sio svoju zadacu, ako postigne savrseniji zivot nego obicu ikrseani ,

Na podrueju .r ada tesko je postaviti granice izmedu 'I're­eega reda i Katolicke akeije. 'I'reci red u mnogirn mjestimarazvija svoju djelatnost na podrucju, koje zapravo prvenstve­no pripada Katoliekoj akciji. . U 'I'reeernu se redu osnivajurazne sekcije sa zadaeom, da treca.ri provode svoju djelotvor­nu ljubav prerna bliznjernu. Tako S-1110 i mi prosle godine nasastanku 4. rujna zakljueili, ela se u svakoj zupi osnuju me­d u trecarima sekcije: sv. oltara, krseanske Ijubavi, dobrestampe i za misije. (Rezolucija tocka 3.) To je zapravo po­d rucje K . a. 'I'recari mogu bez sumnje vr-siti svoju djelotvor­nu Ijubav, ali u mjestima, gdje je organizirana K: ' a .vodstvo u ovomu radu pripada K. a., jer jeonasluzbeni apostolat Crkve. 'I'recari ce poruagati ,K . a . Odnosje izmedu T . 1'. i K . a. slican odnosu iizm ed u svjetovnih sve­cenika i redovnika.

'I'reci red, Bratovstiue, Pobozna ud ruzenja, premda S11

za Crkvu veoma zasluzna, ne spadaju u sluzbenu K. a . Onise mogu zvati nesluzbena Ku.tolieka akcija, Tim se n ista n euruanjuje njihova vrijednost niti se poricu njihove zaslugeza vjeru i Crkvu.

Prema ovome mozcmo odgovoriti i na pi tanje, koje secesto postavlja od pojedinih kandidata : je Ii bolje stupiti u'I'reci red iii u Drustvo sv. Ante I Po sebi je T'reci red savr­seniji, jer treear prima na S8 obvezu teziti za savrscnoscu,koju obvezu ne preuzirnlje na se clan Drustva sv. Ante. Kadstupi u Dr'ustvo sv. Ante, onse samo kao dobar krscanin sta­vl ja ria raspolaganje hijerarhiji, da joj pomazc v rsi ti 'a pos to­Iat prema eiljevima, koje smo gore naveli.

O. Veneel Kosir. .

SASTANAK 'ODGOJITELJ A NASEG POMLATI{A12. XI. 1941.

. Nasa je provincija duzria brinuti se ne saiuo zu uzgo jsvog pomlatka nego ima radi iZllinlnih pril i ka i b iskupijuopskrbiti vecirn d i jelom pastoralnog klera . . Mi SIno i redov­niei i dusobriznici. Da u cijelosti jednu i d rugu d uznost .izv r-

. Si1110, da zbilja odgovori mo brojnim i teski m, javno i slobod ­no preuzetirn obvezama reclovnickog , i dusobriznickog zva­nja, Bog i sluzba traze oel nas, smijerno bez pretjci-ivanja us­tvrditi, izvanredan, blizu herojsk i stupanj savrsenosti . "

Svaki od nas, ne ispunimo Ii savjesno i u dovoljnoj 111j'e­r i ovu od Providnosti povjererm zadacu, pronrasil i smo cil j ,proigral i smo sreeu zivota. . .

-113

-, 14--.

Zelirno Ii provinciji osigurati zdnave i snazne izvore zi~vota, a njezine clanove osposobiti za javnu ulogu u valuzbiC r k v e, naroda i drzavc, moramo osobitu: i opseznu tb r igu p6­svetiti . nasim .sjemenistirna kao poeetnoj, najnjeznijoj, najo-'sjetljivijoj stanici u organizrnu provincije, Da sjemenistimaprovidirno sve za zdrav razvoj potrebne uvjete i da od njihuklonimo sve stetne utjecaje, mp:o. provinoijal hio je saZV8,Osaetanak uucstare primar.a na svetkovinu 'b1. Nii{ole 'I'avi.li--ea 14. ,X I. 1941" ali jer je tih dana. naknadno ureeen sasta.., 'nak hrva.tskih provincijala u Zagrebu, sastanak mestara Q­

