kbf split: akademska knjižica 2010./2011

SVEUČILIŠTE U SPLITUKATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

RASPOREDAKADEMSKE GODINE

2010./2011.

Split, 2010.

CIP - Katalogizacija u publikacijiSveučilišna knjižnica u Splitu UDK 378.096:271.3 (497.5 Split)

Katolički bogoslovni fakultet (Split)Raspored akademske godine 2010./2011.: Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet / <uredio Alojzije Čondić>. - Split : Katolički bogoslovni fakultet, 2010.

ISBN 978-953-256-039-8

1. Čondić, Alojzije

130817029

Raspored akademske godine 2010./2011.Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu

Uredio: doc. dr. sc. Alojzije Čondić, prodekan za nastavuOdgovara: prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić, dekan

Računalni slog: Ratomir VukorepaLektor: Katja Tresić-PavičićTisak: Dalmacijapapir, Split

Naziv i adresa ustanove ............................................................................ 4Povijesni osvrt ........................................................................................... 5Sveučilište u Splitu .................................................................................... 8

Ustrojstvo Katoličkoga bogoslovnog fakultetaVlast, uprava, uredi i službe ............................................................. 9• Nastavnici prema redu zvanja i izbora .............................................. 11• Katedre i pročelnici katedri .............................................................. 13• Povjerenstva .................................................................................. 14• Uredništva časopisa ........................................................................ 16• Studentske aktivnosti ..................................................................... 17•

Raspored predavanjaDiplomski filozofsko-teološki studij (FTS) ........................................... 22• Preddiplomski teološko-katehetski studij (Preddiplpomski TKS) ............. 28• Diplomski teološko-katehetski studij (Diplomski TKS) .......................... 32• Pastoralna godina .......................................................................... 38•

Tezarij za diplomski i završni ispitOdredbe, način i uvjeti završetka studija (FTS i TKS) .......................... 40• Tezarij za diplomski ispit (FTS) .......................................................... 42• Tezarij za diplomski ispit (TKS) .......................................................... 44•

Novi tezarij za diplomski i završni ispitOdredbe, način i uvjeti završetka studija (FTS) ................................... 46• Tezarij za diplomski ispit (FTS) ......................................................... 48• Odredbe, način i uvjeti završetka studija (Preddiplpomski TKS) ........... 54• Tezarij za završni ispit (Preddiplomski TKS) ........................................ 56• Odredbe, način i uvjeti završetka studija (Diplomski TKS) ................... 60• Tezarij za diplomski ispit (TKS) .......................................................... 62•

Opis predmetaFilozofsko-teološki studij ................................................................. 69• Preddiplomski teološko-katehetski studij ........................................... 127• Diplomski teološko-katehetski studij ................................................. 163• Izborni predmeti ............................................................................. 185• Seminari ........................................................................................ 213•

Kalendar rada ......................................................................................... 233

Popis diplomiranih studenata (ak. god. 2009./2010.) .................................. 250Popis studenata koji su završili Preddiplomski TKS iz ak. god. 2009./2010. .... 252Popis zaređenih svećenika iz ak. god. 2009./2010. ..................................... 252

KAZALO

4

SVEUČILIŠTE U SPLITU KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET Zrinsko-frankopanska 19 HR - 21001 SPLIT, p. p. 329

Tel. centrala: (021) 386-142, 386-152 E-mail: [email protected] Web: http://www.kbf-st.hr

Dekanat: tel. (021) 308-300, 308-315Prodekanat za znanost: tel. (021) 308-303Prodekanat za nastavu: tel. (021) 308-320

NAZIV I ADRESA USTANOVE

Tajništvo

Studentska služba

Knjižnica

Tel. (021) 308-317, tel./fax: (021) 386-144• Rad sa strankama: od 9 do 12 sati•

Tel. (021) 308-316• Rad sa strankama: od 9 do 12 sati•

Tel: (021) 308-319• Otvorena za korisnike:•

ponedjeljak, utorak, srijeda: od 8 do 12 i od 15 do 18 sati• četvrtak: od 8 do 12 i od 18 do 19 sati• petak: od 8 do 12 sati•

Računalni ured: tel: (021) 308-314 Računovodstvo: tel: (021) 308-318Izdavačka djelatnost:

tel. (021) 308-301, 386-166• fax (021) 386-138•

Vratar i domar: tel. (021) 386-142, 386-152

5

Katolički bogoslovni fakultet Sveuči-lišta u Splitu nastao je udruživanjem Teologije u Splitu i Franjevačke Teo-logije u Makarskoj.

Teologija u Splitu najstarija je od svih postojećih visokoškolskih ustanova u južnoj Hrvatskoj, čak i kad se ne bi uzimala u obzir splitska katedralna škola, kojoj početci sežu u rani sred-nji vijek, kada je stara Salonska nad-biskupija uspostavljena u Splitu kao u novomu sjedištu.

U splitskoj katedralnoj školi preda-vala su se, osim gramatike i druga slobodna umijeća, od pradavnih vremena, i teologija, što je poslije bilo usklađeno s odredbama late-ranskih sabora, trećega (1179.) i četvrtoga (1215.) Štoviše, i u doba velike krize tih škola, prouzročene turskim osvajanjima, uvijek se u njoj predavalo makar praktično moralno bogoslovlje.

Prve jasne vijesti o radu splitske ka-tedralne škole, iz godine 1593. i 1594., svjedoče o nastojanjima da se usprkos tadanjemu siromaštvu osigura makar najjednostavniji oblik više bogoslovne nastave. Tada-nji splitski nadbiskup Ivan Dominik Marcot de Seraphinis zvani Foconio bio je godine 1581. osnovao Sjeme-nište, ali kada ga je godine 1594., zbog siromaštva, morao zatvoriti, odlučio je u tradicionalnoj katedral-noj školi, na koju se njegova Crkva ponovno vratila, osigurati nastavu iz

bogoslovlja. Kada to nije moglo biti drukčije, ukinuo je njezin gramatički odio, šaljući otada klerike u općin-sku gramatičku školu, a pobrinuo se za uzdržavanje profesora moralno-ga bogoslovlja i Svetoga pisma, te odredio i učitelja glazbe.

U Nadbiskupskomu sjemeništu, koje je godine 1700. u Splitu otvorio nad-biskup Stjepan Cosmi, osim grama-tičko-humanističke škole (gimnazije) radile su i dvije sustavno uređene vi-soke škole: filozofska i bogoslovna. Za razliku od tadanjih samostan-skih škola, koje su bile namijenjene samo đacima i studentima određene redovničke zajednice, gramatičke, humanističko-retoričke i filozofske razrede u splitskomu Sjemeništu po-hađali su sjemeništarci i mnogi svje-tovni đaci iz Splita i drugih mjesta u pokrajini, a bogoslovne bogoslovi, iz različitih biskupija ondanje Splitske metropolije. Ta splitska bogoslovna škola djelovala je od početka XVIII. stoljeća do godine 1821., kada je austrijska vlast obustavila rad svih tadanjih bogoslovnih učilišta u Dal-maciji, pripremajući otvorenje nove pokrajinske bogoslovne škole, uskla-đene s planom i programom drugih takvih škola u Carstvu. Splitski dvo-godišnji filozofski studij, nazivan od godine 1810. i licej, nastavio je i dalje raditi sve dok nije, primjenom novoga austrijskoga školskog zako-na, iz godine 1848., izgubio dota-danji položaj više škole i pretvorio se

POVIJESNI OSVRT

6

u dva najviša gimnazijska razreda, u kojima je nastava filozofije bila sve-dena na tzv. filozofski uvod.

Odlukom cara Franje II., u Zadru je, godine 1826. otvorena Visoka bogoslovna škola, za bogoslove svih tadanjih dalmatinskih biskupija s nastavnim programom jednakim onomu na Bogoslovnomu fakultetu Bečkoga sveučilišta, a odlukom dal-matinskih biskupa, odobrenom od Svete Stolice, to je učilište premje-šteno u Split, gdje radi od godine 1922. Nakon usklađivanja nastav-noga plana i programa s onim na Bogoslovnomu fakultetu u Zagrebu država mu je priznala fakultetsku razinu (najprije općom Uredbom o položaju rimokatoličkih bogoslovnih škola, od 7. lipnja 1940., a potom i posebnom Uredbom o Visokoj bo-goslovnoj školi u Splitu, od 9. veljače 1941.). Tada je to bio petogodišnji studij, koji je nakon Drugoga vati-kanskog sabora produljen na šest godina. Učilište je od godine 1972. afilijacijom povezano s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Zagrebu. Od tada mu je službeni naziv Teolo-gija u Splitu.

Pri Teologiji u Splitu djelovao je Insti-tut za teološku kulturu laika, osnovan 1970. godine, kao samostalna viso-koškolska ustanova (najprije dvo-godišnji, potom trogodišnji studij sa sažetim programom) koji je godine 1990. prerastao u redoviti četvero-godišnji studij, a godine 1991. do-bio naziv Teološko-katehetski institut te je, nastankom Katoličkoga bo-

goslovnog fakulteta 1999., godine oblikovan kao Teološko-katehetski smjer, a uvođenjem Bolonjskoga su-stava (2005./2006.), preoblikovan u Preddiplomski teološko-katehetski studij i Diplomski teološko-katehet-ski studij.

Franjevačka Teologija u Makarskoj baštinik je filozofskih i bogoslovnih učilišta koja su postojala u franje-vačkim samostanima još od XIII. sto-ljeća.

U Makarskoj je Franjevačka teolo-gija nastala spajanjem učilišta u Ši-beniku i Makarskoj. Šibensko trogo-dišnje filozofsko učilište osnovano je najkasnije 1699., a makarsko 1708. Četverogodišnje bogoslovno učilište osnovano je u Šibeniku 1714., a u Makarskoj 1736. Za razliku od ma-karskoga, koje je povremeno djelo-valo kao generalno učilište II. stup-nja, šibensko je bogoslovno učilište 1735. proglašeno generalnim učili-štem I. stupnja s pravom pripremanja lektora, odnosno profesora priznatih u Franjevačkomu redu. Preustroj-stvom školstva prema austrijskomu zakonodavstvu, 1828. godine, iz učilišta je izdvojena filozofija, a oba su učilišta ujedinjena u bogoslovno učilište s prve dvije godine studija u Šibeniku i druge dvije u Makarskoj. Godine 1907. ujedinjene su sve če-tiri godine bogoslovnoga studija u Makarskoj. Godine 1936. bogoslov-nomu studiju ponovno je pripojen fi-lozofski studij, a učilište je nazvano Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj. Objavljivanjem Uredbe

7

o položaju rimokatoličkih bogoslov-nih škola 7. lipnja 1940. priznat je fakultetom. Učilište je 1971. prvi put afilirano Katoličkomu bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Teologija u Splitu i Franjevačka teo-logija u Makarskoj od godine 1995. uključene su u Sveučilište u Zagrebu, kao područni studiji Katoličkoga bo-goslovnog fakulteta.

Na temelju međusobnih pregovora i Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture sklopljena između Svete Stolice i Republike Hrvatske, a odobrena 9. lipnja 1997., biskupski

su Ordinariji Splitske metropolije, u ime Teologije u Splitu, a provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u ime Franjevačke teo-logije u Makarskoj, 30. rujna 1997., potpisali Ugovor o udruživanju i o osnivanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu.

Ugovor o radu Katoličkoga bogo-slovnog fakulteta u sastavu Sveuči-lišta u Splitu potpisan je 9. srpnja 1999., a istoga je dana Kongrega-cija za katolički odgoj u Vatikanu izdala uredbu o osnivanju toga Fa-kulteta.

8

SVEUČILIŠTE U SPLITU

Prorektori

Rektor

Glavni tajnik

prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, prorektor za nastavu i upravljanje kvalitetom• prof. dr. sc. Branka Ramljak, prorektorica za financije • prof. dr. sc. Dragan Bolanča, prorektor za pravne i kadrovske poslove • prof. dr. sc. Roko Andričević, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju •

prof. dr. sc. Ivan Pavić•

Josip Alajbeg, dipl. pravnik•

SVEUČILIŠTE U SPLITU Livanjska 5

HR - 21000 SPLIT

Tel.: (021) 558-200 Fax: (021) 348-163 http://www.unist.hr

Sveučilište u Splitu

9

Uprava Fakulteta

Vlast Fakulteta

Prodekani

Tajništvo

Studentska služba

CARNet uskladitelj

Računovodstvo

Dekan

Veliki kancelar:• mons. dr. sc. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, vlast je Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i zastupnik Ordinarija Splitske metropolije.Veliki vicekancelar: • dr. sc. Željko Tolić, provincijal Provincije Presvetoga Otkupitelja

za znanost: prof. dr. sc. Ante Vučković• za nastavu: doc. dr. sc. Alojzije Čondić•

s. Maneta Mijoč, dipl. teologinja, tajnica Fakulteta • s. Dijana Mihalj, dipl. pravnica, tajnica i voditeljica kadrovske službe•

s. Mariangela Majić, dipl. religiologinja, voditeljica•

Željko Matas, dipl. ing.•

Ljiljana Tomić, voditeljica•

prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić•

Fakultetsko vijeće•

USTROJSTVO KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA

Uredi i službe na Fakultetu

Knjigovođa - blagajniknepopunjeno•

Ustrojstvo fakulteta

10

Knjižnica

Izdavačka djelatnost

Čistačice

Jure Strujić, dipl. teolog, voditelj • Petar Djukić•

Katarina Glunčić-Škarpa, dipl. ing., voditeljica • Linda Stojković•

Mira Jurišić • Marija Tabak•

Dostavljačica

Vratar

Domar

Mira Jurić•

Željko Jurišić•

Vedran Skender•

Ustrojstvo fakulteta

11

Docenti

Redoviti profesori

Izvanredni profesori

dr. sc. Jure Brkan• dr. sc. Marijan Vugdelija• dr. sc. Ante Mateljan• dr. sc. Luka Tomašević• dr. sc. Nediljko Ante Ančić• dr. sc. Nikola Bižaca•

dr. sc. Marinko Vidović • dr. sc. Ivan Tadić • mo. Šime Marović• dr. sc. Mladen Parlov• dr. sc. Ante Vučković • dr. sc. Josip Mužić• dr. sc. Ivan Jakulj • dr. sc. Stipe Nimac• dr. sc. Ivan Kešina • dr. sc. Anđelko Domazet•

dr. sc. Dušan Moro • dr. sc. Božo Norac-Kljajo • dr. sc. Jadranka Garmaz• dr. sc. Ivica Žižić • dr. sc. Alojzije Čondić •

nastavnici prema redu zvanja i izbora

Viši asistentidr. sc. Šimun Bilokapić• dr. sc. Domagoj Runje•

Nastavnici

Asistentidr. sc. Josip Dukić• mr. sc. Josip Periš • mr. sc. Boris Vidović • mr. sc. Mihael Prović•

12

Viši predavači

Vanjski suradnici

Umirovljeni nastavnici

mr. sc. Marko Babić • mr. sc. Miljenko Odrljin • mr. sc. Mirko Mihalj•

mons. dr. sc. Marin Barišić• prof. dr. sc. Ivan Bodrožić• dr. sc. Ante Akrap• dr. sc. Željko Tolić• dr. sc. Marijo Volarević• mr. sc. Josip Grbavac• mr. sc. Jenko Bulić• Ante Branko Periša, ak. slikar•

dr. sc. Vojko Devetak• dr. sc. Karlo Jurišić• doc. dr. sc. Ivan Josip Marcelić• doc. dr. sc. Josip Delić• Karlo Mile Čirko, dipl. crkveni glazbenik • dr. sc. Ante Stjepan Čovo• doc. dr. sc. Marin Škarica• prof. dr. sc. Mate Marijan Mandac• prof. dr. sc. Slavko Kovačić, • vanjskisuradnikprof. dr. sc. Josip Čorić, • vanjskisuradnikdr. sc. Božo Bulat, • vanjskisuradnikmr. sc. Ivan Matković • prof. dr. sc. Vicko Kapitanović• prof. dr. sc. Špiro Marasović,• vanjskisuradnikdr. sc. Jure Jurić Šimunoivć•

Nastavnici

13

katedrei pročelnici katedri

I. Katedra filozofije

II. Katedra Svetoga pisma Staroga zavjeta

III. Katedra Svetoga pisma Novoga zavjeta

IV. Katedra temeljnoga bogoslovlja

V. Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskoga nauka

VI. Katedra dogmatskoga bogoslovlja

VII. Katedra moralnoga bogoslovlja

VIII. Katedra pastoralnoga bogoslovlja

IX. Katedra ekumenskoga bogoslovlja

X. Katedra liturgike

XI. Katedra crkvene povijesti

XII. Katedra kanonskoga prava

XIII. Katedra religiozne pedagogije i katehetike

prof. dr. sc. Josip Mužić•

prof. dr. sc. Marijan Vugdelija•

prof. dr. sc. Marinko Vidović•

prof. dr. sc. Anđelko Domazet•

(nepopunjeno)•

prof. dr. sc. Ante Mateljan •

prof. dr. sc. Luka Tomašević•

prof. dr. sc. Stipe Nimac•

v. d. doc. dr. sc. Dušan Moro•

prof. mo. Šime Marović•

v. d. prof. dr. sc. Nikola Bižaca•

prof. dr. sc. Juraj Brkan•

doc. dr. sc. Jadranka Garmaz•

Katedre

14

Povjerenstvo za materijalno-financijsko poslovanje KBF-a:

Povjerenstvo za izradu Statuta i pravilnika KBF-a:

Povjerenstvo za prelaske studenata s drugih učilišta:

Povjerenstvo za nagrađivanje studenata:

Povjerenstvo za organiziranje znanstveno-teoloških simpozija:

Povjerenstvo za poslijediplomski studij:

Povjerenstvo za razredbeni ispit i upise:

doc. dr. sc. Dušan Moro, predsjednik• prof. dr. sc. Ivan Tadić • prof. dr. sc. Stipe Nimac•

prodekan za znanost, predsjednik • prof. dr. sc. Juraj Brkan•

prodekan za nastavu, predsjednik• prof. dr. sc. Ivan Kešina• prof. dr. sc. Ante Mateljan•

prof. dr. sc. Marijan Vugdelija, predsjednik • doc. dr. sc. Dušan Moro • dr. sc. Josip Dukić•

prof. dr. sc. Nikola Bižaca, predsjednik• prodekan za znanost • prof. dr. sc. Anđelko Domazet• doc. dr. sc. Jadranka Garmaz• dr. sc. Josip Dukić•

prof. dr. sc. Ante Vučković, predsjednik • prof. dr. sc. Ante Mateljan• prof. dr. sc. Mladen Parlov•

prodekan za nastavu, predsjednik• nastavnik koji je obnašao službu prodekana za nastavu u prošlomu mandatu• prof. dr. sc. Mladen Parlov• doc. dr. sc. Jadranka Garmaz • mr. sc. Boris Vidović• mr. sc. Josip Grbavac•

povjerenstva fakultetaPovjerenstva fakulteta

15

Povjerenstvo za ECTS sustav:

Povjerenstvo za kvalitetu studija:

Povjerenstvo za praćenje kvalitete Poslijediplomskoga studija:

Povjerenstvo za knjižnicu:

Povjerenstvo za izdavačku djelatnost:

Povjerenstvo za napredovanje i natječaje:

prof. dr. sc. Ante Mateljan, predsjednik• nastavnik koji je obnašao službu prodekana za nastavu u prošlomu mandatu• prof. dr. sc. Ante Vučković • doc. dr. sc. Dušan Moro•

prof. dr. sc. Ante Mateljan, predsjednik• doc. dr. sc. Dušan Moro• s. Mariangela Majić, voditeljica Studentske službe • predsjednik Studentskoga zbora na KBF-u•

prof. dr. sc. Luka Tomašević, predsjednik• prof. dr. sc. Anđelko Domazet• doc. dr. sc. Ivica Žižić•

prodekan za znanost, predsjednik• prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić • prof. dr. sc. Nikola Bižaca• doc. dr. sc. Ivica Žižić• Jure Strujić, dipl. teolog, voditelj knjižnice•

prodekan za znanost, predsjednik• prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić • prof. dr. sc. Anđelko Domazet•

prof. dr. sc. Nikola Bižaca, predsjednik• prof. dr. sc. Ivan Tadić • prof. dr. sc. Anđelko Domazet• prof. dr. sc. Luka Tomašević• doc. dr. sc. Jadranka Garmaz•

prof. dr. sc. Ivan Tadić• prof. dr. sc. Ivan Jakulj• predsjednik Studentskoga zbora na KBF-u• s. Dijana Mihalj, dipl. iur., suradnja po potrebi•

Povjerenstva fakulteta

16

Crkva u svijetu

Služba Božja

prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić, glavni i odgovorni urednik• prof. dr. sc. Ante Mateljan, zamjenik glavnog urednika•

uredništva časopisa

Zrinsko-frankopanska 19, p. p. 329 HR – 21000 Split

Tel. 021/386-166, fax: 386-138 E-mail: [email protected] Web-stranica: http://hrcak.srce.hr/crkva-u-svijetu

Trg Gaje Bulata 3 HR – 21000 Split

Tel./fax: 021/308-301, 541-722 E-mail: [email protected] Web-stranica: http://hrcak.srce.hr/sluzba-bozja

prof. dr. sc. Anđelko Domazet, glavni i odgovorni urednik• doc. dr. sc. Dušan Moro, zamjenik glavnog urednika• prof. dr. sc. Ante Mateljan, zamjenik glavnog urednika•

Uredništva časopisa

17

Franjo-Frankopan Velić (IV. godina FTS-a), predsjednik• Miroslava Batina (III. godina FTS-a), zamjenica predsjednika•

Mato Andrijević (III. godina FTS-a), član• Denis Bogdan (III. godina FTS-a), zamjenik•

Lucija Meštrović (III. godina Preddiplomskoga TKS-a), član• Branka Mlinar (I. godina Diplomskoga TKS-a), zamjenica•

Ivan Puljiz (I. godina Diplomskoga TKS-a), član•

studentske aktivnosti

Sv. misa na KBF-u:

Članovi studentskoga zbora:

sv. misa je svakoga utorka i četvrtka u 7.25 sati u fakultetskoj kapeli. •

Studentska kopirnica:

Odraz – Studentski časopis:

Studentski zbor Sveučilišta u Splitu:

List – List studenata Teologije u Splitu:

voditelj kopirnice je Ivan Skočić• cijena preslika A4 stranice je 0,20 kn, a obostrano 0,15 kn/str.•

izdavač: Studentski zbor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu• e-mail: odraz• @kbf-st.hr

www.szst.hr•

e-mail: • [email protected] dva puta mjesečno• urednica: Lidija Piskač•

Studentske aktivnosti

RASPORED PREDAVANJAZA AKADEMSKU GODINU 2010./2011.

20

STUDIJSKI PROGRAMI

Održavanje predavanja

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu od ak. god. 2005./2006. izvodi nastavu prema novim studijskim programima, koji su usklađeni prema novomu europskom sustavu studija. Na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu (KBF) ustrojeni su:

Integrirani diplomski filozofsko-teološki studij• (FTS), koji traje pet godina. Završetkom studija stječe se naziv magistar teologijePreddiplomski teološko-katehetski studij• (Preddiplomski TKS), koji traje tri godine. Završetkom studija stječe se naziv prvostupnik (baccalaureus) katehetaDiplomskiteološko-katehetskistudij• (Diplomski TKS), koji traje dvije godine, a upisuje se nakon završenoga preddiplomskog teološko-katehetskog studija. Završetkom studija stječe se naziv magistar kateheta.

* * *Pastoralnagodina• – pastoralnu ili šestu godinu studija, nakon diplomiranoga Filozofsko-teološkoga studija, upisuju pristupnici za prezbiterat.

Studij se sastoji od obvezatnih i izbornih predmeta te seminara. Svaki semestar u pravilu nosi ukupno 30 ECTS bodova, a akademska godina u pravilu nosi 60 ECTS bodova, u što se ubrajaju svi upisani predmeti i seminari studijskoga programa.

ECTS – EuropeanCreditTransferandAccumulationSystem je europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova. Više na: http://ec.europa.eu/education/index_en.htm

Studenti prve i druge godine svih programa imaju pravo upisati izvannastavne športske aktivnosti, ukupno 30 nastavnih sati po semestru.

Obvezatni predmeti se u pravilu održavaju od ponedjeljka do petka • od 8.00 do 12.45 sati, ovisno o rasporedu.Izborni predmeti se u pravilu održavaju ponedjeljkom i utorkom od • 16.00 do 17.45 sati.Seminari se u pravilu održavaju četvrtkom od 11.00 do 12.45 sati.• Svi oblici nastave su obvezatni. •

NAPOMENE

DIPLOMSKIFILOZOFSKO-TEOLOŠKI STUDIJ

22

Filozofsko-teološki studij

I. godina FTS-a - » zImSkI SemeSTar

I. godina FTS-a - » ljeTnI SemeSTar

* Upisuju svi studenti koji u srednjoj školi nisu učili Latinski jezik. Drugi studenti popunjaju ECTS bodove (ukupno 30) izbornim predmetom.

** Student upisuje izborne predmete ili ECTS bodove popunja dodatnim pisanim radom, koji predviđa određeni predmet. Takav se dodatni pisani rad vrjednuje s 3 ECTS boda. Tijekom studija moguće je izraditi četiri takva rada (12 ECTS bodova od bodova predviđenih za izborne predmete). Pisani rad treba imati najmanje 15 autorskih kartica i biti napisan znanstvenom metodom.

Nastavnik/ici Oznaka Naziv predmeta Sati ECTS

N. A. Ančić KBF101 Uvod u misterij Krista i povijest spasenja 30 3

I. Tadić B. Norac-Kljajo KBF102 Povijest filozofije - stari i srednji vijek 75 5

N. BižacaJ. Dukić KBF103 Povijest Crkve staroga i srednjega vijeka 75 6

I. Kešina KBF104 Etika 45 4

I. Tadić KBF105 Kozmologija 30 3

I. TadićB. Vidović

KBF106 Opća psihologija 45 4

M. ParlovD. Runje KBF107 Metodologija znanstvenoga rada 30 2

I. Bodrožić KBF108 Latinski jezik I.* / Izborni 30 3


I. KešinaA. Vučković KBF121 Povijest filozofije – moderna i suvremena 75 6

I. Bodrožić KBF122 Latinski jezik II. 30 3

B. Norac-Kljajo KBF123 Logika 45 4

Š. Marović KBF124 Crkvena glazbena kultura 30 2

N. BižacaJ. Dukić KBF125 Povijest Crkve novoga i

suvremenoga doba 60 6

M. VugdelijaM. Odrljin KBF126 Opći uvod u Sveto pismo 30 3

Izborni** 30 3

Izborni 30 3

Filozofsko-teološki studij - I. godina

a) Obvezatni predmeti

23

II. godina FTS-a - » zImSkI SemeSTar

II. godina FTS-a - » ljeTnI SemeSTar


I. Kešina KBF201 Filozofska antropologija 45 4

A. Vučković KBF203 Ontologija* 45 5

I. Bodrožić KBF204 Patrologija 60 6

M. Parlov KBF205 Povijest dogmi 30 3

M. Vugdelija KBF206 Hebrejski jezik I. 30 3

Š. Marović KBF207 Osnove gregorijanskoga pjevanja 30 3

Izborni 30 3

Izborni 30 3


J. MužićB. Bulat

KBF202 Psihologija religije 45 3

I. Tadić KBF221 Teodiceja* 60 5

N. Bižaca KBF224 Svjetske religije 30 3

M. Vidović KBF226 Biblijski grčki jezik 30 3

M. VugdelijaM. Odrljin

KBF321Uvod i egzegeza Staroga zavjeta - proroci i mudrosni spisi

45 5

Izborni 30 3

Izborni 30 3

Seminar 30 5

Filozofsko-teološki studij - II. godina

* Predmet s dodatnim pisanim radom i ECTS bodovima.

24

III. godina FTS-a - » zImSkI SemeSTar

III. godina FTS-a - » ljeTnI SemeSTar


N. A. Ančić KBF301 Kršćanska objava 75 7

N. Bižaca KBF302 Otajstvo Trojedinoga Boga* 45 5

L. Tomašević KBF303 Osnovno moralno bogoslovlje 75 6


KBF304Uvod i egzegeza Staroga zavjeta - Petoknjižje i povijesne knjige

45 4

M. Vidović KBF305 Biblijska teologija Staroga zavjeta 30 2

Izborni 30 3

Izborni 30 3



KBF321Uvod i egzegeza Staroga zavjeta - proroci i mudrosni spisi

45 5

N. A. Ančić KBF322 Crkva Kristova 60 6

L. Tomašević KBF323 Bogoštovlje i krjeposti 75 6

D. Moro KBF324 Ekumensko bogoslovlje 45 5

Izborni 30 3

Seminar 30 5

Filozofsko-teološki studij - III. godina


25

IV. godina FTS-a - » zImSkI SemeSTar

IV. godina FTS-a - » ljeTnI SemeSTar


M. Vugdelija KBF401Uvod i egzegeza Novoga Zavjeta: sinoptici

45 4

M. Vidović KBF402 Ivanovski korpus 30 2

L. TomaševićŠ. Bilokapić

KBF403 Spolni, bračni i obiteljski moral 60 5

I. Jakulj KBF404Uvod u kanonsko pravo, I. i III. knjiga Zakonika kanonskoga prava

30 3

A. Domazet KBF405 Kristologija* 60 5

Izborni 30 3

Izborni 30 3

Seminar 30 5


M. Parlov KBF406 Pneumatologija 30 2

N. Bižaca KBF421 Teološka antropologija* 60 6

M. VidovićM. Vugdelija

KBF422 Pavlovski korpus i ostali epistolarni dio 75 6

M. VidovićM. Barišić

KBF423 Biblijska teologija Novoga zavjeta 30 2

J. Garmaz KBF424Didaktika i metodika religioznoga odgoja i kateheze

45 3

J. Brkan KBF425Druga knjiga Zakonika kanonskoga prava

45 4

S. Nimac KBF426 Temeljna pastoralna teologija 60 4

Izborni 30 3

Filozofsko-teološki studij - IV. godina


26

V. godina FTS-a - » zImSkI SemeSTar

V. godina FTS-a - » ljeTnI SemeSTar


A. Mateljan KBF501 Sakramenti općenito i inicijacija 45 4

J. Brkan KBF502Zakonik kanonskoga prava (knjige: V., VI. i VII.)

45 4

L. TomaševićM. Volarević

KBF503 Društveni nauk Crkve45P 15V

6

A. Čondić KBF504 Posebna pastoralna teologija 60 4

J. Garmaz J. Periš

KBF505Vjeronauk i kateheza osnovnoškolske djece

30P 15V

4

I. Žižić KBF506 Teologija liturgijskih slavlja 45 2

L. Tomašević Š. Bilokapić

KBF507 Bioetika 30 3

Izborni 30 3


I. Jakulj KBF521Posvetiteljska služba Crkve – IV. knjiga Zakonika kanonskoga prava

45 4

A. Mateljan KBF523 Sakramenti ozdravljenja i služenja 45 4

L. Tomašević KBF323 Bogoštovlje i krjeposti 75 6

KBF525 Diplomski rad 11

KBF526 Diplomski ispit 5

Student tijekom studija upisuje 3 seminara. Seminarski rad treba imati najmanje 20 autorskih kartica i biti napisan u skladu s metodologijom znanstvenoga rada.

Filozofsko-teološki studij - V. godina

b) Izborni predmeti: nalaze se na str. 34. - 35.

c) Seminari: nalaze se na str. 36. - 37.

PREDDIPLOMSKITEOLOŠKO-KATEHETSKI STUDIJ

28

I. godina Preddiplomskoga TkS-a - » zImSkI SemeSTar

I. godina Preddiplomskoga TkS-a - » ljeTnI SemeSTar

* Student upisuje izborne predmete ili ECTS bodove popunjava dodatnim pisanim radom, koji predviđa neki predmet. Takav se dodatni pisani rad vrjednuje s 3 ECTS boda. Tijokom studija moguće je izraditi jedan takav rad (3 ECTS boda od bodova predviđenih za izborne predmete). Pisani rad treba imati najmanje 15 autorskih kartica i biti napisan znanstvenom metodom.


N. Bižaca J. Dukić

KBT101 Povijest Crkve staroga i srednjega vijeka 75 6

B. Norac-Kljajo KBT102 Povijest filozofije - stari i srednji vijek 60 5

A. Vučković KBT103 Uvod u filozofiju 30 3

I. Kešina M. Mihalj

KBT104 Razvojna psihologija 60 5

N. A. Ančić KBF101 Uvod u misterij Krista i povijest spasenja 30 3

Š. Marović A. B. Periša

KBT106 Crkvena umjetnost 45 3

M. Parlov KBF107 Metodologija znanstvenoga rada 30 2

Izborni* 30 3


J. Mužić KBT121 Povijest filozofije – moderna i suvremena 60 5

I. Kešina KBT122 Praktična filozofija 60 5

N. Bižaca Ž. Tolić

KBT123Povijest Crkve novoga i suvremenoga doba

45 5

I. Tadić B. Vidović

KBT125 Opća psihologija60P 30V

6

M. Vugdelija M. Odrljin

KBF126 Opći uvod u Sveto pismo 30 3

Izborni 30 3

Izborni 30 3

Preddiplomski teološko-katehetski studij - I. godina

Preddiplomski teološko-katehetski studija) Obvezatni predmeti

29

II. godina Preddiplomskoga TkS-a - » zImSkI SemeSTar

II. godina Preddiplomskoga TkS-a - » ljeTnI SemeSTar


N. Bižaca KBT201 Kršćanski govor o Bogu* 45 5

J. Garmaz J. Bulić

KBT203Didaktika i metodika religioznoga odgoja

60 5

M. Parlov KBT204 Kršćanska duhovnost 60 4

A. Domazet KBT205 Kršćanska objava* 45 4

M. Vugdelija D. Runje

KBT304 Uvod u Petoknjižje i egzegeza 45 4

Izborni 30 3

Seminar 30 5


I. Tadić KBT221 Filozofijski govor o svijetu i o Bogu* 45 4

J. Garmaz J. Bulić

KBT222 Opća pedagogija 60 5

J. Garmaz J. Periš

KBT223 Opća katehetika 60 5

A. Domazet KBT224 Kršćanstvo i religije* 60 5

A. Vučković M. Mihalj

KBT225 Komunikologija*45P 15V

5

Izborni 30 3

Izborni 30 3

Preddiplomski teološko-katehetski studij - II. godina


30

III. godina Preddiplomskoga TkS-a - » zImSkI SemeSTar

III. godina Preddiplomskoga TkS-a - » ljeTnI SemeSTar


M. Vidović KBT301 Uvod u evanđelja i egzegeza 45 3

J. Garmaz KBT302 Vjerski odgoj predškolske djece 30P 15V

3

J. Garmaz J. Grbavac

KBT303 Izbor i interpretacija književnih djela 30 4

M. VugdelijaD. Runje

KBT304 Uvod u Petoknjižje i egzegeza 45 4

L. TomaševićM. Volarević

KBT305 Osnove moralne teologije 60 4

L. Tomašević KBT306 Bogoslovne i moralne krjeposti 45 4

Izborni 30 3

Seminar 30 5


M. Vugdelija M. Odrljin

KBT321Uvod u proroke i mudrosnu literaturu i egzegeza

45 3

M. Vidović KBT322 Uvod u poslanice i egzegeza 45 3

I. Bodrožić KBT324 Patrologija 45 4

L. Tomašević M. Volarević

KBT325 Društveni nauk Crkve 30 4

D. Moro KBT326 Ekumensko bogoslovlje 30 3

Š. Marović KBT327 Crkvena glazba 30 3

D. Moro KBF524 Istočno bogoslovlje 30 2

Bakalaureat, pisani rad 5

Završni ispit 3

Preddiplomski teološko-katehetski studij - III. godina

Student tijekom studija upisuje dva seminara. Seminarski rad treba imati najmanje 20 autorskih kartica i biti napisan u skladu s metodologijom znanstvenoga rada.



DIPLOMSKITEOLOŠKO-KATEHETSKI STUDIJ

32

I. godina Diplomskoga TkS-a - » zImSkI SemeSTar

I. godina Diplomskoga TkS-a - » ljeTnI SemeSTar


J. Garmaz J. Periš

KBT401 Povijest kateheze i katehetike 45 4

S. Nimac KBT402 Pastoralna teologija 60 5

J. Mužić KBT403 Sociologija 60 5

J. Mužić B. Vidović

KBT404 Psihologija religije 60 5

I. Jakulj KBT405Temeljna načela kanonskoga prava i sakramenti

45 4

I. Žižić M. Babić

KBT406 Liturgika 60 4

Izborni* 30 3


J. Garmaz M. Prović

KBT421Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata

45P 15V

5

J. Brkan KBT422 Ustrojstvo Katoličke Crkve 45 4

A. Mateljan KBT423 Teološka antropologija i eshatologija 45 5


KBF424 Spolni, bračni i obiteljski moral 30 3

M. Parlov KBT425 Pneumatologija i mariologija 30 3

Š. Marović KBT426 Liturgijska glazba 30 2

Izborni 3

Seminar 5

* Student upisuje izborne predmete ili ECTS bodove popunjava dodatnim pisanim radom, koji predviđa određeni predmet. Takav se dodatni pisani rad vrjednuje s 3 ECTS boda. Tijokom studija moguće je izraditi jedan takav rad (3 ECTS boda od bodova predviđenih za izborne predmete). Pisani rad treba imati najmanje 15 autorskih kartica i biti napisan znanstvenom metodom.

Diplomski teološko-katehetski studij - I. godina

Diplomski teološko-katehetski studija) Obvezatni predmeti

33

II. godina Diplomskoga TkS-a – » zImSkI SemeSTar

II. godina Diplomskoga TkS-a – » ljeTnI SemeSTar


J. GarmazM. Prović

KBT501Vjeronauk i kateheza adolescenata i mladih

45P 15V

5

M. Parlov KBT503 Kristologija 45 5

A. Mateljan KBT504 Sakramenti općenito i inicijacija 60 5


KBT505 Biblijska teologija Staroga zavjeta 30 3

M. Vidović KBT506 Biblijska teologija Novoga zavjeta 30 3


KBF507 Bioetika 30 3

Izborni 30 3

Izborni 30 3


A. Čondić KBT521 Pastoral župne zajednice 60 5

A. Mateljan KBT522 Sakramenti ozdravljenja i služenja 45 4

J. Garmaz J. Periš

KBT523 Kateheza odraslih45P 15V

5

KBT524 Diplomski rad 11

KBT525 Diplomski ispit 5

Diplomski teološko-katehetski studij - II. godina

Student tijekom studija upisuje jedan seminar. Seminarski rad treba imati najmanje 20 autorskih kartica i biti napisan u skladu s metodologijom znanstvenoga rada.



34

zImSkI SemeSTar »


I. Bodrožić KBF108 Latinski jezik I. 30 3

Š. Marović M. Babić

KBF543 Liturgijska arhitektura 30 3


KBF547 Spolno nasilje 30 3

D. Moro KBF554Povijest i nauk reformacije i protestan-tizma

30 3

A. Mateljan KBF556 Misiologija 30 3

J. Brkan KBF560 Zakonik kanona Istočnih Crkava 30 3

S. Nimac KBF562 Pastoral i kultura 30 3

J. Garmaz M. Prović

KBF565 Kateheza srednjoškolaca 30 3


KBF569 Crkva i film. Dokumenti 30 3


KBF580 Institucije Staroga zavjeta 30 3

I. Tadić A. Akrap

KBF584 Dijaloška filozofija – Martin Buber 30 3

A. Vučković KBF598 Filozofija i religiozno iskustvo 30 3


KBF599 Različite struje židovske religije 30 3

Izborni predmeti

* O upisu izbornih predmeta vidjeti obrasce na oglasnoj ploči.

Izborni predmeti

35

ljeTnI SemeSTar »


B. Norac-Kljajo KBF530 Sociologija religije 30 3

S. Kovačić KBF540 Staroslavenski jezik i glagoljaštvo 30 3

Š. MarovićM. Babić

KBF544 Istočna liturgija i ikonografija 30 3

Š. Marasović KBF549 Ljudska prava 30 3

M. Parlov KBF557 Mariologija 30 3

I. Jakulj KBF559Pravni položaj Katoličke Crkve u Hrvatskoj

30 3

J. Čorić KBF563 Obiteljska i bračna savjetovališta 30 3

A. VučkovićM. Mihalj

KBF577 Komunikologija 30 3

I. TadićA. Akrap

KBF582 Pojam Boga poslije Auschwitza 30 3

L. Tomašević KBF595Ljudsko dostojanstvo. Filozofsko-teološki pogled

30 3

A. Domazet KBF596 Slike o Bogu. Teološka perspektiva 30 3

M. Vugdelija KBF600 Hebrejski jezik II. 30 3

L. TomaševićŠ. Bilokapić

KBF601Dječja prava i nasilje nad djecom iz kršćanske perspektive

30 3

Izborni predmeti

36

zImSkI SemeSTar »


I. Kešina KBS102 Znanost, vjera i etika 30 5

M. Vidović KBS105 Razvoj Pavlove misli 30 5

S. Nimac KBS107 Pastoral grada 30 5

Š. Marović KBS112Glagoljaško crkveno pjevanje u župama Splitsko-makarske nadbiskupije

30 5

D. Moro KBS120 Gorući problemi ekumenizma danas 30 5

A. Mateljan KBS122Dokumenti Međunarodne teološke komisije (CTI)

30 5

B. Norac-Kljajo KBS128 Razumijevanje New Agea 30 5

I. Jakulj KBS131 Kanonska priprava za ženidbu 30 5

N. Bižaca KBS154Poimanje spasenja u kršćanstvu i religijama

30 5

A. Čondić KBS155Pastoral ženidbe i obitelji u doba globalizacije

30 5

I. Tadić KBS156 Filozofska misao dr. Ante Kusića 30 5

Seminari

* O upisu seminara vidjeti obrasce na oglasnoj ploči.

Seminari

37

ljeTnI SemeSTar »



KBS109 Izabrani vidovi etike života 30 5


KBS142Splitsko-makarska biskupija za vrijeme Drugoga svjetskog rata

30 5

I. Žižić KBS152Liturgija i prostor. Teološke perspektive liturgijske umjetnosti i arhitekture

30 5

J. Mužić KBS157 Ideologija roda 30 5

A. Vučković KBS158 Charles Taylor i autentičnost 30 5


KBS159 Egzegeza izabranih psalama 30 5

N. A. Ančić KBS160 Lovci na duše – agresivne sekte 30 5

Seminari

38

Pastoralnu (šestu) godinu upisuju svećenički pripravnici, nakon završenoga prvoga ciklusa studija, kao uvjet za svećeničko ređenje. Predavanja će se održavati prema kalendaru rada, a preostalo vrijeme studenti trebaju posvetiti stjecanju dušobrižničkih iskustava, pod vodstvom mjerodavnih crkvenih poglavara.

zImSkI SemeSTar »

ljeTnI SemeSTar »

Nastavnik Naziv predmeta Sati

Š. Marović Svećenička pjevačka služba 2

I. Jakulj Crkva i građansko pravo 2

M. Mihalj Pastoralna psihologija 2

M. Babić Liturgika - izabrane teme 1

S. Nimac Župna administracija 2

M. Mihalj Komunikologija 2

J. Periš Katehetizacija (vježbe) 2

A. Čondić Pastorizacija (vježbe) 2

Nastavnik Naziv predmeta Sati

A. Čondić Propovjedništvo 2

J. Periš Katehetika - izabrane teme 2

M. Mihalj Sredstva priopćivanja 2

Š. Marović Svećenička pjevačka služba 2

N. Bižaca Islam 2

M. Babić Crkvena umjetnost 1

S. Nimac Pastoralna teologija - izabrane teme 2

Pastoralna godina

Pastoralna godina

TEZARIJ ZA DIPLOMSKI ISPIT:FILOZOFSKO-TEOLOŠKI I

TEOLOŠKO-KATEHETSKI STUDIJOvaj tezarij namjenjen je samo studentima koji su odslušali sva predavanja do kraja ak. god. 2009./2010.

40

OPĆE ODREDBE O NAČINU ZAVRŠETKA STUDIJA I UVJETI ZA PRISTUP USMENOMU DIPLOMSKOM ISPITU IZ FILOZOFSKO-

TEOLOŠKOGA I DIPLOMSKOGA TEOLOŠKO-KATEHETSKOG STUDIJA

1. Diplomski rad

2. Diplomski ispit

Diplomski se rad piše iz područja teologije ili srodnih znanosti. Voditelj • rada može biti nastavnik u zvanju docenta ili višemu zvanju.

Diplomski rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržavati najmanje • 30 autorskih kartica.

Student je dužan prijaviti naslov diplomskoga rada i voditelja rada • u Studentsku službu najmanje šest mjeseci prije diplomskoga ispita. Diplomski rad ocjenjuje voditelj rada.

Primjerak izgleda prve i druge stranice diplomskoga rada nalazi se u • Studentskoj službi.

Diplomski ispit sastoji se od usmene obrane pisanoga rada i tezarija.•

Tezarij ili gradivo ponuđeno tijekom studija iz određenih teoloških • područja za Filozofsko-teološki studij oblikovan je u 20 teza, a za Diplomski teološko-katehetski studij u 8 teza, koje utvrđuje Fakultetsko vijeće. Literatura se može dobiti u Studentskoj službi.

Diplomski se ispit može ponoviti samo jedanput.•

Vremensko razdoblje između prvoga i drugoga polaganja ispita ne • može biti kraće od tri mjeseca.

Nadnevci diplomskih ispita predviđeni su jedanput mjesečno tijekom • akademske godine, a nalaze se u akademskoj knjižici.

Filozofsko-teološki i Diplomski teološko-katehetski studij završava izradom pisanoga rada i polaganjem diplomskoga ispita.

I. Način završetka studija

Odredbe i način završetka studija - FTS i Diplomski TKS

41Odredbe i način završetka studija - FTS i Diplomski TKS

Odslušan predviđeni studijski program.1. Položeni ispiti iz obvezatnih i izbornih predmeta, napisani i ocijenjeni 2. seminarski radovi.Dva tjedna prije nadnevka diplomskoga ispita u Studentsku službu 3. treba dostaviti:

prijavnicu s ocjenom diplomskoga rada,• dva primjerka tvrdo uvezanoga diplomskog rada – jedan s • ocjenom i potpisom voditelja,potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženosti,• prijavnicu za diplomski ispit,• Prijavnilistodiplomiranima• (za Statistički zavod RH) – ispunjava se u Studentskoj službi,osobnu izjavu o svim ispunjenim uvjetima koji se traže za pristup • diplomskomu ispitu.

II. Uvjeti za pristup usmenomu diplomskom ispitu

42

I. SVETO PISMO (1.-6.)

II. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE (7.-11.)

Bogoduhost, istina i književni rodovi Svetoga pisma (1. DeiVerbum).

Izvještaji o stvaranju čovjeka (Post 1-3). Poziv, uloga i zadaća proroka 2. u Izraelu (Iz 6,1-13; Jr 1,4-19; Ez 1-3).

Razvitak i važnost mesijanske ideje u Staromu zavjetu, izabrana 3. mesijanska mjesta: Post 3,15; 49,10; Ps 2 i 110; Iz 7,14-15; 9,1-6; Jr 31-34; Zah 9,9-10; Dn 7,13-14.

Povijesnost sinoptičkih evanđelja. Govor na gori (Mt 5-7). Posebnosti 4. Ivanova evanđelja s posebnim osvrtom na Prolog (Iv 1,1-18).

Prigodnost Pavlovih spisa i razvitak njegove misli prema kronologiji 5. njihova nastanka.

Krist i njegovo svećeništvo u Poslanici Hebrejima.6.

Vjera u Trojedinoga Boga utemeljena je na biblijskoj objavi Staroga 7. i Novoga zavjeta, a njezin je konačni lik plod višestoljetnoga rasta vjerničkoga posvještenja sveobuhvatnoga biblijskog govora o Bogu.

Isus Krist, Sin Božji i Sin čovječji, svojim je djelom i navještajem potvrdio 8. svoje mesijansko poslanje. Crkva je definirala da je istobitan s Ocem, potpuni Bog i potpuni čovjek, jedincati posrednik između Boga i ljudi, otkupitelj i proslavljeni Spasitelj.

Čovjek, stvoren na sliku i priliku Božju (Post 1,26), pozvan je nakon 9. istočnoga grijeha i osobnih grijeha suobličiti se Kristu po Duhu Svetomu (2 Kor 3,18). Život milosti daruje mu slobodu djece Božje i vodi ga u eshatološko zajedništvo spasenja.

Pojedini sakramenti Crkve, koja je u Kristu opći sakrament spasenja, 10. znak najtješnjega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda (LG 1.; 11.), jesu otajstveni događaji susreta s proslavljenim Kristom kao Božjim sakramentom.

Nastanak i razvoj suvremenoga ekumenskog pokreta (EVC). Katolička 11. načela ekumenizma prema Drugomu vatikanskom saboru, značajne ekumenske inicijative te suvremeni dokumenti o ekumenizmu učiteljstva Katoličke Crkve.

Tezarij za diplomski ispit - FTS


43

IV. TEMELJNO BOGOSLOVLJE (17.-20.)

III. MORALNO BOGOSLOVLJE (12.-16.)

Objava se ostvaruje riječima i zahvatima. Isus Krist, posrednik i punina 17. Objave, otkriva nam istinu o Bogu i čovjekovu spasenju (DV 2.). Bogu Objavitelju treba odgovoriti poslušnomvjerom (DV 5.).

Isusovo svjedočanstvo o samom sebi kao Mesiji, Sinu čovječjemu i Sinu 18. Božjemu, čudesa i uskrsnuće te mudrost i svetost Isusova života dokaz su njegova božanskoga poslanja.

Kristovo obećanje i povijesno ustanovljenje Crkve kao novoga Božjeg 19. naroda. U Crkvi, koja je tijelo Kristovo i opći sakrament spasenja, postoji temeljno dostojanstvo svih vjernika i raznolikost darova, služba i zadaća.

Služba i kolegijalno učiteljstvo biskupa te učiteljstvo Pape.20.

Norme moralnosti.12.

Kršćansko poimanje i vrednovanje države. 13.

Kršćanske krjeposti.14.

Spolni, bračni i obiteljski moral.15.

Etika ljudskoga rađanja, života i umiranja.16.


44

I. RELIGIOZNA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA (1.-4.)

III. BIBLIJSKA TEOLOGIJA (8.)

II. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE (5.-7.)

Ciljevi i zadaće kateheze u procesu evangelizacije. Ciljevi religiozne 1. zrelosti. Kateheza kao odgoj vjere. Temeljne zadaće kateheze.

Dobna kateheza u kontekstu kateheze odraslih. Obilježja i zadaće 2. kateheze djece, mladeži i odraslih. Posebni oblici.

Identitet školskoga vjeronauka i župne kateheze. Program i ciljevi 3. vjeronauka u osnovnoj školi (antropološki, teološki i društveno-kulturni razlozi). Sadržajni i metodološki temelji župne kateheze.

Katehetska i vjeronaučna metodologija u radu s mladeži. Obilježja 4. dobi. Sadržaj vjeronaučnoga programa. Uloga govora vjere. Profil animatora mladeži.

Pojmovlje, važnost i značenje spasenja u Staromu i Novomu zavjetu.8.

Isus Krist, Sin Božji i Sin čovječji, svojim je djelom i navještajem potvrdio 5. svoje mesijansko poslanje. Crkva je definirala da je istobitan s Ocem, potpuni Bog i potpuni čovjek, jedincati posrednik između Boga i ljudi, otkupitelj i proslavljeni Spasitelj.

Pojedini sakramenti Crkve, koja je u Kristu opći sakrament spasenja, 6. znak najtješnjega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda (LG 1.; 11.), jesu otajstveni događaji susreta s proslavljenim Kristom kao Božjim sakramentom.

Čovjek, stvoren na sliku i priliku Božju (Post 1,26), pozvan je nakon 7. istočnoga grijeha i osobnih grijeha suobličiti se Kristu po Duhu Svetomu (2 Kor 3,18). Život milosti daruje mu slobodu djece Božje i vodi ga u eshatološko zajedništvo spasenja.

Tezarij za diplomski ispit - TKS

Tezarij za diplomski ispit - TKS

NOVI TEZARIJ ZA: DIPLOMSKI ISPIT FTS-a,

ZAVRŠNI ISPIT PREDDIPLOMSKOGA TKS-a, DIPLOMSKI ISPIT TKS-a

Ovaj je tezarij namjenjen studentima koji će odslušati sva predavanja počevši od ak. god. 2010./2011.

46

NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA I UVJETI ZA PRISTUP USMENOMU DIPLOMSKOM ISPITU ZA FILOZOFSKO-TEOLOŠKI STUDIJ

1. 1. Diplomski rad i određivanje područja za ispit

1. 2. Diplomski ispit

Diplomski se rad piše iz područja teologije ili srodnih znanosti, koje su • zastupljene u diplomskomu studiju. Voditelj rada može biti nastavnik u zvanju docenta ili višemu zvanju.• Diplomski rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržavati najmanje • 30 autorskih kartica.Student je dužan prijaviti naslov diplomskoga rada i voditelja rada u • Studentsku službu makar šest mjeseci prije diplomskog ispita. Diplomski rad ocjenjuje voditelj rada.Nadnevci diplomskih ispita predviđeni su jedanput mjesečno tijekom • akademske godine, a nalaze se u akademskoj knjižici.Makar jedno od tri područja diplomskog ispita mora biti neposredno • teološkoga karaktera i pripadati sustavnoj, biblijskoj ili pastoralno-liturgijskoj teologiji.Dva mjeseca prije diplomskog ispita student prijavljuje ispit i odabrano • područje za diplomski ispit, koje je drukčije od područja koje pokriva diplomski rad.U vremenskomu razdoblju od tjedan dana Dekanski kolegij studentu, • koji je prijavio ispit, dostavlja drugo područje diplomskog ispita.

Diplomski je ispit javan. • Diplomski se ispit sastoji od dva dijela. • U prvomu dijelu ispita pristupnik predstavlja diplomski rad i odgovara • na pitanja članova povjerenstva vezana uz rad i izlaganje o njemu. Izlaganje i rasprava traju po 10 minuta.Drugi se dio sastoji od odgovora na pitanja članova ispitnoga • povjerenstva iz dva studijska područja. Jedno studijsko područje predlaže student kod prijave diplomskog ispita, a jedno studijsko područje određuje dekanski kolegij najduže tjedan dana nakon prijavljenoga diplomskog ispita.

Filozofsko-teološki studij završava izradom pisanoga rada i polaganjem diplomskoga ispita, koji ima ukupno 5 ECTS bodova.


Nove odredbe i način završetka FTS-a

47

1. 3. Ispitno povjerenstvoDekan imenuje predsjednika ispitnoga povjerenstva i dva člana iz dva • predmetna područja.Predsjednik i članovi ispitnoga povjerenstva mogu biti nastavnici • Filozofsko-teološkogastudija u znanstveno-nastavnomu zvanju docenta i više.Predsjednik povjerenstva sastavlja i potpisuje zapisnik diplomskoga • ispita, a članovi povjerenstva ga potpisuju.

