2

Dragi čitatelji,

očetak nove godine je posebnovrijeme kad okrećemo novu

neispisanu stranicu životne knjige. Prednama su vrijeme i prostor, a kako ćemo ihispuniti ovisi dobrim dijelom o namasamima.

Želim vas potaknuti da tijekom godinedonesete dvanaest važnih odluka koje ćeobogatiti vaš život. Odluke nipošto nemojtedonositi odjednom, već postupno, svakimjesec po jednu. Mjesečne odluke seusvajaju puno lakše od onih novogodišnjihkoje tako često padaju u zaborav. Da biste utome bili uspješniji, u sredini ovog časopisanaći ćete Kalendar zdravlja s dvanaestnačela cjelovitog zdravlja.

Svaki mjesec je ponuđen prostor zaosobno razmišljanje i dostignućavezana uz istaknuto načelo za tajmjesec. Ispisan je i jedan cilj, koji je nesamo poseban i važan, već je mjerljiv,svima dohvatljiv i donosi sigurnu dobit.Odluka o usvajanju svakog oddvanaest ciljeva vezanih uz pojedinimjesec je mala investicija koja će vamdonijeti mnogostruku dobit.

Pozivam vas da pri dosezanjupojedinih ciljeva budete strpljivi,marljivi i usredotočeni na zdravstveneprednosti. Te prednosti će se postupno,s dosezanjem sve većeg broja ciljeva,umnažati. Osjećat ćete se bolje, biti

poletniji, zdraviji i sretniji; drugim riječimaživjet ćete punim životom i zadržaticjelovitost, jer nijednu dimenziju zdravljaniste izostavili. Riječ “individua” u svojemkorijenu nosi latinski glagol “divido”, kojiznači dijeliti. Stvoreni smo kao nedjeljivabića. Pogreška je zanemariti bilo kojepodručje zdravlja i ulagati u samo neka,bilo da je riječ o tjelesnom, osjećajnom,društvenom ili duhovnom zdravlju.

Čitajući članke koje vam nudimo u ovombroju naći ćete niz praktičnih savjeta kakosačuvati i unaprijediti zdravlje, usprkosmogućoj genetskoj predispoziciji za nekubolest. Ohrabrujuće je da predispozicija nijepredestinacija, nešto što je unaprijedodređeno. Promjenom stila življenjamoguće je spriječiti ili odgoditi pojavumnogih bolesti.

P

Prim. dr. sc. Nevenka Čop, neuropsihijatar

IZ PERA UREDNICE

3

ŽIVOT I ZDRAVLJE je obiteljski časopis za promicanje cjelovitog zdravljaGodište XXXVII, broj 1, god. 2015.

Cijena 10 knNaklada: 5.000 primjerakaNakladnik: Život i zdravlje, Centar za proučavanje prirodnih i zdravstvenih načela, Prilaz Gjure Deželića 77, Zagreb

Glavna i odgovorna urednica: prim. dr. sc. Nevenka ČopIzvršni urednik: dr. min. Miroslav ĐidaraUredništvo: prim. dr. sc. Nevenka Čop, dr. min. Miroslav Đidara, Mojzeš Drago,mr. sc. Jasmina Dobravc-Poljak, prof., Mario ŠijanUrednički savjet: prof. dr. sc. Bruno Baršić, dr. Tihomir Brkić, dr. Jasmina Cesar, dr. Željko Čorić,dr. Jasmina Jagić, dr. Veronika Jakovac, dr. Jasna Jelačić, MD, MPH Roberta Katačić, dr. dent. med. Ksenija Malašić, dr. Tihomir Odorčić, dr. mr. sc. Irena Rakamarić, mr. sc. Ivana Stojčević, dr. dent. med., dr. Diana Špoljar

Lektura: Miroslav VukmanićKorektura: Nadica ĐidaraOblikovanje: Sanja ŠebTisak: Tiskara Velika Gorica

Adresa uredništva:Život i zdravlje, Prilaz Gjure Deželića 77, 10000 Zagreb; tel. (01) 2361-900; faks (01) 2361-901zivotizdravlje@outlook.com

ISSN 0350-7343Za točnost podataka i vjerodostojnost članaka kao i njihovog sadržaja odgovaraju potpisani autori.

SadržajMozak koji traje ..................................................................................................................................4AKTUALNO

Što treba znati o ebola groznici .........................................................................................................6LIJEČNIK VAM SAVJETUJE

Voda život znači ...............................................................................................................................8O važnosti vode ................................................................................................................................10Zašto uklanjati zubni kamenac?......................................................................................................11Ciklom protiv povišenog krvnog tlaka ............................................................................................12Kako smanjiti rizik stresa? ...............................................................................................................13Prehranom protiv povišenih masnoća u krvi..................................................................................18Kalendar zdravlja 2015. ...................................................................................................................20KRITIČNA TOČKA

Adolescenti i pijenje alkohola .........................................................................................................22OBITELJSKI KUTAK

Zdrava komunikacija u obitelji ........................................................................................................27Ovisnost o kockanju ........................................................................................................................30Izazovi u komunikaciji u palijativnoj medicini ................................................................................33SVIJET KUHANJA

Recepti..............................................................................................................................................36Deset prednosti doručka..................................................................................................................38Zašto treba sporije jesti?..................................................................................................................39

Ljudski mozak, ključ individulnog isocijalnog ponašanja čovjeka, zacijelo jenajsloženiji sustav na Zemlji. Mnogobrojnaistraživanja nastojala su i još uvijek nastojesaznati tajnu njegovog funkcioniranja.Rezultati opsežnih istraživanja tijekomDesetljeća mozga (1990.—2000.), uzprimjenu sve savršenijih dijagnostičkihmetoda, naglašavaju važnost mehanizmaneuroplasičnosti mozga, mehanizma kojegsu znanstvenici opisali još krajemdevetnaestog stoljeća, no tada bez jasnihdokaza. Upravo taj mehanizamneuroplastičnosti pokazuje da mozak nijestatičan organ koji se ne može oporaviti i načije funkcije ne možemo djelovati već je,naprotiv, stvaranjem novih veza izmeđuneurona, reorganizacijom i remapiranjem,moguće u nekim slučajevima ponovnouspostaviti funkciju i očuvati svježinufunkcioniranja do duboko u starost.

Još davne 1904. godine poznati španjolskineuroanatom Santiago Ramón y Cajal

navodi da svaki čovjek, ukoliko to želi,može postati kreator (skulptor) svojegvlastitog mozga.

Aktiviranjem zrcalnih neurona vidnim,slušnim i taktilnim podražajima,zamišljanjem pokreta i učenjem novihznanja potičemo mehanizamneuroplastičnosti sa svrhom očuvanja ioporavka funkcija mozga.

Bolesti mozga su nažalost česte, čestouzrokuju invalidnost, bitno pogoršavajućikvalitetu života pojedinca i njegove obitelji,uzrokujući pritom goleme materijalnetroškove. Prema podacima Europskogsavjeta za mozak, troškovi zbog bolestiuzrokovanih poremećajima mozga u Europiiznose 798 milijardi eura godišnje. To jevjerojatno i jedan od razloga zbog kojeg jeEuropski savjet za mozak proglasio 2014.godinu Europskom godinom mozga, sciljem poticanja aktivnosti koje stavljajumozak u središte zbivanja.

4

MOZAK koji traje

>> Najnovije spoznaje o očuvanju zdravlja mozga

Akademkinja Vida Demarin,neuropsihijatar

5

Da bi mozak uredno funkcionirao, potrebnamu je stalna opskrba krvlju, a da bi taopskrba bila dostatna, potrebno jeprocijeniti rizik nastanka poremećaja —otkrivanjem i držanjem čimbenika rizikapod nadzorom. To su u prvom redu povišenkrvni tlak, šećerna bolest, srčane bolesti,hiperlipidemije, poremećaj zgrušavanjakrvi, pušenje i alkoholizam.

Ključevi za očuvanje zdravljamozga u našim su rukama:

zdrava prehrana(mediteranska prehrana),redovita tjelesna aktivnost,

nošenje sa stresom usvakodnevnom životu i vježbemoždanih funkcija, takozvani

“brain fitness”.

Posljednjih se godina mnogo govori ovrijednosti mediteranske prehrane zazdravlje, posebno u prevenciji moždano-žilnih i srčanih bolesti, a također iAlzheimerove bolesti. Rezultati kliničkihpokusa na velikom broju ispitanikaobjavljeni u eminentnim časopisima (NEJM,Lancet, Circulation i slično) to nedvojbenodokazuju. Kao što znamo, mediteranskaprehrana uključuje plavu ribu, povrće ivoće, maslinovo ulje i čak čašu crnog vina.Za poboljšanje kognitivnih funkcijapreporučuju se još orašasti plodovi, tamnačokolada s preko sedamdeset posto kakaa,zeleni čaj i slično.

Redovita tjelesna aktivnost prijeko jepotrebna za uredno funkcioniranje čitavogorganizma, a posebno mozga, s obzirom dase na taj način podiže razina neurotrofinaBDNF-a (brain derived neurotrophic factor),ključnog za koncentraciju, pamćenje iučenje. Niska razina BDNF-a dovodi dodepresije i lošijeg kognitivnogfunkcioniranja.

Stres je teško definirati. Za nekoga jeodređena situacija stres, a za drugoga je

poticaj. No svakako je u našem životupoželjno što manje stresa.

Da bi mozak urednofunkcionirao, potrebni sumu stalni poticaji, novizadaci, učenje novih znanja,jer rutina svakodnevice“ubija” svježinu moždanihfunkcija. Ti poticaji mogubiti nešto sasvimjednostavno, primjerice, da se dešnjakpotpiše lijevom rukom, ili zakopča košuljulijevom rukom. Takvih takozvanih “brainfitness” zadataka ima čitav niz i važno jeizabrati i vježbati ono što nam se najvišesviđa — od rješavanja križaljki, rebusa isudokua, do učenja novih znanja.

No, najvažniji je stav prema životu. Trebaimati povjerenja u vlastite snage, umogućnost rješavanja bilo kakvih radnih,emocionalnih, društvenih ili drugihproblema. Tajna uspjeha naših akcija ičitavog našeg života je baš u našem stavu.Ako je on pozitivan, pun povjerenja,entuzijazma i volje, onda će i naš život bititakav — pun entuzijazma, energije, veselja isreće. U takvoj klimi punoj pozitivnihdoživljaja nema mjesta za bolest, lošeraspoloženje ili nesreću.

Dakle, hoćemo li mislitipozitivno — ovisi o nama

samima!

6

Što je to ebola groznica?Prvi put čuli smo za ebola groznicu

1976. godine. U Kongu, uz rijeku Ebolu te unekoliko sela u Sudanu došlo je do pojavenove bolesti koju je karakterizirala visokasmrtnost. Bolest u to vrijeme nije izazvalaveću pozornost jer se radilo oepidemijama ograničenim na uska ruralnapodručja. Međutim, znanstvenici suprepoznali potencijal za ozbiljneepidemije, jer je riječ o takozvanimhemoragijskim groznicama koje moguizazvati velike epidemije s visokomsmrtnošću. Ustrajno su radili na izolaciji

virusa, pa su uskoro otkrili da viruspripada filovirusima, čiji je prirodninositelj voćni šišmiš.

Bolest se prenosi u dodiru sizlučevinama zaraženih životinja ili ljudi.Ulazno mjesto su koža i sluznice, a mogućje i prijenos spolnim putem, jer oboljeliizlučuje virus u spermi još šest tjedananakon preboljenja bolesti.

I nakon otkrića virusa javljale su semanje epidemije u Africi. Sadašnjaepidemija počela je krajem 2013. godine uGvineji, a već početkom 2014. godineširenje bolesti pokazalo je novo lice. Bolest

ŠTO TREBAZNATI O EBOLAGROZNICI

Prof. dr. sc. Bruno Baršićspec. infektolog

AKTUALNO

Prošle godine svijet se suočio s opasnom epidemijom ebola groznice, koja je ujednom trenutku zaprijetila i izvanafričkim zemljama. Zdravstvene služberaznih zemalja, pa tako i Hrvatske, počele su se užurbano pripremati zazbrinjavanje potencijalno oboljelih, a posebno se to odnosilo na mjereusmjerene zaustavljanju širenja bolesti. Ponovno su testirani raznimehanizmi prevencije i došlo je do unapređenja provođenja preventivnihpostupaka.

7

više nije bila ograničena na nekoliko sela,već se munjevito počela širitizapadnoafričkim zemljama — Siera Leone,Liberija i u manjoj mjeri Gvineja i Nigerija.Ono što je bilo novo, bolest se proširila i navelike gradove, pa se ubrzo broj oboljelihpopeo na tisuće.

Zbog čega je došlo do epidemije takovelikih razmjera? Osim izrazitekontagioznosti ili zaraznosti virusa, smatrase da je jedan od razloga razvojkomunikacijske tehnologije te većamobilnost ljudi u nekad prometnozapuštenim zemljama. Tehnologijanapreduje, ali običaji ljudi često ostajujednaki kao i prije stotinu godina. Umnogim afričkim selima danas još uvijeknema struje, ali postoje generatori na kojese pune mobiteli. Smrt u obitelji odmah seobznanjuje rodbini koja dolazi iz velikihgradova i prisustvuje pokopima uzopsežne obrede. Običaj je dodirivatimrtvaca, ali obredi uključuju i druge oblikekoji pospješuju mogućnost zaraze.Zaraženi se vraćaju u gradove i paklenikrug zaraze napreduje. Tako su se brojkepenjale na tisuće, a epidemija je počelajenjavati tek kad su primijenjene ratnemetode ograničavanja kretanja ljudi,policijski sat i ostale zabrane.

Sama bolest započinje vrućicom,klonulošću i glavoboljom, a zatim se javljaobilno povraćanje te proljevi, pri čemubolesnik gubi mnogo tekućine. Dolazi doteških poremećaja cirkulacije, a zatim unajtežim oblicima bolesti do opsežnihkrvarenja i zatajenja više organa, posebnopluća i bubrega. Rani početak liječenjanadoknadom tekućine već može značajnosmanjiti smrtnost.

Pokazano je da je u zemljama s višomrazinom zdravstvene skrbi smrtnostmanja, a naročito ako se primijene mjereintenzivne medicine, što je uočeno kodbolesnika koji su liječeni u razvijenim

zemljama. Unatoč svemu, bolest jepogubna i smrtnost se kreće izmeđutrideset do sedamdeset posto.

Možemo li spriječiti javljanjeebola groznice u Hrvatskoj?

I u Hrvatsku može doći netko izepidemijom zahvaćenih zemalja. Zbogtoga je već u zračnim lukama uspostavljennadzorni sustav koji upozorava na dolazakpotencijalno oboljelog. Osobe koje sudošle iz rizičnih zemalja pod nadzorom suepidemiološke službe kroz dvostrukovrijeme inkubacijskog razdoblja. U slučajuvrućice javljaju se liječniku, a zatim se podposebnim režimom upućuju u Kliniku zainfektivne bolesti Zagreb. Tamo sesmještavaju u izolirane sobe, a osobljekoje ih njeguje potpuno je zaštićenomaskama, odijelima i rukavicama, štoonemogućava dodir sa sekretomoboljelog. Unatoč tome, skrb za bolesnikaje vrlo rizična, što potvrđuju brojke ostotinama oboljelih zdravstvenihdjelatnika, od kojih je, nažalost, mnogoumrlo.

