premni smo sluatiD 'a.. zvoli Majdo.


25/61


26/61

rupne aktivnosti/zgradnja

razrednog identiteta

4dpjevajmo nau pjesmu sedmice, poziva uiteljica svoj prvi razred. Prijatelji, prijatelji, jedan, dva, tri ovo su moji prijatelji svi. 'o!emo li sad na engleskom? pitaju. Naravno, odgovara uiteljica. Criends, riends, one, tDo, tree...

#auili su pjesmu i na engleskom jeziku i to i ini sretnim i vanim.

#a spratu u 7. razredu igraju igru. +vako dijete je izvuko zastavicunaljepljenu na iglicu u razliitoj boji. 3lave zastavice predstavljaju rijeke,smee planine, zelene polja, crvene gradove... #a zastavicama su,takoer, napisani nazivi odreeni geogra:ski pojmova. #a licima djece je

uzbuenje. *eci kategoriju, djeca pouruju Karisa. Karis razmilja Planine... AadE

'jeca sa smeim zastavicama, ustaju i zabadaju zastavice na slijepukartu NiK.

'ok zabadaju iglice glasno izgovaraju naziv planine.

oliko? F sekundi, odgovara Karis, koji je dijete dana i mjeri vrijeme. /a li je sve tano postavljeno?pita razred. /a, odgovaraju Alijede(a kategorija. *ijeke.. AadE

#a ovaj nain 7. razred ponavlja osnovne pojmove iz geogra*je vezane zasvoju domovinu i ... silno se zabavljaju.

Svr$a grupni$ aktivnosti

8ao to primjeri pokazuju, grupne aktivnosti su kratke, esto brzeaktivnosti koje ukljuuju svu djecu. #eke aktivnosti zatijevaju akademske


27/61

vjetine koje su povezane sa onim sadrajima koje trenutno prouavamoHneke aktivnosti su ;za zabavu


28/61

posebnosti, individualne talente u razredu, ali grupne aktivnosti nisuvrijeme za to.

Mnoge aktivnosti od djece trae kooperaciju i potpunu ukljuenost,ali i vrijeme da uvjebaju igru. 3onekad djeca kau& 2 Nikad ne(emo

uspjeti to.

)vijek uspiju. #akon sedam dana, obavezno i podsjetite&

Pogledajte kako ste uspostavili ritam igre. 3 mislili ste da ne(etenikad. 5ta vam je

pomoglo? 5ta ste sve radili?

-vo je dobra lekcija i za poslije, kad uimo ;teka< sabiranja saprelazom. 3a se

podsjetimo kako je sve u poetku teko, a potom vjebanjem itrudom postanemo

izuzetno dobri

+ve grupne aktivnosti trebaju biti kooperativne, ne kompetitivne.ako (e grupi esto biti zabavno da se takmii protiv sebe same.rupna aktivnost koja podie raspoloenje, a u kojoj se razredtakmii sam protiv sebe je igra ; 7 lopte


29/61

Napomena( "udite pa!ljivi sa ovom vrstom kompetitivnosti. 'o!e sedesiti da djeca optu!uju nekog da je #io prespor ili nedovoljnodosjetljiv ili ...


30/61

9 'inela je #lizu vas. 3ko morate #aciti loptu dalje, morate #aciti jae. %ona mora gledati u vas inae (e je lopta udariti.6

9 /akle, 3len je primjetio, uiteljica naglaava ta je vano, moramopravilno #aciti, dovoljno jako i onaj kome #acam mora gledati u mene.

1ajde da pro#amoE

)iteljica daje priliku da djeca probaju, naglaava im vanost kontaktaoima prije bacanja.

Jutarnja poruka

rupne aktivnosti su zavrile i uiteljica ita dnevni plan koji je napisan inalazi se u prostoru jutarnjeg sastanka. 8ratko sa djecom prokomentarieta (e sve taj dan raditi. 3otom okrene cart tablu prema krugu u kojemsjede djeca. 3rovjerava na tren da li je vidljiva svima. #jen drugi razred senamjea da vide poruku koju su popunili odma po dolasku u razred.3oruka na cartu ukljuuje nekoliko pitanja o mjesecu i danu AdatumuB itemi iz matematike Aredni i glavni brojeviB koju razred trenutano obrauje.

)iteljica pokazuje na praznu liniju datuma.

9 &a#oravili ste popuniti datum.6

9ek su uili kalendar, pa djeca jo nisu stekla rutinu u popunjavanjudatuma. )iteljica i pita& ; ako znamo koji je datum?6 smail podieruku.