Studijsko područje, iz kojeg je pisan diplomski rad, ne može biti i • područje za usmeni ispit. Student izvlači po jednu tezu iz oba područja i odgovara na svako • pitanje po 15 minuta.Ispitno povjerenstvo, po završetku ispita, na temelju ocjene diplomskog • ispita, obrane rada i odgovora na pitanja sastavlja završnu ocjenu. Potom povjerenstvo priopćuje studentu postignutu ocjenu diplomskog ispita. Konačna ocjena studija dobiva se omjerom sveukupne ocjene studija • i ocjene diplomskoga ispita.Diplomski ispit na • Integriranomu filozofsko-teološkom studiju može se ponoviti samo jedanput time da razmak između prvoga i drugoga nadnevka polaganja ne smije biti manji od 60 dana.

Odslušan predviđeni studijski program. 1. Položeni svi ispiti iz obvezatnih i izbornih predmeta. 2. Napisani i ocijenjeni seminarski radovi. 3. Dva tjedna prije nadnevka diplomskog ispita u Studentsku službu 4. treba dostaviti:

prijavnicu s ocjenom diplomskoga rada,• dva primjerka tvrdo uvezanoga diplomskog rada - jedan s • ocjenom i potpisom voditelja,potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženosti,• prijavnicu za diplomski ispit,• Prijavnilistodiplomiranima• (za Statistički zavod RH) – ispunjava se u Studentskoj službi, osobnu izjavu o svim ispunjenim uvjetima koji se traže za • pristup diplomskom ispitu.


Nove odredbe i način završetka FTS-a

48

I. FILOZOFIJA

II. SVETO PISMO STAROGA ZAVJETA

III. SVETO PISMO NOVOGA ZAVJETA

IV. TEMELJNO BOGOSLOVLJE

Filozofija Platonove 1. Države.Filozofske postavke u Pascalovim 2. Mislima.Maritainova kritika Descartesa i Roussea.3. Berdjajevljevo shvaćanje povijesti.4. Odnos vjere i razuma.5.

Stvarnost, narav i predmet Objave, bogoduhost Svetoga pisma, osobito 1. klasična biblijska mjesta, istina Svetoga pisma, književni rodovi (DeiVerbum).Izvještaj o stvaranju čovjeka i problematika iskonskoga grijeha (Post 2. 1-3): književni sastav i teološka poruka.Poziv, uloga i zadaća proroka u Izraelu: Iz 6,1-13; Jr 1,4-19; Ez 1-3.3. Razvitak i važnost mesijanske ideje u Staromu zavjetu; izabrana 4. mesijanska mjesta: Post 3,15; 49,10; Ps 2 i 110; Iz 7,14-15; 9,1-6; Zah 9,9-10; Dn 7,13-14 i Jr 31-34.Psalmi: nastanak, autorstvo, razdioba i egzegeza deset izabranih 5. psalama (1; 8; 14; 23; 58; 90; 118; 121; 126; 137).

Književna vrsta, faze formiranja i povijesnost sinoptičkih evanđelja. 1. Govor na gori (Mt 5-7). Posebnosti Ivanova evanđelja s posebnim osvrtom na Prolog (1,1-18).2. Prigodnost Pavlovih spisa i razvitak njegove misli prema kronologiji 3. njihova nastanka.Abrahamov lik u Pavlovoj misli prema poslanicama Galaćanima i Rimljanima.4. Krist i njegovo svećeništvo u Poslanici Hebrejima.5.

Značenje pojma Objave, neki povijesni modeli shvaćanja Objave 1. (epifanijski, instrukcijski, personalistički), razlika između kozmičke i povijesne objave, osnovni elementi biblijskoga iskustva Objave, kristocentričnost novozavjetne Objave. Aktualni katolički nauk o Objavi u svjetlu teološke predaje i dokumenata učiteljstva Crkve: dogmatska konstitucija Dei Verbum, odnos između Pisma, Predaje i Učiteljstva, refleksija o vjeri kao sastavnomu dijelu događaja Objave.

Novi tezarij za diplomski ispit - FTS


49

V. POVIJEST KRŠĆANSKE LITERATURE I KRŠĆANSKOGA NAUKA Pojam patrologije i znanstveni status discipline. Stanje Crkve i teologije u 1. prednicejskomu razdoblju. Opće značenje apostolskih otaca u povijesti teološke misli te najvažnije informacije o pojedinim autorima i djelima (Ignacije Antiohijski, Klement Rimski, Polikarp iz Smirne, Didaché, Pseudo-Barnabina poslanica, Hermin Pastir). Apokrifna književnost. Apologetika u drugomu stoljeću i najvažniji predstavnici (Justin, Tacijan, Aristid iz Atene, Teofil Antiohijski, Atenagora). Heretička i antiheretička književnost u drugomu stoljeću, a napose značenje Ireneja Lyonskoga). Aleksandrijska škola i najvažniji predstavnici (Klement Aleksandrijski, Origen). Začetci latinske književnosti u Africi (Tertulijan, Ciprijan). Arijanska kriza između Nicejskoga i Carigradskoga sabora i najvažniji autori 2. uključeni u raspravu u prvomu razdoblju (Atanazije Aleksandrijski, Euzebije Cezarejski, Ćiril Jeruzalemski). Problem makedonijanstva i apolinarizma. Kapadočani. Antiohijska škola (Teodor Mopsuestijski, Ivan Zlatousti). Crkvena književnost na Zapadu u IV. i V. st. (Hilarije, Ambrozije, Jeronim 3. i Augustin). Raskoli i krivovjerja na Zapadu: donatizam, maniheizam, priscilijanizam i pelagijanizam. Teološke rasprave između antiohijske i aleksandrijske škole. Problem 4. nestorijanizma i Marijino bogomaterinstvo. Efeški sabor (Ćiril Aleksandrijski, Teodoret Cirski). Problem monofizitizma i Kalcedonski sabor. Pojasniti pojam 5. dogma te razvoj pojma kroz povijest. Pojasniti odnos između dogme i Objave, odnosno između dogme i Svetoga pisma. Izložiti čimbenike razvoja dogme, modele razvoja dogme (J. E. Kuhn, K. Rahner), granice dogme te kriterije autentičnoga razvoja dogme (J. H. Newman). Tradicija i Pravilo vjere. Nastanak simbola vjere: ispovijesti vjere u Novomu zavjetu te kod apostolskih otaca. Usporedba članaka Apostolskoga vjerovanja s Nicejsko-carigradskim.

Povijest Isusa Krista: Isusova poruka, njegova čudesa, kristološki naslovi, 2. Isusova smrt i uskrsnuće. Vjera Crkve o Isusu Kristu: Isusovo božanstvo, njegovo otkupiteljsko djelo, teorije spasenja tijekom povijesti.Kristovo obećanje i povijesno ustanovljenje Crkve kao novoga Božjega 3. naroda. U Crkvi, koja je tijelo Kristovo i opći sakrament spasenja, postoji temeljno dostojanstvo svih vjernika i raznolikost darova, služba i zadaća. Struktura i glavne poruke konstitucije LumenGentium.Služba i kolegijalno učiteljstvo biskupa te učiteljstvo Pape.4. Crkvenost i znanstvenost bogoslovlja kao sustavnoga razmišljanja o Objavi 5. i vjeri.


50

VI. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE

VII. MORALNO BOGOSLOVLJE

Trinitarna teologija: vjera u Trojedinoga Boga utemeljena je na biblijskoj 1. objavi Staroga i Novoga zavjeta a njezin je konačni lik plod višestoljetnoga rasta vjerničkoga posvještenja sveobuhvatnosti biblijskoga govora o Bogu.Kristologija: Isus Krist, Sin Božji i Sin čovječji, svojim je djelom i navještajem 2. potvrdio svoje mesijansko poslanje. Crkva je definirala da je istobitan s Ocem, potpuni Bog i potpuni čovjek, jedincati posrednik između Boga i ljudi, otkupitelj i proslavljeni Spasitelj.Teološka antropologija: čovjek, stvoren na sliku i priliku Božju (Post 3. 1,26), pozvan je nakon istočnoga grijeha i osobnih grijeha suobličiti se Kristu po Duhu Svetomu (2 Kor 3,18). Život milosti daruje mu slobodu djece Božje i vodi ga u eshatološko zajedništvo spasenja.Sakramenti: pojedini sakramenti Crkve, koja je u Kristu opći sakrament 4. spasenja, znak najtješnjega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda (LG 1.; 11.), jesu otajstveni događaji susreta s proslavljenim Kristom kao Božjim sakramentom.Euharistija: otajstvo euharistije je spomen-čin Gospodinove smrti i 5. uskrsnuća, sakramentalna žrtva i sveta gozba, u kojoj je istinski, tvarno i supstancijalno prisutan Krist Gospodin.

Norme moralnosti. O moralnoj normi općenito (pojam, vrste, kršćansko 1. tradicionalno utemeljenje). Ljudska savjest – subjektivna norma (savjest kao zadnja obvezujuća instanca, biblijsko-teološki nauk o savjesti, vrste savjesti u djelovanju; kriva savjest). Moralni zakon – objektivna norma (pojam, definicija i vrste Zakona, naravni moralni zakon, Kristov zakon i njegove odlike, važnost i vrste ljudskih zakona). Moralne krjeposti. Pojam i vrste krjeposti razboritosti (definicija, 2. konstitutivni elementi, čini, stjecanje). Pavlovska teologija krjeposti razboritosti (dokimazein), razboritost i znakovi vremena. Krjepost pravednosti kao opća i posebna krepost, odnos pravednosti i prava, klasična podjela pravednosti, povreda pravednosti. Duhovna jakost- pojam, krivi pojmovi, stjecanje, vrhunac. Krjepost umjerenosti: osobine o pojam umjerenosti, novozavjetno uokvirenje, tjelesna askeza, post i nemrs, pojam trijeznosti.Etika spolnosti: antropologija i ljudska spolnost: biološka, psihološka, 3. dijaloška, društveno-kulturalna i otajstvena dimenzija spolnosti. Spolnost u kontekstu kršćanskog otajstva: poteškoće oko asimiliranja spolnosti u


51

VIII. PASTORALNO BOGOSLOVLJE

IX. EKUMENSKO BOGOSLOVLJE

Nastanak i povijesni razvitak pastoralnoga bogoslovlja. 1. Pastoralno značenje Drugoga vatikanskog sabora i poimanje pastoralnih 2. smjernica u Crkvi u Hrvatskoj. Pastoralna konstitucija Gaudiumetspes. Nova evangelizacija i pastoral kulture.Materijalni i formalni objekt pastoralnoga bogoslovlja. Metode 3. pastoralnoga bogoslovlja.Pastoral župne zajednice. Pastoralno programiranje crkvenoga rada.4. Pastoral sakramenata. Pastoral braka i obitelji.5.

Povijest ekumenskoga pokreta i nastanak Ekumenskoga vijeća Crkava.1. Stav Katoličke Crkve o ekumenizmu do Drugoga vatikanskog sabora.2. Dekret Drugoga vatikanskog sabora 3. Unitatisredintegratio.Katolička načela ekumenizma.4. Enciklika pape Ivana Pavla II. 5. Utunumsint.

kršćanstvo, izvorna kršćanska kozmovizija spolnosti, norme spolnoga morala u Svetomu pismu. Opći spolni moral: povijest spolnoga morala, fundamentalni spolni moral. Konkretni spolni moral: žena i kršćanski moral, homoseksualnost, antropologija i moral heterospolnog odnosa, masturbacija, spolne patologije i moral.Ljubav, spolnost i plodnost u braku: definicija braka. Brak u Bibliji. 4. Predbračni period. Antropologija i moral bračne ljubavi. Izvanbračni spolni odnosi. Kriza braka kao institucije. Stabilnost braka i razvod. Značenje i zadaća obitelji. Razlog obiteljske ustanove danas. Moralni stavovi i vrednote u obiteljskom životu. Odgovorno rađanje i kontracepcija. Prava djece (posvojenje). Vjerski i spolni odgoj.Bioetika: opća i posebna: nastanak, širenje i definicije bioetike. Bioetički 5. modeli (sociobiološki, liberalno-radikalni, pragmatično-utilitaristički, personalistički). Metoda istraživanja u bioetici. Laička/katolička bioetika. Antropocentrizam i biocentrizam. Ljudska osoba i njezino tijelo. Načela personalističke bioetike. Modeli odnosa liječnik-pacijent. Svetost života i kvaliteta života. Prenatalna dijagnostika. Ljudska prokreacija. Pobačaj. Tehničko-znanstveni i moralni vid umjetne oplodnje. Medicinski i moralni vid kontracepcije i sterilizacije. Presađivanje organa. Eutanazija, terapeutsko nasilje i dostojanstvo smrti. Ovisnosti. Infekcija HIV-om.


52

Osnove teologije liturgije. Definicija liturgije prema Drugomu 1. vatikanskom saboru, simbol i obred, opseg i sadržaj slavlja, Crkva i liturgija, uloga Božje Riječi u liturgiji Crkve.Povijest liturgije. Posebni naglasci iz općega pregleda povijesti liturgije 2. od Novoga zavjeta pa do Drugoga vatikanskog sabora i poslijesaborske obnove. Pregled povijesti različitih zapadnih obitelji i obreda, osobito rimske liturgije.Kristovo Otajstvo u liturgijskoj godini. Vrijeme kao 3. prostor ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, anamneza, Otajstvo, slavlje Kristovih otajstava u krugu liturgijske godine. Liturgijski prostor i liturgijska umjetnost. Liturgijski prostor kao 4. mjesto ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, liturgijska žarišta, umjetnost i ikonografija. Glazba u liturgijskomu životu Crkve. Tradicija gregorijanskoga pjevanja u rimskoj Crkvi. Prijesaborski, saborski i poslijesaborski dokumenti XX. stoljeća o liturgijskoj glazbi. Hrvatska glazbena tradicija: glagoljaško i pučko pjevanje.

Teologija liturgijskih slavlja. Pojam sakramenta i sakramentalnoga 5. slavlja, kristološki temelj sakramentalnosti, središnjost euharistije u cjelini sakramentalnoga života Crkve, krštenje, potvrda i euharistija kao otajstva pristupa kršćanstvu, teologija euharistijskoga slavlja: bogoslužje Riječi, bogoslužje stola, četiri euharistijske molitve.

XI. CRKVENA POVIJEST

Političko-religiozna pozadina nastajanja kršćanstva, početci Crkve, pro-1. goni kršćana, priznanje kršćanstva, odnos kršćana prema nekršćanima. Crkva u doba Konstantinove dinastije (306. - 361.), Valentinijanove (364. - 394.), Teodozijeve (394. - 455.) i Justinijanove dinastije (518. - 610.). Seobe i pokrštenje narodâ. Papinska država. Istočni raskol, obnova Crkve, 2. križarski ratovi i inkvizicija. Starovjekovna i srednjovjekovna krivovjerja. Raskol zapadnoga kršćanstva. Sekularizacija i Crkva. Crkveni sabori. Avignonsko razdoblje (1309. - 1378.) i kriza jedinstva zapadne Crkve (1378. 3. - 1418.). Obnova Crkve nakon Tridentskoga sabora. Tridesetogodišnji rat (1618. - 1648. i Westfalski mir (1648.). Francuska revolucija i Crkva. Socijalno pitanje. QuestioRomana. Crkva i totalitarizmi u XX. stoljeću. Arheološki, epigrafički i diplomatički izvori za proučavanje nacionalne 4. crkvene povijesti. Doseljenje i pokrštenje Hrvata. Crkva u doba narodne


X. LITURGIKA

53

XII. KANONSKO PRAVO

XIII. RELIGIOZNA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA

Ciljevi i zadaće kateheze u procesu evangelizacije. Etimološko, tradicijsko 1. i suvremeno značenje kateheze. Ciljevi religiozne zrelosti. Kateheza kao odgoj vjere. Temeljne zadaće kateheze.Kateheza u službi trajnoga odgoja vjere. Oblici trajne kateheze. Svrha 2. kateheze. Temeljne i ostale zadaće kateheze. Kriteriji za izlaganje evanđeoske poruke u katehezi.Uloga i mjesto metode u katehetskoj komunikaciji. Teorije religioznoga 3. razvoja. Metodički sustavi, pristup umjetničkim slikama, rad s biblijskim tekstovima, projektna nastava u vjeronauku.Identitet školskoga vjeronauka i župne kateheze. Program i ciljevi vjerona-4. uka u osnovnoj školi (antropološki, teološki i društveno-kulturni razlozi). Sadržajni i metodološki temelji župne kateheze. Celebratiocatechetica.Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata. Obilježja dobi, ciljevi, 5. metode i sadržaji vjeronauka, biblijska didaktika, HNOS u vjeronauku.

Božji narod: obveze i prava vjernika laika, klerika i članova ustanova 1. posvećenoga života. Hijerarhijsko uređenje Crkve: vrhovna Crkvena vlast, Rimska kurija, biskupi, biskupije i župe. Kaznene mjere u Crkvi: kažnjavanje kažnjivih djela općenito, kazneni 2. zakoni i kaznene zapovijedi, podložnici kaznenih mjera, kazne općenito, kazne za pojedinačna kažnjiva djela. Priprava na ženidbu i ženidbene zapreke (dokumenti potrebni za ženidbu, 3. ispit zaručnika i način utvrđivanja njihova slobodnog stanja, napovijedi, postupak za ženidbu, zabrane prisustvovanja (kan. 1071.), ženidbene zapreka, oprost od ženidbenih zapreka). Ženidbena privola (definicija i odlike privole, nesposobnost za davanje ženid-4. bene privole (kan. 1095.), okolnosti koje utječu na ženidbenu privolu: zablu-da, zlonamjerna prijevara, hinjena privola, uvjetna privola, prisila i strah).Sakramenti kršćanske inicijacije (odredbe o materiji i formi sakramenata 5. krštenja, potvrde i euharistije; redoviti i izvanredni djelitelji sakramenata kršćanske inicijacije; primatelji tih sakramenata; kumovanje na krštenju i potvrdi).


dinastije. Ćirilo-metodska baština. Redovnici na hrvatskomu tlu. Crkva u Hrvatskoj u doba turske i mletačke vladavine. Crkva u XVIII. 5. stoljeću. Liberalizam i Crkva. Hrvatski narodni preporod. Hrvatski katolički pokret. Crkva u XX. stoljeću.

54

NAČIN ZAVRŠETKA PREDDIPLOMSKOGA TEOLOŠKO-KATEHETSKOG STUDIJA I UVJETI ZA PRISTUP ZAVRŠNOM ISPITU

1. 1. Pisani završni rad

1. 2. Završni ispit

1. 3. Ispitno povjerenstvo

Završni se rad piše iz područja teologije ili srodnih znanosti koje su • zastupljene u trogodišnjemu preddiplomskom studiju.Voditelj rada može biti nastavnik u zvanju docenta ili višemu zvanju.• Završni rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržavati najmanje • 30 autorskih kartica.Student je dužan prijaviti naslov završnoga pisanog rada i voditelja • rada u Studentsku službu najmanje šest mjeseci prije završnog ispita. Završni rad ocjenjuje voditelj rada.Nadnevci završnoga ispita predviđeni su u akademskoj knjižici.•

Završni je ispit javan.• Završni se ispit sastoji od izlaganja završnoga pisanog rada i odgovora • na jednu tezu iz područja religiozne pedagogije i katehetike te na jednu tezu iz područja koje student sam bira, a koje je različito od područja iz kojeg je pisao završni rad.Ako je završni rad iz područja religiozne pedagogije i katehetike, tada • dekanski kolegij određuje jedno područje ispita najduže tjedan dana nakon prijavljenoga završnog ispita. Izlaganje traje 15 minuta, a ispit 20 minuta.• Završni ispit na Preddiplomskomu teološko-katehetskom studiju može • se ponoviti samo jedanput time da razmak između prvoga i drugoga nadnevka polaganja ne smije biti manji od 60 dana.

Dekan imenuje dva člana ispitnoga povjerenstva od kojih je jedan • mentor izloženoga rada.Predsjednik ispitnoga povjerenstva ne može biti mentor pisanog rada.•

Preddiplomski teološko-katehetski studij završava izradom pisanoga završnog rada i izlaganjem toga rada pred ispitnim povjerenstvom. Taj ispit ima ukupno 3 ECTS boda.

I. Način završetka preddiplomskoga teološko-katehetskoga studija

Nove odredbe i način završetka Preddiplomskoga TKS-a

55

Odslušan predviđeni trogodišnji studijski program. 1. Položeni svi ispiti iz obvezatnih i izbornih predmeta. 2. Napisani i ocijenjeni seminarski radovi. 3. Dva tjedna prije nadnevka završnoga ispita u Studentsku službu treba 4. dostaviti:

prijavnicu s ocjenom pisanoga rada, • dva primjerka tvrdo uvezanoga završnog rada - jedan s ocjenom • i potpisom voditelja, potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženosti,• prijavnicu za završni ispit,• Prijavnilistodiplomiranima• (za Statistički zavod RH) - ispunjava se u Studentskoj službi,osobnu izjavu o svim ispunjenim uvjetima koji se traže za pristup • završnom ispitu.

II. Uvjeti za pristup usmenomu završnom ispitu

Predsjednik i član ispitnoga povjerenstva mogu biti nastavnici u • znanstveno-nastavnomu zvanju docenta i više. Predsjednik povjerenstva sastavlja i potpisuje zapisnik diplomskog • ispita koji potpisuju oba člana.

Nove odredbe i način završetka Preddiplomskoga TKS-a

56

I. FILOZOFIJA

II. SVETO PISMO STAROGA ZAVJETA

III. SVETO PISMO NOVOGA ZAVJETA

IV. TEMELJNO BOGOSLOVLJE

Anzelmov ontološki dokaz Božjega postojanja.1. Treći put Tome Akvinskoga.2. Ćudoredan čin kao slobodan čin.3.

Bogoduhost Svetoga pisma, osobito klasična mjesta, istina Svetoga 1. pisma, književni rodovi.Temeljne antropološke tvrdnje u Post 1-3. 2. Sinajski savez i Deset Božjih zapovijedi (Izl 20,1-21; Pnz 5,1-21): 3. važnost i glavna poruka.

Književna vrsta, faze formiranja i povijesnost sinoptičkih evanđelja. 1. Isusov antitetični govor u Mt 5,21-48. Rječničke, stilske, kompozicijske i teološke posebnosti Ivanova 2. evanđelja s posebnim osvrtom na tumačenje Prologa (1,1-18).Pavlova misao prema kronologiji nastanka njegovih spisa, stav prema 3. Židovima.

Tumačenje pojma Objave, neki povijesni modeli shvaćanja Objave 1. (epifanijski, instrukcijski, personalistički), razlika između kozmičke i povijesne objave, osnovni elementi biblijskoga iskustva Objave, kristocentričnost novozavjetne Objave. Aktualni katolički nauk o Objavi u svjetlu teološke predaje i dokumenata učiteljstva Crkve: dogmatska konstitucija DeiVerbum, odnos Pisma, Predaje i Učiteljstva, refleksija o vjeri kao sastavnomu dijelu događaja Objave.Kristovo obećanje i povijesno ustanovljenje Crkve kao novoga Božjega 2. naroda. U Crkvi, koja je tijelo Kristovo i opći sakrament spasenja, postoji temeljno dostojanstvo svih vjernika i raznolikost darova, služba i zadaća. Struktura i glavne poruke konstitucije LumenGentium. Služba i kolegijalno učiteljstvo biskupa te učiteljstvo Pape.

Novi tezarij za završni ispit - Preddiplomski TKS


57

VI. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE

VII. MORALNO BOGOSLOVLJE

V. POVIJEST KRŠĆANSKE LITERATURE I KRŠĆANSKOGA NAUKA

Svetopisamski temelj i teološko značenje kršćanskoga govora o 1. Trojedinomu Bogu.Proces prihvaćanja trojstvene vjere u tradiciji Crkve. 2. Sveza Trojstva sa stvaranjem, utjelovljenjem, otkupljenjem, Crkvom i 3. međureligijskim dijalogom.

Pojam patrologije i znanstveni status discipline. Stanje Crkve i teologije 1. u prednicejskomu razdoblju. Opće značenje apostolskih otaca u povijesti teološke misli te najvažnije informacije o pojedinim autorima i djelima (Ignacije Antiohijski, Klement Rimski, Polikarp iz Smirne, Didaché, Pseudo-Barnabina poslanica, Hermin Pastir). Apologetika u drugomu stoljeću i najvažniji predstavnici (Justin, Tacijan, Aristid iz Atene, Teofil Antiohijski, Atenagora). Heretička i antiheretička književnost u drugomu stoljeću te napose značenje Ireneja Lyonskoga). Aleksandrijska škola i najvažniji predstavnici (Klement Aleksandrijski, Origen). Začetci latinske književnosti u Africi (Tertulijan, Ciprijan). Arijanska kriza između Nicejskoga i Carigradskoga sabora i najvažniji 2. autori uključeni u raspravu u prvomu razdoblju (Atanazije Aleksandrijski, Euzebije Cezarejski, Ćiril Jeruzalemski). Problem makedonijanstva i apolinarizma. Kapadočani. Antiohijska škola (Teodor Mopsuestijski, Ivan Zlatousti). Crkvena književnost na Zapadu u IV. i V. st. (Hilarije, Ambrozije, Jeronim 3. i Augustin). Teološke rasprave između antiohijske i aleksandrijske škole. Problem nestorijanizma i Marijino bogomaterinstvo. Efeški sabor (Ćiril Aleksandrijski, Teodoret Cirski). Problem monofizitizma i Kalcedonski sabor.

Raščlamba različitih vidova pojma religije kao što su: značenje pojma 3. religija, sveto kao središte religije, nastanak svetoga prostora, svetih mjesta, mitova itd. Velike religije svijeta: islam, hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam, njihovi sveti spisi, slika o Bogu, antropologija, putovi spasenja. Neke temeljne odrednice sadržane u crkvenim dokumentima glede odnosa prema nekršćanskim religijama.


Norme moralnosti. O moralnoj normi općenito (pojam, vrste, kršćansko 1. tradicionalno utemeljenje). Ljudska savjest – subjektivna norma (savjest kao zadnja obvezujuća instanca, biblijsko-teološki nauk o savjesti, vrste

58

VIII. EKUMENSKO BOGOSLOVLJE

IX. LITURGIKA

Nastanak, razvoj i institucionaliziranje ekumenskoga pokreta i 1. Svjetskoga vijeća Crkava.Dekret Drugoga vatikanskog sabora 2. Unitatisredintegratio.Enciklika Ivana Pavla II. 3. Utunumsint.

Ikonografske metode. Tijekom povijesti kršćanske sakralne umjetnosti 1. nastale su različite ikonografske metode pomoću kojih su kršćanski umjetnici slikovito prikazivali svetopisamske tekstove. Dok se povijest likovne umjetnosti koristi ikonologijskim pojmovima (romanika, gotika, renesansa, barok i tako dalje), kršćanska sakralna umjetnost koristi ikonografijske pojmove (ikonografske metode), kao što su: simbolizam, simboličke scene, metoda redukcije, narativna metoda i metoda simulacije. Crkvena glazba. Glazba u liturgijskomu životu Crkve. Bogoslužno 2. pjevanje u prvim kršćanskim stoljećima. Tradicija gregorijanskoga pjevanja u rimskoj Crkvi. Crkvena glazbena kultura u Hrvata. Hrvatska glazbena tradicija: 3. glagoljaško pjevanje, specifičnost crkvenoga liturgijsko-glazbenog izričaja na hrvatskomu tlu. Kapelništvo u bazilikalnim i katedralnim crkvama s posebnim osvrtom na kapelnike splitske katedrale. Cecilijanski pokret u svijetu i njegova prisutnost u Hrvatskoj.


savjesti u djelovanju, kriva savjest). Moralni zakon – objektivna norma (pojam, definicija i vrste Zakona, naravni moralni zakon, Kristov zakon i njegove odlike, važnost i vrste ljudskih zakona). Kršćansko poimanje i vrjednovanje države (teorije o nastanku države, smi-2. sao i svrha države, Crkva i država, opravdanirat, problem smrtne kazne.Moralne krjeposti. Pojam i vrste krjeposti razboritosti (definicija, konsti-3. tutivni elementi, čini, stjecanje). Pavlovska teologija krjeposti razbori-tosti (dokimazein), razboritost i znakovi vremena. Krjepost pravednosti kao opća i posebna krjepost, odnos pravednosti i prava, klasična po-djela pravednosti, povreda pravednosti. Duhovna jakost – pojam, krivi pojmovi, stjecanje, vrhunac. Krjepost umjerenosti: osobine o pojam umjerenosti, novozavjetno oblikovanje, tjelesna askeza, post i nemrs, pojam trijeznosti.

59

X. CRKVENA POVIJEST

XI. RELIGIOZNA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA

Ciljevi i zadaće kateheze u procesu evangelizacije. Etimološko, 1. tradicijsko i suvremeno značenje kateheze. Ciljevi religiozne zrelosti. Kateheza kao odgoj vjere. Temeljne zadaće kateheze.Uloga i mjesto metode u katehetskoj komunikaciji. Stupnjevi 2. religioznoga razvoja. Metodički sustavi, pristup umjetničkim slikama, rad s biblijskim tekstovima, projektna nastava u vjeronauku.Predškolci kao subjekti, sudionici i naslovnici kateheze. Obilježja 3. predškolske dobi. Ciljevi, zadaće, metode i sadržaji vjerskoga odgoja predškolske dobi.

Političko-religiozna pozadina nastajanja kršćanstva. Početci Crkve, 1. progoni kršćana, priznanje kršćanstva. Odnos kršćana prema nekršćanima i širenje Crkve. Papinska država, istočni i zapadni raskol. Obnova Crkve, križarski rato-2. vi i inkvizicija. Humanizam i renesansa i Crkva. Sekularizacija i Crkva. Crkveni sabori.Arheološki, epigrafički i diplomatički izvori za proučavanje nacionalne 3. crkvene povijesti. Doseljenje i pokrštenje Hrvata. Crkva u doba narodne dinastije. Redovnici na hrvatskomu tlu. Crkva i školstvo. Crkva i totalitarizmi XX. stoljeća.


60

NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA I UVJETI ZA PRISTUP USMENOMU DIPLOMSKOM ISPITU ZA TEOLOŠKO-KATEHETSKI STUDIJ

1. 1. Diplomski rad i određivanje ispitnih područja

1. 2. Diplomski ispit

Diplomski se rad piše iz područja teologije ili srodnih znanosti koje su • zastupljene u dvogodišnjemu diplomskom studiju. Voditelj rada može biti nastavnik u zvanju docenta ili višemu zvanju.• Diplomski rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržavati najmanje • 30 autorskih kartica.Student je dužan prijaviti naslov diplomskoga rada i voditelja rada • u Studentsku službu najmanje šest mjeseci prije diplomskog ispita. Diplomski rad ocjenjuje voditelj rada.Nadnevci diplomskih ispita predviđeni su jedanput mjesečno tijekom • akademske godine, a nalaze se u akademskoj knjižici.Usmeni dio diplomskog ispita obuhvaća samo područja koja su • zastupljena u dvogodišnjemu diplomskom studijskom programu.Studijsko područje iz kojeg je pisan diplomski rad ne može biti i • područje za usmeni ispit. Jedno od tri područja diplomskog ispita mora biti neposredno • katehetskoga karaktera.Dva mjeseca prije diplomskog ispita student prijavljuje ispit i odabrano • područje za diplomski ispit, koje je drukčije od područja koje pokriva diplomski rad.U vremenskomu razdoblju od tjedan dana Dekanski kolegij studentu, • koji je prijavio ispit, dostavlja drugo područje diplomskog ispita.

Diplomski je ispit javan. • Diplomski se ispit sastoji od dva dijela. • U prvomu dijelu pristupnik predstavlja diplomski rad i odgovara • na pitanja članova povjerenstva vezana uz rad i izlaganje o njemu. Izlaganje i rasprava traju po 10 minuta.Drugi se dio sastoji od odgovora na pitanja članova ispitnoga • povjerenstva iz dva studijska područja. Jedno studijsko područje

Diplomski teološko-katehetski studij završava izradom pisanoga rada i polaganjem diplomskoga ispita, koji ima ukupno 5 ECTS bodova.


Nove odredbe i način završetka Diplomskoga TKS-a

61

1. 3. Ispitno povjerenstvoDekan imenuje predsjednika ispitnoga povjerenstva i dva člana iz dva • predmetna područja.Predsjednik i članovi ispitnoga povjerenstva mogu biti nastavnici u • znanstveno-nastavnomu zvanju docenta i više. Predsjednik povjerenstva sastavlja i potpisuje zapisnik diplomskog • ispita, a članovi povjerenstva ga potpisuju.

Odslušan predviđeni studijski program.1. Položeni svi ispiti iz obvezatnih i izbornih predmeta. 2. Napisani i ocjenjeni seminarski radovi. 3. Dva tjedna prije nadnevka završnoga ispita u Studentsku službu treba dostaviti:4.

prijavnicu s ocjenom diplomskoga rada,• dva primjerka tvrdo uvezanoga diplomskog rada – jedan s • ocjenom i potpisom voditelja,potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženosti,• prijavnicu za diplomski ispit,• Prijavnilistodiplomiranima• (za Statistički zavod RH) - ispunjava se u Studentskoj službi,osobnu izjavu o svim ispunjenim uvjetima koji se traže za pristup • diplomskom ispitu.


predlaže student kod prijave diplomskog ispita, a jedno studijsko područje određuje Dekanski kolegij najduže tjedan dana nakon prijavljenoga diplomskog ispita. Student izvlači po jednu tezu iz oba područja i odgovara na svako • pitanje po 15 minuta.Ispitno povjerenstvo po završetku ispita, na temelju ocjene diplomskog • ispita, obrane rada i odgovora na pitanja, sastavlja završnu ocjenu. Potom povjerenstvo priopćuje studentu postignutu ocjenu diplomskog ispita. Konačna ocjena studija dobiva se omjerom sveukupne ocjene studija • i ocjene diplomskog ispita.Diplomski ispit na • Diplomskomu teološko-katehetskom studiju može se ponoviti samo jedanput time da razmak između prvoga i drugoga nadnevka polaganja ne smije biti manji od 60 dana.

Nove odredbe i način završetka Diplomskoga TKS-a

62

I. SVETO PISMO STAROGA I NOVOGA ZAVJETA

II. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE

Mesijanska ideja u Staromu zavjetu: važnost i analiza važnijih mjesta: 1. Post 3,15; 49,10; Ps 2 i 110; Iz 7,14-15; 9,1-6; Zah 9,9-10; Dn 7,13-14 i Jr 31-34.Zadaća i uloga proroka u Izraelu: Iz 6,6-13; Jr 1,4-19; Ez 1-3.2. Teologija apostola Pavla s posebnim osvrtom na sliku o čovjeku i na 3. od Boga ostvareno spasenje.Sinoptici i njihov teološki koncept, posebno Markov.4. Teologija ivanovskih spisa, posebno govor o vjeri i Duhu Svetomu.5.

Kristologija: Isus Krist, Sin Božji i Sin čovječji, svojim je djelom i 1. navještajem potvrdio svoje mesijansko poslanje. Crkva je definirala da je istobitan s Ocem, potpuni Bog i potpuni čovjek, jedincati posrednik između Boga i ljudi, otkupitelj i proslavljeni Spasitelj.Pneumatologija: prisutnost i iskustvo Duha Svetoga u povijesti spasenja. 2. Duh Sveti u Isusu Kristu. Duh Sveti u Crkvi. Govor o Duhu u povijesti Crkve. Uloga karizmi u Crkvi.Teološka antropologija: pojedini sakramenti Crkve, koja je u Kristu 3. opći sakrament spasenja, znak najtješnjega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda (LG 1.; 11.), jesu otajstveni događaji susreta s proslavljenim Kristom kao Božjim sakramentom.Sakramenti: čovjek, stvoren na sliku i priliku Božju (Post 1,26), pozvan 4. je nakon istočnoga grijeha i osobnih grijeha suobličiti se Kristu po Duhu Svetomu (2 Kor 3,18). Život milosti daruje mu slobodu djece Božje i vodi ga u eshatološko zajedništvo spasenja.Euharistija: otajstvo euharistije je spomen-čin Gospodinove smrti i 5. uskrsnuća, sakramentalna žrtva i sveta gozba, u kojoj je istinski, tvarno i supstancijalno prisutan Krist Gospodin.

Novi tezarij za diplomski ispit - Diplomski TKS

Novi tezarij za diplomski ispit - TKS

63

IV. PASTORALNO BOGOSLOVLJE

III. MORALNO BOGOSLOVLJE

Nastanak i povijesni razvitak pastoralnoga bogoslovlja. 1. Pastoralno značenje Drugoga vatikanskog sabora i poimanje pastoralnih 2. smjernica u Crkvi u Hrvatskoj. Pastoralna konstitucija GaudiumetSpes. Nova evangelizacija i pastoral kulture.Materijalni i formalni objekt pastoralnoga bogoslovlja. Metode pasto-3. ralnoga bogoslovlja.Pastoral župne zajednice. Pastoralno programiranje crkvenoga rada.4. Pastoral sakramenata. Pastoral braka i obitelji.5.

Etika spolnosti. Antropologija i ljudska spolnost: biološka, psihološ-1. ka, dijaloška, društveno-kulturalna i otajstvena dimenzija spolnosti. Spolnost u kontekstu kršćanskoga otajstva: poteškoće oko asimiliranja spolnosti u kršćanstvo, izvorna kršćanska kozmovizija spolnosti, nor-me spolnoga morala u Svetomu pismu. Opći spolni moral: povijest spolnoga morala, fundamentalni spolni moral. Konkretni spolni mo-ral: žena i kršćanski moral, homoseksualnost, antropologija i moral heterospolnoga odnosa, masturbacija, spolne patologije i moral.Ljubav i spolnost u braku. Definicija braka. Brak u Bibliji. Predbračno 2. razdoblje. Antropologija i moral bračne ljubavi. Izvanbračni spolni odnosi. Kriza braka kao institucije. Stabilnost braka i razvod.Ljubav i plodnost u obitelji. Značenje i zadaća obitelji. Razlog obitelj-3. ske ustanove danas. Moralni stavovi i vrednote u obiteljskomu životu. Odgovorno rađanje i kontracepcija. Prava djece (posvojenje). Vjerski i spolni odgoj.Opća bioetika. Nastanak, širenje i definicije bioetike. Bioetički modeli 4. (sociobiološki, liberalno-radikalni, pragmatično-utilitaristički, persona-listički). Metoda istraživanja u bioetici. Laička/katolička bioetika. An-tropocentrizam i biocentrizam. Ljudska osoba i njezino tijelo. Načela personalističke bioetike. Modeli odnosa liječnik-pacijent.Posebna bioetika. Svetost života i kvaliteta života. Prenatalna dijagnostika. 5. Ljudska prokreacija. Pobačaj. Tehničko-znanstveni i moralni vid umjetne oplodnje. Medicinski i moralni vid kontracepcije i sterilizacije. Presađivanje organa. Eutanazija, terapeutsko nasilje i dostojanstvo smrti. Ovisnosti. Infekcija HIV-om.


64

V. LITURGIKA

VI. KANONSKO PRAVO

Osnove teologije liturgije. Definicija liturgije prema Drugomu vatikan-1. skom saboru, simbol i obred, opseg i sadržaj slavlja, Crkva i liturgija, uloga Božje Riječi u liturgiji Crkve.Povijest liturgije. Posebni naglasci iz općega pregleda povijesti liturgije 2. od Novoga zavjeta pa do Drugoga vatikanskog sabora i poslijesaborske obnove. Pregled povijesti različitih zapadnih obitelji i obreda, osobito rimske liturgije.Kristovo Otajstvo u liturgijskoj godini. Vrijeme kao 3. prostor ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, anamneza, Otajstvo, slavlje Kristovih otaj-stva u krugu liturgijske godine. Liturgijski prostor i liturgijska umjetnost. Liturgijski prostor kao mjesto 4. ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, liturgijska žarišta, umjetnost i ikonografija. Glazba u liturgijskomu životu Crkve. Tradicija gregorijan-skoga pjevanja u rimskoj Crkvi. Prijesaborski, saborski i poslijesaborski dokumenti XX. st. o liturgijskoj glazbi. Hrvatska glazbena tradicija: gla-goljaško i pučko pjevanje. Teologija liturgijskih slavlja. Pojam sakramenta i sakramentalnoga slav-5. lja, kristološki temelj sakramentalnosti, središnjost euharistije u cjelini sa-kramentalnoga života Crkve, krštenje, potvrda i euharistija kao otajstva pristupa kršćanstvu, teologija euharistijskoga slavlja: bogoslužje Riječi, bogoslužje stola, četiri euharistijske molitve.

Priprava za ženidbu (pojam, bitna svojstva i ciljevi ženidbe, vrste ženida-1. ba, pravna i pastoralna priprava, dokumenti za ženidbu i ispit zaručnika, ženidbeni navještaji).Ženidbene zapreke i oprost od njih (vrste ženidbenih zapreka; oprosti od 2. ženidbenih zapreka, ženidbene zapreke – ima ih 12 – njihov nastanak, opis i prestanak). Sakramenti pokore i bolesničkoga pomazanja (slavljenje pokore, služitelj 3. pokore, ispovjedna tajna, pokornik, slavljenje bolesničkoga pomazanja, služitelj bolesničkoga pomazanja, primatelj bolesničkoga pomazanja). Ustrojstvo Katoličke Crkve: laici, klerici, članovi ustanova posvećenoga 4. života i družbe apostolskoga života. Hijerarhijsko uređenje Crkve, Vr-hovna crkvena vlast, partikularne Crkve i vlast u njima.Obveze i prava vjernika laika.5.


65

VII. RELIGIOZNA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA

Identitet školskoga vjeronauka i župne kateheze. Program i ciljevi 1. vjeronauka u osnovnoj školi (antropološki, teološki i društveno-kulturni razlozi). Sadržajni i metodološki temelji župne kateheze. Celebratiocatechetica.Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata. Obilježja dobi, ciljevi, 2. metode i sadržaji vjeronauka u osnovnoj školi, biblijska didaktika.Vjeronauk i kateheza adolescenata i mladeži. Psihološki aspekt ado-3. lescencije i mladosti, izgradnja identiteta i socijalizacija adolescenata. Profil vjeroučitelja.Kateheza odraslih. Ciljevi, sadržaji, oblici, metode i djelatnici u 4. katehizaciji odraslih osoba.Kateheza u službi trajnog odgoja vjere. Oblici trajne kateheze. Svrha 5. kateheze. Temeljne i ostale zadaće kateheze. Kriteriji za izlaganje evanđeoske poruke u katehezi.


OPIS PREDMETA

OPIS PREDMETA: Filozofsko-teološki studij

70

Predmet: Uvod u misterij Krista i povijest spasenja.

Oznaka: KBF101.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.

Godina: I. Semestar: zimski (I.).

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod slušanje predavanja, 1,5 ECTS bod samostalni studij literature, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić.

Kompetencije koje se stječu:

Po završetku rada u ovomu predmetu očekuje se da student: poznaje temeljne značajke govora o Bogu i glavne odrednice kršćanske vjere, da je sposoban prepoznati kristocentričnost čitave povijesti spasenja i međusobnu povezanost istina vjere, da zna otkriti kako stečeno teološko znanje osvjetljuje njegovu životnu situaciju i pomaže u rješavanju ljudskih problema.

Preduvjeti za upis: nema preduvjeta.

Sadržaj:

Najprije se ukratko izlažu glavne značajke uvoda u teologiju i objašnjavaju temeljni pojmovi: otajstvo Krista, povijest spasenja, teologija, osoba, sloboda, analogija. Zatim se u prvomu dijelu obrađuje čovjekova usmjerenost prema Bogu (čovjek - biće transcendencije) raščlanjujući njegove urođene težnje za smislom, ljubavlju, životom, istinom te pokazujući moguće putove prema Bogu iz izvanjskoga svijeta. Slijedi tematizacija čovjekove grješnosti i potrebe za spasenjem. U drugomu dijelu skiciraju se riječi i djelatnosti preko kojih se Bog u povijesti postupno očituje čovjeku. Pritom se ističe koncentracija objave u Isusu Kristu i njezin cilj da nas prigrli u božansko zajedništvo života i ljubavi. Svoju ponudu spasenja Krist nastavlja u Crkvi, koja je opći i vidljivi znak i sredstvo spasenja za svijet. Predmet ne želi davati sažetak dogmatskog nauka o Bogu nego mu je zadaća da bude uvod u vlastito razmišljanje o Bogu, Božjoj zbilji, njegovoj objavi u Isusu Kristu i ponudi spasenja čovjeku.

Preporučena literatura

B. Duda, Kratak pogled u misterij Krista i povijest spasenja, u: S. Kušar (prir.), Isus Krist Bogočovjek i Spasitelj, KS, Zagreb, 1997., 13.-25. F. Varone, Nevolje s odsutnim Bogom. Religija, ateizam i vjera: tri pogleda na tajnu, KS, Zagreb, 1998., 1.-118.

Dopunska literatura:

J. Ratzinger, Uvod u kršćanstvo, KS, Zagreb, 2002., 5.-56. 77.-184. K. Hemmerle, Glauben – wie geht das? Wege zur Mitte des Evangeliums, Herder, Freiburg, 1986., 1.-165.

Oblik nastave:predavanja, interaktivna diskusija, kratka pisana izlaganja studenata o temama koje se obrađuju.

Provjera znanja i ispit: usmeni ili pisani ispit.

Nastavni jezik: hrvatski.

Praćenje uspješnosti:

anonimna anketa, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju položenog ispita.

Opis predmeta - I. god. FTS-a

71

Predmet: Povijest filozofije – stari i srednji vijek.

Oznaka: KBF102.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2,5 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda osobni rad, 0,5 ECTS boda neposredna priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelji i izvoditelji: prof. dr. sc. Ivan Tadić i doc. dr. sc. Božo Norac-Kljajo.


Osposobljenost za razumijevanje, proučavanje i prosudbu filozofske misli i praćenje njezina razvitka od početaka do uključivo srednjovjekovne filozofije.


Sadržaj:

Ovaj predmet obuhvaća filozofsku zapadnu misao od početaka do uključivo Occama. Proučavaju se filozofi prije Sokrata: Tales, Anaksimandar, Anaksimen, pitagorovci, Heraklit, Ksenofan, Parmenid, Zenon i Melis; fizičari pluralisti: Empedoklo, Anaksagora; atomisti: Leukip i Demokrit; sofisti: Protagora i Gorgija; Sokratova filozofija, cirenska, cinička i megarska škola; Platonov i Aristotelov filozofski sustav. Iz helenističko-rimskoga razdoblja obuhvaćen je epikureizam, stoicizam i skepticizam, novoplatonizmom, odnosno Plotinovu misao. Potom slijedi: Kršćanstvo i filozofija – odnosi; doprinos kršćanstva filozofskoj misli; otačka filozofija, podjela, problemi, odnos filozofije i Objave, glavni predstavnici; skolastika: rana i kasna, uloga škola i sveučilišta u stvaranju i širenju kulture u srednjemu vijeku; rana skolastika i njezini predstavnici; zlatno doba, uzroci, glavne struje – voluntaristička – nositelji franjevački profesori, uglavnom s Pariškoga i Oxfordskoga sveučilišta, Bonaventura, Skot, itd. i intelektualistička škola – nositelji dominikanski profesori na čelu sa sv. Tomom; arapska filozofija: problemi, škole, predstavnici: Avicenna i Averroes; pad skolastike, uzroci, Occam.

Preporučena literatura:

F. Šanc, Povijest filozofije I. i II., KŽ, Zagreb, 1942./43., str. 1.-336, 1.-429. F. Franić, Povijest filozofije, CuS, Split, 2001., str. 51.-356. A. Bazala, Povijest filozofije, Globus, Zagreb, 1988., sv. I., str. 1.-356., sv. II., str. 1.-181. Student izabire jedan od priručnika za antičku i srednjovjekovnu filozofiju i, u dogovoru s nastavnikom, jedno Platonovo ili Aristotelovo djelo.


D. Barbarić (ur.), Grčka filozofija, ŠK, Zagreb, 1995., str. 1.-385. S. Kušar, Srednjovjekovna filozofija, ŠK, Zagreb, 1996., str. 1.-658. H. Diels, Predsokratovci. Fragmenti, Naprijed, Zagreb, 1983., sv. I., str. 1.-447, sv. II., str. 1.-418. G. Reale, Storia della filosofia antica. Vita e pensiero, Milano, 1992., sv. I., str. 1.-493., sv. II., str. 1.-607., sv. III., str. 1.-571., sv. IV., str. 1.-701. F. Copleston, a History of Philosophy, London 1993., sv. i., 1.-544., sv. II., str. 1.-624. H. – G. Gadamer, Početak filozofije, Hrvatski studiji, Zagreb, 2000., str. 1.-130. Th. A. Szlezák, Čitati Platona i dva eseja o jedinstvu Platonove filozofije, Jesenski i Turk, Zagreb, 2000., str. 1.-149. J. Zovko, Ogledi o Platonu, Jurčić, Zagreb, 2000., str. 1.-227. P. Gregorić – F. Grgić (ur.), Aristotelova metafizika. Zbirka rasprava, Kruzak, Zagreb, 2003., str. 1.- 497.

Oblik nastave: izlaganje s otvorenom mogućnošću pitanja i povremenih kraćih rasprava sa studentima.

Provjera znanja i ispit: pisani i usmeni ispit.



anonimna anketa neposredno prije završetka predavanja, pisani i/ili usmeni osvrt, odnosno prosudba studenata nakon ispita.


72

Predmet: Povijest Crkve staroga i srednjega vijeka.

Oznaka: KBF103.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:6 ECTS bodova: 2,5 ECTS boda predavanja, 3 ECTS boda osobni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Nikola Bižaca, izvoditelj: dr. sc. Josip Dukić.


Shvaćanje razvoja kršćanstva i Crkve, kriza i obnova, tijekom širenja i učvršćivanja u raznim zemljama, napose u hrvatskim krajevima, i to u međuodnosu nutarnjih svojstava samoga kršćanstva i izazova promjenjivih društvenih, političkih, religioznih i općenito kulturno-civilizacijskih prilika. Osnovne pretpostavke za svestranije upoznavanje razvoja kršćanske teološke misli.


Sadržaj:

Povijest kao znanost. Predmet, metoda i razdioba crkvene povijesti. Opće i religiozne prilike na početku kršćanske ere. Širenje i kršćanstva i razvoj crkvenoga ustroja od praopćine u Jeruzalemu do početka 4. st. Progoni kršćana u Rimskomu Carstvu. Kršćanstvo i Crkva u razdoblju slobode i povlaštenosti. Unutarnji crkveni život i njegov razvitak, usponi i krize, heretički pokreti. Opći koncili do 6. st. Crkva u novim previranjima i teškoćama osobito onima izazvanim velikim seobama, slomom Zapadnoga Rimskoga Carstva, stvaranja novih država i prevlašću germanskih osvajača arijanske vjere. Značenje stupanja poganskih Franaka u Katoličku Crkvu. Ukorjenjivanje kršćanstva, progoni kršćana i razvoj crkvene organizacije na području Zapadnog Ilirika. Crkva na tomu području u kasnoantičko doba. Opće oznake srednjega vijeka. Važnost mlade Crkve u Engleskoj, djelovanje irskih monaha i anglosaksonskim misionara na europskomu kopnu. Uspon papinstva. Kršćani pod vlašću arapskih osvajača. Crkva u novomu Franačkomu carstvu. Od ikonoklazma, Focijeva raskola do uspostave krhkoga jedinstva. Papinstvo u doba prevlasti rimskih velikaša. Clunyjevska i Grgurovska reforma, borba oko investiture. Raskol između Bizanta i Rima g. 1054. Križarski ratovi. Srednjovjekovni opći koncili. Razvoj redovništva na europskom Zapadu: monaške reforme i pojava novih oblika redovničkoga života, posebno viteški i prosjački redovi. Katarsko-dualistički pokret i pokušaji njegova suzbijanja; biskupska i papinska inkvizicija. Razvoj teološke znanosti i visokih učilišta. Početci kršćanstva u Hrvata, drugih slavenskih naroda i Mađara. Razvoj biskupijske i metropolitanske crkvene organizacije u hrvatskim krajevima tijekom srednjega vijeka. Biskupi i svećenstvo. Benediktinsko monaštvo i nove redovničke zajednice među Hrvatima, posebno dominikanci i franjevci. Glagoljaštvo. Katarski pokret u Dalmaciji i Bosni.


S. Kovačić, Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku, Verbum, Split, 2004., str. 1.-234. B. Goluža, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 1.-277. J. Buturac – A. Ivandija, Povijest Katoličke Crkve među Hrvatima, Zagreb, 1973., str. 1.-127. F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskomu prostoru. Pregled religiozne povijesti Hrvata, Zagreb, 1996., str. 1.-288.


A. Franzen, Povijest Crkve, Zagreb, 1993. H. Jedin, Velika povijest Crkve, I., II., III/1.-2., Zagreb, 1995. M. Vidović, Povijest Crkve u Hrvata, Split, 1996.

Oblik nastave: predavanja.

Provjera znanja i ispit:

usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anonimna anketa.


73

Predmet: Etika.

Oznaka: KBF104.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad studenta, 0,5 ECTS boda spremanje i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Ivan Kešina.


Poznavanje različitih etičkih teorija i razumijevanje tekstova u svezi s njima te temeljna sposobnost njihova interpretiranja.


Sadržaj:

Etičke teorije kroz povijest; transcendentalne, subjektivne i objektivne motivacije kao poticaj na etičko djelovanje; o specifičnostima ljudskoga djelovanja; ćudoredan čin kao slobodan čin; moralna vrijednost i njezin obligatorni karakter; Kantov pokušaj racionalnoga utemeljenja morala; ontološki temelj moralnoga reda; načela i granice subjektivne etike; društvena i individualna etika; odnos osobe i društva; čovjek na putu postignuća općega dobra; suvremenost načela suodgovornosti.


J. R. Romić, Personalistička etika, u: Koraci prema slobodi, Zagreb, 1994., str. 7.-1. I. Kant, Kritika praktičnog uma, Zagreb, 1990., str. 49.-216. I. Kešina, U svjetlu etike, u: I. Kešina, Znanost, vjera, etika. Promišljanja odnosa prirodnih znanosti, filozofije i teologije, Split, 2005., str. 171.-253.


Ž. Bezić, Etika i život, Đakovo, 1995., str. 1.-303. R. Spaemann, Moralische Grundbegriffe, München, 1986., str. 1.-108.

Oblik nastave: predavanja, čitanje, analiza i komentiranje klasičnih etičkih tekstova.

Provjera znanja i ispit: pisani testovi i skupni usmeni ispit.




74

Predmet: Kozmologija.

Oznaka: KBF105.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod osobni rad, 0,5 ECTS boda za neposrednu pripravu i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Ivan Tadić.


Upućenost u povijesno-pregledni filozofijski kao i u suvremeni znanstveni pogled na svemir.


