Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima Katedra za reprodukcijsku fotografiju Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

"Kalibracija monitora"

SEMINARSKI RAD

Nositelj kolegija: Izv. prof. dr. sc. Darko Agić Voditelj rada: Studentice: Dr. sc. Maja Strgar Kurečić Soče Žana

Šilić Lucija

Prosinac 2009.

2

Sadržaj

Uvod..........................................................................................................................................3

Color management ..................................................................................................................4

Referentni prostor boja- PCS ................................................................................................5

Profili.....................................................................................................................................6

Modul sa algoritmima za usklađivanje boja- CMM..............................................................7

Princip konverzije boja..........................................................................................................7

Monitori..................................................................................................................................10

CRT (Chatode ray tube) monitori .......................................................................................10

LCD (liquid crystal display)................................................................................................10

Kalibracija i karakterizacija monitora ...............................................................................12

Gama vrijednost ....................................................................................................................15

Bijela točka.............................................................................................................................17

Programi za kalibraciju monitora .......................................................................................19

Zaključak ...............................................................................................................................22

Literatura...............................................................................................................................23

3

Uvod

Vrijeme u kojem živimo nameće nove standarde kojima se moramo prilagoditi.

Tehnologija se svakim danom sve brže i brže razvija, a posebice je to očito u

informatičkoj industriji. Grafička industrija u velikom se dijelu oslanja na informatičku

industriju, te svakodnevno uvodi nove, suvremene tehnologije, i koristiti nove standarde.

Iako je upravljanje bojom postojalo još od samih početaka bavljenja reprodukcijom boje

u grafičkoj industriji, pojavom digitalnih tehnologija javila se potreba za razvojem novih

strategija. Pojam odnosno proces kalibracije monitora zadnjih se godina sve više

spominje što je i logično s obzirom na rastuće potrebe za kvalitetom grafičkih proizvoda

i sve veći broj uređaja i pomagala koji nam služe u reprodukciji originala.

Reprodukcijski sustavi sve su češće otvoreni sustavi, sa cijelim nizom različitih ulaznih

(skeneri, digitalni fotoaparati) i izlaznih uređaja (kolor printeri, konvencionalni tisak,

digitalni tisak, Internet). Slikovne informacije, prije završne faze reprodukcije prolaze

kroz niz transformacija ovisnih o karakteristikama uređaja ili medija. Isti dokument

izgledati različito kad se printa na različitim printerima, gleda na različitim monitorima

ili printa na printeru i uspoređuje sa slikom na monitoru, čime proces reprodukcije

postaje potpuno nepredvidljiv. Kako bi osigurali što je veću moguću preciznost u izgledu

između prikaza na različitim ekranima i između slike na ekranu i otisnute slike potrebno

kalibrirati monitor.

Ovu temu odabrale smo kako bi se upoznali sa procesom kalibracije monitora što

ćemo u seminaru i obrazložiti.

4

Color management

Sustav Color Managementa nastao je 1993.godine. Color Management je

programska podrška za kalibraciju i karakterizaciju svih ulaznih i izlaznih uređaja unutar

reprodukcijskog lanca, te za automatizaciju svih potrebnih konverzija boja među

uređajima, sa ciljem standardizacije reprodukcijskih procesa i postizanja željene

reprodukcije boja neovisno o korištenom uređaju1. U digitalnim repodukcijskim

sustavima Color Management označava kontroliranu konverziju između boja različitih

uređaja kao što su skeneri, digitalne kamere, monitori, televizijski ekrani, pisači, ploteri,

tiskarski strojevi itd. i odgovarajućeg medija. Primarni zadatak Color Managementa je

postizanje zadovaljavajuće podudarnosti boja su raznim uređajima, naprimjer neki video

treba jednako izgledati neovisno o uređaju (televizijski ekran, CRT monitor ili LCD

monitor) na kojemu se reproducira. Color Management je tehnologija kojom se postiže

ujednačen prikaz boje na svim uređajima, pod uvjetom da određeni uređaj može postići

zadani raspon boja. Ova tehnologija implementira se u operacijske sustave, aplikacije i

uređaje.

Color Management koristi CIELAB i CIEXYZ prostor boja te na taj način boje

prevodi u odgovarajuće RGB ili CMYK vrijednosti. RGB i CMYK nisu boje, već

kontrolni signali i upute koje koriste razni uređaji (monitori, printeri…) da bi proizveli

pojavu koju mi nazivamo bojom. Sustav Color Managementa mora moći napraviti

sljedeće stvari; mora znati koju boju označavaju date RGB i CMYK vrijednosti te

osigurati konzistentni doživljaj boje neovisno o uređajima na kojima se ista reproducira2.