9 Pogledamo u kalendar. 4vo je zadnji ponedjeljak u mjesecu.6

$mra die ruku & 9 Pogledam na vru koji je mjesec. U stvari, ja to svakakoznam.6

9 3lisa, popuni nam datum.6 )iteljica joj prua marker.'ijete dana $lisa popunjava datum. 3otom nastavljaju itanje jutarnjeporuke. )iteljica naglaava pisanje redni i glavni brojeva.


31/61

Ovaj dio jutranjeg sastanka doprinosi radu na akademskim i socijalnim vjetinama uvelikoj grupi, oslanjajui se na jutarnju poruku.

+vra jutarnje poruke

'ok se sadraj i :ormat poruke mijenja u skladu sa uzrastom, kao inain na koji se popunjava i ita poruka, svra poruke ostaje ista.

3rije nego sastanak pone, djeca itaju poruku i prate upute napisane uporuci. Chart sa porukom se, potom, pomice uz krug sastanka i koriste setokom posljednje komponente jutarnjeg sastanka.9okom tog vremena,poruka se proita, prodiskutuje se o njoj kroz kratku aktivnost zasnovanuna poruci. +vra jutarnje poruke je da&

-laka tranziciju u kolski dan i ini da se djeca osjeaju uzbuenozbog onog to ue

)tie na razvoj i osnauje jezike, matematike i druge vjetine nasmislen i interaktivan nain

aa osjeaj zajednitva kroz aktivnosti itanja poruke

Savjeti za pisanje jutarnje poruke

ako su sve jutarnje poruke jedinstvene i re/ektuju stil uitelja,kao i osobenost svakog razreda, postoji nekoliko smjernica koje evam pomoi da kreirate jutarnju poruku da bi ona bila e*kasna i dabiste je to bolje iskoristili u poduavanju.

Piite poruku svaki dan

; +vaki dan nas eka poruka


32/61

#ajbolje je da poruka eka djecu kad dou u uionicu. 3opunjavanjemporuke djeca poinju radni dan.

/zaberite 4okus

3oruka neka bude usmjerena na temu koja koja vam je taj dan u:okusu Abilo da je rijeo jeziku, matematici, mojoj okoliniB.)smjeravanje na jedan :okus pomae nam da osiguramo darazgovor koji e uslijediti nakon itanja jutarnje poruke bude kratak,ali vrlo smislen. Oilj nije iscrpiti datu temu, nego otkriti jedan njenaspekt, a ponekad jednostvano napraviti uvod. 3onekad su teme

jutarnje poruke vezane za gosta u uionici, socijalne vjetine kojepoduavamo, pripremu za neke kolske dogaaje....

Kada birate temu za jutarnju $oruku razmis!ite os!ijedeem :

2a i je aktuena5 +vaka poruka je napisana odreenoj grupi djece uodreeno vrijeme kolskog ivota. Rokusiranje na rad koji je u toku ilinastavak neeg od predodnog dana postavlja osnovu za taj dan.

2a i je inkuzivna5 +vaka poruka treba da se obraa svoj djeci u

razredu.

Koristite prijatejski ton8oritenje prijateljskog, orabrujueg jezikastvara kod djece sliku da su kompetentni i cijenjeni lanovirazreda. 3onekad poruku poinjemo &

< /o#ro jutro, veliki matematiari! ili ;/o#ro jutro, razredna porodico!time prepoznajemo i njiovo pozitivo ponaanje kao i njiove radneuspjee.

ak i ako postoji problem o kojem treba razgovarati, ton u poruci treba bitiorabrujui 4 npr.

! Primjetila sam da neke kockice

>papue, o#ua, Komasteri

na podu izvan polica, poslijednji nekoliko dana.

1ajde da zajedno ispalniramo kako emo se

#olje #rinuti o tom prostoru u uionici!


33/61

Uvucite ih u poruku "ogledajte ove dvije poruke

;Mi emo danas ponovo raditi mnoenje..!

******

'ragi moji veliki matematiari,

'anas emo nastaviti rad na mno#enju. 3rimjetila sam da ste naotrilisvoje mozgove

i da vam svaki dan sve bolje ide. Fvo vam jedan zabavan zadatak.

'esilo se to u naoj uionici&

uer tokom slobodnog itanja, 1 vas je proitalo 5 stranica,

6 vas je proitalo 1 stranica,

P je proitalo 6 stranica.

