1

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

PRAVILNIK O DJELOVANJU

2

Priredio: doc. dr. Ante Mateljan, prodekan za nastavu Odgovara: prof. dr. sc. Slavko Kovačić, dekan KBF-a u Splitu Izdaje: Katolički bogoslovni fakultet, Zrinjsko-Frankopanska 19, Split Tisak: Dalmacija papir, Split

3

SVEUČILIŠTE U SPLITU KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET U SPLITU

PP RR AA VV II LL NN II KK OO DDJJEELLOOVVAANNJJUU

Split, 2002.

4

5

Popratna riječ

U sukladnosti sa zakonskim propisima o visokom školstvu Republike Hrvatske te odgovarajući nalogu Statuta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Fakultetsko vijeće KBF-a odobrilo je, a Veliki kancelar mons. dr. Marin Barišić potvrdio Pravilnik o djelovanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta što ga u ovoj knjižici pružamo na uvid i ravnanje svim zainteresiranima, a osobito djelatnicima, profesorima i studentima Katoličkog bogo-slovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Svjesni smo kako propisi ne mogu niti smiju biti nadomjestak razumijevanju i iskrenoj ljubavi koja računa s Božjom pomoću, ali smo također svjesni da se bez propisa, osobito u onom što se tiče svih, ne može mirno živjeti i napredovati. Svjesni smo kako će vremenom neke od ovih odredbi biti potrebno dopuniti ili možda čak i promijeniti, što se pak ne bi moglo dogoditi bez ove polazne osnove. Stoga nam je na ove propise gledati ne kao na prepreku nego kao na praktičnu pomoć na putu ostvarenja plemenitih ciljeva stjecanja filozofskog, teološkog i katehetskog znanja i vještina.

Želja nam je, dakle, da ove odredbe pomognu učinkovitijem ostvarenju svrhe Katoličkog bogoslovnog fakulteta, osobito kroz pomoć u stvaranju ozračja pravednosti i međusobnog povjerenja. A sve će to, zasigurno, biti od velike pomoći za svekoliki napredak djelatnika, nastavnika i studenata, na slavu Božju i na obilnu korist Katoličke crkve u Hrvatskom narodu.

Priređivač

6

7

NARAV I SVRHA PRAVILNIKA, usp. Statut KBF-a, čl. 1-4.

Članak 1. NARAV, SVRHA I DONOŠENJE PRAVILNIKA

1. Pravilnik Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu (u daljnjem tekstu Fakulteta) je opći akt koji određuje način rada pojedinih tijela Fakulteta i propisuje ono što mu je povjereno Statutom Fakulteta. 2. Pravilnik odobrava Fakultetsko vijeće, a potvrđuje Veliki kancelar. 3. Pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja na oglasnoj ploči Fakulteta. 4. Pojedine odredbe Pravilnika mijenja Fakultetsko vijeće natpolo-vičnom većinom glasova prisutnih članova tajnim glasovanjem, a potvrđuje Veliki kancelar. 5. Prijedlog za promjenu odredbi Pravilnika podnose napismeno dekan, Povjerenstvo za pravilnik ili trećina članova Fakultetskog vijeća.

VLAST I UPRAVA FAKULTETA, usp. Statut KBF-a, čl. 5-14.

Članak 2. POSTUPAK IZBORA DEKANA

1. Sedam mjeseci prije isteka svojeg mandata dekan otvara postupak za izbor novog dekana. Ako je dekan spriječen to će učiniti prodekan koji ga zamjenjuje. 2. Fakultetsko vijeće utvrđuje ispunjavaju li kandidati uvjete za izbor u službu dekana. 3. Dekan se bira tajno, izbornim listićem. 4. Da bi izborni listić bio valjan mora sadržavati ime i prezime samo jednog kandidata. 5. Novoizabrani dekan preuzima službu istog dana kada završava mandat njegovu prethodniku.

8

Članak 3. PRAVA I OBVEZE DEKANA

1. Osim onoga što je određeno Statutom (čl. 8, & 4), dužnost je dekana: a) Potvrditi upis studenta prema propisima Statuta i Pravilnika; b) Odobriti studentu upis izbornih predmeta na drugom Fakultetu i potvrditi upis izbornih predmeta studentu drugog Fakulteta. c) Odrediti povjerenstvo za diplomski ispit i komisijske ispite. 2. Dekan djeluje u suradnji s prodekanima i Fakultetskim vijećem. 3. Dekan potpisuje službene akte Fakulteta. 4. Dekan prima dopise i odgovara na njih. 5. Dekan prima i otpušta studente prema propisima Statuta i Pravilnika. 6. Dekan predlaže dnevni red za sjednice Fakultetskog vijeća i istima predsjeda.

Članak 4.