Ovu drugu stavku ponekad je teško postići s obzirom da svi proizvođači uređaja ne

koriste jednaku tehnologiju i terminologiju, iako su osnovne postavke Color

Managementa relativno jednostavne.

Krajem dvadesetog i početkom 21. stoljeća, razvojem tehnologije javila se

potreba za Color Managementom. Naime, proces proizvodnje grafičkih proizvoda

1 Maja Strgar- Kurečić; "Uvođenje CGRT testne karte boja za karakterizaciju digitalnog fotografskog sustava", doktorski rad, Grafički fakultet. 2 B.Fraser, C. Murphy, F. Bunting; Real World Color Management; second edition Principal Press, Berkeley, Canada 2005.

5

rascjepkao se na stotinu različitih uređaja što je rezultiralo velikim brojem različitih

konverzija boje.

Slika 1. Uređaji koji se koriste u grafičkoj industriji

Odgovor na novonastale probleme bio je Color Management. Zatvoreni sustavi

(closed-loop systems) su fiksni i strogo kontrolirani. U ovom sustavu slike uvijek dolaze

iz istog izvora te su stručnjacima poznate karakteristike svakog od uređaja i u

mogućnosti su nedostatke kompenzirati bez ikakvih problema. No promjenom načina

poslovanja došlo je do otvorenih sustava (open-loop systems) koje karakterizira velik

broj različitih digitalnih uređaja pa bi individualne promjene bile nepraktične. Također

kada stručnjak priprema datoteku za proizvodnju na offsetnom stroju sa uobičajnim

parametrima, na poznatom monitoru i skeneru obično postiže izvrsnu kvalitetu

višebojne reprodukcije koja jedva da se i može poboljšati uvođenjem sustava Color

Management. Međutim ukoliko iznenada stručnjak promijeni monitor, kvaliteta

reprodukcije značajno će pasti. Sustav Color Managementa značajan je upravo u

situacijama kada se više ne možemo pouzdati u vještine stručnjaka. Color Management

je sustav za kalibraciju svih ulaznih i izlaznih uređaja unutar lanca za obradu slike kako

bi se postignula željena reprodukcija boja neovisno o korištenim uređajima.3

Referentni prostor boja- PCS

Uvođenjem PCS-a (Profile Connection Space) osigurala se postojanost boje kroz

sve uređaje. PCS funkcinira kao središte koje skuplja informacije iz svih ulaznih uređaja

te ih šalje prema izlaznim uređajima. Svaka veza objašnjava reprodukciju boja pojedinog

uređaja i naziva se profilom uređaja (device profile). Prostori boja mogu biti podijeljeni 3 Helmut Kipphan (Ed.); Handbook of Print Media:Technologies and Production Methods; Heidelberg; New York; Barcelona; Hongkong; London; Milan; Paris; Singapore; Tokyo: Springer, 2001

6

u dvije osnovne grupe: prostori boja ovisni o uređaju (device dependent) te prostori boja

neovisni o uređaju (device independent). CIE komisija definirala je 1976. godine

CIELAB i CIELUV prostore boja, u kojima udaljenost između bilo koje dvije boje u

prostoru odgovara osjetilnoj blizini te dvije boje.4 Kao referentni prostor boja većinom se

koristi trodimenzionalni CIELAB prostor boja, te je prihvaćen kao standard za mjerenje i

uspoređivanje boja u grafičkoj industriji (ISO13655:1996.; ICC.1:1998-09). Referentan

prostor boja koji je nezavisan od uređaja se bazira na XYZ color sustavu iz 1931.godine i

važan je jer funkcionira kao adapter između različitih uređaja koji sudjeluju u

reprodukcijskom procesu, i omogućuje konverziju boja iz prostora ovisnog o uređaju u

CIELAB prostor boja.