Sadržaj:

Predmet obuhvaća filozofijsko izlaganje odnosa čovjeka i svemira, grčku kozmologiju, počevši od biblijske slike svijeta, preko mitskoga Heziodova prikaza kozmogonije, pa pokušaja filozofskoga promatranja svemira nekih grčkih filozofa: Talesa, Anaksimandra, Anaksimena, Pitagorovaca, Platona s posebnim osvrtom na njegov dijalog s Timejem, pa Eudoksa, Kalipa, Aristotela, Aristarha i Ptolemeja. Razmatraju se epicikli, ekscentrici, ekvanti i Ptolemejev sustav, zatim znanstveni preokret u što su uključeni: Kopernik, Kepler, Brahe, Galilei i Newton s njihovim doprinosima i njihovom slikom svijeta. Predmet obuhvaća suvremenu kozmologiju s kratkim osvrtom na suvremene teorije o postanku svemira s posebnim izlaganjem teorije velikoga praska, prostorne slike svijeta i temeljnih sila i čestica u svemiru i uvida u deterministički kaos. Predmet obuhvaća neka filozofsko-kozmološka pitanja koja su prevladavala u povijesti filozofske misli kao primjerice vječnost svijeta, iznose se neki glavni razlozi i kozmološko-metafizičko pitanje odnosa svemira i Boga.


V. Bajsić, Granična pitanja religije i znanosti, KS, Zagreb, 1998., str. 163.-229., 307.-356. Student izabire jedan od sljedeća dva naslova: S. W. Hawking, Kratka povijest vremena, Izvori, Zagreb, 1996., str. 1.-220. S. Weinberg, Prve tri minute, Izvori, Zagreb, 1998., str. 1.-206.


F. Selvaggi, Filosofia del mondo. Cosmologia filosofica, PUG, Roma, 1985., str. 1.-591. D. Lambert, Znanosti i teologija. Oblici dijaloga, KS, Zagreb, 2003., str. 1.-214. B. Van Hages, Filosofia della natura, PUU, Roma, 1983., str. 1.-224. P. Maffei, L'universo nel tempo, Mondadori, Milano, 1982., str. 1.-391. TH. S. Kuhn, Struktura znanstvenih revolucija, Jesenski i Turk, Zagreb, 22002., str. 1.-243. S. L. Jaki, Dio e i cosmologi, LEV, Città del Vaticano, 1991., str. 1.-238. T. Petković, Uvod u modernu kozmologiju i filozofiju, Gradska knjižnica 'Juraj Šižgorić', Šibenik – Element, Zagreb, 2001., str. 1.-59., 179.-202.







75

Predmet: Opća psihologija.

Oznaka: KBF106.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod osobni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Ivan Tadić, izvoditelj: mr. sc. Boris Vidović.


Studenti će steći uvid u osnovne značajke psihologije kao znanosti: nastanak, razvoj, metode i objekt promatranja te uvid u temeljne psihološke zakonitosti doživljavanja i ponašanja. Upoznat će se i steći uvid u sve glavne tematske cjeline iz područja opće psihologije: biološki temelji, osjet i percepcija, svijest, učenje i pamćenje, inteligencija, motivacija i emocije, razvoj, teorije ličnosti, te steći osnovne pojmove o nastanku i održavanju psihičkih poremećaja.


Sadržaj:

Nastanak i razvoj psihologije, metode i područje istraživanja, biološke osnove psihologije, naslijeđe i kulturološke odrednice u psihičkim procesima, osjeti i percepcija, svijest, učenje i pamćenje, mišljenje i govor, inteligencija, emocije i motivacija, razvoj, teorije ličnosti, poremećaji, kognitivni procesi i emotivna stanja, komunikacija.


B. Petz, Uvod u psihologiju, Slap, Jastrebarsko, 2006., 1.-366. S. A. Rathus, Temelji psihologije, Slap, Jastrebarsko, 2000., 423.-467.


L. A. Pervin – D. Cervone – O. John, Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 91.-191. 257.-289. M. Seligman, Naučeni optimizam, IEP, Zagreb, 2006., 1.-328. V. E. Frankil, Život uvijek ima smisla, Provincija franjevaca trećoredaca, Zagreb, 72007., 1.-133. F. English, A bilo je tako dobro počelo, KS, Zagreb, 1988., 1.- 310.

Oblik nastave:predavanja. Individualni rad kroz obrađivanje tema za vrijeme nastave i na nastavi.


više pisanih kolokvija – termini će biti određeni u dogovoru sa studentima, završni pisani ili usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anonimna anketa na kraju predavanja.


76

Predmet: Metodologija znanstvenoga rada.

Oznaka: KBF107.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.

Godina: I. FTS-a i I. Preddiplomskoga TKS-a Semestar: zimski (I.).

ECTS bodovi:2 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda vježbanje raznih etapa u izradi znanstvenoga rada, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Mladen Parlov, izvoditelj: dr. sc. Domagoj Runje


Uvođenje u teoretsko i praktično znanje o tome kako na znanstveni način obraditi i izložiti jedno znanstveno pitanje na području društvenih i humanističkih znanosti. Rukovanje izvorima i literaturom.


Sadržaj:

U predavanjima se obrađuju pojedine faze izrade znanstvenog rada: izbor teme; upoznavanje sadašnjega stanja teme; prikupljanje literature; čitanje (i kritika) gradiva; ispisivanje potrebnih misli (na kartice ili u bilježnice); sređivanja sakupljenoga gradiva; pisanje rada, ispravak napisanoga i konačna redakcija. Posebna pozornost posvećena je govoru o citatima i bilješkama uz puno praktičnih primjera.


R. Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka 1990., str. 1.-301.


J. Kniewald, Metodika znanstvenog rada, Zagreb, 1993., str. 1.-127. R. Farina, Metodologia, Avviamento alla tecnica del lavoro scientifico, LAS, Roma, 1986., str. 43.-182.

Oblik nastave: predavanje, interaktivni dijalog sa studentima te rad u knjižnici.

Provjera znanja i ispit: pojedinačni usmeni ispit.



anonimna anketa provedena na početku i na koncu predavanja.


77

Predmet: Latinski jezik I.

Oznaka: KBF108.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod samostalni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Ivan Bodrožić.


Očekuje se da student svlada osnove gramatike latinskoga jezika te da nauči određeni broj najpoznatijih i najčešćih riječi.


Sadržaj:

Obrađuje se cjelokupna latinska gramatika. Ponajprije latinsko pismo i izgovor, potom svi gramatički oblici kroz pojedine vrste riječi (imenice i pridjevi, prilozi, zamjenice, brojevi, prijedlozi i glagoli), a naposljetku i sintaksa. Sintaksa obuhvaća sintaksu padeža, potom sintaksu glagola i sintaksu rečenica.


V. Gortan – O. Gorski – P. Pauš, Elementa Latina, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 5.-223.


V. Gortan – O. Gorski – P. Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 1.-365. I. Bekavac – J. Marević – F. Međeral, Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski školski rječnik s kratkom gramatikom, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 15.-505.

Oblik nastave:Nastava se provodi tumačenjem gramatike, ali iz sata u sat predviđa i praktičnu primjena znanja pri prevođenju rečenica, što iziskuje i aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima.


Način provjere znanja je dvostruk jer se provodi s jedne strane praćenjem studenata tijekom predavanja, a s druge, na koncu semestra, kad se obavlja ispit, koji je i pisani i usmeni. Pisani dio sastoji se od prevođenja latinske rečenice ili kratkoga teksta iz obrađenoga gradiva, bez mogućnosti korištenja rječnika, te je ujedno ispit provjere latinskih riječi. Usmeni dio ispita obuhvaća provjeru poznavanja gramatike, bilo gramatičkih oblika, bilo sintakse.




78

Predmet: Povijest filozofije – moderna i suvremena.

Oznaka: KBF121.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.

Godina: I. Semestar: ljetni (II.).

ECTS bodovi:6 ECTS bodova: 2,5 ECTS boda predavanja, 2,5 ECTS boda osobni studij, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelji i izvoditelji: prof. dr. sc. Ivan Kešina i prof. dr. sc. Ante Vučković.


Poznavanje osnovnih filozofskih pravaca i najvažnijih imena u modernoj i suvremenoj filozofiji. Osnovno poznavanje autora, njihova povijesnoga obzora mišljenja, djela, temeljnih misli te utjecaja.


Sadržaj:

Označnice moderne filozofije. Racionalizam općenito. R. Descartes; N. Malebranche; B. Pascal; B. Spinoza; G. W. Leibnitz; školski racionalizam; empirizam općenito; F. Bacon; Th. Hobbes; J. Locke; G. Berkeley; D. Hume; Th. Reide; iluminizam općenito; engleski, francuski i njemački iluminizam; klasični njemački idealizam općenito; I. Kant; J. G. Fichte; F. W. J. Schelling; G. W. F. Hegel. Hegelijanska desnica i ljevica: David Friedrich Strauss, Max Stirner, Ludwig Feuerbach, Karl Marx, Artur Schopenhauer, Sören Kiekegaard, pozitivizam, Friedrich Nietzsche, Wilhelm Dilthey, Max Weber, pragmatizam, fenomenologija: Edmund Husserl, Max Scheler, Rudolf Otto, Edith Stein, Martin Heidegger, Simone Weil, Emanuel Levinas, Egzistencijalizam: Karl Jaspers, Jean-Paul Sartre, Gabrijel Marcel, Hannah Arendt, Hermeneutika: Hans Georg Gadamer; Ludwig Wittgenstein, strukturalizam: Claude Levi-Strauss, Michel Foucault, Jacques Lacan, kritički racionalizam, posmoderna.


W. Windelband, Povijest filozofije, Naprijed, Zagreb, 1990., str. 39.-201. O. Žunec (ur.) Suvremena filozofija I., Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 7.-34. 35.-83. 139.-193. 263.-293. 343.-379. M. Galović (ur.) Suvremena filozofija II., Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 7.-49. 49.-95. 198.-219. 325.-355. 425.-473. D. Pejović, Suvremena filozofija Zapada, Matica hrvatska, Zagreb, 1999., str. 1.-188. F. Franić, Povijest filozofije, CuS, Split, 2001., str. 357.-533.


P. Kunzman – F. P. Burkard – F. Wiedemann, Atlas filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2001., str. 102.-255. E. Coreth, Einführung in die Philosophie der Neuzeit – Rationalismus – Empirismus – Aufklärung, Freiburg, 1972., 153. str. E. Coreth – H. Schöndorf, Philosophie des 17. und 18. Jahrhunderts, Stuttgart-Berlin-Köln-Mainz, 1982., 176. str. E. Coreth – P. Ehlen – J. Schmidt, Philosophie des 19. Jahrhunderts, Stuttgart-Berlin-Köln-Mainz 1984., 192. str. G. Gramm, Philosophie im zeitalter der extreme, Primus Verlag, Darmstadt, 2009.



pisani ispit: sažetak misli jednoga autora i sažetak djela jednoga autora izabranoga na početku predavanja u dogovoru s nastavnikom. Usmeni ispit: prikaz dvojice autora; prikaz jednoga pravca.


Praćenje uspješnosti: anonimna anketa tijekom predavanja i nakon položenog ispita.


79

Predmet: Latinski jezik II.

Oznaka: KBF122.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.





Očekuje se da student stekne sposobnost uspješnoga prevođenja kraćih latinskih tekstova služeći se rječnikom.

Preduvjeti za upis: poznavanje latinske gramatike te najpoznatijih i najčešćih riječi.

Sadržaj:

Prevode se i raščlanjuju pojedini tekstovi crkvenoga latinskog jezika: odlomci Svetoga pisma, tekstovi s Tridentskoga sabora i Drugoga vatikanskog sabora, pojedini dokumenti rimskih kongregacija (Dominus Iesus) i svetih otaca (Augustin i Ambrozije). Pri tomu se ponavljaju i utvrđuju dijelovi latinske gramatike.


P. Bašić, Latine discere, Zagreb, 2000., str. 1.-67. M. Divković, Latinsko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1991. (reprint), str. 1.-1161.


V. Gortan – O. Gorski – P. Pauš, Elementa latina, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 5.-223. V. Gortan – O. Gorski – P. Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 1.-365. I. Bekavac – J. Marević – F. Međeral, Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski školski rječnik s kratkom gramatikom, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 15.-505.

Oblik nastave:Nastava se provodi čitanjem i prevođenjem latinskih tekstova, ali ujedno predviđa i sustavno ponavljanje gramatičkih oblika i sintakse, što iziskuje i aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima.


Način provjere znanja je dvostruk, jer se provodi s jedne strane praćenjem studenata tijekom predavanja, a s druge, na koncu semestra, kada se obavlja ispit, koji je i pisani i usmeni. Pisani se dio sastoji od prevođenja latinskoga teksta, uz pomoć rječnika, a usmeni dio ispita obuhvaća provjeru poznavanja gramatike na temelju prevođenoga teksta.




80

Predmet: Logika.

Oznaka: KBF123.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda vježbe, 1,5 ECTS bod samostalni studij literature, 0,5 boda pripreme i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: doc. dr. sc. Božo Norac-Kljajo.


Upućenost u osnovna pravila i oblike ispravne logičke misli i zaključivanja te metode znanstvene spoznaje.


Sadržaj:

Ovaj predmet obuhvaća zapadnu logičku misao od početka do naših dana: oca europske logičke misli Aristotela, njegov 'Organon', posebno njegovo dokazivanje u silogističkoj formi, deduktivna logika; nastavljače Aristotelove deduktivne logike, megarsko-stoičku školu. Problem indukcije i preteče induktivne logike: Bacon, Mill. Pojava suvremene simboličke, matematičke logike i njezini najznačajniji predstavnici; Boole, Frege, Russell, Carnap… U sklopu elementarne logike, u prvom dijelu, proučavamo oblike valjane, ispravne misli, a u drugomu, metodološkom dijelu, definicije, divizije, dedukciju, indukciju, analizu, sintezu, dokaze, hipoteze, teorije.


A. N. Prior, Historija logike, Naprijed, Zagreb, 1970., str. 9.-30., 87.-216. A. Kalužnin, Što je matematička logika, ŠK, Zagreb, 1975., str. 11.-51. B. Mondini, Introduzione alla filosofia, Massimo-Milano, 1976., 7.-36.


G. Frege, Osnove aritmetike i drugi spisi (odabrali i preveli: F. Grgić -- M. Hudoletnjak Grgić, Kruzak, Zagreb, 1995., str. 9.-225. B. Ćirković, Uvod u matematičku logiku i teoriju rekurzivnih funkcija, Zagreb, 1996., str. 11.-101.

Oblik nastave: predavanja s mogućnošću postavljanja pitanja za kraću raspravu.

Provjera znanja i ispit: usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anonimna anketa na kraju.


81

Predmet: Crkvena glazbena kultura.

Oznaka: KBF124.

Vrsta: predavanja i vježbe.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:2 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda vježbe, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. mo. Šime Marović.


Očekuje se da student prepoznaje važnosti crkvene glazbe u svim povijesnim razdobljima, od jednoglasja srednjega vijeka do suvremenih crkveno-glazbenih pravaca. Osposobljen je za vrjednovanje i uočavanje smisla crkvene glazbe poslije Drugoga vatikanskog sabora u nastavno-pastoralnoj praksi.


Sadržaj:

Osnove glazbenog izraza: ritam, mjera, tempo, melodija i glazbeni slog, harmonija i kontrapunkt (homofonija, polifonija), dinamika i boja, sadržaj i glazbeni stilovi. Židovska (sinagogalna) i grčka glazba te njihovi utjecaji na nastanak crkvenog pjevanja u kršćanskomu bogoslužju. Prikaz i analiza razdoblja u povijesti glazbe s posebnim osvrtom na crkvenu glazbu: jednoglasje srednjega vijeka, ars antiqua, ars nova, renesansa, barok, galantni stil (rokoko), bečki klasici, romantizam, impresionizam i moderni stilovi XX. stoljeća. Crkvena glazba u liturgiji poslije Drugoga vatikanskog sabora. Glagoljaško pjevanje, specifičnost crkvenoga liturgijsko-glazbenog izričaja na hrvatskomu tlu. Kapelništvo u bazilikalnim i katedralnim crkvama s posebnim osvrtom na kapelnike splitske katedrale.


Razni autori, Crkvena glazba, priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988., str. 1.-220. Š. Marović, Glazba i bogoslužje. Uvod u crkvenu glazbu, CuS, Split, 2009., str. 1.-288.


E. Stipčević, Hrvatska glazba, ŠK, Zagreb, 1997., str. 1.-239. M. Grgić, Glazbena kultura u splitskoj katedrali 1750. – 1940., HMD, Zagreb, 1997., str. 1.-244.

Oblik nastave: predavanja i vježbe.



Praćenje uspješnosti: anonimna anketa tijekom predavanja.


82

Predmet: Povijest Crkve novoga i suvremenoga doba.

Oznaka: KBF125.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:6 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 3 ECTS boda osobni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Očekuje se da student poznaje stanje kršćanstva i Crkve u sve zamršenijim političkim, kulturnim i religioznim prilikama svjetske povijesti i povijesti pojedinih zemalja, posebno povijesti razjedinjene Hrvatske, a u kontekstu novovjekih nesporazuma i podjela unutar kršćanstva.


Sadržaj:

Crkva u traženju novih načina djelovanja pred izazovom humanizma i renesanse, i novih metoda naviještanja i organiziranja u raznolikim kulturnim i društvenim prilikama na raznim kontinentima. Protestantska reformacija i katolička obnova i protureformacija. Crkva pred izazovom prosvjetiteljskih gibanja i državnoga jurisdikcionalizma (galikanizam, episkopalizam, febronijanizam, jozefinizam), društvenih prevrata od vremena Francuske revolucije i liberalizma. Uključivanje katoličkoga laikata u društvena gibanja od konca XIX. st. Crkva u uvjetima ugroženosti slobode u raznim zemljama pod vladavinom totalitarnih državno-društvenih sustava i nastojanja da se međudržavnim ugovorima osigura opstanak i djelovanje. Odjeci Drugoga vatikanskoga sabora na život i ustroj Katoličke Crkve i njezino uključivanje u ekumenska gibanja i dijalog s nekršćanskim religijama i svjetonazorima. Hrvati u europskim pokretima humanizma i renesanse i doprinos koji su njihovu razvoju dali istaknuti katolici. Kriza crkvenoga djelovanja i redovitoga vjerskog života u doba turskih prodora i osvajanja. Crkvena obnova na oslobođenim područjima. Crkvene prilike u prevratima poslije pada Mletačke Republike i njihova stabilizacija u Habsburškoj Monarhiji. Sukobi s liberalizmom i katolički pokret. Hrvatski katolici u nemirnim prilikama između dva svjetska rata i u ratnom vihoru. Stradanja i neprilike za poratne krute komunističke vladavine i pokoncilska obnova u doba popuštanja partijskoga pritiska.


A. Franzen, Povijest Crkve, Zagreb, 1993., str. 179.-345. B. Goluža, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 283.-527. J. Buturac – A. Ivandija, Povijest Katoličke Crkve među Hrvatima, Zagreb, 1973., str. 138.-317. F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskomu prostoru. Pregled religiozne povijesti Hrvata, Zagreb, 1996., str. 289.-543.


H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, IV., VI./2., Zagreb, 1981. S. Vasilj - S. Džaja i dr., Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini, Napredak, Sarajevo, 1993. M. Vidović, Povijest Crkve u Hrvata, Split, 1996.




Praćenje uspješnosti: anonimna anketa na kraju.


83

Predmet: Opći uvod u Sveto pismo.

Oznaka: KBF126.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.

Godina: I. FTS-a i I. Preddiplomskoga TKS-a. Semestar: ljetni (II.).

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod samostalni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Marijan Vugdelija, izvoditelj: mr. sc. Miljenko Odrljin.


Očekuje se da student posjeduje temeljno znanje o osnovnim podatcima o Svetomu pismu, da može nastaviti ozbiljniji studij i korištenje Svetoga pisma, da može stečeno znanje prenositi drugima, da shvati vrijednost i mjerodavnost Svetoga pisma za život općenito.


Sadržaj:

Obrađuju se temeljna pitanja vezana za Bibliju kao npr: Biblija Božja riječ u ljudskoj riječi: odnos božanskoga i ljudskoga, povijest i kritika teksta, pitanja prijevoda. Kanon biblijskih knjiga. Inspiracija (bogoduhost) Svetoga pisma. Nezabludivost Svetoga pisma. Objava: pojam i sadržaj. Pregled razvoja biblijske znanosti. Metode i najnoviji pristupi tumačenju Svetoga pisma.


W. J. Harrington, Uvod u Bibliju. Spomen objave, KS, Zagreb, 1987., str. 1.-171. C. Tomić, Pristup Bibliji. Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 1986., str. 1.-210. N. Hohnjec, Ulaz u svijet Biblije. Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 2001.


J. Kremer, Biblija riječ Božja za sve ljude, KS, Zagreb, 1993. C. Wright, Vodič za čitanje Biblije, Duhovna stvarnost, Zagreb, 1984., str. 1.-128. T. Söding, Više od knjige. Razumjeti Bibliju, KS, Zagreb, 2001.

Oblik nastave: kolokviji tijekom semestra i na kraju semestra usmeni ispit.



Praćenje uspješnosti: anketiranje studenata tijekom predavanja i na kraju semestra.


84

Predmet: Filozofska antropologija.

Oznaka: KBF201.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: II. Semestar: zimski (III.).

ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad studenta, 0,5 ECTS boda spremanje i polaganje ispita.



Poznavanje različitih antropoloških teorija od antičkih vremena do naših dana, razumijevanje čovjekovih odnosa prema drugim ljudima i ostaloj prirodi te shvaćanje čovjekova života u dimenziji imanencije i transcendencije.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje filozofske misli o čovjeku.

Sadržaj:

Sadržajno se obrađuju sljedeće teme: opći vidici na život; antropološki elementi i strukture u povijesnom razvitku filozofije; Aristotelovo poimanje života i prvih načela stvarnosti; čovjek i njegov svijet; čovjekov govor, kultura i rad; metafizika duše i smjerovi filozofija bez duše; čovjekova razumska i voljna djelatnost; odnos osjetilne i razumske spoznaje; problem dualizma kod Platona i Descartesa; kršćansko poimanje čovjeka u cjelini, a posebice sama narav duše; čovjek kao povijesno i religiozno biće; imanencija i transcendencija čovjekova života.


H. Burger, Filozofska antropologija, Zagreb, 1993., str. 1.-205. M. Belić, Metafizička antropologija, Zagreb, 1993., str. 1.-211.


G. Haeffner, Philosophische Anthropologie, Stuttgart, 1982., 180. str. E. Corth, Vom Sinn der Freiheit, Innsbruck-Wien, 1985., 125. str.

Oblik nastave: predavanja s pisanim vježbama i kolokvijima.

Provjera znanja i ispit: pisanje testova i skupni usmeni ispit.



Opis predmeta - II. god. FTS-a

85

Predmet: Ontologija.

Oznaka: KBF203.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:

5 ECTS bodova (8 ECTS bodova uz pisani rad): 1,5 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda kontakt sati – čitanje i interpretacija tekstova, 2,5 ECTS boda osobni studij, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita. (Ako student piše i pisani rad: 1 ECTS bod konzultacije s nastavnikom, traženje i izbor literature, zajednički rad na tekstu, 2 ECTS boda pisanje rada).

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Ante Vučković.


Razumijevanje osnovnih ontoloških pojmova i njihova povijesnoga razvoja. Poznavanje osnovnih tekstova. Osnovne sposobnosti komentiranja. Razumijevanje različitih povijesnih epoha, njihovih obzora mišljenja, pitanja i jezika. Razumijevanje suvremenih sporova na pozadini klasične ontologije.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje razvoja zapadne filozofske misli.

Sadržaj:

Pojmovi metafizike i ontologije i njihova povijest. Nastanak i definiranje metafizičkog pitanja. Metafizika, egzistencija i znanost. Najvažnije povijesne pozicije kritike metafizike: skeptička, prosvjetiteljsko-prirodoznanstvena, spoznajnoteorijska, egzistencijalistička, neopozitivistička, jezičnofilozofska. Klasična metafizika: platonistički, aristotelovski i neoplatnostički model. Metafizika i kršćanstvo: stvaranje, nutrina, ontološki dokaz. Metafizika bića – Toma Akvinski. Prijelaz u novi vijek: spor oko univerzalija. Nikola Kuzanski. Novovjeka metafizika: Descartes, Spinoza, Leibnitz, Kant. Metafizika kod Schopenhauera i Nietzschea. Konac novovjeke metafizike: egzistencija, povijest, društvo, jezik, materija, evolucija, nesvjesno, sustav. Uvjetna mogućnost metafizičkoga pitanja.


Aristotel, Metafizika, Globus, Zagreb, 1988., (čitanje i komentar samo izabranih dijelova). R. Descartes, Metafizičke meditacije, Demetra, Zagreb, 1993., str. 1.-178. T. Akvinski, O biću i biti, u: Toma Akvinski, Izabrano djelo, (Izabrao i preveo Tomo Vereš), Globus, Zagreb, 2005., str. 126.-155. M. Heidegger, Što je metafizika? u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb, 1996., str. 83.-125. M. Heidegger, Onto-teo-loški ustroj metafizike, u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb, 1996., str. 297.-318.

Dopunska literatura: M. Cipra, Temelji ontologije, Matica Hrvatska, 2003., str. 1.-148.

Oblik nastave: predavanja čitanje i komentar kraćih klasičnih tekstova.

Provjera znanja i ispit:pisani komentar jednoga kraćeg teksta tijekom predavanja. Pisani ispit – sažeti prikaz dviju tema iz sadržaja predmeta. Usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: provođenje ankete tijekom predavanja i nakon položenog ispita.


86

Predmet: Patrologija.

Oznaka: KBF204.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:6 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 1 ECTS bod traženje i čitanje temeljnih otačkih tekstova, 2 ECTS boda osobni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje usmenog ispita.



Poznavanje otačke misli. Pregled njihova učenja. Poznavanje najvažnijih izdanja na grčkomu i latinskomu jeziku. Poznavanje glavnih prijevoda otačkih djela na hrvatski i neke druge žive jezike kao što su francuski i njemački.

Preduvjeti za upis:Poznavanje temeljenih teoloških pojmova na latinskomu i grčkomu jeziku kao i općenito poznavanje razvoja povijesti Crkve.

Sadržaj:

Pojam i povijest patrologije. Apostolski oci i apologeti. Početci kršćanske homiletike. Teološke škole na Istoku. Ekumenski sabori. Teolozi iz Kapadocije. Patristička misao u V. do VIII. stoljeća. Heretična književnost patrističkoga razdoblja.


J. Pavić – T. Z. Tenšek, Patrologija, KS, Zagreb, 1993., str. 1.-345. T. J. Šagi-Bunić, Povijest kršćanske literature I. Patrologija od početka do sv. Ireneja, KS, Zagreb, 1976., str. 1.-512.


B. Altaner – A. Stuiber, Patrologie, Leben, Schriften und Lehre der Kirchenväter, Herder, Freiburg-Basel-Wien, 1966., str. 1.-544.

Oblik nastave: usmeno izlaganje i odgovori na studentska pitanja.

Provjera znanja i ispit: usmen ispit.


Praćenje uspješnosti: razgovor sa studentima te uvažavanje njihovih prijedloga.


87

Predmet: Povijest dogmi.

Oznaka: KBF205.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:2 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda osobni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje usmenog ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Mladen Parlov.


Osnovno znanje o razvoju i povijesti temeljnih kršćanskih istina (dogmi) kao i dublje razumijevanje kako pojedinih vjerskih istina tako i kršćanske vjere u cjelini. Uočavanje međuodnosa između pojedinih vjerskih istina te razlikovanje između formulacije istine i poruke koju pojedina dogma sadrži.

Preduvjeti za upis:Poznavanje temeljnih filozofsko-teoloških pojmova te općenito poznavanje raznih razdoblja u povijesti Crkve.

Sadržaj:

Pojašnjenje pojma dogma i razvoj njegova sadržaja kroz povijest. Istražuje se odnos između dogme i Objave, putovi razvoja dogme, pluralizam u razvoju dogme, granice dogme i kriteriji razlikovanja dogme. U povijesnom dijelu izlaže se dogma u Novom zavjetu i kroz povijest Crkve. Razvoj dogmi: Sveto pismo, tradicija, učiteljstvo. Teorije razvoja. Tumačenje dogmi. Negacija dogmi: hereze. Dogma u kontekstu suvremenog društva.


G. Koch – J. Pretscher (prir.), Objava Boga u Kristu i crkvena dogma, KS, Zagreb, 1984., str. 1.-27. T. Šagi-Bunić, Povijest kršćanske literature I., KS, Zagreb, 1976., str. 1.-20. i passim.


A. Bilokapić, Teološke razlike u nauci istočne i zapadne Crkve, CuS, 17 (1982.), str. 112.-122. B. Duda, Teologija u proročkom poslanju Crkve, Bogoslovska smotra, 49 (1979.), str. 394.-400. F. Franić, Dogma – proces ili kočnica misli i života?, CuS, 17 (1982.), str. 1.-8. H. Jedin, Povijest Crkve: teologija ili povijest, Svesci, 36 (1979.), str. 28.-31. J. Ratzinger, Teologija i crkvena politika, Svesci, 40 (1980.), str. 34.-39. Zbor za nauk vjere, Donum veritatis. Smjernica o crkvenom pozivu teologa, CuS, Split, 1997., str. 5.-40. U dogovoru s profesorom studenti izabiru dva od ponuđenih naslova te se kratko komentiraju tijekom predavanja.

Oblik nastave:predavanje. Interaktivni dijalog sa studentima. Razgovor na temelju pročitane dopunske literature.

Provjera znanja i ispit: usmeni pojedinačni ispit.


Praćenje uspješnosti: anketa provedena na početku i na koncu predavanja.


88

Predmet: Hebrejski jezik I.

Oznaka: KBF206.


Razina: osnovna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod vježbe i osobni rad, 1 ECTS bod polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Marijan Vugdelija.


Duša cjelokupnoga studija teologije treba biti studij Svetoga pisma, koje se ne može uspješno studirati bez osnovnoga poznavanja izvornih jezika na kojima je ono napisano. Ovaj kolegij omogućuje studentima to neophodno potrebno poznavanje hebrejskoga jezika za uspješan studij Staroga zavjeta.

Preduvjeti za upis: student treba biti upisan kao redoviti student na našemu fakultetu.

Sadržaj:

Prvi korak je učenje hebrejskoga alfabeta. Potom se prelazi na studij morfologije i osnovnih elemenata gramatike i sintakse, da bi se onda jedna trećina vremena posvetila prevođenju lakših biblijskih tekstova. Tijekom jednoga semestra student može steći osnovne spoznaje toga važnog biblijskog jezika.


K. Ellinger – W. Rudolph (ed.), Biblia Hebraica Stuttgartensia, Stuttgart, 1990. B. Lujić (prir.), Osnove hebrejskog jezika , Zagreb, 1996., str. 1.-215.


J. Weingreen, A Practical Grammar for Classical Hebrew, Oxford, 1972. T. O. Lambdin, Introduction to Biblical Hebrew, London, 1996.

Oblik nastave: klasični način predavanja s vježbama.


aktivno sudjelovanje u nastavi. Čitanje i analiza odabranih tekstova na osnovi već prijeđenoga gradiva. Konačni se ispit polaže usmeno.


Praćenje uspješnosti: anketiranje studenata tijekom izvođenja nastave i nakon polaganja ispita.


89

Predmet: Osnove gregorijanskoga pjevanja.

Oznaka: KBF207.


Razina: srednja.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod vježbe, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Student upoznaje bogatu tradiciju gregorijanskoga pjevanja, koje je nastalo u rimskoj liturgiji i za liturgiju te se osposobljuje u vrednovanju crkvene glazbe, kao i u pjevanju jednostavnijih gregorijanskih napjeva. Na taj način usvaja duhovnost koju je gregorijansko pjevanje prenosilo iz naraštaja u naraštaj.


Sadržaj:

Gregorijansko pjevanje: definicija, osobine, nastanak greg. pjevanja, nastanak neumatskog notnog pisma (Splitski sakramentar XII. st.) – skriptoriji (benediktinci u Hrvatskoj), razvoj notnog pisma (Guido iz Arezza). Papa Grgur Veliki, rimska ‘schola cantorum’, procvat gregorijanskog pjevanja. Rimsko-karolinška obnova, sekvence (posljednice), tropi, versusi. Pad i obnova gregorijanskoga pjevanja. Neumatsko notno pismo vatikanskih izdanja: pojedinačne neume, neume od 2 – 3 – 4 note. Crtovlje, ključevi, kromatski znakovi u greg. pjevanju, stanke, asteriscus. Studenti se upoznaju s bogatstvom i prisutnošću psalama u liturgijskim činima (sv. misa, časoslov) te usvajaju način izvođenja. Modalitet – tonalitet. Psalmodija (definicija). Sastavni dijelovi tonusa psalama. Psalmi u sv. misi i časoslovu. Najvažniji crkveni glazbeni oblici (himan, responzorij, biblijski koral, crkvena pučka popijevka). Razvoj pučke popijevke kroz povijest, te najvažnije pjesmarice u Hrvatskoj (‘Pisni’ A. Grgičevića-Jurjevića, Pavlinska pjesmarica, Cithara octocorda, ‘Korali’ Bone Razmilovića). Dokumenti o crkvenoj glazbi: Motu proprio Tra le sollecitudini (1903.), Sacrosanctum concilium (1963.), Instructio musicam sacram (1967.), Koncerti u crkvama (1987.), Okružno pismo splitskog Nadbiskupa o koncertima u crkvama (1994.), Vlastoručni dokument velikoga svećenika Ivana Pavla II. o stotoj obljetnici motu proprio ‘Tra le sollecitudini’ o svetoj glazbi (2003.)


M. Martinjak, Gregorijansko pjevanje, Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika, Zagreb, 1997., str. 1.-282. Š. Marović, Glazba i bogoslužje. Uvod u crkvenu glazbu, CuS, Split, 2009., str. 1.-288.


Razni autori, Crkvena glazba. Priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988., str. 8.-24. Liber cantualis, izd. Abbatia sancti Petri de Solesmis, 1983., str. 1.-118. Pjevajte Gospodu pjesmu novu, Hrvatska liturgijska pjesmarica, Zagreb, 2003., str. 1.-798.




Praćenje uspješnosti: anketa tijekom predavanja.


90

Predmet: Psihologija religije.

Oznaka: KBF202.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.

Godina: II. Semestar: ljetni (IV.).

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod osobni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Josip Mužić, izvoditelj: dr. sc. Božo Bulat.


Razumjevanje odnosa psihologije i religije te uvid u najvažnije pristupe problematici psihologije religije. Na temelju proučavanja nekih od najvažnijih teoretičara psihologije religioznosti studenti će moći razumjeti psihološke kriterije za prosuđivanje i razlikovanje zdrave i nezdrave religioznosti te utjecaj religioznosti na psihološko blagostanje pojedinca; formiranje religioznosti od djetinjstva do zrele dobi, uvid u utjecaj emocija, kognitivnih procesa i motivacije u religioznomu ponašanju te utjecaj okoline na njegovo oblikovanje i izražavanje; važnost religioznog izražavanja u suvremenomu društvu.


Sadržaj:

Polazište za istraživanje psihologije religioznosti; odnos znanosti i religije; početci discipline i najvažniji psihološki pristupi religiji: S. Freud, A. Adler, C. G. Jung, W. James, E. Fromm, G. W. Allport, A. Maslow, V. E. Frankl, R. Assagioli; načini iskazivanja religioznosti; utjecaj okoline na religioznost, emotivne, motivacijske i kognitivne komponente u religioznosti; novi religijski pokreti i nove religijske tendencije.


Š. Š. Ćorić, Psihologija religioznosti, Slap, Jastrebarsko, 22003., 1.-228., 249.-272. B. J. Groeschel, Psihologija duhovnoga razvoja, Verbum, Split, 2009., 153.-288.


V. E. Frankl, Bog kojega nismo svjesni, Provincijalat franjevaca trećoredaca, Zagreb, 52001., 1.-132. E. Fromm, Psihoanaliza i religija, V. B. Z., Zagreb, 2000., 1.-109. M. Szentmartoni, Psihologija duhovnog života, FTI, Zagreb, 1990., 18.-261. A. Domazet, Teologija i psihologija: mogućnosti i granice dijaloga, Filozofska istraživanja, 27 (2), 2007., str. 261.-278. B. Bulat, Psihološki aspekti religioznog iskustva, u: Iskustvo vjere danas, CuS, Split, 2000., str. 81.-113. W. James, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990., 1.-359.

Oblik nastave: predavanja, rasprava i pisana izlaganja studenata o temama koje se obrađuju.



Praćenje uspješnosti: anketa na kraju semestra.


91

Predmet: Teodiceja.

Oznaka: KBF221.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:

5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2,5 ECTS boda osobni rad, 0,5 ECTS boda neposredna priprema i polaganje ispita. (Studentu se nudi i dodatna mogućnost izbora pisanoga rada, koji donosi 3 ECTS boda: 1 ECTS bod prikupljanje literature i konzultacije, 1 ECTS bod proučavanje prikupljene građe i pisanje kartica, 1 ECTS bod pisanje i dotjerivanje konačnoga pisanog rada).


Kompetencije koje se stječu: upućenost u filozofijski sustavni pristup Bogu.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje antičke i srednjovjekovne filozofske misli.

Sadržaj:

Predmet obuhvaća sva važnija filozofska pitanja o Bogu. Tu najprije dolazi do izražaja pitanje Božjega postojanja, uvriježeni dokazi za Božje postojanje, Kantovi prigovori tim dokazima i prosudba Kantovih prigovora, odnosno transcendentalne filozofije. Nakon odgovora na pitanje o Božjemu postojanju, postavlja se pitanje tko je Bog? Odgovor na to pitanje obuhvaća izlaganje o Božjoj biti, odnosno o Božjim svojstvima, uključujući i transcendentalna svojstva Božjega bitka. Razmatraju se: Božje znanje, njegova volja i moć, odnos Boga i svijeta, panteizam, zlo u svijetu i bezboštvo kao i neki pristupi Bogu iz suvremene filozofske misli.


N. Fischer, Čovjek traži Boga. Filozofski pristup, KS, Zagreb, 2001., str. 1.-194., 297.-338. I. Devčić, Bog i filozofija, KS, Zagreb, 2003., str. 1.-202. S. Kušar, Filozofija o Bogu. Građa i literatura za studij teodiceje, KS, Zagreb, 2001., str. 1.-153. B. Davies, Uvod u filozofiju religije, Hrvatski studiji, 1998., str. 1.-167. Student izabire dva priručnika. Izabrana štiva i/ili rasprave: T. Akvinski, Izabrano djelo (prir. T. Vereš), Globus, Zagreb, 1981., str. 168.-175. A. Canterburyjski, Quod vere sit Deus. Monologion. Proslogion, Demetra, Zagreb, 1997., str. 251.-325. I. Kant, Kritika čistoga uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1984., str. 264.-292. Ivan Pavao II., Fides et ratio. Vjera i razum, KS, Zagreb, 1999., str. 1.-151.


E. Coreth, Gott im philosophischen Denken, Kohlhammer, Stuttgart, 2001., str. 1.-303. W. Schulz, Bog novovjekovne metafizike, Matica hrvatska, Zagreb, 1996., str. 1.-119. B. Welte, Religionsphilosophie, Herder, Freiburg, 1978., str. 1.-268. I. Devčić, Pred Bogom blizim i dalekim, FTI, Zagreb, 1998., str. 1.-231. H. Lasić, Čovjek u svjetlu transcendencije. Nadnaravno određenje ljudskoga bića, FTI, Zagreb, 1994., str. 1.-359.







92

Predmet: Svjetske religije.

Oznaka: KBF224.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod osobni studij i konzultacije, 0,5 ECTS boda pripremanje i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Nikola Bižaca.


Poznavanje na temeljnoj povijesno-fenomenološkoj razini najznačajnijih religija koje uz kršćanstvo određuju aktualnu religijsku kartu svijeta. Prepoznavanje stvarne važnosti dijaloga s drugim religijama, koje sve više postaju neizostavni sugovornik kršćanske teologije. Raspolaganje osnovnim teološkim pretpostavkama kako bi u sinergiji sa specifično teološkim znanjima stečenim tijekom daljnjeg studija bio u stanju kontekstualizirati kršćansko naučavanje s gledišta povijesti religija i oblikovati kršćansku teološku prosudbu tih religija.

Preduvjeti za upis:kompetencije koje se stječu studijem predmeta Uvod u misterij Krista i povijest spasenja.

Sadržaj:

U uvodnomu se dijelu pruža kratak uvid u temeljne kategorije koje strukturiraju iskustvo homo religiosus-a te time tvore interpretacijsku potku svake religije. To su kategorije: dijalektika sveto-svjetovno, sveti prostor, sveto vrijeme, oblik i uloga mita, magija i religija, fenomenologija molitve i obreda, mistika. U drugomu, glavnom dijelu, nakon prikaza osnovnih elemenata najstarijih poznatih oblika religije u paleolitiku i neolitiku proučava se povijest nastanka, naučavanje, duhovnost, povijesni razvoj, širenje, razgranatost, aktualni ustroj i stanje velikih svjetskih religija kao što su hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam, japanske religije i islam. Tijekom izlaganja povremeno se nastoje posvijestiti sličnosti i razlike između nosivih predodžaba pojedinih religija i odgovarajućih kršćanskih naučavanja. Metoda primijenjena u opisivanju svjetskih religija je pretežito povijesno-fenomenološka, a samo povremeno normativno-teološka.


H. Küng i dr., Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Naprijed, Zagreb, 1994., str. 123.-400. A. Watts, Put zena, Književne novine, Beograd, 1982., str. 1.-181. J. R. Milot, Islam i muslimani, KS, Zagreb, 1982., str. 1.-159.


Razni autori, Religije svijeta. Enciklopedijski priručnik, GZH-KS, Zagreb, 1987., str. 201.-225. N. Bižaca, Ogledi iz teologije religija, KS, Zagreb, 2008., str. 70.-90. F. Facchini i dr., Religioznost u pretpovijesti, KS, Zagreb, 2004.

Oblik nastave: predavanja, iInteraktivna rasprava o zadanim temama vezanim uz predavanja.

Provjera znanja i ispit: pisani ispit.


Praćenje uspješnosti: ankete (usmena ili pisana) nakon održane nastave i ispita.


93

Predmet: Biblijski grčki jezik.

Oznaka: KBF226.


Razina: osnovna.


ECTS bodovi:

3 ECTS boda. Uz predavanja i zajedničke vježbe studentu je potrebno 90-ak sati samostalnoga rada da bi usvojio osnovna gramatička i sintaktička znanja te osnovni rječnik, čime je osposobljen za samostalnu raščlambu, prevođenje i egzegetsku uporabu Novoga zavjeta u izvornomu grčkom jeziku.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Marinko Vidović.


Student se osposobljava za osnovnu gramatičku i sintaktičku raščlambu i razumijevanje novozavjetnih grčkih tekstova, za njihovo samostalno korištenje u razumijevanju i egzegetskom tumačenju novozavjetnih tekstova.

Preduvjeti za upis: upis na diplomski teološko-katehetski studij.

Sadržaj:

Tumači se temeljna gramatika i sintaksa novozavjetnoga grčkog jezika, vježba se i primjenjuje u raščlanjivanju Markova evanđelja, uče se nove riječi i uočava filološka važnost za egzegetsko i teološko tumačenje novozavjetnih tekstova.


N. Horvak-Williams, Grčki jezik Novoga zavjeta, početnica, KS, Zagreb, 1991. S. Senc, Grčko hrvatski rječnik, Zagreb, 1910., reprint 1988. B. i K. Aland, The Greek New Testamet, Deutsche Bibelgesellschaft – United Bible Societies, Stuttgart, 1994., Fourth Revised Edition.


M. Zerwick, Graecitas biblica Novi testamenti exemplis illustratur, PIB, Roma, 51966. M. Zerwick – M. Grosvenor, A Grammatical Analysis of the Greek New Testament, PIB, Roma, 1988.

Oblik nastave:predavanja i zajedničke vježbe čitanja, gramatičko-sintaktičke raščlambe i prevođenja tekstova.


usmeni/pisani ispit čitanja/transkribiranja, gramatičko-sintaktičke raščlambe i prevođenja zadanoga teksta/riječi koji nije obrađivan na zajedničkim vježbama.



osobno: povremene provjere i kolokviji. Institucijski: anketna propitivanja i razni testovi znanja.


94

Predmet: Uvod i egzegeza Staroga zavjeta – proroci i mudrosni spisi.

Oznaka: KBF321.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: II. i III. Semestar: ljetni (IV.).

ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod slušanje predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad, 1,5 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Očekuje se da student bolje upozna glavne teme proroka i mudrosnih spisa, da može lakše čitati i razumijevati proroke i mudrosne knjige, da može staviti poruku ovih knjiga u odnos sa preostalim djelom Staroga zavjeta, da može bolje razumjeti utjecaj ovih knjiga na Novi zavjet.

Preduvjeti za upis:Upućenost u opće pojmove o Bibliji i u temeljne ideje prethodnoga dijela Staroga zavjeta. Poznavanje osnova hebrejskoga jezika.

Sadržaj:

Pojava i bit prorokovanja. Teološki vid proročkog poziva. Književne vrste u proročkim spisima. Proroci u Izraelovu susjedstvu i u Kanaanu. Povijest proročkoga pokreta u Izraelu. Proroci pisci od VIII. do III. st. pr. Krista. Izabrane proročke teološke teme. Uvod u kroničarevo djelo (1 i 2 Ljet, Ezr i Neh), poučne i mudrosne knjige (Tob, Jdt i Est; Job, Ps, Izr, Prop, Pj, Mudr i Sir), deuterokanonske povijesne knjige (1 i 2 Mak). Egzegeza odabranih tekstova.


A. Rebić, Prorok čovjek Božji, KS, Zagreb, 1982., str. 1.-153. W. J. Harrington, Uvod u Stari zavjet – spomen obećanja, KS, Zagreb, 1977., str. 191.-270. 271.-436.


C. Tomić, Poruka spasenja Svetoga pisma Staroga zavjeta, Zagreb, 1983., str. 203.-301., 305.-473. G. Ziener, Pravednost i Mudrost: put u život, KS, Zagreb, 1995., str. 1.-54. A. Baum, Propovjednik i Pjesma nad pjesmama, KS, Zagreb, 1997., str. 1.-64.

Oblik nastave: predavanja i egzegetiranje.

Provjera znanja i ispit: kolokviji tijekom predavanja i usmeni ispit na kraju.




95

Predmet: Kršćanska objava.

Oznaka: KBF301.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: III. Semestar: zimski (V.).

ECTS bodovi:7 ECTS bodova: 2,5 ECTS boda za pohađanje predavanja, 2,5 ECTS boda za samostalni rad, 2 ECTS boda za studij literature i polaganje ispita.



Očekuje se da student bude sposoban: opisati povijesna razdoblja Božjega samoočitovanja čovjeku te uočiti bitne značajke i posebnosti kršćanske Objave u današnjemu svijetu obilježenu religijskom pluralnošću; pokazati sposobnost ispravnoga vrednovanja kršćanskih sadržaja i stavova u sučeljavanju s raznolikim fenomenima današnje (a)religioznosti i njihovim spasenjskim predodžbama; da je osposobljen za otvorenost i objektivni pristup nekršćanskim religijama te dijalog s njima.

Preduvjeti za upis:Kompetencije koje se stječu studijem predmeta Uvod u misterij Krista i povijest spasenja te Općim uvodom u Sveto pismo.

Sadržaj:

Nakon uvoda o čovjeku pred tajnom Boga ovaj predmet obrađuje temeljne značajke biblijskog pojma Objave i njegove važnosti u fundamentalnoj teologiji. Zatim se tumači produbljeno shvaćanje kršćanske objave na Drugomu vatikanskom saboru (Konstitucija o božanskoj objavi Dei Verbum) i iznose teološki kriteriji za prosuđivanje njezine vjerodostojnosti. U središnjemu dijelu izlaže se Božje samoočitovanje u događaju Krista objavitelja Oca i donositelja kraljevstva Božjega koji je kao raspeti i uskrsli Gospodin potvrđen Mesijom i Sinom Božjim. Treći dio obrađuje pitanje sadržaja kršćanske objave (Pismo, Predaja), njezina prenošenja, tumačenja i svjedočenja u zajednici Crkve (crkveno učiteljstvo) imajući pritom u vidu sadašnji kontekst međureligijskog dijaloga. Završno poglavlje daje kratki presjek teoloških izvora i reflektira specifičnost teološke spoznaje.


Dogmatska konstitucija o božanskoj objavi Dei verbum, br. 1.-13., u: Drugi vatikanski koncil, Dokumenti. Latinski i hrvatski, KS, Zagreb, 72008., 401.-414. W. Knoch, Bog traži čovjeka. Objava. Pismo. Predaja, KS (Amateca), Zagreb, 2001., 1.-262. W. Kasper, Isus krist, CuS, Split, 2004., 101.-194. W. Kern – F. J. Niemann, Nauka o teološkoj spoznaji, KS, Zagreb, 1988., 1.-176.


A. Kresina – Lj. Rupčić – A. Škrinjar, Dogmatska konstitucija o božanskoj objavi Dei verbum, FTI, Zagreb, 1981., 1.-172. J. Werbick, Einführung in die theologische Wissenschaftslehre, Herder, Freiburg, 2010., 9.-184.

Oblik nastave:predavanja, interaktivna rasprava o temama vezanim uz predavanje, kratka pisana izlaganja studenata.

Provjera znanja i ispit: pisani ili usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anketa, pisani ili usmeni osvrt na kraju semestra i položenog ispita.

Opis predmeta - III. god. FTS-a

96

Predmet: Otajstvo Trojedinoga Boga.

Oznaka: KBF302.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:

5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad, 1,5 ECTS bod za neposrednu pripremu i polaganje ispita. (Moguća su daljnja 3 ECTS boda za izradu pisanoga rada: 1,5 ECTS bod za sakupljanje i proučavanje literature te za konzultacije, 1,5 ECTS bod za pisanje rada).



Očekuje se da student bude osposobljen za: poznavanje kršćanske slike o Bogu kao temeljne spoznajne pretpostavke za razumijevanja svih ostalih traktata sustavne teologije, razumijevanje i interpretiranje teoloških procesa u povijesti crkvene zajednice koji su, polazeći od biblijskih i tradicijskih svjedočanstava utemeljiteljskog iskustva objave, tu sliku oblikovali i temeljnu prosudbu kršćanske autentičnosti aktualnoga govora o Bogu u Crkvi i društvu.

Preduvjeti za upis: minimalne kompetencije potrebne za upis su one koje se stječu studijem predmeta Uvod u misterij Krista i povijest spasenja iz ovoga programa ili studijem srodnoga predmeta.

Sadržaj:

Izlaganja ovoga predmeta sastavljena su od četiri temeljna dijela: Uvodni dio: teološki pristup sekularizaciji i ateizmu, naravna i nadnaravna objava i spoznaja Boga, utemeljenje mogućnosti govora o Bogu. Biblijsko-teološki dio: na razini upoznavanja mjerodavnih rezultata biblijske teologije iznose se temeljne odrednice slike Boga u Staromu i Novomu zavjetu. Ovaj dio završava teološkom analizom dviju za kršćanski nauk o Bogu Trojedinom odlučujućih tema: trojstvene strukture Pashalnog otajstva i Ivanove tvrdnje 'Bog je Ljubav'. Povijesni dio prikazuje glavna razdoblja i temeljne figure razvoja shvaćanja Boga na razini teološke tradicije i crkvenoga učiteljstva. Prikaz povijesnoga razvoja završava jednim sustavnim sintetskim prikazom nosivih odrednica kršćanskih elemenata vjere u Boga Isusa Krista. U završnomu dijelu se, pod vidom njihova stvarnoga inovativnog doprinosa tradicionalnomu govoru o Bogu, ukratko prikazuju i vrednuju neki od značajnijih suvremenih teoloških pristupa otajstvu Trojedinoga Boga: K. Rahner, H. De Lubac, J. Ratzinger, W. Kasper, J. Moltmann, H. U. Von Balthasar, E. Juengel, H. Ott.


S. Kušar, Otajstvo Trojedinog Boga, KBF, Zagreb, Zagreb, 1994., str. 1.-204. 231.-250. A. Tamarut, Bog Otac i Majka, KS, Zagreb, 2002., str. 87.-114. H. Küng, Postoji li Bog. Odgovor na pitanje o Bogu u novom vijeku, Naprijed, Zagreb, 1987., str. 535.-583. W. Kasper, Bog Isusa Krista. Tajna Trojedinog Boga, UPT, Đakovo, 1994., str. 142.-161. 209.-243. 395.-471. F. Court, Bog Trojstvene Ljubavi, KS, Zagreb, 1999., str. 177.-216.


W. Kasper, Bog Isusa Krista. Tajna Trojedinog Boga, UPT, Đakovo, 1994., str. 1.-82. 207.-470. F. Courth, Bog Trojstvene Ljubavi, KS, Zagreb, 1999., str. 1.-176. S. T. Davis, D. Kendall, G. O'Collins (ed.), The Trinity, Oxford University Press, Oxford, 1999., str. 29.-98. 179.-294. 357.-381.

Oblik nastave: predavanja, povremena interaktivna rasprava o nekim važnijim temama iznesenim tijekom predavanja.



Praćenje uspješnosti: anketa (pisana ili usmena) nakon održane nastave i ispita.


97

Predmet: Osnovno moralno bogoslovlje.

Oznaka: KBF303.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:6 ECTS bodova: 2,5 ECTS boda predavanja, 1,5 ECTS bod osobni studij, 1,5 ECTS bod priprema i polaganje ispita, 0,5 ECTS boda vježba.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Luka Tomašević.


Sažeto poznavanje razvoja kršćanske moralne misli. Kratko izlaganje etičkih misli velikih religija i humanizma. Očitavanje biblijske moralne misli. Stvaranje moralnih kršćanskih stavova prema katoličkomu nauku. Prosudbe moralnoga ponašanja i djelovanja.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje povijesti filozofije i Uvoda u Sveto pismo.

Sadržaj:

Povijesni pregled razvoja moralne teologije. Osvrt na etičke elemente nekršćanskih religija. Narav kršćanskoga morala: antropološke komponente i Objava. O moralnom djelovanju; svijest (znanje) i slobodna volja. O savjesti. Moralne norme i pitanje objektivnoga moralnog reda. O grijehu: iskustvo i pristup. Sveto pismo i Drugi vatikanski sabor (GS 13.; LG 11.). Povijesni osvrt na problematiku težine grijeha. Razlikovanje grijeha i grešnosti. Bit i vlastitosti obraćenja. Oblici pokore kroz povijest. Čini obraćenika. O krjepostima općenito: sustavan prikaz (aristotelovsko-tomistički sustav, biblijske krjeposti, 'nove' krjeposti itd.).


Ivan Pavao II., Enciklika Veritatis splendor – Sjaj istine (1993.), KS, Zagreb, 1998., str. 1.-158. I. Fuček, Osoba. Savjest, Verbum, Split, 2003., str. 107.-274. Isti, Grijeh. Obraćenje. Moralno-duhovni život, Verbum, Split, 2004., str. 11.-410.