PRODEKANI 1. Za prodekana može biti predložen i izabran član Fakultetskog vijeća u znanstvenom zvanju docenta, izvanrednog profesora ili redovitog profesora 2. Prodekan za znanost je prvi zamjenik dekana. U slučaju spriječenosti prodekana za znanost dekana zamjenjuje prodekan za nastavu. 3. Vlast i služba prodekana koji zamjenjuje dekana u njegovoj odsut-nosti i spriječenosti odnosi se na redovito upravljanje. 4. U slučaju smrti ili odreknuća dekana, prodekan koji ga zamjenjuje odmah ulazi u službu i saziva što prije, a najkasnije u roku od tri mjeseca, Fakultetsko vijeće da provede postupak za izbor novog dekana. 5. Prodekan za znanost: a) potiče i prati znanstveni i istraživački rad na Fakultetu; b) u dogovoru s dekanom predlaže Fakultetskom vijeću povjerenstvo za napredovanje u zvanju; c) koordinira rad Povjerenstva za izdavačku djelatnost fakulteta; d) koordinira rad Povjerenstava za organiziranje znanstvenih skupova, studijskih dana i tečajeva.

9

6. Prodekan za nastavu: a) vodi brigu o oblikovanju i provođenju nastavnog plana i programa; b) saziva studente za izbor predstavnika studenata u Fakultetsko vijeće; c) organizira provođenje studentske ankete; d) rješava studentska pitanja iz svoga djelokruga.

Članak 5.

FAKULTETSKO VIJEĆE

1. Fakultetsko vijeće sastaje se redovito jednom mjesečno, zatim kada to dekan smatra nužnim i na pisani zahtjev upućen dekanu od barem jedne trećine članova Fakultetskog vijeća. 2. Redovite sjednice Fakultetskog vijeća održavaju se prema raspo-redu akademske godine. Datumi sjednica Fakultetskog vijeća objavljeni u akademskoj knjižici imaju vrijednost prvog poziva. 3. Najmanje tjedan dana prije sjednice Fakultetskog vijeća Tajništvo fakulteta šalje pisani poziv svim članovima s prijedlogom dnevnog reda i radnim materijalima. 4. Fakultetsko vijeće na početku sjednice utvrđuje dnevni red, i to apsolutnom većinom glasova prisutnih članova. 5. Fakultetsko vijeće može pojedino pitanje, koje zaslužuje podrobnije proučavanje, povjeriti jednom ili nekolicini članova Fakultetskog vijeća. Rezultate proučavanja zaduženi će dostaviti Fakultetskom vijeću u zadanom roku u pisanom obliku. 6. Dekan, kad fakultetsko vijeće to smatra potrebnim, napismeno priopćuje zaključke sjednica Fakultetskog vijeća članovima Fakul-tetskog vijeća i onima na koje se zaključci odnose. 7. Dužnost je Fakultetskog vijeća, osim onoga što je određeno Statutom,

a) raspravljati i odlučivati o planu i programu studija; b) odobriti tezarij za diplomski ispit; c) odobravati prijedloge povjerenstava i vijeća; d) utvrditi programe godišnje proslave Dana Fakulteta i drugih

vidova javnih djelovanja Fakulteta. 8. Redovite sjednice Fakultetskog vijeća traju najviše tri sata.

10

Članak 6. ZNANSTVENO I NASTAVNO DJELOVANJE IZVAN FAKULTETA

1. Zaposlenici na Fakultetu dužni su za preuzimanje nastavnog i znanstvenog djelovanja izvan Fakulteta tražiti i dobiti suglasnost Fakultetskog vijeća. 2. Pri udjeljivanju suglasnosti Fakultetsko vijeće vodi računa da opseg nastavnog i znanstvenog djelovanja zaposlenika izvan Fakulteta ne remeti redoviti rad Fakulteta.

Članak 7.

KATEDRE

1. Pročelnike katedri, na temelju internog natječaja, bira Fakultetsko vijeće većinom glasova, na rok od pet godina. Ista osoba može biti izabrana samo dva puta za redom za pročelnika iste katedre. 2. Za pročelnika katedre može biti izabran član profesorskog zbora u znanstveno nastavnom zvanju redovitog profesora, izvanrednog profesora ili docenta, sa specijalizacijom iz područja koje katedra obuhvaća. 3. Ukoliko ne može izabrati pročelnika katedre, Fakultetsko vijeće može Velikom kancelaru predložiti imenovanje vršitelja dužnosti pročelnika katedre na godinu dana. 4. Za vršitelja dužnosti pročelnika katedre može biti predložen član profesorskog zbora u zvanju redovitog profesora, izvanrednog profesora ili docenta, sa specijalizacijom iz područja dotične katedre ili njoj bliskog područja. 5. Pojedina katedra može za neko vrijeme, ne duže od godinu dana, ostati nepopunjena. 6. Nastavnike, suradnike i znanstvenike za deficitarne predmete može se uzeti, privremeno ili za stalno, i iz drugih znanstveno-nastavnih ustanova.

11

STUDENTI - usp. Statut KBF-a u Splitu, čl. 63-69.

Članak 8.

NATJEČAJ ZA UPIS

1. Upis u prvu godinu studija obavlja se na temelju natječaja za upis što ga raspisuje i u javnim glasilima objavljuje Fakultet. 2. Natječaj za upis sadrži sve podatke potrebne kandidatima, a osobito: ukupan broj mjesta, broj mjesta za redovite studente koji studiraju uz potporu Ministarstva, broj mjesta za redovite studente koji sami plaćaju studij, broj mjesta za izvanredne studente, uvjete upisa i kriterij za izbor kandidata, rokove upisa i isprave koje se prilažu prijavi.