Slika 2. Shema uređaja koji se koriste u grafičkoj idustriji, uz upotrebu PCS-a

Profili

Postoje tri osnovna tipa profila: profili ulaznih uređaja (input profiles), profili

monitora (display profiles) te profili izlaznih uređaja (output profiles). Profil je pregledna

tablica u kojoj se nalaze podaci grupirani u dvije grupe; u prvoj grupi nalaze se kontrolni

signali RGB ili CMYK vrijednosti, a u drugoj grupi su stvarne boje koje ti kontrolni

signali stavraju samo što su izražene u PCS-u (slika). Profil jednostavno daje značenje

apstraktnim numeričkim RGB ili CMYK vrijednostima. RGB ili CMYK vrijednosti

reproduciraju različitu boju ovisno o uređaju na kojemu se određena boja reproducira,

profil ne mijenja te vrijednosti već im pridružuje točno određenu boju definiranu u

4 Maja Strgar- Kurečić; "Uvođenje CGRT testne karte boja za karakterizaciju digitalnog fotografskog sustava", doktorski rad, Grafički fakultet.

7

CIEXYZ ili CIELABprostoru boja. Dakle, profil boje je numerička veza između

vrijednosti ulaza i izlaza slike i CIE vrijednosti boja XYZ ili L*a*b*. Na ovaj način

opisuje se funkcioniranje uređaja:

Slika 3. Shema funkcioniranja profila

Profili boja koji su proizvedeni za ulazni ili izlazni uređaj nisu samo specifični za

određeni uređaj, nego su određeni i odabrani radni uvjeti uređaja, kao i njegova

kalibriracija.

Modul sa algoritmima za usklađivanje boja- CMM

Pojam CMM (Color Management modul) odnosi se na modul koji doslovno vrši

konverziju RGB ili CMYK vrijednosti uz upotrebu CIELAB informacija o boji koji su

sadržani u profilima. Profili ne mogu sadržavati PCS definiciju za svaku pojedinu boju

jer bi tada bili preveliki, pa CMM iterpolira vrijednosti boja. CMM radi na principu

interpolacije tj. proračuna nepoznate međuvrijednosti boja pomoću dvije poznate. CMM

može vršiti i simulacije prevođenja boja u različite prostore boja. Najpoznatiji CMM-ovi

su: Adobe(ACE), Microsoft ICM, Apple ColorSync i Apple CMM

Princip konverzije boja Sustav Color Managementa radi dvije stvari; pridružuje specifičnu boju RGB i CMYK

vrijednostima i mijenja RGB i CMYK vrijednosti kako boja putuje kroz različite uređaje

da bi se uvijek na uređaju prikazala ista boja. Na taj način definiraju se i opisuju RGB ili

CMYK vrijednosti originala te se opisuje iz kojeg izvora original dolazi (skener,

digitalna kamera...). Konverzija vrijednosti boja, odvija se u četiri koraka:

8

1. CMS (Color management system) prikuplja podatke iz izvorišnog

profila i radi tabelu korelacija RGB/CMYK vrijednosti i PCS-a

pomoću relativnog kolorimetrijskog renderiranja

2. CMS prikuplja podatke iz odredišnog profila i radi tabelu korelacija

PCS i odredišnih RGB/CMYK vrijednosti pomoću odabranog

renderiranja (Rendering intents) 5

3. Upotrebom interpolacijskog algoritma u CMM-u CMS povezuje dvije

tabele u jednu pomoću zajedničkih PCS vrijednosti. Nastala tabela

povezuje izvorišne i odredišne vrijednosti.

4. CMS svaki piksel ili boju provodi kroz tabelu i na taj način boje se

konvertiraju

Kako bi sustav Color Managementa dobro funkcionirao potrebno je prethodno

kalibrirati i karakterizirati uređaje u reprdukcijskom procesu. Kalibracija je postupak

kojim se mijenja način rada uređaja radi postizanja željenog stanja, tj. ponašanja uređaja.

Uređaj se kalibrira jer ga se na taj način čini stabilnim i konstantnim, a parametri koji

definiraju radne uvijete uređaja pravilno izabrani i konstantni tako da profil koji opisuje

taj uređaj ostane točan. Karakterizacija je postupak kojim se registrira način rada uređaja

i stvara profil urađaja. Karakterizacijom se stvara profil koji opisuje ponašanje uređaja.

5 Renderiranje je način na koji Color Management sustav smješta i usklađuje boje koje se prilikom konverzije nađu izvan odredišnog opsega boja (gamuta izlaznog uređaja).