M. Vidal, Kršćanska etika, Đakovo, 2001. Ivan Pavao II., Reconciliatio et poenitentia, KS, Zagreb, 1985., str. 35.-86. B. Häring, Kristov zakon. Opća kršćanska moralka, sv. 1., KS, Zagreb, 1973., str. 1.-319. M. Valković, Grijeh danas. Iskustvo, teološko vrednovanje i pastoralne posljedice, Bogoslovska smotra, 46 (1976.), 2., str. 5.-22. M. Valković, Obraćenje u životu kršćana, Bogoslovska smotra, 44 (1974.), 4., str. 425.-535. L. Tomašević, Predaja i moralna norma, u: Aktualnost predaje. Zbornik radova međunarodnoga znanstvenog skupa prigodom 100. obljetnice rođenja fra Karla Balića, Split, 06. XI. 1999., Služba Božja, Makarska, 2003., str. 153.-174. Š. Marasović, Grijeh struktura, u: Zbornik radova teološkoga simpozija Osobna i društvena dimenzija grijeha, CuS, Split, 2002., str. 155.-193.


Provjera znanja i ispit: usmeni ispit na kraju semestra.


Praćenje uspješnosti: anketa.


98

Predmet: Uvod i egzegeza Staroga zavjeta – Petoknjižje i povijesne knjige.

Oznaka: KBF304.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod samostalni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Očekuje se da student bolje upozna temeljnu problematiku Petoknjižja i povijesnih knjiga te da može sam nastaviti ozbiljnije proučavanje ovih knjiga.

Preduvjeti za upis: upućenost u osnovne teme o Bibliji. Poznavanje osnova hebrejskoga jezika.

Sadržaj:

Predmet tumačenja su Petoknjižje i dio povijesnih knjiga, tj. stariji proroci (Jš, Suci, 1 i 2 Sam, 1 i 2 Kr). Osim zajedničkoga pristupa, predmet uvodi studenta u problematiku svake pojedine knjige, prikazujući podjelu knjige, glavne likove, te glavne teološke teme, koje su odraz problema vremena u kojem pisci pišu svete tekstove. Nakon toga odabiremo neke tekstove te, pomoću egzegetskih metoda, uvodimo studenta u dublje razumijevanje teksta.


W. J. Harrington, Uvod u Stari zavjet-spomen obećanja, KS, Zagreb, 1977., str. 117.-189. A. Rebić, Stvaranje svijeta i čovjeka. Egzegeza i biblijska teologija Post 1-3 s uvodom u Petoknjižje, KS, Zagreb, 1996., str. 1.-172.


C. Tomić, Poruka spasenja Svetoga pisma Staroga zavjeta, Zagreb, 1983., str. 1.-144. D. Arenhoevel, Mali komentari Biblije. Prapovijest, KS, Zagreb, 1988., str. 1.-97.

Oblik nastave: klasični način predavanja i egzegetiranje.

Provjera znanja i ispit: kolokviji tijekom semestra i usmeni ispit na kraju.




99

Predmet: Biblijska teologija Staroga zavjeta.

Oznaka: KBF305.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:

2 ECTS boda, zbog obujma materije (teološka misao u cjelini Staroga zavjeta), za čije je usvajanje, produbljenje i aktivno korištenje potreban priličan samostalan rad u uočavanju, povezivanju, pamćenju i kritičkom zapažanju teološke misli od koje nas dijeli gotovo dva tisućljeća.



Student je osposobljen za teološko promatranje starozavjetnih spisa u njihovoj zaokruženosti i povezanosti sa svim ostalim spisima. Stječe uvid u razvitak teološke misli kroz razna razdoblja povijesti, osposobljava se za prosudbeno postavljanje prema pojedinim temama, za usustavljenje i spekulativno tumačenje biblijskog govora o Bogu objave i o čovjeku i njegovu svijetu kako ga opisuju biblijski pisci.

Preduvjeti za upis: položen ispit iz Hebrejskoga jezika i Općega uvod u Sveto pismo.

Sadržaj:

Predmet obrađuje ključne teološke teme starozavjetnih knjiga, prateći njihov dijakronijski razvitak u pojedinim knjigama i u različitim knjigama koje su nastale u različitim povijesnim razdobljima. Nudi i sinkronijski uvid u pojedine nosive teme koje omogućuju sagledavanje cjelovite poruke starozavjetne teološke misli i njezine kritičke prosudbe.


A. Rebić, Središnje teme Staroga zavjeta. Biblijsko-teološki pregled starozavjetne poruke, KS, Zagreb, 1996. A. Chouraqui, Židovska misao, KS, Zagreb, 1982. M. Eliade, Mit i zbilja, Matica hrvatska, Zagreb, 1970. R. E. Brown i dr. (ur.), Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta, KS, Zagreb, 1980., str. 55.-225. A. Rebić, Prorok čovjek Božji, KS, Zagreb, 1982. C. Tomić, Poruka spasenja Svetoga pisma Staroga zavjeta, Zagreb, 1983. Razne jedinice u: X. Léon-Dufour (ur.), Rječnik biblijske teologije, KS, Zagreb, 1980.


W. Eichrodt, Teologia dell’Antico testamento, vol. I. i II., Paideia, Brescia, 1979. G. von Rad, Teologia dell’Antico testamento, vol. I.: Teologia delle tradizioni storiche d'Israele, Paideia, Brescia, 1972., vol. II.: Teologia delle tradizioni profetiche d'Israele, Paideia, Brescia, 1974. C. Westermann, Grundriss der alttestamentlichen Theologie, Stuttgart, 1985.

Oblik nastave: predavanja uz mogućnost rasprave.

Provjera znanja i ispit:usmeni ili pisani ispit s jednim pitanjem iz prijeđene materije i dva pitanja iz ponuđene literature, jedno po izboru studenta a drugo bez izbora.



osobno: kolokvijalna provjera usvajanja i povezivanja tema. Institucionalno: anketna propitivanja i testovi znanja i snalažljivosti u primjeni usvojenoga.


100

Predmet: Uvod i egzegeza Staroga zavjeta – proroci i mudrosni spisi.

Oznaka: KBF321.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: II. i III. Semestar: ljetni (VI.).

ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod slušanje predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad, 1,5 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Po završetku ovoga predmeta očekuje se da student: bude bolje upoznat s glavnim temama proroka i mudrosnih spisa, da može lakše čitati i razumijevati proroke i mudrosne knjige, da može staviti poruku ovih knjiga u odnos s preostalim dijelom Staroga zavjeta, da može bolje razumjeti utjecaj ovih knjiga na Novi zavjet.

Preduvjeti za upis:Upućenost u opće pojmove o Bibliji i u temeljne ideje prethodnoga djela Staroga zavjeta. Poznavanje osnova hebrejskoga jezika.

Sadržaj:

Pojava i bit prorokovanja. Teološki vid proročkog poziva. Književne vrste u proročkim spisima. Proroci u Izraelovu susjedstvu i u Kanaanu. Povijest proročkog pokreta u Izraelu. Proroci pisci od VIII. do III. st. pr. Kr. Izabrane proročke teološke teme. Uvod u kroničarevo djelo (1 i 2 Ljet, Ezr i Neh), poučne i mudrosne knjige (Tob, Jdt, Est, Job, Ps, Izr, Prop, Pj, Mudr i Sir), deuterokanonske povijesne knjige (1 i 2 Mak). Egzegeza odabranih tekstova.


A. Rebić, Prorok čovjek Božji, KS, Zagreb, 1982., str. 1.-153. W. J. Harrington, Uvod u Stari zavjet – spomen obećanja, KS, Zagreb, 1977., str. 191.-270., 271.-436.


C. Tomić, Poruka spasenja Svetoga pisma Staroga zavjeta, Zagreb, 1983., str. 203.-301., 305.-473. G. Ziener, Pravednost i Mudrost: put u život, KS, Zagreb, 1995., str. 1.-54. A. Baum, Propovjednik i Pjesma nad pjesmama, KS, Zagreb, 1997., str. 1.-64.

Oblik nastave: predavanja i egzegetiranje.

Provjera znanja i ispit: kolokviji tijekom predavanja i usmeni ispit na kraju.




101

Predmet: Crkva Kristova.

Oznaka: KBF322.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: III. Semestar: ljetni (VI.).

ECTS bodovi:6 ECTS bodova: 2 ECTS boda pohađanje predavanja, 2,5 ECTS boda proučavanje literature, 1,5 ECTS boda pripremanje i polaganje ispita.



Na koncu studija iz ovoga predmeta očekuje se da student pokaže: poznavanje nastanka i povijesnog razvitka Katoličke Crkve te ustroja njezinih služba i univerzalnog poslanja spasenjske zajednice; da u svjetlu stečenih spoznaja pravo shvaća ulogu i zadaću kršćanskih vjernika u crkvenoj zajednici kao i odnos Crkve prema drugim kršćanima, pripadnicima drugih religija te svjetovnoj stvarnosti; da je osposobljen u svjetlu evanđeoske poruke i nauka Crkve prosuđivati goruće socijalne, gospodarske i društvene probleme.

Preduvjeti za upis:Kompetencije koje se stječu u predmetima Uvod u misterij Krista i povijest spasenja i Opći uvod u Sveto pismo.

Sadržaj:

Ekleziološki traktat polazi od kratkog opisa aktualnog stanja kršćanstva u današnjemu svijetu. Zatim se u prvom dijelu tumači povijesni nastanak i ustanovljenje Crkve koja je djelo Trojstva i bitno povezana uz osobu, poruku i sudbinu Isusa Krista. Na tragu obnovljenoga shvaćanje nauke o Crkvi na Drugomu vatikanskom saboru (lumen Gentium) u drugom dijelu se izlaže njezino otajstvo, bitne teološke značajke i univerzalno poslanje. Pritom se Crkva sagledava kao narod Božji u odnosu prema svima onima koji su na različite načine na nj usmjereni. U trećem dijelu tumači se vidljivo ustrojstvo Crkve, karizme i službe u zajednici, osobito položaj biskupa i pape te mjesto i zadaće laika u Crkvi i svijetu. Zaključni osvrt obrađuje dogmatske oznake Crkve i njezin odnos prema suvremenom svijetu.


Dogmatska konstitucija o Crkvi Lumen gentium, br. 1.-51., u: Drugi vatikanski koncil, Dokumenti. Latinski i hrvatski, KS, Zagreb, 72008., str. 77.-182. M. Zovkić, Crkva kao narod Božji, KS, Zagreb, 1976., str. 1.-325. N. A. Ančić, Crkva u društvenim promjenama. Ekleziološka promišljanja, CuS, Split, 2007., str. 5.-196. 231.-271.


T. Ivančić, Crkva. Fundamentalno teološka ekleziologija, Teovizija, Zagreb, 2004., str. 83.-332. H. Waldenfels, Kontekstualna fundamentalna teologija, Đakovo, 1995., str. 439.-627. Student bira jedno od dva predložena djela.

Oblik nastave:predavanja, interaktivna rasprava, kratka pisana izlaganja studenata o zadanim temama vezanim uz predavanje.

Provjera znanja i ispit: usmeni ili pisani ispiti.


Praćenje uspješnosti: anketa, pisani ili usmeni osvrti na završetku nastave i ispita.


102

Predmet: Bogoštovlje i krjeposti.

Oznaka: KBF323.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: III. i V. Semestar: ljetni (VI.).

ECTS bodovi:6 ECTS bodova: 2,5 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad, 0,5 ECTS boda zadana vježba, 1 ECTS priprema i polaganje ispita.



Po završetku ovoga predmeta očekuje se da je student osposobljen za: osnovno znanje o oblicima štovanja Boga općenito, a posebno u kršćanstvu, shvaćanje teoloških krjeposti vjere, ufanja i ljubavi i kršćanskoga kulta, osnovno znanje o moralnim krjepostima (razboritost, pravednost, umjerenost, jakost), osnovnu interpretaciju njihova vrjednovanja kroz povijest; primjenu u današnjemu društvu i crkvenoj stvarnosti.

Preduvjeti za upis: kompetencije koje se stječu u Osnovnomu moralnom bogoslovlju.

Sadržaj:

Izvori i motivi bogoštovlja. Moral bogoslovnih krjeposti (vjera, ufanje, ljubav). Krjepost religije (bogoštovlje). Štovanje Boga po sakramentima Crkve. Posebni oblici bogoštovlja: molitva, zavjet, zakletva ili prisega. Dan Gospodnji, post i nemrs. Grijesi protiv bogoštovlja, posebice o praznovjerju i magiji. Teološke krjeposti: vjera, ufanje i ljubav (prema Bogu i prema bližnjemu). Njihova narav, razvoj, dužnosti te opasnosti i njima protivni grijesi. Posebice o vjerskoj indiferentnosti i ateizmu. Tradicionalna moralna teologija o krjeposti razboritosti, pravednosti, umjerenosti i jakosti, kao i njima pripadajućim krjepostima. O biblijskim krjepostima. O suvremenim krjepostima. Krjepost pravednosti na osobnoj i međuosobnoj razini. Pravednost i pravo. Podjele pravednosti. Načini stjecanja vlasništva. Ugovori, zastara, naslijeđe. Krađa. Šteta i naknada. Sudjelovanje u nanošenju zla. Istina i laž. Kleveta i ogovaranje. Tajna.


Katekizam Katoličke Crkve, HBK, Zagreb, 1994., I. dio, treće poglavlje, Vjerujem, br. 145.-184., str. 51.-60., III. dio, Drugi odsjek: Deset zapovijedi Božjih, br. 2083.-2195., str. 522.-545. Ivan Pavao II., Dies domini – Dan Gospodnji (31. 5. 1998.), KS, Zagreb, 1999. B. Häring, Kristov Zakon. Prvi dio posebne moralne teologije, sv. II., Zagreb, 1980., str. 1.-529.


M. Škvorc, Vjera i nevjera, FTI, Zagreb, 1982., str. 27.-141., 169.-186. L. Tomašević, Teologija i moralnost nedjelje prema novijim dokumentima Crkve, Služba Božja, 1 (2004.), str. 86.-98.


Provjera znanja i ispit: kolokvij, usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anketa nakon predavanja, povremeni razgovor sa studentima.


103

Predmet: Ekumensko bogoslovlje.

Oznaka: KBF324.

Vrsta: predavanja.

Razina: napredna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad, prikupljanje sadržaja i rad s profesorom, 1,5 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: doc. dr. sc. Dušan Moro.


Student stječe solidno poznavanje raznih kršćanskih Crkava i crkvenih zajednica te sposobnost dijaloga i rada na približavanju i sjedinjenju kršćanskih Crkava.


Sadržaj:Predmet obrađuje osnovna pitanja ekumenskoga pokreta, povijest toga pokreta te katolička načela i smjernice prema dekretu Unitatis redintegratio te najnovija postignuća ekumenskoga djelovanja raznih crkava.


Dokumenti Drugoga vatikanskog sabora. Dekret Unitatis redintegratio, KS, Zagreb, 1972., str. 206.-236. J. Barišić, Da svi budu jedno, Split, 1975., str. 5.-162. R. Perić, Ekumenske nade i tjeskobe, Mostar, 1993., str. 1.-236. R. Perić – M. Lacko, Dekret o ekumenizmu. Dekret o istočnim katoličkim Crkvama, FTI, Zagreb, 1989., str. 5.-363. M. Špehar, Ekumensko vijeće Crkava. Skupštine – traženje puteva jedinstva kršćana, Glas Koncila, Zagreb, 2008., str. 5.-340. D. Moro, Teološki hod ekumenizma u XX. stoljeću. Konferencije 'Vjere i ustrojstva', protagonisti, poteškoće, Služba Božja, Split, 2009., str. 5.-140.


P. Neuner, Teologia ecumenica, BTC 110, Brescia, 2000., str. 5.-339. T. Šagi-Bunić, Vrijeme suodgovornosti, II., KS, Zagreb, 1982., str. 373.-510. T. Šagi-Bunić, ali drugog puta nema, KS, Zagreb, 1972., str. 223.-282.


Provjera znanja i ispit: kolokviji i pismeni prikazi pojedinoga odsjeka ili djela, članka, studije.




104

Predmet: Uvod i egzegeza Novoga zavjeta: sinoptici.

Oznaka: KBF401.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: IV. Semestar: zimski (VII.).

ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 2,5 ECTS boda osobni rad, priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Marijan Vugdelija.


Poznavanje osnova sinoptičke misli, uvid u najnovije znanstvene metode u tumačenju sinoptičkih tekstova, osnovna sposobnost znanstvenog ophođenja sa sinoptičkim tekstovima.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje novozavjetnoga Grčkog jezika.

Sadržaj:

Najprije se nastoji osvijetliti povijesna pozadina grčko-rimskoga i židovskoga svijeta toga vremena kada su nastajala sinoptička evanđelja. Potom se obrađuju uvodna pitanja i egzegeza izabranih dijelova. U uvodnomu dijelu posebno se obrađuju: povijesni okvir, pitanje izvora i predaje, tekstualna i povijesna kritika, povijest redakcije, sinoptičko pitanje, literarni karakter i teološki cilj pojedinoga evanđelista te pitanje autora, vremena i mjesta nastanka. U egzegezi se posebno obrađuje Matejevo evanđelje: Govor na gori (Mt 5-7) i prispodobe o kraljevstvu Božjemu (Mt 13, 1-52).


R. E. Brown, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 2008. W. J. Harrington, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 1983. M. Vugdelija, Pastoralni aspekti Besjede u prispodobama (Mt 13,1-52), Zagreb, 1986., str. 1.-242. M. Vugdelija, Očenaš – Molitva Gospodnja, Služba Božja, Split, 2007.


M. Vugdelija (ur.), Govor na gori (Mt 5-7), Služba Božja, Split, 2004., str. 1.-478. R. Schnackenburg, Osoba Isusa Krista u četiri evanđelja, KS, Zagreb, 1997.

Oblik nastave: predavanja i egzegeza odabranih dijelova iz sinoptičkih evanđelja.

Provjera znanja i ispit: kolokvij i završni usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anketiranje studenata za vrijeme izvođenja nastave i nakon ispita.

Opis predmeta - IV. god. FTS-a

105

Predmet: Ivanovski korpus.

Oznaka: KBF402.

Vrsta: predavanja.

Razina: napredna.


ECTS bodovi:

2 ECTS boda, zbog obujma gradiva koje treba usvojiti (Ivanovo evanđelje + tri Ivanove poslanice), raznih povijesnih i suvremenih hermeneutičkih pristupa tekstu, potrebe poznavanja religijskih i socioloških čimbenika nastanka teksta, povijesno-kritičke raščlambe teksta i njegova tumačenja u neposrednom surječju ili u surječju cijeloga Evanđelja i drugih novozavjetnih tekstova.



Student je osposobljen za razumijevanje, kritičko vrjednovanje i tumačenje povijesnog, teološkog i književnog surječja Ivanove misli, njezinoga razvoja i povijesnog djelovanja na razvoj teologije i crkvenoga života općenito te njezinoga posuvremenjivanja. Može samostalno istraživati Ivanovu misao, posebice pod vidom metodoloških pristupa, koristeći izvorni jezik i kritička izdanja Ivanovih tekstova.

Preduvjeti za upis: položen ispit iz Biblijskoga grčkog jezika i Općega uvoda u Sveto pismo.

Sadržaj:

U predavanjima se izlaže povijest ivanovskog pitanja s motrišta posebnosti ivanovskih spisa u sastavu novozavjetnih knjiga. Istražuje se književna i misaona cjelovitost ivanovskih tekstova, otkriva struktura njegove misli, mogući religijsko-povijesni utjecaji na nju (gnoza, židovstvo, Stari zavjet), konkretna životna pozadina nastanka tekstova (Sitz im Leben), ivanovski izvori i redakcijski zahvati u tekst, oslonjenost na tradiciju i odnos prema sinoptičkoj tradiciji, naslovnici tekstova, svrha njihova nastanka, pitanja autorstva, mjesta i vremena nastanka tekstova, književne značajke, jezik, stil i izvornost izričaja, ključna pitanja Ivanove teologije. Egzegetsko tumačenje pojedinih odlomaka otkriva značenje i poruku izabranoga teksta na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini, odnosno u njegovu razvoju kroz povijest i u kontekstualnoj povezanosti cjeline pojedinoga djela.


W. J. Harrington, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 1983., str. 11.-127., 398-458. A. Škrinjar, Teologija sv. Ivana, FTI, Zagreb, 1975. J. Fućak, Evanđelje ljubljenog učenika, Zagreb, 1986. C. Tomić, Počeci Crkve. Ivan - Evanđelist ljubavi, Zagreb, 1995. F. Porsch, Ivanovo Evanđelje, KS, Zagreb, 2002. L. Morris, Evanđelje po Ivanu. Komentar Evanđelja po Ivanu, Logos, Daruvar, 1997. Razni autori, u: Kateheza 16 (1994.), 1. J. Gnilka, Teologija Novoga zavjeta, KS, Zagreb, 1999., str. 185.-256. I. Dugandžić, Kako su nastala Evanđelja. Egzegetsko-teološki uvod i tumačenje izabranih poglavlja, KS, Zagreb, 1999., str. 147.-176., 185.-260. R. Schnackenburg, Osoba Isusa Krista u četiri Evanđelja, KS, Zagreb, 1997., str. 218.-284. R. E. Brown, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 2008., str. 325.-397.


R. E. Brown, Giovanni. Commento al Vangelo spirituale, Citadella, Assisi, 1979. R. Schnackenburg, Das Johannesevangelium, HThKNT IV./1., Freiburg, 41979., i IV./2., 21977. Ph. Perkins, The Gospel according to John, u: R. E. Brown i dr. (izd.), The New Jerome Biblical Commentary, Prentice Hall, New Jersey, 1993., str. 942.-985.

Oblik nastave: predavanja i rasprava.

Provjera znanja i ispit:usmeni ili pisani ispit s dva pitanja iz predavane materije i jednoga pitanja tumačenja teksta koji je student pripremio na temelju ponuđene literature.



osobno: kolokvijalna provjera usvojenih znanja i kritičkih zapažanja. Institucionalno: anketna propitivanja i testovi usvojenoga i interaktivnoga znanja.


106

Predmet: Spolni, bračni i obiteljski moral.

Oznaka: KBF403.

Vrsta: predavanja. Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 0,5 ECTS boda vježbe, 1 ECTS bod osobni rad, 1,5 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Luka Tomašević, izvoditelj: dr. sc. Šimun Bilokapić.


Po završetku ovoga predmeta očekuje se da je student osposobljen za samostalno razmišljanje o najvažnijim čimbenicima triju bitnih sastavnica ljudskoga života međusobno povezanih: spolnosti, braka i obitelji. Osposobljenost, zatim, za utemeljivanje i opravdanje vlastitih stavova i kompetentno sučeljavanje i dijalog s drukčijim postavkama i razmišljanjima s tih područja.

Preduvjeti za upis: kompetencije koje se stječu na ovom studiju u predmetu Osnovno moralno bogoslovlje.

Sadržaj:

Predmet se sastoji od tri međusobno povezane cjeline. Prva je govor o spolnom moralu. U njoj se najprije izlaže opće značenje ljudske spolnosti (spolna antropologija), analizirajući priloge huma-nih znanosti koje osvjetljuju svojstvene dimenzije spolnosti: biološku, psihološku, društveno-kul-turalnu, egzistencijalnu, otajstvenu. Potom se govori o kršćanskoj perspektivi (spolnost i kršćan-stvo); analiza triju komplementarnih aspekata: povijesni odnos između kršćanstva i spolnosti, kršćanska orijentacija s obzirom na spolnost te norme spolnoga morala u Svetomu pismu. Slijedi govor o općem spolnom moralu: povijesni i sustavni pristup. U ovomu dijelu se razlaže i nekoli-ko tema konkretnog spolnog morala: položaj žene, homoseksualnost, heteroseksualni odnosi, stid i bestidnost, spolne patologije, itd. Druga cjelina tiče se bračnoga morala (ljubav i spolnost u braku); analiziraju se neka problematičnija pitanja koja se danas pojavljuju u kršćanskom braku. Perspektiva je – autentična i potpuna realizacija bračne ljubavi. Unutar ove antropološke i vrijed-nosne senzibilnosti uokvirene su sljedeće teme: teološko značenje braka; predbračno razdoblje i predbračni odnosi; bračna ljubav u svojoj dvostrukoj dimenziji (antropološka i etička); spolnost u braku i izvanbračni odnosi; bračna ustanova i njezina aktualna kriza; vjernost bračnih drugova i stabilnost braka. Treća cjelina iznosi obiteljski moral (ljubav i plodnost u braku). Posebnu etičku raspravu zaslužuju četiri aspekta obitelji: značenje i uloga obitelji, etika obiteljskoga života, odgo-vorna prokreacija, prava djeteta. Zaključni dio predmeta posvećen je spolnom odgoju.


Dokumenti Drugoga vatikanskog sabora. Pastoralna konstitucija Gaudium et Spes o Crkvi u suvremenom svijetu, KS, Zagreb, 1986., br. 47.-52. Papa Pavao VI., Humanae vitae. Enciklika o ispravnoj regulaciji poroda, KS, Zagreb, 1968., str. 1.-31. Kongregacija za nauk vjere, Persona humana. Izjava Kongregacije za nauk vjere o nekim pitanjima seksualne etike, KS, Zagreb, 1976., str. 1.-24. Ivan Pavao II., Obiteljska zajednica - Familiaris consortio, KS, Zagreb, 1981., str. 1.-130. Ivan Pavao II., Ljudska spolnost: istina i značenje. Odgojne smjernice u obitelji, KS, Zagreb, 1997., str. 1.-108. Sveti zbor za katolički odgoj, Odgojne smjernice o ljudskoj ljubavi. Obrisi spolnoga odgoja, KS, Zagreb, 1996., str. 1.-65. V. Valjan, Moral spolnosti, braka i obitelji, Svjetlo riječi, Sarajevo, 2002., str. 1.-396.


I. Fuček, Bračna ljubav, FTI, Zagreb, 1974., str. 1.-232. P. Šolić, Moralni aspekti ljudske seksualnosti, CuS, Split, 2002., str. 1.-265.

Oblik nastave:predavanja. Nakon završenih cjelina, provjera usvojenoga znanja analizom i rješavanjem pojedinih slučajeva i tema karakterističnih za obrađeno područje.

Provjera znanja i ispit: pojedinačni usmeni ispit. Nastavni jezik: hrvatski.

Praćenje uspješnosti: anketa nakon održane nastave.


107

Predmet: Uvod u kanonsko pravo, I. i III. knjiga Zakonika kanonskoga prava.

Oznaka: KBF404.

Vrsta: predavanja. Razina: osnovna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanje, 1,5 ECTS bod osobni rad, 0,5 ECTS boda neposredna priprava i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Ivan Jakulj.


Po završetku ovoga predmeta student je osposobljen za korištenje važnijih izvora prava. Zatim je osposobljen za razumijevanje temeljnih pravnih pojmova i za primjenu osnovnih pravnih načela u tumačenju pravnih tekstova Zakonika kanonskoga prava. A također je u stanju sagledati opseg, sadržaj, nositelje, značaj i način službe naučavanja u Katoličkoj Crkvi.


Sadržaj:

Na početku predmeta tumači se kratka povijest, izvori i podjela pravnih znanosti i mjesto kanonskog prava u njima. Zatim se prelazi na tumačenje pojedinačnih pravnih propisa iz I. knjige Zakonika kanosnkoga prava naslovljenih Opće odredbe, u okviru čega se govori o vrstama crkvenih zakona i načelima njihova tumačenja, o običajima, o općim odlukama i uputama, o pojedinačnim upravnim aktima, o statutima i pravilnicima, o pravnim činima, o pravnim osobama, o fizičkim osobama i njihovu pravnom položaju. Zatim se tumači vlast upravljanja i njezina podjela na zakonodavnu, sudsku i izvršnu. Nakon toga se govori o crkvenim službama i načinima njihova povjeravanja kao i o načinima gubitka crkvenih služba, o zastari i o računanju vremena. Potom se tumači III. knjiga Zakonika kanonskoga prava. Nakon tumačenja uvodnika kanona u ovoj knjizi Zakonika, govori se o naviještanju Božje riječi (o propovijedanju Božje riječi i katehetskom poučavanju), o crkvenoj misijskoj djelatnosti, o katoličkom odgoju (škole, katolička sveučilišta i druge visokoškolske ustanove, crkvena sveučilišta i fakulteti), o sredstvima društvenog priopćivanja, o prethodnom odobrenju knjiga i publikacija. Na kraju se govori o dužnosti i načinu polaganja ispovijesti vjere.


Zakonik kanonskog prava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, (latinski i hrvatski), GK, Zagreb, 1996., Opće odredbe, kan. 1.-203., str. 4.-91., Naučiteljska služba Crkve, kan. 747.-833., str. 376.-421. J. Brkan, Opće odredbe Zakonika kanonskog prava, Makarska, 1997., str. 15.-357.


N. Škalabrin, Uvod u kanonsko pravo, Đakovo, 1994., str. 77.-105. V. B. Nuić, Opće pravo Katoličke Crkve, KS, Zagreb, 1985., str. 251.-274. J. Krukowski – R. Sobański, Komentarz do Kodeksu prawa kanonicznega, t. I., księga. I., Normy ogólne, Pallottinum, Poznań, 2003. W. Eymans, Kanonisches Recht. Lehrbuch aufgrund des Codex Iuris Canonici Begründet von E. Eichman, fortgefürt von K. Mörsdorf, neue bearbeitet von Winfried Aymans, Bd. I. Einleitende Grundfragen und Allgemeine Normen, verl. Ferdinand Schöningh, Paderborn-München-Wien-Zürich, 1991.

Oblik nastave: predavanje u okviru kojega izvoditelj tumači pravne odredbe upućujući na njihovu primjenu u ostalim dijelovima Zakonika kanonskoga prava.

Provjera znanja i ispit: usmeni ispit/pisani ispit.


Praćenje uspješnosti: anonimna anketa na kraju ispredavane materije.


108

Predmet: Kristologija.

Oznaka: KBF405.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:

5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanje, 3 ECTS boda osobni studij, priprema i polaganje ispita. (Moguća su daljnja 3 ECTS boda za izradu pisanoga rada: 1,5 ECTS bod za prikupljanje literature, osobni studij i konzultacije, 1,5 ECTS bod za izradu pisanoga rada).

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Anđelko Domazet.


Očekuje se da je po završetku predmeta student osposobljen za: temeljno poznavanje osobe i djela Isusa Krista, sposobnost razumijevanja i interpreti-ranja središnjih biblijskih izvora kao i najvažnijih teoloških naučavanja na koji-ma se temelji kršćansko poimanje Isusa Krista, sposobnost argumentiranoga vrjednovanja i izlaganja suvremene kristološke problematike koje je primje-reno razumijevanju crkvene zajednice i izazovima današnjega vremena.

Preduvjeti za upis:kompetencije koje se stječu studijem predmeta iz ovoga programa Uvod u misterij Krista i povijest spasenja ili studijem ekvivalentnoga predmeta.

Sadržaj:

Predavanja ovog predmeta sastavljena su od tri dijela. U uvodnomu dijelu prikazuje se današnji kontekst pitanja o Isusu. U drugom dijelu obrađuju se sljedeći kristološki vidici: povijest i sudbina Isusa iz Nazareta, Isusova poruka, njegova čudesa, kristološki naslovi, Isusova smrt i uskrsnuće. U trećem dijelu sustavno se izlaže vjera Crkve o Isusu Kristu: Isusovo božanstvo, njegovo otkupiteljsko djelo, teorije spasenja kroz povijest, te zadaci kristologije u odnosu na kršćanski navještaj danas. Služeći se povijesno-kritičkom metodom, predmet pokazuje temeljne odrednice teološkog pristupa osobi i djelu Isusa Krista u polju napetosti između povijesti i vjere.


W. Kasper, Isus krist, CuS, Split, 1995., str. 13.-194. J. Ratzinger-Benedikt XVI., Isus iz Nazareta, Verbum, Split, 2007., str. 325.-359. I. Šarčević, Isus krist – od suviška do tajne, Bosna franciscana, 7 (1997.), str. 6.-34. K. Rahner, Temelji kšćanske vjere: uvod u pojam kršćanstva, Ex libris, Rijeka, 2007., str. 229.-397-.J. Gnilka, Isus iz Nazareta. Poruka i povijest, KS, Zagreb, 2009., str. 5.-296.


Papinska međunarodna teološka komisija, Izabrana pitanja iz kristologije, KS, Zagreb, 1983., str. 1.-43. S. Kušar (ur.), Isus Krist Bogočovjek i Spasitelj, KS, Zagreb, 1997., str. 150.-212.

Oblik nastave: predavanja. Povremena rasprava o izabranim temama iz predavanja.

Provjera znanja i ispit: kolokvij. Usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anketa (usmena ili pismena) nakon održane nastave i ispita.


109

Predmet: Teološka antropologija.

Oznaka: KBF421.


Godina: IV. Semestar: ljetni (VIII.).

ECTS bodovi:

6 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja i konzultacije, 3 ECTS boda proučavanje literature, 1 ECTS bod neposredna priprema i polaganje ispita. (Moguća su daljnja 3 ECTS boda za izradu pisanog rada: 1,5 ECTS bod proučavanje literature i konzultacije, 1,5 ECTS bod pisanje rada).



Po završetku ovog predmeta od studenta se očekuje: sposobnost poznavanja i razumijevanja: (a) teološkoga poimanja stvaranja svijeta i čovjeka, (b) čovjekova mjesta i uloge u povijesti spasenja te (c) čovjekova konačnoga eshatološkog ispunjenja, osnovno umijeće interpretiranja temeljnih biblijskih, tradicijskih, teoloških i filozofskih izvorišta i pretpostavki na kojima počiva današnji govor crkvene zajednice o stvaranju i čovjeku u povijesti spasenja, posjedovanje temeljnih spoznajnih i metodoloških pretpostavki potrebitih za ulazak u dijalog s drugim znanstvenim antropologijama.

Preduvjeti za upis:minimalne kompetencije stečene u tri sljedeća filozofska predmeta: Kozmologija, Filozofska antropologija, Ontologija te osnovno poznavanje Biblije.

Sadržaj:

Prvi dio je posvećen raščlambi različitih vidova vjerske istine o stvaranju svijeta: čin stvaranja, creatio continua, svrha stvaranja, Trojstvo i stvaranje. U drugomu dijelu se govori o stvaranju čovjeka ‘na sliku Božju’ i temeljnim odrednicama i dimenzijama čovjekova bića: osobnost, povijesnost, društvenost, duhovnost i tjelesnost. U trećemu dijelu se pokazuje mogućnost govora o istočnom grijehu unutar evolutivne slike o svijetu. Četvrti dio proučava na razini opće, posebne i osobne povijesti spasenja milosni dijalog Boga i čovjeka koji u Isusu Kristu doseže svoj nenadmašivi vrhunac. Izlaganja rekonstruiraju temeljne figure govora o milosti kroz povijest Crkve na razini biblijskih tekstova, učiteljstva i teoloških tradicija. Zadnji dio izlaganja proučava eshatološku fazu čovjekova ispunjenja u svim njezinim sastavnim momentima: hermeneutička načela govora o eshatologiji, teme individualne eshatologije (smrt, posebni sud, raj, pakao, čistilište), teme kolektivne eshatologije (paruzija, uskrsnuće mrtvih, opći sud, kraj i obnova svijeta, značajka eshatološke nade i njezin odnos prema unutarpovijesnim eshatologijama), govor o eshtološkim temama razumljiv današnjoj kulturi.


A. Scola – G. Marengo – J. P. Lopez, Čovjek kao osoba. Teološka antropologija, KS, Zagreb, 2003., str. 57.-175., 239.-324. N. Bižaca, Božje djelovanje u svijetu dinamičkih procesa, Filozofska istraživanja, 23 (2003.), 4., str. 931.-955. N. Bižaca, 'Osobno i društveno u suvremenom govoru o istočnom grijehu', u: N. A. Ančić – N. Bižaca (prir.), Društvena dimenzija grijeha, CuS, Split, 2002., str. 111.-153. N. Bižaca, O nekim metodološkim vidovima govora o stvaralačkom Božjem djelovanju, u: N. A. Ančić – N. Bižaca (prir.), Govor o Bogu jučer i danas, CuS, Split, 2005., str. 301.-328. N. Bižaca, Problem čistilišta u teologiji, Kateheza, 3 (1983.), str. 27.-38. L. Nemet, Kršćanska eshatologija, KS, Zagreb, 2002., str. 7.-26., 96.-128. C. Pozo, Eshatologija, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 1997., str. 323.-430.


N. Bižaca, Razmišljanja o smrti i grijehu u svjetlu biblijsko-teološke kategorije slika Božja, u: N. A. Ančić – N. Bižaca (prir.), Pristupi umiranju i smrti, CuS, Split, 1999, str. 89.-109. L. Nemet, Kršćanska eshatologija, KS, Zagreb, 2002., str. 5.-157. L. Nemet, Teologija stvaranja, KS, Zagreb, 2003., str. 1.-209. L. Boros, Živjeti iz nade, KS, 1970., str. 33.-73.

Oblik nastave: predavanja, konzultacije, interaktivna rasprava o izabranim temama iz programa.

Provjera znanja i ispit: pisani ispit. Nastavni jezik: hrvatski.


anketa (usmena ili pisana) među studentima nakon završenih predavanja i ispita.


110

Predmet: Pavlovski korpus i ostali epistolarni dio.

Oznaka: KBF422.

Vrsta: predavanja.

Razina: napredna.


ECTS bodovi:

6 ECTS bodova, zbog obujma gradiva koje treba usvojiti, raznih povijesnih i suvremenih hermeneutičkih pristupa tekstu, mnoštva različitih tumačenja koje treba kritički vrjednovati, potrebe poznavanja religijskih i socioloških čimbenika nastanka teksta, povijesno-kritičke raščlambe teksta i njegova tumačenja na izvornom biblijskom grčkom jeziku.

Nastavnik: nositelji i izvoditelji: prof. dr. sc. Marinko Vidović i prof. dr. sc. Marijan Vugdelija.


Student upoznaje i usvaja povijesnu uvjetovanost i postupni razvitak teološke misli pojedinoga spisa, njezino književno oblikovanje, izvornost, povod, svrhu nastanka, autorstvo teksta, književne vrste i teološki nauk. Egzegetska obrada izabranih odlomaka osposobljava studenta za samostalni rad s izvornim tekstom, njegovo tumačenje u okolnostima nastanka, njegov utjecaj na razvoj teološke misli i crkvenoga života općenito, njegovu primjenu u rješavanju vjerskih i egzistencijalnih pitanja suvremenoga čovjeka.

Preduvjeti za upis: položen ispit iz Biblijskoga grčkog jezika i Općega uvoda u Sveto pismo.

Sadržaj:

Predavanja obuhvaćaju teološko-egzegetsku problematiku poslaničnog korpusa novozavjetnih spisa (osim Ivanovih poslanica). Tumače povod, svrhu, književni ustroj, književnu vrstu i teološki nauk svakog pojedinog spisa. Težište stavljaju na povijesnu uvjetovanost i postupni o povijesnim okolnostima zavisan razvoj teološke misli i njezina književnoga izričaja. Egzegeza izabranih odlomaka približava studenta što je moguće više shvaćanju izvorne misli autora i njezine eksplikacije u sklopu crkvenoga nauka.


A. Brunot, Sveti Pavao i njegova poruka, KS, Zagreb, 1995. I. Dugandžić, Pavao. Svjedok i apostol Isusa krista, KS, Zagreb, 2002. W. J. Harrington, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 1983., str. 247.-397., 459.-497. Poslanični komentari raznih autora u izdanju Logosa iz Daruvara 1997. J. Gnilka, Teologija Novoga zavjeta, KS, Zagreb, 1999., str. 11.-106. 265.-384. C. Tomić, Počeci Crkve. Pavao apostol naroda, Zagreb, 1995. I. Dugandžić, Bog sve u svemu, KS, Zagreb, 1996. R. E. Brown, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 2008., str. 401.-780.


Herderovi teološki komentari novozavjetnih knjiga na njemačkomu jeziku, kratki komentari poslanica u: R. E. Brown I dr (izd.), The New Jerome Biblical Commentary, Prentice Hall, New Jersey, 1993. W. Beilner – M. Ernst, Unter dem Wort Gottes. Theologie aus dem Neuen Testament, Kulturverlag, Thaur…, 1993., str. 183.-382. H. Conzelmann – A. Lindemann, Guida allo studio del Nuovo Testamento, Marietti, C. Monferrato, 1986. S. Jurič, 1260 dana u Saloni. Kušnja i opis Crkve u knjizi Otkrivenja, Crkva na Kamenu, Mostar, 2005. G. Barbaglio, La teologia di Paolo. Abbozzi in forma epistolare, EDB, Bologna, 2008.


Provjera znanja i ispit: usmeni ili pisani ispit s dva pitanja iz prijeđene materije i jednim pitanjem iz materije koju student sprema iz ponuđene literature.



osobno: kolokvijalna provjera usvojenih znanja i kritičkih zapažanja. Institucionalno: anketna propitivanja i testovi usvojenoga i interaktivnoga znanja.


111

Predmet: Biblijska teologija Novoga zavjeta.

Oznaka: KBF423.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:2 ECTS boda: 1 ECTS bod za predavanja, 1 ECTS bod za osobni studij, pripremu i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Marinko Vidović, izvoditelj: dr. sc. Marin Barišić.


Osnovno poznavanje i sustavno praćenje razvoja novozavjetne teološke misli tijekom raznih povijesnih razdoblja. Sposobnost prosudbe pojedinih tema, njihova usustavljenja, prijenosa i primjene u novim crkvenim i društvenim okolnostima.

Preduvjeti za upis:poznavanje osnovnih datosti biblijske poruke i razumijevanje ključnih grčkih termina Novoga zavjeta.

Sadržaj:

Predmet obrađuje ključne teološke teme novozavjetnih knjiga, prateći njihov dijakronijski razvitak, povijesnu uvjetovanost i povezanost. Posebna se pozornost posvećuje aktualnosti novozavjetnih tema za suvremenu teološku refleksiju. Naglašava se sagledavanje cjelovite i zaokružene teološke poruke Novoga zavjeta i njezine kritičke prosudbe. Upućuje se u traženje, izbor i studij prikladnih materijala za usvajanje novih informacija i produbljenja sadržaja.


J. Gnilka, Teologija Novoga zavjeta, Herder – KS, 1999., str. 5.-386. F. Porsch, Mnogo glasova jedna vjera. Teologija Novoga zavjeta, KS, Zagreb, 1988., str. 5.-222. Razni autori, Biblijska teologija Staroga i novoga zavjeta, KS, Zagreb, 1980., str. 267.-469.


H. Conzelmann, Teologia del Nuovo Testamento, Paideia, Brescia, 1991. R. Schnackenburg, Messaggio morale del Nuovo Testamento, Paoline, Alba, 1971.

Oblik nastave: predavanja uz mogućnost kraćih rasprava.

Provjera znanja i ispit:dijalog s mogućnošću kreativnosti i kritičnosti te usmeni ili pisani ispit s pitanjima iz predavane materije i iz ponuđene preporučene literature.



anketna propitivanja i mogućnost usmenoga ili/i pisanoga osvrta nakon predavanja ili/i ispita.


112

Predmet: Didaktika i metodika religioznoga odgoja i kateheze.

Oznaka: KBF424.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.



Nastavnik: nositelj i izvoditelj: doc. dr. sc. Jadranka Garmaz.


Poznavanje usklađivanja didaktičko-metodičkih varijabli te programiranje i planiranje vjeronauka kao nastavnog procesa. Poznavanje i primjena osnovnih metodičkih elemenata, metoda i metodičkih sustava u religioznom odgoju i katehezi.


Sadržaj:

Temeljna didaktičko-metodička pitanja vezana uz nastavu vjeronauka. O identitetu, predmetu i zadacima didaktike. O subjektima učenja, o mjestima učenja, o kriterijima primjene metoda u nastavi vjeronauka. Struktura nastavnoga procesa, različite metodičko-didaktičke varijable u planiranju i ostvarivanju nastave vjeronauka, socijalni oblici rada, metodički postupci te mediji komuniciranja. Vježbanje, ponavljanje, vrednovanje i ocjenjivanje u odgojno-obrazovnomu procesu.


G. Hilger – S. Leimgruber – H. G. Ziebertz, Vjeronaučna didaktika. Priručnik za studij, obrazovanje i posao, Salezijana, 2009., str. 1.-479. Katolički vjeronauk, u: MZOS, Nastavni plan i program za osnovnu školu, Zagreb, str. 336.-339.


J. Baričević, Katehetsko-komunikacijski pristup u susretu s biblijskim tekstovima, Diacovensia, 2 (1994.), 1., str. 110.-145. M. Pranjić, Didaktika. Povijest, osnove, profiliranje, postupak, Tehnička knjiga, Zagreb, 2005., str. 102.-150.


Provjera znanja i ispit: pisani rad.




113

Predmet: Druga knjiga Zakonika kanonskoga prava.

Oznaka: KBF425.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod osobni rad, 1 ECTS bod pripremanje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Juraj Brkan.


Poznavanje obveza i prava članova Božjeg naroda. Poznavanje hijerarhijskoga uređenja Katoličke Crkve. Poznavanje ustanova posvećenog života i družbi apostolskog života. Potrebno razumijevanje i primjena odredaba kanonskoga prava iz II. knjige Zakonika.


Sadržaj:

1. Vjernici (kan. 204.-329.): Obveze i prava svih vjernika, Obveze i prava vjernika laika, Posvećeni službenici ili klerici, Odgoj i obrazovanje klerika, Upis klerika ili inkardinacija, Obveze i prava klerika, Vjernička društva. 2. Hijerarhijsko uređenje Crkve (kan. 330.-572.): Vrhovna Crkvena vlast, Rimska kurija, Partikularne crkve i njihove skupštine, biskupi, biskupski ordinarijat, župe, župnici, župni vikari. 3. Ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života (kan. 573.-746.): Redovničke ustanove, Svjetovne ustanove, Družbe apostolskoga života.


Zakonik kanonskog prava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, Glas Koncila, Zagreb, 1996., kan. 204.-746.


N. Škalabrin, Zakonik kanonskoga prava, knjiga II. Božji narod (prir. N. Škalabrin), Đakovo, 2009. J. Brkan, Župa u zakonodavstvu Katoličke Crkve, Split, 2004. J. Brkan, Obveze i prava vjernika laika, Split, 2005. J. Brkan, Ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života prema Zakoniku kanonskoga prava, Šibenik, 2007.


Provjera znanja i ispit: kolokvij, razgovor sa studentima, usmeno ili pismeno polaganje ispita.




114

Predmet: Temeljna pastoralna teologija. Oznaka: KBF426.



ECTS bodovi: 4 ECTS boda: 2 ECTS boda predavanja, 1 ECTS bod osobni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Stipe Nimac.


Studenti se osposobljavaju za samostalnu znanstveno-teološku analizu postojeće crkvene prakse vjere, kritičku prosudbu stanovite društveno-vjerničke situacije te postavljanje normativnih smjernica za osobnu i crkvenu vjerničku praksu.


Sadržaj:

Pastoralna teologija nekoć i danas. Utemeljenje pastoralne teologije kao znanstvene disci-pline i njezina posebnost unutar teologije. Odnos između teološke teorije i crkvene prakse. Određivanje temeljnih pitanja teološko-pastoralnog promišljanja. Drugi vatikanski sabor i njegova pastoralna važnost. Suvremena strujanja i nacrti pastoralne teologije. Hrvatska pa-storalna teologija i hrvatski pastoralni teolozi. Epistemološke postavke u pastoralnoj teolo-giji: djelovanje čitave Crkve (kao materijalni objekt) i ostvarenje crkvenog poslanja u skladu s vremenom i evanđeljem (formalni objekt); metoda u pastoralnoj teologiji kroz različita razdoblja; povezanost između pastoralne teologije i drugih teoloških disciplina; povezivanje pastoralne teologije i humanističkih znanosti sukladno zahtjevima Gaudium et spes. Inter-disciplinarnost i intradisciplinarnost pastoralne teologije.


Drugi vatikanski koncil, Gaudium et spes. Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (7. XII. 1965.), u: Dokumenti, Zagreb, 72008., br. 1.-93. N. Mette, Katolička pastoralna teologija. Praktična teologija nekoć i danas, Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, Lepuri-Split, 2004., str. 1.-79. S. Nimac – B. Seveso, Praktična teologija. Profil jedne teološke discipline s osvrtom na njezine zadaće u hrvatskoj Crkvi i društvu, Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 2009., str. 19.-122, 149.-166. S. Nimac, Pastoralna teologija u današnjem kriznom vremenu, Bogoslovska smotra, 77 (2007.), br. 4., str. 839.-855. S. Nimac, Pokušaj odredbe pojma praktične teologije, u: S. Nimac – B. Seveso, Praktična teologija. Profil jedne teološke discipline s osvrtom na njezine zadaće u hrvatskoj Crkvi i društvu, Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 2009., str. 7.-18. J. Baloban, Pastoralna teologija u Hrvatskoj, u: I. Džinić – I. Raguž (ur.), Iščekivati i požurivati dolazak dana Božjega. Zbornik radova u čast prof. dr. sc. Peri Aračiću prigodom 65. obljetnice života, Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo, 2009., str. 15.-32. S. Nimac, Intradisciplinarrnost i interdisciplinarnost praktične teologije, u: I. Džinić - I. Raguž (ur.), Iščekivati i požurivati dolazak dana Božjega. Zbornik radova u čast prof. dr. sc. Peri Aračiću prigodom 65. obljetnice života, Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo, 2009., str. 33.-38. S. Nimac, Neke zadaće praktične teologije u hrvatskoj Crkvi i hrvatskom društvu, u: P. Aračić (ur.), Novi izazovi pastoralnoj teologiji. Radovi međunarodnog simpozija pastoralnih teologa, Đakovo, 7. – 9. listopada 2004., Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo, 2005., str. 31.-41. S. Nimac - S. Klein, metoda u praktičnoj teologiji, Ravnokotarski cvit, Lepuri, 2010., str. 7.-16., 159.-162.


H. Haslinger, (ur.), Handbuch Praktische Theologie, 1., Matthias-Grünewald-Verlag, Mainz, 1999., str. 19.-36. 46.-59. 386.-397. P. M. Zulehner, Teologia pastorale. Pastorale fondamentale, 1., Queriniana, Brescia, 1992., str. 13.-44., 300.-314. D. Neuer – R. Bucher – F. Weber (Hrsg.), Praktische Theologie. Bestandsaufhme und Zukunftsperspektiven Ottmar Fuchs zum 60. Geburtstag, Verlag W. Kohlhammer, Stuttgart, 2005., str. 35.-43., 65.-70., 157.-161. S. Klein, erkenntnis und methode in der Praktischen Theologie, Verlag W. Kohlhammer, Stuttgart, 2005., str. 25.-125., 281.-292. S. Nimac, Zahtjevi praktične teologije u hrvatskoj Crkvi, Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 2001., str. 9.-17. K. Wenzel, Mala povijest Drugog vatikanskog koncila, KS, Zagreb, 2008. A. Čondić, Prosudbeni osvrt na razvitak pastoralnog bogoslovlja od početka do Drugoga Vatikanskog sabora, Bogoslovska smotra, 75 (2005.), br. 2., str. 557.-579. A. Čondić, Pastoralno bogoslovlje u raspravi od Drugog vatikanskog sabora do danas, Služba Božja, 45 (2005.), br. 4., str. 387.-408. A. Čondić, Kritički osvrti metode pastoralne teologije, CuS, 40 (2005.), br. 2., str. 161.-186.

Oblik nastave: predavanja. Provjera znanja i ispit: kolokvij, pisani radovi, usmeni ispit.

Nastavni jezik: hrvatski. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa.


115

Predmet: Pneumatologija.

Oznaka: KBF406.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi: 2 ECTS boda: 1 bod predavanja, 0,5 boda osobni rad, 0,5 boda priprema ispita.



Osnovno poznavanje iskustva stvarnosti i djelovanja Duha Svetoga kroz povijest spasenja; u Svetom pismu i povijesti Crkve. Razumijevanje odnosa Duha Svetoga prema svijetu i Crkvi. Dublje razumijevanje duhovne stvarnosti u cjelini te sposobnost kritičke interpretacije znakova prisutnosti i djelovanja Duha Svetoga u svijetu, Crkvi, duhovskim pokretima i u životu čovjeka pojedinca.

Preduvjeti za upis:Poznavanje osnovnih filozofsko-teoloških pojmova te glavnih razdoblja povijesti Crkve.

Sadržaj:

Predmet Pneumatologija podijeljen je u tri dijela. U prvomu, biblijskom dijelu, izlaže se stvarnost Duha u Svetome pismu, počevši od najstarijih iskustava duha (Duha) u Staromu zavjetu pa do očitovanja Duha u životu Isusa Krista i prve Crkve. U drugomu, povijesnom dijelu, izlaže se doživljaj stvarnosti Duha kroz povijest Crkve sve do najnovijih vremena. Povijesni dio zaključen je govorom o enciklici Ivana Pavla II., Dominum et Vivificantem. U trećemu, sistematskom dijelu, izlažu se neka važna pitanje iz pneumatologije: Duh u otajstvu Trojstva, odnos Duha i Crkve, uloga i mjesto karizmi u Crkvi, posebno se obrađuju pojedine karizme, primjerice karizma razlučivanja duhova, karizma proroštva, karizma ozdravljanja, itd.

Preporučena literatura: A. Schneider, Na putovima Duha, FTI, Zagreb, 1991., str. 5.-204.


H. Mühlen, Obnova kršćanske vjere. Karizma - Duh - Oslobođenje, Duh i voda, Jelsa, 1984., str. 51.-78. 149.-179. R. Cantalamessa, Duh Sveti u Isusovu životu, Duh i voda, Jelsa, 1984., str. 1.-88.

Oblik nastave: predavanja. Interaktivni razgovor sa studentima.



Praćenje uspješnosti: ankete na početku i nakon održanih predavanja.


116

Predmet: Sakramenti općenito i inicijacije.

Oznaka: KBF501.

Vrsta: predavanja.

Razina: napredna.

Godina: V. Semestar: zimski (IX.).

ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda osobni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Ante Mateljan.


Osposobljenost za razumijevanje i tumačenje sakramentalnog bogoštovlja Crkve; poznavanje povijesno-spasenjskih osnova, kristoloških temelja i eklezijalne dinamike sakramenata; poznavanje povijesnog razvoja teologije i prakse sakramenata kršćanske inicijacije kao i dogmatski relevantnih dokumenata crkvenog učiteljstva.

Preduvjeti za upis: poznavanje ekleziologije.

Sadržaj:

Temeljna sakramentologija (antropološki temelji; objava i sakramenti; sakramental-nost Krista i Crkve; ustrojstvo, ustanova, plodnost i učinci); krštenje (znakovi Saveza; Krist i krštenje; razvoj teologije krštenja; nalog krštavati, struktura sakramentalnog čina i djelitelj, sakramentalni karakter i milost, krštenje djece i nužnost za spasenje); Potvrda (obećanje i dar Duha Svetoga u povijesti spasenja; razvoj potvrde na Istoku i Zapadu; struktura sakramentalnog čina; sakrament dara/darova Duha; djelitelj, dob primatelja i jedinstvo inicijacije); euharistija (spomen i žrtvena gozba u SZ; Po-sljednja večera i NZ tekstovi ustanove; praksa apostolske Crkve; razvoj teologije; struktura i teologija sakramentalnog čina /žrtva hvale, spomen čin, Kristova prisut-nost; gozba/; osobni i eklezijalni učinci; euharistija i svećeništvo).