·d l:~al;l . je 1~. ·XJ. 1941. 'Q Mostaru.S,asta,nJnl; 8U prisustvovali mp, Q. provincijal, upravitelj

vanjskog konv ikta na S. Brdjegu Dr. Ira F. Paponja nadi po­vez.anosti ,.uzgoja u konviktu i u sjemenistu, prefekti bogo­.slovnogujemenista u Mostar.u i na Humeu Dr. ira J. Mihalje­:,r-ic i Dr. fra D·. Simovie, magister nov i tioru m o. N . .Hnkac, sa;·S . Brijega pref'ekt klerika o. .V. Primorac i prefekt MJalog;.s jcruendst a . o. B., Pandzie,

Sastanak .je dao upravi provincije i svim odgojiteljimazeljenu 1),~igQ'~u, da skupno pretresu i upotpune vdoaadasn ja~sl{ustva, .da i21 neposredne blizine pogledaju- svijetle ' j, tamne.s t i-an e danasnjeg uzgoja u nasim sjemeniatimai- (fa: 1'-l;je.~noli-;,ce pcstupak pa, da po zajednickorn planu s novirn poletom i>3 pojacanorn vjerom u uspjeh znanje ' i svu oeinsku .l juba v pos­vete boljoj buducnosti Crkve i provincije u Hercegovini. :P 'l!e:':$ekti su na sastanak donijel i izradene referate 0 ald11<31nirnpitanjima naseg uzgoja.

Prvi je referirao o. J erko Mihaljevie: »Kako cerno odu­sevi ti bogoslove za studij bogoslovijej'«. - ' U bogoslovima cebogoslovija pobuditi interes 1) rac:U -svoje- uevisenosti i lje­vote, .2} jer bez teoloskog znanja ne mogu postati sveeeniciniti v rsiti svecenicku sluzbu, Za te svrhe potrebni su namprije svega spremni profesori, koji ce biti isa m o i li uglavnomsamo prof'esori. Seminari ce bogoslove privezati za samostal­ni studij i metodicki U~ \11>11 ti ti 11 znanstveni rad.. Bogoslove,koje 'h e privlaci nutarrija vrijednost bogoslovne nauke, nastudij ce prisi li ti IH'akticI)J 'r:i!ztozi" 'wk o svi ispiti budu dovol j­no strogi. Na kvinkvenalno ispi te neka se jedan dan ne po­zivlje vise oel deset kandidata. Mp, 0: provincijal uvjcruva,da proviricija nece zaliti razlozi tih izdataka ' za stvarne 'p ot r e- ..be bogoslovije i bogosloVnog sjnleni~ta. .

. O. Nikola Hrl{ac , 'r e fer ir a o je:»Potreba i uvjet~· dobr:anovicijata<t, Il':nio je propi~e Crkve i recla. 0 novicijatu. Iscrpi­vo je predocio nedostatke naseg- novicijata i upravio 'neke 'k ort..kretne prijedloge starjesinstvu provincij,e i novicijat'skog:, sa:'mostana: U kucu .nov-ieijata ne spad~ju svecenic,i;, koji 'n einogu 'bez dispenze vrsiti ' sve redovnicke' propise. Kod: prinla­nja i u ·sjelheniste i u novicijat paziti n3, rodi telje, ' p lem e i

i, .

kueni odgoj, Kandidate novicijata .t r eba unaprijed teoretskii pra.kticno uputiti u uljudno v ladanje. Ozbiljno se pobrinu­ti za i spovjednika novieama. U samostanu redovito. drsati di­sciplinu . i capitula culpanum. Starje$iustvo neka propise dnev-ni red z~ novicijat, .

{r:J;i ostala referata: O. 'D . Simovica: »Uzgoj za zavjet ei­stoee u nasim. sjemenistima«, 0 .. ,V " Pr.imorca: »Sjemen.ista susvijet, za se, cdi.ieljen 'od ostalih redovnika i svih- svjetovnja-'ka« i 0,•. . B. :r~~qz~ca: »Euhar.istijski zivot u sjemenisbima«donosimo u ovom broju:

UZGOJ ZA ZAVJET SV. CISTQOEU NASUIS.J.E.MEN'ISTIMA.