Možemo reći da nas je ebola groznicapodsjetila na stalnu prisutnost rizikaepidemija zaraznih bolesti. Ona je samojedna u nizu infektivnih bolesti koje moguizazvati epidemije. U prošlosti su to bilebakterijske bolesti kao što su kuga i kolera,ili virusne kao što su velike boginje. Danassu to virusne bolesti ptičje ili svinjskegripe, hemoragijskih groznica i SARS-a, a ubudućnosti će se pojaviti i neki novi virusi.Velika migracija ljudi i prometnamobilnost omogućit će da pojavaepidemije u jednom kraju svijeta lakopostane globalni problem.

Je li važno što pijem? Sva pićasadrže vodu, zar ne?

Ljudski organizam sadrži oko 70 postovode i naši bubrezi dnevno pročistegotovo 176 litara krvi. Da u nama nepostoji taj sofisticirani sustav prikupljanjaotpadnih tvari, svi bismo izgledali poputsmežuranih grožđica.

Zašto je ta bezbojna tvar bez okusa,kalorija i soli toliko potrebna tijelu?Odgovor leži u fiziološkom djelovanjuorganizma. Voda je za tijelo isto što i uljeza automobilski motor. Ona je čudotvornomazivo koje omogućuje rad svih organa.Popijena voda tijelu je potrebna zaobavljanje svih životnih procesa.

Međutim, ukoliko pijemo druga pićaumjesto vode, nastaju određeni problemi.Naime, ostali napitci sadrže kalorije kojetreba probaviti kao hranu. Te kalorijemogu proizvesti masnoće, potaknutikolebanja razine šećera u krvi i usporitiprobavu. Mnoga pića povećavaju kiselostu želucu. Neka poznata gazirana pićasadrže fosfornu kiselinu koja potičeizlučivanje kalcija iz organizma, čimepridonose nastanku krhkih kostiju.

Šećer iz tih napitaka zahtijeva dodatnuvodu za preradu. Nedavne studije supokazale da kofein i alkohol dehidrirajutijelo zato što djeluju kao diuretici. Tomože pridonijeti umoru, suhoj koži, lošojprobavi i glavoboljama. Rješenje? Nasvako alkoholno piće, na svaku šalicukave, na svako kola piće svakako popijtejoš čašu vode ili, još bolje, maksimalnosmanjite njihovu uporabu i pijte samočistu vodu.

Rješavaju li dijetalni napitci oveprobleme?

Dijetalni napitci ne sadrže šećer, alinisu preporučljivi za uporabu zbog drugih

sastojaka. Gotovo svinapitci, sa šećeromili bez njega, sadržekemikalije koje sedodaju zbog boje,okusa, konzerviranjai drugih razloga.Neke od njih mogunadražiti osjetljivuželučanu stjenku, adruge opterećujujetru i bubrege kojise moraju pobrinutiza njihovudetoksikaciju iizlučivanje izorganizma.

Pijenje vodeuklanja sve ove probleme. U vodi nemadodatnih kalorija koje usporavaju probavuili debljaju. U njoj nema nadražujućihsredstava koja će utjecati na osjetljivusluznicu probavnog trakta i sadržinajmanju količinu kemikalija koje bi bileprijetnja za osjetljivi tjelesni stroj. Voda nesadrži kofein svugdje je ima i jeftina je.

Koliko bi vode trebalo popiti nadan?

Pijte toliko da mokraća bude svijetla.Tijelo dnevno gubi oko 10 do 12 čaša vodepreko kože, pluća, mokraće i izmeta.Hrana osigurava dvije do četiri čaše vode,što znači da još trebamo popiti oko osamčaša vode.

Naviknite se piti dosta vode. Pijte kadustanete, tijekom prijepodneva iposlijepodne. Čaša popijene vode djelujepoput unutarnjeg tuširanja. Ona ispireželudac i priprema ga za rad.

Započnite dan na najbolji način. U prvujutarnju čašu vode možete iscijediti neštolimunova soka. Zatim tijekomprijepodnevnih i poslijepodnevnih stanki

Zašto je tabezbojna tvar

bez okusa,kalorija i soli

tolikopotrebna

tijelu?

8

LIJEČNIK VAM SAVJETUJE VODAživot znači Iz knjige

Izaberi zdravlje

posegnite za čašom vode i popijte je nazadovoljstvo svojega tijela. U kušnji ste daposegnete za nekom grickalicom?Nadomjestite je čašom vode. Ona ćeučiniti čuda u vama!

Voda je savršeno piće, jedan odnajvećih životnih blagoslova. Kad vassljedeći put zapitaju: “Želite li neštopopiti?” odgovorite ponosno: “Da, čašuvode, molim. Jako mi prija.”

Iz boce ili slavine?

S obzirom na izvještaje o zagađenostivode teškim metalima, nuklearnimotpacima, umjetnim gnojivima,pesticidima, herbicidima i uljima neki seljudi boje piti vodu iz kuhinjske slavine.

S razlogom, reći ćete, zar ne?

Tako mnogi misle i zbog toga piju samoflaširanu vodu. Međutim, županijski zavodiza javno zdravstvo vrše nadzor kvalitetevode za piće iz regionalnih vodovodaprovodeći analizu njezinihorganoleptičkih, kemijskih i fizikalnihsvojstava te toksikološku i mikrobiološkuanalizu. Tek nakon što se ustanovi da vodaudovoljava uvjetima Pravilnika ozdravstvenoj ispravnosti vode za piće usvim navedenim parametrima, ona seproglašava zdravstveno ispravnom.Ukoliko koristite vodu iz privatnihvodovoda i zdenaca, bilo bi poželjnopozvati Zavod za javno zdravstvo vaše

županije da na vaš zahtjev izvrši potrebneanalize jer su onečišćenja uvijek moguća.Jedan od načina da se zaštitite odonečišćenja jest postavljanje vlastitogsustava filtriranja: dobar ugljeni filtaruklanja većinu zagađivača i pridonosidobrom okusu vode.

Što reći za kupovnu vodu ubocama?

Do ožujka 2004. godine samo je desetdomaćih punionica podvrgavalo svojuvodu kontrolama Zavoda za javnozdravstvo i legalno prodavalo izvorsku istolnu vodu s licencom i certifikatomzdravstvene ispravnosti. Istodobno se nanašem tržištu prodaju još 33 strane vode,kao i neke domaće koje nemaju licencuZavoda. Redovito se događa da se uambalaži prodaje i voda natočena izslavina javnog vodovoda.

Ali voda u bocama ima boljiokus.

Nema uvijek. Kada pronađete onu kojaodgovara vašem ukusu, provjerite naetiketi je li podvrgnuta kontrolama iposjeduje li potreban certifikatzdravstvene ispravnosti. Ali najveća jeironija u cijeloj ovoj priči ta da velikavećina nas izlaže svoje zdravlje većem riziku time što ne pije dovoljno vode nego od mogućih zagađenja.

9

10

oda je, uz zrak jedan od najvažnijih sastojaka potrebnih za život. Kod novorođenčetavoda čini oko 75% njegove težine, a kod odrasle osobe oko 70%.

Voda je medij za odvijanje metaboličkih procesa: transportni sustav koji olakšavaprobavu, važan čimbenik kod pročišćavanja krvi u bubrezima, regulator topline, glavnisastojak krvi.

Osim vode koju pijemo, dobivamo je i iz voća (lubenice, citrusi, jagode, jabuke, trešnje...) ipovrća (špinat, zelena salata, mrkva, buća, krastavci, rajčice, brokula...)

Dnevni gubitak vode za prosječnu osobu pri uobičajenim temperaturama, u mililitrama

Niska razina Produžena tjelovježba aktivnosti visokog intenziteta

Nevidljivi gubitak kroz kožu 350 350Nevidljivi gubitak disanjem 350 650Znojenje 100 5000Izmetine 100 100Urin 1400 500Ukupni gubitak tekućine 2300 6600

Pri nedovoljnom nadoknađivanju tekućinedolazi do dehidracije. Dehidracija možeuzrokovati poremećaj u održavanju tjelesnetemperature (toplinski udar), nedovoljnopročišćavanje krvi od metaboličkih otpada(bubrezi), povećanje gustoće krvi (moždani udar,infarkt miokarda), poremećaj probave(konstipacija), vrtoglavicu, glavobolju i slično.Kod zdravih ljudi boja urina govori o stanjuhidriranosti tijela. Svjetla boja urina govori odobroj hidraciji. Tekućinu treba piti već od jutrakako bismo nadoknadili nevidljivi gubitak vodetijekom noći. Važno je da voda koju pijemo budebistra i čista. Sokovi su često bogati šećerima tedoprinose povećanju tjelesne težine i razvojudijabetesa tipa 2, kofein djeluje kao diuretik, aalkoholna pića utječu na sposobnostrasuđivanja i također imaju diuretski učinak.

Vodu treba redovito koristiti i za čišćenjetijela (tuširanje i često pranje ruku), a dokazanaje i velika korist od hidroterapije (topli i hladnioblozi od mokrih ručnika, tople kupke zastopala).

Vodu trebamo koristiti razumno i izbjegavatinjezino nepotrebno prolijevanje. Isto takotrebamo se brinuti za čistoću vode i paziti da jene onečišćujemo nesavjesnim ponašanjem.

O važnosti vodeV

11

ubni kamenac je čvrsta naslaga koja se svremenom taloži na zubima. Podloga zanastajanje kamenca je zubnobakterijski

plak. Plak je mekana, ljepljiva naslaga koja seuobičajeno stvara na zubima već kratko nakončetkanja zubi. Ugradnjom minerala iz sline svremenom dolazi do mineralizacije zubnogplaka te stvaranja zubnog kamenca.

Loša higijena usne šupljine može dovestido mnogih stomatoloških i medicinskihproblema kao što su upale zubnog mesa,infekcije, gubitak kosti, srčane bolesti, infarkt imnogi drugi. Redoviti posjeti stomatologu ičišćenje zubnog kamenca mogu spriječiti tekomplikacije te osigurati dobro oralno i općezdravlje.

Prednosti uklanjanja zubnog kamenca

1. Sprečavanje nastanka karijesa. Zubnikamenac sadrži velike količine bakterija kojesvojim kiselinama napadaju caklinu te dovodedo stvaranja karijesa.

2. Sprečavanje gingivitisa i parodontoze.Uzročnici parodontoze su također bakterije izplaka, mekih naslaga i kamenca koje dovodedo početnog zapaljenja. Prve promjene nastalena zubnom mesu očituju se gingivitisom, kojiprate loš zadah i krvarenje zubnog mesa. Uzpravilno četkanje i odstranjivanje kamencagingivitis ili upala zubnog mesa može seizliječiti za nekoliko dana.

3. Očuvanje zubi. Ukoliko se ne uklonikamenac, on počinje pritiskati zubno meso tese ono počinje odvajati od zuba; posljedičnonastaju “džepovi” u kojima se nakuplja hrana ibakterije te se zubno meso sve više upaljuje ipovlači. Spomenuti proces dovodi do ogoljenjazubnih vratova. Proces napreduje i dolazi dokosti, a zubi postaju pomični i na krajuispadaju.

4. Rješavanje neugodnog zadaha iz usta.Uklanjanje zubnog kamenca i smirivanje

krvarenja i upale pomaže uklanjanjuneugodnog zadaha iz usta.

5. Održavanje dobrog općeg tjelesnogzdravlja. Posljednjih godina istraživanjaupućuju na veliku važnost bolesti zubnog mesai tkiva oko zubi, s obzirom na njihovupovezanost s povišenim rizikom od razvitkabolesti srca, mozga i krvnih žila, sa šećernombolesti, bolestima dišnog sustava (osobitoupalom pluća), ali i prijevremenim porodom.Održavanjem zdravlja usta i zubi učinkovitouklanjamo spomenute rizike.

6. Rano otkrivanje dentalnih problemaRedovitim posjetima stomatologu u svrhuredovitog uklanjanja zubnog kamencaomogućavamo rano otkrivanje oboljenja usta izubi. Rano otkriveni karijes, slomljeni ineadekvatni ispuni te upale zubnog mesa lakšese liječe. Ako se ti problemi ne rješavaju,vađenje živca (endodoncija), operacije zubnogmesa i kosti te vađenje zuba mogu postatijedine preostale opcije.

7. Prekrasan osmijehVaš stomatolog može ukloniti većinupigmentacija nastalih pušenjem i ispijanjemkave i čaja. Nakon čišćenja stomatolog će vamispolirati zube te će vaš osmijeh biti svjetliji iljepši.

Dugotrajno prisutan zubni kamenac nemože se na željeni način ukloniti oralnomhigijenom u kućnim uvjetima; može ga uklonitijedino stomatolog u ordinaciji, upotrebomodgovarajućih instrumenata. Ali zubnomčetkicom možete ukloniti plak. Odgovarajućaoralna higijena kod kuće može usporiti ilionemogućiti stvaranje kamenca. Ukoliko jemanja količina plaka, jasno je da je i stvaranjekamenca sporije. Prema tome, dobra oralnahigijena uz povremeno uklanjanje kamenca ustomatološkoj ordinaciji sigurna je formula zaizbjegavanje problema koji mogu nastati kaoposljedica prisutnosti zubnog kamenca.

Zašto uklanjati zubni kamenac?Dr. Milana Lorencin, stomatolog

ZZašto uklanjati zubni kamenac?

Zašto češće i više jesti ciklu?Analiza šesnaest kliničkih studija dovela

je do zaključka da jedna čaša soka od ciklednevno (što je podjednako količini od dvagomolja cikle) može značajno smanjitipovišeni krvni tlak. Dvostruka količina jepotrebna da bi se snizio normalan krvni tlak.Uglavnom dolazi do snižavanja sistoličkogtlaka — gornjeg (prvog) očitanja.

Istraživači su zaključili da to svojstvocikle — snižavanje krvnog tlaka — samo posebi može umanjiti rizik od moždanog udaraza četrnaest posto, odnosno za devet postokad je riječ o srčanim bolestima.

Dokazano je da je cikla korisna pripoboljšanju izdržljivosti u sportskimaktivnostima te pri oporavku ljudi koji sebave trčanjem ili hodanjem.

Kako cikla pomaže?Cikla je bogata nitratima. Nitrati se u

ljudskom tijelu pretvore u nitrite i dušikovoksid, koji pomaže pri opuštanju stijenkekrvnih žila, poboljšavajući protok krvi isnižavajući krvni tlak.

Kako češće i više koristiti ciklu?1. Sirova cikla — naribajte sirovu ciklu na

sitne komade te je pomiješajte s naribanom mrkvom, svježim začinima i umakom da biste pripremili ukusnu salatu.

2. Sok od cikle — možete ga kupiti u trgovini ili napraviti domaći. Dodajte jabuku i malo đumbira za slatkoću i poseban okus.