Članak 9.

RAZREDBENI POSTUPAK

1. Razredbeni postupak provodi se prema pravilima “Sustava razred-benog postupka na visokim učilištima, u grupaciji društvenih, humanističkih i teoloških znanosti” koji propisuje Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. 2. Pristupnici za svećeničko ili redovničko zvanje stječu prednost pri upisu ako su prešli razredbeni prag. 3. Razredbeni postupak provodi “Povjerenstvo za razredbene ispite” koje imenuje Fakultetsko vijeće.

Članak 10.

REDOVITI UPIS

1. Pravo redovitog upisa na sljedeću godinu stječe student koji do kraja upisnog roka položi glavne predmete iz prethodne godine, osim dva glavna predmeta koja može prenijeti u iduću akademsku godinu, te sve glavne i pomoćne predmeti iz pretprošle godine. 2. Student koji niti nakon ponavljanja godine nije ispunio uvjete za upis u sljedeću godinu ne može po drugi put ponavljati istu godinu. 3. Pravo redovitog upisa u pastoralnu godinu imaju svi apsolventi filozofsko-teološkog studija koji su kandidati za svećeništvo. 4. Tajništvo fakulteta utvrđuje je li student ispunio uvjete za upis.

12

Članak 11. POSEBNI PROPISI ZA UPIS REDOVITIH STUDENATA

1. Redovitim studentima koji su započeli studij na Teologiji u Splitu, Franjevačkoj teologiji u Makarskoj i Teološko-katehetskom Institutu pri Teologiji u Splitu, zaključno s akademskom godinom 1998./1999., radi posebnih okolnosti, Fakultetsko vijeće može odrediti posebne uvjete za upis, za svaki slučaj zasebno.

Članak 12. PRIJELAZ

1. Studentu koji prelazi s drugog učilišta na Fakultet Povjerenstvo za prelazak studenata s drugih učilišta odobrava upis i određuje upisivanje eventualnih razlika te druge uvjete za studiranje na Fakultetu. 2. Mogućnost i uvjete prelaska s filozofsko-teološkog na teološko-katehetski studij, te s teološko-katehetskog na teološko-filozofski studij određuje Fakultetsko vijeće.

Članak 13.

UPIS U IZVANREDNOM ROKU

1. Osim redovitog upisa, student se može, poradi posebnih razloga, upisati u izvanrednom roku, i to uz dozvolu dekana ili uz dozvolu Fakultetskog vijeća. 2. Razlozi za upis u izvanrednom roku mogu biti fizička spriječenost, bolest, služenje vojne obveze, materinstvo, neposjedovanje svih uvjeta potrebnih za upis u redovitom roku i drugo. 3. Za upis u izvanrednom roku student je dužan priložiti pisanu zamolbu s dokumentiranim obrazloženjem. 4. Upis u izvanrednom roku s dozvolom dekana moguć je u roku od mjesec dana od početka semestra. 5. Upis u izvanrednom roku s dozvolom Fakultetskog vijeća moguć je u roku od mjesec i pol dana od početka semestra.

13

Članak 14. UPIS IZBORNIH PREDMETA NA DRUGIM UČILIŠTIMA

1. Pročelnici katedri predlažu, a Fakultetsko vijeće odobrava, na početku svake akademske godine, predmete koje studenti mogu upisati kao izborne predmete na drugim visokim učilištima Sveučilišta u Splitu.

Članak 15.

POTVRĐIVANJE SEMESTRA

1. Svaki nastavnik na kraju semestra vlastoručnim potpisom u indeks po-tvrđuje da je student prisustvovao predavanjima, seminarima i vježbama. 2. Student je dužan, po završetku predavanja, seminara i vježbi dotičnog semestra, predati u Tajništvo fakulteta indeks s potpisima nastavnika na potvrđivanje semestra. 3. Ako studentu nedostaje više od dva potpisa, semestar mu se ne može potvrditi. 4. Ako su studentu uskraćena do dva potpisa, semestar mu se potvrđuje, ali je obvezan upisati dotične predmete u sljedećoj godini.

Članak 16.

PRIZNANJE STUDIJA

1. Fakultet ima pravo, prema crkvenim propisima i prema Zakonu o visokim učilištima Republike Hrvatske, za svaki slučaj posebno odrediti vrijednost studija na visokom crkvenom učilištu koje nema pravo davati akademske stupnjeve. 2. Vrijednost završenog studija utvrđuje Povjerenstvo za prelaske studenata s drugih učilišta a potvrđuje ga Fakultetsko vijeće.

Članak 17.

VODITELJ I MENTOR

1. Posebno nadarenom studentu dodiplomskog studija može se dodijeliti voditelj koji ga usmjerava u studiju te prati njegov rad i postignuća. 2. Voditelja imenuje Fakultetsko vijeće. 3. Studentu poslijediplomskog studija obvezno se imenuje mentor. 4. Mentora potvrđuje Fakultetsko vijeće.