." (J\Hsli iz referata drzanog na sastanku

.. prefekata u Mostaru 12. X'I. If).41.): '

. Nije potrebno dokaziva.ti, da Je uzgoj sv. eis~oe8:.kqd sjc­menistaraca od vitalnog znacenja za sav njihov odgoj, Radise tn 0. hiti .i ne biti redovniekog i sveeeniekog .k a n did a ta .Kad su odgojitel ji i kandidat na ciatu u toj stvari. ostalo iderazrnjerno Iako, Pi tanje uzgoja za sv. eistoeu bilo je uvijekv rIo ~Ta,ZJ;lO i. delikatno, ali .izgleda, da da.nas i~n.~~voje naro­cito zriacenje i poteskoce, jer su vanjske prigodo i nutarnji ivanjski podruzaji osobito pqtencirani. . EI~sh,U}i~ija sjetilnostii putenosti zahvaca i siroke narodne slojeve. .koji SjU, dosadau tome bili manje vv ise netaknuti. Ograde morala 01\0 zivotnetajne i bracnog i ob iteljskog. zivota nesavjesno se ruse zloei­nackirn upravo nacelWH~ i m isljerijem, a jos vise losim pri-mjerima razuzdanoga zi'vota. . , .' .

Ovdje cerno u prvorne dijelu ~znij~ti, . neke konstatacije iopaske bez; n~ro:cite iscrpivosti, povezanosti i sistema. ,U dru­gc;n~~ dijelu govorit cemo 0 misljeuju moral ista. vkakav nesmije biti kandidat pred profesiju i redenje obzirom na sv.0i~toq,,1.. '

I.Faktori uzgoja za sv. eistocu .jesu : roditelji, zupnik, pre­

feJd i , dobre knjige i Tspovjednik. Ovaj ima narocito vazn.u i.. odgovornu ulogu,

. . Rod primanja kandidata u sjemeniste treba paziti, kakostoj i ro:diteljska kuca i obitelj glede sv. eistoee uopce, poseb­no bracnoga zivota. Da Ii se je nesno dogodilo, sto kompromi­tira doticnu obitclj; ima Ii mazda' i hereditarnih optereeenja.Zupnik i prefekti neka u zgodnoj prilici upozore i -pou ce vr o­ditelje, vise puta nevjeste uz najbolju volju, 0 vaznosti,nacinu. i pogibeljima za SY. cistocu 11 noditeljskoj kuci, Rodi-, .

-1:i -

•

;.r

ii

telji su duzni budno paziti,da njihovo di jete neokaljano stu­pi u Bozje svetiste.

Odgojni faktori, osobito prefekti i ispovjednik, mora.jupokazati svu ljubav, pozrtvovnost, razumijevanje i pristupac­nost, da im se kandidati bez pridrzaja i stida povjere i otvo­re. Ovo je vazna, ali i teska stvar. Pouka u spolnom pi.tanjuide. postepeno prema godinama i razvitku. Ni prerano ni pre­kasno. Upozori t i i na dobre knjige. Sami odgoji tel ji morajudobro poznavati prakticno i teoretski pitanje uzgoja sv. cisto­ce o 'I'reba se dobro uputi ti u nauku duhovuih uci telja, mora­lista i crkvenih naputaka,

Sveta cistoca se ne moze. cuvati bez ostalih kreposti, za­to se pouka i uzgo] u njoj mora davati i prikazivati u sklo­pu sa ostalim k repostirna. Ov a je krepost eminentno krscan­ska i vrhunaravna . Motive i sredstva crpi uglavnorn iz v r­hunaravnih vrela. Rauzmjeti je i prigrliti moze samo onaj,koji do bro razumije k rsca.nstvo i u nj se uziv i . N jezina .1e I.1e­pota ugIavnom vrhunaravna; moze se uvidjeti i osjetiti samou svi jetlu vjere. I nagrada joj . je vrhunaravna.Moze se ocu­vati, osobito vjeena, samo strahom i mil oscu Bozjom. Irnaona i naravnih sredstava za ocuvanje, koje treba znati i isti­cati. Ali ce ova u teskirn kusnjarna po dbaci ti bez svrhunarav­nih motiva i sredstava.

Kreposti, koje poblize euvajn SV . cistocu, jesu ; poniznost,• mrtvenje, vjernost u zvanicnirn duznostirna i djelotvorria i

zarka Ijubav pren1a Bogu i hliznjernu. Sv. cistoea se zove he­rojskom kreposcu, jer trasi teske i osjetl jive zrtve za nasuslabu narav. Tu se irna svladati i obuzdavati jedan od nasi hnajjacih nagana.