3. Cijela, kuhana cikla — u trgovinama možete kupiti kuhanu i oguljenu ciklu. Koristite je za salate, juhe, umake te čak u pripremi kruha i čokoladne torte! Još bolje, sami skuhajte ciklu te je pripremite na salatu. Mladu neoguljenu ciklu možete pržiti i karamelizirati. Ne zaboravite iskoristiti i lišće cikle — jako je blago.

4. Konzervirana cikla — to je najuobičajeniji način konzumiranja cikle u zapadnim zemljama. Ne zaboravite pojesti više od svega jednog komadića.

Jedina nuspojava kod uzimanja cikle jestmogućnost promjene boje urina ili stolice.

CIKLOMPROTIV POVIŠENOG KRVNOG TLAKA

Sue Radd, nutricionist

Uvođenjem cikle u svakodnevnu prehranu možete na jednostavan i jeftinnačin sniziti povišen krvni tlak i pritom smanjiti potrebu za skupimlijekovima od kojih mnogi imaju nuspojave.

12

13

Kako smanjitirizik stresa

Prim. dr. sc. Nevenka Čop, neuropsihijatar

ema čovjeka koji tijekom života nije iskusio stres. Reakcije poput ubrzanogdisanja, ubrzanog kucanja srca, porasta mišićnog tonusa, povišenog krvnogtlaka (kao rezultat naglog porasta razine adrenalina, hormona kore

nadbubrežne žlijezde) samo su dio očitovanja organizma pod stresom. Stres jenezaobilazan dio života i nema životne dobi u kojoj bismo bili pošteđeni stresova.

Oni koji u stresnim situacijama posežu za cigaretom, alkoholom ili nekim drugimsredstvom da bi im bilo lakše, lišavaju se mogućnosti učenja kako se izravno suočiti sastresovima u životu.

Ispitajte i proučite stresogene doživljaje u svojem životu. Jesu li oni uvjetovani stanjemna poslu? Jesu li vezani uz vaše roditeljstvo? Možda probleme u braku? Financijskeprobleme? Neostvarene snove? Međuljudske odnose? Nejasnu životnu filozofiju snezadovoljavajućim odgovorima na najvažnija pitanja: Odakle sam, zašto sam ovdje ikamo idem?

Razmislite o tome kako ste dosad reagirali na stresne situacije. Jeste li zadovoljni svojimreakcijama, ili vam se čini da biste ih trebali mijenjati? Ispitajte svoje stavove i osjećajevezane uz stresove.

n

?

14

PREPOZNAVANJE DISTRESANaš odgovor na stres može biti pozitivan

i motivirajući. Međutim, ako se s raznimstresovima u životu suočavamo na pogrešani loš način, naše će tijelo ostati u stanjutakozvanog distresa (poremećene fiziološkeravnoteže), što pridonosi slabljenjuimunosnog sustava, snižavanju mentalnogkapaciteta i pogoduje razvoju mnogihraširenih bolesti koje se danas nalaze visokona ljestvici pobola i smrtnosti u svijetu i uHrvatskoj.

Distres se može prepoznati po pojaviodređenih simptoma. Sitni, beznačajniproblemi bacaju vas u očaj, nemate više onihmalih zadovoljstava, ljudi i situacije koje vamnikad nisu smetale postaju izvor straha itjeskobe, sumnjate u sebe, osjećate stalniumor, ne polazi vam za rukom da prestanetemisliti na brige, nezadovoljni ste životom.Takvi znakovi upozoravaju da nešto trebamijenjati kako bi se prekinulo stanjedistresa. Nemojte ih ignorirati i zavaravati seda će proći sami od sebe.

ŠTO PODUZETI?Najbolji način da uspješno nadzirete

svoje probleme i brige jest da ih osvijestite.Načinite popis onoga što vas brine i čininezadovoljnima — popis vaših briga.

Kad to učinite, otkrit ćete da su nekiproblemi važni, da neki uopće nemaju značajkoji im pridajete, a neki će se sami po sebiriješiti a da na njih i ne obraćate posebnupozornost. Netko je jednom rekao da seosamdeset posto problema zbog kojih sebrinemo neće nikada dogoditi, petnaestposto problema je izvan mogućnosti našegnadziranja, a preostaje nam samo pet postoproblema kojima se trebamo baviti. To i nijetako mnogo, zar ne?

Stoga popišite svoje probleme irazmislite o mogućim rješenjima ili akcijamakoje trebate poduzeti. Nakon toga odlučitekojim ćete ih redom rješavati. Nužno je dastvorite plan kako ćete djelovati i rješavatisvaki problem, a kad to učinite, pokušajte toi ostvariti.

Postoje određeni postupci i načela kojiljudima pomažu u suočavanju sa stresom, alivažno je znati da ni tehnike koje pomažu prisvladavanju stresa ne mogu biti djelotvorne— ako se ne vježbaju i ne usvajaju.

15

RAZMISLITE O MOGUĆIM POSLJEDICAMADOGAĐAJA KOJI JE DOVEO DO STRESA, IPRITOM NE PRETJERUJTE

Primjerice, nadređeni vas je pozvao iprigovarao da nešto niste učinili na vrijeme,ili ste učinili krivo, ili uopće još niste učinili.To vas pogađa. Razmišljate: “On me ne voli,ne cijeni me, mrzi me, možda me želiotpustiti, negdje sam mu se zamjerio. Neznam što učiniti i zbog toga sam zlovoljan.”

Istina je da vas je nadređeni kritiziraozbog propusta koje ste učinili, ali nematenikakvih dokaza za one druge zaključke icrne slutnje koje ste naveli. Uvijek kad neštone ide onako kako želimo, valja sjesti,razmisliti i ne žuriti sa zaključcima, većpogledati sve dokaze za nevolju koja sedogodila ili se događa.

PRIHVATITE ONO ŠTO NE MOŽETEPROMIJENITI

Imajte na umu da je tijekom životamoguće mijenjati sebe. Mnogo je težemijenjati druge. U životu se susrećete smnogim neugodnim situacijama koje suonakve kakve jesu i ne mogu biti drukčije.Ostaje vam da birate. Možete ih prihvatitikao neizbježne, pomiriti se i saživjeti s njima;ili pak upropastiti život sebi i svojimbližnjima opiranjem i vječitim jadikovanjem.

Prihvaćanje je prvi korak premasvladavanju bilo kakve nevolje. Unatočpoteškoći koja vas je snašla, zadržite humorili ga naučite i vježbajte. Pomoći će vam daneugodne situacije i poteškoće sagledate udrugom svjetlu i da ih lakše prihvatite.

POKUŠAJTE PROSUDITI I PRIHVATITI SEBETAKVIMA KAKVI STE

Upoznajte sebe i budite ono što jeste.Neprihvaćanje vlastite naravi može biti izvormnogih neuroza i kompleksa. Najnesretniji ječovjek koji bi želio duh i tijelo prilagoditiizmišljenoj nestvarnoj slici o sebi. Najvećapogreška koju ljudi čine jest da se prikazujuu drukčijem svjetlu nego što to doista jesu.Svi imamo dobrih i loših strana, prednosti inedostataka. Prihvatite li sebe takvog kakviste, vaše pogreške i pogreške drugih bit ćemanje frustrirajuće. Stoga se ne uspoređujtes drugima. To stvara osjećaj superiornosti iliinferiornosti, koji nemaju mnogo veze sastvarnošću. Nijedna osoba nije važnija oddruge. Uvijek imajte na umu da ste stvoreni

kao nešto posebno, da nikad nije bilo osobeposve nalik na vas, i u budućnosti se nećeroditi čovjek kao što ste vi.

SURAĐUJTEMnogi ljudi na odgovornim mjestima

upropaštavaju svoje živce i zdravlje zato štone znaju prebaciti odgovornost nasuradnike, pa sve obavljaju sami. Posljedicatakvog načina rada je obično zbrka u glavi.Od stotinu sitnih poslova ne vidi se glavnicilj. Pod stalnim teretom žurbe postajunapeti, živčani i zabrinuti. Suradnja sdrugima pomaže da se to pobijedi. Onaj tkone zna organizirati posao, zadati zadatke,nadgledati rezultate i surađivati s drugima,najčešće postaje žrtva neke odpsihosomatskih bolesti.

Pravi je izazov surađivati s drugima,razvijati zdrave odnose u obitelji i na radnommjestu. To podrazumijeva imati povjerenje učlanove tima, biti fer, poticati suradnju a nekompeticiju.

NAUČITE BITI ZADOVOLJNI ONIM ŠTOIMATE

Rjeđe razmišljamo o onom što imamo, agotovo uvijek razmišljamo o onome što namnedostaje. Ali ako se potrudimo, naći ćemopuno toga što imamo i na čemu možemo bitizahvalni. Umjesto da se živciramo zbognečeg što trenutno nemamo, veseliti ćemose i uživati u onome što imamo.

Život je pun izbora. Kad vam se svijet rušizbog razdora u obitelji, pucanja prijateljskihveza, financijskih i drugih problema, najlakšeje pasti u negativnost; ali gajenje zahvalnostivodi u sretniji i ispunjeniji život. Možda i neznate na čemu biste mogli biti zahvalni. Aliako se odlučite za zahvalnost i dobrorazmislite, svakim danom ćete nalaziti sveviše razloga da budete zahvalni. Kratkepismene ili usmene zahvale prijateljima,članovima obitelji, suradnicima na poslu,susjedima i drugim osobama koje su narazne načine ušle u vaš život i postale njegovdio pridonijet će optimističnijem i vedrijempogledu na život. Imat ćete više snage, boljisan, manji osjećaj usamljenosti. Bit ćetemanje podložni depresiji, anksioznosti ineprimjerenoj ljutnji.

NEMOJTE POKUŠAVATI BITI SUPERMEN IRADITI SVE ODJEDNOM

Ograničite sami sebe na malo važnogposla. Usredotočite se na njega. Pokušajte

16

dati sve od sebe, raditi vrijedno na svimpojedinostima i učiniti najbolje što možete.Nitko ne može očekivati više od toga, osobitone vi.

Svakog dana suočavate se s mnoštvomzadaća i obveza. Dnevni raspored mora bitipopunjen, ali ne i pretrpan. Mudar čovjekrješava jedan po jedan zadatak. Nerazboritoje pokušavati rješavati sve problemeodjednom ili postati žrtvom svih briga obudućnosti.

Nedavno sam pročitala misao ipreporuku Bena Carsona, svjetski poznatog ivrlo uspješnog neurokirurga zanimljivogživotopisa: “Do your best and let God do therest.” (Učini najbolje što možeš i prepustiBogu da učini preostalo.)

USMJERITE SE NA OVDJE I SADANe treba se zadržavati na onom što vam

je zadalo bol u prošlosti, ili što bi vam mogloići krivo u budućnosti. Za budućnost ćemo senajbolje pripremiti ako se svim snagamausredotočimo na sadašnjost, odnosno nasavjesno obavljanje poslova što ih donosidanašnjica. Jedini način da prošlost učinimokonstruktivnom za budućnost jest daizvučemo pouke iz učinjenih pogrešaka.

Mnogi žive zarobljeni prošlošću.Razočarani su zbog ranjavanja koje sudoživjeli, nose ljutnju koja je pustila korijenei pretvorila se u gorčinu. Problem je unepraštanju, koje skupo plaćaju gubitkommira i radosti. Ljudi koji ne praštaju donoseljutnju i gorčinu u svaki novi odnos i iskustvo.Praštanje je odluka i izbor da ćemo odbacitirazočaranje i misli o osveti i promijeniti svojeponašanje prema osobi koja nam je nanijelabol. Čin koji nas je povrijedio ostaje dioživota, ali praštanje smanjuje njegovu moćnad nama i pomaže nam da se usmjerimo nadruge pozitivne stvari u životu i uživamo usadašnjosti. Praštanje ne znači negiranjeodgovornosti druge osobe koja nas jepovrijedila. Ono ne umanjuje i ne opravdavaranjavajuće postupke i riječi kojima smo biliizloženi. Praštanje nam donosi više mira,sreće i emocionalnog i duhovnog zdravlja.

SMANJITE STRES PLANIRANJEM VREMENASvi imamo na raspolaganju istu količinu

vremena. Na početku tjedna i na početkusvakog dana postavite si realistične ciljeve.Utvrdite prioritete. Predvidite i eventualnuneočekivanu situaciju. Tijekom dana radite ineke poslove koje ne volite, a morate ih

činiti. Ti poslovi zahtijevaju trošenje ivremena i snage. Ponekad vam pojedineosobe oduzimaju dragocjeno vrijeme, a iemocionalno se trošite.

Stoga nađite dnevno bar dvadesetakminuta za ono što vas raduje. Premda stejedinstveni, vi niste najzaposlenija osoba nasvijetu. Vi niste posebni zato što imate višeproblema i planova od drugih. Ako neuspijete svakodnevno naći vremena za onošto vas veseli, učinili ste loš izbor i ne znatedobro planirati svoje vrijeme.

Uistinu uspješni ljudi uvijek nalazevremena za opuštanje, igru, za analizu svojihpostupaka, za razmišljanje o čestozanemarivanim emocionalnim i duhovnimpotrebama i drugim važnim pitanjima uživotu, te da budu s ljudima koji ih na pravinačin podupiru. Sjetite se latinske poslovice:“Festina lente!” (Požuri polako!)

NAUČITE REĆI NENerijetko u životu dopuštate da drugi

postavljaju prevelike zahtjeve za vaševrijeme i snagu. Da biste to izbjegli, trebatedobro isplanirati vrijeme, obveze poredati považnosti i odbaciti one za koje smatrate danisu važne. To uključuje i mehanizam dauspijete reći NE samom sebi, a i ljudima okosebe. Možda će to u početku mnoge oko vasiznenaditi.

Kad prvi puta kažete nekome NE, moždase u vama razvije osjećaj krivnje, ali svremenom će vam biti sve lakše. Recite toljubazno i pokažite svoje zanimanje nudeći

17

neku drugu korisnu alternativu za zadatakkoji biste mogli prihvatiti. Nekad je potrebnomnogo vremena za promjenu ustaljenihnavika. Većina ljudi ipak više voli častan NE uodnosu prema nerado izrečenom DA.

REDOVITO PRAKTICIRAJTE TJELOVJEŽBU UKOJOJ UŽIVATE

Mnoge su prednosti tjelovježbe, pomogućnosti na otvorenom. Bitno je daizaberete aktivnost koju volite i u kojojuživate. Ona će lakše postati i ostati diovašeg načina življenja. Tjelesna aktivnost jezdrav način “punjenja baterija”, bilo da jeriječ o šetnji, trčanju, plivanju, vožnjibiciklom, radu u vrtu… Imat ćete više snage,čvršće kosti, bolji mišićni tonus, bit ćeteizdržljiviji i poletniji. Kad smo tjelesno fit,brže i bolje izvršavamo svoje obveze.Mentalno smo svježiji, bolje pamtimo irasuđujemo. Na kraju dana ostaje nam višeenergije i umor nam ne određuje kako ćemoprovesti ostatak vremena. U mogućnostismo odabrati što ćemo raditi. Želite li biti fit,obratite pozornost na frekvenciju, intenzitet itrajanje tjelovježbe.

Kada? SVAKODNEVNO.....F rekvencijaKako? UMJERENO........... I ntenzitetKoliko? POLA SATA..........T rajanje

Tjelovježba nema alternativu.Zdravstvene prednosti tjelovježbe vidljive suna svim područjima zdravlja.