14

Članak 18. DIPLOMSKI RAD

1. Dodiplomski studij završava izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita. 2. Diplomski rad može biti iz područja teologije i srodnih područja. 3. Diplomski rad mora sadržavati najmanje dvadeset pet (25) stranica teksta. 4. Voditelj rada može biti nastavnik u zvanju redovitog profesora, izvanrednog profesora ili docenta. 5. Student je dužan prijaviti diplomski rad najmanje šest mjeseci prije diplomiranja. Prijava sadrži ime i matični broj studenta, naslov rada, područje (disciplinu), ime voditelja te potpis studenta koji prijavljuje rad i voditelja rada. Prijavu potvrđuje tajništvo Fakulteta. 6. Diplomski rad ocjenjuje voditelj rada.

Članak 19.

DIPLOMSKI ISPIT

1. Diplomski se ispit obavlja pred četveročlanim ispitnim povjeren-stvom prema tezariju za diplomski ispit. 2. Povjerenstvo za diplomske ispite, kao i predsjednika ispitnog povje-renstva imenuje dekan. 3. Predsjednik ispitnog povjerenstva može biti jedan od ispitivača. 4. Tezarij za diplomski ispit na filozofsko-teološkom studiju sadrži teze iz četiri područja dodiplomskog studija (Sveto pismo, temeljno bogoslovlje, dogmatsko bogoslovlje, moralno bogoslovlje). Tezarij za diplomski ispit na teološko-katehetskom studiju također sadrži teze iz četiri područja dodiplomskog studija (Sveto pismo, dogmatsko bogoslovlje, moralno bogoslovlje, katehetika). Tezarij utvrđuje Fakultetsko vijeće i objavljuje ga u akademskoj knjižici. 5. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se u petnaestominutnom izlaganju i odgovorima na pitanja o diplomskom radu, te u odgovaranju na tri teze, svake iz drugog područja, u trajanju od po petnaest minuta. 6. Izlaganje i odgovaranje na pitanja o diplomskom radu ocjenjuju sva četvorica ispitivača, a krajnja ocjena dobiva se dijeljenjem zbroja njihovih ocjena s četiri.

15

7. Pristupnik diplomskom ispitu na početku ispita vukući karticu izvlači jedno od četiri područja dodiplomskog studija iz kojega neće odgovarati. 8. Pristupnik izvlačenjem kartica dobiva tezu iz svakog pojedinog područja na koju će odgovarati. 9. Pristupnik može samo jedanput zamijeniti izvučenu tezu, ali mu se onda rezultat iz dotičnog područja umanjuje za jednu ocjenu. Na diplomskom ispitu svi ispitivači ocjenjuju izlaganje diplomskog rada kao i odgovor iz svakog područja, a ocjena se dobiva dijeljenjem njihovih ocjena sa četiri. 10. Konačna ocjena diplomskog ispita dobiva se zbrojem ocjene iz izlaganja diplomskog rada i ocjena iz svakog pojedinog područja te njegovim dijeljenjem s četiri. 11. Ako pristupnik dobije negativnu ocjenu iz izlaganja diplomskog rada ili iz jednog od područja, smatra se da nije položio cjelokupni diplomski ispit. 12. Pristupnik koji nije položio diplomski ispit ima ga pravo još samo jedanput ponoviti. 13. Rok između prvoga i drugog polaganja diplomskog ispita ne može biti kraći od tri mjeseca. 14. Prijava za diplomski ispit predaje se u tajništvo nakon što je ocijenjen i predan diplomski rad u dva primjerka, a najmanje četrnaest dana prije diplomskog ispita. 15. Termine diplomskih ispita određuje Fakultetsko vijeće na početku akademske godine za cijelu akademsku godinu, te ih objavljuje u kalendaru rada u akademskoj knjižici.

Članak 20.

ISPRAVE O STUDIJU

1. Tajništvo Fakulteta vodi obvezatan popis studenata koji sadržajem i oblikom odgovara propisima Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Zakonu o visokim učilištima Republike Hrvatske. 2. O završetku studija studentu se izdaje diploma. Uz diplomu, studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju (supplement). 3. O završenoj pastoralnoj godini studentu se izdaje potvrda (uvje-renje).

16

4. Tajništvo Fakulteta studentu na njegov zahtjev izdaje potvrdu o studentskom statusu. 5. U potvrdi se navodi u koju će se svrhu potvrda koristiti. 6. Tajništvo vodi evidenciju o izdanim potvrdama.

Članak 21.

SUDJELOVANJE U RADU FAKULTETA

1. Studenti imaju dužnost i pravo glasovanjem izabrati četiri delegata koji će ih zastupati u Fakultetskom vijeću. Sa svakog studija treba biti najmanje jedan delegat. 2. Studenti-delegati imaju pravo glasa na sjednicama Fakultetskog vijeća na koje su pozvani. 3. Dva delegata biraju se između kandidata za svećeništvo i članova ustanova posvećenog života te članova družbi apostolskog života. Druga dvojica delegata biraju se između studenata vjernika laika. 4. Izbor delegata provodi prodekan za nastavu na početku akademske godine, i to na kraju redovitog upisnog roka. 5. Mandat delegata traje jednu akademsku godinu.

Članak 22.