Ova se krepost u svijetu malo pozna i cijeni, pace se pre­zire i izrugava. Zrtve i napore ne vide l judi. To v idi samoBog. . .

Od nn.ruvnih sredstava treba uvijek i nuda sve isticatiizbjegavanje prigoda za. sva nasa sjetila i nutaruja i v anj­ska, Zlatno .1e nacelo : in Iugu salus. Bez toga ne p0111aZe nimolitva n i sakrarnonti. Fuge otium, Iuge consortium.

Uz moralnu pouku ici ce uporedo i postepeno Iizioloskapouka 0 spolnorn pi tanju. Ci m se opaze znakovi puberteta,treba pruzati podrobniju pouku, Ne treba se mnogo bojati,da cerno danas preuraniti i sablazniti 'p i tomce. Mnogo togazriadu i vide vee zarana.

U pravo vrijeme data pouka sacuvat ce naso kandidateod pada, a cesto i od nepotrebnih dusevnih borba inapasti.Ci m su dosl i na zrelost, njih za n im a uvelike spolno pitanje.'I'reba im ga rasvijetliti 'dos ta detaljno i s fizioloske strunebez pridrzaja i zabasurivanja. Treba im zadovoljiti onu pri­rodu kurioznost 0 tajni zivota. Inaee bit ce nemirni, pa cetruziti infornlacije, mozda jz , nezdravihizvora. Razumije se,

- 16-

da ee i ta pouka biti postepena, Mora se naglasiti, da ne S111i­jemo ostavljati pouku iza novicijata. Pouka 0 spolnom pita­nju i zavjetu sv. cistoee mora se dati uglavnom vee do ula­ska u novicijat, a najdalje tijekom novicijata. Jer jednostavnizavjeti sv. eistoce predpostavljaju slobodu i spoznaju, kao dasu vjeeni . Novica mora imati nairne takovu nakanu sa svojestrane. .

Bracni zivot treba prikazivati u pravome svijetlu. Svi­jetlu i tamnu stranu, teskoce i ugodnosti, prednosti i odgo­vornosti.Kandidat mora biti potpuno svijestan, eega se slo­bodno odrice. Mladi Ijudi - kod nas klerici - imaju cesto('aro:bne iluzije i predodzbe 0 ljepoti i lagodnosti braenogazivota. Pf-ed ocima irn Iebdi sarno ugodna strana toga zivota.Zato i m treba prikazati pravu njegovu stvarnost, da se pot­puna uvjere, kako taj zivot nosi sa soborn veliku odgovornost .i ogromne, a ('esto i herojske zrt\'o. R druge strane kandida­ti mora.iu biti potpuno svijesni, da se dragovoljno odrieu tje­Iesnih uaslada, kojo hi zakonito mogli imati, zatim onog du­sevnog kompleruontn zene prerna muskarcu i obratno, krvnogpotornstva i prnduosfi obiteljskoga bracnoga zivota. Uza svutu Zl'tvll mogu lwei u redovniekom i sveeenickom zivotu J)1'a­v u i potpunu nadoknadu, srecu i zadovoljstvo. Manjak tjele­snih naslada i ostalih prednosti ne ce ni najmanje smetati, dasvoju Iicnost norrnalno i potpuno razviju i usavrse u tjele­snom i 'd u sev n om , naravnom i svrhunaravnom pogledu. Sa­mo 't r eba , du so potpuno bez rezerve predadn Bogu i ozb i ljnoS8 posvete sv ojim staleskim duznostima.

Da so istakne potpuno poznavanje i svijesnost 0 znaee­nju i zrtv i zavjota sv. cistoce, Crkva je u novije vrijeme odredi la, da redovnieki kandidati prcd svecane zavjete kao i svje­tovni pred reclenje moraju potpisati testi Ii kaci ju, II kojoj po­red ostalog siobodno i svijesno ' izjav ljuju, da jasno shvacajuznacenje i obl igaciju sv. cistoce i celibata.