#a koji nain mo#emo iskoristiti

mno#enje da saznamo koliko smo stranica proitaliD

6ementi jutarnje poruke

Mada je svaka poruka jedinstvena ipak svaka poruka sesastoji od slijedei elemenata&

*ozdrav3ozdrav je zaglavlje poruke. @eina uiteljaEica koristepozdrave uobiajene

u pismima 9/ragi etvrtai6 9/o#ro jutro, drugari6

Nez obzira koje rijei odaberemo, pozdrav zvui prijateljski iporuuje djeci da je poruka pisana za nji i poziva i da jepopune.

Datum 'atum moe biti napisan na razliite naine, obicno ovisnoo uzrastu. %a

mlau djecu piemo u obliku reenice& 9 /anas jeponedjeljak. 6

-vaj dio moe da popuni dijete dana prije poetkajutranjeg sastanka.


34/61

#akon to djeca naue dane,mjesece, stavljamo datumkoristei razliite

naine A 7.H 7.novembarH 7.S B

Sadr*aj poruke +adraj i :ormat poruke mijenja se u skladu sauzrastom. +a izuzetkom

poetka prvog razreda, djeca trebaju biti u stanju daproitaju i razumiju

jutranju poruku prije sastanka, bilo da to mogusamostalno ili uz pomo.

TTTTTTTTTT

3rvi razred

3oruka za itae poetnike ,u sutini, se sastoji od crtea i vrlojednostavni i kratki reenica. esto je to svakodnevni patern. Moeizgledati ovako&

3dna je dijete dana.

/anas je ponedjeljak.

Napii svoje ime ako !eli slikati danas?

+lijedei dan poruka moe biti&

3mer je dijete dana.

/anas je utorak.

Uiemo #rojalicu.

Napii ime ako i ti zna neku #rojalicu.

3redvidljiv patern na poetku poruke pomae djeci da 9itaju6.-statakporuke varira od dana do dana.

TTTTTTTTTT

'rugi i trei razred

) drugom razredu pravimo pomak od ;uimo itati< do ;itajui uimo


35/61

TTTTTTTTTT

etvrti razred

) starijim razredima se, takoer, koriste poruke u :ormi pisma. Mnogo

su kompeksnije i zatijevaju od djece da razmisle o problemimapredstavljenim u poruci.

Primjeri jutarnje poruke

-e od treeg dana kole su uklju$ena u zajedni$ko $itanjejutarnje poruke. )$iteljica pokazuje djeci da su neki dijelovi porukejednaki svaki dan, a neki dijelovi se mijenjaju i popunjavaju sezajedno sa djecom.

#a po$etku godine, u$iteljica prije nego to zatijeva oddjece da popunjavaju poruku, u$i djecu kako da popune poruku.


36/61

@jetine koje su potrebne djeci su i kako koristiti markere i kako$ekati na red da popuni poruku, ali i znati koliko djece moe od

jednom pisati poruku na $artu.

3oboljanjem $itala$ki sposobnosti nae djece re$enice postajusloenije. :okus se pomjera sa uvoda u poruku koji je svaki danisti, na sadraj poruke

koji je svaki dan isti.

=azgovor o poruci pomae djeci da se pripreme za posjetu ljekara,koji

takoer, moe koristiti in:ormacije sa poruke prikupljene u tabelikoju su djeca popunila.

-va poruka je primjer za pisanje pisma. -zna$avanjem dijelovapisma pokazujemo djeci kako izgleda :ormat pisma. z istograzloga u$iteljica je potpisala ovu poruku Ada bi :ormat pisma biopotpunB iako to ina$e ne radi.


37/61

%esto se na dno poruke nacrta !o&lak' kao signal djeci da se od njih o$ekujepismeni odgovor. "oto u ovoj poruci toga nema, djeca (naju da se od njih neo$ekuje odgovor.

datum

P. septembar 200P.

pozdrav

'ragi u$enici,

)anas govorimo o knji(i koju smo $itali tokom protekle dvije sedmice.

*akoer, vje#&aemo pisanje pisma svom drugu+arici.

O $emu sve mo#emo napisati drugarima

zavretak

- potovanjem,

aa u$iteljica


38/61

P. novembar 200P.

'obro jutro marljivi $ita$i

%itaemo danas pri$u /oj prijatelj.

"ri$a govori o jednom neo&i$nom prijateljstvu.

Koje osobine ima dobar prijatelj?

)$iteljica je ovom porukom #eljela potaknuti na razmiljanje. 9akoder,djeca mogu odgovoriti na pitanje samo jednom rije$ju, to tedivrijeme ali i poveava &roj napisanih odgovora.

3rimjer poruke koju djeca ne popunjavaju, nego je njiov zadatakdruga$ije koncipiran.