STEGOVNO ODGOVARANJE

1. Odluku o suspenziji studentskih prava, kao i o isključenju studenta s Fakulteta donosi Fakultetsko vijeće. 2. Postupak suspenzije studentskih prava, kao i isključenja studenta s Fakulteta, može se provesti u slučaju kada student ometa nastavu, vrijeđa nastavnike i studente, te zbog drugih teških prekršaja.

Članak 23.

NAGRADE STUDENTIMA

1. Prigodom dana Fakulteta, Fakultet dodjeljuje tri nagrade najboljim studentima. 2. Prva se nagrada dodjeljuje studentu koji je položio sve pred-mete cjelovitog studija, te ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0.

17

3. Druga se nagrada dodjeljuje studentu koji je u protekloj akademskoj godini položio sve predmete iz godine koju je pohađao i ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. 4. Treća nagrada dodjeljuje se studentu koji ima najbolji seminarski rad u protekloj akademskoj godini, čija ocjena ne smije biti ispod 4,0. 5. Studente za nagrađivanje predlaže Povjerenstvo za nagrađivanje, a potvrđuje Fakultetsko vijeće. 6. Iznos i sadržaj nagrade određuje dekan na prijedlog Povjerenstva za nagrađivanje.

RED STUDIJA – usp. Statut KBF-a u Splitu, čl. 70-76.

Članak 24. GLAVNI I POMOĆNI PREDMETI

1. Svi predmeti dodiplomskog studija dijele se na obvezne, izborne, seminare i vježbe. 2. Svi predmeti su ili glavni ili pomoćni. 3. Svi izborni predmeti, seminari i vježbe ubrajaju se u pomoćne predmete. 4. U popisu obveznih predmeta FILOZOFSKO-TEOLOŠKOG STUDIJA prema katedrama, koji slijedi, glavni predmeti su označeni debljim slovima, a pomoćni kosim slovima:

I. KATEDRA FILOZOFIJE

1. Logika 2. Filozofska antropologija 3. Ontologija 4. Kozmologija 5. Teodiceja 6. Opća psihologija I 7. Opća psihologija II 8. Psihologija religije 9. Filozofska epistemologija

10. Etika 11. Povijest filozofije – stari i srednji vijek

18

12. Povijest filozofije – novi vijek i suvremeno doba 13. Razvojna psihologija 14. Uvod u filozofiju 15. Metodologija znanstvenog rada 16. Latinski jezik 17. Granična pitanja znanosti i religije

II. KATEDRA SVETOG PISMA STAROG ZAVJETA

1. Opći uvod u Sveto pismo 2. Posebni uvod u Stari zavjet 3. Egzegeza Starog zavjeta 4. Biblijska teologija Starog zavjeta 5. Biblijska arheologija 6. Hebrejski jezik III. KATEDRA SVETOG PISMA NOVOG ZAVJETA

1. Novi zavjet: Sinoptici - uvod i egzegeza 2. Novi zavjet: Ivan – uvod i egzegeza 3. Novi zavjet: Djela i Pavlove poslanice - uvod i egzegeza 4. Novi zavjet: Ostali epistolarni dio – uvod i egzegeza 5. Biblijska teologija Novog zavjeta 6. Biblijski grčki jezik IV. KATEDRA TEMELJNOG BOGOSLOVLJA

1. Uvod u misterij Krista i povijest spasenja 2. Kršćanska objava 3. Crkva Kristova 4. Teološka epistemologija 5. Povijest religija V. KATEDRA DOGMATSKOG BOGOSLOVLJA

1. Otajstvo Trojedinog Boga 2. Kristologija i soteriologija 3. Bog stvoritelj 4. Milost Kristova 5. Eshatologija 6. Pneumatologija

19

7. Mariologija 8. Sakramenti općenito i inicijacije 9. Sakramenti ozdravljenja i služenja VI. KATEDRA POVIJESTI KRŠĆANSKE LITERATURE I NAUKA

1. Patrologija 2. Povijest dogmi VII. KATEDRA CRKVENE POVIJESTI

1. Opća povijest Crkve – stari i srednji vijek 2. Opća povijest Crkve - novi vijek i suvremeno doba 3. Povijest Crkve u Hrvata – starije razdoblje 4. Povijest Crkve u Hrvata – XVI. - XX. stoljeće 5. Kršćanska arheologija 6. Staroslavenski jezik i glagoljaštvo VIII. KATEDRA MORALNOG BOGOSLOVLJA

1. Osnovno moralno bogoslovlje 2. Moralno bogoslovlje – teološke kreposti i bogoštovlje 3. Moralno bogoslovlje – osoba i moralne kreposti 4. Moralno bogoslovlje – spolni, bračni i bioetički moral 5. Moralno bogoslovlje – teološka socijalna etika 6. Društveni nauk Crkve 7. Duhovno bogoslovlje IX. KATEDRA PASTORALNOG BOGOSLOVLJA

1. Temeljna pitanja pastoralne teologije 2. Pastoral župne zajednice 3. Pastoral sakramenata 4. Pastoral braka i obitelji X. KATEDRA EKUMENSKOG BOGOSLOVLJA