Sa dubokirn bolom i protestom mora se konstatirati, daneki klerici lakoumno shvacaju svetost, vjecnost i ueopozi­vost svecanih zavjeta. Popustljivoscu u redov n ickom zivo.:.:.tn, ocijukanjern sa svijetorn i svojim strastirna dodu dotle, da.nakon svecanih zavjeta traze istup iz reda i dispenzu od za-,vjeta. 'I'i me su se ne samo iznevjerili .obecanju Bogu, datorn,pred neborn i zemljorn, nego su dali zao primjer i povod, da,i rnlacli, 'oni sa jednostavnim zavjetima, potcijenjuju svecane­zavjete te m.isle, da ih se mogu Iako r ijesiti i naknadno, ako se-'eventualno zazele povrati ti u svijet. Nista na stvari ne lnije~~·nja, da Ii doticni sami za.traze istup· iii ih red otpusta l'adi:slaha zivota. Ovakav upravo svetog-rdni mentalitet treba ra-·dikalno iskorjenjivati.

Obzironl na naSe prilike odgoojitelji i sanli sjenlenistarci=moraju biti svijesni · nekih ·p osebn ih prig-oda . i kao kritjcni1:l::

-17 -2

!

!"

prijelaza glede sv, eistoce. 'I'o su prazruci uopce ; vanjsko das­tvo na S. Brijegu, koje unosi svjetovnjacki duh, a katsto suneki od njih svojim vladanjem, govorom i vezama pravi gro­bari zvanja nasih kandidata ; zatim literatura u v isim razre­<lima; pa sami prijelaz u Mostar, gdje gradske osobe drugo­ga spola svojim vladanjem i vanjstinom impresioniraju i pri­vlacivo fascinirajn. Slieno se ima reci i prigodom odlaska usvijet na studije i nastupa u prvim godinama u pastoralnu ivanjsku sluzbu, ,

, Istina, uvijek i u svakoj prigodi vrijedi nacelo: in fugasalus, ali ipak ne smije se sitnieavo, nerazborito, tjelesnogrud­no i upadno odvraeati i smetati sjemenistarcima svaki dodir ,sa zenskim drustvorn. Oni moraju tako reci oprobati i prak­t.icno jakost S\70je volje. Velika je umjetnost i dar Boiji naciu ctome .zlatnu sredinu. U dodirnim poslovima sa osobamad rugoga spola treba imati nada sve dobru nakanu. Potrebai ozbiljna korist bit ee prava mjera.

II.

U cemu stoji probata vitae castimonia n. kakav kandi­dat ne smije biti prirnljen na profesiju i redenje prema mis­Ijeuju moralista7 Qvo je pitanje sazeto i precizno obradio P.Seba!?tian K.rebs O. F. M.u knjiz.ici : De ' probata vitae casti­IDonia in prof'essione religiosa Iratrum clenicorum requisita(na njemackom ), Fulda, 1938. P. Krebs donosi najprije u I.d ijelu dokumente i opce zahtjeve crkve i moralista glede sv.cistoce. Tu izlaze takorler i posebne propise redova i bisku­'pi ja u Njemackoj, U drugom dijelu daje opravdanje tih zah­'tjeva, u trecem govori 0 nekirnpravnim i pastaralnim pitanji­Ina, napokon u cetvrtom gcvori 0 zadacama uzgoja sv. eistoee.

Mi ovdje iznosimo sarno misljenje moralista, kako ga je.sazeo i forrnul irao P. Krebs. Radi se 0 tome, koje i kakovemane, odnosno grijesi protiv sv. eistoce, smetaju iIi odgadajuzavjetovanje i redenje. Prema P. Krebsu postoje kod mora­Iista dva smjeru: blaz! (stariji) i stroz! (noviji). Prema bla­zem mialjenju (Sv. Alfons, Wouters, Aertnys - Damen, Nol­din) nikoga ne treba a limine odbijati od svecenstva. Akasvecenieki kandidat postigne kakovu zlu naviku protiv sv..cistoce, da se redi za subdakona, mora se te navike okaniti:Best mjeseci odnosno godinu dana (ako zivi u sjemenistu) pri­je samoga redenja, Dakle kroz pola odnosno godinu danapred redenje kandidat nIOTa biti cist od zle navike. Morali­sta Tel' Haar priinjecuje s pravom, da je gornje na prvi 1>9­gled blago rnisl jenje izneseno (od sv. Alfonza) u vrijeme, kada8U teolozi - kandidati 7.ivjeli u svijetu u obitelji a ne u sje­menisfima, pa je vrijeme od vola godina u svijetu kudikamovise znaeilo nego danas u sjemenistu gledom na prokusanost u

"18 -

av . cis toei . Osim toga u on0 , vrrjeme mnogi sveeenici nrjesubil i u pastoralnoj.wanjskoj sluzbi.