9

Slika 4. Shema procesa Color Managementa

10

Monitori

CRT (Chatode ray tube) monitori

Klasični CRT monitori rade na principu katodne cijevi unutar koje je zagrijana nit

koja se nalazi u vakumskoj staklenoj cijevi. Katodno zračenje odnosno tok elektrona

stvara elektronski top. Ekran CRT monitora prekriven je fosfornim materijalom koji

svijetli ako je "pogođen" elektronom. Fosforni sloj se sastoji od crvenih, zelenih i plavih

zona pomoću kojih se dobiva boja. Slika se sastoji od vertikalnih redova horizontalno

podjeljenih u piksele. Svaki piksel u redu komprimira tri sićušna fosfora za svaku od

osnovnih boja. Svjetlina svakog od fosfora kontrolira se pomoću katodne cijevi.Boje na

CRT monitoru nastaju aditivnom sintezom u oku od osnovnih boja (crvena, zelena i

plava). CRT monitori podržavaju više rezolucija, čija kvaliteta ovisi o veličini piksela.

Od veličine i broja piksela (Dot pitch) zavisi kvaliteta slike i njezina oštrina. Brzina

osvježavanja (Refresh rate) označava koliko puta se slika na monitoru isrctava u toku

jedne sekunde. Preporučena vrijednost osvježavanja je 85Hz. Pojam dubina boje (color

depth) odnosi na broj bitova kojim se opisuje jedan piksel. Što je veća dubina boje to

monitor može prikazati više boja i nijansi. Današnji CRT monitori su sposobni prikazati

16,777,216 (32 bit, True Color) boja i nijansi.

LCD (liquid crystal display)

Prvi LCD monitori proizvedeni su 1971. godine, a rade na principu promjene

polarizacije svjetlosti pomoću tečnih kristala koji su pod određenim naponom. Tečni

kristal je želatinozna masa, smještena između prozirnih elektroda. Pod djelovanjem

upravljačkog napona na elektrode, čestice kristala se orijentiraju u određenom smijeru te

propuštaju samo određeni dio svjetlosnog spektra. Propuštanjem željenog dijela spektra i

blokiranjem neželjenog određuje se intenzitet i boja svjetlosnog elementa (pixela) i na taj

način se generira slika. Slika se formira osvjetljavanjem linija ekrana, dok se ne iscrta

cijela slika. LCD monitori su napravljeni tako da najbolje rezultate daju na jednoj

rezoluciji koja zavisi o veličini ekrana. Za razliku od CRT monitora, LCD monitori ne

daju istu kvalitetu slike ako se u njih gleda iz različitih kuteva. Na prikaz slike na

monitoru utječe i brzina odaziva (Response Rate) odnosno brzina kojom piksel može

11

mijenjati boje. Osvjetljenje se kod LCD monitora se mjeri u Kandelama po kvadratnom

metru (cd/m2), i obično varira od 250 do 350 cd/m2. Kontrast mjeri mogućnost LCD-a

da prikazuje bijele i tamne tonove, što je omjer veći to je bolje. LCD monitori imaju

veliki gamut boja koji se podudara sa AdobeRGB prostorom boja. Moderni LCD

monitori pokušavaju se približiti standardima CRT monitora iako rade na drugom

principu.

Tvrtka Nec je izradila novu vrstu LCD monitora koji ne koriste bijelo flourescentno

pozadinsko osvjetljenje nego se bjelo pozadinsko osvjetljenje dobiva kombinacijom

crvenih, zelenih i plavih LED dioda (light emitting diodes). Prednosti ove tehnologije su

veći gamut, veći dinamički raspon, te mogućnost podešavanja bijele točke bez sažimanja

gamuta. NEC MultiSync LCD2180WG-LED je prvi komercijalno dostupan monitor ove

vrste.

Svi monitori prikazuju svjetlije i zasićenije boje nego što je to moguće postići u

tisku. Važno je napomenuti da niti jedan monitor ne prikazuje iste boje, a pomoću

kalibracije monitora takve razlike svode se na minimum.

12

Kalibracija i karakterizacija monitora

Kako bi sustav Color Managementa dobro funkcionirao potrebno je prethodno

kalibrirati i karakterizirati uređaje u reprdukcijskom procesu. Uređaj se kalibrira jer ga se

na taj način čini stabilnim i konstantnim, a parametri koji definiraju radne uvijete uređaja

pravilno izabrani i konstantni tako da profil koji opisuje taj uređaj ostane točan.