1. Ekumensko bogoslovlje 2. Istočno bogoslovlje XI. KATEDRA LITURGIKE

1. Povijest liturgije

20

2. Teologija liturgije 3. Liturgijska godina 4. Štovanje svetih i časoslov 5. Liturgika: sakramenti inicijacije 6. Liturgika: ostali sakramenti i blagoslovine 7. Crkvena glazbena kultura 8. Osnove gregorijanskog pjevanja XII. KATEDRA KANONSKOG PRAVA

1. Kanonsko pravo – uvod, opće odredbe i naučiteljska služba Crkve

2. Kanonsko pravo – narod Božji 3. Kanonsko pravo – posvetiteljska služba Crkve 4. Kanonsko pravo – vremenita dobra, kazne i postupci XIII. KATEDRA RELIGIOZNE PEDAGOGIJE I KATEHETIKE

1. Opća katehetika 2. Opća pedagogija 3. Didaktika i metodika religioznog odgoja i kateheze 4. Predškolska i osnovnoškolska kateheza 5. Kateheza mladih i odraslih 6. Religiozna pedagogija 5. U popisu obveznih predmeta TEOLOŠKO-KATEHETSKOG

STUDIJA prema katedrama, koji slijedi, glavni predmeti su označeni debljim slovima, a pomoćni kosim slovima:

I. KATEDRA FILOZOFIJE

1. Logika 2. Etika 3. Ontologija 4. Teodiceja 5. Opća psihologija I 6. Opća psihologija II 7. Psihologija religije 8. Sociologija 9. Sociologija religije 10. Razvojna psihologija

21

11. Filozofska antropologija 12. Povijest filozofije – stari i srednji vijek 13. Povijest filozofije – moderna i suvremena 14. Pitanja iz suvremene filozofije 15. Metodologija znanstvenog rada 16. Granična pitanja znanosti i religije II. KATEDRA SVETOG PISMA STAROG ZAVJETA

1. Opći uvod u Sveto pismo 2. Uvod i egzegeza Starog zavjeta I 3. Uvod i egzegeza Starog zavjeta II 4. Biblijska teologija Starog zavjeta III. KATEDRA SVETOG PISMA NOVOG ZAVJETA

1. Uvod i egzegeza Novog zavjeta – Evanđelja i Djela ap. 2. Egzegeza Novog zavjeta – ostali dio NZ 3. Biblijska teologija Novog zavjeta IV. KATEDRA TEMELJNOG BOGOSLOVLJA

1. Uvod u misterij Krista i povijest spasenja 2. Kršćanska objava 3. Crkva Kristova 4. Kršćanstvo i religije V. KATEDRA DOGMATSKOG BOGOSLOVLJA

1. Otajstvo Trojedinog Boga 2. Kristologija i soteriologija 3. Bog stvoritelj 4. Milost Kristova 5. Eshatologija 6. Mariologija 7. Sakramenti općenito i inicijacije 8. Sakramenti ozdravljenja i služenja VI. KATEDRA POVIJESTI KRŠĆANSKE LITERATURE I NAUKA

1. Patrologija

22

VII. KATEDRA CRKVENE POVIJESTI

1. Opća povijest Crkve – stari i srednji vijek 2. Opća povijest Crkve – moderna i suvremena 3. Povijest Crkve u Hrvata – do XVI. stoljeća 4. Povijest Crkve u Hrvata – XVI-XX. st. VIII. KATEDRA MORALNOG BOGOSLOVLJA

1. Osnovno moralno bogoslovlje 2. Moralno bogoslovlje – teološke kreposti i bogoštovlje 3. Moralno bogoslovlje – stožerne kreposti 4. Društveni nauk Crkve 5. Teologija duhovnog života 6. Bioetika 7. Duhovnost IX. KATEDRA PASTORALNOG BOGOSLOVLJA

1. Uvod u pastoralnu teologiju 2. Pastoral župne zajednice 3. Pastoral posebnih skupina 4. Grupni rad u katehezi i pastoralu X. KATEDRA EKUMENSKOG BOGOSLOVLJA

1. Ekumensko bogoslovlje 2. Istočno bogoslovlje XI. KATEDRA LITURGIKE

1. Liturgika 2. Crkvena glazba 3. Crkvena glazbena kultura 4. Likovna kultura 5. Povijest crkvene umjetnosti XII. KATEDRA KANONSKOG PRAVA

1. Crkveno pravo 2. Crkvena administracija

23

XIII. KATEDRA RELIGIOZNE PEDAGOGIJE I KATEHETIKE

1. Opća katehetika s vježbama 2. Posebna katehetika 3. Pedagogika 4. Didaktika 5. Metodika 6. Sredstva priopćavanja 7. Kateheza predškolske djece s vježbama 8. Kateheza osnovnoškolaca s vježbama 9. Kateheza srednjoškolaca s vježbama 10. Kateheza odraslih s vježbama 11. Izbor i interpretacija književnih djela

6. Izborni predmeti

1. Svaka katedra daje po jedan, a katedre filozofije i moralne teologije po dva izborna predmeta. 2. Izborne predmete, na prijedlog predavača, Fakultetskom vijeću predlaže nositelj katedre, a ono ih odobrava. 3. Studenti upisuju po jedan izborni predmet u svakoj godini filozofsko-teološkog studija. 4. Predavač može postaviti uvjete za upis izbornog predmeta. 5. Broj studenata u izbornom predmetu je najmanje 3.