Katekizam Katoličke Crkve, br. 1113.-1134., 1212.-1419. A. Mateljan, Otajstvo susreta. Temeljna sakramentologija, Split, 2010., (1.-224.). A. Mateljan, Sakrament krštenja (skripta, 2009.). A. Mateljan, Otajstvo poslanja. Sakrament potvrde, CuS, Split, 2004., str. 1.-212. A. Mateljan, Sakrament euharistije (skripta), Split, 2008.


E. Schillebeeckx, Krist sakrament susreta s Bogom, KS, Zagreb, 1992., str. 1.-165. B. Testa, Sakramenti Crkve, KS, Zagreb, 2009., str. 1.-164. F. Courth, Sakramenti, UPT, Đakovo, 1997., str. 7.-344. C. Tomić, Tajna vjere, Zagreb, 1983., str. 1.-168. T. J. Šagi-Bunić, Euharistija u životu Crkve kroz povijest, KS, Zagreb, 1984., 1.-353.

Oblik nastave:predavanja. Zajednička analiza najvažnijih tema. Priprema i izlaganje jedne teme od strane jednog studenta ili nekoliko njih.

Provjera znanja i ispit: kolokvij (nakon trećine predavanja), priprema i izlaganje određene teme, usmeni ispit.



Opis predmeta - V. god. FTS-a

117

Predmet: Zakonik kanonskoga prava (knjige: V., VI. i VII.).

Oznaka: KBF502.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod osobni rad, 0,5 ECTS boda konzultacije, 1 ECTS bod priprava i polaganje ispita.



Shvaćanje važnosti crkvenih vremenitih dobara te potrebno razumijevanje i primjena odredaba V., VI., i VII. knjige Zakonika kanonskoga prava u praksi. Poznavanje crkvenih kaznenih mjera i sudskih administrativnih postupaka.

Preduvjeti za upis: shvaćanje općih odredaba Zakonika kanonskoga prava.

Sadržaj:

V. knjiga Zakonika kanonskoga prava: Vremenita crkvena dobra (kan. 1254.-1310.): Stjecanje dobara, Upravljanje dobrima, Ugovori i napose otuđenje, Nabožne odredbe općenito i nabožne zaklade. VI. knjiga zakonika kanonskoga prava: Kaznene mjere u crkvi (kan. 1311.-1399.): općenito o kažnjivim mjerama i kaznama, podložnik kaznenih mjera, kazne i ostala kažnjavanja, primjenjivanje kazna, prestanak kazna, kazne za pojedinačna kažnjiva djela; opća odredba. VII. knjiga Zakonika kanonskoga prava: Postupci (kan. 1400.-1452.): Sudstvo općeni-to, stranke u parnici, parničko suđenje, neki posebni postupci, kazneni postupak, postupak u upravnim utocima i u uklanjanju župnika ili premještanja župnika.


Zakonik kanonskoga prava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, Glas Koncila, Zagreb, 1996., kan. 1254.-1752.


N. Škalabrin, Kaznene mjere u Crkvi, Đakovo, 2004., str. 1.-192. N. Škalabrin, Postupci, Đakovo, 2000., str. 29.-70., 261.-266., 309.-329. Ugovori između Svete Stolice i republike Hrvatske (predgovor J. Bozanić – komentar N. Eterović), Zagreb, 2001., str. 28., 61.-69., 297.-335. J. Brkan, Crkvena vremenita dobra. Temeljni kanoni ZKP iz 1983 (kan. 1254.-1258.), CuS, 39 (2004.), br. 1., str. 62.-94. J. Brkan, Stjecanje vremenitih dobara (kan. 1259.-1272.), Bogoslovska smotra, 74 (2004.), br. 1., str. 201.-231.


Provjera znanja i ispit: kolokvij, razgovor sa studentima, usmeno polaganje ispita.


Praćenje uspješnosti: usmeno propitivanje i posebne ankete.


118

Predmet: Društveni nauk Crkve.

Oznaka: KBF503.



ECTS bodovi:6 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda osobni rad, 1,5 ECTS bod priprema i polaganje ispita, 0,5 ECTS boda izrada pisane vježbe.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Luka Tomašević, izvoditelj dr. sc. Marijo Volarević.


Sposobnost razumijevanja i interpretiranja društvene zbilje u duhu Katoličke Crkve. Osposobljenost za izlaganje socijalnoga nauka Crkve kroz razna predavanja, okrugle stolove ili pak preko masovnih medija. Osnovnu osposobljenost za daljnje usavršavanje u struci te aktivno političko i društveno djelovanje u duhu socijalnoga nauka Crkve.

Preduvjeti za upis:Poznavanje povijesti srednjega i novoga vijeka te osnova Svetoga pisma Novoga zavjeta i katoličke moralne teologije.

Sadržaj:

Povijest i razvoj katoličkoga socijalnoga nauka s glavnim naglascima na izazove imperijalizma i kolonijalizma, liberalnoga kapitalizma te marksističkog socijaliz-ma. Obrada temeljnih načela katoličkoga socijalnoga nauka: solidarnosti, supsi-dijarnosti i općeg dobra; društveno uređenje, brak i obitelj; profesija i rad; gospo-darstvo i privatno vlasništvo; raspodjela društvenoga proizvoda i teorija države.


J. kard. Höffner, Kršćanski socijalni nauk, KS, Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve, Zagreb, 2005. R. Weiler, Uvod u katolički socijalni nauk, Školska knjiga, Zagreb, 1995.


Socijalni dokumenti Crkve, Sto godina katoličkog socijalnog nauka, KS, Zagreb, 1991. Benedikt XVI., Caritas in veritate, KS, Zagreb, 2009. Š. Marasović, Demos ante portas, Crkva u Hrvatskoj pred demokratskim izazovima, CuS, Split, 2002., str. 1.-329. Š. Marasović, Društvo i Bog, CuS, Split, 2006. R Marx, Kapital, Zadro, Zagreb, 2009. V. Zsifkovits, Politika bez morala?, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 1.-121. S. Baloban (ur.), Socijalni nauk Crkve u hrvatskome društvu, Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve, Zagreb, 1998., str. 1.-121. M. Valković, Civilno društvo-izazov za državu i Crkvu, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2000., str. 1.-66. S. Baloban /G. Črpić, Solidarnost i supsidijarnost u Hrvatskoj, Centar za socijalni nauk Crkve, KS, Zagreb, str. 1.-122.

Oblik nastave: predavanja i vježbe

Provjera znanja i ispit: usmeni ispit na kraju semestra.




119

Predmet: Posebna pastoralna teologija.

Oznaka: KBF504.

Vrsta: obvezatna predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 2 ECTS boda predavanja, 1,5 ECTS bod samostalni rad, 0,5 ECTS boda priprava i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: doc. dr. sc. Alojzije Čondić.


Sposobnost primjene teološko-pastoralnih metoda, izradbe pastoralnih programa te prosudbenoga promišljanja i sudjelovanja u crkvenomu i društveno-kulturnomu životu. Osposobljenost za teološko-pastoralnu prosudbu župnoga pastorala u suvremenim okol-nostima. Osnovno i opće znanje pastorala sakramenata te pastorala ženidbe i obitelji.


Sadržaj:

Nakon osvrta na povijesni razvitak, metode pastoralnoga bogoslovlja i pastoralnoga programiranja, obrađuje se pastoral župne zajednice. Potom slijedi pastoral sakramenata a osobita se pozornost posvećuje pastoralu ženidbe i obitelji polazeći od prosudbe njihova današnjega stanja.


Benedikt XVI., Pobudnica Sacramentum caritatis, KS, Zagreb, 2007., str. 5.-137. Kongregacija za klerike, Naputak o nekim pitanjima suradnje vjernikâ laikâ u svećeničkoj službi, KS, Zagreb, 1999., str. 5.-51. HBK, Direktorij za pastoral sa-kramenata u župnoj zajednici, GK, Zagreb, 2008., str. 5.-151. HBK, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2002., str. 13.-130. Ivan Pavao II., Pobudnica Familiaris consortio, KS, Zagreb, 1997., 5.-120. A. Čondić, Župni pasto-ral pred izazovima pluralnoga društva, u: Na granicama Riječi, Zbornik radova u čast mons. Drage Šimundže, N. A. Ančić (ur.), CuS, Split, 2005. str. 503.-514.


Ivan Pavao II., Pomirenje i pokora (2. XII. 1984.), KS, Zagreb, 1985., 115. str. Ivan Pavao II., Pismo obiteljima (2. II. 1994.), IKA, Zagreb, 1994., 114. str. Ivan Pavao II., Enciklika Ecclesia de Eucharista (17. IV. 2003.), KS, Zagreb, 2003, 74. str. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Redemptionis sacramentum, KS, Zagreb, 2004., 103. str. Papinsko vijeće za obitelj, Priručnik za ispovjednike. O nekim pitanjima bračnoga ćudoređa, KS, Zagreb, 1997., 36. str. HBK, Pastoralne smjernice na početku trećeg tisućljeća Na svetost pozvani (15. VIII. 2002.), GK, Zagreb, 2002., 123. str. P. Aračić, Rasti u ljubavi. Priprava za brak i obitelj i pastoral zaručnika, GK, Zagreb, 2000., 163. str. J. Baloban, Crkvenost i obitelj pred izazovima, GK, Zagreb, 2004., 264. str. S. Lanza, Convertire Giona. Pastorale come progetto, OCD, Roma, 2005., 352. str. S. Nimac – B. Seveso, Praktična teologija, Ravnokotarski cvit, Lepuri, 2009., 248. str.


Provjera znanja i ispit: kolokvij, usmeno ili pisano polaganje ispita.




120

Predmet: Vjeronauk i kateheza osnovnoškolske djece.

Oznaka: KBF505.


Razina: srednja.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda vježbe, 1 ECTS bod konzultacije i pisani rad, 1 ECTS bod osobni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: doc. dr. sc. Jadranka Garmaz, izvoditelj: mr. sc. Josip Periš.


Poznavanje i razumijevanje temeljnih elemenata katehetske metodologije rada s učenicima osnovnoškolske dobi. Osposobljenost za pripremanje i izvođenje nastave vjeronauka u osnovnoj školi.

Preduvjeti za upis: poznavanje katehetskih, didaktičkih i metodičkih osnova.

Sadržaj:

Razvojno-psihološka obilježja djece osnovnoškolske dobi. Društveno-kulturna i religiozno-pedagoška analiza potreba i zahtjeva učenika osnovnoškolske dobi. Strukturalni elementi planiranja i programiranja vjeronauka u osnovnoj školi: ciljevi, sadržaji, oblici, metode i djelatnici nastave vjeronauka u osnovnoj školi.


HBK, Program katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi, KS, Zagreb, 2003., str. 1.-270. J. Baričević, Katehetsko-komunikacijski pristupi u susretu s biblijskim tekstovima, Diacovensia, 1 (1994.), str. 110.-145. A. G. Šabić, Književno-komunikacijski pristup u susretu s biblijskim tekstovima u religioznom odgoju i katehezi, Diacovensia, 1 (1994.), str. 146.-166. Priručnici za vjeroučitelje za osnovnu školu (izabrane jedinice).

Dopunska literatura: vjeronaučni udžbenici za osnovnu školu (izabrane jedinice).

Oblik nastave:predavanja. Hospitacije na satovima vjeronauka u osnovnoj školi. Izrada vjeronaučnih nastavnih jedinica za osnovnu školu. Praktično izvođenje vjeronaučnih nastavnih jedinica u osnovnoj školi.

Provjera znanja i ispit: pisana izvješća s hospitacija u školi. Pisani vjeronaučni modeli. Usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anketiranje studenata. Izvješća vjeroučitelja mentora.


121

Predmet: Teologija liturgijskih slavlja.

Oznaka: KBF506.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi: 2 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: doc. dr. sc. Ivica Žižić.


Predmet unaprijeđuje kompetencije studenata u tumačenju teologije sakramentalnih slavlja unutar njihove obredne i simboličke datosti; osposobljava buduće đakone, prezbitere i katehete za pastoralni i vjeroučiteljski rad; osposobljava upoznavanje, razumjevanje i aktualiziranje obrednika i obrednih programa sakramenta u duhu obnove Drugoga vatikanskog sabora; razvija sposobnost kritičkog iščitavanja današnjih problema sakramentalne prakse.


Sadržaj:

Predmet izlaže liturgijsku teologiju sakramentalnih slavlja u svjetlu njihovog obrednog i simboličkog događanja. Nakon uvodnog dijela u kojem se obrađuju osnovne jedinice (simbol, slika, riječ, obred) te pojam sakramenta i sakramentalnosti liturgije, pristupa se studiju sakramenata inicijacije s posebnim naglaskom na Euharistiji. Drugi dio predmeta obrađuje teologiju sakramenata ozdravljenja i služenja s obzirom na njihove odgovarajuće obredne programe. Svi sakramenti se studiraju polazeći od obrednika u duhu smjernica Drugoga vatikanskog sabora i današnje pastoralne prakse.


M. Kirigin, Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium, FTI, Zagreb, 1985., 199.-243. J., Gelineau, Pastoralna teologija liturgijskih slavlja, KS, Za-greb, 1973. (Drugi dio: Dijalog između Boga i njegova naroda; Četvrti dio: Sa-kramenat jedinstva). V. Zagorac, Kristova otajstva: sakramenti i blagoslovine – povijest i teologija slavljenja, KS, Zagreb, 1998. I. Šašako, Suvremena litur-gijska teologija: znak i obredno uzbiljenje Otajstva, Diacovensa, 11 (2003.), 9.-32. A. Crnčević, Inicijacijska dinamika u liturgiji krštenja: od dinamike otaj-stva do obrednog ustroja, Bogoslovska smotra, 79 (2009.), 501.-521.


A. Crnčević, Sklad i raznolikost liturgijskih službi, Bogoslovska smotra, 72 (2002.) 335.-365. S. Marsili, Il simbolismo dell’iniziazione cristiana alla luce della teologia liturgica. I simboli dell’iniziazione cristiana, Studia Anselmiana, Roma, 1983. C. Giraudo, Eucaristia per la Chiesa. Prospettive teologiche sull'eucaristia a partire dalla ‘lex orandi’, Morcelliana, Brescia, 1989. L. M. Chauvet, Symbole et sacrament. Une relecture sacramentelle de l’existence chrétienne, Paris, 1987.






122

Predmet: Bioetika.

Oznaka: KBF507.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: V. FTS-a i II. Diplomskoga TKS-a. Semestar: zimski (IX.).

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod osobni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Po završetku ovoga predmeta očekuje se da student ima osnovne ideje, spoznaje i informacije o bioetici, da poznaje njezinu metodu, njezine glavne poteškoće i odnos prema drugim disciplinama.

Preduvjeti za upis: osnovni pojmovi filozofijske i teološke antropologije.

Sadržaj:

Cilj predmeta je upoznati slušatelje s ovom relativno mladom disciplinom i uvesti ih u teme osnovne bioetike o kojima se najviše raspravlja. To je preduvjet lakšeg razumijevanja pitanja vezanih uz posebnu bioetiku. Prvi dio razlaže epistemološki status bioetike – nastanak bioetike, sam pojam 'bioetika', njezinu definiciju, principalizam i pitanje etike prikladne za bioetiku, njezin formalni i materijalni objekt, metodu bioetičkoga normativno-valutativnog procesa. Drugi dio izlaže problemske vidove smisla i sadržaja u bioetici – metabioetiku, polivalentnost metabioetičkih obzorja, antropološko-personalističko utemeljenje metabioetičkog obzorja, bioetičke paradigme, itd. Završni dio promišlja aktualnost nekih tradicionalnih moralnih načela – dvostrukog učinka, totaliteta, materijalne i formalne suradnje, terapeutskog načela, mentalne restrikcije.


Ivan Pavao II., Evanđelje života. O vrijednosti i nepovredivosti ljudskog života, KS, Zagreb, 1995., str. 1.-195. T. Matulić, Bioetika, Glas Koncila, Zagreb, 2001., str. 1.-329. V. Valjan, Bioetika, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb, 2004., 1.-116.


A. Čović (ur.), Izazovi bioetike – Zbornik radova, Pergamena, Zagreb, 2000., str. 1.-315. A. Kurjak - V. Silobrčić (ur.), Bioetika u teoriji i praksi, Globus, Zagreb, 2001., str. 77.-128. I. Cifrić (prir.), Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva, Hrvatsko sociološko društvo, Zavod za sociologiju Filozofskoga fakulteta, Zagreb, 1998., str. 1.-308.

Oblik nastave: predavanja, rasprave o kazusima.





123

Predmet: Posvetiteljska služba Crkve – IV. knjiga ZKP. Oznaka: KBF521.


Godina: V. Semestar: ljetni (X.).

ECTS bodovi: 4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda osobni rad, 0,5 ECTS boda neposredna priprava i polaganje ispita.



Na kraju studija iz ovog predmeta student je osposobljen za tumačenje pravnih odredaba Zakonika kanonskoga prava o sklapanju ženidbe te za vođenje pravno-pastoralne priprave zaručnika za ženidbu. Stekao je znanje o tome koji se pravni preduvjeti trebaju ispuniti da bi zaručnici mogli sklopiti valjanu i dopuštenu ženidbu. Student je također osposobljen za pravno tumačenje i pastoralnu primjenu propisa Zakonika kanonskoga prava o ostalim sakramentima i bogoštovnim činima Katoličke Crkve.

Preduvjeti za upis: poznavanje temeljnih crkveno-pravnih pojmova.

Sadržaj:

Ovaj kolegij obuhvaća tumačenje pravnih odredaba o sakramentu krštenja (krstitelj, krštenici, kumovi, dokazivanje i upis); sakrament potvrde (slavljenje, služitelj, potvrđenici, kumovi, dokazivanje i upis); Presveta Euharistije (služitelj, sudjelovanje, propisi o obredi euh. slavlja, vrijeme i mjesto euh. slavlja), čuvanje i štovanje Presvete Euharistije, prilozi za misno slavlje; sakrament pokore (slavljenje, služitelj, pokornik, oprosti); sakrament bolesničkog pomazanja (slavljenje, služitelj, primatelj bol. pomazanja); sveti red (slavljenje i služitelj ređenja, ređenici, osobine i preduvjeti, nepravilnosti i smetnje, potrebite isprave i provjera, upis ređenja). Zatim se tumače propisi o bogoštovnim činima (blagoslovine, časoslov, crkveni sprovod), o štovanju svetaca, svetih likova i svetih moći, o zavjetu i prisezi i svetim mjestima i vremenima. Ipak, na poseban način se obrađuje sakrament ženidbe. S obzirom na to tumače se teološko-pravna načela ženidbe (ž. kao ugovor i sakrament, bitna svojstva ž., konstitutivni elementi ž., vrste ž.); pastoralna i pravna priprava na ženidbu (utvrđivanje slobodnog stanja, odredbe BK, ispit zaručnika, isprave za ž., dozvola mjesnog ordinarija za prisustvovanje); zapreke općenito, zapreke pojedinačno, ženidbena privola (nesposobno sklapanja ž., nedostatci ž. privole: neznanje, zabluda, prijevara, prisila, strah, himbena privola); oblik sklapanja ženidbe (redoviti, izvanredni); mješovite ženidbe, tajno sklapanje ženidbe, učinci ženidbe; rastava ženidbenih drugova (razrješenje ž., rastava uz trajanje ženidbene veze); ukrepljenje ženidbe (jednostavno ukrepljenje, ozdravljenje u korijenu).


Zakonik Kanonskog prava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, (latinski i hrvatski), GK, Zagreb, 1996., kan. 834.-1253. HBK, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2002., str. 75.-108. 115.-130. HBK, Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici, GK, Zagreb, 2008., str. 19.-151. N. Škalabrin, Ženidba, pravno-pastoralni priručnik, Đakovo, 1995., str. 25.-327. M. Berljak, Sakramenti ozdravljenja, pokora i bolesničko pomazanjeravno-pastoralni komentar, GK, Zagreb, 2004., str. 13.- 127.


M. Berljak, Kumovi svjedoci. Krst-Potvrda-Ženidba, GK, Zagreb, 2010., str. 13.-71. Ivan Pavao II. Pobudnica Obiteljska zajednica, Familiaris consortio, KS, Zagreb, 21997, str. 1.-136. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Redemtionis Sacramentum. Uputa o nekim stvarima vezanim uz Presvetu euharistiju koje valja obdržavati odnosno izbjegavati, KS, Zagreb, 2004. L. Gerosa, Crkveno pravo, KS, Zagreb, 2007., (O sakramentima: str. 111.-221). Kongregacija za nauk vjere, Promišljanja u svezi sa zakonskim prijedlozima o priznavanju zajednica osoba istog spola, Verbum, Split, 2003., str. 1.-23. Diritto matrimoniale canonico (cura di P. A. Bonnet e C. Gullo), LEV, vol. I., Città del Vaticano, 2002., vol. II. Il consenso, LEV, Città del Vaticano, 2003. H. Heimerl – H. Pree, Kirchenrecht. Allgemeine Normen und Eherecht, Springr-Verlag, Wien-New York, 1983., str. 151.-285. P. M. Gajda, Prawo małżeńskie Kościoła katolickiego, Biblos, Tarnów, 2000., str. 21.-255.

Oblik nastave:predavanje u kojem izvoditelj tumači pravne odredbe o sakramentima i ostalim bogoštovnim činima.

Provjera znanja i ispit:kolokvij – pisani u trajanju od 45 min. (po potrebi). Usme-no/pisano polaganje ispita.



124

Predmet: Sakramenti ozdravljenja i služenja.

Oznaka: KBF523.

Vrsta: predavanja.

Razina: napredna.

Godina: V. FTS-a i II. Diplomskoga TKS-a. Semestar: ljetni (X.).

ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda osobni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.



Osposobljenost za razumijevanje i tumačenje sakramentalnog bogoštovlja Crkve; poznavanje povijesno-spasenjskih osnova, kristoloških temelja i eklezijalne dinamike sakramenata ozdravljenja i služenja; poznavanje povijesnog razvoja teologije i prakse sakramenata pokore, bolesničkoga pomazanja, svetoga reda i ženidbe, te dogmatski relevantnih dokumenata crkvenog učiteljstva.


Sadržaj:

Pokora i pomirenje (antropološki temelji; zlo, grijeh i oproštenje; pomirenje s Bogom u Svetomu pismu; Krist, Crkva i vlast opraštanja grijeha; razvoj pokore; glavni dokumenti učiteljstva; struktura sakramentalnog čina /pokajanje, priznavanje grijeha, odrješenje, zadovoljština; pomirenje s Bogom i Crkvom; djelitelj); bolesničko pomazanje (čovjek i bolest; Krist i bolesnici; pomazanje bolesnika u praksi Crkve; struktura sakramentalnog čina i djelitelj, duhovni i tjelesni učinci); Sveti red (svećeništvo kao posredništvo; Kristovo, opće i službeničko svećeništvo; službe u Crkvi; razvoj redova i službi; stupnjevi sakramenta reda, ređenje, karakter; apostolsko nasljedstvo; ređenje žena); ženidba (ljubav, brak i instituicije; ženidba u povijesti spasenja i tradiciji Crkve; uzdignuće na dostojanstvo sakramenta; očitovanje privole; učinci, dobra i svojstva sakramenta ženidbe; djelitelj i primatelj; rastava).


Katekizam Katoličke Crkve, br. 1420.-1666. A. Mateljan, Sakrament pokore (skripta, 2009). A. Mateljan, Otajstvo supatnje. Sakrament bolesničkog pomazanja, CuS, Split, 2002., str. 1.-144. G. Greshake, Biti svećenik u ovom vremenu, KS, Zagreb, 2010., str. 55.-186. A. Mateljan, Kršćanska ženidba. Zašto se vjenčati u Crkvi, CuS, Split, 2007., str. 1.-40.


F. Courth, Sakramenti, UPT, Đakovo, 1997., str. 345.-535. B. Testa, Sakramenti Crkve, KS, Zagreb, 2009., str. 165.-274. C. Tomić, Uzvišena tajna, Zagreb, 1974., str. 1.-254.

Oblik nastave:predavanja. Zajednička analiza najvažnijih tema. Priprema i izlaganje jedne teme od strane jednoga studenta ili nekoliko njih.


kolokvij (nakon trećine predavanja); priprema i izlaganje određene teme. Usmeni ispit.




125

Predmet: Bogoštovlje i krjeposti.

Oznaka: KBF323.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: V. i III. Semestar: ljetni (X.).

ECTS bodovi:6 ECTS bodova: 2,5 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad, 0,5 ECTS boda zadana vježba, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Po završetku ovog predmeta očekuje se da je student osposobljen za: osnovno znanje o oblicima štovanja Boga općenito, a posebno u kršćanstvu, shvaćanje teoloških krjeposti vjere, ufanja i ljubavi i kršćanskoga kulta, osnovno znanje o moralnim krjepostima (razboritost, pravednost, umjerenost, jakost), osnovnu interpretaciju njihova vrjednovanja tijekom povijesti; primjenu u današnjemu društvu i crkvenoj stvarnosti.

Preduvjeti za upis: kompetencije koje se stječu u Osnovnomu moralnom bogoslovlju.

Sadržaj:

Izvori i motivi bogoštovlja. Moral bogoslovnih krjeposti (vjera, ufanje, ljubav). Krjepost religije (bogoštovlje). Štovanje Boga po sakramentima Crkve. Posebni oblici bogoštovlja: molitva, zavjet, zakletva ili prisega. Dan Gospodnji, post i nemrs. Grijesi protiv bogoštovlja, posebice o praznovjerju i magiji. Teološke krjeposti: vjera, ufanje i ljubav (prema Bogu i prema bližnjemu). Njihova narav, razvoj, dužnosti te opasnosti i njima protivni grijesi. Posebice o vjerskom indiferentnosti i ateizmu. Tradicionalna moralna teologija o krjeposti razboritosti, pravednosti, umjerenosti i jakosti, kao i njima pripadajućim krjepostima. O biblijskim krepostima. O suvremenim krjepostima. Krjepost pravednosti na osobnoj i međuosobnoj razini. Pravednost i pravo. Podjele pravednosti. Načini stjecanja vlasništva. Ugovori, zastara, naslijeđe. Krađa. Šteta i naknada. Sudjelovanje u nanošenju zla. Istina i laž. Kleveta i ogovaranje. Tajna.


Katekizam Katoličke Crkve, HBK, Zagreb, 1994., I. dio, treće poglavlje, Vjerujem, br. 145.-184., str. 51.-60., III. dio, Drugi odsjek: Deset zapovijedi Božjih, br. 2083.-2195., str. 522.-545. Ivan Pavao II., Dies domini – Dan Gospodnji (31. 5. 1998.), KS, Zagreb, 1999. B. Häring, Kristov Zakon. Prvi dio posebne moralne teologije, sv. II., Zagreb, 1980., str. 1.-529.


M. Škvorc, Vjera i nevjera, FTI, Zagreb, 1982., str. 27.-141., 169.-186. L. Tomašević, Teologija i moralnost nedjelje prema novijim dokumentima Crkve, Služba Božja, 1 (2004.), str. 86.-98.


Provjera znanja i ispit: kolokvij, usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anketa nakon predavanja, povremeni razgovor sa studentima.


OPIS PREDMETA: Preddiplomski teološko-katehetski studij

128

Predmet: Povijest Crkve staroga i srednjeg vijeka.

Oznaka: KBT101.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:6 ECTS bodova: 2,5 ECTS boda predavanja, 3 ECTS boda osobni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.



Shvaćanje razvoja kršćanstva i Crkve, kriza i obnova, tijekom širenja i učvršćivanja u raznim zemljama, napose u hrvatskim krajevima, i to u međuodnosu nutarnjih svojstava samoga kršćanstva i izazova promjenjivih društvenih, političkih, religioznih i općenito kulturno-civilizacijskih prilika. Osnovne pretpostavke za svestranije upoznavanje razvoja kršćanske teološke misli.


Sadržaj:

Povijest kao znanost. Predmet, metoda i razdioba crkvene povijesti. Opće i religiozne prilike na početku kršćanske ere. Širenje kršćanstva i razvoj crkvenoga ustroja od praopćine u Jeruzalemu do početka 4. st. Progoni kršćana u Rimskomu Carstvu. Kršćanstvo i Crkva u razdoblju slobode i povlaštenosti. Unutarnji crkveni život i njegov razvitak, usponi i krize, heretički pokreti. Opći kon-cili do 6. st. Crkva u novim previranjima i teškoćama osobito onima izazvanim velikim seobama, slomom Zapadnoga Rimskoga Carstva, stvaranja novih država i prevlašću germanskih osvajača arijanske vjere. Značenje stupanja poganskih Franaka u Katoličku crkvu. Ukorjenjivanje kršćan-stva, progoni kršćana i razvoj crkvene organizacije na području Zapadnoga Ilirika. Crkva na tomu području u kasnoantičko doba. Opće oznake srednjega vijeka. Važnost mlade Crkve u Engleskoj, djelovanje irskih monaha i anglosaksonskih misionara na europskomu kopnu. Uspon papinstva. Kršćani pod vlašću arapskih osvajača. Crkva u novomu Franačkomu carstvu. Od ikonoklazma, Focijeva raskola do uspostave krhkoga jedinstva. Papinstvo u doba prevlasti rimskih velikaša. Clunyjevska i Grgurovska reforma, borba oko investiture. Raskol između Bizanta i Rima g. 1054. Križarski ratovi. Srednjovjekovni opći koncili. Razvoj redovništva na europskom Zapadu: monaš-ke reforme i pojava novih oblika redovničkoga života, posebno viteški i prosjački redovi. Katarsko-dualistički pokret i pokušaji njegova suzbijanja; biskupska i papinska inkvizicija. Razvoj teološke znanosti i visokih učilišta. Početci kršćanstva u Hrvata, drugih slavenskih naroda i Mađara. Razvoj biskupijske i metropolitanske crkvene organizacije u hrvatskim krajevima tijekom srednjega vije-ka. Biskupi i svećenstvo. Benediktinsko monaštvo i nove redovničke zajednice među Hrvatima, posebno dominikanci i franjevci. Glagoljaštvo. Katarski pokret u Dalmaciji i Bosni.


S. Kovačić, Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku, Verbum, Split, 2004., str. 1.-234. B. Goluža, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 1.-277. J. Buturac – A. Ivandija, Povijest Katoličke Crkve među Hrvatima, Zagreb, 1973., str. 1.-127. F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskomu prostoru. Pregled religiozne povijesti Hrvata, Zagreb, 1996, str. 1.-288.


A. Franzen, Povijest Crkve, Zagreb, 1993. H. Jedin, Velika povijest Crkve, I., II., III/1.-2., Zagreb, 1995. M. Vidović, Povijest Crkve u Hrvata, Split, 1996.





Opis predmeta - I. god. Preddiplomskoga TKS-a

129

Predmet: Povijest filozofije - stari i srednji vijek.

Oznaka: KBT102.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2,5 ECTS boda samostalni studij, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: doc. sc. dr. Božo Norac-Kljajo.


osnovno poznavanje filozofske misli, filozofskih pravca i njihovih autora, od početka grčke filozofije do kraja srednjega vijeka.


Sadržaj:

Grčko-rimska filozofija od početaka do pojave kršćanske misli. Opće značajke škola, glavni filozofski problemi, njihovi glavni predstavnici: predsokratovci, pitagorejci, eleaćani, fizičari, atomisti, sofisti; Sokratova filozofija, cirenejci, cinici i megarci; Platon i Aristotel; helenističko-rimska filozofija: epikureizam, stoicizam, skepticizam i neoplatonizam (Plotin). Patrističko-skolastička filozofija, od pojave kršćanstva do dekadencije skolastičke misli. Patristika: podjela, problemi; odnos između grčke filozofije i Objave, razuma i vjere, njihove sinteze; rana i kasna skolastika, prve škole i sveučilišta i njihova uloga u promicanju kulture u Europi; rana skolastika i njezini protagonisti, prethodnici zlatnog doba skolastike; glavne struje, voluntaristička, nositelji franjevački profesori s Pariškog i Oxfordskog sveučilišta, Bonaventura, Skot i intelektualistička struja na čelu s dominikanskim profesorima sv. Albertom posebno Tomom; arapska filozofija, glavni problemi, škole i predstavnici: Avicenna i Averroes; uzroci dekadencije skolastike, Occam.


W. Windelband, Povijest filozofije, Zagreb, 1990., str. 39.-397. S. Kušar (ur.), Srednjovjekovna filozofija, Zagreb 1996., str. 1.-658. Po izboru Platonovu Politeia ili Aristotelova Politika.


B. Mondini, I filosofi dell' occidente, Massimo, Milano, 1975., vol. I. str. 1.-239. A. Bazala, Povijest filozofije, I., Globus, Zagreb, 1988., sv. I., str. 1.-356., sv. II., str. 1.-181. F. Franić, Povijest filozofije, Split, 2001., str. 1.-356.




Praćenje uspješnosti: anketa na kraju.


130

Predmet: Uvod u filozofiju.

Oznaka: KBT103.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod osobni studij, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Osnovno snalaženje u područjima filozofije i s filozofskim temama. Razumijevanje različitih načina filozofiranja. Temeljna orijentacija u odnosima teologije i filozofije.


Sadržaj:

Filozofija i početak. Filozofiranje kao način života i kao pojmovno shvaćanje zbilje. Višesmislenost iskustva. Životno, religiozno, misaono iskustvo. Jezik i iskustvo. Predrasude, mnijenja, autoritet, predaja. Autonomnost, samospoznaja, drugi. Učenje, čitanje, slušanje, interpretiranje, mišljenje. Filozofija i vjera. Područja filozofije. Shema povijesnog odnosa filozofije i teologije.


J. M. Bochenski, Uvod u filozofsko mišljenje, Verbum, Split, 1997., str. 1.-130. T. Nagel, Što sve to znači? Vrlo kratak uvod u filozofiju, Kruzak, Hrvatski Leskovac 2002., str. 1.-96.


E. Fink, Uvod u filozofiju, Matica hrvatska, Zagreb, 1998., str. 5.-231. M. Cipra, Uvod u filozofiju, Matica hrvatska, Zagreb, 2007., str. 1.-86. A. T. Peperzak, Philosophy Between Faith and Theology, University of Notre Dame Press, Indiana, 2005., str. 1.-216. M. Henry, C´est moi la verité. Pour une philosophie du christianisme, Seuil, Paris, 1996., str. 7.-45.

Oblik nastave: predavanja, čitanje i komentar kraćih, izabranih filozofskih tekstova.



Praćenje uspješnosti: anketa tijekom predavanja i nakon položenog ispita.


131

Predmet: Razvojna psihologija.

Oznaka: KBT104.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2,5 ECTS boda samostalni rad, 0,5 ECTS boda pripremanje i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Ivan Kešina, izvoditelj: mr. sc. Mirko Mihalj.


Osnovo poznavanje psihologije životnih razdoblja. Upoznavanje s različitim psihološkim teorijama i učenjima ljudskog razvoja. Prosuđivanje pojedinačnih osobina ovisno o uzrastu.


Sadržaj:

Povijesni pogledi na ljudski razvoj. Teorije razvoja i metode istraživanja. Biološki i tjelesni razvoj: genetika, prenatalni razvoj, rođenje i perinatalno razdoblje, tjelesni rast i razvoj motoričkih vještina. Kognitivni razvoj: razvoj osjetila i percepcije, razvoj govora. Pristup J. Piageta, obrade informacija i testiranje inteligencije. Socijalni i emocionalni razvoj: razvoj pojma o sebi, razvoj identiteta, autonomije i intimnosti. Odnosi s obitelji i vršnjacima. Moralni razvoj. Razvoj spolnih uloga. Problemi u adolescenciji, delinkvencija i psihopatologija. Psihologija zrele dobi: procesi razvojnih promjena, pokazatelji zrelosti i starosti, fizički i intelektualni razvoj.


R. Vasta i dr., Dječja psihologija, Slap, Jastrebarsko, 1998., str. 1.-645. K. W. Schaie - S. L. Willis, Psihologija odrasle dobi i starenja, Slap, Jastrebarsko, 2001., str. 1.-105. 345.-434.


S. A. Rathus, Temelji psihologije, Slap, Jastrebarsko, 2001., str. 423.-467., 513.-548. S. Philipps, Montessori priprema za život, Slap, Jastrebarsko, 1999., str. 19.-54.

Oblik nastave: predavanje, uz prezentacije napravljene Power Pointom.




ankete studenata nakon trećine održanih predavanja. Provjera zanimanja za materiju u razgovoru sa studentima.


132

Predmet: Uvod u misterij Krista i povijest spasenja.

Oznaka: KBF101.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.

Godina: I. Semestar: zimski (I.)

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod slušanje predavanja, 1,5 ECTS bod samostalni studij literature, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.



Po završetka rada u ovomu predmetu očekuje se da student: poznaje temeljne značajke govora o Bogu i glavne odrednice kršćanske vjere, da je sposoban prepoznati kristocentričnost čitave povijesti spasenja i međusobnu povezanost istina vjere, da zna otkriti kako stečeno teološko znanje osvjetljuje njegovu životnu situaciju i pomaže u rješavanju ljudskih problema.


Sadržaj:

Najprije se ukratko izlažu glavne značajke uvoda u teologiju i objašnjavaju temeljni pojmovi: otajstvo Krista, povijest spasenja, teologija, osoba, sloboda, analogija. Zatim se u prvomu dijelu obrađuje čovjekova usmjerenost prema Bogu (čovjek - biće transcendencije) raščlanjujući njegove urođene težnje za smislom, ljubavlju, životom, istinom te pokazujući moguće putove prema Bogu iz izvanjskog svijeta. Slijedi tematizacija čovjekove grješnosti i potrebe za spasenjem. U drugomu dijelu skiciraju se riječi i djelatnosti preko kojih se Bog u povijesti postupno očituje čovjeku. Pritom se ističe koncentracija objave u Isusu Kristu i njezin cilj da nas prigrli u božansko zajedništvo života i ljubavi. Svoju ponudu spasenja Krist nastavlja u Crkvi koja je opći i vidljivi znak i sredstvo spasenja za svijet. Predmet ne želi davati sažetak dogmatskog nauka o Bogu, nego mu je zadaća da bude uvod u vlastito razmišljanje o Bogu, Božjoj zbilji, njegovoj objavi u Isusu Kristu i ponudi spasenja čovjeku.


B. Duda, Kratak pogled u misterij Krista i povijest spasenja, u: S. Kušar (prir.), Isus Krist Bogočovjek i Spasitelj, KS, Zagreb, 1997., 13.-25. F. Varone, Nevolje s odsutnim Bogom. Religija, ateizam i vjera: tri pogleda na tajnu, KS, Zagreb, 1998., 1.-118.


J. Ratzinger, Uvod u kršćanstvo, KS, Zagreb, 2002., 5.-56., 77.-184. K. Hemmerle, Glauben – wie geht das? Wege zur Mitte des Evangeliums, Herder, Freiburg, 1986., 1.-165.

Oblik nastave:predavanja, interaktivni razgovor, kratka pisana izlaganja studenata o temama koje se obrađuju.




anonimna anketa, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju položenog ispita.


133

Predmet: Crkvena umjetnost.

Oznaka: KBT106.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.



Nastavnik: nositelj: prof. mo. Šime Marović, izvoditelj: ak. slikar Ante Branko Periša.


Sposobnost razlikovanja i prepoznavanja povijesnih razdoblja i umjetničkih stilova; shvaćanje svijeta likovne umjetnosti; sposobnost služenja pojedinim likovnim izražajima u daljnjem školovanju; prepoznavanje uloge sakralne umjetnosti u službi naviještanja, osobito u oblikovanju sakralnoga prostora preko crkvene arhitekture.


Sadržaj:

Svijet likovnih umjetnosti, umjetnik i njegovo djelo, ikonografija i ikonologija, starokršćanska umjetnost, crkva kao građevina, romanika i metoda redukcije oblika, gotika i narativna metoda, renesansa, barokna kićenost, posljednji veliki stilovi, moderna umjetnost, suvremena umjetnost, kršćanska umjetnost u crkvenim dokumentima, liturgijski prostor, očuvanje umjetnina.


R. Ivančević, Uvod u ikonogiju. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnoga kršćanstva, KS, Zagreb, 1985., str. 13.-82. A. Badurina, Povijesni razvoj sakralnoga prostora' u: A. Badurina – B. Škunca – F. Škunca, Sakralni prostor tijekom povijesti i danas, Zagreb, 1987., str. 13.-81. I. Šaško, Liturgijski simbolički govor, Glas Koncila, Zagreb, 2004., str. 247.-315.


R. Ivančević, Stilovi – Razdoblja – Život, I., Profil, Zagreb, 1997., str. 151.-213. R. Ivančević, Stilovi – Razdoblja – Život, II., Profil, Zagreb, 2000., str. 7.-289. R. Ivančević, Umjetničko blago Hrvatske, Motovun, Zagreb, 1993., 50.-212.

Oblik nastave:predavanja u kombinirano-predavačkom i interpretacijsko-analitičkom razgo-voru, preko vizualnoga slikovnog priloga nastavnih sredstava i pomagala.

Provjera znanja i ispit: usmeno polaganje ispita.



razgovorno praćenje nakon određene tematske cjeline, anketni listić tijekom predavanja.


134

Predmet: Metodologija znanstvenoga rada.

Oznaka: KBF107.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.

Godina: I. FTS-a i I. Preddiplomskoga TKS-a Semestar: zimski (I.)

ECTS bodovi:2 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda vježbanje raznih etapa u izradi znanstvenoga rada, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Mladen Parlov, izvoditelj: dr. sc. Domagoj Runje


Uvođenje u teoretsko i praktično znanje o tome kako na znanstveni način obraditi i izložiti jedno znanstveno pitanje na području društvenih i humanističkih znanosti. Rukovanje izvorima i literaturom.


Sadržaj:

U predavanjima se obrađuju pojedine faze izrade znanstvenog rada: izbor teme; upoznavanje sadašnjega stanja teme; prikupljanje literature; čitanje (i kritika) gradiva; ispisivanje potrebnih misli (na kartice ili u bilježnice); sređivanje sakupljenoga gradiva; pisanje rada, ispravak napisanoga i konačna redakcija. Posebna je pozornost posvećena govoru o citatima i bilješkama uz puno praktičnih primjera.


R. Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka 1990., str. 1.-301.


J. Kniewald, Metodika znanstvenog rada, Zagreb, 1993., str. 1.-127. R. Farina, metodologia. Avviamento alla tecnica del lavoro scientifico, LAS, Roma, 1986., str. 43.-182.

Oblik nastave: predavanje, interaktivni razgovor sa studentima, rad u knjižnici.



Praćenje uspješnosti: anonimna anketa provedena na početku i na koncu predavanja.


135

Predmet: Povijest filozofije – moderna i suvremena.

Oznaka: KBT121.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Josip Mužić.


Osposobljenost za razumijevanje i kritičko vrednovanje autora, škola i glavnih tokova moderne i suvremene filozofije.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje antičke i srednjovjekovne filozofske misli.

Sadržaj:

Racionalizam, empirizam, prosvjetiteljstvo, idealizam, veliki začetnici suvremene misli, filozofija života, fenomenologija, filozofska antropologija, filozofija egzistencije, personalizam i filozofija dijaloga, neomarksizam i Frankfurtska škola. Glavne struje suvremene filozofije.


F. Franić, Povijest filozofije, CuS, Split, 2001., str. 357.-531. J. W. Sire, Izazov svjetonazora, STEPress, Zagreb, 2002., str. 16.-246. J. Maritain, Tri reformatora, Laus, Split, 1995., str. 9.-175.


A. Cruz Prados, Historia de la filosofia contemporanea, EUNSA, Pamplona, 1991., 216. str. V. Sanz Santacruz, Historia de la filosofia moderna, EUNSA, Pamplona, 1991., 529. str. N. Venturini, Educare alla filosofia. Problemi e soluzioni nella storia, II., EDB, Bologna, 1994., 357. str. N. Venturini, Educare alla filosofia. Problemi e soluzioni nella storia, III., EDB, Bologna, 1994., 511. str.

Oblik nastave: predavanja, čitanje i komentiranje tekstova te dijalog sa studentima.


pisani ispit. Na konačnu ocjenu, uz znanje pokazano na ispitu, utječe ocjena aktivnosti tijekom rada u predmetu.




136

Predmet: Praktična filozofija.

Oznaka: KBT122.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad studenta, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Poznavanje praktične filozofije općenito, s naglaskom na antropološko-etičko promišljanje čovjeka i njegove prakse.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje filozofske misli o čovjeku općenito te o ljudskoj praksi.

Sadržaj:

Antropološki elementi i strukture u povijesnom razvitku filozofije. Aristotelovo poimanje života i prvih načela stvarnosti; čovjek i njegov svijet; čovjekova razumska i voljna djelatnost; odnos osjetilne i razumske spoznaje; čovjek kao povijesno i religiozno biće; imanencija i transcendencija čovjekova života. Etika i njezin odnos prema teologiji i drugim znanostima; transcendentalne, subjektivne i objektivne motivacije kao poticaj na etičko djelovanje; specifičnosti ljudskog djelovanja; ćudoredan čin kao slobodan čin; moralna vrijednost i njezin obligatorni karakter; Kantova formalna etika; zdravi razum kao norma moralne vrijednosti; temeljne odrednice prava; naravno pravo i etika; savjest – subjektivna norma moralnog djelovanja; odnos moralne vrijednosti i sreće.


M. Belić, Metafizička antropologija, Zagreb, 1993., str. 1.-211. H. Burger, Filozofska antropologija, Zagreb, 1993., str. 1.-205. I. Kant, Kritika praktičnog uma, Zagreb, 1990., str. 49.-216.


G. Haeffner, Philosophische Anthropologie, Stuttgart, 1982., str. 1.-180. W. Kamlah, Philosophische Anthropologie, Mannheim, 1973.

Oblik nastave: predavanja te čitanje i komentiranje tekstova iz područja praktične filozofije.

Provjera znanja i ispit: testovi znanja i skupni usmeni ispit.




137

Predmet: Povijest Crkve novoga i suvremenoga doba.

Oznaka: KBT123.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda osobni rad, 1,5 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Nikola Bižaca, izvoditelj: dr. sc. Željko Tolić.


Razumijevanje stanja kršćanstva i Crkve u sve zamršenijim političkim, kulturnim i religioznim prilikama svjetske povijesti i povijesti pojedinih zemalja, posebno povijesti razjedinjene Hrvatske, u kontekstu novovjekih nesporazuma i podjela unutar kršćanstva.


Sadržaj:

Crkva u traženju novih načina djelovanja pred izazovom humanizma i renesanse, i novih metoda naviještanja i organiziranja u raznolikim kulturnim i društvenim prilikama na raznim kontinentima. Protestantska reformacija i katolička obnova i protureformacija. Crkva pred izazovom prosvjetiteljskih gibanja i državnoga jurisdikcionalizma (galikanizam, episkopalizam, febronijanizam, jozefinizam), društvenih prevrata od vremena Francuske revolucije i liberalizma. Uključivanje katoličkoga laikata u društvena gibanja od konca XIX. st. Crkva u uvjetima ugroženosti slobode u raznim zemljama pod vladavinom totalitarnih državno-društvenih sustava i nastojanja da se međudržavnim ugovorima osigura opstanak i djelovanje. Odjeci Drugoga vatikanskog koncila na život i ustroj Katoličke crkve i njezino uključivanje u ekumenska gibanja i dijalog s nekršćanskim religijama i svjetonazorima. Hrvati u europskim pokretima humanizma i renesanse. Kriza crkvenoga djelovanja i redovitoga vjerskog života u doba turskih prodora i osvajanja. Crkvena obnova na poslije oslobođenim područjima. Crkvene prilike u prevratima poslije pada Mletačke Republike i njihova stabilizacija u Habsburškoj Monarhiji. Sukobi s liberalizmom i katolički pokret. Hrvatski katolici u nemirnim prilikama između dva svjetska rata i u ratnom vihoru. Stradanja i neprilike za poratne krute komunističke vladavine i pokoncilska obnova u doba popuštanja partijskoga pritiska.


A. Franzen, Povijest Crkve, Zagreb, 1993., str. 179.-345. B. Goluža, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 283.-527. J. Buturac – A. Ivandija, Povijest Katoličke Crkve među Hrvatima, Zagreb, 1973. str. 138.-317. F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskomu prostoru. Pregled religiozne povijesti Hrvata, Zagreb, 1996., str. 289.-543.


H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, IV., VI./2., Zagreb, 1981. S. Vasilj - S. Džaja i dr., Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini, Napredak, Sarajevo, 1993. M. Vidović, Povijest Crkve u Hrvata, Split, 1996.






138

Predmet: Opća psihologija.

Oznaka: KBT125.


Razina: osnovna.


ECTS bodovi:6 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 1 ECTS bod vježbe, 1,5 ECTS bod osobni rad, 1,5 ECTS bod pripremanje i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Ivan Tadić, izvoditelj: mr. sc. Boris Vidović.


Uvid u osnovn psihologije kao znanosti: nastanak, razvoj, metode i objekt promatranja; uvid u temeljne psihološke zakonitosti doživljavanja i ponašanja. Student stječe uvid u sve glavne tematske cjeline iz područja opće psihologije: biološki temelji, osjet i percepcija, svijest, učenje i pamćenje, inteligencija, motivacija i emocije, razvoj, teorije ličnosti; usvaja osnovne pojmove o nastanku i održavanju psihičkih poremećaja. Vježbama će moći svladavati neke od temeljnih zakonitosti kognitivnih procesa, koji će im pomoći u boljem suočavanju s nevoljama. Izvođenjem različitih praktičnih aktivnosti studenti će se osposobiti za primjenu nekih od temeljnih pravila komunikacije.


Sadržaj:

Nastanak i razvoj psihologije, metode i područje istraživanja, biološke osnove psihologije, naslijeđe i kulturološke odrednice u psihičkim procesima, osjeti i percepcija, svijest, učenje i pamćenje, mišljenje i govor, inteligencija, emocije i motivacija, razvoj, teorije ličnosti, poremećaji, kognitivni procesi i emotivna stanja, komunikacija.


B. Petz, Uvod u psihologiju, Slap, Jastrebarsko, 32006., str. 1.-366. M. Seligman, Naučeni optimizam, str. 1.-328.


L. A. Pervin – D. Cervone – O. John, Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 91.-191. 257.-289. A. Ellis – W. Dryden, Racionalno-emocionalna bihevioralna terapija, Slap, Jastrebarsko, 2002., str. 1.-296. V. E. Frankl, Život uvijek ima smisla, Provincija franjevaca trećoredaca, Zagreb, 72007., str. 1.-133. F. English, A bilo je tako dobro počelo, KS, Zagreb, 1988., str. 1.-310.

Oblik nastave:predavanja. Osobni rad kroz rješavanje zadataka izvan nastave i na nastavi. Izvođenje praktičnih vježbi na satu.


veći broj pisanih kolokvija – termini će biti određeni u dogovoru sa studentima. Završni ispit pisani ili usmeni.


Praćenje uspješnosti: anketa na kraju predavanja.


139

Predmet: Opći uvod u Sveto pismo.

Oznaka: KBF126.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.

Godina: I. FTS-a i I. Preddiplomskoga TKS-a. Semestar: ljetni (II.).




Po završetku ovog predmeta očekuje se da student: posjeduje temeljno znanje o osnovnim podacima o Svetomu pismu, da može nastaviti ozbiljniji studij i korištenje Svetoga pisma, da može stečeno znanje prenositi drugima, da shvati vrijednost i mjerodavnost Svetoga pisma za život općenito.


Sadržaj:

Obrađuju se temeljna pitanja vezana za Bibliju kao npr: Biblija Božja riječ u ljudskoj riječi: odnos božanskoga i ljudskoga, povijest i kritika teksta, pitanja prijevoda. Kanon biblijskih knjiga. Inspiracija (bogoduhost) Svetoga pisma. Nezabludivost Svetoga pisma. Objava: pojam i sadržaj. Pregled razvoja biblijske znanosti. Metode i najnoviji pristupi tumačenju Svetoga pisma.


W. J. Harrington, Uvod u Bibliju. Spomen objave, KS, Zagreb, 1987., str. 1.-171. C. Tomić, Pristup Bibliji. Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 1986., str. 1.-210. N. Hohnjec, Ulaz u svijet Biblije. Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 2001.


J. Kremer, Biblija riječ Božja za sve ljude, KS, Zagreb, 1993. C. Wright, Vodič za čitanje Biblije, Duhovna stvarnost, Zagreb, 1984., str. 1.-128. T. Söding, Više od knjige. Razumjeti Bibliju, KS, Zagreb, 2001.

Oblik nastave: kolokviji tijekom semestra i na kraju semestra usmeni ispit.





140

Predmet: Kršćanski govor o Bogu.

Oznaka: KBT201.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:

5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda osobni studij, 1,5 ECTS bod priprema ispita. (Mogućnost daljnja 3 ECTS boda za pisani rad: 1,5 ECTS bod sakupljanje, proučavanje literature i konzultacije, 1,5 ECTS bod izrada pisanoga rada).



Poznavanje temeljnih odrednica kršćanske slike o Bogu utemeljenoj na iskustvu objave koje je posvjedočeno u Pismima i tradiciji. Sposobnost razumijevanja i interpretiranja odlučujućih tekstualnih iskaza crkvenog učiteljstva kao najznačajnijih teoloških oblika govora o Bogu u povijesti Crkve. Sposobnost argumentiranog vrednovanja teološke autentičnosti aktualnoga govora o Bogu u Crkvi i društvu. Osnovno poznavanje trojstvene teologije u povijesti i suvremenoj teologiji.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje filozofskih i teoloških pojmova.

Sadržaj:

Odnos vjere i nevjere u Boga u suvremenom društvu, značajke postmodernoga govora o Bogu, struktura i dosezi analoškoga govora o Bogu (analogia entis, analogia fidei, metafora) te dodirne točke i razlike između naravne i nadnaravne spoznaje Boga kao i njihova međusobna upućenost. Temeljne značajke govora o Bogu na razini Staroga i Novoga zavjeta. Glavna razdoblja teološkoga i dogmatskoga razvoja kršćanskoga shvaćanja Boga. Prikaz i analiza nekih od značajnijih suvremenih teoloških pristupa otajstvu Trojedinoga Boga (K. Rahner, H. U. von Balthasar, H. De Lubac, M. La Cugna). Elementi suvremenoga govora o Bogu koji su posebno prikladni za oblikovanje navještajnoga i katehetskoga govora o Bogu.


F. Courth, Bog Trojstvene Ljubavi, KS, Zagreb, 1999., str. 42.-230. W. Kasper, Bog Isusa Krista. Tajna Trojedinog Boga, UPS, Đakovo, 1994., str. 142.-160., 209.-243., 409.-414. G. Greshake, Kratki uvod u vjeru u Trojedinog Boga, KS, Zagreb, 2007., str. 1.-121. M. Nikić, Uloga oca u stvaranju slike o Bogu, Obnovljeni život, 3 (2000.), str. 357.-372.