39/61

)$iteljica je namjerno napravila greku u poruci. 8roz razgovor

i uo$ie greku i ispraviti je.


40/61

7emja voda zrak

%abavna aktivnost koja pomae djeci da ponove ivotinjske vrste i ivotnusredinu.

%aterija:

Jista kategorija zrak, voda, zrak koji su napisan na cartu

#ok aktivnosti

1. 'jeca stoje u krugu. 'ijete dana koje vodi igru, stoji u sredini kruga ipoinje aktivnost

2. 'ijete dana pokazuje na neko dijete u krugu i izgovara jednu odkategorija

Azemlja, voda, zrakB

. $ko dijete dana kae voda, dijete koje je prozvano ima 5 sekundi da

imenuje odreeno ivo bi(e koje ivi u toj sredini Anije dovoljno da


41/61

kae riba, neka imenuje odreenu vrstu" pastrmka, kljen...B ako jedijete

uspjeno odgovorilo staje na

mjesto voe igre i proziva

kategoriju.

4. 'ogovorite se sa djecom da se elementi kategorije ne ponavljaju

V,/0J,0J2)

Moete koristiti razliite kategorije kao npr. ivotinje u umi, rijeci, nalivadi

Prona0i svoj par

3ripremite parove karata sa sadrajima koje ste odabrali. 3rimjeri ukljuujusinonime, antonime, rijei koje se rimuju, de*nicija i pojam, matematikizadatak i rijeenje, digitalni sat

Aili napisano vrijemeB i analogni satH za mlau djecu moete koristitibrojeve i brojevne rijei

Prije poetka:

-bjasnite djeci ta oekujete od nji. 3okaite nekoliko primjera parova.


42/61

#ok aktivnosti

. 3odijelite karte svoj djeci. Moete

staviti sve karte u jednu kutiju iz koje (e svako dijete u krugu uzetikartu, a kutiju proslijediti drugom djetetu.

1. 'ozvolite djeci da se kre(u po prostoru za sastanke da bi pronalisvoj par

2. 8ada su svi pronali svoj par, moete i zamoliti da izvjeste.

Potraga za sovom 8ii rijeju9

-vo je jednostavana igra za djecu koja tek ue abecedu. Jako je moeteprilagoditi za uenje poetnog glasa u rijei.

%aterija:

" Marker AtransparentniB

" utarnja poruka ili poznati tekst napisan na cartu

" +lova ili rijei napisane na karticama Apo jedna kartica za svako dijete ugrupiB

Priprema:


43/61

-bjasnite djeci da (e svi uestvovati i objasnite na koji nain -bjasnite im kako da se ponaaju ako neko zastane ili ne moe da

pronae slovo ArijeB =ecite im zato odgovorati za nekog ili ;u glas


44/61

reci tablicu 2, , 7...

3ripremite onoliko pitanja koliko je djece.

#ok aktivnosti

1. 'jeca stoje u prostoru uionice. )iteljica glumi domaicu i kae& "

=uak je gotov. +jednite za stolove po 7 Aili bilo koji drugi broj od 45B

2. 'jeca :ormiraju grupe sa toliko lanova. 3ruaju ruku u sredinu krugaAdjeca koja su, moda preostala neka :ormiraju manje grupeB A'akle,stoje oko zamiljenog stolaB

3. 8ad su o:ormili grupe, postavite pitanje na koje (e svako dijeteodgovoriti

4. 8ad odgovore, pozovite i da :ormiraju nove grupe& " %a stolovepo .....

5. 3otrudite se da aktivnost ide brzo, da bi djecauzela ue(e u

nekoliko razliiti grupa

%atc$ up

-vo je aktivnost u kojoj svako dijete vjeba sastavljanje dijelova ucijelinu i ponavlja akademske sadraje.

#pr.

o rijei pjesamao dogaaji na vremenskoj tracio kruenje vode u prirodi


45/61

o biljka od sjemenke do plodao dani u sedmicio mjeseci u godinio proizvodnja nekog proizvodao :aze ivotnog ciklusa

%aterijai:

o kopije pjesamaH izrezane u dijeloveo dogaaji nacrtani ili napisani na karticama

#ok aktivnosti:

1. 'jeca sjede u krugu. #eka podijele kartice, po jednu svakom djetetu2. 'ijete dana poinje tako to ita svoju karticu. +va djeca koja

pripadaju istoj kategoriji :ormiraju grupe, te idu za jedan sto3. -d preostale djece, jedno diejte ponavlja proces. ita svoju karticu i

:ormira grupu od djece koja imaju istu kategoriju.4. +ve male grupe rade na slaganju kartica i pravila u redoslijedu.