Kalibracija monitora obuhvaća podešavanje temperature bijele točke, svjetline, kontrasta

i uvjeta gledanja.6 Prema Johnsonu definicije pojmova kalibracija i karakterizacija su

sljedeće:

• Kalibracija je postupak kojim se mijenja način rada uređaja radi postizanja

željenog stanja, tj. ponašanja uređaja. Najvažniji razlog provođenja kalibracije je

da se način rada uređaja učini stabilnim i konstantnim, tako da profil koji opisuje

taj uređaj ostane točan.

• Karakterizacija je postupak kojim se registrira način rada uređaja i stvara profil

urađaja. Karakterizacijom se ne mijenja način rada uređaja, već se stvara profil

koji opisuje ponašanje uređaja. Profil uređaja je datoteka koja povezuje

vrijednosti boje (RGB ili CMYK) koje daje uređaj sa vrijednostima neovisnima o

uređaju (CIEXYZ ili CIELAB) koje predstavljaju boje koje vidi standardni

promatrač. Profil sadrži informacije o tri osnovne varijable koje opisuju

ponašanje uređaja; informacije o gamutu, dinamičkom rasponu i informacije o

reprodukciji tonova koje uređaj može postići.

Za kalibriraciju I karakterizaciju monitora potrebno je:

1. testirati dokument sa reprezentativnom selekcijom svih RGB boja koje monitor

može reproducirati

2. pomoću uređaja za mjerenje boje izmjeriti vrijednosti boja na monitoru i

konvertirati ih u CIELAB prostoru boja

6 Maja Strgar- Kurečić; "Uvođenje CGRT testne karte boja za karakterizaciju digitalnog fotografskog sustava", doktorski rad, Grafički fakultet.

13

Kod karakteriziranja, uzorci boja iz referentnog dokumenta prikazuje se jedan za

drugim na monitoru. Uređaj za mjerenje boje analizira njihov spektar i konvertira ga u

CIELAB prostor boja. Svakoj od reproduciranih RGB boja dodjeljeje se odgovarajuća

L*a*b* vrijednost. Svaka od L*a*b* vrijednosti također je povezana sa odgovarajućom

bojom u RGB sustavu.

Rezultat je profil monitora – tabela pomoću koje se konvertiraju RGB boje monitora

u L*a*b* vrijednosti. Pri profiliranju potrebno je voditi računa o kontrastu i osvjetljenju,

kao i ambijentalnom svjetlu. Navedeni parametri trebali bi ostati konstantni u toku

profiliranja.

Slika 5. Detalj tabele profila, brojevi boja mogu varirati od 27 do 32 000 ovisno o preciznosti profila

Kad je monitor kalibriran, program za karakterizaciju omogućuje spremanje

profila boja Profili monitora opisuju kako monitor trenutno reproducira boju te pomoću

njih u drugim aplikacijama (npr. Photoshop) određujemo pravilne postavke boja slike.

Kod monitora kalibracija i karakterizacija monitora odnose se na jedan proces.

Kalibracija je bitna da bi se dobilo najbolje moguće stanje uređaja, u kojem on

ima maksimalan gamut boja i konzistentnu nepromjenjivu reprodukciju boja. Ako

monitor nije kalibriran to se posebno odražava na prikaz područja slike koja su izrazito

tamna ili izrazito svjetla. Na loše podešenim monitorima do izražaja dolazi loš kontrast

ili je teško razlikovati detalje koji se nalaze u tamnom području (razmazane sjene bez

detalja), odnosno u svijetlom području (dolazi do gubitka oštrine svijetlih oblika na

svijetloj podlozi).

14

Performanse monitora mijenjaju se i opadaju s vremenom pa je zato potrebno

monitore periodički kalibrirati kako bi bili u stanju konstantno producirati jednake

vrijednosti boje te kako bi odgovarali napravljenom profilu. CRT monitore potrebno je

često rekalibrirati zbog nestabilnost fosfornih elemenata koji utječu na promjenu boja.

Ukoliko je teško ili nemoguće kalibrirati prema nekom od standarda, možda je monitor

prestar i izblijedio.

15

Gama vrijednost

Gama odnosno gama krivulja opisuje gradijent svjetline od tamnih do svjetllih

tonova na monitoru ili u RGB prostoru boja. Što je vrijednost game veća to su na

monitoru tamnije reproducirani srednji tonovi. Podešavanjem vrijednosti game mjenjaju

se tonske vrjednosti srednjih tonova.

Gama povezuje vrijednost pixela sa svjetlinom prema sljedećoj formuli:

brightness = C • (pixel value)gamma

gdje je C konstanta. Standardna vrijednost game za grafičku industriju od 1.8 uvedna je

davno, i to za za crno bijele monitore Macintosh računala i za Apple LaserWriter.