7. Seminari

1. Svaka katedra daje po jedan a katedra filozofije dva seminara. 2. Seminare, na prijedlog predavača, Fakultetskom vijeću predlaže nositelj katedre, a ono ih odobrava. 3. Seminare upisuju studenti druge, treće i četvrte godine filozofsko-teološkog studija, te druge i treće godine teološko-katehetskog studija. 4. Seminari su zajednički za oba studija. 5. Broj studenata na seminaru je najviše 10. 5. Profesor može postaviti uvjete za sudjelovanje u seminaru. 6. Svaki student na filozofsko-teološkom studiju dužan je u toku studija upisati barem jedan seminar iz područja biblijskih ili teoloških znanosti.

24

Članak 25. NASTAVNI PLAN

1. Nastavni plan utvrđuje Fakultetsko vijeće. 2. Nastavni plan odobrava Kongregacija za katolički odgoj i Mini-starstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.

Članak 26.

PROGRAM IZVOĐENJA NASTAVE

1. Program izvođenja nastave za akademsku godinu utvrđuje Fakul-tetsko vijeće, u skladu sa Zakonom o visokim učilištima Republike Hrvatske i s programom izvođenja nastave na Sveučilištu u Splitu, na početku akademske godine. 2. Program izvođenja nastave sadrži cjelokupni raspored predavanja zimskog i ljetnog semestra, sve ispitne rokove, te blagdane i praznike. 3. U programu se određuje i vrijeme održavanja sjednica Fakultetskog vijeća. 4. Program izvođenja nastave stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se na oglasnoj ploči Fakulteta i u akademskoj knjižici.

NASTAVA I ISPITI – usp. Statut KBF-a u Splitu, čl. 77-86.

Članak 27. AKADEMSKA GODINA

1. Na početku akademske godine slavi se sveta misa sa zazivom Duha Svetoga, te se održava uvodno predavanje (lectio brevis) koje drži član fakultetskog profesorskog zbora, kojega odredi Fakultetsko vijeće. 2. Na završetku ljetnog semestra slavi se sveta misa sa zahvalom Bogu (“Tebe Boga hvalimo”).

25

Članak 28. AKADEMSKA KNJIŽICA

1. Na početku akademske godine tiska se akademska knjižica sa svim potrebnim informacijama, posebno nastavnim planom i programom izvođenja nastave (kalendar rada), koju priređuje jedan od nastavnika.

Članak 29.

ODRŽAVANJE I POHAĐANJE PREDAVANJA

1. Predavanja se održavaju u vrijeme predviđeno programom izvođenja nastave. Predavanja su redovito u dopodnevnim satima, a vježbe i seminari održavaju se i u poslijepodnevnim satima. 2. Studentu se može opravdati izostanak s trećine predavanja, seminara i vježbi. Za opravdanje izostanka traži se pisana potvrda. 3. Studentu koji izostane više od trećine predavanja, osim u posebnim slučajevima uz dopuštenje Fakultetskog vijeća, ne može se u indeksu potvrditi pohađanje predmeta u dotičnom semestru.

Članak 30.

BLAGDANI I PRAZNICI

1. U dane državnih blagdana i crkvenih zapovijedanih blagdana, te u posebno određene dane, prema «Rasporedu akademske godine», ne održavaju se predavanja i ispiti. 2. Predavanja i ispiti se ne održavaju prigodom proslave Dana Fakulteta. 3. Dekan ima pravo u tijeku semestra studente i profesore jedan dan osloboditi obveze predavanja kako bi ih ovi upotrijebili u druge znanstveno-nastavne ili kulturne svrhe.

Članak 31.

ISPITI

1. Ispiti se polažu iz svakog predmeta pojedinačno. 2. Iz svakog se predmeta dobiva samo jedna ocjena. 3. Ispiti se redovito polažu u istoj akademskoj godini u kojoj su odslušani.

26

4. Ispit obuhvaća usmene odgovore studenta na pitanje ispitivača, ili pisana izlaganja o nekim pitanjima kroz određeno vrijeme u prisutnosti ispitivača, ili testove iz dotične discipline, ili djelomično pisano izlaganje, a djelomično usmene odgovore. 5. Usmeni ispit traje najmanje 15 minuta, a najviše 30 minuta. Pisani ispit traje najmanje 45 minuta, a najviše 90 minuta. 6. Ispitivač je redovito nastavnik dotičnog predmeta. Ispiti se mogu održati i pred ispitnim povjerenstvom, ako to zatraži student ili ispitivač. 7. Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana može, zbog opravdanih razloga, odrediti drugog nastavnika da obavi ispite.

Članak 32.

ISPITNI ROKOVI

1. Ispitne rokove određuje Fakultetsko vijeće zajedno s redom studija i programom izvođenja nastave i objavljuje ih u akademskoj knjižici. 2. Redoviti ispitni rokovi su zimski (siječanj-veljača), ljetni (lipanj-srpanj) i jesenski (rujan), te traju najmanje četiri dana. 3. Izvanredni ispitni rokovi traju tjedan dana, i to u prvoj polovici studenog te u drugoj polovici ožujka ili prvoj polovici travnja. 4. U izvanrednom roku ispitima mogu pristupiti svi studenti.