0. 3rezentuju sadraje u pavilnom redoslijedu

Krei se uz muziku /

'jeca se uz muziku kre(u oko kruga, dok muzika ne stane. 'jeca se tadokrenu najbliem djetetu A razvrstavaju se u paroveB postavljaju pitanja

jedni drugima, i na taj nain ponavljaju gradivo. 3itanja mogu biti razliita.

#pr. 8oliko je 5 puta 5D

%a mlau djecu to mogu biti slike npr. doma(i ivotinja, boja,geometrijski tijela i oblika koje trebaju imenovati


46/61

%aterija

O' plaQer

8artica sa pitanjima, jedna za svakog uenika

#ok aktivnosti

1. 3odijelite svakom djetetu karticu sa napisanim pitanjem2. #eka muzika svira 0 sekundi dok djeca pleu i e(u okolo. 8ad

zaustavite muziku, svi pronau najblieg partnera3. 'jeca postavljaju pitanja i odgovaraju na pitanja drugi4. $ktivnost se ponavlja

Pogodi ko je skriveni patujak

Priprema

=azgovarajtte sa djecom ta moemo uinit da nas drugi ne prepoznaju.

zabra(emo u ovoj igri patuljka koji (e se preruiti tako to (e izmjenitiglas.

3rije nego ponete igru napravite probu.


47/61

#ok aktivnosti:

1. 'jeca sjede u krugu. +vi su okrenuti prema stolici2. +tolica je za ono dijete koje pogaa ko je patuljak. +tolica je malo

odmaknuta od kruga i okrenuta je u suprotnom pravcu

3. zaberite volontera iz grupe da bude pogaa. 9o dijete sjedi u stolicileima okrenut grupi.

4. 'ijete dana ili cijela grupa djece govore&3atuljak, patuljak u naojgrupi ima.

0. 'ijete koje eli biti patuljak podie ruku. ) tiini uitelj bira jednodijete koje (e biti patuljak, tako da pokae na njega.

6. zabrani patuljak sada izmjenjenim glasom kae&

" 9o sam ja.

1. Oijela grupa potom govori&

" 3atuljak, patuljak u naoj grupi

ima, pogodi ko je i grupa te

prima..... 'ijete u stolicise okre(e pema grupi i pogaa tri puta ko je patuljak.

$ko nakon tri puta ne pogodi tano, patuljak se ustaje. gra se nastavlja tako da patuljak postaje pogaa

2a i zna5

'jeca pozdravljaju jedni druge, postavljaju(i pitanja jedni drugima iz temekoju su uili i istovremeno alju predmet u krug.

-vo pozdravljanje je najbolje organizovati u malim grupama i ovo je dobarnain da ponovimo neke akademske sadraje


48/61

A 'a li zna da je 5 U P V 70 D B

%aterija koji je potreban

3redmet koji se alje u krug moe biti neka mekana ivotinja Amedo,

pas ...B ili lopta

#ok aktivnosti

1. 'jeca sjede u krugu. =ecite djeci koja je tema igre 'a li zna. #pr.doma(e ivotinje

2. 'ajte im minut da smisle ta znaju o temi. A to je obino sedminatemaB. 9akoer moete ponoviti mnoenje ili dijeljenje

. 8ad su svi spremni, dijete dana uzima predmet koji (e kruiti ipoinje. 3ozdravlja dijete koje sjedi do njega i kae mu injenicu koja

je vezana za temu

6vo primjera

6ma& " 'obro jutro Flvire, da li zna da je krava sisar

6vir& " 'obro jutro, Fma. 'a, znam

6vir:Aokre(e se slijede(em djetetuB& 'obro jutro $ldine. 'a li znada se mlijeko prevozi u cisternamaB

Kria


49/61

-vo je voena :antazija, nakon koje djeca slikaju. -bino je koristim kadsa djecom poinjem raditi tlocrt 4 pogled odozgo.

%amislite da ste primjetili neto zanimljivo na svojim leima. +asvimiznenada zapazite da vam rastu krila 4 kako se osje(ateD ApauzaB

+ada se pogledajte u ogledalo, koje je ispred vas i sklopite svoja krilaApauzaB

%amislite da idete uzbrdo sa tim novim krilima na leima. +tigli ste na vr.=airite svoja nova krila i lebtite kroz vazdu... ApauzaB

Gta vidite dok letiteD 3olako razgledajte. %apamtite ta ste vidjeli ApauzaB%apamtite kako se osje(ate ApauzaB

+ada se polako sputate prema zemlji. 'odirujete tlo i vaa krila nestaju.+ada ste ponovo u ovoj sobi. 8ad poelite moete otvoriti oi.