Strozi (novi.ji) smjer z'astnpajumedu ostalimmoralistiV er rneer seh S. J., Monnichs S. ' J., 'I'er Haar' C. .Ss.. R, SchmittS . J. Mathyssek p~, S. M. Prema. njihovom misljeI1jU vrijedesl i j edec a opca nacela: '

a) Pojedlnaenl slucajevi~'" . . . , \ . ' ,

.' 1 Copula carnal.is i njoj slieni grijesi. Ako je sveceniekikan d ida.t u svojoj zreloj dobimakon. 14.. godine svijesno jedanjed in i put izvrsio eopulam carnalem iIi sodomiam perfeetamm or a se odbiti od redenja. Tel' Haar ukljueuje, ovamo i ono­ga kandidata, koji je ::dva puta nesto tesko poeinio u . sjeme­nisn o vrijeme sa drugim osobama, makar to bilo i bez i~OPU­

Ie, (»S em in a:r zei t «, rekao bih, .ne mora se ovdje razumjeti ci­t avo .vrijeme .m a log a i velikoga sjemenista, nego vel.iko sje­m en is t e - fi lozofija i teologija - i u najboljem slueaju viser a zr ede maloga t. j. g'imnazije).

2. Zavodenje. Iskljuciti. treba i one kandidate, koji suZit. v r ijeme prave svecenieke . kandidature ozbiljno pokusa.linek og a zavesti na grijeh protiv ses te zapovijedi.

b) Navika samooskvrnuea (polueije],

, 1. Odvracanje od ulaska u sjemeniste. Ako se grjesnik san a vikom (polucije) u gimnaziji nije popravio nakon odlukeza svecenicki stalez, ima se odvra.titi od ulaska u sjemeniste,R a d ije hi se ovakav mogao pripusti.ti u novicijat, ako se ina­t e njegovo zvanje moze smatrati ozbiljnim.

2. N avika u prvim godinama sjemenisnog vremena (te­ol og i je) : N ajkasnije u trecoj godini (dakle dvije godine pri­je subclakonata) i li jos bolje vee u drugoj godini ima se otpu­st.i t i onaj kandida.t, koji naviku n ije svladao.

3. Grjesrrik sa kvalificiranom navikom: Ako se vidi, dace jedan teolog radi svoje prirodene sklonosti ili steeene sla­b ost i (»angeborener Neigung oder erworbener Gebrechlich­k ei t «] kasnije vjerojatno padati u grijeh protiv seste zapovi­jed i, ima se redovito odbi ti od sveeenickog staleza, makar i nebio grjesn.ik sa navikom u strogom smislu.

4. . Ponovni pad nakon prinlanja ' su bda kon a ta . Aka navi­k a opet ozivi nakon subdakonata, treba kandidata siliti, dat razi d ispenzu (za po vratak u svijet).

c) Naklonosti.

Ako je kandidat u . zadnjim godinama pred ulazak u veli­k o -s jernen iste i li ea k jos za vrijeme ajemcnisnih praznika po­'k a zao jaku i neodoljivu naklonost (»unwiderstehliche - v io­

· ] ~nta -Neig'ung«) na opcenje (drustvo, sastanke, razgnvore)i Ijubakanje (ljubavne veze) sa djevojkama, irna se takav ot-

19

1! pusti ti iz sjemenista, makar ruje n ista teze - poeirrio. (T'er

Haar ukljucuje ovamo i onoga, koji pokazuje jaku sjet.ilnunaklonost prema prijateljimaJ Ocito je, da ovdje nije govoro opcoj, prirodnoj i prosjecnoj sklonosti i simpatiji ruladicaprerna djevojkama, nego 0 nekoj narocitoj i jaeoj.