POMAŽITE DRUGIMAZanimanjem za druge ljude i pomažući

im na različite načine isključujemo se odvlastitih problema i smanjujemo stres. Maladjela ljubaznosti koja redovito poduzimamo

obogatit će nas visokim stupnjem dobrogosjećanja. Dobro osjećanje u životu temeljise na naučenim vještinama. Kad pružimoruku nekoj osobi u neprilici, kad smospremni dijeliti bez obzira na to kolikoimamo, kad smo otvoreni, prijateljskiraspoloženi, kad hrabrimo i nesebičnodajemo podršku ljudima oko sebe, našetijelo će nas nagraditi izlučivanjem endorfinai drugih neurohormona koji pozitivno djelujuna raspoloženje. To je neuroznanstvenodokazano.

Davanje, odnosno pomaganje, dio jezdravog življenja. Osoba koja je usmjerenasamo na sebe te koja donosi odluke i ponašase imajući na umu samo sebe i ne shvaća daje izabrala najdjelotvorniji način da si uništizdravlje. Sebičnost ima razorni potencijal,proporcionalan s njezinim intenzitetom.Nesebična osoba je uvijek svjesna potrebadrugih ljudi i želi pomoći.

Nije mudro i ne trebamo dopustiti daokolnosti upravljaju našim životom. Uvijekće biti stresova, uspona i padova. Dioautomatskog odgovora na stres ne možetemijenjati, ali cjelokupni odgovor ovisi ovama i vašoj spremnosti da učite, bez obzirana godine i iskustvo koje imate.

Ako želite smanjiti rizik stresa, spriječitinepotrebno trošenje rezervne adaptacijskeenergije i nastanak bolesti, pokušajte usvojitinavedena načela i preporučene jednostavnepostupke prakticirajući ih u svakodnevnomživotu. Tijekom vremena nove pozitivnenavike postat će dio vašeg življenja. Uživatćete u boljem zdravlju, biti veseliji i sretnijiunatoč “tmurnim oblacima”, “olujama”,“brodolomima” i drugim nemilimstresogenim događanjima i neprilikama kojesu vas u prošlosti znale slomiti i baciti u očaj.

Stres je nezaobilazandio života i nema

životne dobi u kojojbismo bili pošteđeni

stresova.

18

ovišene masnoće u krvi (hiperlipidemija)neosporno su bitan rizični čimbenik za

razvoj kardiovaskularnih bolesti. Pravilni izbornamirnica, pažljiva priprema i svakodnevninadzirani unos hrane pomažu u regulacijimasnoća i smanjuju rizik obolijevanja. Stoga jevažno znati što povisuje razinu kolesterola itriglicerida, kao i kako sniziti razinu kolesterola.

Kolesterol u krvi povisuju:a zasićene masne kiseline,a kolesterol u namirnicama,a transmasne kiseline,a bjelančevine životinjskog podrijetla,a pretilost.

Kolesterol u krvi snizuju:a nezasićene masne kiseline (naročito

jednostruko nezasićene),a biljna vlakna,a fitosteroli,a razne fitokemikalije,a antioksidansi, koji smanjuju štetnu

oksidaciju kolesterola,a biljne bjelančevine.

Trigliceride povisuju:a rafinirani šećeri (ugljikohidrati) u prehrani,a pretilost,a alkohol,a unos masnoća kroz prehranu.

INTEGRALNE, CJELOVITE ŽITARICESvakodnevno jedite integralne,

neprerađene žitarice (pšenicu, ječam, zob,proso, heljdu, raž, kukuruz, integralnu rižu).Kuhajte ih ili koristite integralni kruh,tjesteninu, žgance i žitarice za doručak(pahuljice, musli) koje u sebi sadrže što manjedodanog šećera i soli, a što više vlakana icjelozrnih žitarica. Integralne žitarice su bogatesloženim ugljikohidratima, vitaminima,mineralima, fitokemikalijama i vlaknima, jer unamirnici u tom obliku ostaju i ljuska i klice.

Dnevna preporučena količina je dostaobilata — od 6 do 11 mjerica — i individualno seprilagođava svakom pojedincu, čime se reguliraodržavanje uobičajene tjelesne težine. Jedna

mjerica iznosi krišku kruha ili pola šalicekuhanih žitarica, riže ili tjestenine, pola slancaili peciva, 3—4 mala ili 2 veća krekera.

VOĆEPojedite najmanje oko 200 grama različitog

voća dnevno. Konzumirajte ga po mogućnosti usvježem obliku, a nešto manje kuhano ilizamrznuto. Ukoliko imate problema spretilošću ili šećernom bolešću, izbjegavajtesušeno voće i zašećerene voćne sokove.Izbjegavajte i voćne deserte “obogaćene”šećerom ili masnoćama te ako u sebi sadržepreviše soli.

Kad god je moguće nemojte guliti voće, jerje kora izvrstan izvor vlakana. Veliki dio tihvlakana dolazi u obliku pektina koji snižavakolesterol u krvi. Voće čija je kora bogatavlaknima su jabuke, breskve, kruške, marelice,grožđe, šljive. Osim toga, voće je bogatorazličitim vitaminima, kalijem ifitokemikalijima. Ne sadrži kolesterol i vrlo jesiromašno mastima i natrijem.

POVRĆEPojedite oko 200 do 250 grama različitog

povrća dnevno. Te su namirnice bogatevitaminima A i C, folnom kiselinom, kalijem,magnezijem, biljnim vlaknima ifitokemikalijama. Ne sadrže kolesterol iuglavnom su vrlo siromašne masnoćama.

Dobro je unositi i kuhano i sirovo povrće.Uvrstite u svakodnevnu prehranu različite bojepovrća. Izbjegavajte prženo povrće, povrćepreliveno masnoćama te zasoljeno povrće.

MAHUNARKEJedite mahunarke najmanje nekoliko putatjedno, po mogućnosti i češće. One su najboljiizvor biljnih bjelančevina, složenihugljikohidrata i vlakana te različitih dragocjenihfitokemikalija. Ako sami kuhate mahunarke,nemojte ih jako zasoliti. Ukoliko koristite onezasoljene iz limenke, isperite ih. Možete koristitigrah, grašak, leću, slanutak, soju, bob...

PREHRANOMprotivPOVIŠENIHmasnoćau krvi

Roberta Katačić, MD, MPHP

19

ORAŠASTI PLODOVI I SJEMENKEOrašasti plodovi i sjemenke su vrlo dobar

izvor esencijalnih masnoća u izvornom obliku,gdje su one vezane uz vlakna, vitamine iminerale, što je važno za njihovu dobruprobavu. Lan i obični orah se posebno ističu poznačajnim količinama omega 3 masnihkiselina. Orašasti plodovi snižavaju količinukolesterola u krvi. Koristite ih svakodnevno, aliu ograničenoj količini (otprilike koliko vamstane u šaku), naročito ako imate problema sprekomjernom tjelesnom težinom (četvrtinašalice orašastih plodova iznosi oko 200kalorija). Nemojte koristiti pržene i posoljeneorašaste plodove.

Orašasti plodovi: orasi, bademi, lješnjaci,kikiriki, pistači, pinjoli, kesteni, brazilski orah,indijski orah…

Sjemenke: suncokretove, bučine,sezamove, lanene…

MASTI I ULJANajbolji izvori masnoća su sami prirodni

biljni plodovi — masline, orašasti plodovi,avokado i sjemenke u kojima su mastipovezane uz ostale hranjive sastojke. Od ulja jenajbolje koristiti hladno cijeđena,nehidrogenizirana ulja, poglavito maslinovo(sveukupno do dvije žlice dnevno). Izbacite ilikrajnje ograničite unos margarina, maslaca,masti i slično. Imajte uvijek na umu da su tonajkaloričnije namirnice (žlica margarina,maslaca ili ulja sadrži oko 110 kalorija).Nemojte nikako pržiti hranu, jer se pri tomemijenja struktura masnoća i one postaju štetneza zdravlje.

ZAČINSKE TRAVEU ovu skupinu spadaju origano, bosiljak,

mažuran, majčina dušica, ružmarin i slično. Tizačini obiluju posebnim zdravimfitokemikalijama i zato ih je dobro koristiti uprehrani.

MLIJEKO, MLIJEČNI PROIZVODI ISIREVI

Ove su namirnice značajni izvori kalcija,riboflavina, bjelančevina, vitamina B12, a čestosu obogaćene i vitaminima A i D skupine.Koristite niskomasno mlijeko, a jogurti i sirevineka također budu s malim postotkommasnoća, light vrste; ili koristite sojine i drugebiljne proizvode. Što više smanjite potrošnjupunomasnih proizvoda, jer mliječne zasićenemasnoće jako povisuju kolesterol i trigliceride ukrvi. Iako su ti proizvodi značajni izvor mnogihhranjivih tvari, ne treba pretjerivati s njihovimunosom: najviše 2 do 3 puta dnevno po jednušalicu mlijeka, ili 40 g nemasnog/svježeg sira, ilijedan jogurt. Neka sirevi ne budu jako slani.

MESO I RIBANajbolje je potpuno izbaciti crveno meso iz

prehrane. Ako ga ipak upotrebljavate, neka to

bude u rijetkim posebnim prilikama, a i tadakoristite teletinu očišćenu od vidljivih masnoća.Bijelo meso i ribu koristite do nekoliko putatjedno u umjerenim količinama (s naglaskomna ribu zbog esencijalnih masnih kiselina).Prilikom pripreme koristite što manje masnoćai soli. Izbjegavajte prženje. Upotrebljavajte štoviše zamjena za meso — biljnih pripravaka odžitarica, mahunarka i orašastih plodova koji subez kolesterola i s malo zasićenih masnoća.Suhomesnate proizvode i mesne prerađevinekrajnje smanjite i izbjegavajte ih (naročito akosu spravljene od iznutrica).

JAJAJaja su vrlo bogata kolesterolom — jedan

žumanjak ima oko 250 mg kolesterola.Izbjegavajte jaja, jedite do najviše tri žumanjkatjedno.

SLATKIŠI I DESERTIŠećer, med, marmeladu, voćne sirupe ili

slično dodajte jelima rijetko ili nikada.Ograničite njihovo uzimanje, izbjegavajte ih štoviše možete, naročito ako imate problema spretilošću ili trigliceridima. Slastice (kekse,kolače, pite, sladolede, zaslađeno voće,bombone, čokoladu...) uzimajte najvišenekoliko puta tjedno; po mogućnosti u oblikuzdravih slastica od suhog voća i orašastihplodova.

SOLSol upotrebljavajte u što je moguće manjoj

količini, kako prilikom kuhanja tako i kodgotovih jela. Zamijenite je travama, začinima ilimunovim sokom.

VRIJEME OBROKAJedite tri puta dnevno, veće obroke, uvijek

u isto vrijeme. Ne preskačite obroke, a to seprije svega odnosi na doručak. Nemojte jestiništa između obroka; tada pijte samo čistuvodu. Ukoliko baš morate uzimatimeđuobroke, neka se sastoje od svježeg voća ilisirovog povrća.

Nemojte se prejedati. Najviše jedite ujutro,a večerajte lagano. Ljudi koji obilno večerajuimaju ista obilježja: predebeli su i ne mogudoručkovati.

KALORIČNOSTNeka količina kalorija koju unesete bude

tolika da održava vaš organizam na idealnojtjelesnoj težini.

Sije anjNED PON UTO SRI ET PET SUB

1 2 34 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30 31

Velja aNED PON UTO SRI ET PET SUB

1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 28

OžujakNED PON UTO SRI ET PET SUB

1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30 31

TravanjNED PON UTO SRI ET PET SUB

1 2 3 45 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30

SvibanjNED PON UTO SRI ET PET SUB

1 23 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 23

24/31 25 26 27 28 29 30

LipanjNED PON UTO SRI ET PET SUB

1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30

Sije anj Prehrana SVAKOG U JUTRA DORU KOVATI. Koliki je udio cjelovitih žitarica, vo a, lisnatog i korjenastog povr a, orašastih plodova i mlije nih proizvoda u mojoj prehrani?

Velja a Optimizam VIŠE U SE SMIJATI.Kakav stav zauzmem kad se na em u teškoj neprilici?

Ožujak Teku ina IZBJEGAVAT U SLATKASTA I GAZIRANA PI A.Koliko teku ine dnevno unosim u svoj organizam i koliki postotak pi a ini obi na voda?

Travanj Poštenje NE U SE USTRU AVATI PRIZNATI SVOJU GREŠKU.Što prakticiram u svakodnevnom životu, a kosi se s onim što govorim?

Svibanj Umjerenost UMJERENO U KORISTITI SVE ŠTO JE DOBRO.Koje su stvari u mom životu izmakle kontroli?

Lipanj Naši izbori PRIJE DONOŠENJA ODLUKA DOBRO U ODVAGNUTI RAZLOGE ZA I PROTIVKako su izbori u injeni bez uvažavanja injenica utjecali na moje zdravlje i odnose?

SVJETSKI DANI 25.1. Svjetski dan borbe protiv lepre | 4.2. Svjetski dan borbe protiv raka | 12.3. Svjetski dan glaukoma; Svjetski dan bubrega | 21.3. Svjetski dan oSvjetski dan Parkinsonove bolesti | 17.4. Svjetski dan hemofilije | 22.4. Dan planeta Zemlje | 25.4. Svjetski dan malarije | 7.5. Svjetski dan astme | 17.5. Svjetski dandan hepatitisa | 10.9. Svjetski dan prevencije samoubojstava | 13.9. Svjetski dan ljubaznosti | 15.9. Svjetski dan limfoma | 21.9. Svjetski dan Alzheimerove bolesti |palijativne skrbi; Svjetski dan borbe protiv artritisa | 16.10. Svjetski dan hrane | 18.10. Svjetski dan menopauze | 20.10. Svjetski dan osteoporoze | 29.10. Svjetski dan

ŽIVOT NAM DAJE VRIJEME I PROSTOR. Svakog si mjeseca postavite jedan specifi an, mjerljiv, dohvatljiv i važan cilj i radite n

KALENDAR ZDPOTPUZDRAVPrehranaOptimizamTeku inaPoštenjeUmjerenoNaši izborOkolišZrakDruštvenaRelaksacijAktivnostVjerovanj

SrpanjNED PON UTO SRI ET PET SUB

1 2 3 45 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30 31

KolovozNED PON UTO SRI ET PET SUB

12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 2223/30 24/31 25 26 27 28 29

RujanNED PON UTO SRI ET PET SUB

1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30

ListopadNED PON UTO SRI ET PET SUB

1 2 34 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30 31

StudeniNED PON UTO SRI ET PET SUB

1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30

ProsinacNED PON UTO SRI ET PET SUB

1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30 31

Srpanj Okoliš UVAŽAVAT U UPOZORENJA O UV ZRA ENJU. Kojim štetnim tva rima izlažem svoje tijelo? Kako doprinosim dobrom ozra ju u svojem domu i drugdje?

Kolovoz Zrak MANJE U BORAVITI U ZATVORENOM PROSTORU I EŠ E UPROZRA IVATI PROSTORIJE. Dišem li dovoljno duboko ili samo površno?