#akon ovog djeca slikaju to su zamislila. Moete im skrenuti panju da

slikaju onako kako to izgleda odozgo.

Odre0ivanje strana svijeta

-vo je igra kada odreujemo strane svijeta u odnosu na neki zadani pojamAmaovina, zvijezda....B ili +unce iji trenutni poloaj odreuju igrai. 3rijepoetka pokaite vjebu djeci.


50/61

1. 'jeca stoje u krugu. 'ijele se u parove.2. edno dijete je +unce i stoji ispred, iza, pored drugog djeteta. 8ae

mu& a sam +unce nalazim se na jugu Aistoku, zapaduB3. %adatak drugog djeteta je da pokae i ostale strane svijeta u odnosu

na zadatu

4. 'jeca vjebaju u parovima naizmjenino zadaju(i zadatak, a zatimpar koji eli ostalima pokae primjer koji su koristili

Odskakui i reci zbir

-vo je igra kroz koju djeca uvjebavaju zbir i razliku.

#ok aktivnosti

1. 'jeca sjede u krugu. 'ijete dana se ustaje i poinje igru. +kaku(e dodrugog djeteta postavlja mu zadatak npr. 5 W , zbir 5 i ili

5 4 , razlika 5 i L

2. 'ijete do kojeg je doskakutalo daje odgovor3. 3rvo dijete stane na njegovo mjesto, a njegov drugar skaku(e do

slijede(eg igraa. gra traje dok sva djeca ne uzmu ue(e


51/61

Krei se uz muziku //

)enicima podijelimo kartice. #a svakoj kartici je napisan jedan broj dodeset.

'jeca e(u. 3utamo muziku. 8ad muzika stane, zadajemo zadataksabiranja ili oduzimanja do 0.

+va djeca kojima na kartonu pie broj koji je rijeenje zadatka trebajuvisoko u zrak podi(i svoje kartice, a ostali trebaju unuti.

Jo matematike

+va djeca dobiju brojeve od jedan do pet. Adakle brojevi (e se ponavljatiB

%adatak& #apravite vozi(e tako da su svi vagoni poredani od 4 5. #ijedozvoljeno razgovarati samo pokazuje drugarima svoj broj. 3rvi put immalo pomozite da se uredaju.

8ad naprave vozi(e pitamo&

dje je broj D Nroj jedan je isred broja 2 dje je broj D spred 7, a iza 2.

8ao vozi(i idemo u grupe...

"akon to smo nauii pred$odnik 1 sjedbenik ...

'jeca dobiju brojeve od jedan do pet. +vima je zadatak da nau svogpredodnika ili sljedbenika. 3odsjetim i da moe biti vie predodnika ivie slijedbenika.

'a bi im olakala prozovem sve trice da se uredaju u liniju. edno dodrugog. %atim sve 2 da pronau svoje mjesto. 3itam i & dje stoje broj2D spred broja . 8ako (emo i nazvatiD 3redodnici. tako dok svi nestanu u vozi(e.

9ako moemo o:ormiti nove grupe. #pr. govorim & 4 3redodnici broja neka idu u grupu jedan. +ljedbenici broja 7 neka idu u grupu dva.


52/61

okomotivo okomotivo

#ok igre:

'jeca dobiju brojeve od jedan do pet. 'ajem im upute& " 8ad prvi putspomenam va broj ustajete i okrenete se oko sebe, kad drugi putspomenem va broj okrenete se oko sebe i sjednete.

Jokomotivo, lokomotivo broj 5 petice ustanu

8ad (es stici na stanicu u gradu

) 2, u ili u 5 ustaju dvice, tricei petice

Jokomotivo, lokomotivo broj tri

jo niz tranice ide ti trice sjedaju

Jokomotivo, lokomotivo broj dva

vijuga, vijuga posvuda dvice sjedaju

Jokomotivo,lokomotivo broj jedan jedinice ustaju

ne spavaj na pruzi dok je dan

Jokomotivo

lokomotivo broj jedan


53/61

ijevo 1 desno

)iteljEica kae&

)vati desnom rukom rame druga pored sebe Jijevom rukom uvati desno uo 'esnom rukom potapi desno rame & " Nravo Jijevom rukom mai prijatelju 'esnom rukom dodirni desno konjeno

Gta sve imamo desno i lijevo na tijeluD

3jesma uz igru

Jijevo oko >pokazujemo prstima i njegova sestra > pokazujemo prstimadesno oko

'esno uo >pokazujemo prstimaB i njegov brat > pokazujemo prstimadesno uo

Jijepa usta >pokazujem na usta

%vono to kaze ding 4 dong >uvati se za nos i prodramaj

Opipaj pogodi

-vom igrom elimo da djeca unaprijede taktilno prepoznavanjegeometrijski tijela, kao i pravilno imenovanje

#ok aktivnosti:


54/61

. 'jeca sjede u krugu. @eliki modeli kupe, kvadra, kocke, lopte i valjkasu ispred djece u krugu.