Vrijednost game od 2,2 propisana je za Windows operativne sustave, uredske programe i

internet preglednike. Ovisnost svjetline o vrjednosti piksela za vrijednosti game od 1.8 i

2.5 prikazana je na slici 7. Važno je napomenuti kako je za istu vrjednost game, prikaz

na Machintosh računalima nešto svjetliji od prikaza na PC računalima.

Slika 6. Graf ilustrira ovisnost svjetline o vrjednosti piksela za vrijednost game od 1.8 i 2.5. Ispravna vrijednosti game ovisi o kalibraciji monitora i o RGB prostoru boja. U

idealnom slučaju, i kalibracija i RGB prostor boja trebali bi biti temeljeni na istoj

vrijednosti game. No u provođenju sustava Color Managementa to je ipak manje važno.

Dok monitor ima kvalitetne profile i aplikacije poput Photoshopa koje podržavaju ICC

profile važno je jedino das u poznate vriejdnosti gama za monitor i za RGB prostor boja,

a sustav Color Managementa poništava razlike. No problemi nastaju ukoliko prenosimo

sliku u RGB-u u Office ili za prikaz na internetu je te aplikacije još uvjek

podrazumijevaju da je prostor boja za sliku podešen na gamu od 2.2.

16

Nadalje, mnogi softweri za digitalne fotoaparate mogu raditi sa slikama samo u

prostorima boja s gamom od 2.2. To su, primjerice, boje sRGB prostora ili AdobeRGB.

Za ispravan prijenos boja iz takvih fotoaparata u Photoshopu ista vrjednost game treba

biti postavljena i u prostoru boja koji se koristi. Korisnici koji žele raditi u Photoshopu i

u uredski programima te internet preglednicima svoje monitore kalibriraju na gamu od

2.2. Jeftiniji monitori uglavnom po tvorničkim postavkama rade optimalno s vrijednošću

game od 2.2. Vrijednost game od 1.8 preporuča se jedino korisnike koji se bave

reprodukcijom fotografija gdje svi originali rade na osnovi podataka s vrjednosti game

od 1.8, i gdje pravilan prikaz boja u uredskim programima i u internet preglednicima nije

važan. Za visoko kvalitetan prikaz na monitoru potrebno je kalibraciju napraviti sa

hardverom koji se koristi, te da je ostvarena komunikacija između monitora i uređaja za

mjerenje boja

Slika 7. Razlike u prikazu istog originala na monitorima sa različitom

vrjednosti game (1.4 i 1.8) bez sustava color managementa

17

Bijela točka

Da bi postigli istu svjetlinu i na otisku i na monitoru, važno je na monitoru

ispravno podesiti bijelu točku. Na monitoru bijela boja može naginjati ka toplim ili

hladnim tonovima. Za uspješnu procjenu boja potrebno je podesiti prikaz bijele boje na

monitoru (isto kao što se podešava temperature svijetla za procjenu otisaka). U grafičkoj

industriji standard za bijelu boju je D50 ili 5000 Kelvina. Izmjerena vrijednost izvedena

je iz referentnog izvora svjetla koji, ovisno o temperaturi u Kelvinima, emitira “toplo” ili

“hladno” svjetlo. Uz D50 (5000 Kelvina), standard je i temperatura svjetla od 6500

Kelvina odnosno D65. D65 ima pomalo hladniji bijeli ton pa se preporuča za korištenje u

televizijskoj produkciji, kao i za uredske i internetske aplikacije.

Najvažniji zahtjev u procesu kalibriracije monitora je da prikaz na monitoru

odgovara prikazu na otisku u danim svjetlosnim uvjetima. Česta je pojava da prikaz na

monitoru koji je kalibriran na točno D50, ima žućkasti ton. Ovu pojavu u velikoj mjeri

uvjetuje omjer intenziteta svjetlosti bijele boje na monitoru i ambijentalnog osvjetljenja.

Jačina intenziteta svjetla izmjerena u kandelama7 prikazuje koliko je svjetla bjela boja

monitora. CRT zaslon, ovisno o kvaliteti i starosti može dosegnuti maksimalno 70 do

110 kandela. Kod TFT monitora maksimum je 200 i više candela (također ovisi o

kvaliteti izrade i starosti monitora). Što je svjetlije ambijentalno svjetlo, a niži intenzitet

svjetla monitora to se vizualno više percipira žuti ton monitora kalibriranog na 5000

Kelvina. Ukoliko po prvi puta kalibrirate monitor, a dugo ste koristili monitor podešen

na 6500 i 9500 Kelvina, isprva je monitor kalibriran na 5000 i 5500 Kelvina

iznenađujuće žut.