Rujan Društvena podrška POKAZIVAT U VIŠE SU UTI I RAZUMIJEVANJA PREMA BLIŽNJIMA.Jesam li sretniji kad primam podršku ili kad je pružam?

Listopad Relaksacija REDOVITO U SI OSIGURATI DOVOLJNO NO NOG SNA. Koliko mi se puta u zadnja tri dana tijekom dana protiv moje volje pojavio san na o ima?

Studeni Aktivnost SVAKOGA U DANA ODVOJITI BAREM POLA SATA ZA ŠETNJU ILI NEKU DRUGU TJELESNU AKTIVNOST. Koliko esto vježbam?

Prosinac Vjerovanje MOLITVA BOGU BIT E MOJ PRIORITET SVAKOG JUTRA.Koje mi prednosti donosi vjera u Boga?

osoba s Downovim sindromom | 24.3. Svjetski dan tuberkuloze | 26.3. Svjetski dan svjesnosti o epilepsiji | 2.4. Svjetski dan autizma | 7.4. Svjetski dan zdravlja | 11.4. hipertenzije | 28.5. Svjetski dan multiple skleroze | 31.5. Svjetski dan nepušenja | 5.6. Svjetski dan zaštite okoliša | 14.6. Svjetski dan darivatelja krvi | 28.7. Svjetski | 28.9. Svjetski dan borbe protiv bjesno e | 29.9. Svjetski dan srca | 8.10. Svjetski dan vida | 10.10. Svjetski dan mentalnog zdravlja | 12.10. Svjetski dan hospicija i n moždanog udara; Svjetski dan psorijaze | 14.11. Svjetski dan dijabetesa | 20.11. Svjetski dan KOPB (kroni na opstruktivna plu na bolest) | 1.12. Svjetski dan AIDS-a

NA NAMA JE KAKO EMO IH ISPUNITI.na njemu tijekom mjeseca. Obogatit ete svoj život na pravi na in. Vi to zaslužujete!

RAVLJA 2015UNOV

m

ostri

a podrškajate

Živo

t i z

drav

lje, C

enta

r za

pro

uav

anje

pri

rodn

ih i

zdra

vstv

enih

na

ela

| Pr

ilaz

Gju

re D

ežel

ia

77, 1

0 00

0 Za

greb

22

KRITIČNA TOČKA

inamično i turbulentno razdobljeadolescencije razdoblje je izloženostirazličitim rizicima kojima su mladi

skloni upravo zbog želje za iskušavanjemizazova, zbog potrebe za natjecanjem, zbogtraganja za vlastitim identitetom, zbog potrebeza izgradnjom samostalnih stavova i ponašanjakojima je zbog potrebe negiranja autoriteta iimperativne želje za uvažavanjem i slobodomponekad temeljni cilj upravo odudaranje odstavova i ponašanja odraslih. Upravo u tomrazdoblju mladi su i najranjiviji jer još nemajudovoljno usvojene društvene vještineodupiranja pritiscima, nisu sigurni u donošenjuneovisnih odluka, rizici im se čine nestvarnoniskima, a vlastite mogućnosti ne mogu realnosagledati. Mijenjanje odnosa najčešće donosi isukobe u obiteljima pa su i mladi i roditeljizbunjeni i ponekad ogorčeni. No adolescencijaje i vrijeme kad mladi trebaju izaći na kraj svlastitom nesigurnošću, stidljivošću, prvim

društvenim neuspjesima, usamljenošću, ačesto sve te osjećaje prikrivaju agresijom inepristupačnošću.

Jedno od rizičnih ponašanja na koje se sveviše obraća pozornost jest i prekomjernopijenje alkohola u adolescenciji. Prekomjernase uporaba alkohola povezuje s povećanimrizikom mortaliteta i morbiditeta, a ozljede inasilje u vezi s alkoholom ne pogađaju samopojedince, već i obitelji i širu zajednicu, utječućina zdravlje i socijalnu sigurnost. Kod mladihprevladavaju rizici od nesreća u prometu inasilja, dok su kod starijih dobnih skupina češćizdravstveni rizici.

U mnogim je kulturama piće neizostavnidio važnih društvenih događanja i zbivanja. Bezobzira je li kulturološka norma boca vina uzručak ili “runda” pića u kavani navečer, piće sesmatra potpuno prihvatljivim sredstvomugode. Otkako su studije pokazale da uzimanjemalih količina alkohola ima povoljno

ADOLESCENTI IPIJENJE ALKOHOLA

Prim. dr. sc. Marina Kuzman,prof. vš, dr. med.

D

23

djelovanje na lipoproteine visoke gustoće imoguće smanjenje incidencije srčanog infarktai moždanog udara, u javnosti se raspravlja i ozaštitnom djelovanju umjerenih količinaalkohola u nastanku bolesti srca i krvnih žila.Mnogi ljudi očito piju umjereno bez ikakvogvidljivog štetnog učinka. No neki konzumirajualkohol na način da uzrokuju štetne posljedice isebi i drugima u svojoj užoj ili široj okolini. Iakoje konzumacija alkoholnih pića dio kultureskoro svakog ljudskog društva, tek se spojavom industrijske revolucije alkoholizampočeo shvaćati kao ozbiljan zdravstveni,odnosno društveni problem.

Alkohol je najčešće prvo sredstvo ovisnostis kojim djeca dolaze u dodir, u većini slučajevau vlastitom domu na nagovor roditelja, rodbineili prijatelja. Rana uporaba alkohola nosi rizikusvajanja pijenja alkohola kao navike, a oni kojisu počeli piti ranije u životu, imaju veće izglede

da će se tijekom života propiti od onih koji suporabom alkohola započinju kasnije. Mladipiju znatno rjeđe od odraslih, ali kad piju, upravilu piju veće količine alkohola i piju kako bise napili. Ujedno, mladi ne prepoznaju rizikalkohola, kao što ne prepoznaju potencijalneopasnosti rizičnih ponašanja uopće.

Kod mladih (kao i kod nenaviklih odraslih)opasne su već i male količine alkohola kojedjeluju na smanjenje pozornosti, moćrasuđivanja i usporenje refleksa. Štetnadjelovanja prekomjernog pijenja alkohola kodmladih povezana su s posljedicama akutnogotrovanja, nesrećama (najčešće prometnim) tenasiljem i socijalnim i kriminalnim problemimauzrokovanim akutnom opijenošću iliposljedicama djelovanja i manjih količinaalkohola. Usprkos dobrim zakonima iograničenjima prodaje i pijenja alkoholamaloljetnicima, značajan je udio mladihškolske dobi koji barem povremeno pijualkohol.

Prijelazno razdoblje od kasnog djetinjstva uranu adolescenciju kritično je razdoblje ukojem započinje značajna zaokupljenostalkoholom. Učestalije, redovitije i prekomjernopijenje vođeno željom da se ponovno iskusedjelovanja alkohola, koja se doživljavaju kaopozitivna, može otvarati put “problematičnompijenju”. Prvo pijenje alkohola je najčešće okodesete do dvanaeste godine, a barem nekaiskustva u pijenju su gotovo pravilo do okočetrnaeste godine. Adolescencija i socijalizacijadonose i povećano bavljenje alkoholom i

Kod mladih (kao i kodnenaviklih odraslih) opasne

su već i male količinealkohola koje djeluju na

smanjenje pozornosti, moćrasuđivanja i usporenje

refleksa.

Štetna djelovanja prekomjernogpijenja alkohola kod mladihpovezana su s posljedicama akutnogotrovanja, nesrećama (najčešćeprometnim) te nasiljem i socijalnimi kriminalnim problemima.

24

porast pozitivnih očekivanja od uporabealkohola. Navika pijenja se, nakon fazeeksperimentiranja, kod većine mladihstabilizira sa sazrijevanjem. No neke možeodvesti u problematičnu zlouporabu alkohola,a takva je zlouporaba često povezana sazlouporabom drugih sredstava ovisnosti.

Hrvatski adolescenti piju češće i više odeuropskog prosjeka. Objašnjenje takvogkretanja pijenja nije jednostavno, no diorazloga je sigurno u vrlo tolerantnom stavunašeg društva prema alkoholu općenito, aosobito prema pijenju mladih.

Zakonski se propisi uglavnom ne poštuju ine provode, te je dostupnost alkohola mladimavrlo velika. Iako u Hrvatskoj zakonski propisizabranjuju prodaju i posluživanje alkoholamaloljetnicima, primjena tih inače dobrih irazumnih zakona je vrlo neujednačena.Medijski utjecaj reklama (za pivo, koje se smijereklamirati) koje su vrlo poticajne i privlačne teupravo usmjerene mladima još je jedanutjecajni čimbenik.

Središnju ulogu u kulturalnom prijenosunavika pijenja alkohola ima obitelj. Adolescentikoji su skloni prekomjernom uzimanju alkoholačesto imaju složenu obiteljsku anamnezu kojauključuje zlostavljanje i druge traume udjetinjstvu. Obiteljska pojava alkoholizmauočena je odavno. Praćenja obiteljialkoholičara ukazuju da je rizik za razvojalkoholizma kod djece alkoholičara četiri dopet puta veći nego kod djece nealkoholičara.

Posljednjih su godina velike studijepokazale da su za rizik sklonosti alkoholizmuznačajni i genski čimbenici. Iako se smatra dasu djeca alkoholičara pod većim rizikom da isami postanu alkoholičari, genskapredispozicija ostaje samo jedan od rizičnihčimbenika koji je sam po sebi nedovoljan da gase smatra izravnim uzrokom razvojaalkoholizma.

Suvremena znanost dokazala je da alkoholdrukčije djeluje na još ne u potpunosti razvijenmozak adolescenta nego na mozak odrasleosobe. U 2003. godini je, temeljem pregledadotad raspoložive literature, AMA (AmericanMedical Association) objavila kako sunedvojbene spoznaje da se u adolescencijimozak još uvijek dinamično mijenja i daalkohol može kratkoročno ili dugoročnoozbiljno oštetiti te procese. Prema istom izvoruroditelji općenito podcjenjuju razmjereadolescentnog pijenja kao i njegove negativne

posljedice. Alkohol može oštetiti dijelovemozga koji nadziru motoričku koordinaciju,impulse, memoriju i mogućnosti procjene isposobnosti za donošenje odluka.

Ne treba čekati prvo pijanstvo da bi se oalkoholu i pijenju dale informacije irazgovaralo, bilo u obitelji, bilo u školi ili čak uliječničkoj ordinaciji.

Iako je Hrvatska i kontinentalna imediteranska zemlja, u odrasloj populacijidruštveno je prisutniji mediteranski načinpijenja koji karakterizira duže razdoblje i čestopijenje uz obroke.

Kod mladih u čitavoj Europi, pa tako i uHrvatskoj, prisutno je takozvano ekscesnopijenje (binge drinking). Velika količina pića urelativno kratko vrijeme može na više načinadjelovati na psihofizičko stanje te uzrokovatiponašanja i postupke koje osoba inače ne biučinila.

Kako djelovati u prevenciji prekomjerneuporabe alkohola u adolescenciji

Pijenje adolescenata nije samo pitanjepojedinih obitelji ili lokalnih zajednica, već jesve veći izazov javnom zdravstvu izdravstvenim politikama širom svijeta. Višenego za bilo koje ponašanje koje se uadolescenciji smatra rizičnim, na stjecanje iusvajanje navika pijenja djeluje kao odlučujućičimbenici društveno i kulturno okruženje teoblikovanje normi i ponašanja na koje utječunorme okoline.

Mladi ne piju da bi se osjećali loše, da bi imbilo zlo, da bi doživjeli prometnu nezgodu ilibilo koju od drugih neprilika i posljedica. Mladipiju zato jer misle da se to mora “probati”, zatojer misle da piju i svi drugi, zato jer očekujudobar osjećaj povišenog raspoloženja odalkohola, bolju komunikaciju u društvu, manjeosjećaja srama ili nelagode, zato jer se ne želerazlikovati od drugih, da zaborave probleme,da im ne bude dosadno, i iz još puno potpunoneobjektivnih ali u adolescenciji razumljivihrazloga.

Hrvatski adolescenti pijučešće i više od europskog

prosjeka.

25

Stoga primarna prevencija prekomjerneuporabe alkohola uključuje aktivno djelovanjedržave i učinkovitu primjenu zakona iograničenja koji moraju biti prilagođenisuvremenom stanju i potrebama.

Ograničenje dostupnostiZakonski propisi o zabrani posluživanja i

prodaje alkohola maloljetnicima iskustveno sevrlo neučinkovito primjenjuju. Odgovornostsvih dionika uključenih u dosljedno poštivanjepropisa u tom području moglo bi vrlo brzo idjelotvorno smanjiti adolescentno pijenje.Nema opravdanja da se maloljetničko pijenjetolerira kao potpuno normalan i uobičajen dioodrastanja, jer je poruka koju odrasli šaljumladima kroz primjenu zakona vrlo jasna:pijenje u toj dobi je neprihvatljivo ponašanje.Prigovori o mogućem izigravanju propisapomoću starijih kako bi se piće kupilo ilipribavilo ostaje u području anegdotalnogreagiranja, jer je uistinu važno ono što mladiprepoznaju kao stav društva koje bi ih trebaloštititi.

Ograničenja mjesta i vremena prodajealkohola, koja se preporučuju u svimeuropskim i nacionalnim strateškimdokumentima, također bi doprinijeli smanjenjuštetnih posljedica kojima smo često svjedoci.

Ograničenje reklamiranjaIma mnogo načina za ograničavanje

izloženosti reklamama, od zabrane uporabeglamura, humora i drugih načina usmjerenostimladima do ograničavanja sponzorstva narazličitim zbivanjima namijenjenim mladima.Potencijalni sukobi interesa proizvođačaalkohola koji smiju reklamirati svoje proizvode(primjerice za pivo) i odgovornih za prevencijurizičnih ponašanja nisu nova situacija, no unastojanju postizanja cilja smanjenja štetevaljalo bi postići sporazume barem u vremenu itrajanju dopuštenih reklama kao i načinu iozračju u njima.

Ostale mjere javnozdravstvene politikeuključuju podupiranje programa preventive uzajednici, edukaciju u školama i izvan njih,

sustavni nadzor provođenja zakona u vezi svožnjom pod utjecajem alkohola te politikucijena.

Znakovi koji mogu ukazivati na mogućeprobleme (i s alkoholom)a Promjene raspoloženja;a Problemi u školi (izostajanje s nastave,

lošije ocjene, disciplinski ispadi);a Promjene skupine vršnjaka;a Promjena stava i ponašanja (zanemarivanje

izgleda, zanemarivanje obveza, općenit manjak energije, nepoštivanje dogovora o povratku kući, izbjegavanje suočavanja s roditeljima nakon izlaska);

a Tjelesni ili mentalni problemi (slabija usredotočenost, zaboravljanje, nerazgovijetan govor);

a Nalaženje alkohola u torbi/sobi, krvave oči, zadah po alkoholu...

Roditelji trebaju postaviti jasna pravila ouporabi alkohola (kao u vezi s ostalim rizičnimponašanjima), ne podliježući pokušajimauvjeravanja kako je “već vrijeme za prvučašicu”, što su vrlo često savjeti starijih rođakaili znanaca.