2. Manje modele stavim u kutiju iz koju djeca dre iza lea i iz njeuzimaju jedan model tijela

. -pipa tijelo, pogaa Ane gledaB koje je to tijelo, imenuje ga i pronau

veliki model tog tijela na tepiu.

"apisano naopako5

'jeca jako vole ovu igru, jer izazove mnogo smijea

. 'jeca sjede u krugu. spred nji su kartice sa rijeima koje sunapisane naopako.

2. 'ijete uzima karticu i prvo proita onako kako pie. #pr. nesej, apotom proita pravilno 4 jesen.

3obrinite se da kartica ima onoliko koliko i djece. 3rijedlozi za rijei koje

moete napisati )#$%$'& Orv, lula, riba, duga, guja, ka:a, more, sat,sir,pauk, suza, tu, sova, rua, bik, auto, bor, slika, oko, ko, ep, lav


55/61

'odaci

Jutarnji sastanak u /;

'an poinjemo tako da popunjavamo jutarnju poruku, pabiramo dijete dana. 9o je dijete koje (e nas voditi kroz sve dijelovesastanka, dijete koje (e poinjati sve aktivnosti koje slijede togadana. 3ostoje razliiti naini za izbor dijeteta koje (e biti dijete dana,naje(e koriten nain je abecedno naelo, iz jednostavnog razloga

to nam osigurava da sva djeca po odreenom redoslijedu dou na


56/61

red. A @eoma je vano da se neka djeca ne ponavljaju vie puta, dokneki moda uopte nisu doli na redB

3onekad na karticama napiemo imena sve djece u razredu iubacimo i u kutiju. 'ijete koje je predodnog dana imalo titulu

dijete dana izvlai karticu sa imenom. na taj nain imamo dijetedana. 3obrinite se da se kartica koju ste jednom izvukli ne vra(a ukutiju, kako bi sva djeca dola na red. 3onekad ako je neko dijetebolesno nekoliko dana kad se vrai na nastavu, postaje dijete dana, iliako je nekome roendan.

#akon to izaberemo dijete dana " sastanak moe da pone.

U LFrazredu dijete dana je 3lma. Uiteljica joj pomaze da zakacina majicu mali #edz sa natpisom /%JB


57/61

Aeptem#ar 2 rujan, odgovara nekoliko djece,a onda se brzoispravljaju

4kto#ar2 listopad. Poeo je novi mjesec.

$lma uzima karticu. -kre(e je prema uiteljici da ona potvrdi da je toodgovaraju(a kartica i stavlja je u prozirni dep uporedo sa natpisomMF+FO F.

3otom, $lma sjeda na svoje mjesto u krugu pokazuje na lijevu stranuodreuju(i tako na koju stranu kruga (e i(i brojanje i govori glasno& 2Jedan.

'jevojica do nje nastavlja& "/va. tako do kraja kruga. %akljuuju da i jedanas 2, i da jedno nedostaje. $lma stavlja broj 2 uz natpis 3=+)9#-

F. broj uz natpis -'+)9#- F.

oga nema, drugari? pita $lma. 3mer je #olestan,rekla mi je njegova mama,javlja se $sja. 'ozes li ti danas otii do njega da mu kazes novosti iz kole? pita

uiteljica. Pa.. mogu. U stvari, %rma i ja emo zajedno.

3ostoji mnogo naina na koja se razred moe prebrojavati. 'jecaumjesto brojeva izgovaraju dane u sedmici. 8oliko je bilo sedmica ipreostali danaD 9o se moe iskoristiti u mnoenju. #pr. 3rebrojali smo tri

sedmice i dana.

9o moemo zapisati X 1 W V

#a slian nain to mogu biti i mjeseci u godini, proizvodi u mnoenju....A1,7, 2..B

$lma sjeda na svoje mjesto u krugu pokazuje na lijevu stranuodreuju(i tako na koju stranu kruga (e i(i brojanje i govori glasno& "Jedan.

'jevojica do nje nastavlja( 2 /va.


58/61

U toku #rojanja deavati e se da djeca zastanu, da ne znaju koji #rojslijedi,

ponekad samo zato jer im je pa!nja odlutala nakratko.