Zbog toga mnogi profesionalci kalibriraju monitore na D55 ili 5500 Kelvina kako

bi se postigao najbolji mogući omjer između svjetline monitora i ambijentalnog svjetla.

Uz intenzitet svjetla od oko 90 kandela na ovaj način postižu se vizualno bolji rezultat.

TFT monitor kalibriran na 5000 Kelvina, i sa intenzitetom svjetla od 120 do 140 kandela

bolje odgovara standardima.

7 Kandela je jakost svjetlosti kojom u određenome smjeru svijetli izvor jednobojne svjetlosti frekvencije 540 teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu).

18

Definicije za sRGB i AdobeRGB profile referiraju se na izvore svjetla

temperature od 6500 Kelvin ondosno D65. No to ne znači da je to definirana temperatura

svjetla monitora, uz rad u ovim prostora boja. Optimalna temperatura boja na monitoru

ovisi o kasnijoj upotrebi reprodukcija, a ne o primjenjenim prostorima boja. Fotografi i

grafički dizajneri koji rade u AdobeRGB prostoru boja te pripremaju dokumente za tisak

također kalibriraju monitore na temperature od 5000 ili 5500 Kelvina. Jedina iznimka od

pravila 5000- 5500 Kelvina je ukoliko se monitor koristi za pripremu dokumenata jedino

za internet tada se temperature boje svjetla namješta na 6500 Kelvina.

19

Programi za kalibraciju monitora

Kalibracija se vrši pomoću softvera ili kombinacijom softvera i hardvera.

Softverska kalibracija nije dovoljno precizna metoda jer se procjene u toku kalibracije

vrše isključivo okom. No svakako je bolje pristupiti i ovakvom obliku nego ostaviti

monitor nekalibriran. Kada se koristi isključivo softver, zapravo pogađamo koje boje

monitor prikazuje. Sa hardverskim instrumentom točno mjerimo crvene, zelene i plave

fosfor boje, kao i bijelu točku, pa tako nastaje mnogo točniji profil koji u obzir uzima i

starenje monitora.

Za preciznu kalibraciju koriste se posebni intrumenti: spektrofotometri i

kolorimetri. Spektrofotometri su po pravilu precizniji od kolorimetra i osim kalibracije

monitora (emisija svjetlosti) mogu kalibrirati i printere, odnosno registriraju svjetost

reflektiranu od papira ili neke druge podloge. Proizvođači spektrofotometra i kolorimetra

su Gretag Macbeth, Monaco, ColorVision, X-Ritea a sa softwareom za kalibraciju

monitora (Heidelberg, Gretag Macbeth) uz ICC profile za monitor, moguća je izrada i

ICC profila za printer ili određeni tiskarski stroj, vrstu papira i ostale uvjete koji se pri

izradi profila moraju uzeti u obzir.

Prije početka kalibracije bitno je da je monitor konfiguriran da prikazuje 24-

bitne boje, jer prikaz 16-bitnih boja ne osigurava dovoljnu dubinu boja za kalibraciju.

Također monitor treba biti upaljen minimalno 15 minuta (najbolje sat vremena) prije

kalibracije.. Okolina monitora mora biti srednje svjetla i u neutralnim tonovima, a izvor

svjetlosti dnevna svjetlost ( oko 5000 Kelvina). Monitor se može kalibrirati vizualno,

uspore-đivanjem testnih slika i jednostavnih programa (Adobe Gamma) ili pomoću

instrumenata i njima odgovarajućim programima. Najveća prednost mjernih

instrumenata je ponovljivost rezultata. Na slici 9. je Barbierov kalibracijski program

Profile Xpert, takozvana "high end" kalibracija. Na slici su prikazana podešenja koje od

nas program zahtjeva da može napraviti kalibraciju. Radi se o svjetlini, bjeloj točki

(temperatura boje) i o vrijednosti game (kontrast).