Treba poznavati prijatelje i društvo u kojemse dijete ili mlada osoba kreće (naravno, to sene odnosi samo na sprečavanje zlouporabealkohola). Ne treba provjeravati svaku sitnicu,ali treba biti uključen, osobito u načine i s kojimdruštvom provodi slobodno vrijeme.

U čitavom je razdoblju odrastanja vrlovažno pregovarati o granicama i slobodama tene izbjegavati pohvale za odgovornoponašanje, ali ne ni izbjegavati sankcije zaneodgovorno ponašanje. Na taj način je dijete(adolescent) siguran da živi u svijetu gdjepostoje pravila i granice i koliko god se prividnoprotiv toga žestoko buni, roditelji moraju znatida upravo takvo okruženje djetetu pružasigurnost i osjećaj povjerenja.

Suvremena znanostdokazala je da alkohol

drukčije djeluje na još ne upotpunosti razvijen mozakadolescenta nego na mozak

odrasle osobe.

26

Neki epidemiološki pokazatelji:Prema ESPAD istraživanju, hrvatski adolescenti piju više od europskog prosjeka, iako su prije

dva desetljeća bili daleko ispod prosjeka europskih zemalja (populacija učenika od petnaest došesnaest godina).

Pije se u svim krajevima Hrvatske, a razvidno je da je nešto manje prekomjernog pijenja najugu, jednako kod dječaka i kod djevojčica. U posljednjih mjesec dana najviše je i dječaka idjevojčica koji su konzumirali alkohol bilo u zapadnim krajevima Hrvatske.

27

Zdrava KOMUNIKACIJAu obitelji

OBITELJSKI KUTAK

om je mjesto i zajednica u kojoj živeosobe s većim ili manjim različitostima,od različitih navika i spola do

karakternih osobina i svjetonazora. Terazličitosti mogu biti bogatstvo u obitelji, ali injihov najveći izazov i potencijalna opasnost zakvalitetan život i suživot.

Nerijetko se dom pretvara u poprištenajvećih bitaka koje, nažalost, ponekadzavršavaju emocionalnim i fizičkimranjavanjem, prekidanjem veza, pa čak iprolijevanjem krvi ili tragičnim ishodom. Zaštoje tako?

Teško je objasniti, a još teže prihvatitičinjenicu da članovi obitelji, koji bi po svemutrebali biti najbliži jedni drugima i najosjetljivijina potrebe jedni drugih, u nekom trenutkuprelaze tu nevidljivu ali ipak postojeću crvenucrtu u komunikaciji koja dijeli prelazak izuobičajenog i prihvatljivog u nenormalno ineprihvatljivo ponašanje, od ljubavi do mržnje.

Moram reći da se takva ili ta crvena crtanajčešće ne prelazi u jednom trenutku, negopostupno, korak po korak. Kako? Znamo li seraspravljati pa i svađati? Postoji li razlikaizmeđu svađe i rasprave? Po mojem mišljenjupostoji.

Svađa ili raspravljanjeSvađa je najčešće neargumentirano

optuživanje, osuđivanje, napadanje ineuvažavanje druge strane s ciljemponižavanja, pobjeđivanja i ostvarivanjanadmoćnosti u komunikaciji. U svađi sepristupa emocionalno i nerijetko glasno, riječise ne biraju, nego se, kako se to u narodu kaže,udara ispod pojasa, ispaljuju se otrovne streliceprema drugoj strani bez sustezanja. U takvojsituaciji napadnuta strana najčešće niti nesluša drugu stranu, nego uključuje obrambenemehanizme i priprema se za protunapad, štosamo pogoršava cjelokupno stanje.

Rezultat takve komunikacije je neugodnost,osjećaj nepoštovanja, odbojnost,

povrijeđenost, donošenje korjenitih, uglavnomnegativnih odluka, gubitak povjerenja, kidanjeveza, udaljavanje jednih od drugih, i na kraju tomože prerasti u mržnju i trajni prekid odnosa.Ako se tako nešto dogodi, to onda postajebalast za obje strane u sukobu s dugotrajnimemocionalnim i duhovnim, a u nekimslučajevima i fizičkim posljedicama za ljudskozdravlje.

Raspravljanje je argumentirana izmjenamišljenja u kojoj se iznose i slušaju argumenti.Cilj nije pobijediti, poniziti, omalovažiti nitiostvariti nadmoć nad drugom stranom. Cilj jepokušati reći zašto tako mislimo i zašto smotako postupili. U takvoj se raspravi riječipažljivo biraju, da se ne povrijedi drugu stranua da se kaže istina, ili barem istina kako je mirazumijemo, dopuštajući mogućnost da svemože biti i drukčije od onoga kako misagledavamo.

Rezultat takvog pristupa će drugoj straniomogućiti da nas sluša pozorno, pokušashvatiti što želimo reći i možda otvoriti novuperspektivu gledanja na problem u odnosu naranije, što nam i jest cilj.

Obiteljski trokutU obitelji postoji trokut u kojemu su otac,

majka i dijete (djeca). U tom trokutu svatko odnjih ima svoje mjesto, svoju osobnost, svojepotrebe, svoje stavove i svoje uloge. Važno jerazumjeti da je svatko od njih i primatelj idavatelj nečega što doprinosi ili rastače tuposebnu zajednicu zvanu obitelj.

U tim odnosima je ključno prepoznati dasvatko ima svoju osobnost, a to istodobnoznači da smo različiti, ali da u toj različitostipostoje ne samo zajednički interesi nego ivrijednosti koje nas udružuju, povezuju istvaraju jedinstvo u raznolikosti.

Tako se, primjerice, svatko u tom trokuturazlikuje od drugoga izgledom,temperamentom, emocijama, hobijem,potrebama, darovima i intelektualnim

Dr. min. Miroslav Đidara

D

28

mogućnostima. Svi članovi obitelji bi togatrebali biti svjesni i uzeti to u obzir umeđusobnoj komunikaciji.

Zajedničko svima trebalo bi biti da se vole,poštuju i brinu se za dobrobit jedni drugih,nastojeći izgrađivati duh ljubavi ičovjekoljublja, poštovanja, plemenitosti ispremnost na žrtvu za druge.

Izazovi među članovima obitelji su stalni.Jedan od njih je taj što osobne želje, prohtijevi ipoimanje osobne slobode mogu biti naglašenoegoistični kod pojedinca, a samim tim i zadiratiu tuđu slobodu, tuđe želje i prohtjeve. Tako semože narušiti poželjna ravnoteža međusobnihželja, potreba i osobnih sloboda i timeporemetiti odnosi unutar obitelji.

Čuli smo nekad izjavu supružnika kako unjihovom braku nikad nije bilo svađa iliprepirki, i to posebno ne pred djecom. Time onižele naglasiti skladnost svojeg bračnog iobiteljskog života. Kad čujem takvu izjavu,nameće mi se nekoliko neizbježnih pitanjapoput: Kako je moguće da nikad ne dođe dorazličitih pa i oprečnih mišljenja i stavova u tombraku i obitelji? A ako ih je bilo, zar je mogućeda njihova djeca nisu nikad primijetila da semajka i otac u nečemu ne slažu i da drukčijemisle, ili gledaju na istu stvar ili problemrazličito, i da djeca nisu primijetila da su odnosiizmeđu oca i majke malo i zategnuti? To mi sečini nevjerojatno. Ako je to ipak istina, onda jeupitno koliko se u domu čuju različita mišljenjai poštuju različitosti, ili se možda uvijek slušasamo jedna strana i točka? Prije mnogo godinami je jedan prijatelj, pola u šali a pola u zbilji,rekao: “Ja sam uvijek za sporazum, ali samo dabude kako ja hoću.”

Ako ili kad raspravljate ili se svađate preddjecom, dobro razmislite kako to radite, jer o

tome ovisi kakav će učinak to imati na život irazvoj vašeg djeteta.

Česti sukobi roditelja mogu dovesti donegativnog ponašanja i dugoročnih duševnihproblema kod djece. Djeca koja su redovitoizložena roditeljskim svađama mogu patiti odozbiljnih posljedica psihološke i socijalnenaravi s raznim oblicima poremećajaponašanja.

Novija istraživanja pokazuju da sukobi uroditeljskom domu mogu imati dalekosežneposljedice na odnose u budućoj obitelji djeteta,na njegove postupke kao roditelja, kao i nanjegove reakcije u mogućim konfliktnimsituacijama. Destruktivni sukob međuroditeljima, poput durenja, naprasnogprekidanja razgovora, lupanja vratima,kažnjavanja ne komuniciranjem, ili stavljanjadjece u središte svađe, negativno djeluju narazvoj djeteta i šalje mu loše poruke.

Djeca izložena takvom sukobu izmeđuroditelja u većoj su opasnosti da imajupoteškoće u socijalizaciji, emocionalne smetnjei neprilagođeno, problematično ponašanje.

S druge strane, djeca puno bolje reagirajukad se roditelji tijekom rasprave ili svađemeđusobno uvažavaju, oslanjaju jedno nadrugo i kad uspiju pronaći rješenje.

Koristi svađeRaspravljanje ili čak svađanje ne moraju

nužno značiti da djeca pate ako bračni paroviporade na tome da se “svađaju bolje”, pokazujeistraživanje. Svađe i sukobi su uobičajeni dioveze. Istraživanje pokazuje da se stečeniobiteljski obrasci mogu prenositi s naraštaja nanaraštaj. Svađe mogu voditi do negativnogponašanja i dugoročnih duševnih problemakoji se ponavljaju kroz naraštaje.

Dr. Catherine Houlston kaže: “Ako dijetevidi roditelje koji uspiju riješiti problem zbogkojega su se svađali, onda shvaća da je teškesituacije moguće riješiti i osjeća se sigurnije.Dokazano je da rad s parovima u ranoj fazinjihovog odnosa, ili tijekom životnih promjena,može promijeniti destruktivne obrasceponašanja tijekom sukoba.”

Destruktivni sukobi međuroditeljima negativno

djeluju na razvoj djeteta i šalju loše poruke.

29

Dakle, vidljivo je da je za djecu zdravo daponekad čuju raspravljanje majke i oca, pa i daponekad sudjeluju u obiteljskim raspravama,jer je to prilika da djeca uče respektiratirazličitosti, tuđe mišljenje, stavove; kakoargumentirati, kako prihvatiti zdravu kritiku,kako nadzirati emocije, kako pokazatirazumijevanje za tuđe stavove i onda kad se neslažemo s nečim, kako se ispričati ako nisu upravu, kako oprostiti... Zdrava rasprava ilidiskusija može biti vrlo korisna i potrebna zadjetetov cjeloviti razvoj. Niti trebamo, niti je tomoguće odgajati djecu u vakuumu ili usteriliziranom svijetu. Živimo u stvarnom životukoji donosi dobro i zlo, radost i bol. Mi moramopomoći djeci da se pripreme za takav život i damu daju, ali i uzmu od njega ono najbolje.

Djeca znaju “čitati izmeđuredaka”

Uvijek moramo imati na umu da djecadobro vide, iako to uvijek ne kažu. Ona imajuvrlo profinjen osjećaj za ono što je pravedno ipošteno. Kao roditelji uvijek moramo voditiračuna o tome kakav smo im primjer. Djeca učeod nas i ono dobro i loše. Raskorak izmeđunaših riječi i djela može imati poguban utjecajna njih, kao i na naš međusobni odnos.Licemjerno i umjetno ponašanje te gluma šaljudjeci pogrešne poruke i ruši naš ugled unjihovim očima, što može biti jako teško aponekad i nemoguće popraviti.

Stoga nije naodmet da se podsjetimomudrog savjeta roditeljima zapisanog u Bibliji:“Upućuj dijete prema njegovu putu, pa kad iostari neće odstupiti od njega.” (Izreke 22,6)Najbolje ćemo dijete poučiti svojim primjerom.Od zdrave komunikacije koju smo savladali udomu imat će koristi i cijela društvenazajednica...

Istjerivanje “maka na konac”Povođenje za narodnom izrekom

“istjerivanje maka na konac” je stav koji možebiti vrlo neugodan, umarajući i iritirajući za

suprotnu stranu. Inzistiranje na tome daistjeramo stvari do kraja ili ih dovedemo načistac je najčešće put k sukobu i neuspjehu.Nitko ne voli da ga se dotuče i ponižava. Takvesituacije dovode do uključivanja svih vrstaobrambenih mehanizama, a to nije dobro zazdravu raspravu jer ne vodi k rješenjuproblema. Nužno je prepoznati kritičnu točku uraspravi. Cilj je sačuvati, a ne izgubiti svojegasupružnika, dijete ili bilo kojeg sugovornika.

Druga krajnost jest svjesno ignoriranjesugovornika. To je možda i najgori oblik(ne)komunikacije. Time pokazujemo ne samoda nas ne zanima ono što sugovornik govori iliželi reći, već ga na taj način podcjenjujemo,omalovažavamo i pokazujemo u najmanju rukusvoju (ne)kulturu. To više govori o nama negošto doprinosi rješenju problema. Treba jasnorazlikovati ignoriranje od svjesnog mudrogpristupa u kojem se ne mora baš odgovoriti nasvaku izgovorenu riječ ili neosnovanu kritiku ioptužbu. Čak je i poželjno nekad neštoprešutjeti. To onda nije ignoriranje osobe, negonačin da se izbjegne još veći sukob. Velika jemudrost znati kad, koliko i što reći, a kadprešutjeti i dopustiti tišini da progovori jače odriječi.

Činjenica jest da smo svi mi u tome mnogoputa pogriješili, i još uvijek griješimo, ali čvrstovjerujem da je promjena moguća. Moramojednostavno razmišljati o svojim postupcima,pokušati vidjeti sebe očima kojima nas drugivide, iako to nije nimalo lako, i potruditi sepopraviti stvari koje vidimo da treba mijenjati.Uspjeh sigurno neće izostati.

Za djecu je zdravo daponekad sudjeluju u

obiteljskim raspravama jertako uče kako se nositi sproblemima i kako ih

rješavati.

30

Kako možemo opisati ovisnika okockanju?

Kažemo da je ovisnik o kockanju onaj tko seobičava kockati nauštrb svih ostalihaktivnosti, unatoč svijesti da mu taj načinkockanja šteti u društvenim kontaktima tefinancijskim, obiteljskim i drugimpodručjima života. Nisu svi koji igraju igre nasreću automatski patološki kockari.

Što kaže statistika za Hrvatsku izapadnoeuropske zemlje u vezi skockanjem?

Smatra se da svaka peta osoba koja uđe unekakav oblik igranja na sreću razvijatakozvano rizično kockanje, a od onih koji suu rizičnom kockanju, svaki četvrti se“navuče” na kocku. Dakle, oko pet postoosoba koje su u dimenziji igre razvijepatološku ovisnost o kockanju, odnosnopatološko kockanje. Što je veća ponuda natržištu, više će ih biti u dimenziji patološkogkockanja.

Zašto je kockanje tako privlačno daljudi razviju ovisnost?

