Kalvarija (arhitektura)Kalvarija (arhitektura)

Kalvarija u arhitekturi oznauje ureenu uzvisinu s ureenim putem i postajama krinog puta koja zavrava trima krievima. Namijenjena je za posjeivanje i hodoae u vrijeme korizme.

Na etvrtu se korizmenu nedjelju na kalvariji okupljaju djeca, na petu korizmenu nedjelju djevojke i mladii, te na Cvjetnicu i na Veliki petak svi vjernici. Na Veliki petak je kalvarija takoer ima mnotvo vjernika, no ne kao na samo Uskrnje jutro. Na Uskrs kalvarija se otvara rano ujutro. Posjeuje ju mnotvo vjernika. Poslije pohoda kalvariji odlazi se na misu u oblinju crkvu.

U Rimokatolikoj Crkvi, krini put je pobonost na spomen Isusove muke, od trenutka kada Isusa osuuju na smrt do polaganja Isusova tijela u grob. Sastoji se od 14 postaja. Za svaku postaju, u crkvama ili na javnim mjestima postavljaju se slike ili kipovi s likovnim prikazima Isusove muke. Pobonost je vrlo stara i potjee iz Jeruzalema. Nastala je tijekom hodoaa, kada su vjernici obilazili mjesta Isusove muke. Krini put su promicali sv. Franjo Asiki i franjevci, ali se pobonost znaajnije proirila tek u 18. stoljeu te je priznata u Katolikoj Crkvi, Evangelistikoj Crkvi i u jo nekim protestantskim Crkvama. Likovni prikaz postaja krinoga puta, postao je sastavni dio interijera crkvi. Sastoji se od 14 slika ili kipova, koji predstavljaju prizore Isusova trpljenja. Ta tradicija postoji od 17. stoljea.

Je li Kalvarija brdo?

Mnogi e rei da je ovo besmisleno i suludo" pitanje. Ne zbog toga to je nelogino postavljati ga sada kad smo blie Boiu negoli Uskrsu, a ne u korizmi, nego zato to skoro svatko zna da je Isus raspet na brdu Kalvariji". No, je li ba tako?

Prvo nekoliko rijei o samoj Kalvariji. Rije Kalvarija dolazi od latinske rijei calva" to znai lubanja bez kose". Latinska rije Calvaria" i grka rije Kranion" u stvari su prijevod aramejske rijei Golgota" - koja znai mjesto lubanje. Neki su pokuali tvrditi da rije Golgota sloenica rijei Gol Goatha" te u tom smislu znai brdo smaknua", i da je povezana sa Goom ili Goathom" u Jr 31,39. Meutim, ovu teoriju podrava vrlo mali broj ljudi. Ovo mjesto je hodoasnik iz Bordeauxa (333. godine) nazvao monticulus" (malo brdace). Kasnije, u 5. stoljeu, Rufinus govori o stijeni Golgote", a tek se od 6. stoljea Kalvarija poinje oznaavati kao brdo". Meutim, potvrdu da je rije o brdu" teko da ete nai u Novom zavjetu.

Teorije o porijeklu imena

Postoji nekoliko teorija odakle bi ime Kalvarija (Golgota) moglo potjecati. Jedna teorija smatra da je Kalvarija mogla biti mjesto javnog smaknua, te je zbog lubanja mjesto tako i nazvano.

Drugi smatraju da ime potjee od groblja koje se nalazilo nedaleko odatle jer nema razloga vjerovati da je grob Josipa iz Arimateje bio izoliran grob, nego da je bio gdje i drugi grobovi (Josip Flavije ak govori da se na ovom mjestu nalazio i spomenik velikog sveenika Ivana).

Trei smatraju da ime potjee od samog oblika ovog mjesta. Naime, evanelist Luka (Lk 23,33) kae da se mjesto zvalo Lubanja. Potvrdu tome vide i u korijenu hebrejske rijei Golgota koja znai kotrljati" - zato to su lubanje okrugle i kotrljaju se. Mjesto je isto tako mogla biti okrugla uzvisina i stoga je dobila ime Kalvarija - Golgota.

etvrta teorija se vie temelji na tradiciji, a ta je da je Noa svome sinu emu dao lubanju prvog ovjeka - Adama, koja je kasnije dola u ruke Melkisedeka koji ju je ostavio na ovom mjestu - i stoga se mjesto zove Golgota. Prvi crkveni oci su znali za ovu tradiciju, tako da se u prikazima, podno kria, esto mogu vidjeti lubanje.

Sve ove teorije imaju i svojih slabih toaka. Da je bilo rije o mjestu smaknua ili groblju vjerojatno bi se ovo nazivalo mjesto lubanja" (mnoina), a ne mjesto lubanje". A evanelisti nikad ne govore o lubanjama" nego o lubanji". etvrta teorija bi se vie mogla okarakterizirati kao puka legenda" negoli kao ozbiljan prijedlog. Stoga je trea teorija najvjerojatnija i najpopularnija.

Nije brdo nego uzvienje

Jedina izriita tvrdnja da se razapinjanje dogodilo izvan gradskih zidina nalazi se u Heb 13,12. Dakle, razapinjanje je bilo izvan grada, ali u blizini, kako kae Ivan (Iv 19,20.41); vjerojatno blizu ceste da se prolaznici mogu rugati osuenim kriminalcima.

Vraam se na brdo". Ono to svi smatramo brdom" nije brdo. Oni koji su imali prigodu ii u Svetu zemlju i posjetiti sveta mjesta, moda su bili razoarani" to nisu vidjeli ono to su oekivali da e vidjeti - a to je brdo. Naime, Kalvarija je malo uzvienje, nekih desetak metara. Uzvienje je bilo od kamena i vjerojatno okruglog oblika (poput lubanje) i stoga se i zove Kalvarija (Golgota) i bilo je nedaleko od naputenog kamenoloma. A ovo se slae s onim to govori Sveto pismo. Naime, Novi zavjet nigdje ne kae da je Kalvarija brdo. Sva etvorica evanelista govore o ovom mjestu, i ni jedan nema brda". Svi govore o mjestu" Kalvariji, a ne o brdu. Provjerite sami: Mt 27,33; Mk 15,22; Lk 23,33; Iv 19,17.

Brdo - simbol napora

Zato onda mi imamo brdo"? Franjevac Miroslav Modri donosi lijepo tumaenje kad kae: Svaki poboni hodoasnik, dolazei na ta sveta mjesta, nosi sa sobom svoju sliku Kalvarije. Da bi sebi lake predoili svu patnju i bol koju je Isus osjeao u dui punoj ljubavi i za one koji su mu, u neznanju, spremali tako groznu smrt, pobonost je od tog mjesta uinila brdo... Zna se da je teko uzlaziti na brdo, pa je pobona dua ba tako zamiljala Isusa i Njegovo noenje kria. to je ovjek mislio da je poboniji, to je i Kalvarija bivala vea. Pri tom se zaboravlja da je Isusova patnja bila ne toliko u tome koliko je i kakav kri nosio, ili koliko se s njim visoko penjao, nego u tomu to se kao Izabranik Boji predao na milost i nemilost" ljudima.