A. Tamarut, Bog Otac i Majka, KS, Zagreb, 2002., str. 87.-100. W. Kasper, Bog Isusa Krista. Tajna Trojedinog Boga, UPS, Đakovo, 1994., str. 83.-141. 414.-470.

Oblik nastave: predavanja. Interaktivni razgovor.



Praćenje uspješnosti: anketa (usmena ili pisana) nakon održane nastave i ispita.

Opis predmeta - II. god. Preddiplomskoga TKS-a

141

Predmet: Didaktika i metodika religioznog odgoja.

Oznaka: KBT203.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad i konzultacije, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: doc. dr. sc. Jadranka Garmaz, izvoditelj: mr. sc. Jenko Bulić


Teoretsko-praktično znanje i sposobnost primjene didaktičko-metodičkih varijabli i programa u planiranju, izvođenju i vrednovanju nastavno-odgojnog procesa.


Sadržaj:

Temeljna didaktičko-metodička pitanja vezana uz nastavu vjeronauka. O identitetu, predmetu i zadatcima didaktike. O subjektima učenja, o mjestima učenja, o kriterijima primjene metoda u nastavi vjeronauka. Struktura nastavnog procesa, različite metodičko-didaktičke varijable u planiranju i ostvarivanju nastave vjeronauka, socijalni oblici rada, metodički postupci te mediji komuniciranja. Vježbanje, ponavljanje, vrednovanje i ocjenjivanje u odgojno-obrazovnom procesu.


G. Hilger – S. Leimgruber – H. G. Ziebertz, Vjeronaučna didaktika. Priručnik za studij, obrazovanje i posao, Salezijana, 2009., str. 33.-479. Katolički vjeronauk, u: MZOS, Nastavni plan i program za osnovnu školu, Zagreb, str. 336.-339., M. Pranjić, metodika vjeronaučne nastave. Teorijske osnove i praktični modeli, Katehetski Salezijanski Centar, 1997., str. 23-226.


J. Baričević, Katehetsko-komunikacijski pristup u susretu s biblijskim tekstovima, Diacovensia, 2 (1994.), 1., str. 110.-145.

Oblik nastave: predavačko-dijaloška.


kolokviji i kraći pisani prikazi tijekom izvođenja predavanja i na kraju usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: usmena propitivanja i anketa.


142

Predmet: Kršćanska duhovnost.

Oznaka: KBT204.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 2 ECTS boda predavanja, 1,5 ECTS bod samostalni rad, 0,5 ECTS boda za pripremanje i polaganje ispita.



Sposobnost prepoznavanja i tumačenja kršćanskoga duhovnog iskustva tijekom povijesti i danas; razumijevanje asketskoga i mističnog iskustva; poznavanje problematike razlučivanje duhova; kritičko prosuđivanje religioznog pluralizma.

Preduvjeti za upis: Osnovno poznavanje Kristova otajstva.

Sadržaj:

Kršćanska duhovnost: nazivi, sinonimi, definicije, podjele i posebne vrste duhovnosti. Spoznajno-praktički problem metoda i izvora. Put od spoznaje kršćanskoga duhovnog života do mističnog iskustva. Duhovnost i život: u Svetom pismu i kroz povijest. Duhovna interpretacija biblijskih kategorija. Duh Sveti počelo i nositelj duhovnog dinamizma. Putovi, darovi i plodovi Duha. Kriteriji razlučivanja autentičnoga kršćanskoga iskustva i duhova. Staleži kršćanskog života. Kršćanska duhovnost u 'religioznomu pluralizmu i sinkretizmu'.


Katekizam Katoličke Crkve, HBK, Zagreb, 1994., br. 1700.-1748., 2559.-2758. A. Matanić, Uvod u duhovnost, KS, Zagreb, 1994., str. 13.-57., 73.-93., 117.-129. J. Mamić, Razvoj suvremene duhovnosti, KS, Zagreb, 2003., str. 5.-95. S. Pinkares, Pavlov i Tomin nauk o duhovnom životu, KS, Zagreb, 2000., str. 169.-205., 219.-263. M. Špehar, U potrazi za duhovnim iskustvom, GK, Zagreb, 2004., str. 9.-117. W. James, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990., 147.-293. M. Szentmartoni, Psihologija duhovnog života, FTI, Zagreb, 1990., str. 49.-152.


F. Oražem, Teologija Duhovnosti, Družina, Ljubljana, 1993., str. 221.-312. Ž. Bezić, Kršćansko savršenstvo, CuS, Split, 1973., str. 151.-402. Darovi Duha za naše vrijeme, Riječki teološki časopis, 7 (1999.), br. 1., str. 3.-214.

Oblik nastave: izlaganje, dijaloška analiza tekstova i duhovnoga iskustva. Pisani prikazi.





143

Predmet: Kršćanska objava.

Oznaka: KBT205.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:

4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanje, 2 ECTS boda čitanje literature, 0,5 ECTS boda za pripremu i polaganje ispita. (Moguća su daljnja 4 ECTS boda za izradu pisanoga rada: 2 ECTS boda za prikupljanje i studiranje literature, 0,5 ECTS boda za konzultacije, 1,5 ECTS bod za pisanje rada).

Nastavnik: nositelj i izvršitelj: prof. dr. sc. Anđelko Domazet.


Razumijevanje teološkoga pojma objave kao temeljne pretpostavke za razumijevanje ostalih teoloških traktata; sposobnost interpretiranja aktualnoga nauka o Objavi u svjetlu teološke predaje i crkvenih dokumenata.

Preduvjeti za upis: poznavanje temeljnih teoloških pojmova i svetopisamskih sadržaja.

Sadržaj:

Značenje pojma objave, neki povijesni modeli shvaćanja objave (epifanijski, instrukcijski, personalistički), analiza razlika između kozmičke i povijesne objave, osnovni elementi biblijskog iskustva Objave, kristocentričnost novozavjetne Objave te pojašnjava odnos između javne objave i privatnih objava. Aktualni katolički nauk o Objavi u svjetlu teološke predaje i dokumenata učiteljstva Crkve: dogmatska konstitucija Dei Verbum, odnos između Pisma, predaje i učiteljstva, teorije bogonadahnuća Pisma, problematika nastanka kanona Svetoga pisma te refleksija o vjeri kao sastavnom dijelu događaja objave.


W. Knoch, Bog traži čovjeka. Objava, Pismo, Predaja, KS, Zagreb, 2001., str. 5.-70. 101.-176. 183.-215. Objava, objave i ukazanja, Zbornik radova teološkog simpozija, CuS, Split, 2007., str. 9.-53. 127.-181. A. Schneider, Putovi Božje objave, FTI, Zagreb, 2008., str. 5.-144.


A. Kresina – Lj. Rupčić – A. Škrinjar, Komentar Dogmatske konstitucije o božanskoj objavi Dei Verbum, FTI, Zagreb, 1981., str. 5.-167. H. Waldenfels, kontekstualna fundamentalna teologija, Đakovo, 1995., str. 125.-155., 241.-275.

Oblik nastave:predavanje. Povremena rasprava o zadanim temama iznesenim na predavanjima.




anketa nakon održane nastave i ispita.


144

Predmet: Uvod u Petoknjižje i egzegeza.

Oznaka: KBT304.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: II. i III. Semestar: zimski (III.).

ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 bod predavanja, 1,5 ECTS bod osobni rad i konzultacije,1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Marijan Vugdelija, izvoditelj: dr. sc. Domagoj Runje.


Osnovno poznavanje nastanka, sadržaja, teološke poruke Petoknjižja i povijesnih knjiga. Poznavanje znanstvenih metoda tumačenja.

Preduvjeti za upis: kompetencije iz predmeta Opći uvod u Sveto pismo.

Sadržaj:

Posebni uvod u Petoknjižje i deuteronomističku povijest. Vrijeme nastanka, autor, podjela i sadržaj s glavnom porukom. Egzegetske metode (literarna analiza, povijest predaje, povijest redakcije, povijest književnih oblika, tumačenje teksta). Egzegeza izabranih ulomaka iz navedenih spisa: 1. Biblijska prapovijest (Post 1 - 11). 2. Dekalog (Izl 20,1-17. Pnz 5,1-21).


W. Harington, Uvod u Stari zavjet, Zagreb, 1992., str. 5.-190. M. Vugdelija, Božje zapovijedi: putokaz autentičnog življenja i danas?!, Zagreb, 1989. A. Popović, Biblijske teme, Zagreb, 2004., str. 9.-61. A. Popović, Od slike Božje do Božjeg sinovstva, Zagreb, 2008., str. 11.-106.


D. Arenhoevel, Biblijska prapovijest (Post 1-11), Zagreb, 1990. A. Rebić, Stvaranje svijeta i čovjeka (Post 1-3), Zagreb, 1996. J. L. Ska, Introduzione alla lettura del Pentateuco. Chiavi per l' interpretazione dei primi cinque libri della Bibbia, Bologna, 2001.


Provjera znanja i ispit: kolokvij i završni usmeni ili pisani ispit.




145

Predmet: Filozofijski govor o svijetu i Bogu.

Oznaka: KBT221.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:

4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda osobni rad, 0,5 ECTS boda neposredna priprema i polaganje ispita. (Student ima dodatnu mogućnost izbora pisanoga rada, koji donosi 3 ECTS boda: 0,5 ECTS boda prikupljanje literature i konzultacije, 1 ECTS bod proučavanje prikupljene građe i pisanje kartica, 0,5 ECTS boda pisanje i dotjerivanje konačnoga pisanog rada.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Ivan Tadić

Kompetencije koje se stječu: upućenost u kozmološko-teodicejska filozofijska obzorja.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje filozofijskih pojmova i kretanja zapadne filozofijske misli.

Sadržaj:

Ovaj predmet obuhvaća, kao i što sam naslov kaže, filozofijski govor o svijetu i Bogu. Čovjek kao pitajuće biće traži odgovore na filozofijsko pitanje ustroja svijeta, kao primjerice: njegove kontingentnosti, vječnosti ili nastanka, samodostatnosti ili zavisnosti, što današnja znanstvena kozmologija kaže o svemiru, poglavito o njegovu nastanku, raspravlja se o odnosu metafizike i prirodnih znanosti, o tradicionalnim filozofijskim putovima do Boga i o njihovoj prosudbi, o Bogu i njegovu odnosu prema svijetu, o poteškoćama s kojima se filozofija susreće, kao što su: determinizam i sloboda, teodicejsko pitanje zla u svijetu.


S. Kušar, Filozofija o Bogu. Građa i literatura za studij teodiceje, KS, Zagreb, 2001., str. 1.-153. E. Coreth, Od temelja bitka do živoga Boga. Filozofsko pitanje o Bogu, Obnovljeni život, 56 (2001.), br. 4., str. 411.-422. I. Tadić, Kaos, logos i suvremena kozmologija, CuS, 31 (1996.), br. 2., str. 118.-129.


A. Kusić, Filozofski pristupi Bogu, CuS, Split, 1980., str. 1.-253. N. Stanković, Čovjek pred Bezuvjetnim, Zagreb, 2000., str. 1.-181. O. Muck, Philosophische Gotteslehre, Patmos, Düsseldorf, 1990., str. 1-191. L. J. Elders, La metafisica dell'essere di san Tommaso d'Aquino in una prospettiva storica. La teologia filosofica, LEV, Città del Vaticano, 1995., str. 1.¬429. J. Maritain, Dieu et la permission du mal, Desclée de Brouwer, Paris, 1963., str. 1.-111. B. Mondin, Il problema di Dio, ESD, Bologna, 1999., str. 97.-264. F. Hermanni, Das Böse und die Theodizee. Eine philosophisch-theologische Grundlegung, Chr. Kaiser, Gütersloh, 2002., str. 1.-361.







146

Predmet: Opća pedagogija.

Oznaka: KBT222.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad i konzultacije, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: doc. dr. sc. Jadranka Garmaz, izvoditelj: mr. sc. Jenko Bulić


Poznavanje, korištenje i primjena pedagoških pravila u odgojno-izobrazbenomu radu.


Sadržaj:

Pedagogija - znanost o odgoju. Razvitak pedagogije kao teorije odgoja, temeljne odrednice pedagogijske znanosti, odnos pedagogije prema drugim znanostima. Biološke i psihološke pretpostavke odgoja. Društveno-povijesna dimenzija odgoja. Smetnje u sazrijevanju: socijalna pedagogija. Temeljna odgojna područja: tjelesni odgoj, intelektualni odgoj, moralni odgoj, religiozni odgoj, estetski odgoj, radni odgoj. Područja: obiteljski odgoj, predškolski odgoj, odgoj i obrazovanje odraslih, odgoj i slobodno vrijeme, posebni odgoj. Opća načela odgojnog djelovanja. Teorija i praksa odgoja. Odgajanik, odgojitelj, sadržaj. Mjesto i važnost odgoja u očovječenju čovjeka. Utjecaj ambijenta u odgojnomu procesu. Odnos odgojitelja/nastavnika i odgajanika/učenika. Globalizacija i odgoj. Zemaljsko građanstvo.


A. Vukasović, Pedagogija, Alfa, Zagreb, 1994., str. 1.-391. G. Mialaret, Uvod u edukacijske znanosti, ŠK, Zagreb, 1989., str. 1.-149.


Drugi vatikanski sabor, Gravissimum educationis, KS, Zagreb, 72008., br. 1.-26. H. Gudjons, Pedagogija. Temeljna znanja, Educa 14, Zagreb, 1994., str. 1.-277.

Oblik nastave: predavačko-problemsko-egzistencijalna.


kolokviji i kraći pisani prikazi tijekom izvođenja predavanja i na kraju usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: usmena propitivanja i anketa.


147

Predmet: Opća katehetika.

Oznaka: KBT223.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 1,5 ECTS bod osobni rad, konzultiranja s literaturom, 1,5 ECTS bod priprava i polaganje ispita.



Poznavanje i razumijevanje temeljnih označnica kateheze i temeljnih crkvenih dokumenata o katehezi.

Preduvjeti za upis:

Sadržaj:

Narav i zadaća kateheze, identitet kateheze u krilu crkvene zajednice, povijest kateheze od njezinih početaka pa sve do naših dana, Drugi vatikanski sabor i glavni crkveni dokumenti o katehezi, mjesto kateheze u Crkvi, kateheza i liturgija, mjesto kateheze u evanglizacijskom poslanju Crkve i u cjelini pastoralne prakse.


Pavao VI., Evangelii nuntiandi. Apostolski nagovor o evangelizaciji u suvremenom svijetu, KS, Zagreb, 1976., str. 5.-78. Ivan Pavao II., Catechesi tradendae. Apostolska pobudnica o vjerskoj pouci u naše vrijeme, GK, Zagreb, 1979., str. 3.-79. Kongregacija za kler, Opći direktorij za katehezu, KS, NKU-HBK, Zagreb, 2000., str. 19.-244. E. Alberich, Kateheza danas, KSC, Zagreb, 2002., str. 11.-339. M. Pranjić, (ur.), Religijsko-pedagoško katehetski leksikon, KSC, Zagreb, 1991.


J. Gevaert, Ljudsko iskustvo i kateheza, KSC, Zagreb, 1980., str. 1.-123. J. Colomb, Kateheza životnih dobi, KSC, Zagreb, 1981., str. 7.-244. N. de Martini, Nova župa zajednica prijatelja, KSC, Zagreb, 1980., str. 5.-200. D. Frédérick, Libérer la parole et la créatvité, 90 outils d` animation, Lumen Vitae, Bruxelles, 1997., str. 7.-189. R. Comte, J. – P. Jung, (ur.), Formation chrétienne des adultes, Un guide théorique et pratique pour la catéchès, Desclée de Brouwer, Paris, 1986., str. 9.-308.






148

Predmet: Kršćanstvo i religije.

Oznaka: KBT224.

Vrsta: predavanje i praktični rad.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:

5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda osobni studij literature, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita. (Moguća su daljnja 3 ECTS boda za izradu pisanog rada: 1 ECTS bod proučavanje literature, 0,5 ECTS boda konzultacije, 1,5 ECTS bod pisanje rada).



Razumijevanje pojma religija i različitih oblika očitovanja svetoga u arhaičnim religijama; sposobnost interpretiranja temeljnih učenja velikih svjetskih religija; sposobnost prosuđivanja religijskih sadržaja i dijalogizirati sa sljedbenicima drugih religija.

Preduvjeti za upis:Poznavanje temeljnih teoloških pojmova i temeljnih datosti svetopisamske poruke.

Sadržaj:

Raščlamba različitih vidova pojma religije kao što su: značenje pojma 'religija', sveto kao središte religije, očitovanje svetoga, čovjek i sveto, nastanak svetoga prostora, svetih mjesta, mitova itd. Povijesno-fenomenološke metode proučavanja sadržaja velikih svjetskih religija (sveti spisi, pojam Boga, opis stvaranja, antropologija, putovi spasenja). Tu su uključeni islam, hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam, zoroastrizam. Neke temeljne odrednice sadržane u crkvenim dokumentima glede odnosa prema nekršćanskim religijama.


H. Küng, Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Naprijed, Zagreb, 1994., str. 123.-353. N. Dogan, U potrazi za Bogom, Diacovensia, Osijek, 2003., str. 23.-121. J. R. Milot, Islam i muslimani, KS, Zagreb, 1982., str. 1.-120.


J. Gnilka, Biblija i Kur'an. Što ih povezuje, što razdvaja, KS, Zagreb, 2007., str. 5.-140. H. Bürke, Čovjek traži Boga. Religijski pristup, KS, Zagreb, 2000., str. 27.-66. 149.-179. N. Bižaca, Ogledi iz teologije religija, KS, Zagreb, 2008., str. 55.-111.

Oblik nastave: predavanja, čitanje i prezentacija tekstova, interaktivna rasprava.



Praćenje uspješnosti: anketa poslije nastave i ispita.


149

Predmet: Komunikologija.

Oznaka: KBT225.


Razina: osnovna.


ECTS bodovi:

5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda vježbe, 2 ECTS boda pojedinačni studij literature, 0,5 ECTS boda pisanje radova i vježbi, 0,5 ECTS bod pripremanje i polaganje ispita. (Ako je prijavljen pisani rad: 1 ECTS bod konzultacije s mentorom, traženje literature, 2 ECTS boda pisanje rada).

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Ante Vučković, izvoditelj: mr. sc. Mirko Mihalj.


Poznavanje i razumijevanje komunikoloških spoznaja. Upućenost u mogućnosti koje pružaju sredstva priopćivanja.


Sadržaj:

Interpersonalna komunikacija, verbalna i neverbalna; komunikacijska kompetencija; konverzacija, persuazija i međuljudski odnosi; upoznavanje s novinarskim radom u tisku, na radiju i televiziji. Pisanje članaka, reportaža, vijesti, intervjua, itd. Izrada lista i zidnih novina.


K. K. Reardon, Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zagreb, 1998., str. 13.-51., 72.-180. P. Brajša, Menadžerska komunikologija, DRIP, Varaždin, 1993., str. 3.-109. M. Plenković, Komunikologija masovnih medija, Barbat, Zagreb, 1993., str. 63.-234.


S. Neil, Neverbalna komunikacija, Educa, Zagreb, 1994., str. 11.-193. P. Brajša, Sedam tajni uspješnog menagementa, Alinea, Zagreb, 1997., str. 7.-145. Papinski savjet za sredstva javnog priopćivanja, Pastoralna uputa Nadolaskom novoga doba Aetatis novae o društvenoj komunikaciji, KS, Zagreb, 1992., str. 5.-44.

Oblik nastave:predavanje. Praktični radovi – pisanje novinskih članaka, izrada lista i zidnih novina. Pisanje rada.

Provjera znanja i ispit:pojedinačni usmeni ispit. Praktični radovi – članci, sudjelovanje u izradi lista i zidnih novina. Pisani rad.



pregled i komentiranje radova. Provjera zanimanja za komunikologiju kroz razgovor sa studentima.


150

Predmet: Uvod u evanđelja i egzegeza.

Oznaka: KBT301.

Vrsta: predavanja i diskusija.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:3 ECTS boda, zbog obujma građe, njezina usvajanja, produbljenja i kritičkoga vrjednovanja. Dobar dio građe samo se shematski izlaže u predavanjima, a dobar dio student usvaja samostalnim radom.



Student poznaje osnovne tokove novozavjetne evanđeoske misli i teologije, nastanak evanđelja, povijesnu i ambijentalnu uvjetovanost evanđeoskoga izričaja, a osposobljava se za vrednovanje stvarnosti u svjetlu pogleda i stavova koji su ponuđeni u evanđeljima.

Preduvjeti za upis: položen ispit iz Općega uvoda u Sveto pismo.

Sadržaj:

Predavanja obrađuju povijesno formiranje evanđeoskog korpusa spisa, njihovu zavisnost o tradiciji, njihovo autorstvo, vrijeme i mjesto nastanka, književni ustroj i teološko-egzegetsku problematiku. Tumačenje izabranih odlomaka nudi meto-dološke modele za samostalno korištenje evanđeoskih tekstova i uvid u povijest njihova tumačenja. Poseban se naglasak stavlja na heremenutiku istraživanja.


W. J. Harrington, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 1983., str. 11.-245. T. Ivan-čić, Isus iz Nazareta – povijesna osoba, Teovizija, Zagreb, 1995. A. Rebić, Blaženstva, KS, Zagreb, 1986. M. Zovkić, Isusove paradoksalne izreke, Studia Vrhbosnensia, Sarajevo-Bol, 1994. D. J. Harrington i dr., Komentar Evanđelja i Djela apostolskih, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 1997. R. Schnac-kenburg, Osoba Isusa Krista u četiri Evanđelja, KS, Zagreb, 1997. I. Dugandžić, Kako su nastala Evanđelja? Egzegetsko-teološki uvod i tumačenje izabranih poglavlja, KS, Zagreb, 1999. Komentari Evanđelja u izdanju Logos, Daruvar, 1997. R. E. Brown, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 2008., str. 99.-373.


Herderovi komentari Evanđelja na njemačkomu jeziku. Komentari Evanđelja u: The New Jerom Biblical Commentary, Prentice Hall, New Jersey, 1993. G. Segalla, Evangelo e Vangeli, EDB, Bologna, 1993. J. Gnilka, Jesus von Nazaret. Botschaft und Geschichte, Herder, Freiburg, 1990. J Caba, Dai Vangeli al Gesù storico, Paoline, Roma, 1979.


Provjera znanja i ispit: usmeni ili pisani ispit s pitanjima iz predavane materije i ponuđene literature.



osobno: kolokvijalna provjera. Institucionalno: anketna propitivanja i testovi usvojenoga znanja i sposobnosti njegove primjene u suvremenim okolnostima.

Opis predmeta - III. god. Preddiplomskoga TKS-a

151

Predmet: Vjerski odgoj predškolske djece.

Oznaka: KBT302.


Razina: osnovna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda vježbe, 1 ECTS bod konzultacije i pisani rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: doc. dr. sc. Jadranka Garmaz.


Poznavanje temeljnih uvjeta, značajki i smjernica religioznog odgoja i kateheze djece u predškolskoj dobi. Poznavanje i razumijevanje temeljnih elemenata katehetske metodologije ranoga djetinjstva. Osposobljenost za pripremanje i izvođenje kateheza djece predškolske dobi.


Sadržaj:

Objašnjenje pojmova religiozni/vjerski odgoj djece predškolske dobi. Psihološko-pe-dagoške osobine i uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi s naglaskom na razvoj mi-šljenja, moralni razvoj te psihološki i dr. uvjeti optimalnoga razvoja djeteta. Crkveni dokumenti o religioznom/vjerskom odgoju djece predškolske dobi. Biblijska, povije-sna, tradicijska, pedagoška i psihološka opravdanost i utemeljenost religioznoga/vjer-skog odgoja djece predškolske dobi. Religioznost u djetinjstvu. Religiozna socijalizaci-ja. Rano djetinjstvo kao religiozno osjetljivo razdoblje. Religiozna sposobnost ranoga djetinjstva kao jedna od konstitutivnih odrednica ljudskog bića u razvoju. Temeljni uvjeti i smjernice religioznog odgoja u obitelji, Crkvi i javnim predškolskim ustanova-ma. Osnovna obilježja religioznoga/vjerskog odgoja djece predškolske dobi: kateheza sredine i prigodna kateheza te njihove značajke u interakciji s psihološkim uvjetovano-stima razvoja djeteta te dobi. Program katoličkoga vjerskog odgoja djece predškolske dobi. Metodika religioznog odgoja djeteta do polaska u školu.


B. Starc – M. Čudina (i drugi), Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predš-kolske dobi, Zagreb, 2004., str. 113.-164. NKU HBK, Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi, Zagreb, 2001. B. Blažević - K. Pišković, Njihovo je kraljevstvo nebesko, KS, Zagreb, 2006., str. 5.-150. A. Hoblaj, Teološko-katehet-ska ishodišta vjerskog odgoja u ranom djetinjstvu, GK, Zagreb, 2006., 11.-170.


D. Težak (ur.), Priče o dobru, priče o zlu. Priručnik za razumijevanje moralnog prosuđivanja u djece, ŠK, Zagreb, 1996., str. 17.-35. A. Biesinger, Wie Gott in die Familie kommt. Zwölf Einladungen, Kösel, München, 2008., str. 10.-116.

Oblik nastave:predavanja. Hospitacije u vjerskom vrtiću. Pripremanje i izvođenje jednoga modela religioznog odgoja u vrtiću.





152

Predmet: Izbor i interpretacija književnih djela.

Oznaka: KBT303.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod samostalni rad i čitanje lektire, 1,5 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: doc. dr. sc. Jadranka Garmaz, izvoditelj: mr. sc. Josip Grbavac.


Opće poznavanje književne kulture potrebno u radu s književnim i biblijskim tekstovima koji su važni za vjersku kulturu i katehezu. Poznavanje metoda, problema i sredstava književne interpretacije tekstova koji predstavljaju razne epohalne stilove. Poznavanje teorije književnosti uopće.


Sadržaj:

Značenje i važnost interpretacije književnoga djela u sustavu znanosti o književnosti: interpretacija i poetika, interpretacija i povijest književnosti, interpretacija i/ili književna kritika. Povijesni korijeni interpretacije: alegorizam, hermeneutika, filologija. Temeljni pojmovi i postupci u glavnim tipovima interpretacije: stilistička, filozofska, psihoanalitička, mitološka i kulturološko-povijesna interpretacija. Temeljni pojmovi: književni sustavi i književni pokreti; stilske značajke pojedinih razdoblja. Postupci u interpretaciji različitih žanrova: lirska pjesma, ep, novela, roman, bajka, drama. Teme i motivi u suvremenoj književnosti - religiozni izazovi ili bogohuljenje. Metodičko-komunikacijski pristupi biblijskim tekstovima kao književno-umjetničkima u vjerskom odgoju i katehezi. Mjerilo za izbor i vrjednovanje književno-umjetničkih tekstova u vjerskomu odgoju i katehezi.


E. Auerbach, Mimesa, Zagreb, 2004., str. 17.-37. M. Beker, Suvremene književne teorije, Zagreb, Matica hrvatska, 1999. N. Jurica, U sjeni transcendencije, Zagreb, 1987., str. 1.-81. V. Pavletić, Kako razumjeti poeziju, Zagreb, 1995. M. Solar, Teorija književnosti, Zagreb, 1991., str. 1.-251. M. Solar, Suvremena svjetska književnost, Zagreb, 1997., str. 1.-329. A. G. Šabić, Komunikacija s Biblijom kao književno-umjetničkim tekstom, Bogoslovska smotra, 61 (1991.), br. 3.-4., str. 232.-242. A. G. Šabić, Književno-komunikacijski pristup u susretu s biblijskim tekstovima u religioznom odgoju i katehezi, Diac, 2 (1994.), br. 1., str. 146.-166. Z. Škreb – A. Stamać (ur.), Uvod u književnost, Zagreb, 1986., str. 17.-33., 489.-589.


I. Šestak (ur.), Religijske teme u književnosti, Zagreb, 2001., str. 1.-340. D. Šimundža, Religiozna povjerenja i sumnje. Vjera u književnosti, Split, 1999., str. 1.-25. W. Jens – H. Küng, Dichtung und Religion, Muenchen 1992., str. 1.-324. K. J. Kuschel, Vielleicht hält Gott sich einige Dichter, Mainz, 1996. str. 1.-34. M. Motte’, auf der Suche nach dem verlorenen Gott, Mainz, 1997., str. 1.-214. Razni autori, Theologie und Literatur, Theologisch-praktische Quartalschrift, 1 (2004.), str. 3.-60.

Oblik nastave: predavanja, čitanje i komentiranje (interpretacija) tekstova.



Praćenje uspješnosti: anketa nakon predavanja.


153

Predmet: Uvod u Petoknjižje i egzegeza.

Oznaka: KBT304.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: II. i III. Seminar: zimski (V.).

ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod osobni rad i konzultacije, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Osnovno poznavanje nastanka, sadržaja, teološke poruke Petoknjižja i povijesnih knjiga. Poznavanje znanstvenih metoda tumačenja.


Sadržaj:

Posebni uvod u Petoknjižje i deuteronomističku povijest. Vrijeme nastanka, autor, podjela i sadržaj s glavnom porukom. Egzegetske metode (literarna analiza, povijest predaje, povijest redakcije, povijest književnih oblika, tumačenje teksta). Egzegeza izabranih ulomaka iz navedenih spisa: 1. Biblijska prapovijest (Post 1-11.). 2. Dekalog (Izl 20,1-17. Pnz 5,1-21).


W. Harington, Uvod u Stari zavjet, Zagreb, 1992., str. 5.-190. M. Vugdelija, Božje zapovijedi: putokaz autentičnog življenja i danas?!, Zagreb, 1989. A. Popović, Biblijske teme, Zagreb, 2004., str. 9.-61. A. Popović, Od slike Božje do Božjeg sinovstva, Zagreb, 2008., str. 11.-106.


D. Arenhoevel, Biblijska prapovijest (Post 1-11), Zagreb, 1990. A. Rebić, Stvaranje svijeta i čovjeka (Post 1-3), Zagreb, 1996. J. L. Ska, Introduzione alla lettura del Pentateuco. Chiavi per l' interpretazione dei primi cinque libri della Bibbia, Bologna, 2001.






154

Predmet: Osnove moralne teologije.

Oznaka: KBT305.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.

Godina: III. Seminar: zimski (V.).

ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda osobni studij, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Luka Tomašević, izvoditelj: dr. sc. Marijo Volarević.


Sažeto poznavanje razvoja kršćanske moralne misli. Kratko izlaganje etičkih misli velikih religija i humanizma. Očitavanje biblijske moralne misli. Stvaranje moralnih kršćanskih stavova prema katoličkomu nauku. Prosudbe moralnoga ponašanja i djelovanja.


Sadržaj:

Povijesni pregled razvoja moralne teologije. Narav kršćanskoga morala: antropološke komponente i Objava. O moralnom djelovanju; svijest (znanje) i slobodna volja. O savjesti. Moralne norme i pitanje objektivnoga moralnog reda. O grijehu: iskustvo i pristup. Sveto pismo i Drugi vatikanski sabor (GS 13.; LG 11.). Povijesni osvrt na problematiku težine grijeha. Razlikovanje grijeha i grješnosti. Bit i vlastitosti obraćenja. O krjepostima općenito: sustavni prikaz (aristotelovsko-tomistički sustav, biblijske krjeposti, nove krjeposti itd.).


M. Perković, Temelji teološke etike, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2000., str. 7.-288.


Ivan Pavao II., Enciklika Pomirenje i pokora - Reconciliatio et poenitentia, Zagreb. 1985. Ivan Pavao II., Enciklika Veritatis splendor - Sjaj istine (1993). M. Valković, Grijeh danas. Iskustvo, teološko vrednovanje i pastoralne posljedice, Bogoslovska smotra, 46 (1976.), 2., str. 5.-22. M. Valković, Obraćenje u životu kršćana, Bogoslovska smotra, 44 (1974.), 4., str. 425.-535. L. Tomašević, Predaja i moralna norma, u: Aktualnost predaje. Zbornik radova međunarodnoga znanstvenog skupa prigodom 100. obljetnice rođenja fra Karla Balića, Split, 06. XI. 1999., Služba Božja, Makarska, 2003., str. 153.-174.

Oblik nastave: predavanja i pisane vježbe.





155

Predmet: Bogoslovne i moralne krjeposti.

Oznaka: KBT306.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi: 4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod samostalni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Po završetku ovog predmeta student bi trebao: sažeto poznavati teološke krjeposti vjere, ufanja i ljubavi i moralne (razboritost, pravednost, umjerenost, jakost); vrjednovati teološke i moralne krjeposti kroz povijest; primijeniti ih u današnjem društvu i crkvenoj stvarnosti.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje moralnoga znanja i djelovanja.

Sadržaj:

Općenito bogoslovne krjeposti: vjera, ufanje i ljubav. Njihova narav, razvitak, dužnosti, opasnosti i njima protivni grijesi. Vjera i ufanje u dijalektici života. Krjepost bogoštovlja. Štovanje i sakramenti. Molitva i njezino vrjednovanje. Bogoslovni i pravni vid zavjeta i zakletve. Ispravno shvaćanje i svetkovanje nedjelje. Neispravno bogoštovlje, idolatrija i okultizam. Protubogoštovni čini. Općenito moralne (stožerne, ćudoredne) krjeposti: razboritost, pravednost, duhovna jakost i umjerenost. Shema koju upotrebljavamo u razradi svake pojedinačne krjeposti (premda se ona razlikuje od krjeposti do krjeposti): pojam, narav i vrste, ista u Bibliji i tradiciji, krjeposti pratilice ili srodne krjeposti, životna uloga i važnost, grijesi protiv određene krjeposti i suprotne mane. Osvrt na različitost područja ljudskoga života koje bi one trebale potaknuti. Važnost za uređenje i uobličavanje međuljudskih odnosa (razboritost i pravednost), i za osobnu izgradnju (duhovna jakost i umjerenost).


Katekizam Katoličke Crkve, HBK, Zagreb, 1994., br. 1803.-1829., str. 461.-468. R. Cessario, Kreposti, KS, Zagreb, 2007., 227. str. I. Fuček, Moralno-duhovni život. Zakon vjera, Verbum, Split, 2004., str. 121.-278. I. Fuček, Moralno-duhovni život. Bogoštovlje molitva, Verbum, Split, 2006., str. 9.-246. E. von Petersdorff, Demoni, vještice, spiritisti, Verbum, Split, 2001., str. 91.-179.


A. Fernandez, Teologia moral. Moral de la persona y de la familia II., Ediciones Aldecoa, Burgos, 1993., str. 49.-211. G. Grisez, Living a christian life II., Franciscan Press, Quincy, 1983., str. 1.-178. A. Günthör, Chiamata e risposta II., Edizioni Paoline, Milano, 1988., 634. str. T. Jozić, Društvena teološka etika, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2000., str. 11.-89. Š. Šipić, Bogoliki život. Božanske kreposti: vjera, ufanje i ljubav, Franjevački provincijalat, Makarska, 1979., 174. str. Š. Šipić, Bogoštovni moral. Krepost razboritosti i pravednosti, Franjevački provincijalat, Makarska, 1980., 166. str. Š. Šipić, Bogoštovni moral. Krepost bogoštovlja ili religije, Franjevački provincijalat, Makarska 1980., 134. str. Š. Šipić, Pokornički i seksualni moral. Krepost duhovne jakosti i krepost umjerenosti, Franjevački provincijalat, Makarska, 1981., 140. str. A. Živković, Katoličko moralno bogoslovlje. Kršćanske kreposti II., Naklada narodne tiskare, Zagreb, 1942., 420. str.



pisani ispit, a na konačnu ocjenu, uz znanje pokazano na ispitu, utječe ocjena aktivnosti tijekom predavanja.




156

Predmet: Uvod u proroke i mudrosnu literaturu i egzegeza.

Oznaka: KBT321.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1,5 ECTS bod za slušanje predavanja, 1,5 ECTS bod za osobni rad i polaganje ispita.



Poznavanje svijeta proroka i mudrosnih spisa, razumijevanje proročkih i mudrosnih spisa, sposobnost objašnjenja drugima glavne teološke istine u ovim spisima, smještanje ovih spisa u odnos prema ostatku Staroga zavjeta i razumijevanje njihova utjecaj na Novi zavjet.


Sadržaj:

Pojam proroka, podrijetlo proročkog poziva, fenomen, uloga i značenje proroka. Pojedini proroci povijesnim slijedom. Egzegetska obrada odabranih dijelova pojedinih proročkih spisa. Uvod u mudrosnu literaturu općenito i osnovne stvari o svakoj knjizi posebno (autor, vrijeme nastanka, podjela, književne vrste, poruka spasenja). Egzegetska obrada odabranih dijelova pojedinih knjiga.


W. J. Harrington, Uvod u Stari zavjet – spomen obećanja, Zagreb, 1977., str. 191.-270. 271.-436. N. Hohnjec, Djela proročka. Likovi i središnje prorčke teme, Zagreb, 2001. N. Hohnjec, Umijeće biblijske mudrosti. Egzegetsko-teološki uvod u knjige i sadržaj, Zagreb, 2001.


A. Rebić, Prorok čovjek Božji, Zagreb, 1982., str. 1.-153. G. Ziener, Pravednost i Mudrost: put u život, Zagreb, 1995., str. 1.-54. A. Baum, Propovjednik i Pjesma nad pjesmama, Zagreb, 1997., str. 1.-64.






157

Predmet: Uvod u poslanice i egzegeza.

Oznaka: KBT322.

Vrsta: predavanja i diskusija.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:3 ECTS boda, zbog obujma građe, njegova usvajanja, produbljenja i kritičkoga vrednovanja. Dobar dio građe samo se shematski izlaže u predavanjima, a dobar dio student usvaja samostalnim radom.



Student poznaje teološku misao pojedine poslanice, njezinu povijesnu uvjetovanost i postupni razvitak. Sposoban je uočavati poslanično književno oblikovanje teologije i stvaranje teološkoga govora. Analoškom primjenom poslanične misli može prosuđivati i nalaziti rješenja za iste ili slične situacije u suvremenom svijetu i svome okružju.

Preduvjeti za upis: položen ispit iz Općeg uvoda u Sveto pismo.

Sadržaj:Predavanja obrađuju uobičajena uvodna pitanja Pavlovih poslanica (povijesne okolnosti, autorstvo, mjesto i vrijeme nastanka, ustrojstvo spisa) i egzegetsko tumačenje izabranih odlomaka.


R. E. Brown, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 2008., str. 401.-780. C. Tomić, Počeci Crkve. Pavao apostol naroda, Zagreb, 1995. A. Brunot, Sveti Pavao i njegova poruka, KS, Zagreb, 1995. I. Dugandžić, Pavao. Svjedok i apostol Isusa Krista, KS, Zagreb, 2002. W. J. Harrington, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 1983., str. 247.-397. 459.-497.


Razni komentari Pavlovih poslanica. G. Barbaglio, La teologia di Paolo. Abbozzi in forma epistolare, EDB, Bologna, 2008.


Provjera znanja i ispit:usmeni ili pisani ispit s pitanjima iz predavane materije i ponuđene literature. Mogućnost pitanja o prijeđenoj građi tijekom predavanja.



osobno: kolokvijalna provjera. Institucionalno: anketna propitivanja, testovi usvojenoga znanja i sposobnosti njegove primjene u suvremenim prilikama.


158

Predmet: Istočno bogoslovlje.

Oznaka: KBF524.

Vrsta: predavanja.

Razina: napredna.


ECTS bodovi:2 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod samostalni rad, priprema i polaganje ispita.



Cilj je osposobiti studenta za poznavanje povijesti, osnovnih značajki i nauke raznih Istočnih crkava, posebice velikih nacionalnih i patrijaršijskih Crkava iz obitelji pravoslavlja te njihova nauka i razlika u teološkim pitanjima.


Sadržaj:Kolegij obrađuje povijesni nastanak crkava na Istoku, njihov razvoj, uzroke i posljedice crkvenoga raskola između Istoka i Zapada te razlike u pojedinim teološkim pitanjima.


J. Pavić, Istočno bogoslovlje, I.-II., Đakovo, 1962. R. Miz, Istočne Crkve. Kratak povijesni prikaz, Novi Sad, 1997., T. Z. Tenšek, Kršćanstvo Istoka, Zagreb, 2001. F. Grivec, Pravoslavlje, Ljubljana, 1918. Y. Congar, Istočni raskol. Zabilješke, Zagreb, 1971., str. 1.-53. J. Kolarić, Ekumenska trilogija, Prometej, Zagreb, 2005., str. 141.-412.


J. Meyendorff, La Chiesa ortodossa ieri e oggi, Brescia, 1962., str. 5.-180. J. Meyendorff, La Teologia Bizantina, Marietti, Torino, 1984. P. Evdokimov, l' Ortodossia, Bologna, 1981., str. 5.-520.


Provjera znanja i ispit: kolokviji i pisani prikazi pojedinog djela ili studije u časopisu.




159

Predmet: Patrologija.

Oznaka: KBT324.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod osobni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje usmenoga ispita.



Poznavanje otačke misli. Pregled njihova učenja. Poznavanje najvažnijih izdanja na grčkome i latinskome jeziku. Poznavanje glavnih prijevoda otačkih djela na hrvatski i neke druge žive jezike kao što su francuski i njemački.

Preduvjeti za upis:Poznavanje osnovnih teoloških pojmova te općenito poznavanje razvoja crkvene povijesti.

Sadržaj:

Pojam i povijest patrologije. Apostolski oci i apologeti. Počeci kršćanske homiletike. Teološke škole na Istoku. Ekumenski sabori. Teolozi iz Kapadocije. Patristička misao u razdoblju od V. do VIII. stoljeća. Heretična književnost patrističkoga razdoblja.

Preporučena literatura: J. Pavić – T. Z. Tenšek, Patrologija, KS, Zagreb, 1993., str. 1.-345.


T. J. Šagi-Bunić, Povijest kršćanske literature I. Patrologija od početka do sv. Ireneja, KS, Zagreb, 1976., str. 1.-512.

Oblik nastave: usmeno izlaganje i odgovori na studentska pitanja.



Praćenje uspješnosti: razgovor sa studentima.


160

Predmet: Društveni nauk Crkve.

Oznaka: KBT325.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad, 1 ECTS bod spremanje i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Luka Tomašević, izvoditelj: dr. sc. Marijo Volarević.


Osnovno poznavanje socijalnog nauka Crkve, temeljna osposobljenost za društveno i političko djelovanje u katoličkom duhu, temeljna osposobljenost za djelovanje u masovnim medijima na temu socijalnog nauka Crkve.

Preduvjeti za upis:Poznavanje povijesti Crkve, svijeta staroga i novoga vijeka te osnova Svetog pisma Novog zavjeta i katoličke moralne teologije.

Sadržaj:Načela socijalnog nauka Crkve: solidarnost, supsidijarnost i opće dobro; društveno uređenje, brak i obitelj; problematika profesije i rada; gospodarstvo; privatno vlasništvo; raspodjela društvenoga proizvoda i države.


J. kard. Höffner, Kršćanski socijalni nauk, KS, Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve, Zagreb, 2005.


Socijalni dokumenti Crkve, Sto godina katoličkog socijalnog nauka, KS, Zagreb, 1991. Benedikt XVI., Caritas in veritate, KS, Zagreb, 2009. S. Baloban (ur.) Kršćanin u javnom životu, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Glas Koncila, Zagreb, 1999., str. 1.-132. S. Baloban (ur.), Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 1998., str. 1.-121. S. Baloban (ur.), Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, KS, Zagreb, 2000., str. 1.-219. S. Baloban (ur.), Kršćanstvo, Crkva i politika, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i GK, Zagreb 1999. Š. Marasović, Demos ante portas, CuS, Split, 2002., str 1.-328.


Provjera znanja i ispit: kolokvij i usmeni ispit.




161

Predmet: Ekumensko bogoslovlje.

Oznaka: KBT326.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod pisani rad, 1 ECTS bod osobni rad, priprema i polaganje ispita.



Poznavanja raznih kršćanskih crkava, njihove povijesti, uzroka podjela te razlike u nauci, ekumenskoga pokreta i nastojanja oko jedinstva svih kršćanskih crkava i crkvenih zajednica.

Preduvjeti za upis: poznavanje povijesti Crkve i ekleziologije.

Sadržaj:

Osnovna pitanja ekumenskoga bogoslovlja: što je to ekumenski pokret; povijest tog pokreta, katolička načela ekumenizma prema dekretu Unitatis redintegratio Drugoga vatikanskog sabora i novijih dokumenata Katoličke Crkve i Ekumenskoga vijeća crkava.


Dokumenti Drugoga vatikanskog sabora. Dekret Unitatis redintegratio, Zagreb, 1972., str. 206.-236. J. Barišić, Da svi budu jedno, Split, 1975., str. 1.-162. R. Perić – M. Lacko, Dekret o ekumenizmu. Dekret o istočnim katoličkim Crkvama, FTI, Zagreb, 1987., str. 1.-197. H. Doering, Jedinstvo Crkve i mnoštvo Crkava, Zagreb, 1989., str. 1.-101.


P. Neuner, Oekumenische Theologie, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 1997., str. 1.-296. L. kard. Scheffzcyk, Oekumene. Der steile Weg der Wahrheit, Verlag Franz Schmitt, Siegburg, 2004., str. 1.-362. T. Šagi-Bunić, Ali drugog puta nema, KS, Zagreb, 1972., str. 1.-437. R. Perić, ekumenske nade i tjeskobe, Mostar, 1993., str. 1.-353. N. Ikić, Ekumenske studije i dokumenti, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2003., str. 1.-260: Student u dogovoru s nastavnikom bira cjelovito djelo ili njegov jedan dio.


Provjera znanja i ispit: kolokviji i pisani prikazi pojedinog odsjeka ili djela.




162

Predmet: Crkvena glazba.

Oznaka: KBT327.


Razina: osnovna.



Nastavnik: nositelj i izvršitelj: prof. mo. Šime Marović.


Sposobnost razlikovanja crkvene glazbene umjetnosti od jednoglasja srednjega vijeka do suvremenih crkveno-glazbenih pravaca; sposobnost razumjevanja crkvene glazbene prakse poslije Drugoga vatikanskog sabora, kao i crkvenoga pučkog glagoljaškog pjevanja u Crkvi u Hrvata.


Sadržaj:

Prikaz i analiza razdoblja u povijesti glazbe s posebnim osvrtom na crkvenu glazbu pojedinih povijesno-glazbenih razdoblja: jednoglasje srednjega vijeka, ars antiqua, ars nova, renesansa, barok, galantni stil (rokoko), bečki klasici, romantizam, impresionizam i moderni stilovi XX. stoljeća. Glagoljaško pjevanje, specifičnost crkvenoga liturgijsko-glazbenog izričaja na hrvatskom tlu. Kapelništvo u bazilikalnim i katedralnim crkvama s posebnim osvrtom na kapelnike splitske katedrale. Cecilijanski pokret u svijetu i njegova prisutnost u Hrvatskoj.


Razni autori, Crkvena glazba, priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988., str. 1.-220. Š. Marović, Glazba i bogoslužje. Uvod u crkvenu glazbu, CuS, Split, 2009., str. 1.-288.


M. Grgić, Glazbena kultura u splitskoj katedrali 1750.-1940., HMD, Zagreb, 1997., str. 1.-244. E. Stipčević, Hrvatska glazba, ŠK, Zagreb, 1997., str. 1.-239.






OPIS PREDMETA: Diplomski teološko-katehetski studij

164

Predmet: Povijest kateheze i katehetike.

Oznaka: KBT401.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.



Nastavnik: nositelj: doc. dr. sc. Jadranka Garmaz, izvoditelj: mr. sc. Josip Periš


Poznavanje razvoja kateheze i katehetike te razumijevanje načina vjerskoga odgoja i pouke kroz povijest Crkve.


Sadržaj:

Navještaj i kateheza u apostolskoj Crkvi: odnos kerigme i kateheze. Odnos kateheze i katekumenata u prvim stoljećima Crkve. Načini katehetske pouke i propovijedanja u srednjem vijeku. Utjecaj protestantske reforme na razvoj kateheze i katekizama. Tridentski koncil i obnova kateheze: širenje katekizama, njihovo značenje, struktura i primjena u katehezi. Temeljne odrednice katehetskoga pokreta u XX. stoljeću: obnova metode, kerigmatska kateheza i antropološki zaokret u katehezi.


M. Pranjić (prir.), Religijsko-pedagoško katehetski leksikon, KSC, Zagreb, 1991. R. Paloš, Sadržaj i metoda u religijskoj pedagogiji i katehezi, Kateheza, 19 (1997.), 2., str. 84.-97.


A. Pavlović, Doprinos Ferde Hefflera razvoju kateheze i katehetskog pokreta u Hrvatskoj (1900.-1940.), TIM, Mostar, 1997., str. 51.-81.





Opis predmeta - I. god. Diplomskoga TKS-a

165

Predmet: Pastoralna teologija. Oznaka: KBT402.



ECTS bodovi: 5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda osobni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Poznavanje bitnih sastavnica pastoralne teologije te osposobljenost za stručnu prosudbu i samostalno stvaranje pastoralnih programa i modela.


Sadržaj:

Koncept pastoralnoga djelovanja Crkve. Nastanak pastoralne teologije kao samostalne sveučilišne discipline. Povijesni razvoj pastoralne teologije. Epistemološki status pastoralne teologije. Interdisciplinarnost pastoralne teologije s teološkim, humanističkim i drugim znanostima. Suvremeni nacrti pastoralne teologije i njihov odjek – na crkvenoj i društvenoj razini - na hrvatskom govornom području. Pastoralno značenje Drugoga vatikanskog sabora. Recepcija saborskih pastoralnih smjernica u Crkvi u Hrvatskoj.


Drugi vatikanski koncil, Gaudium et spes. Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (7. XII. 1965.), u: Dokumenti, Zagreb, 72008., br. 1.-93. N. Mette, Katolička pastoralna teologija. Praktična teologija nekoć i danas, Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, Lepuri-Split, 2004., str. 1.-79. S. Nimac – B. Seveso, Praktična teologija. Profil jedne teološke discipline s osvrtom na njezine zadaće u hrvatskoj Crkvi i društvu, Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 2009. ,str. 19.-122. 149.-166, N. Mette, Gaudium et spes. Pastoralna konstitucija pastoralnog koncila, u: N. A. Ančić – T. Matulić (ur.), Svijetu ususret. Hrvatska katolička teologija i teološki dijalog u Europi, CuS, Split, 2007., str. 39.-54. S. Nimac, Pastoralna teologija u današnjem kriznom vremenu, Bogoslovska smotra, 77 (2007.), br. 4., str. 839.-855. S. Nimac, Pokušaj odredbe pojma praktične teologije, u: S. Nimac – B. Seveso, Praktična teologija. Profil jedne teološke discipline s osvrtom na njezine zadaće u hrvatskoj Crkvi i društvu, Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 2009., str. 7.-18. J. Baloban, Pastoralna teologija u Hrvatskoj, u: I. Džinić – I. Raguž (ur.), Iščekivati i požurivati dolazak dana Božjega. Zbornik radova u čast prof. dr. sc. Peri Aračiću prigodom 65. obljetnice života, Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo, 2009., str. 15.-32. S. Nimac, Intradisciplinarrnost i interdisciplinarnost praktične teologije, u: I. Džinić - I. Raguž (ur.), Iščekivati i požurivati dolazak dana Božjega. Zbornik radova u čast prof. dr. sc. Peri Aračiću prigodom 65. obljetnice života, Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo, 2009., str. 33.-38. S. Nimac, Neke zadaće praktične teologije u hrvatskoj Crkvi i hrvatskom društvu, u: P. Aračić (ur.), Novi izazovi pastoralnoj teologiji. Radovi međunarodnog simpozija pastoralnih teologa, Đakovo, 7. – 9. listopada 2004., Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo, 2005., str. 31.-41.


H. Haslinger, (ur.), Handbuch Praktische Theologie, 1., Matthias-Grünewald-Verlag, Mainz, 1999., str. 19.-36., 46.-59., 386.-397. P. M. Zulehner, Teologia pastorale. Pastorale fondamentale, 1., Queriniana, Brescia, 1992., str. 13.-44. ,300.-314. D. Neuer – R. Bucher – F. Weber (Hrsg.), Praktische Theologie. Bestandsaufhme und Zukunftsperspektiven Ottmar Fuchs zum 60. Geburtstag, Verlag W. Kohlhammer, Stuttgart, 2005., str. 35.-43., 65.-70., 157.-161. S. Klein, erkenntnis und methode in der Praktischen Theologie, Verlag W. Kohlhammer, Stuttgart, 2005., str. 25.-125., 281.-292. S. Nimac, Zahtjevi praktične teologije u hrvatskoj Crkvi, Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 2001., str. 9.-17. K. Wenzel, Mala povijest Drugog vatikanskog koncila, KS, Zagreb, 2008. A. Čondić, Prosudbeni osvrt na razvitak pastoralnog bogoslovlja od početka do Drugoga Vatikanskog sabora, Bogoslovska smotra, 75 (2005.), br. 2., str. 557.-579. A. Čondić, Pastoralno bogoslovlje u raspravi od Drugog vatikanskog sabora do danas, Služba Božja, 45 (2005.), br. 4., str. 387.-408. A. Čondić, Kritički osvrti metode pastoralne teologije, CuS, 40 (2005.), br. 2. str. 161.-186.

Oblik nastave: predavanja. Provjera znanja i ispit: kolokvij, pisani rad, usmeni ispit.



166

Predmet: Sociologija.

Oznaka: KBT403.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Upoznavanje razvoja, glavnih tema i primjene sociologije te osposobljenost za prepoznavanje i vrjednovanje aktualnih društvenih problematika.

Preduvjeti za upis: poznavanje osnova filozofije.

Sadržaj:Početci i razvoj sociologije. Predmet, metode i tehnike. Sociologija danas. So-ciologija obitelji: vizije, uloge i funkcije. Sociologija stanovništva. Siromaštvo, rad i nove tehnologije. Manipulacije društvom. Izazovi socijalne etike.


D. de Marco – B. Wiker, Arhitekti kulture smrti, Split, Verbum, 2007. M. Haralambos – R. Heald, Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb, 1994., str. 142.-171., 224.-270., 314.-388. G. Kuby, Nova ideologija seksualnosti, Verbum, Split, 2010. D. Polšek (ur.), Sociobiologija, Jesenski i Turk, Zagreb, 1997., str. 301.-342. B. Žepić, Osnove sociologije, Logos, Split, 1997., str. 14.-120.


P. Donati, Manual de Sociologia de la Familia, EUNSA, Pamplona, 1998., 430. str. G. Le Bon, Psihologija gomila, Globus – Pravni fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1989., 190. str. G. Morra, Perché la sociologia, Editrice La Scuola, Brescia, 1986., 145. str. G. Ritzer, McDonaldizacija društva. Istraživanje mijenjajućeg karakter suvremenog društvenog života, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999., 326. str. M. Perić, Radničko pitanje u kršćanskoj sociologiji, Biskupski odrinarijat Mostar, Mostar, 1997., 440. str. J. Rifkin, Biotehnološko stoljeće. Trgovina genima u osvit vrlog novog svijeta, Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb,1999., str. 19.-218. G. Ritzer, Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997., 486. str.