Članak 33.

MJESTO I RASPORED ISPITA

1. Ispiti se održavaju u prostorijama Fakulteta, i to u radno vrijeme. 2. Raspored ispita sastavlja tajnik Fakulteta na prijedlog ispitivača, koji su dužni svoje prijedloge dostaviti tajništvu najmanje mjesec dana prije početka ispitnog roka. 3. Svaki ispitivač dužan je dati najmanje dva termina za pojedini predmet u redovitom ispitnom roku, a između termina treba biti razmak od najmanje 15 dana. U izvanrednom ispitnom roku ispitivač je dužan dati jedan ispitni termin. 4. Eventualne nejasnoće oko rasporeda ispita rješava dekan.

27

Članak 34. UVJETI ZA PRISTUPANJE ISPITU

1. Student je dužan prijaviti se za ispit najmanje tjedan dana prije ispitnog termina. Prijava se obavlja u Tajništvu Fakulteta, i to predavanjem prijavnice za ispit. 2. Student pristupa na ispit s potvrđenim indeksom. 3. Red pristupanja ispitu određuje se prema redoslijedu prijave na ispitnoj listi. 4. Ako ispitu prethodi kolokvij, za pristup ispitu potrebno je položiti kolokvij.

Članak 35.

PONOVLJENI ISPITI

1. U istom ispitnom roku student može pristupiti ispitu dva puta iz istog predmeta, s tim da razmak između ispita mora biti najmanje 14 dana.

Članak 36. OCJENE

1. Znanje studenta ocjenjuje se na ispitu. 2. Prijavnice s ocjenama ispitivač predaje u Tajništvo Fakulteta nepo-sredno nakon obavljenog ispita i ocijenjenog odgovora. 3. Ispitivač upoznaje studenta s rezultatom usmenog ispita odmah nakon obavljenog ispita, a s rezultatom pisanog ispita najduže u roku od pet dana od obavljenog ispita. 4. Obavijest o rezultatima ispita može se obaviti neposredno ili preko Tajništva Fakulteta. 5. Ocjene iz prijavnice tajnik Fakulteta unosi u karton ispita.

Članak 37.

ODGODA ISPITA

1. Student ima pravo, zbog opravdanih razloga, zatražiti odgodu ispita, i to najkasnije tri dana prije ispita.

28

2. Studentu koji nije odgodio ispit, a nije se pojavio na ispitu ispitivač u prijavnicu unosi “Nije se pojavio na ispitu”, što mu se računa kao jedan neuspjeli pokušaj polaganja ispita.

Članak 38.

KOMPETENCIJE NAD ISPITOM

1. Ispit iz predmeta koji je student pohađao na drugom učilištu može se obaviti na Fakultetu isključivo uz pisano dopuštenje toga učilišta. 2. Ispitivača, odnosno ispitno povjerenstvo za ovakav ispit imenuje dekan.

Članak 39.

ŽALBA NA REZULTAT ISPITA

1. U slučaju pozitivnog rješenja žalbe na rezultat ispita dekan imenuje ispitno povjerenstvo, koje će obaviti ispit u roku od 24 sata od primljene obavijesti o imenovanju.

Članak 40.

KOLOKVIJI

1. Kolokviji su sredstva kojima se provjerava usvajanje disciplina i služe ispitivaču kao orijentacija prilikom ispitivanja. 2. Kolokvij može biti pisani ili usmeni. Usmeni kolokvij traje najviše 30 minuta, a pisani kolokvij traje najduže 90 minuta. 3. Vrijeme održavanja kolokvija određuje predmetni nastavnik, saslušavši mišljenje studenata. 4. Kolokvij se ne može održati prije nego je prijeđena trećina predvi-đenog gradiva.

Članak 41.

POSEBNE ODREDBE ZA PASTORALNU GODINU

1. Predavanja i vježbe pastoralne godine održavaju se u zimskom semestru od početka semestra do treće nedjelje došašća, te od treće nedjelje po Božiću (nedjelja krštenja Gospodinova) do kraja semestra. U ljetnom semestru predavanja i vježbe održavaju se od početka

29

semestra do četvrte nedjelje korizme, te od druge nedjelje po Uskrsu do kraja svibnja. 2. Redoviti ispiti za studente pastoralne godine održavaju se u redovitim i izvanrednim ispitnim rokovima, s time da redoviti ljetni ispitni rok pastoralne godine traje od 15. svibnja do kraja lipnja.

Članke 1-41 Pravilnika o djelovanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu odobrilo je Fakultetsko vijeće KBF-a na redovitoj sjednici, održanoj 22. studenoga 2001. godine, a potvrdio Veliki Kancelar KBF-a, mons. dr. Marin Barišić, dana 28. studenog 2001., pod brojem 18/2001-VK.

30

31

KAZALO

Popratna riječ ........................................................................ str. 5 Narav i svrha pravilnika ..................................................... čl. 1

Vlast i uprava fakulteta .................................................... čl. 2-7

Studenti ............................................................................ čl. 8-23

Red studija .................................................................... čl. 24-26

Nastava i ispiti ............................................................. čl. 27-41

32