0ecina djece e odma reagovati govorei( 2 1ajde, ajde...


59/61

8ada uiteljEica planira jutarnji sastanak sa roditeljima trebali bi imati naumu&

. edan od vani ciljeva jeste da se uspostavi prijateljska atmos:era ukojoj se svi osje(aju dobro doli. %namo iz iskustva da ako djeca imaju

osje(aj pripadanosti, sigurnosti , onda i uestvuju u svemu to ini kolskiivot.

ednako je i sa odraslima. )iteljice istiu da kada se roditelji upoznaju iosjete ugodno jedni sa drugima, vie se ukljuuju u volontiranje, aktivnijeuestvuju u kolskom ivotu, potiu djeija druenja i izvan kole.

2. +astanak se moe iskoristiti da na njemu predstavite in:ormacije okurikulumu i dogaajima u uionici.

$li mnogo vanije je, da roditelji doive jutarnji sastanak" razmjenjuju(ipozdrave, ue(i imena jedni drugima, uestvuju(i u zajednikimaktivnostima 4 jer tako oni uviaju da se i socijalno i akademsko uenjedogaa tokom sastanka, kao i to koliko je vano da se odvoji vrijeme da bise izgradio osje(aj zajednice.

ako vano je da imamo na umu da se neki odrasli osje(aju nesigurno inespretno kad dolaze u kolu i u na razred. 3ozdravite svakog roditelja na

vratima kad dolazi. -bezbjedite za sve kartice sa imenima, tako da svimogu nauiti i koristiti imena drugi tokom sastanka. 9akoer, neka iporuka i krug budu unaprijed postavljeni..

+jedite u krug i predstavite jutarnji sastanak . =ecite& " 'nevna rutinajutarnjeg sastanka nam pomae u izgradnji razredne zajednice,uspostavlja pozitivan, prijateljski ton za nastavak dana, unaprijeujeakademske i socijalne vjetine. 'anas (ete vi imati priliku da osjetite to izprve ruke.

zaberite aktivnosti malog rizika koje (e pomo(i ljudima da se bolje

upoznaju. 3ozdravljanje u kojima su dvoje ljudi partneri i koji potompredstavljaju jedno drugo grupi, uvijek je dobar izbor&

" -vo je $mela i njen sin $zem. -n voli plivati.

rupne aktivnosti koje dobro :unkcioniu su


60/61

itanje pitanja roditelja nas uvodi u temu socijalni i akademski vjetinaza narednu kolsku godinu.

3ismo za roditelje

3otovani roditelji,

elim vas upoznati kako poinje kolski dan vaeg djeteta. 'an poinjemojutarnjim sastankom i to je odlian nain za izgradnju zajednice,uspostavljanje pozitivnog tona, potice uzbuenje za uenje i pospjeujeakademske i socijalne vjetine.

utarnji sastanak obino traje izmeu 5 i 0 min. +vakog jutra, djeca ija, sjednemo u krug. +astanak poinjemo tako to pozdravlimojedni druge. +vakog jutra,vae dijete uje svoje ime koje prijateljskiizgovore njegovi drugari. +lijede(e to se deava jeste da nekolikodjeakaEdjevojica priaju" dijele vijesti iz svog ivota. ostala djecapostavljaju pitanja. -vo pomae djeci da paljivo sluaju, razmisle oonome to su uli, :ormuliu dobra pitanja i ue jedni o drugima. 8adavae dijete dijeli, ono ima ansu da osjeti da su njegoveEnjene idejevrijedne i da druga djeca brinu i da im je stalo.

#akon dijeljenja, slijede aktivnosti u kojima uestvuje cijeli razred. 3onekad

pjevamo i recitujemo pjesmu ili igramo matematiku igru. 9e zajednikeaktivnosti pomau razredu da se osjete ujedinjeni, da dobiju osje(aj grupe,osnauje akademske vjetine, i pomae djeci da naue kako da sarauju irijee problem. #a kraju itamo utarnju 3oruku, koja pomae djeci darazmisle o danu koji je pred njima.

3onekad, imamo problemsko pitanje na jutarnjoj poruci, pa djeca upisujuono to se od nji trai, ili se upisuju ako trebaju pomo( i savjet. 3roblemse predstavi razredu i djeca zajedniki pokuavaju na(i rijeenje.

utarnji sastanak svaki dan omogu(ava djeci saznanje da je kola i razredsigurno mjesto gdje su ideje i osje(anja sve djece vana

+ potovanjem ,


61/61

_jutarnji_sastanak.doc

Documents