Go:re pod b) govor je sarno 0 zlim navikama (prava con­suetudo). Sto je navika i kada se moze reci, da netko imazlu naviku ~ »Consuetudo seu habitus peccandi est quaedamfacilitas et propensio ex repetitis peccatis inducta eadem pee-cata committendi. '

Quando contracta censeaturprava consuetudo accuratedefiniri non vpotcst , quia id -dependet tum a peccantis indole,tum a longiore vel breviore tempore, quod inter actus pecca­minosos intercedit, tum praesertim a peccati natura: quo faci­lius enim aliquod peccatum comrnittitur, eo plures actusintra certum tempus requiruntur ad contrahendam consuetu­dinem; et cum facilius committantur peccata interria (ad quaerevocantur e tiarn peccata oris) quam externa, generatim pluresactus requiruntur ad inducendum habitum in peccatis interriis(et oris) quam in peccatis externis.

a) Qui per 'n ota b ile tempus, e. , g. ' per integrum annum,quinquies in mense peccatum externurn commisit, immo inmate.ria Juxuriae etiam qui bis vel semel in mense per an­num peccavit, consuetudinem contraxisse censendus est.

b) Qui semel quotidie per longius tempus pravis deside­riis vel blasphemi is peccat, consuetudinarius est, quin c ti­am isvqui haec eadem peccta tel' quaterve in hebdomada peraliquod tempus commmittit, consuetudianarius dicendus est«(Noldin). '

»Semper prohibendus est irnrnedia.to ascensu (ad ord i­nes}, qui in praesenti laborat malo habitu hcbdomadario eti­ant solitario. Moraliter semper prohibendus est, qui quolibethabitu praesenti vin fec t u s est, nisi extraordinaria fuerit con-"versio. Si habitus fuerit cum alia persona, semper praetereaexperimentum continentiae imponendum est.

Dehortandus estascensu, qui habitudinem habuerit pee­candi cum alia persona, qui laboraverit habitu hebdoma­dario, et iam v itii solitarii(propter periculum novae crisis},qui nirnis ad vitium propensus est (violenta non durant).

-J1Jt ia nl si extraordinaria fuerit gratia conversionis, sempersuadenda est praevia probatio, quae gravitati habitus attern­perata fueri t. Hortandus non est, cujus praevidentur relap­sus, 'q u i .n on jam ex habitu, sed ex causa accidentali rna­nant«. tKllie"rald; ' Pastirsko bogoslovl.ie, sv. 11., str. lOn,ekscerpt iin st r u k ci je SC de R, 1. XII. 1931.)

Kako S1110 vidjeli, gore izneseno Tstrosijel misljenje mo­ralista ima u mnogocernu pred oeima vise kandidate za svje­tovrie sveceuike i njihove skolske prilike. Ali se ono ima pri­m ijeniti i na redovnicke kandidate. Kod ovih zadnjih konac­na odluka za zavjet sv. cistoce pada ranije nego kod svjetov­nih, koji se konaeno zavjetuju istom kod primanja :subdako­nata. Docim kod redovnika svecani zavjeti, a pogotovo jed­nostavni, redovito se polazu i vise godina prije .subdakonata.Zato ono trazeno vrijeme prokusanosti za sv. eistoen, osobi­to kod zlih navika, treba pomaknuti razmjerno ranije, t. j. u.obzi r treba uzeti redcvnicke zavjete.

Tko im:a prosuditi i odluciti , da se kandidat glede sv. ci­stoce pripusti i li lie na zavjete odnosno na redenje I To cebiti p re Iekti, ako im je stanjs poznato, duhovnik i ispovjed­nile Ova stvar 110 naravi spada redovito in forum internum.Zato ce duhovnik, a nada sve ispovjednik, ' imati odlucnu r i­jec, Kandidat je duzan biti iskren, otvoren i potpuno poslu­'sa n , jer radi se 0 njegovoj vremenitoj i vjeonoj sreci i do­bru. Pa i sami kandidat, ako je razborit te pozna svoje stanjei mora.Ina nacela, 1110ze samostalno prosuditi i stvoriti odgo­vnrujucu odluku. Ali ipak neka stvar izloz i i spovjedniku injega se drzi. -

Ako se kandidat redovito ispovjeda pred istim ispovjed­nikom, upoznavanjo i presuda bit ce bez poteskoca,

.Ako to nije slucaj, onda se pravo stanje prije zavjeta od­nOS110 redenja moze upoznati samo pomoeu opce ispovijedi.I crkva izrieito trazi , da redovnicki kandi dati .pred ulazak u'novicijat ucine open ispovjed (Can. 540). I bez obzira TIa go­re roeeno zivo se preporuou]e opca ispovijed u vaznirn easovi­111a i odlukama u zivotu. Tn spadaju svakako ulazak u novi­cijat,profesija i redenje.