20

Po određivanju osnovnih parametara, softver upućuje u podešavanje monitora. Prvi

korak je najčešće podešavanje kontrasta monitora na maksimum, a zatim podešavanje

svjetline (brightness). Cilj podešavanja svjetline monitora je postići da RGB vrjednosti

(0,0,0) odgovaraju prikazu od 0% svjetline, odnosno crnoj točki. Kod podešavanja

kontrasta cilj je da RGB vrijednosti (255,255,255) odgovaraju svjetlini do 100%

odnosno bjeloj točki. Sljedeći korak je podešavanje pojedinačnih kanala osnovnih boja-

RGB. Zadnji korak predstavlja mjerenje referentnih polja na monitoru pomoću

spektrofotometra. Softver za kalibraciju prikazuje različite tonove vrijednosti boja

(valna dužina i intezitet svjetlosti). Na osnovu razlike između referentnih i očitanih

vrijednosti izračunava se odstupanje. Nakon što napravljenog ICC profila, softver ga

automatski aktivira i primijenjuje na uređaj. Parametri kalibracije mogu se spremiti

kako bi se mogli koristiti kod ponovne kalibracije.

Na ovaj način izvodi se profesionalna kalibracija monitora no s malo slabijim

rezultatima kalibrirati se može besplatno pomoću Adobe Gamma programa koji dolazi

uz PhotoShop (slika 6).

U programu je moguće odabrati profil kao ishodište podešenja. Potom se

podešavaju kontrast i svjetlin prema uputama. U sljedećem koraku definiraju se boje

koje monitor upotrebljava ( trinotron, hdtv (ccir709) ili tri "xy" bročana para). To je opis

boja iz L*a*b* prostora boja koje monitor može pokazati. Na sljedećem koraku

podešava se neutralna siva boja i vrijednost game. Naposljetku se odabire temperatura

boje. Neki monitori nemaju mogućnost podešenja temperature boje, pa se u tom slučaju s

Slika 8. Kalibracijski program Profile Xpert

21

temperatura vizualno mjeri. Klikom na gumb „measure“ ekran postaje crn i na vrhu su

vidljiva tri siva kvadrata, klikovima mjenjamo tonove sive boje do neutralnog. U

zadnjem koraku program uspoređuje novo podešenje u odnosu na staro te sprema profil.

Slika 9. sučelje programa Adobe Gamma

Bez obzira na kvalitetu i kalibraciju monitora za ispravan prikaz boja potrebno je

osigurati neutralno svjetlo stalne temperature, pozadina ekrana trebala bi biti u

neutralnoj sivoj boji, te se u ekranu ne bi smjele reflektirati površine živih boja.

22

Zaključak

Gotovo se svaki korisnik računala susreo s problemom loše reprodukcije boja na

svojim uređajima. Eliminacija ili bar ublažavanje takvih problema može se dobiti

kalibracijom odnosno podešavanjem ulaznih i izlaznih uređaja i pravilnom upotrebom

sustava Color Managment.

Kalibracija monitora predstavlja podešavanje regulatora svjetline, kontrasta i

pojedinačnu kontrolu crvenog, zelenog i plavog kanala kod monitora te izradu i upotrebu

ICC profila za svaki uređaj. Kalibracija se vrši pomoću softvera ili kombinacijom

softvera i hardvera. Softverska kalibracija je ograničena u pogledu preciznosti jer se

njena procjena u toku kalibracije vrši isključivo okom i mogućnost pogreške je velika.

Za preciznu i profesionalnu kalibraciju koriste se posebni intrumenti: spektrofotometri i

kolorimetri te s njima hardverski mjerimo vrijednosti svijetla koju emitira monitor. Kad

je monitor kalibriran, pomoćni program za profiliranje omogućuje spremanje profila

boja.

23

Literatura

1. B.Fraser, C. Murphy, F. Bunting; Real World Color Management; second edition

Principal Press, Berkeley, Canada 2005.

2. Maja Strgar- Kurečić; "Uvođenje CGRT testne karte boja za karakterizaciju

digitalnog fotografskog sustava", doktorski rad obranjen 13. veljače 2007,

Grafički fakultet.

3. Helmut Kipphan (Ed.); Handbook of Print Media:Technologies and Production

Methods; Heidelberg; New York; Barcelona; Hongkong; London; Milan; Paris;

Singapore; Tokyo: Springer, 2001

4. http://en.wikipedia.org, 21.11.2009

5. http://www.color.org/index.xalter , 21.11.2009

6. http://www.colormanagement.com , 21.11.2009

7. http://www.normankoren.com/color_management.html 21.11.2009