Oblik nastave: predavanja, razgovor sa studentima.


pisani ispit. Tijekom izvođenja nastave nosilac kolegija prati i ocjenjuje aktivnost studenata. Na konačnu ocjenu, uz znanje pokazano na ispitu, utječe ocjena aktivnosti tijekom rada u kolegiju.




167

Predmet: Psihologija religije.

Oznaka: KBT404.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.



Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Josip Mužić, izvoditelj: mr. sc. Boris Vidović.


Studenti će po završetku kolegija moći razumjeti odnos psihologije i religije i steći uvid u najvažnije pristupe problematici psihologije religije. Na temelju proučavanja nekih od najvažnijih teoretičara psihologije religioznosti, studenti će moći razumjeti psihološke kriterije za prosuđivanje i razlikovanje zdrave i nezdrave religioznosti, te utjecaj religioznosti na psihološko blagostanje pojedinca. Studenti će moći razumjeti formiranje religioznosti od djetinjstva do zrele dobi i imati uvid u utjecaj emocija, kognitivnih procesa i motivacije u religioznom ponašanju, kao i utjecaj okoline na njegovo oblikovanje i izražavanje. Studenti će također upoznati značajke religioznog izražavanja u suvremenom društvu.


Sadržaj:

Polazište za istraživanje psihologije religioznosti; odnos znanosti i religije; početci discipline i najvažniji psihološki pristupi religiji: S. Freud, A. Adler, C. G. Jung, W. James, E. Fromm, G. W. Allport, A. Maslow, V. E. Frankl, R. Assagioli; načini iskazivanja religioznosti; utjecaj okoline na religioznost, emotivne, motivacijske i kognitivne komponente u religioznosti; novi religijski pokreti i nove religijske tendencije.


Š. Šito-Ćorić, Psihologija religioznosti, Slap, Jastrebarsko, 22003., str. 1.-228: 249.-272. B. J. Groeschel, Psihologija duhovnoga razvoja, Verbum, Split, 2009. V. E. Frankl, Bog kojega nismo svjesni, Provincijalat franjevaca trećoredaca, Zagreb, 52001., str. 1.-132. E. Fromm, Psihoanaliza i religija, V. B. Z., Zagreb, 2000, 1.-109.


M. Szentmárton, Psihologija duhovnog života, FTI, Zagreb, 1990. B. Bulat, Psihološki aspekti religioznog iskustva, u: Iskustvo vjere danas, CuS, Split, 2000, str. 81.-113. A. Domazet, Teologija i psihologija: mogućnosti i granice dijaloga, Filozofska istraživanja, 27 (2), 2007., str. 261.-278. W. James, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990., str. 1.-359.

Oblik nastave: predavanja, rasprava.



Praćenje uspješnosti: anketa na kraju semestra.


168

Predmet:Temeljna načela kanonskoga prava i sakramenti.

Oznaka: KBT405.

Vrsta: predavanje. Razina: osnovna.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda osobni rad, 0,5 ECTS bod neposredna priprava i polaganje ispita.



Student se osposobljava za razumijevanje temeljnog kanonsko-pravnog izričaja, koji je izražen op-ćenitim pravnim odredbama, te o pravnim zakonitostima koje se trebaju imati u vidu u tumače-nju ostalih pravnih tekstova u Zakoniku kanonskoga prava. K tome, osposobljava se za poznavanje i ispravno tumačenje odredaba o sakramentima, te o svemu što je potrebno za njihovo valjano i dopušteno slavljenje, bilo od strane podjelitelja, bilo od strane primatelja sakramenata.

Preduvjeti za upis: završen preddiplomski teološko-katehetski studij.

Sadržaj:

Na početku kolegija predaje se kratki povijesni uvod u kojem se predstavlja podjela pravne znano-sti i podjela kanonskog prava, te o njegovoj potrebi u životu Crkve. Posebna pozornost posvećuje se ključnim pravnim zbirkama i načinu njihova korištenja. Zatim se izlaže struktura i podjela Zako-nika kanonskoga perava te načela za čitanje, tumačenje i primjenu pravnih tekstova. U tom dijelu tumače se odredbe koje govore o crkvenim zakonima i tumačenju zakona, običajima općim i poje-dinačnim odlukama, zapovijedima, otpisima, povlasticama i oprostima, pravnom položaju fizičkih osoba u Crkvi, pravnim osobama, uvjetima valjanosti pravnih čina, vlast upravljanja, popunjava-nju i gubitku crkvenih službi. Nakon toga izlažu se pravne odredbe o sakramentima općenito, a onda o svakom sakramentu posebno. Najprije se tumači prvih šest sakramenata: o njihovoj naravi i podjeljivanju, o slaviteljima tih sakramenata, o primateljima, o mjestu i vremenu podjeljivana, svraćajući pozornost osobito na euharistiju i pomirenje, o upisu u matične i župne knjige i o doka-zivanju, tu navedenih primljenih sakramenata. Zatim se posvećuje posebna pozornost tumačenju odredaba o sakramentu ženidbe (o definiciji ženidbe i njezinim vlastitostima, o pravnoj terminolo-giji i zarukama, o pastoralnoj brizi i pripravi za sklapanje ženidbe, o zaprekama općenito i posebno, o ženidbenoj privoli i njezinim nedostatcima, o obliku sklapanja ženidbe, o mješovitim ženidba-ma, o tajnoj ženidbi, o učincima ženidbe, o razrješenju ženidbe, o jednostavnom ukrjepljenju i ozdravljenju u korijenu). Govoriti će se i o nekim posebnim postupcima (parnice za proglašenje ništavosti ženidbe, parnice rastave ženidbenih drugova, postupak za oprost od tvrde neizvršene ženidbe, postupak temeljem isprava, parnice za rastave ženidbenih drugova, postupak za oprost od tvrde a neizvršene ženidbe i o postupku u pretpostavljenoj smrti ženidbenog druga).


Zakonik kanonskog prava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, (latinski i hrvatski), GK, Zagreb, 1996., kan. 1.-203. kan. 834.-1253. kan. 1671.-1707. HBK, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2002., str. 75.-108., 115.-130. HBK, Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici, GK, Zagreb, 2008., str. 19.-151.


N. Škalabrin, Ženidba, pravno-pastoralni priručnik, Đakovo, 1995., str. 25.-327. M. Berljak, Sakramenti ozdravljenja, pokora i bolesničko pomazanje, Pravno-pastoralni komentar, GK, Zagreb, 2004., str. 13.-127. M. Berljak, Kumovi - svjedoci. Krst-Potvrda-Ženidba, GK, Zagreb, 2010., str. 13.-71. J. Brkan, Opće odredbe Zakonika kanonskog prava, Makarska, 1997., str. 1.-396. (izabrana poglavlja). N. Škalabrin, Uvod u kanonsko pravo, Đakovo, 1994., str. 51.-112. V. B. Nuić, Opće pravo Katoličke Crkve, KS, Zagreb, 1985., str. 3.-74., str. 275.-404., 541.-551. N. Škalabrin, Postupci, Đakovo, 2000., str. 423.-301. L. Gerosa, Crkveno pravo, KS, Zagreb, 2007., str. 111.-221. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Redemtionis Sacramentum. Uputa o nekim stvarima vezanim uz Presvetu euharistiju koje valja obdržavati odnosno izbjegavati, KS, Zagreb, 2004.

Oblik nastave: predavanje u okviru kojeg izvoditelj tumači pravne odredbe upućujući na njihovu pastoralnu primjenu. Provjera znanja i ispit: usmeni/pisani ispit.

Nastavni jezik: hrvatski. Praćenje uspješnosti:anonimna anketa na kraju predavanja.


169

Predmet: Liturgika.

Oznaka: KBT406.

Vrsta: Predavanja.

Razina: Osnovna.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 2 ECTS boda predavanja, 1,5 ECTS bod pisani rad, 0,5 ECTS boda za studij literature i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: doc. dr. sc. Ivica Žižić, izvoditelji: doc. dr. sc. Ivica Žižić i mr. sc. Marko Babić.


Upoznavanje s glavnim temama teologije liturgije, liturgijskim izvorima i posebnim metodama unutar teološke discipline liturgike; poznavanje postanka i razvoja liturgije; upoznavanje suodnosa između Biblije i liturgije, bogoslužja časova; teologija liturgijskoga vremena, prostora i umjetnosti; osposobljuje za upoznavanje i razumijevanje obrednika i obrednih programa sakramenta u duhu obnove Drugoga vatikanskog sabora; razvija sposobnost kritičkog iščivanja današnjih problematika sakramentalne prakse.

Preduvjeti za upis:odslušani i položeni predmeti: Uvod u misterij Krista i povijest spasenja i Opći uvod u Sveto pismo.

Sadržaj:

Značenje liturgije i njezin razvoj kroz povijest; liturgijska epistemologija; odnos liturgike i drugih teoloških disciplina i humanističkih znanosti; teološke odrednice liturgijskih čina; nauk Drugoga vatikanskog sabora o liturgiji; razvoj i teologija slavlja u luku liturgijske godine; časoslov; pojam sakramenta i sakramentalnosti liturgije; otajstva pristupa kršćanstvu s posebnim naglaskom na euharistiji. Obrađuje se teologija sakramenata ozdravljenja i služenja s obzirom na njihove odgovarajuće obredne programe. Svi sakramenti se studiraju polazeći od obrednika u duhu smjernica Drugoga vatikanskog sabora i današnje pastoralne prakse.


V. Zagorac, Kristova svećenička služba. Temeljni pojmovi bogoslužja. Povijest li-turgije, KS, Zagreb, 1997., 9.-274. M. Kirigin, Konstitucija o svetoj liturgiji Sacro-sanctum Concilium, FTI, Zagreb, 1985., 32.-195. A. Crnčević, Liturgijska obnova u svjetlu poslijesaborskih smjernica, Bogoslovska smotra, 75 (2006.) 745.-766. A. Crnčević – I. Šaško, Na vrelu liturgije. Teološka polazišta za novost slavljenja i živ-ljenja vjere, HILP, Zagreb, 2009., 516.-529. M. Kirigin, Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium, FTI, Zagreb, 1985., 199.-243. V. Zagorac, Kristova otaj-stva: sakramenti i blagoslovine - povijest i teologija slavljenja, KS, Zagreb, 1998.

Dopunska literatura: J. Gelineau, Pastoralna teologija liturgijskih slavlja, KS, Zagreb, 1973.






170

Predmet: Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata.

Oznaka: KBT421.


Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda vježbe, 1 ECTS bod konzultacije i pisani rad, 1,5 ECTS bod samostalni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: doc. dr. sc. Jadranka Garmaz, izvoditelj: mr. sc. Mihael Prović


Poznavanje i razumijevanje temeljnih elemenata katehetske metodologije u osnovnoj školi. Osposobljenost za pripremanje I izvođenje nastave vjeronauka u osnovnoj školi.

Preduvjeti za upis: poznavanje didaktičko-metodičkih i katehetskih osnova.

Sadržaj:

Dinamizmi dječje osobnosti i značajke dječje religioznosti prema modelima kognitivnoga, moralnog i religioznoga razvoja. Teološko-ekleziološko i antro-pološko-pedagoško utemeljenje vjeronauka u osnovnoj školi. Ciljevi i sadržaji vjeronauka u osnovnoj školi u interakciji s glavnim značajkama djece pojedinih vjeronaučnih godišta. Oblici i sadržaji kateheze djece od 7 do 14 godina. Me-todički postupci i mediji komuniciranja u osnovnoškolskoj katehezi. Kateheza djece s posebnim potrebama. Lik i uloga vjeroučitelja u osnovnoj školi.


HBK, Program katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi, KS, Zagreb, 2003., str. 1.-270. Izabrane jedinice iz vjeronaučnih udžbenika za osnovnu školu s pripadajućim radnim bilježnicama i priručnicima za vjeroučitelje. M. Pranjić, Metodika nastave vjeronauka, KSC, Zagreb, 1997., str. 94.-121., 125.-197., 381.-395. J. Baričević, Katehetsko-komunikacijski pristupi u susretu s biblijskim tekstovima, Diacovensia 1 (1994.), str. 110.-145. A. G. Šabić, Književno-komunikacijski pristup u susretu s biblijskim tekstovima u religioznom odgoju i katehezi, Diacovensia, 1 (1994.), str. 146.-166.


M. L. Mazzarello, Catechesi dei fanciulli. Prospetive educative, Elle Di Ci, Torino, 1986. (Prijevod nekih poglavlja za privatnu uporabu studenata).

Oblik nastave:Predavanja. Hospitacije na satovima vjeronauka u osnovnoj školi. Izrada vjeronaučnih nastavnih jedinica za osnovnu školu. Praktično izvođenje vjeronaučnih nastavnih jedinica u osnovnoj školi.


pisana izvješća s hospitacija u školi, pisani i održani vjeronaučni modeli. Usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anketa studenata i izvješće vjeroučitelja mentora.


171

Predmet: Ustrojstvo Katoličke Crkve.

Oznaka: KBT422.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:4 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda konzultacije, 1 ECTS bod osobni rad, 1 ECTS bod priprava i polaganje ispita.

Nastavnik: Nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Juraj Brkan.


Poznavanje ustrojstva Katoličke Crkve i sposobnost korištenja crkvenih dokumenata i smjernica u radu u crkvenim ustanovama.


Sadržaj:

Kristova Crkva na ovoj zemlji opstoji (subsisit) (kan. 204§2) u Katoličkoj Crkvi. Narav i obilježja Katoličke Crkve. Apostolska, katolička, sveta, vidljiva i jedna Kristova Crkva. Latinska Katolička Crkva; Istočne Katoličke Crkve. Krštenje kao bitni uvjet pritjelovljenja Crkvi. Članovi (udovi) Crkveni: vjernici laici, vjernici klerici, članovi ustanova posvećenoga života i družbi apostolskoga života. Temeljno dostojanstvo i jednakost s obzirom na sakrament krštenja, a nejednakost s obzirom na sveti Red. Pravna organizacija Crkve. Katolička Crkva i Apostolska Stolica kao moralne osobe. Crkvene službe i vlasti: Sveti Otac papa, biskupi, župnici, svećenici i klerici općenito; ustrojstvo Rimske kurije, Rimske kongregacije, Državno tajništvo, Papinsko tajništvo, Vijeća za javne poslove Crkve, sudovi i drugi uredi.


Zakonik kanonskog prava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, Glas Koncila, Zagreb, 1996., str. 93.-373., 873.-967. Zakonik kanona Istočnih Crkava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, Glas Koncila, Zagreb, 1996., str. 6.-315., kan. 7.-583.


Fizičke i pravne osobe (kan. 96.-123.), u: J. Brkan, Opće odredbe Zakonika kanonskoga prava, Makarska, 1977., str. 169.-218. V. Nuić, Opće pravo katoličke Crkve. Priručnik uz novi Zakonik kanonskoga prava, KS, Zagreb, 1985., str. 78.-247.


Provjera znanja i ispit: kolokvij, pisani ili usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: posebna anketa.


172

Predmet: Teološka antropologija i eshatologija.

Oznaka: KBT423.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda osobni rad, 1,5 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Poznavanje kršćanskog shvaćanja čovjekova izvora i vječnog određenja, grešnosti i obdarenosti milošću, na temelju objave u kontekstu povijesti spasenja, posebno pod vidom protoloških, haritoloških i eshatoloških pitanja koja se javljaju u aktualnoj antropološkoj raspravi.

Preduvjeti za upis: poznavanje filozofske antropologije.

Sadržaj:

Uvodni pregled razvoja teološke antropologije kao teološke discipline; teologija stvaranja (biblijski temelji teologije stvaranja; dogmatski razvoj nauka o stvaranju: čovjek – stvorenje Božje; čovjek - slika Božja); tajna grijeha u svijetu i čovjeku (pojam grijeh i razvoj nauka o istočnom grijehu; tridentski nauk i suvremeno shvaćanje biti iskonskoga grijeha; dobre i zle sile – anđeli i demoni); novi život u Kristu (objava Božje milosti; Pavlov i Ivanov nauk o milosti; razvoj nauka o milosti – opravdanje i predodređenje; skolastika i Tridentski sabor; milosti, sloboda i spasenje); kršćanska eshatologija (eshatologija i parusija; teologija smrti; besmrtnost i uskrsnuće; vječni život; retribucija pravednika i retribucija bezbožnika; nauk o čistilištu).


Katekizam Katoličke Crkve, br. 355.-421., 988.-1019., 1987.-2029. L. Nemet, Teologija stvaranja, KS, Zagreb, 2003., str. 1.-218. A. Mateljan, Obdareni ljubavlju. Uvod u teologiju milosti, CuS, Split, 2006., str. 1.-224. L. Nemet, Kršćanska eshatologija, KS, Zagreb, 2002., str. 1.-160.


F. Courth, Kršćanska antropologija, UPT, Đakovo, 1998., str. 1.-223. C. Pozo, Eshatologija, VVTŠ, Sarajevo, 1997., str. 1.-515. I. Golub, Prijatelj Božji, Naprijed, Zagreb, 1990., str. 1.-155. A. Scola – G. Marengo – J. Prades Lopez, Čovjek kao osoba. Teološka antropologija, KS, Zagreb, 2003., str. 1.-324.

Oblik nastave: predavanja, zajedničko problematiziranje najvažnijih tema.





173

Predmet: Spolni, bračni i obiteljski moral.

Oznaka: KBT424.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.





Samostalno i utemeljeno razmišljanje o pitanjima spolnosti, braka i obitelji. Sposobnost argumentiranja, vrednovanja i dijalogiziranja s drukčijim mišljenjima i postavkama.

Preduvjeti za upis: Kompetencije iz Osnovnoga moralnog bogoslovlja.

Sadržaj:

Spolnost, brak i obitelj; Spolnosti i spolni moral. Antropologija i teologija spolnosti. Tema konkretnoga spolnog morala: položaj žene, homoseksualnost, heteroseksualni odnosi, stid i bestidnost, spolne patologije, itd. Bračni moral; teološko značenje braka; predbračno razdoblje i predbračni odnosi; spolnost u braku i izvanbračni odnosi; bračna ustanova i njezina aktualna kriza; vjernost bračnih drugova i stabilnost braka. Obiteljski moral: značenje i uloga obitelji; etika obiteljskog života; odgovorno rađanje; prava djeteta i spolni moral.


Pavao VI., Humanae vitae. Enciklika o ispravnoj regulaciji poroda, KS, Zagreb, 1968., str. 1.-31. Ivan Pavao II., Obiteljska zajednica - Familiaris consortio, KS, Zagreb, 1981., str. 1.-130. Ivan Pavao II., Ljudska spolnost: istina i značenje. Odgojne smjernice u obitelji, KS, Zagreb, 1997., str. 1.-108. Sveti zbor za katolički odgoj, Odgojne smjernice o ljudskoj ljubavi. Obrisi spolnoga odgoja, KS, Zagreb, 1996., str. 1.-65. V. Valjan, Moral spolnosti, braka i obitelji, Svjetlo riječi, Sarajevo, 2002., str. 1.-396.

Dopunska literatura: P. Šolić, Moralni aspekti ljudske seksualnosti, CuS, Split, 2002., str. 1.-265.

Oblik nastave:predavanja. Rješavanje stvarnih poteškoća postavljenih u vidu tradicionalnih kazusa.





174

Predmet: Pneumatologija i Mariologija.

Oznaka: KBT425.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod osobni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje usmenoga ispita.



Poznavanje putova djelovanja i vrste iskustva Duha Svetoga kroz povijest spasenja. Dublje razumijevanje povijesti i života Crkve promatranih iz perspektive prisutnosti/odsutnosti Duha. Poznavanje mjesta i uloge BD Marije u povijesti spasenja. Dublje razumijevanje marijanskih dogmi. Sposobnost kritičkog vrednovanja suvremenih duhovskih pokreta, marijanskih ukazanja i (ne)zdrave pučke pobožnosti.

Preduvjeti za upis:Poznavanje temeljnih filozofsko-teoloških pojmova kao; općenito poznavanje raznih razdoblja crkvene povijesti.

Sadržaj:

Prisutnost i iskustvo Duha u Svetome pismu te u raznim razdobljima crkvene povijesti. Odnos Duha i Crkve. Uloga karizmi u Crkvi. BD Marija kao Pneumatofora - Nositeljica Duha. Marija ostvarenje Božjeg plana o čovjeku/ženi. Pojedine marijanske dogme. Marijanska ukazanja.


A. Schneider, Na putovima Duha Svetoga, FTI, Zagreb, 1991., str. 1.-204. V. Košić, Marija, Majka Sina Božjega, KS, Zagreb, 2003., str. 1.-76.


Ivan Pavao II., Dominum et Vivificantem, KS, Zagreb, 1997. Ivan Pavao II., redemptoris mater, KS, Zagreb, 1987. J. Galot, Mariologija, Bog i žena. Marija u spasenjskom djelu, UPT, Đakovo, 2001., str. 95.-442.

Oblik nastave: predavanja. Interaktivni dijalog sa studentima.



Praćenje uspješnosti: anketa provedena na početku i na kraju predavanja.


175

Predmet: Liturgijska glazba.

Oznaka: KBT426.


Razina: osnovna.


ECTS bodovi:2 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda vježbe, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.


Kompetencije koje se stječu: sposobnost vrjednovanja i primjene liturgijske glazbe.


Sadržaj:

Religiozna, sveta i liturgijska glazba. Misa i povijest nastanka ordinarija i propria mise. Najvažniji crkveni glazbeni oblici (himan, responzorij, biblijski koral, crkvena pučka popijevka). Upoznati studente s razvojem pučke popijevke te s najvažnijim pjesmaricama u Hrvatskoj. Dokumenti o crkvenoj glazbi: Motu proprio Tra le sollecitudini (1903.), Sacrosanctum concilium, Instructio musicam sacram, Koncerti u crkvama (dokument Kongregacije za Božanski kult), Okružno pismo splitskog nadbiskupa o koncertima u crkvama, Vlastoručni dokumenat velikog svećenika Ivana Pavla II. o stotoj obljetnici motu proprio Tra le sollecitudini o svetoj glazbi.


M. Martinjak, Gregorijansko pjevanje, Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika, Zagreb, 1997., str. 1.-282. Š. Marović, Glazba i bogoslužje. Uvod u crkvenu glazbu, CuS, Split, 2009., str. 1.-288.


Razni autori, Crkvena glazba. Priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988., str. 8.-24. Pjevajte Gospodu pjesmu novu, Hrvatska liturgijska pjesmarica, Zagreb, 22003., str. 1.-798.






176

Predmet: Vjeronauk i kateheza adolescenata i mladih.

Oznaka: KBT501.


Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda vježbe, 1 ECTS bod konzultacije i pisani rad, 1,5 ECTS bod samostalni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: doc. dr. sc. Jadranka Garmaz, izvoditelj: mr. sc. Mihael Prović.


Poznavanje psihološkoga, pedagoškog i sociološkog aspekta predadolos-cencije i adolescencije te religiozne orijentacije i vrijednosnoga sustava srednjoškolaca. Poznavanje sadržaja vjeronauka za srednje škole i njihove primjene u odgojno-obrazovnomu nastavnom procesu. Osposobljenost za pripremanje i izvođenje nastave vjeronauka u srednjoj školi i kateheze sred-njoškolaca u župnoj zajednici.

Preduvjeti za upis:Poznavanje osnova didaktike i metodike religioznog odgoja i kateheze te osnova iz religioznoga odgoja i kateheze osnovnoškolaca.

Sadržaj:

Psihološki, pedagoški i sociološki aspekt predadoloscencije i adolescencije, izgradnja identiteta i vjerska socijalizacija adolescenata. Vrijednosti srednjoškolaca, promjene u religioznom ponašanju i religiozna orijentacija u interakciji sa sadržajem i ciljevima kateheze. Metodički pristupi, sustavi i metode u nastavi srednjoškolskog vjeronauka. U praktičnom radu naglasak je na komunikacijskim vještinama govora, razgovora, dijaloga, vođenja i prezentacije. Poseban naglasak je na pisanom kritičkom osvrtu na hospitacije na satovima vjeronauka u srednjoj školi te na samostalnom planiranju, pripremanju i izvođenju vjeronaučne nastave u školi i kateheza u župi.


Izabrane jedinice iz vjeronaučnih udžbenika za srednju školu. HBK NKU, Plan i program katoličkog vjeronauka za četverogodišnje srednje škole, Zagreb, 2009. V. Mandarić, Mladi integrirani i (ili) marginalizirani, GK, Zagreb, 2009., str. 1.-305. NKU/HBK-HILP, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, Zagreb – Zadar, 2000., br. 20.-43., 55.-66.


J. Colomb, Kateheza životnih dobi, Zagreb, 1979., str. 63.-109. A. Biesinger – W. Tzscheetzsch, Wenn der Glaube in die Pubertaet kommt, Herder, 2005. str. 19.-110.

Oblik nastave:predavanja. Hospitacije u školi i župnoj zajednici. Pripremanje i izvođenje nastave u srednjoj školi i kateheze u župnoj zajednici.

Provjera znanja i ispit: pisani rad. Pisana izvješća s hospitacija.



Opis predmeta - II. god. Diplomskoga TKS-a

177

Predmet: Kristologija.

Oznaka: KBT503.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod traženje i čitanje temeljnih dokumenata crkvenoga Učiteljstva posvećenima osobi Isusa Krista, 1 ECTS boda osobni rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje usmenoga ispita.



Temeljno poznavanje poslanja i poruke Isusa Krista. Dublje razumijevanje otajstva Isusa Krista i njegove uloge u raznim razdobljima crkvene povijesti. Dublje razumijevanje kršćanske egzistencije u svjetlu Kristova vazmenoga otajstva. Sposobnost kritičke interpretacije raznih suvremenih pristupa osobi Isusa Krista.

Preduvjeti za upis:Poznavanje temeljnih filozofsko-teoloških pojmova te poznavanje temeljnih svetopisamskih tekstova.

Sadržaj:

Sustavno proučavanje povijesti, poruke i poslanja Isusa Krista i to osobito na temelju novozavjetnih svjedočanstava. Isusova čudesa, govori, kristološki nazivi. Njegovo svjedočanstvo o samome sebi; Njegova smrt i uskrsnuće. Isusovo božanstvo. Njegova djela otkupljenja, razne teorije spasenja kroz povijest. Položaj i uloga današnje kristologije u odnosu na pastoralni rad i općenito kršćanski život.


W. Kasper, Isus Krist, CuS, Split, 1995., str. 5.-344. I. Karlić, Bogočovjek Isus Krist. 1. Uvod u kristologiju, KS, Zagreb, 2001., str. 7.-182.


Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1994., br. 422.-686. J. Galot, Kristologija, UPT, Đakovo, 1996., str. 7.-395. G. O'Collins, Cristologia. Uno studio biblico, storico e sistematico su Gesù Cristo, Queriniana, Brescia, 1997., str. 53.-319.

Oblik nastave: predavanja. Interaktivni dijalog sa studentima.





178

Predmet: Sakramenti općenito i inicijacija.

Oznaka: KBT504.

Vrsta: predavanja.

Razina: napredna.





Osposobljenost za razumijevanje i teološko tumačenje sakramenata Crkve, na temelju Objave i dogmatski relevantnih dokumenata crkvenog učiteljstva. Specifična kompetencija razumijevanja sakramenata inicijacije (krštenja potvrde i euharistije) u kontekstu osobitosti katehetskoga djelovanja u Crkvi.


Sadržaj:

I. Temeljna sakramentologija: Antropološki temelji sakramenata i njihova povijesno-spasenjska utemeljenost; sakramentalnost Krista i Crkve; teologija sakramenata prema Katekizmu Katoličke Crkve (čini Krista, Crkve, vjere, spasenja i vječnoga života). II. Sakramenti inicijacije: Krštenje (SP tipologija, Krist i krštenje; razvoj teologije i prakse; krštenje djece i nužnost za spasenje); Potvrda (dar Duha Svetoga; povijesni razvoj sakramentalnog čina; poslijesaborska reforma; katehetsko-pastoralna pitanja); Euharistija (SP tipologija; Ustanova od Krista, razvoj euharistijske prakse i teologije u Crkvi; teologija euharistije u Katekizmu Katoličke Crkve posebnim naglaskom na temu Kristove prisutnosti u sakramentalnoj žrtvi i gozbi).


Katekizam Katoličke Crkve, br. 1113.-1134., 1212.-1419. B. Testa, Sakramenti Crkve, KS, Zagreb, 2009., str. 9.-163. A. Mateljan, Otajstvo susreta. Temeljna sakramentologija, Split. 2010. A. Mateljan, O sakramentima (I. dio), Split, 2010.


F. Courth, Sakramenti, UPT, Đakovo, 1997., str. 7.-344. E. Schillebeeckx, krist sakrament susreta s Bogom, KS, Zagreb, 1992., str. 1.-165. K. Rahner, Izabrani spisi, FFDI, Zagreb, 2008., str. 250.-271. A. Mateljan, Otajstvo poslanja. Sakrament potvrde, CuS, Split, 2004, 1.-212.

Oblik nastave:predavanja. Zajednička analiza najvažnijih tema. Priprema i izlaganje jedne teme od strane jednog studenta il nekoliko njih.


kolokvij iz temeljne sakramentologije (uvjet za izlazak na ispit). Priprema i izlaganje odabrane teme. Usmeni ispit.




179

Predmet: Biblijska teologija Staroga zavjeta.

Oznaka: KBT505.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.





Poznavanje stožerne teološke teme Staroga zavjeta. Shvaćanje vrijednosti i cjelovitosti Staroga zavjeta. Sposobnost tumačenja drugima bitnih točaka Staroga zavjeta.

Preduvjeti za upis: upućenost u opće pojmove o Bibliji.

Sadržaj:

Definicija biblijske teologije, povijest i semitski mentalni sklop. Objava kao otajstvo, jedinstvo, odličje i transcendentnost Boga. Mesijanizam, tj. Božji plan s ljudima u iščekivanju, osobi, ustanovama i sasvim konkretno biblijskim mjestima. Biblijska teološka antropologija i etičko ravnanje. Savez, Zakon, bogoštovlje (kult).


A. Rebić, Središnje teme Staroga zavjeta, Zagreb, 1999. A. A., Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta, Zagreb, 1980., str. 141.-225.


L. Krinecki, Savez Božji s ljudima prema Starom i Novom zavjetu, KS, Zagreb, 1999., str. 1.-119.

Oblik nastave: klasični način predavanja uz prigodne diskusije.

Provjera znanja i ispit: kolokviji tijekom predavanja i usmeni ispit na kraju semestra.


Praćenje uspješnosti: anketiranje studenata na početku, u sredini i na kraju semestra.


180

Predmet: Biblijska teologija Novoga zavjeta.

Oznaka: KBT506.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:3 ECTS boda. Zbog obujma građe, njegova prosudbenoga vrjednovanja i usvajanja. Dobar dio studenti moraju sami usvojiti izvan predavanja.



Student usvaja teološku misao različitih novozavjetnih spisa, povijesno i književno kontekstualiziranu. Posebni naglasak na povijesnoj uvjetovanosti razvitka misli i njezinoj povezanosti u cjelini novozavjetnoga kanona.

Preduvjeti za upis: položeni uvodi i egzegeza novozavjetnih spisa.

Sadržaj:Kritički se izlaže teološka misao novozavjetnih spisa oslonjena na egzegetska istraživanja i povijesnu učinkovitost novozavjetnih tekstova.


J. Gnilka, Teologija Novoga zavjeta, KS, Zagreb, 1999. I. Dugandžić, Biblijska teologija Novoga zavjeta, KS, Zagreb, 2004.


W. Beilner – M. Ernst, Unter dem Wort Gottes. Theologie aus dem Neuen Testament, Kulturverlag, Thaur, 1993. G. Barbaglio, la teologia di Paolo. Abbozzi in forma epistolare, EDB, Bologna, 2008.

Oblik nastave: predavanja, rasprave i pitanja.


usmeni ili pisani ispit s pitanjima iz predavane materije i ponuđene literature. Mogućnost pitanja o prijeđenoj građi tijekom predavanja.



osobno: kolokvijalna provjera. Institucionalno: anketna propitivanja i testovi usvojenoga znanja i sposobnosti njegove primjene u suvremenim prilikama.


181

Predmet: Bioetika.

Oznaka: KBF507.

Vrsta: predavanja.

Razina: srednja.

Godina: V. FTS-a. II. Diplomskoga TKS-a. Semestar: zimski (III.).




Po završetku ovoga predmeta očekuje se da student ima osnovne ideje, spoznaje i informacije o bioetici, da poznaje njezinu metodu, njezine glavne poteškoće i odnos s drugim disciplinama.

Preduvjeti za upis: osnovni pojmovi filozofijske i teološke antropologije.

Sadržaj:

Cilj predmeta je upoznati slušatelje s ovom relativno mladom disciplinom i uvesti ih u teme osnovne bioetike o kojima se najviše raspravlja. To je preduvjet lakšeg razumijevanja pitanja vezanih uz posebnu bioetiku. Prvi dio razlaže epistemološki status bioetike – nastanak bioetike, sam pojam bioetika, definiciju, principalizam i pitanje etike prikladne za bioetiku, njezin formalni i materijalni objekt, metodu bioetičkoga normativno-valutativnog procesa. Drugi dio izlaže problemske vidove smisla i sadržaja u bioetici: metabioetiku, polivalentnost metabioetičkih obzorja, antropološko-personalističko utemeljenje metabioetičkog obzorja, bioetičke paradigme, itd. Završni dio promišlja aktualnost nekih tradicionalnih moralnih načela – dvostrukog učinka, totaliteta, materijalne i formalne suradnje, terapeutskog načela, mentalne restrikcije.


Ivan Pavao II., Evanđelje života. O vrijednosti i nepovredivosti ljudskog života, KS, Zagreb, 1995., str. 1.-195. T. Matulić, Bioetika, Glas koncila, Zagreb, 2001., str. 1.-329. V. Valjan, Bioetika, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb, 2004., 1.-116.


A. Čović (ur.), Izazovi bioetike – Zbornik radova, Pergamena, Zagreb, 2000., str. 1.-315. A. Kurjak - V. Silobrčić (ur.), Bioetika u teoriji i praksi, Globus, Zagreb, 2001., str. 77.-128. I. Cifrić (prir.), Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva, Hrvatsko sociološko društvo, Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1998., str. 1.-308.

Oblik nastave: predavanja. Rasprave o kazusima.





182 Opis predmeta - II. god. Diplomskoga TKS-a

Predmet: Pastoral župne zajednice.

Oznaka: KBT521.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 2 ECTS boda predavanja, 2 ECTS boda samostalni rad, 1 ECTS bod priprava i polaganje ispita.



Poznavanje pastorala župne zajednice, sakramenata, osobito ženidbe i obitelji te uloge vjernika laika u Crkvi. Osposobljenost za rad u posebnim skupinama u crkvenoj i društvenoj stvarnosti.


Sadržaj:

Nakon osvrta na povijesni razvitak, metode pastoralnoga bogoslovlja te važnosti pastoralnoga programiranja, obrađuje se povijesni razvitak i postavka pastorala župne zajednice pred suvremenim društveno-kulturnim izazovima, položaj i poslanje zajednice u odgoju pojedinca, obitelji i mladeži te drugih društvenih, osobito crkvenih skupina, pokreta i udruga.


Kongregacija za klerike, Naputak o nekim pitanjima suradnje vjernikâ laikâ u svećeničkoj službi, KS, Zagreb, 1999., 51. str. I. Bodrožić (ur.), Župa – zajednica vjere i života. Upute za formiranje malih zajednica u župi, Split, 2002., 68. str. J. Šimunović, Župna zajednica na početku trećega tisućljeća, GK, Zagreb, 2009., 335. str. A. Čondić, Župni pastoral pred izazovima pluralnog društva, u: Na granicama Riječi, Zbornik radova u čast mons. Drage Šimundže, N. A. Ančić (ur.), CuS, Split, 2005. str. 503.-514.


Ivan Pavao II., Apostolska pobudnica Christifideles laici – Vjernici laici. O pozivu i posla-nju laika u Crkvi i svijetu (30. XII. 1988.), KS, Zagreb, 1990., 162. str. HBK, Župna kate-heza u obnovi župne zajednice. Plan i program, NKU/HBK-HILP, Zagreb-Zadar, 2000., 170. str. HBK, Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici, GK, Zagreb, 2008., 151. str. Pontificium consilium pro laicis, La parrocchia ritrovata. Percorsi di rinnova-mento, LEV, Città del Vaticano, 2007., 230. str. S. Lanza, La parrocchia in un mondo che cambia, OCD, Roma, 2003., 352. str. P. M. Zulehner, Aufbrechen oder untergehen. So geht Kirchenentwicklung, Schwabenverlag, Ostfildern, 2003., 192. str. L. Soravito – L. Bressan (ur.), Il rinnovamento della parrocchia in una società che cambia, Messag-gero, Padova, 2007., 157. str. A. Borras – L. Bressan (ur.), Abitare da cristiani il nostro tempo. Parrocchie d’Europa s’interrogano, EDB, Bologna, 2009., 87. str. S. Nimac – B. Seveso, Praktična teologija, Ravnokotarski cvit, Lepuri, 2009., 248. str.


Provjera znanja i ispit: kolokvij, usmeno ili pisano polaganje ispita.



183Opis predmeta - II. god. Diplomskoga TKS-a

Predmet: Sakramenti ozdravljanja i služenja.

Oznaka: KBT522.

Vrsta: predavanja.

Razina: napredna.





Poznavanje dogmatskog nauka o sakramentima ozdravljanja i služenja na temelju Katekizma Katoličke Crkve (SP utemeljenje, ustanova od Krista, struktura sakramentalnoga čina, učinci, djelitelj i primatelj); razumijevanje teološkog razvoja i dokumenata učiteljstva u specifičnom odnosu prema teološko-katehetskom usmjerenju studija.


Sadržaj:

I. Sakramenti ozdravljanja: Pokora i pomirenje (osnove hamartiologije i teologije obraćenja, Krist, Crkva i vlast opraštanja grijeha; razvoj pokore; struktura sakramentalnog čina; aktualna pitanja pokorničke prakse. Bolesničko pomazanje (bolest, zdravlje i spasenje; Krist i bolesnici; praksa pomazanja; sakramentalni čin). II. Sakramenti služenja: Sveti red (Kristovo, opće i službeničko svećeništvo; razvoj službi u Crkvi; stupnjevi sakramenta reda; teologija svećeništva i službi; problem ređenje žena); ženidba (naravna svetost ženidbe; uzdignuće na dostojanstvo sakramenta; teologija ženidbe; problem jedinstva i nerazrješivosti).


Katekizam Katoličke Crkve, br. 1212.-1666. A. Mateljan, O sakramentima, II. dio, Split, 2010. B. Testa, Sakramenti Crkve, KS, Zagreb, 2009., 165.-274.


A. Mateljan, Sakrament pokore (skripta, 2009.). A. Mateljan, Otajstvo supatnje. Sakrament bolesničkog pomazanja, CuS, Split, 2002., str. 1.-144. G. Greshake, Biti svećenik u ovom vremenu, KS, Zagreb, 2010., str. 55.-186. C. Tomić, Uzvišena tajna, Zagreb, 1974., str. 1.-254.

Oblik nastave:predavanja. Zajednička analiza najvažnijih tema. Priprema i izlaganje jedne teme od strane jednog studenta ili nekoliko njih.


kolokvij (nakon trećine predavanja). Priprema i izlaganje određene teme. Usmeni ispit.



184 Opis predmeta - II. god. Diplomskoga TKS-a

Predmet: Kateheza odraslih.

Oznaka: KBT523.


Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda vježbe, 1 ECTS bod konzultacije i pisani rad, 1,5 ECTS bod osobni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.



Poznavanje i razumijevanje temeljnih elemenata katehetske metodologije rada s odraslim osobama. Osposobljenost za pripremanje i izvođenje kateheze za različite kategorije odraslih vjernika.

Preduvjeti za upis: poznavanje katehetskih, didaktičkih i metodičkih osnova.

Sadržaj:

Razvojno-psihološka obilježja odrasle dobi. Društveno-kulturna analiza odrasle dobi. Religiozno-pedagoške potrebe i zahtjevi odrasle dobi. Strukturalni elementi planiranja i programiranja katehizacije odraslih: ciljevi, sadržaji, oblici, metode i djelatnici u katehizaciji odraslih osoba.


Kongregacija za kler, Opći direktorij za katehezu, KS – NKU/HBK, Zagreb, 2000., br. 172.-176., 186.-188. E. Alberich – A. Binz, Odrasli i kateheza. Elementi katehetske metodologije za odraslu dob, KSC, Zagreb, 2002., str. 1.-224.


Razni autori, Odgoj i predanje vjere. Zbornik radova XV. i XVI. katehetske ljetne škole Šibenik 1986. – Subotica 1987., KS, Zagreb, 1988., str. 229.-382. J. Colomb, Kateheza životnih dobi, KSC, Zagreb, 1981., str. 126.-145.

Oblik nastave:predavanja. Izrada katehetskih modela za odrasle osobe. Demonstracija i praktično izvođenje katehetskih modela za odrasle.

Provjera znanja i ispit: pisani katehetski modeli. Usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anketiranje studenata.

OPIS PREDMETA: Izborni predmeti

186

Predmet: Latinski jezik I.

Oznaka: KBF108.

Vrsta: izborni predmet.

Razina: osnovna.

Godina: I. Semestar: zimski.




Po završetku ovoga predmeta očekuje se da student svlada osnove gramatike latinskoga jezika te da je naučio određeni broj najpoznatijih i najčešćih riječi.


Sadržaj:

Obrađuje se cjelokupna latinska gramatika. Ponajprije latinsko pismo i izgovor, potom svi gramatički oblici kroz pojedine vrste riječi (imenice i pridjevi, prilozi, zamjenice, brojevi, prijedlozi i glagoli), a naposljetku i sintaksa. Sintaksa obuhvaća sintaksu padeža, potom sintaksu glagolskih imena i sintaksu rečenica.


V. Gortan – O. Gorski – P. Pauš, Elementa latina, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 5.-223.


V. Gortan – O. Gorski – P. Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 1.-365. I. Bekavac – J. Marević – F. Međeral, Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski školski rječnik s kratkom gramatikom, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 15.-505.

Oblik nastave:Nastava se provodi tumačenjem gramatike, ali se iz sata u sat predviđa i praktična primjena znanja na prevođenje rečenica, što iziskuje i aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima.


Način provjere znanja je dvostruk jer se s jedne strane student prati tijekom predavanja, a s druge, na koncu semestra, obavlja se ispit, pisani i usmeni. Pisani dio se sastoji se od prevođenja latinske rečenice ili kratkog teksta iz obrađenoga gradiva, bez mogućnosti korištenja rječnika, te je ujedno ispit provjere latinskih riječi. Usmeni dio ispita obuhvaća provjeru poznavanja gramatike, bilo gramatičkih oblika, bilo sintakse.



Opis predmeta - izborni

187

Predmet: Liturgijska arhitektura.

Oznaka: KBF543.


Razina: napredna.

Godina: III. – V. Semestar: zimski.

ECTS bodovi:3 ECTS boda (+ 4): 1 ECTS bod slušanje predavanja, 1 ECTS bod samostalan rad, 1 ECTS bod priprema i polaganje ispita, (3 ECTS boda pisani rad: 1 ECTS bod konzultacije i vježbe 2 ECTS boda pisanje rada).

Nastavnik: nositelj: prof. mo. Šime Marović, izvoditelj: mr. sc. Marko Babić.


Po završetku ovoga kolegija očekuje se da student poznaje ulogu arhitekture u ostvarivanju susreta Boga s ljudima, elemente prosudbe odnosa prostora i liturgije.

Preduvjeti za upis: poznavanje osnova liturgije.

Sadržaj:

Osnovne odrednice teologije liturgijskog prostora. Znakovitost arhitekture crkvenih zdanja. Obilježja mjesta liturgijskog slavljenja kroz povijest od jeruzalemskog Hrama do duhovnog hrama. Figurativni sustav u kršćanskoj povijesti i kod modernih arhitekata. Sakralni prostor usredotočen na oltar, ambon, krstionicu i katedru predsjedatelja. Uspjesi i neuspjesi suvremenih arhitekata u stvaranju sakralnih prostora. Traganje za jedinstvom i skladom bogoslužnog prostora. Mjesto i uloga crkvene arhitekture u današnjoj urbanoj realnosti. Uloga svjetla i akustike u crkvama prema novoj tipologiji crkvene arhitekture.


A. Badurina – B. Škunca – F. Škunca, Sakralni prostor tijekom povijesti i danas, Zagreb, 1987., str. 15.-185. Razni autori, Traženje autentičnog govora crkvenoga graditeljstva, Služba Božja, Makarska, 41 (2001.), br. 3., str. 175.-268.


Razni autori, Bogoslužni prostor. Crkva u svjetlu teologije, arhitekture i umjetnosti. Zbornik Savjetovanja za upravitelje crkava, arhitekte i umjetnike – Split, 17. i 18. listopada 1995., HILP, Zadar, 1996., str. 19.-199.

Oblik nastave: predavanja, vježbe i pisani rad.

Provjera znanja i ispit: usmeni ispit, vježbe i pisani rad.


Praćenje uspješnosti: anketa nakon završenog ispita.


188

Predmet: Spolno nasilje.

Oznaka: KBF547.


Razina: osnovna.

Godina: II. – V. Semestar: zimski.




Po završetku ovog predmeta očekuje se osnovno poznavanje fenomena spolnog nasilja, razložno argumentiranje pitanja odgovornosti, samoobrane, uporabe kontraceptivnih sredstava, pobačaja, sudbine djece rođene iz spolnoga nasilja, najprikladnije prevencije.


Sadržaj:

Izlaganje je podijeljeno u tri dijela: 1. fenomenološko-semantički pristup fenomenu spolnoga nasilja – definicija, narav i opseg fenomena; suvremene teorije o spolnom nasilju; oblici spolnoga nasilja; počinitelji, žrtve i kontekst spolnoga nasilja; mnogostruke posljedice spolnoga nasilja i njihovo liječenje; kratki osvrt na sredstva koja su predložena za sprječavanje spolnoga nasilja. 2. masovno ili kolektivno spolno nasilje u ratu – rat i spolno nasilje; osobitosti suvremenih ratova i uska povezanost između spolnoga nasilja i etničkog čišćenja-genocida; stereotipi i čimbenici koji dodatno otežavaju posljedice masovnog silovanja. 3. moralna prosudba spolnoga nasilja – spolno nasilje u okviru moralne teologije; problem odgovornosti počinitelja i eventualno žrtve; posebna pitanja vezana uz spolno nasilje: legitimna obrana i uporaba kontracepcije prije i poslije čina, pobačaj, sudbina djece rođene iz spolnoga nasilja; 'Evangelium vitae' i spolno nasilje.


Ivan Pavao II., Na barbarstvo mržnje i rasizma valja odgovoriti snagom ljubavi i soli-darnosti. Pismo sarajevskom nadbiskupu mons. Vinku Puljiću – 2. veljače 1993., u: V. Blažević (prir.), Služenje miru, KS, Zagreb, 1995., str. 138.-140. J. Kuničić, Pravo bračnog druga na samoobranu, Bogoslovska smotra, 39 (1969.), br. 2.-3., str. 217.-221. V. Pozaić, Odgovornost u vrtlogu rata, Obnovljeni život, 48 (1993.), br. 3.-4, str. 287.-307. Joint committee on bioethical issues of the Bishops' conferences of Scotland, Ireland, and England and Wales, 'Use of the 'Morning-After Pill' in Cases of Rape, Origins, 15/39 (1986.), str. 633.-638. Pennsylvania Catholic conference, Guidelines for Catholic Hospi-tals Treating Victims of Sexual Assault, Medicina e morale, 43/6 (1993.), str. 1232.-1233. S. Brownmiller, Protiv naše volje, Zagorka 5, Zagreb, 1995., str. 1.-475. Z. Šeparović (ur.), Masovna silovanja kao ratni zločin, Documenta Croatica, Zagreb, 1993., str. 1.-197.


Ivan Pavao II., Evanđelje života. O vrijednosti i nepovredivosti ljudskog života, KS, Zagreb, 1995., str. 1.-195. S. Vranić, Pred zidom šutnje, Antibarbarus, Zagreb, 1996., str. 1.-248.

Oblik nastave: predavanja te pisanje sažetaka i eseja.





189

Predmet: Povijest i nauk reformacije i protestantizma.

Oznaka: KBF554.


Razina: napredna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1,5 ECTS bod predavanjima, 1,5 ECTS bod osobni rad, čitanje literature i izrada pisanoga rada.



Poznavanje uzroka, razvoja i posljedica raskola koji se dogodio početkom XVI. stoljeća te vrednovanje nauka o pojedinim kontroverznim teološkim pitanjima između prvaka i sljedbenika reformacije i Katoličke Crkve.

Preduvjeti za upis: završeni predmeti: Povijest Crkve i Crkva Kristova.

Sadržaj:Obrađuju se: uzroci reformacije, začetnici i predvoditelji: M. Luther, H. Zwingli, J. Calvin, neki aspekti reformatorskog nauka, protestantizam, kalvinizam i anglikanizam danas te plodovi ekumenskoga pokreta i dijaloga.


J. Kolarić, Ekumenska trilogija, Prometej, Zagreb, 2005., 3. dio: Protestanti, str. 413.-666. E. Iserloh, Geschichte und Theologie der Reformation im Grundriss, Bonifatius, Paderborn, 1998., str. 5.-205. G. Ebeling, Luther, J. C. B. Mohr, UTB (Paul Siebeck), Tuebingen, 1981., str. 5.-309. E. Villanova, Storia della Teologia Cristiana II., Borla, Roma, 1994., str. 144.-394.


O. H. Pesch, Hinfuehrung zu Luther, Gruenewald, Main, 2004., str. 5.-440. P. Optiz, Calvin im Kontext der Schweizer Reformation, TVZ, Zuerich, 2003., str. 5.-328. B. Lohse, Martin Luther, Teološki fakultet ‘Matija Vlačić Ilirik’, Zagreb, 2006., str. 5.-206. T. H. L. Parker, Jean Calvin, Teološki Fakultet MVI, Zagreb, 2007., str. 5.-238. R. Gibellini, Teologija dvadesetog stoljeća, KS, Zagreb, 1999., str. 5.-150.

Oblik nastave:Predavanja i uvođenje studenata u načine pisanja rada i izlaganja pojedinih aspekata nauka.

Provjera znanja i ispit: kolokvij, izlaganje pojedinog poglavlja knjige.




190

Predmet: Misiologija.

Oznaka: KBF556.


Razina: srednja.

Godina: I. – II. Semestar: zimski.

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja i multimedijalni rad, 0,5 ECTS boda izbor teme i konzultacije, 1,5 ECTS bod obrada teme i pisanje rada.



Osposobljenost za ispravno razumijevanje i obrazloženje evangelizacijskog poslanja Crkve u kontekstu suvremenog pluralizma i inkulturacije, a na temelju analize svetopisamskih datosti i dokumenata crkvenog učiteljstva.

Preduvjeti za upis: poznavanje osnova novozavjetne teologije te crkvene povijesti.

Sadržaj:

Misiologija i misijsko poslanje. Plantatio Ecclesiae. Spasenje i poganske religije. Pluralizam i inkulturacija. Misiologija prema dokumentima učiteljstva (doktrinalna načela, temeljni elementi misijskog djelovanja, partikularne Crkve, misionari, uređenje misijske djelatnosti, misijska suradnja).


Razni autori, Crkva i misije, Sarajevo, 1993., str. 1.-484. Drugi vatikanski sabor, Dokumenti, Ad gentes, br. 1.-42., KS, Zagreb, 72008., str. 507.-584. Pavao VI., Evangelii nuntiandi, br. 1.-80., KS, Zagreb, 1976., str. 1.-80. Ivan Pavao II., Redemptonis missio, br. 1.-92., KS, Zagreb, 1991., str. 1.-135.


Misijski list Radosna vijest. S. Ivančić, Misijski pokret dijecezanskoga klera u Crkvi u Hrvata u povijesno-teološkom kontekstu, Teološki institut, Mostar, 2007. Kongregacija za evangelizaciju naroda, Misijska suradnja – Cooperatio Missionalis, PMS, Zagreb – Sarajevo, 1998. D. J. Bosch, Transforming mission. Paradigm Shifts in Theology of Mission, Orbis Books, Maryknoll / N. Y., 121997. H. Rzepkowski, Lexikon der Mission, Styria, Graz-Wien-Köln, 1992. Multimedijalna sredstva za upoznavanje misijske djelatnosti Crkve.

Oblik nastave:predavanja. Zajednička analiza dokumenata, multimedijalni rad (videozapisi, internet).


pisana obrada teme izabrane u dogovoru s nastavnikom u obimu od 12.000 – 15.000 znakova (6. – 8. kartica teksta).




191

Predmet: Zakonik kanona Istočnih Crkava.

Oznaka: KBF560.


Razina: osnovna.

Godina: IV. – V. Semestar: zimski.

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod osobni rad, konzultacije, 0,5 ECTS boda priprava i polaganje ispita.



poznavanje, razumijevanje i primjena odredbi Zakonika kanona Istočnih Crkava.

Preduvjeti za upis: poznavanje općih odredaba kanonskoga prava.

Sadržaj:glavne značajke i sadržaj odredaba Zakonika kanona Istočnih Crkava, ustrojstvo Istočnih Crkava, bitne razlike između ZKP i ZKIC.


Zakonik kanona Istočnih Crkava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima (dalje: ZKIC), Glas Koncila, Zagreb, 1996., posebno str. VII.-LIII.


Commento al Codice dei canoni delle Chiese Orientali (a cura di) mons. Pio Vito Pinto con presentazione di P. D. Salachas, Libreria editrice Vaticana, Città del Vaticano, 2001. D. Salachas, Istituzioni di diritto canonico delle Chiese cattoliche orientali, Edizioni Dehoniane Bologna, 2003., str. 7.-414.


Provjera znanja i ispit: kolokvij, usmeni ili pisani ispit.


Praćenje uspješnosti: ankete.


192

Predmet: Pastoral i kultura.

Oznaka: KBF562.


Razina: osnovna.

Godina: Semestar: zimski.



Kompetencije koje se stječu: opće znanje o pastoralu i kulturi.

Preduvjeti za upis: poznavanje općih odredaba kanonskoga prava.

Sadržaj:Pastoral i kultura. Povijesni osvrt: Crkva i kultura. Neki glavni koncepti kulture. Obilježja moderne i postmoderne kulture. Problemi pastorala spram kulture. Inkulturacija vjere: koncept i definicija, metodologija i glavna načela. Crkva i njezina zadaća inkulturacije.