Zavrsujerno sa slijedecom opaskom: Ako bi netko veezavjetovan iIi reden opazio, da ne bi bio pripnstcn u sveee­n icki i redovnicki stalez, da su se strogo primijenila nacelastrozijeg misljenja moraIista, ne smije ni najmanje sumnja­ti u svoje zvanje, vnego neka se JOB vise povjeri milosti Bo­'z joj , koji i od grjesnika moze ucinit.i sveca. Sarno treba .s mi-Ioscu sudjelovati i ne plasiti se napora. .

O. Dobroslav 8in10vie

SEPARACI.JA REDOVNICKIH SJEMENIST.A . .;

\ Sjernenista su svijet za se, odijeljen od ostaIih redovnikai ad svih svjetovnjaka.

Crkvenl propist.1. Za sjemenistarcee11a1o sjemeniste treba da je zgrada rastavljena od sa­

mostana iIi da je :harem zidom od osta1ih dijelova samostana

- 21-·

~I

IIt

!I

I

I

I•

rr •

HERCEGOVINAF RAN C I So ~C A N A:

ZA NUTARNJI llVOT I VEZE CLANOVAHEREGOVACKE FRANJ. PROVINCIJE

. SVEZAK V.-1941.

CAS ZOVE.

N alton susreta sa Samaritankom, IH'lJe izbora apostola,pr.ije slanja 72 ucenika neiscrpivoj revnosti bozanskog Spasi­telja lebdi pred ocima opet i opet slika velike i zrele zetve.»Zetva je velika, ali je rac1nika malo« (Mat. 9,37; Luk. 10,2) . »Podignite svoje oci i vidite njive, kako su vee bijeleza zetvu«. »Je1' je u tom istinita r ijeo, da je drugi koji si je,a d rugi koji zanje. J a sam vas poslao, da zanjete, gdje se vin ijeste trudili,'"a-wi :ste ujiosuo ' .n j ihov: · l1P.i ~ti « (Iv. 4, 35; 37,38). I dok na zrijanje poljskih tu sjeva trebazl mjeseca ceka.ti,sjerne rijeci Isusove donosi brze plod : Samaritanka p repozna ­je u Zidovu Gospodina, proroka i Krista, a Sihemljani nav ijest Samaritanke 0 njem pozivIju ga da ostane kod njih ipozdravljaju ga kao Spasitelja svijeta.

Na izlozenorn i nesmirenom tlu Hercegovine sija.li su si­nov i sv. Franje vjekovirna evandeosko sjeme zali jcvajuci ga,9.liim znojern, u znatnoj mjeri krvlju i suzama.Dragocjena j

sveta, t esko i dugo cuvana bastina predana je u ruke nama,danasnjem pokoljenju, djeci ruzmazenog v remena, koje umnostvu moduih idola, u vrtlogu trenutnih struja i jeftinogbljeatav i la zaboravlja t ernel jne, najbitnije, nezamjenljive po­trebe opstanka. Sjeme r ijeei i mi.losti B ozje padalo je iz rukui nasih pretsasnika na VUt, na pl i tki krs, u trnje, ali bilo jei rodne, duboke i uredene zemlje, koja .ie n1i1110 occkivanjcnosila 30-,GO - i100-struki plod. Od nekih ~O.OOO katolikau Iiercegovini prije 100 godina ima nas danas, poglavito nvczi s razvojem nase provincije, blizu 200.000. Prirnjer, dausput spomenern, m irne i besprijekorne ekspanzije naroduogposjeda. Mi dauasnji hercegovaeki franjevci svi, svaki naSV0111. mjestu, 'pozvani smo, da dosadasnji -snazn i ruzvoj kra­ljestva Bozjeg medu nama ne .pustimo da oslabi . i li da se pre­kine, nego da tomu pobjedonosnom razvoju osiguramo vise

- 1-

ij

iI

t