Kockanje je istodobno zabava i bijeg. Zavrijeme igranja osoba razvija iluziju da će muuložena svota novca, koja je najčešće manja,promijeniti život. Problem nastane kadosoba pomisli da, uz to što će se zabaviti,mora i zaraditi. Dogodi se dobitak koji zovupočetničkom srećom, i to ih vuče na daljnjeigranje. S druge strane, igra je kao takvabijeg od stvarnosti, bijeg od promišljanja o

sebi, o svojim uspjesima i neuspjesima. Utome ljudi nalaze psihološku dobit od samogigranja.

Mogu li se kockanjem riješitiživotni problemi, barem onifinancijske naravi?

Da biste na kocki zaradili, morate otvoritikockarnicu. Po zakonu Republike Hrvatske,industrija kocke je dužna uzeti dvadesetposto u odnosu na ono što igrač stavi u igru.Tih dvadeset posto se dijeli izmeđuorganizatora i države. Igre na sreću bi trebalebiti zabava, a tih dvadeset posto je cijenakojom plaćate zabavu.

Tko je najčešće zahvaćenovisnošću?

U Republici Hrvatskoj je zahvaćena prijesvega mlađa muška populacija koja senekako najbrže i “navuče” na kocku. Kodruleta i igre uživo češće su zahvaćenisredovječni, dobro situirani muškarci, a tuveć ima i žena, najviše u dobi od okočetrdeset godina.U našem društvu postoje takozvani grozdovilokala koji su kombinacija kafića i kladionica,u kojima dio mladih osoba “investira” svojevrijeme i novac u igru. Na taj način rješavajuiluziju gdje iz pozicije gubitnika postaju“investitori”. To je udica koja ljude uvlači upriču da svoje poznavanje sporta mogunaplatiti te istodobno “ubiti vrijeme”.Ispravno vladanje bi bilo igranje na sigurno— a to je školovanje.

OVISNOST OKOCKANJU

RAZGOVOR s prof. dr. sc. Zoranom Zoričićem,

pročelnikom Zavoda zaalkoholizam i druge ovisnosti

KBC Sestre Milosrdnice

31

Je li se broj ovisnika okockanju povećao uposljednje

vrijeme?

Zadnjih desetak godinasmo se susreli s epidemijomproblema. Broj ovisnika okockanju se naglo povećava liberalizacijomtržišta. Koncesije za priređivanje igara nasreću izdane su većem broju trgovačkihdruštava, te je velika ponuda stigla na“neprocijepljeno” područje.

Koja je psihofiziološka podlogakockanja?

Psihofiziološka podloga je ista kao i kodtakozvanih kemijskih ovisnosti. U igri su istineurotransmiteri (dopamin, serotonin) tepodručje mozga zvano diencefalon. Kockarje ovisnik i o adrenalinu. Upravo je trenutakčekanja na rezultat igre taj koji dižeadrenalin i koji potiče iluziju da će se sazavršetkom igre nešto bitno promijeniti.Nakon završetka igre, dobio ili izgubio,kockar shvaća da je iluzija potrošena te morašto prije ponovno krenuti s igrom.Istraživanja rađena u Hamburgu pokazala sujednu zanimljivost — da je kockar ovisnik ogubitku, a ne o dobitku. Znanstvenici supratili protok krvi kroz frontalni režanj, koji jeekvivalent uzbuđenja, te se pokazalo da jeon značajno veći u trenutku gubitka negodobitka.

Postoji li povezanost izmeđuovisnosti o kockanju i drugimovisnostima ili poremećajima u

ponašanju?

Kliničkim iskustvom i znanstvenimistraživanjima dokazano je da patološki

kockari značajno češće razvijajuovisnost o alkoholu u odnosu na one

koji ne kockaju. Depresija i poremećajiosobnosti su također češći kod kockara.Bitno je naglasiti da patološki kockari nisukognitivno slabiji od drugih. Često su inatprosječni po inteligenciji.

Kako možemo prepoznati ovisnostkod sebe ili drugih?

Onog trenutka kad bismo htjeli prikočiti inadzirati svoje kockanje, a ne uspijevamo,ne trebamo se zavaravati — “navukli” samose na kocku. Kod ljudi koji su postali ovisniprimjećujemo da se povlače iz poslovnih,obiteljskih i društvenih obveza, imajufinancijske dugove koje teško objašnjavaju,postaju manipulativni, posuđuju novac,počinju lagati i smišljati priče da bi sakrilidugove.

Javlja li se ovisnost češće unutarodređenih obitelji?

Dvojbeno je postoji li genetska predispozicijaza kocku, ili je to stvar društvenog utjecaja.Međutim, u obiteljima gdje roditelji (najčešćeočevi) igraju igre na sreću, pokazalo se da setaj model ponašanja prenosi na dijete, sina,koji ih oponaša te i sam počinje kockati.

Kako pomoći ovisniku o kockanju?

Najveća pomoć je da obitelj krene najprijeod sebe. Treba razbiti iluziju da će kockarsam od sebe prestati kockati kad uvidi

32

pažnjui pomoć

obitelji. Kadobitelj to shvati,

kockaru treba zatvoriti prostor zamanipulaciju, do kraja ga “pritisnuti” ipotaknuti da zajednički potraže stručnupomoć. Kockar je obiteljski problem, te jeobitelj u fokusu tretmana. Preporučljivo jeda obitelj dvije do tri godine redovitopohađa sastanke skupine samopomoći, gdjeje najbolja prevencija recidiva, to jestpovrata kocki.

Kako obitelj treba postupati premaovisniku koji je u fazi apstinencije,to jest koji je prestao kockati?

Ovisnik mora shvatiti da apstinira zbog sebe,a ne zbog obitelji. Ali obitelj mora naučitikako živjeti s ovisnikom i kako mu pomagatida održi apstinenciju. Obiteljima kažemo dakockaru ne vjeruju, ali da ga u potpunostipodržavaju. Učimo ih da u fazi podrške nenjeguju misao “vuk dlaku mijenja, ali ćudnikada”, nego da realno podrže ovisnika.Kroz korektiv ponašanja trebaju upozoritiovisnika na ono što od njega očekuju, a to jepreuzimanje odgovornosti. Također, obiteljmora neko vrijeme nadzirati njegovefinancije, jer je kockaru novac najvećineprijatelj.

Gdje osobe s ovisnošću o kockanjumogu potražiti stručnu pomoć?

U Zagrebu se na nekoliko mjesta ubolnicama može potražiti pomoć priodvikavanju od kockanja, dok u drugimdijelovima Republike Hrvatske to ovisi odobroj volji sporadičnih stručnjaka. U ovomtrenutku je plan da se na razini županijskihcentara za bolesti ovisnosti, koji su se dosadbavili drogama, razvijaju i projekti zatretman patoloških kockara.

Koliki je postotak recidiva?

Ako govorimo o pacijentima koji su prošliskupine samopomoći KLOK-a, s ponosommožemo reći da imamo oko šezdeset postouspješnost tretmana. Uspješnost mjerimo sdvije godine stabilne apstinencije. U KLOK jeuloženo mnogo energije, vremena i stručnogznanja te u liječenju koristimo obiteljskipristup. U svjetskim okvirima uspješnost jepuno manja.

Što je KLOK?

KLOK je Klub ovisnika o kockanju, nevladinaudruga osnovana po uzoru na kluboveliječenih alkoholičara. Klub vodi nekolikoliječnika iz KBC Sestre Milosrdnice. U KLOKovisnici dolaze s obiteljima, pohađajusastanke jednom tjedno tijekom dvije godinete održavaju apstinenciju. Bilo tko se možejaviti u klub, ali inzistiramo da se osobe prvoobradi na klinici.

Kako se ponašati prema osobi kojaje bila ovisna o kockanju?

Najvažnije je svojim primjerom ne poticatikockanje. Nikako ne odlaziti u kladionice,automat klubove i slično, već slobodnovrijeme koje se provodi s tom osobomiskoristiti na druge, prihvatljive aktivnosti.

Može li se ovisnost o kockanjuspriječiti?

Ovisnost o kockanju je moguće spriječiti krozsustav odgovornog priređivanja igara nasreću, kojim zakonodavac u zemljamaEurope, a sada i u Republici Hrvatskoj,prisiljava industriju igara na sreću da smanjirizike da netko iz dimenzije igre uđe udimenziju patologije. To podrazumijevaobavijestiti igrače na realnu mogućnostdobitka, ponuditi letke za samoprocjenuovisnosti o kockanju te istaknuti brojevetelefona službi koje se bave prevencijom itretmanom u kladionicama i automatklubovima.

Informacije o mjestima gdje se možedobiti pomoć: a Klub ovisnika o kockanju: 0800 78 88a Klinika za psihijatriju KCB Sestre

Milosrdnice: 01/3787-750

33

Izazovi u KOMUNIKACIJIu PALIJATIVNOJ medicini

alijativna skrb uključuje fizičku, psihičku,socijalnu i duhovnu skrb o teškobolesnom i umirućem bolesniku i

članovima njegove obitelji. Jedno odnajosjetljivijih područja medicine u smisluvažnosti kvalitetne komunikacije jest pristupoboljelima od neizlječive bolesti i članovimanjihovih obitelji. Bolesnici s neizlječivombolešću nužno trebaju stalnu podršku i dobroeduciran tim, a upravo je komunikacijaokosnica te podrške.

Loše vijestiLoša vijest za bolesnika općenito

podrazumijeva svaku informaciju kojanegativno utječe na njegova očekivanja iplanove u sadašnjosti i budućnosti. Ako kaoprimjer uzmemo onkološkog bolesika, loša jevijest prije svega sama dijagnoza onkološkebolesti, ali to je tek početak cijelog spektrainformacija koje će primati tijekom liječenja ikoje može percipirati kao loše. Tako loša vijestmože biti vezana uz nuspojave liječenja,prognozu, recidiv, progresiju bolesti,nemogućnost daljnjega aktivnog liječenja islično.

U svakodnevnoj kliničkoj praksi liječnicipriopćavaju lošu vijest bolesnicima nebrojenoputa tijekom radnog vijeka. Priopćavanje lošihvijesti složena je komunikacijska zadaća kojauključuje verbalni i neverbalni govor onih koji

priopćavaju vijest, prepoznavanje iodgovaranje na bolesnikove emocije,uključivanje bolesnika u donošenje odluka ipronalaženje načina za buđenje nade ipružanja podrške. Način na koji priopćavamološu vijest neobično je važan jer može izrazitotraumatizirati bolesnika, ali i poboljšatipsihosocijalnu prilagodbu i suradnju.

Priopćavanje loših vijestiPriopćavanje loših vijesti je proces, a ne

jednokratni događaj. Važan je obziran,empatičan pristup. Traba ispitati bolesnikovorazumijevanje ili sumnje. Važno je biti svjestan iobziran zbog vrlo velikog raspona individualnihstrahova i briga koje bolesnici mogu imativezano uz svoju bolest, pa tako i uz loše vijesti.Utjecaj na pojedinog bolesnika može seprocjenjivati samo u kontekstu njegovihosobnih životnih okolnosti. Suočeno s lošomvijesti, svako ljudsko biće pokazuje spektaremocionalnih reakcija koje su izraz njegovihuobičajenih obrazaca nošenja sa stresom,minijaturni portret načina na koji se osobanosila s drugim traumatskim događajima uprošlosti, a sve ovisno o dobi, zrelosti, iskustvui slično.

Osim sadržaja vijesti, važan je i načinnjezina priopćavanja. Ako je liječnik empatičan,iskren i suosjećajan, bolesnici će takvu vijestlakše prihvatiti i biti suradljiviji.

Doc. dr. sc. Marijana Braš, spec. psihijatarProf. dr. Veljko Đorđević, spec. psihijatar

P

34

“Preživljavanje” ili “smrtnost”U palijativnoj medicini se često naglašava

konflikt između želje za znanjem i straha odloše vijest. Zbog toga većina bolesnika želi daih liječnik najprije pita žele li biti informirani ikoliko žele znati. U većini istraživanja oko 80%bolesnika želi kvalitativnu procjenu, a samo50% kvantitativnu procjenu. Osim toga,bolesnici žele pozitivno obojen jezik što,primjerice, podrazumijeva upotrebu riječi“preživljavanje” a ne “smrtnost” od nekebolesti. Bolesnici najčešće žele čuti prognozu uobliku riječi, manje u postotcima, a najmanje ugrafičkim prikazima koje doživljavaju kao“previše hladne, surove i nerazumljive”.Istraživanja pokazuju da su depresivni bolesniciotvoreniji za rasprave o prognozi, kao i oni bezdjece te bolesnici s čvrstim vjerskimuvjerenjima. Kulturalne su razlike velike. Trebaimati na umu da većina istraživanja ukazujekako liječnici misle da je bolesnik sve razumio,a bolesnik govori da puno toga nije razumio.

Način na koji priopćavamo lošu vijest možeutjecati na brojne odluke koje će bolesnikdonijeti, uključujući odluke o liječenju,uključivanju obitelji u skrb, smještaj i slično.Treba paziti na ravnotežu i često tanku linijuizmeđu realistične nade i lažnih očekivanja odugom preživljavanju. Dok danas velika većinaliječnika u zapadnom svijetu jasno kazujepacijentu dijagnozu, ipak još uvijek manjegovore o prognozi, a osobito koduznapredovalih slučajeva bolesti, pri čemučesto vidimo takozvanu “urotu šutnje” i kodliječnika i kod bolesnika.

Pokazalo se da odabir određenih riječiutječe na izbor liječenja. Bolesnici će izabrati irizičnije oblike liječenja ako je informacijarečena pozitivno (“prilika za preživljavanje”),nego ako je izrečena negativno (“slutnjasmrti”). Liječenje kojim se očekuje dugoročnakorist bit će češće izabrano ako je liječnikposvetio više vremena za razgovor sbolesnikom o bolesti, jer dodatna objašnjenjapovećavaju razumijevanje, nasuprot stavu“nemam ja staklenu kuglu” da bih govorio oprognozi.

Osjećaj bespomoćnostiPotreba za priopćavanjem loših vijesti kod

liječnika otvara niz pitanja i problema. To ječesto neugodan zadatak za profesionalce koji usvoj posao ulaze zbog pomaganja u izlječenjuljudi. Oni ne žele oduzeti nadu i biti donosiociloše vijesti. U susretu s bolesnikom aktivirajusvoje empatijske snage. To im omogućuje dabolje razumiju bolesnika, ali kod zdravstvenogprofesionalca mogu izazvati osjećajbespomoćnosti, tjeskobe, straha, depresije ifrustracije.

Bolesnici često liječnika doživljavaju kaoosobu povezanu samo s tjelesnim liječenjem,pa o emocijama govore obitelji, svećeniku ilipsihijatru. Emocije treba uzimati u obzir,prepoznavati im uzrok, ne izbjegavati ih tepoticati bolesnika da o njima govori.Zapamtimo da i liječnik i bolesnik imajuemocije, i liječnik i bolesnik pokazuju emocijete da i liječnik i bolesnik prosuđuju emocijeonoga drugog. Sposobnost prosuđivanja iuvažavanja emocija nekoga drugog jedna je oddefinicija pojma emocionalne inteligencije itemelj dobre komunikacije.

“Težak” bolesnik i “teška” obiteljKad bolesnikovo akutno emocionalno

stanje znatno otežava komunikaciju, pojavljujuse situacije i konzultacije kad se usvakodnevnoj praksi često susrećemo sterminom “teškog bolesnika” ili “teške obitelji”.Takozvani “težak” bolesnik može biti onaj kojije pod izrazitim distresom, prezahtjevan,nesposoban za donošenje odluke ili jako ljutit.Možemo naići i na “teške obitelji” čiji članovikatkad žele imati pretjerano aktivnu ulogu usamom liječenju, podršci i skrbi za bolesnika,pa time štete samom terapijskom procesu.Istraživanja pokazuju da je oko jedna šestinasvih konzultacija “teška”.

Prisutnost komorbidnih psihijatrijskihporemećaja kod bolesnika ili članova obiteljipovećava rizik za “teške konzultacije”, pa takoistraživanja pokazuju da depresija ialkoholizam triput povećavaju rizik, anksiozniporemećaji sedam puta, a somatoformniporemećaji čak dvanaest puta.

No potreban je oprez kad kažemo “težakbolesnik” jer je riječ o gotovo “kažnjavajućoj”situaciji u kojoj se bolesnik ne ponaša onakokako bismo mi očekivali. Možda nije pogreška usamom bolesniku ili obitelji, nego u slomukomunikacijskog sustava liječnik—bolesnik i uprostoru među njima. Ovo nerazumijevanjemože nastati i zbog različitih očekivanja(medicinskih, kulturalnih...) bolesnika, liječnikai obitelji.

Zajednička odlukaLiječnici i bolesnici dolaze s različitim

vrijednosnim stavovima o pojedinim vrstamaliječenja. U svakom slučaju, neizlječivi bolesnicisu u pravilu spremni na veći rizik odpotencijalnih nuspojava i manju mogućnostkoristi od pojedine terapije u odnosu na općupopulaciju, što je i logično, jer znaju da se boreza život i u posebnom su položaju — sve iliništa! Isto tako, dokazano je da ako bolesnikupodrobno objasnimo moguće terapijskeprocedure i uključimo ga u odlučivanje, to imamnogo pozitivniji utjecaj na njegovu

35

psihološku prilagodbu. Osobe se osjećajuuvaženima jer je ipak riječ o njihovom tijelu, aanksiozniji su i nezadovoljniji ako se osjećaju“izoliranima” ili samo kao objekti terapijskihprocedura. Bolesnici imaju različitekulturološke obrasce odrastanja pa i raznavjerovanja o bolesti, tako da zajedničkodonošenje odluka pojačava povjerenje izmeđuliječnika i bolesnika, ali i osigurava međusobnorazumijevanje, što je važno i za suradnju uliječenju.

Cilj zajedničkog konzultiranja o odlukamavezanima uz liječenje jest osigurati da bolesnikdobro razumije sve informacije:a o poremećaju i dostupnim terapijskim

opcijama,a o koristima i rizicima za svaku od

mogućnosti liječenja,a o važnosti svakog od mogućih ishoda za

životni stil i vrijednost osobe.

Danas je vodeći model u odnosu izmeđuliječnika i bolesnika partnerski odnos. Mlađeosobe često žele više informacija od starijih,koji se ipak vole “osloniti” na liječnika koji ćedonijeti odluku. Važno je izravno pitatibolesnika koliko on želi pojedinosti u opisuterapijskih opcija.

Prijelaz na palijativnu skrb — novipočetak

Mlada žena s uznapredovalim karcinomomdojke nedavno je došla izravno s onkologije upsihijatrijsku ordinaciju, uplakana iizbezumljena od straha.

“Mene su danas otpisali. Rekli su mi da mini ultrazvuk abdomena više nije potreban.Nema liječenja. A što sad dalje?”

Unatoč napretku u liječenju, znatan će brojbolesnika ipak umrijeti zbog neizlječive bolesti.Za takve se bolesnike cilj skrbi mijenja izkurativnoga u dominantno palijativni.Komunikacija o prijelazu na palijativnoliječenje i prebacivanje u palijativnu jedinicumože biti velik izazov za bolesnika, obitelj iliječnika. Potenciraju se strahovi od smrti,bespomoćnosti i napuštanja.

Kako komunicirati o promjeni ciljevaliječenja s kurativnoga na palijativni? Treba bitijako pažljiv i oprezan, surađivati s bolesnikom,staviti naglasak na kvalitetu života i postupnorazvijati prihvaćanje da ima životnoograničavajuću bolest, ali i dalje držati nadu oživotu koji je još preostao.

Još se uvijek čini da ponekad pred krajživota zaboravljamo da je i kraj života dioživota, da je bolesnik do kraja života osoba sasvim svojim često od nas zaboravljenimvrlinama, potrebama, i da se za kvalitetu životatreba boriti sve do posljednjeg dana života.

Vrijeme je krize — socijalne, gospodarske,političke i moralne. Postali smo i postajemo sveviše okrenuti samima sebi, dostatan nam je našnarcizam i mi sami sebi, ali čovjek ne može bitisretan ako su ljudi pokraj njega nesretni, akopate, ako se muče i ako nemaju zadovoljeneminimume potreba. Znamo da zdrava osobaima tisuću želja, a bolesna samo jednu; ali kadje ta bolesna osoba neizlječivo bolesna, onda jene ljudsko pravo, nego ljudska potreba da joj sepri odlasku s ovoga svijeta pruži sve što je unašoj moći da se ne muči, ne pati, ne tuguje ida nije sama.

Recepti

SVIJET KUHANJA

Toni Radić

Pita Sophie Loren 500 g heljdinih kora 200 g prosa 2 češnja češnjaka 2 žlice sjeckanog peršina 1 žličica kopra 600 g blitve, špinata ili koprive sol hladno cijeđeno suncokretovo ulje

Operite proso u tri vode. Stavite ga u tri puta viševode s malo soli. Kuhajte 15 minuta i ostavite sastrane da se ohladi. Za to vrijeme nasjeckajteblitvu i lagano je propirjajte na tri žlice ulja. Maloposolite, dodajte češnjak, peršin, kopar, 1 dl vode ipirjajte 5 minuta. Pomiješajte s prosom i smjesudobro izjednačite. U čaši pomiješajte 3 žlice ulja sjednim dl vode i time premažite svaku koru.Ravnomjerno dodajte nadjev, zamotajte pitu itako dok ne potrošite sav nadjev. Pecite 20 minutana srednjoj vatri od 190 do 200 °C. Pečenu pitupoprskajte s malo vode i pokrijte krpom 5 minuta.Poslužite hladno ili toplo.

Tiramisu odbundeve i dunje 100 g badema 500 g bundeve (tamburice) 500 g dunje 200 g šećera 3 vanilin šećera korica ribanog limuna korica ribane naranče 4 žlice gustina 2 pudinga od slatkog vrhnja 0,5 biljnog šlaga paket piškota 2 dl kave pola žličice muškatnog oraščića

Bademe namočite dva sata u vodi, ocijedite i stavite u blender. Dodajte litru vode iizblendajte dvije minute u mlijeko. Bundevu i dunju izrežite na kocke, stavite uvodu i kuhajte 10 minuta. Procijedite vodu, stavite u blender s malo tekućine odkuhanja i izblendajte u pire. U širu posudu stavite bademovo mlijeko, pire odbundeve i dunje, dodajte šećer, vanilin šećer, naribanu koricu naranče i limuna tekuhajte 10 minuta. Pomiješajte puding i gustin s malo vode, istresite u kremu ikuhajte nekoliko minuta uz stalno miješanje dok se ne zgusne. Pustite da se maloohladi. Čvrsto umutite biljni šlag. Namočite piškote u hladnu kavu i poredajte ih udublju posudu. Kad se krema ohladi, dodajte biljni šlag i čvrsto umutite kremu.Rasporedite pola kreme po piškotama pa stavite drugi red piškota i preostalukremu.

36

Recepti

Ruski integralni kolacTatjanaZa kolač su potrebne dvije posude; u jednu idusuhi, u drugu mokri sastojci.

Suhi sastojci: 2 čaše ječmenog integralnog brašna 2 čaše heljdinog integralnog brašna 2 čaše pšeničnog bijelog brašna 2 čaše mljevenog lješnjaka ili oraha 2 čaše rogača 1 žlica sojinog brašna korica 1 limuna i 1 naranče 1 prašak za pecivo prstohvat soli 1 žličica korijandra ½ žličice cimeta

Mokri sastojci: 2 dl jogurta ili voćnog soka 2 dl kisele vode 6—7 listića nasjeckane mente 4 žlice ulja 200 g smeđeg šećera

Suhe sastojke izmiješajte žlicom u dubljoj posudi.Mokre sastojke umutite metlicom i polako ihulijte u suhe uz stalno miješanje da dobijetesrednje gustu smjesu. Stavite smjesu u podmazankalup i pecite 25 minuta na 190—200 °C. Pečenikolač izbodite i prelijte s 2 dl soka od maline ilikupine. Ohlađeni kolač poslužite s voćnimpreljevom od aronije, ribizla ili slično.

Ruski integralnikruh 500 g heljdinog integralnog brašna 300 g raženog integralnog brašna 200 g bijelog pšeničnog brašna 100 g mljevenog lana 100 g suhe aronije 100 g preprženog suncokreta 100 g preprženih golica 1 žličica kima 1 žlica majčine dušice 1 žličica suhe žalfije sol 4 žlice ulja kocka kvasca 1 žlica šećera voda

Kvasac zamutite u posudi, dodajtežlicu šećera, 2 dl vode, 3 žlice brašna ipustite da nekoliko minuta raste. Svesastojke pomiješajte, dodajte kvasac iuz dodavanje vode zamijesite tijestoza kruh. Pustite da se diže jedan i polsat, premijesite i ispecite kruh.

v

37

38

10.

9.

8.

6.

5.

4.

3.

2.

1.

Deset prednostiDORUČKA

Doručak će za cijeli dan podići stupanj metabolizma, što je značajno za

djelotvornije sagorijevanje kilodžula i kaopomoć pri gubljenju ili nadziranju tjelesnetežine. Jedna od bitnih navika ljudi koji susmanjili težinu i uspješno je održavaju jeredovito doručkovanje.

Doručak će vam dati novu snagu i smanjiti umor, što je važno za današnji

ubrzani način života.

Doručak će vas oraspoložiti, povisiti poletnost i čak djelovati na bolje

pamćenje. Doručak djeluje i kao antistresnosredstvo. To su neka od najzapaženijihinstant djelovanja doručka.

Zdrav doručak će poboljšati unos hranjivih sastojaka (nutrijenata) za cijeli

dan, s posljedično manje masnoća ikolesterola, a više vlakana, vitamina iminerala. Istraživanja pokazuju da oni kojiujutro odluče krenuti zdravo, i kasnijetijekom dana bolje biraju hranu. S obziromda hranjivi sastojci utječu na mnoge procesekoji se odvijaju u tijelu, vrlo je važno postićipravu ravnotežu.

Doručak će pokrenuti vaša crijeva, uz osjećaj olakšanja i ravnanje trbuha

(flatter tummy).

Doručak će pridonijeti da imunosni sustav bude učinkovitiji u borbi protiv

bolesti. Premda se ovo djelovanje ne moževidjeti odmah, vrlo je važno da imunosnisustav bude neprestano pripravan, jerbolesti poput raka započinju pritajeno inapreduju kroz nekoliko stupnjeva prijenego što postanu očite.

Doručak pomaže pri regulaciji šećera u krvi i razine inzulina, posebno ako

uključuje kruh od integralnog brašna iližitarice i mahunarke. To je tako, bilo da stesasvim zdravi ili imate dijabetes. Kad je krvnišećer unutar uobičajenih granica, osjećate sebolje. Niska razina šećera može poremetitimoć razmišljanja, a kod nekih osoba izazvatidrhtanje i nesigurnost.

Doručak je prilika da budemo uzor djeci u oblikovanju navike jedenja. Djeca uče iz

primjera. Uspostaviti naviku redovitogjedenja kod djece od životne je važnosti zanjihovo buduće zdravlje.

Doručak je posebno presudan kod djece za poboljšanje ponašanja,

usredotočenosti i sposobnosti učenja u školi.On ih potiče i da svakog jutra peru zube, štoje važno za zdravlje zuba.

“Rim nije izgrađen u jednom danu”, ali dnevne aktivnosti postavljaju temelj za

konačni rezultat. Ustvrđeno je da se doručaknalazi u skupini od sedam praktičnihpostupaka za zdravlje kod ljudi koji uživajubolje fizičko zdravlje i žive duže.

7.

Sue Radd, iz knjige The Breakfast Book — stayday right and enjoy better

health and vitality

avnih 1800-tih godina Horace Fletcher, entuzijast zdrave prehrane, savjetovao jeljudima da temeljito sažvaču svaki zalogaj kako bi spriječili gomilanje prekomjernetežine. Izgleda da je to više od samo “bapske priče”.

Sve je više dokaza da je brzo konzumiranje hrane štetno za zdravlje.

Korist umjerene brzine konzumiranja hraneKad jedete brzo, pojedete više hrane, istodobno se osjećajući manje sitima nakonobroka. Studija objavljena u Journal of the American Dietetic Association pokazala je daljudi pojedu deset posto manje kilodžula kad jedu sporije nego kad obrok pojeduhalapljivo. Pojedinci koji sami za sebe tvrde da jedu brzo imaju viši indeks tjelesne težine (BMI) iviše se debljaju kroz vrijeme, neovisno jesu li zdravi ili dijabetičari, odrasli ili djeca.Jedna studija na tri tisuće žena i muškaraca u Japanu pokazala je da oni koji brzo jedusve dok ne postanu siti imaju tri puta veći rizik od prekomjerne tjelesne težine od onihkoji sporije jedu. Brzo konzumiranje hrane je povezano i s višim rizikom od obolijevanjaod dijabetesa tipa 2.

Što se događa u tijelu?Kad pojedete obrok umjerenom brzinom, vaše tijelo otpušta više “hormona sitosti” kojimozgu šalju znakove da trebate prestati jesti. Primjerice, kad su odrasli muškarci dobilikutiju sladoleda, osjećali su se više siti ako su je polako pojeli u razdoblju od pola sata,nego kada su je “slistili” u pet minuta. Ako pojedete obrok u žurbi, ne ostavljate dovoljno vremena da vaš mozak primi porukuda ste pojeli dovoljno i da je vrijeme da prestanete jesti. Stoga će se mnogi koji brzo jeduprejesti i unijeti dodatne kalorije.

Kako jesti sporijeBrzina kojom jedete je naučena aktivnost. Istraživanja s pretilim adolescentimapokazala su da je moguće promijeniti prehrambene navike kako bi pozitivno utjecale na“hormone sitosti”. Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da sporije jedete:

a Spustite žlicu ili vilicu između zalogaja i u potpunosti uživajte u hrani i u trenutku.

a Dobro sažvačite i progutajte zalogaj prije nego što u usta stavite novi.

a Zamislite da ste u vrhunskom restoranu; mnogi ljudi u tim uvjetima jedu sporije, uživajući u svakom “skupom” zalogaju.

a Mogu vam biti od pomoći i aplikacije za mobilne telefone, poput “Eat Slower” ili “Next Bite”.

ZAŠTO trebasporije JESTI

Sue Radd, nutricionist

D

39