Papinsko vijeće za kulturu, Vjera i kultura. Antologija tekstova papinskog učiteljstva od Lava XIII. do Ivana Pavla II., KS, Zagreb, 2010. str. 5.-9. 11.-21., 1117.-1121. Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes, u: Drugi vatikanski koncil. Dokumenti, KS, Zagreb, 72008., br. 53.-62. Pavao VI., Evangelii nuntiandi. Apostolski nagovor o evangelizaciji u suvremenom svijetu, KS, Zagreb, 1976., br. 1.-82. Papinsko vijeće za kulturu, Promicati pastoral kulture, KS, Zagreb, 1999., br. 1.-39. P. Tillich, Teologija kulture, Ex libris – Rijeka, Synopsis-Sarajevo, 2009., str. 1.-205. S. Nimac, Župa, kultura i praktična teologija. O nekim zadatcima praktične teologije u našoj Crkvi i društvu, u: S. Nimac – B. Seveso, Praktična teologija. Profil jedne teološke discipline s osvrtom na njezine zadaće u hrvatskoj Crkvi i društvu, Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 2009., str. 149.-166. P. Tillich, Teologija kulture, u: R. Gibellini (ur.), Teologija dvadesetog stoljeća, KS, Zagreb, 1999., str. 81.-102. P. Paupard, Teologija evangelizacije kulture, Svesci, 64 (1986.), str. 5.-14. N. A. Ančić, Crkva i moderna kultura, u: N. A. Ančić – N. Bižaca (ur.), Crkva između proročkog poslanja i konformizma. Zbornik radova teološkog simpozija, CuS, Split, 1999., str. 87.-117.


M. P. Gallagher, Fede e cultura. Un raporto cruciale e conflittuale, Edizione San Paolo, Cini-sello Balsamo, 1999., str. 23.-39., 40.-55. A. Peelman, L’ inculturazione. La Chiesa e le culture, Queriniana, Brescia, 1993., str. 7.-108. J. Gevart, Catechesi e cultura contemporanea, Elle Di Ci, Leumann (Torino), 1993., str. 15.-48. L. Nemet, Kršćanski humanizam - temelj dijalo-ga sa suvremenim svijetom i kulturom, Obnovljeni život, 55 (2000.), br. 4., str. 487.-503. Ž. Puljić, Kultura u misli Ivana Pavla II., Bogoslovska smotra, 56 (1985.), br. 3.-4., str. 404.-418. I. Supičić, Kršćanin i kultura u Hrvatskoj, Bogoslovska smotra, 70 (2000.), br. 3.-4., str. 617.-634. T. Matulić, Metamorfoze kulture. Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije, Glas Koncila, Zagreb, 2009., 37.-100., 126.-185.


Provjera znanja i ispit: kolokvij, pisani rad, usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: ankete.


193

Predmet: Kateheza srednjoškolaca.

Oznaka: KBF565.


Razina: srednja.

Godina: V. Semestar: zimski.

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja i vježbe, 1 ECTS bod konzultacije i pisani rad, 1 ECTS bod osobni rad, priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositeljica: dr. sc. Jadranka Garmaz, izvoditelj: mr. sc. Mihael Prović.


Poznavanje i razumijevanje temeljnih elemenata katehetske metodologije u srednjoj školi. Osposobljenost za pripremanje i izvođenje nastave vjeronauka u srednjoj školi.

Preduvjeti za upis: poznavanje katehetskih i didaktičko-metodičkih osnova.

Sadržaj:

Konfesionalni odgoj vjeroučenika u srednjoškolskom obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj. Promjene u religioznom ponašanju i religiozna orijentacija adolescenata u interakciji sa sadržajem i ciljevima kateheze. Metodički pristupi i vjeronaučni modeli u vjeronauku u srednjoj školi.


Program nastave katoličkog vjeronauka za srednje škole, HBK-NKU Zagreb, 2002., str. 15.-81. V. Gadža, Tražitelji smisla. Vjeronaučni udžbenik za prvi razred srednje škole, Zagreb, KSC, 2003., str. 10.-42. 170.-214. V. Gadža, Odvažni svjedoci. Vjeronaučni udžbenik za drugi razred srednje škole, Zagreb, Katehetski salezijanski centar, 2006., str. 10.-56. 168.-208. A. T. Filipović, Svjetlom vjere. Udžbenik katoličkoga vjeronauka za 4. razred srednjih škola, Zagreb, HBK-NKU-KS, 2009., 10.-42. 156.-179.


Katekizam Katoličke Crkve, HBK-GK, Zagreb, 1994., Codex Iuris Canonici, GK, Zagreb, 1996. Ivan Pavao II., Apostolska pobudnica Catechesi tradendae, 1979. Drugi vatikanski sabor, Izjava o odgoju Gravissimum educationis, 1965. Kongregacija za kler, Opći direktorij za katehezu, KS-NKU, Zagreb, 2000. M. Pranjić, (ur.), Religijsko-pedagoško katehetski leksikon, KSC, Zagreb, 1991. J. Colomb, Kateheza životnih dobi, KSC, Zagreb, 1996. G. Hilger – S. Leimgruber – H. Ziebertz – Georg, Vjeronaučna didaktika. Priručnik za studij, obrazovanje i posao, Salesiana, Zagreb, 2009. I. Pažin (ur.), Za trajni odgoj u vjeri. Katehetske škole za vjeroučitelje osnovih i srednjih škola, NKU, Zagreb, 2006. M. Pranjić, Metodika vjeronaučne nastave, KSC, Zagreb, 1997. R. Razum, Vjeronauk između tradicije i znakova vremena, GK, Zagreb, 2008. Katehetski glasnik 6 (2008.), 1 + Dodatak: ugovori-zakoni-pravilnici.

Oblik nastave:

predavanja. Analiza plana i programa školskoga vjeronauka. Analiza vjeronaučnih udž-benika za srednju školu. Hospitacije na satovima vjeronauka u srednjoj školi. Izrada i praktično izvođenje nastavnih jedinica za srednju školu. Izrada pisanih izvješća s hos-pitacija.


pisana izvješća s hospitacija u školi. Pisani rad. Pisani i održani vjeronaučni modeli. Usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: anketa studenata, izvješće vjeroučitelja mentora.


194

Predmet: Crkva i film. Dokumenti.

Oznaka: KBF569.


Razina: osnovna

Godina: I. – V. Semestar: zimski.

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda analiza odabranih filmova, 1,5 ECTS bod priprema i polaganje ispita.



Pohađanjem ovog predmeta stječe se znanje: 1. O osnovama filmskog jezika (ideja, sinopsis, scenarij, režija, snimanje, montaža, teorija i estetika filma). 2. O odnosu Crkve i filma (dokumenti). 3. O filmovima iz hrvatske kinematografije.

Preduvjeti za upis: osnovna filmska i teološka kultura.

Sadržaj:

Predmet je podijeljen u tri dijela: U prvomu se dijelu govori o filmu, filmskom jeziku, filmskim rodovima i važnijim datumima iz povijesti filma. U drugomu dijelu bit će govora o odnosu Crkve i filma, odnosno o crkvenim dokumentima koji se odnose na film. U trećemu dijelu predviđeno je gledanje i analiza izabranih filmova iz hrvatske kinematografije koji dotiču religijske teme i Crkvu.


S. Canals, La Chiesa e il cinema, Romae, 1961. E. Baragli, Cinema cattolico. Dcumenti della S. Sede sul cinema, Roma, 1965. V. Petrić, Uvođenje u film, Beograd, 1968. A. Peterlić, Pojam i struktura filmskog vremena, Zagreb, 1976. H. Turković, Teorija filma, Zagreb, 1994. I. Škrabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.-1997., Zagreb, 1998. Hrvatski filmski ljetopis.


F. Cacucci, F., Il prete nel cinema italiano dal 1945 a oggi, Bari, 1980. J. R. May – M. Bird, Religion in Film, Tennessee, 1987. (2. izd.). P. Malone, Movie Christs and Antichrists, Sydney, 1988. L. Baugh, Imaging the Divine. Jesus and Christ – Figures in Film, Franklin, Wisconsin, 1997. Ch. Deacy, Screen Christologies. Redemption and the Medium of Film, Cardiff, 2001.

Oblik nastave: predavanja i analiza filmova.

Provjera znanja i ispit: pisani rad, usmeno polaganje ispita.


Praćenje uspješnosti: anketa po završetku nastave i ispita.


195

Predmet: Institucije Staroga zavjeta.

Oznaka: KBF580.


Razina: srednja.

Godina: II. Semestar: zimski.

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod osobni rad i konzultacije, 1 ECTS bod pripremanje i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Marijan Vugdelija, izvoditelj: mr. sc. Miljenko Odrljin


Upoznavanje s temeljnim institucijama života Izabranog naroda radi lakšeg razumijevanja biblijske poruke.


Sadržaj:Obrađuju se najvažnije institucije, posebno one vjerske naravi kao npr: svetišta, jeruzalemski Hram, kult, svećenstvo, oltar, žrtveni ritual, povijest i podrijetlo izraelske žrtve, sveta vremena, izraelski blagdani, itd.


Religijske institucije Izraela, u: R. E. Brown – J. J. Castelot – J. A. Fitzmayer – J. J. Kselman – J. J. McKenzie – D. M. Stanley – A. Suelzer – B. Vawter, Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta, KS, Zagreb, 1993. A. Popović, Biblijske teme. Egzegetsko-teološka analiza odabranih tekstova Staroga i Novoga zavjeta s Dodatkom, KS, Zagreb, 2004. M. Modrić, Sveta zemlja Isusova domovina: vodič za hodočasnike, Zagreb, 2000.


R. De Vaux, OP., Le Istituzioni dell’ Antico Testamento, Marietti, Torino, 1977.




Praćenje uspješnosti: kolokviji i anonimna anketa.


196

Predmet: Dijaloška filozofija – Martin Buber.

Oznaka: KBF584.


Razina: osnovna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod spremanje ispita, 0,5 ECTS boda polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Ivan Tadić, izvoditelj: dr. sc. Ante Akrap


Upoznavanje s Buberovom misli u kontekstu različitih interpretacija ljudske egzistencije u suvremenoj antropologiji.


Sadržaj:

Antropološki problem kod Bubera; Ja – ti kao stvaralački odnos; ja – ono kao odnos subjekta i objekta. Subjektivnost između egzistencijalizma i dijaloške filozofije. Intersubjektivnost kao povratak bitku. Drugost kao izlazak (Levinas). Samoprisutnost subjekta u sebi (Sartre).


M. Buber - I. Werke, Schriften zur Philosophie, Kosel und Lambert Schneider, Munchen-Heildelberg, 1962., str. 77.-291. M. Buber, Ja i Ti, Vuk Karadžić, Beograd, 1977., 139. str. A. Akrap, Susret – otkrivanje bitka, Služba Božja, 4 (2004.), str. 5.-25. 1/2005, str. 5.-35. R. Wisser, Odgovornost u mijeni vremena, Svjetlost, Sarajevo, 1988., str. 169.-212. W. Licharz - H. Schmidt, Martin Buber. Internacionales Symposium zum 20. Todestag, Frankfurt am Main, 1991. Haag und Herchen, Band 1.


A. Poma, La filosofia dialogica di Martin Buber, Rosenberg & Sellier, Torino, 1974., 115. str. Razni autori, La filosofia del dialogo da Buber a Levinas, Biblioteca pro civitate christiana, Assisi, 1990., str. 85.-217. A. Anzenbacher, Die Philosophie Martin Bubers, Verlag A. Schendl, Wien, 1965., 109. str. M. A. Beek - J. S. Weiland, Martin Buber, Queriniana, Brescia 1972. G. Schillaci, Relazione senza relazione, Galatea, Acireale, 1996.




Praćenje uspješnosti: razgovor, anonimna anketa.


197

Predmet: Filozofija i religiozno iskustvo.

Oznaka: KBF598.


Razina: Srednja.

Godina: I. – V. Semestar: zimski.

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 0,5 ECTS boda čitanje i analiza tekstova, 1 ECTS bod osobni studij, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.



Sposobnost razumijevanja i razlučivanja pojmova iskustva, životnoga iskustva i religioznoga iskustva, njihova nastanka i povijesnoga razvoja.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje povijesti zapadne misli.

Sadržaj:Iskustvo. Životno iskustvo. Raznolikost religioznog iskustva. Psihologija, sociologija i filozofija religioznog iskustva. Fenomenologija iskustva svetoga.


F. Ricken (ur.), Religiöse Erfahrung. Ein interdisziplinärer Klärungsversuch, Kohlhammer, Stuttgart, 2004. R. Esterbauer, Anspruch und Entscheidung. Zu einer Phänomenologie der Erfahrung des Heiligen, Kohlhammer, Stuttgart, 2002., str. 1.-288. W. James, Raznolikosti religioznoga iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990., str. 53.-175., 294.-312. A. Vučković, Što je religija i čemu religija? Wittgenstein i religija, Bogoslovska smotra, 1 (2008.), br. 78., str. 39.-57.


R. Rhees, Ludwig Wittgenstein: Porträts und Gespräche, Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1992., str. 142.-235. A. Periša, Neizrecivo kod Jaspersa i Wittgensteina, Hegelovo društvo, Zadar, 2010., str. 1.-196.

Oblik nastave:predavanja, čitanje, prijevod, analiza i interpretacija izabranih autorskih testova.

Provjera znanja i ispit: pisani i prezentirani prikazi tijekom predavanja. Usmeni ispit.




198

Predmet: Različite struje židovske religije.

Oznaka: KBF599.


Razina: osnovna.

Godina: III. Semestar: zimski.

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1,5 ECTS bod slušanje predavanja, 1,5 ECTS bod za osobni rad, pripremu i polaganje ispita.



osnovno poznavanje povijesti nastanka i razvoja pojedinih struja židovske religije u razdoblju drugoga Hrama.

Preduvjeti za upis:položen predmet Opći uvod u Sveto pismo i makar pasivno poznavanje jednoga od svjetskih jezika (engleski, talijanski, njemački).

Sadržaj:

Nakon osnovnih informacija o nastanku pojedinih židovskih skupina, posebna pažnja posvećuje se njihovom odnosu prema Svetomu pismu, tj. prema pitanju kakav su status pojedine biblijske knjige imale u različitim skupinama te način njihova interpretiranja.


A. Popović, Novozavjetno vrijeme. Povijesno-političko i religiozno-kulturno okruženje, Zagreb, 2007. str. 241.-335. E. Werber, Talmud, Zagreb, 2008. (reprint izdanja iz 1982.), 9.-136., (uvod). G. Stemberger, Farisei, sadducei, esseni, Brescia, 1993.


J. C. VanderKam, An Introduction to Early Judaism, Grand Rapids, Michigan / Cambridge, U. K., 2001.


Provjera znanja i ispit: pisane vježbe i završni usmeni ili pisani ispit.




199

Predmet: Sociologija religije.

Oznaka: KBF530.


Razina: srednja.

Godina: II. – V. Semestar: ljetni.

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod samostalni rad i studij literature, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje.


Kompetencije koje se stječu: prepoznavanje religioznih fenomena u društvu i njihovo istraživanje.

Preduvjeti za upis: poznavanje osnovnih socioloških pojmova.

Sadržaj:

Predmet obrađuje osnovne postavke sociologije religije, povijesni okvir, od njezinih početaka: Comte, Durkheim, Weber, Sociologija i Katolička Crkva. Problemi, hipoteze, verifikacije itd. Socijalizacija religioznog fenomena i njegova transformacija u sekulariziranom društvu. Religioznost između prakse i pripadnosti. Pučka religioznost.


J. Laloux, Uvod u sociologiju religije, KS, Zagreb, 1970., str. 1.-199. W. Jerusalem, Uvod u filozofiju, CID, Zagreb, 1996., str. 255.-289. S. Zrinšćak, Sociologija religije hrvatsko iskustvo, Zagreb, 1999., str. 1.-216. P. Krefft, Kršćanstvo i druge religije, Verbum, Split, 2003., str. 1.-76.


A. Fiamengo, Saint-Simon i Auguste Comte, Matica hrvatska, Zagreb,1966., str. 1.-151. Đ. Šušnjić, Znati i vjerovati, KS, Stvarnost, str. 143.-287. Š. Š. Ćorić, Psihologija religioznosti, Slap, Jastrebarsko, 1998., 16.-31., 103.-130., 161.-176., 203.-231.


Provjera znanja i ispit: usmeni i pisani.




200

Predmet: Staroslavenski jezik i glagoljaštvo.

Oznaka: KBF540.

Vrsta: izborni predmet. Predavanja i vježbe.

Razina: osnovna.

Godina: II. – IV. Semestar: ljetni.

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja i vježbe, 2 ECTS bod osobni rad, priprema i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Slavko Kovačić.


Poznavanje glagoljskoga pisma. Elementarne spoznaje o staroslavenskomu jeziku. Širi uvid u povijest glagoljaštva. Vrednovanje glagoljaške baštine kao crkveno-liturgijske i općenito kulturne posebnosti u Hrvata, ujedno važne crkvene i kulturne poveznice s drugim slavenskim narodima zapadnoga i bizantskoga kruga.

Preduvjeti za upis: poznavanje crkvene povijesti.

Sadržaj:

Mjesto staroslavenskoga među indoevropskim i posebno slavenskim jezicima. Najstarija vrela. Neki elementi staroslavenske gramatike. Glagoljica i ćirilica, pitanje prioriteta. Djelovanje solunske braće sv. Konstantina Ćirila i Metodija. Ćirilo-metodska baština u raznih slavenskih naroda. Čitanje uglate glagoljice. Početci i razvoj slavenskoga bogoslužja u Hrvata. Razvitak hrvatskoga tipa staroslavenskoga jezika. Najstariji glagoljski i ćirilski spomenici. Hrvatski glagoljski rukopisi, posebno liturgijski kodeksi. Tiskana izdanja hrvatskih bogoslužnih knjiga. Glagoljaši biskupijski svećenici i članovi nekih redovničkih zajednica tijekom stoljeća. Borba za glagoljicu tijekom triju posljednjih desetljeća Austrougarske Monarhije.


F. Paro, Glagoljska početnica, Rijeka, 1995., str. 1.-56. P. Bašić, Čitanka crkvenoslavenskog jezika, Zagreb, 1999., str. 1.-44. V. Štefanić, Tisuću i sto godina od moravske misije, Slovo, 13., 1963., str. 5.-42. Isti, Determinante hrvatskog glagoljizma, Slovo, 21., 1971., str. 13.-30.


J. Vajs, Abecedarium Palaeoslovenicum in usum glagolitarum, Veglae 21917. J. Hamm, Staroslavenska gramatika, Zagreb, 1970. J. Bratulić, Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb, 1995. S. Kovačić, Glagoljsko bogoslužje i glagoljaši na području srednje Dalmacije od 16. do 20. stoljeća, Kačić, 25, Split, 1993., str. 449.-459. Isti, Glagoljaši i glagoljanje u srednjoj Dalmaciji za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda 1835-1848., Zadarska revija, 36, 1987., 4.-5., str. 351.-365. M. Reljanović, Enciklika 'Grande munus' i pitanje obnove glagoljaštva u Dalmaciji, Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 43., 2001., str. 355.-374.






201

Predmet: Istočna liturgija i ikonografija.

Oznaka: KBF544.


Razina: osnovna.



Nastavnik: nositelj: prof. mo. Šime Marović, izvoditelj: mr. sc. Marko Babić.


očekuje se da student poznaje postanak, razvoj i oblike liturgijskih obreda istočnih kršćana.


Sadržaj:

Uzroci formiranja različitih obreda u kršćanstvu i njihova obilježja. Obredi kršćanske inicijacije u istočnim obredima. Euharistijska liturgija u bizantskom obredu. Sadržaj i raspored crkvenog prostora u bizantskom obredu s posebnim osvrtom na ikonostas. Obredi pokore i bolesničkoga pomazanja kod istočnih kršćana. Liturgijska godina i časoslov u bizantskom obredu. Simbolizam ikona i liturgijsko štovanje ikona.


J. Pavić, Liturgika grčko-slavenskog obreda, Zagreb, 1961., 1.-170. L. Uspenski, Teologija ikone, Hilandar, 2000.


L. Mirković, Pravoslavna liturgika, II. posebni deo: Svete tajne i molitvoslovlja, Beograd, 31983., str., 1.-220. L. Mirković, Pravoslavna liturgika, II. posebni deo: Dnevna bogosluženja, sv. liturgije i sedmična bogosluženja, Beograd, 31982., str. 1.-140.

Oblik nastave: predavanja i jednodnevno sudjelovanje u grko-katoličkomu bogoslužju.



Praćenje uspješnosti: anketa nakon položenog ispita.


202

Predmet: Ljudska prava.

Oznaka: KBF549.


Razina: napredna.

Godina: III. – V. Semestar: ljetni.

ECTS bodovi: 3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 2 ECTS boda spremanje i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Špiro Marasović.


Po završenomu radu u ovomu predmetu očekuje se da student pokaže: razumijevanje borbe za priznavanje i ostvarenje ljudskih prava u europskim i svjetskim razmjerima, razumijevanje problematike ljudskih prava u kontekstu kršćanske vjere i morala, osposobljenost za interpretiranje ljudskih prava u duhu katoličke moralke i socijalnoga nauka Crkve, osposobljenost za konkretni društveni angažman oko ostvarenja i obrane ljudskih prava.

Preduvjeti za upis:Osnovno poznavanje filozofske i teološke antropologije, civilne i crkvene povijesti kao i kršćanskoga morala.

Sadržaj:

Pojam i kriteriji određivanja ljudskih prava. Povijest ostvarivanja ljudskih prava 'Magna Charta Libertatum' Ivana bez zemlje (1215.). Zauzimanje B. de Las Casasa za prava Indijanaca (1474.-1566.). Deklaracija o nezavisnosti SADa (1776.). Deklaracija o pravima čovjeka i građanina (Narodna skupština Francuske 1789.). Povelja Ujedinjenih naroda (1945.). Opća deklaracija o pravima čovjeka UN (1948.). Pacem in terris Ivana XXIII. (1963.) Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966.) i druge međunarodne deklaracije i konvencije. Ljudska prava u Svetomu pismu. Ljudska prava u teološkom promišljanju (Toma Akvinski, Francisco de Vittoria, Ivan XXIII., Pavao VI., Drugi vatikanski sabor, Ivan Pavao II.).


Ivan Pavao II., Evangelium vitae, KS, Zagreb 1995., str. 1.-188. Socijalni dokumenti Crkve, Sto godina katoličkoga socijalnog nauka, (uredio i napisao uvod M. Valković), KS, Zagreb, 1991., str. 292.-303., 459.-466. G. Concetti, Kriteriji određivanja ljudskih prava, Nova et Vetera, 33 (1983.), str. 153.-166. F. Šanjek, Las Casas, idejni začetnik Deklaracije o ljudskim pravima, Svesci, 28 (1975.), str. 93.-96. J. F. Varlet, Svečana deklaracija o pravima čovjeka u društvu, Kulturni radnik, 37 (1984.), str. 149.-162. V. Zsifkovits, Dostojanstvo čovjeka i ljudska prava, Bogoslovska smotra, 59 (1989.), 34., str. 306.-313.


Ljudska prava, Časopis za pravnu teoriju i praksu, Zagreb, 1997. Zbornik 32. teološko-pastoralnoga tjedna. Sto godina katoličkoga socijalnog nauka, Bogoslovska smotra, 62 (1992.), br. 1.-2. J. Hrženjak (prir.), Međunarodni i evropski dokumenti o ljudskim pravima. Čovjek i njegove slobode u pravnoj državi, Zagreb, 1992. M. Matulović, Ljudska prava. Osnovni međunarodni dokumenti, Zagreb, 1990.


Provjera znanja i ispit: kolokvij i usmeni ispit.




203

Predmet: Mariologija.

Oznaka: KBF557.


Razina: srednja.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod čitanje otačkih spisa i dokumenata crkvenoga Učiteljstva posvećenima BD Mariji, 0,5 ECTS boda osobni rad, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.



1) Temeljno poznavanje mjesta i uloge BD Marije u povijesti spasenja. 2) Poznavanje temeljnih svetopisamskih, otačkih i izričaja crkvenoga Učiteljstva o BD Mariji i njezinoj ulozi u otajstvu Krista i Crkve. 3) Dublje razumijevanje svih marijanskih dogmi. 4) Sposobnost kritičkoga vrjednovanja raznih marijanskih ukazanja kao i pučke pobožnosti prema BD Mariji.

Preduvjeti za upis:temeljno poznavanje svetopisamskih tekstova te općenito poznavanje razdoblja crkvene povijesti.

Sadržaj:

Razvoj mariologije/marialogije kroz povijest. Odnos biblijske teologije i mariologije. BD Marija u Svetome pismu, posebno u pojedinim evanđeljima. Razvoj i važnost pojedinih Marijanskih dogmi: Marija Bogorodica; Vazda Djevica; Bezgrešno začeta; Na nebo uznesena. Odnos BD Marije i Crkve (Mater Ecclesiae). Marijini sporni naslovi. Marija u postkoncilskim dokumentima. Pobožnost BD Mariji i Marijina ukazanja.


Ivan Pavao II., Redemptoris Mater, KS, Zagreb, 1987. J. Galot, Mariologija. Bog i žena. Marija u spasenjskom djelu, UPT, Đakovo, 2001., str. 95.-442.


K. Rahner, Marija, Majka Gospodinova, KS, Zagreb, 1980., 73. str. V. Košić, Marija, Majka Sina Božjega, KS, Zagreb, 2003., str. 1.-76.

Oblik nastave: predavanja. Interaktivni razgovor sa studentima.

Provjera znanja i ispit: pojedinačni usmeni ili pisani ispit.




204

Predmet: Pravni položaj Katoličke Crkve u Hrvatskoj.

Oznaka: KBF559.

Vrsta: izborni predmet. Razina: osnovna.

Godina: Semestar: ljetni.

ECTS bodovi: 3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod osobni rad, 1 ECTS bod neposredna priprava i polaganje ispita.



Po završetku ovoga predmeta student je osposobljen za sagledavanje cjelokupnoga pravnog uređenja odnosa između Katoličke Crkve u Hrvatskoj i Republike Hrvatske koja je ostvarena putem četiriju Ugovora Svete Stolice i Republike Hrvatske i drugih podugovornih akata. Osobito se putem predavanja studenti osposobljavaju za potrebnu pastoralnu primjenu pravnih rješenja koja su ovim Ugovorima i podugovornim aktima dogovorena između Katoličke Crkve i Republike Hrvatske.


Sadržaj:

U povijesnom dijelu se izlažu početci konkordatskog uređenja odnosa između Crkve i države, s posebnim osvrtom na uređenje tih odnosa u državama u čijem je sklopu bila Hrvatska prije samostalnosti. Potom se tumače okolnosti koje su dovele do potpisivanja Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske (priznanje RH, uspostava diplomatskih odnosa). Zatim se tumači Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima koji je temeljni ugovor između dvaju subjekata međunarodnog prava. Potom se tumači Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske, Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. Nakon toga tumače se podugovorni akti koji su oživotvorili primjenu Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske (Sporazum o dušobrižništvu u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, Protokol o načinu upisa u evidenciju pravnih osoba Katoličke Crkve, Ugovor o Katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama, Sporazum HRT i HBK, Statut Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, Pravilnik o ustrojstvu i djelovanju Vojnog ordinarijata u RH, Sporazum o načinu izvršavanja određenih financijskih obveza Republike Hrvatske prema Katoličkoj Crkvi). Na samom kraju je obrađen Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.


Hrvatska biskupska konferencija, Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Povijest nastanka i komentar Nikola Eterovića, Predgovor: Josip Bozanić, GK, Zagreb, 2001., str. 27.-69., 105.-354.


Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj, Dokumenti o ustrojstvu i djelovanju, drugo dopunjeno izdanje, Vojni ordinarijat u RH, Zagreb, 2003., str. 9.-43. N. Eterović, Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Repu-blike Hrvatske. Povijest nastanka i komentar. Dokumenti o ustrojstvu i djelovanju. Drugo dopunjeno izdanje, Dodatak:, izd. Vojni ordinarijat u RH, Zagreb, 2003., str. 57.-79.

Oblik nastave: predavanje u kojem se tumači svaki pojedini Ugovor i podugovorni akt.


usmeni i pisani ispit.



anonimna anketa nakon završenih predavanja.


205

Predmet: Obiteljska i bračna savjetovališta.

Oznaka: KBF563.

Vrsta: predavanja.

Razina: osnovna.



Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Josip Čorić.

Kompetencije koje se stječu: poznavanje problematike i rada u obiteljskim i bračnim savjetovalištima.


Sadržaj:Osnovna obiteljska i bračna problematika. Uređivanje i rad obiteljskih i bračnih savjetovališta. Iskustva i analize postojećih savjetovališta. Smjernice crkvenoga učiteljstva.


HBK, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2002. J. Baloban, Crkvenost i obitelj pred izazovima, GK, 2004., str. 45.-75., 145.-232. J. Čorić, Zaručnički tečajevi u gradu Splitu, CuS, 39 (2004.), br. 1., str. 40.-61.


M. Valković, Problematika neuspjelih ženidbi, BS, 49 (1979.), br. 1.-2., str. 113.-142. P. Čalić, Brak u procjepu, GK, Zagreb, 1996., str. 9.-149.


Provjera znanja i ispit: kolokvij, usmeni i pisani ispit.




206

Predmet: Komunikologija.

Oznaka: KBF577.


Razina: srednja.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 0,5 ECTS boda predavanja, 0,5 ECTS boda vježbe, 2 ECTS boda pripremanje, pisanje radova i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Ante Vučković, izvoditelj: mr. sc. Mirko Mihalj.


Po završenom radu u ovom predmetu očekuje se od studenta: poznavanje i razumijevanje komunikoloških spoznaja te upućenost u mogućnosti koje pružaju sredstva priopćivanja.

Preduvjeti za upis: osnovno poznavanje metodologije znanstvenoga rada.

Sadržaj:

Interpersonalna komunikacija, verbalna i neverbalna. Komunikacijska kompetencija. Konverzacija, persuazija i međuljudski odnosi. Upoznavanje s novinarskim radom u tisku, na radiju i televiziji. Pisanje članaka, reportaža, vijesti, intervjua, itd. Izrada lista i zidnih novina.


K. K. Reardon, Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zagreb, 1998., str. 13.-51., 72.-180. P. Brajša, Menadžerska komunikologija, DRIP, Varaždin, 1993., str. 3.-109. M. Plenković, Komunikologija masovnih medija, Barbat, Zagreb, 1993., str. 63.-234.


S. Neil, Neverbalna komunikacija, Educa, Zagreb, 1994., str. 11.-193. P. Brajša, Sedam tajni uspješnog menagementa, Alinea, Zagreb, 1997., str. 7.-145. Papinski savjet za sredstva javnog priopćavanja, Pastoralna uputa Nadolaskom novoga doba ‘Aetatis novae’ o društvenoj komunikaciji, KS, Zagreb, 1992., str. 5.-44.

Oblik nastave:predavanje. Praktični radovi – pisanje novinskih članaka, izrada lista i zidnih novina. (Pisanje rada za one koji su upisali).


pojedinačni usmeni ispit. Praktični radovi – članci, sudjelovanje u izradi lista i zidnih novina. (Pisani rad).



pregled i komentiranje radova te provjera zanimanja za komunikologiju u razgovoru sa studentima.


207

Predmet: Pojam Boga poslije Auschwitza.

Oznaka: KBF582.


Razina: osnovna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod spremanje ispita, 0,5 ECTS boda polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Ivan Tadić, izvoditelj: dr. sc. Ante Akrap.


upoznati i razumjeti 'Pitanje Boga', njegove prisutnosti i odsutnosti u svjetlu židovske teološke i filozofske misli.


Sadržaj:

Biblijska dimenzija Boga. Pojam Boga u židovskoj misli poslije tragedije Auschwitza. Različite postavke i gledanje na ovu problematiku filozofa i teologa kao što su: Richard L. Rubenstein, Andre Nehr, Emil L. Fackenheim, Eliser Berkovitz, Arthur A. Cohen, Hans Jonas, Martin Buber, Irving Greenberger, Emmanuel Levinas.


H. Jonas, Il concetto di Dio dopo Auschwitz, Il Melangolo, Genova, 1993. A. Neher, L’esilio della parola, Marietti, Genova, 1991. I. Devčić, Bog i filozofija, KS, Zagreb, 2003. A. Vučković, Bog i zlo. Teodicejski ulomci, Filozofska biblioteka Speculatio, Zadar, 2008. I. Kajon, Fede ebraica e ateismo dopo Auschwitz, Editrice Benucci, Perugia, 1993.


I. Kajon, La storia della filosofia ebraica, Cedam, Padova, 1993. Razni autori, L’assurdo di Auschwitz, Ancora, Milano, 1998. E. L. Fackenheim, La presenza di Dio nella storia, Queriniana, Brescia, 1997. M. Giuliani, Auschwitz nel pensiero ebraico, Morcelliana, Brescia, 1998. S. Benso, Pensare dopo Auschwitz, ESI, Napoli, 1992.




Praćenje uspješnosti: razgovor i anonimna anketa.


208

Predmet: Ljudsko dostojanstvo. Filozofski-teološki pogled.

Oznaka: KBF595.


Razina: osnovna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod predavanja, 1,5 ECTS bod osobni studij, 0,5 ECTS boda priprema i polaganje ispita.



Poznavanje podrijetla pojma, povijesni razvoj, pojam i razvoj u filozofiji, pojam i razvoj u teologiji, suvremene rasprave o dostojanstvu ljudske osobe, posebice u bioetici.

Preduvjeti za upis: položene osnove moralne teologije.

Sadržaj:Povijesno-teološki pregled pojma ljudske osobe, povijesno-filozofski razvoj pojma ljudskoga dostojanstva, teološki razvoj pojma ljudskoga dostojanstva, suvremene rasprave o dostojanstvu, posebice u bioetici.


Kongregacija za nauk vjere, Dignitas personae - Dostojanstvo života. naputak o nekim bioetičkim pitanjima, KS, Zagreb, 2009. E. Schockenhoff, Koliko je nedodirljivo ljudsko dostojanstvo? Veza između ljudskoga dostojanstva, osobe i naravi na području bioetike, Bogoslovska smotra, 77 (2001.), br. 1., str. 5.-21. L. Tomašević, Ljudsko dostojanstvo: filozofsko-teološki pristup, u: A. Čović – N. Gosić – L. Tomašević (ur.), Od nove medicinske etike do integrativne bioetike. Posvećeno Ivanu Šegoti povodom 70. rođendana, Pergamena – Hrvatsko bioetičko društvo, Zagreb, 2009., str. 49.-61.


The President's Council of Bioethics, Human Dignity and Bioethics, Essays, Washington, D. C.: Goverment Printing Office, 2005. Izbor radova u dogovoru s profesorom. L. Tomašević, Ljudsko dostojanstvo: filozofsko-teološki pristup, u: V. Valjan (ur.), Integrativna bioetika i interkulturalnost, BeD (Bioetičko društvo u BiH), Sarajevo, 2009., str. 93.-108. R. Macklin, Dignity is a Useless Concept, British Medical Journal, 327 (2003), 1419.-1420. I. Koprek (ur.), Ljudska prava – čovjekovo dostojanstvo. Filozofsko-teološka promišljanja, FTI, Zagreb, 1999.


Provjera znanja i ispit: pisani rad i usmeni ispit.


Praćenje uspješnosti: studentska anketa.


209

Predmet: Slike o Bogu. Teološka perspektiva.

Oznaka: KBF596.


Razina: osnovna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod čitanje literature i konzultacija, 1,5 ECTS bod pripremanje, 0,5 ECTS boda polaganje ispita.



student će tijekom studija dobiti uvid u posebnost židovsko-kršćanske slike o Bogu te će biti osposobljen za katehetski govor o Bogu primjeren uvjetima postmodernoga, sekulariziranog i pluralističkog društva.


Sadržaj:

U širemu smislu: već na razini same biblijske objave uočljivi su trajni pomaci u poima-nju Boga. Tijekom dugog vremenskog raspona Starog zavjeta slika o Bogu se mijenja, produbljuje i upotpunjuje, i to uvijek u ovisnosti o povijesnim i kulturnim prilikama u kojima je izraelskom narodu bilo dano živjeti svoj odnos s Bogom. Slično se događa i u povijesti novozavjetnoga naroda Božjega. Ondje susrećemo Isusovo normativno iskustvo Boga. Isusova slika Boga jasno se razlikuje od starozavjetne slike o Bogu i nje-zinih odviše ljudskih implikacija. U tomu smislu analiziraju se neke najznačajnije slike o Bogu prisutne u Svetom pismu kao što su: Moćni Bog: Kralj, Ratnik; Bog – Pomoćnik; Jahve – Pastir i Vođa, Bog – Sudac, Pravedni Bog, kao i metafore obiteljske pripadno-sti: Božje očinstvo, Sin, sinovi i kćeri, itd. U užemu smislu: Svaka povijesna i civilizacijska situacija prigoda je da se Bog Isusa Krista doživi i da se o njemu progovori primjere-no ukupnom spoznajnom standardu određene epohe, odnosno sukladno kulturo-loškom kontekstu i egzistencijalnom problematici ljudi dotičnog vremena. Danas je zadaća teologije ukloniti neautentičnu sliku o Bogu koja ima u sebi represivne crte.


N. A. Ančić-N. Bižaca (ur.), Govor o Bogu jučer i danas. Zbornik radova teološkog simpozija, CuS, Split, 2005., str. 9.-301. A. Tamarut, Bog Otac i Majka. KS, Zagreb, 2005., str. 87.-115.


J. Werbick, Bilder sind Wege, Kosel, Munchen, 1992., str. 91.-212. I. Šarčević, Aspekti kršćanskog govora, Bosna franciscana, 12 (2000.), 5.-26.

Oblik nastave:čitanje i interpretacija tekstova, usmeno izlaganje teme, interaktivna rasprava i izrada pisanoga rada.

Provjera znanja i ispit: izrada pisanoga rada, aktivno praćenje studenata i konzultacije.


Praćenje uspješnosti: anketa nakon održane nastave i ispita.


210

Predmet: Hebrejski jezik II.

Oznaka: KBF600.


Razina: osnovna.


ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1,5 ECTS bod za slušanje predavanja i vježbe, 1,5 bod ECTS za osobni rad i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Marijan Vugdelija


Duša cjelokupnog studija teologije treba biti studij Svetoga pisma, koje se ne može uspješno studirati bez osnovnoga poznavanja izvornih jezika na kojima je ono napisano. Ovaj kolegij omogućuje studentima to neophodno potrebno poznavanje hebrejskoga jezika za uspješan studij Staroga zavjeta. Studenti koji završe ovaj drugi stupanj moći će samostalno čitati i prevoditi lakše biblijske tekstove.

Preduvjeti za upis: položen ispit iz Hebrejskoga jezika I.

Sadržaj:Nastavlja se studij morfologije i elemenata gramatike i sintakse koji nismo uspjeli prijeći u prvom stupnju. Pola vremena posvećuje se ovladavanju tim novim elementima, a pola prevođenju biblijskih tekstova.


K. Ellinger – W. Rudolph (ed.), Biblia Hebraica Stuttgartensia, Stuttgart, 1990. B. Lujić (prir.), Osnove hebrejskog jezika, Zagreb, 1996., str. 1.-215.


J. Weingreen, A Practical Grammar for Classical Hebrew, Oxford, 1972. T. O. Lambdin, Introduction to Biblical Hebrew, London, 1996.

Oblik nastave: klasični način predavanja s vježbama.


aktivno sudjelovanje u nastavi. Čitanje i analiza odabranih tekstova na osnovi već prijeđenoga gradiva. Konačni se ispit polaže usmeno.


Praćenje uspješnosti: anketiranje studenata tijekom izvođenja nastave i nakon polaganja ispita.


211

Predmet: Dječja prava i nasilje nad djecom iz kršćanske perspektive.

Oznaka: KBF601.


Razina: osnovna.

Godina: IV. – V. FTS-a, I. – II. Diplomskoga TKS-a. Semestar: ljetni.

ECTS bodovi:3 ECTS boda: 1 ECTS bod slušanje, 1,5 ECTS bod samostalni rad, 0,5 ECTS boda pripremanje i polaganje ispita.

Nastavnik: nositelj: prof. dr. sc. Luka Tomašević, izvoditelj: dr. sc. Šimun Bilokapić


Po završenom radu u ovom predmetu očekuje se da student poznaje razloge nastanka i tijek povijesnog razvoja dječjih prava; znanje i razumijevanje temeljnih i najvažnijih dječjih prava; osposobljenost za interpretaciju tih prava u duhu kršćanskog naučavanja; osposobljenost za konkretni društveni angažman oko ostvarivanja i obrane dječjih prava.


Sadržaj:

Razlog nastanka i povijesni razvoj dječjih prava. Sadržaj, uloga i važnost temeljnih dokumenata o pravima djece. Prezentacija i analiza različitih dječjih prava. Analiza očitih kontradikcija između proglašenih načela i njihovih nepriznavanja u aktualnom svijetu (ratovi, rad, nepismenost, trgovanje, nasilje, abortus i sl.). Prava/dužnosti roditelja i djece u obiteljskomu kontekstu. Odgoj za dječja prava.


Povelja o pravima obitelji Svete Stolice predložene svim osobama, ustanovama i predstavnicima vlasti za poslanje obitelji u suvremenom svijetu, KS, Zagreb, 1984. Konvencija o pravima djeteta, Centar za pravo djeteta, Zagreb, 2000. B. Rešetar, Dijete i pravo, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2009. D. Hrabar, Pravni odnosi roditelja i djece, u: M. Alinčić - D. Hrabar - D. Jakovac-Lozić - A. Korać Graovac, Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007., str. 125.-307. (posebno: str. 217.-307.). I. Fuček, Pravo, pravda. Moralno duhovni život, Verbum, Split, 2008., str. 15.-92.


D. Maleš – I. Stričević, Mi poznajemo i živimo svoja prava, Školska knjiga, Zagreb, 2003. E. Key, Stoljeće djeteta, Educa, Zagreb, 2000. C. May-Chahal – M. Herzog (ur.), Seksualno zlostavljanje djece u Europi, Ibis grafica, Zagreb, 2004. Web: www.dijete.hr, www.unicef.hr, www.amnesty.hr i sl.


Provjera znanja i ispit: kolokvij i usmeno polaganje ispita.




OPIS PREDMETA: Seminari

214

Predmet: Znanost, vjera, etika.

Oznaka: KBS102.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod izlaganje i konzultacije, 0,5 ECTS boda traženje i prikupljanje literature, 3 ECTS boda proučavanje literature i pisanje kartica, 0,5 ECTS boda završno pisanje rada.



Temeljna upućenost u odnos prirodnih znanosti, vjere i etike, ovisno o temi koju student izabere za znanstveni rad te odgovarajuća sposobnost prosudbe i pisanoga znanstvenoga izražavanja istražene misli.

Preduvjeti za upis: poznavanje osnovnih prirodoznanstvenih, filozofijskih i teoloških pojmova.

Sadržaj:

Temeljne odrednice znanosti, teologije i etike. Aktualna pitanja u razgovoru prirodnih znanosti i vjere. Znanost i tehnika – ugroza ili očuvanje stvorenja. Slika čovjeka između evolucije i stvaranja. Auschwitz kao opomena primijenjenoj biologiji: od etologije do sociobiologije, etička promišljanja antropologije i etologije, ekološka etika, biološke granice čovjeka. Studenti se, u dogovoru s nastavnikom, opredjeljuju za neko tematsko istraživanje, čime odabiru sadržaj svoga seminara; ponuda smjernica oko traženja prikladne literature, prezentiranje i kritički osvrti na prostudiranu literaturu, strukturiranje izlaganja i pisanja rada.


I. Kešina, Znanost, vjera, etika. Promišljanja odnosa prirodnih znanosti, filozofije i teo-logije, CuS, Split, 2005., str. 7.-275. V. Bajsić, Izazov prirodoznanstvene civilizacije, u: V. Bajsić, Granična pitanja religije i znanosti, KS, Zagreb, 1998., str. 265.-280. D. Lambert, Znanost i teologija, KS, Zagreb, 2003., str. 7.-212. F. Stuhlhofer, Prirodoznanstvenici i pi-tanje Boga, KS, 1995., str. 7.-122. J. Dorschner (Hrsg.), Der Kosmos als Schöpfung. Zum Stand des Gesprächs zwischen Naturwissenschaft und Theologie, Verlag F. Pustet, Re-gensburg, 1998., str. 7.-224. H. Jonas, Das Prinzip Verantwortung. Versuch einer Ethik für die technologische Zivilization, Insel Verlag, Frankfurt am Main, 1979., str. 7.-244.


R. Koltermann, Universum, Mensch, Gott, Verlag Styria, Graz, Wien, Köln 1997., str. 11.-398. A. E. McGrath, Naturwissenschaft und Religion. Eine Einführung, Herder, Freiburg-Basel-Wien, 1999., str. 9.-276. H. P. Dürr (i drugi), Gott, der Mensch und die Wissenschaft, Patloch, Augsburg, 1997., str. 7.-214. K tome, student u dogovoru s profesorom, traži studije i članke, sukladno studentovu izboru teme.

Oblik nastave:predavanja, čitanje i komentiranje tekstova, izbor tema, prezentiranje shema radova i rasprava o njima.

Provjera znanja i ispit: ocjena sudjelovanja u radu u skupini i ocjena pisanoga rada.



Opis predmeta - seminari

215

Predmet: Razvoj Pavlove misli.

Oznaka: KBS105.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod kontakt sati, 0,5 ECTS boda konzultacije, 1,5 ECTS bod traženje i studiranje literature, 2 ECTS boda prezentiranje i pisanje rada.



Sposobnost analitičkog istraživanja, sintetičkoga prezentiranja te kritičkoga vrednovanja i produbljivanja određene uže problematike.

Preduvjeti za upis:Poznavanje osnovne gramatike i sintakse biblijskoga grčkog jezika i osnovnih datosti biblijske poruke.

Sadržaj:

Zajednička egzegetska analiza NZ-nih tekstova; upućivanje u metode istraživanja; ponuda smjernica oko traženja prikladne literature; rezentiranje i kritički osvrti na prostudiranu literaturu; izbor tema; strukturiranje izlaganja i pisanja rada.


Teološko-egzegetski komentari pavlovskih spisa i zajedničko traženje prikladne literature za izabranu temu.


nema je.

Oblik nastave:seminar: gramatičko-sintaktička, književna, povijesna i teološka analiza NZ-nih tekstova. Prezentiranje i kritički osvrti na pročitanu literaturu. Vježbanje u pisanju i izlaganju.

Provjera znanja i ispit: sudjelovanje u zajedničkomu radu i ocjena pisanoga rada.



anketna propitivanja i mogućnost usmenog ili pisanog osvrta nakon seminara ili/i predočenja pisanoga rada.


216

Predmet: Pastoral grada.

Oznaka: KBS107.

Vrsta: seminar.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 0,5 ECTS boda predavanje/izlaganje, 0,5 ECTS boda prikupljanje literature i konzultacije, 2 ECTS boda studij literature, 2 ECTS boda pisanje seminarskoga rada.

Nastavnik: Nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Stipe Nimac.


Sposobnost analize, kritičkoga i normativnoga izlaganja argumenata o problematici grada i pastoralu gradskih sredina.


Sadržaj:

Prema Popisu stanovništva 2001. u Republici Hrvatskoj (administrativni način utvrđivanja gradskih naselja) živi 69,1% gradskog stanovništva. Urbane sredine i gradska naselja sve više se šire u fizičkom i demografskom smislu, a seoska naselja sve više poprimaju urbane značajke. S druge strane, u gradu kao svojevrsnom konglomeratu različitih vjera, uvjerenja i kultura, a gdje je i proces sekularizacije i dekristijanizacije učinio svoje, kršćanske se zajednice nalaze u nekom vidu dijaspore. Tu situaciju pak ne treba gledati samo kao opasnost nego također kao mogućnost i izazov za novi djelotvorni pastoralni rad. Stoga se s pravom postavlja pitanje pronalaženja odgovarajućih načina pastoralnog rada prilagođenih danoj situaciji, kao i posebne pastoralne skrbi Crkve koja nije moguća bez za to osposobljenih pastoralnih djelatnika.U naslovljenom seminaru obrađivat će se stanje i perspektiva grada i pastoral gradskih sredina u hrvatskim gradovima, posebno u gradu Splitu.


S. Nimac, Pastoral grada, Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 2008., str. 5.-126. S. Nimac (ur.), Teologija grada, Franjevački samostan Majke Božje Lurdske, Zagreb, 1991., str. 1.-110. S. Nimac, Grad kao stjecište migracijskih tokova i izazov za pastoralni rad u našoj Crkvi, u: S. Nimac, Zahtjevi praktične teologije u hrvatskoj Crkvi, Lepuri, 2001., str. 137.-157. Pastoral gradskih sredina, Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, 125 (1997.), br. 9. (cijeli je broj posvećen ovoj temi, str. 509.-556.). B. Z. ŠAGI, Župa i pastoralna problematika grada, u: B. Z. Šagi, Pastoral župne zajednice, KS, Zagreb, 2001., str. 243.-251.


E. Purk (ur.), Herausforderung Groβstadt. Neue Chancen für die Christen, Verlag Josef Knecht, Frankfurt a/M, 1999., str. 12.-81. E. Purk, Stadtpastoral und City-Seelsorge, u: Herausforderung Groβstadt. Neue Chancen für die Christen, Verlag Josef Knecht, Frankfurt a/M, 1999., str. 117.-123. G. Bitter, Leben entdecken in der Stadt. Überlegunegen zur Stadtpastoral, Theologie der Gegenwart, 34 (1991.), br. 2., str. 96.-113. Gosstadtsymposion den Menschen heute das Evangelium bringen. Eine Dokumentation, Vikariat Wien – Stadt und Katholische Aktion der Erzdiozese Wien, Wien, 2002., str. 21.-32., 74.-99. R. Crespin, Grad postavlja pitanje svećeniku, Svesci, 1 (1967.), br. 1., str. 72.-77.

Oblik nastave:

Nastavnik uvodi studente u tematiku seminara i oblik rada za vrijeme seminara. Nakon toga studenti izabiru temu za pisani seminarski rad. Za vrijeme trajanja seminara vodi se diskusija o pisanomu radu pojedinoga studenta, a u daljnjem radu nastavnik mentorski prati studenta i njegov rad do samoga završetka, upućujući na načela metodologije znanstvenoga rada.

Provjera znanja i ispit: sudjelovanje u zajedničkomu radu i ocjena pisanoga rada.



anketna propitivanja i mogućnost usmenoga ili pisanog osvrta nakon seminara ili/i predočenja pisanoga rada.


217

Predmet: Glagoljaško crkveno pučko pjevanje u župama splitsko-makarske metropolije.

Oznaka: KBS112.

Vrsta: seminar.

Razina: napredna.

Godina: IV. Semestar: zimski.

ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 0,5 ECTS boda predavanje i konzultacija, 1,5 ECTS bod priprema i rad na terenu (snimanje i prikupljanje materijala), 1 ECTS bod zapisivanje napjeva, 2 ECTS boda pisanje seminara.



student se osposobljuje za čuvanje i vrednovanje crkvenoga pučkog pjevanja, odnosno hrvatske crkvene glazbene baštine.

Preduvjeti za upis:kompetencije iz predmeta Osnove gregorijanskog pjevanja. Osnovna znanja glazbene teorije: iz solfeggia, harmonije i melografije.

Sadržaj:

Istraživanje i valoriziranje glagoljaškoga pučkog crkvenog pjevanja, posebno u priobalnim i otočnim župama, na području Splitske metropolije. Crkveni pučki napjevi se snimaju, u izvornomu ambijentu (u crkvi za vrijeme bogoslužja), te posebno izvan bogoslužnoga prostora. Snimljeni liturgijski napjevi se zatim zapisuju, analiziraju i obrađuju.


J. Bezić, Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području, Zadar, 1973., str. 1.-324. Š. Marović, Glazba i bogoslužje. Uvod u crkvenu glazbu, CuS, Split, 2009., str. 1.-288.


V. Žganec, Muzički folklor I. Uvodne teme i tonske osnove, Zagreb, 1962., str. 1.-190. Razni autori, Crkvena glazba, priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988., str. 1.220.

Oblik nastave: predavanja i rad na terenu.

Provjera znanja i ispit: praćenje i ocjena rada.


Praćenje uspješnosti: anonimna anketa. Kontinuirano praćenje rada.


218

Predmet: Gorući problemi ekumenizma danas.

Oznaka: KBS120.

Vrsta: seminar.

Razina: napredna.

Godina: IV. – V. FTS-a i I. – II. Diplomskoga TKS-a. Semestar: zimski.

ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod predavanja i konzultacije, 0,5 ECTS boda traženje i prikupljanje literature, 3 ECTS boda proučavanje literature i pisanje kartica, 0,5 ECTS boda za pisanje i dorada konačnoga pisanog rada.



student ovladava znanstvenim aparatom te se osposobljuje za jasno izražavanje, sažimanje i iznošenje argumentiranoga stava o pojedinom problemu ili temi koju je izabrao.

Preduvjeti za upis: završene 3 godine studija na FTS-u ili na TKS-u.

Sadržaj:Predaju se i proučavaju najaktualnije poteškoće suvremenog ekumenizma, kao što su papinski primat, nauk o opravdanju, novije hipoteze o sjedinjenju kršćanskih Crkava, ređenje žena, ministerij u Crkvi.


F. Mussner, Petrus und Paulus - Pole der einheit, QD, 76, Freiburg/B., 1976. str. 5.-186. H. Fries – K. Rahner, Einigung der Kirchen-reale Moeglichkeit, QD, 100, Freiburg/B., 1983., str. 5.-156. J. Kolarić, Ekumenska trilogija, Prometej, Zagreb, 2005. (samo 3. dio: Ekumenska propedeutika, str. 667.-834.).


H. J. Pottmeyer, Die Rolle des Papsttums im Dritten Jahrtausend, QD, 179, Freiburg/B., 1999., str. 5.-152. W. Kasper, L’ ecumenismo spirituale. Linee-guida per la sua attuazione, Città Nuova, Roma, 2006., str. 5.-105. W. Kasper, Harvesting the fruits. Basic aspetcs of Christian faith in ecumenical dialogue, Continuum, London, 2009., str. 5.-185. W. Kasper, Wege der Einheit. Perspektiven fuer die Oekumene, Herder, Freiburg-Basel-Wien, 2005., str. 5.-251. Congregazione per la dottrina della fede, Il primato del Successore di Pietro nel mistero della Chiesa, LEV, 2002., str. 5.-215. Papato ed ecumenismo (prir. P. Huenermann), EDB, Bologna, 1999., str. 5.-134. Worum geht es in der Rechtfertigungslehre? (Prir. Th. Soeding), QD, 180, Herder, Freiburg-Basel-Wien, 1999., str. 5.-246.

Oblik nastave:predavanja, uvođenje studenta u pisanje rada te izlaganja student o pojedinim poglavljima svoga rada.

Provjera znanja i ispit: pisano polaganje ispita.




219

Predmet: Dokumenti Međunarodne teološke komisije (CTI).

Oznaka: KBS122.

Vrsta: seminar.

Razina: napredna.

Godina: I. – II. Semestar: zimski.

ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod izbor rada i konzultacije, 1 ECTS bod traženje literature, 3 ECTS boda obrada i pisanje rada.



Osposobljenost za cjelovito razumijevanje i jasno pisano izlaganje određenoga dokumenta u kontekstu dotičnoga teološkog područja.

Preduvjeti za upis: sposobnost korištenja teološke literature na jednomu od svjetskih jezika.

Sadržaj:Izbor određenog dokumenta CTI. Smještaj u eklezijalni, društveni i teološki kontekst. Teološka analiza. Daljnje perspektive.


Commissione teologica internationale, Documenti 1969-2004, Ed. Studio Domenicano, Bologna, 2006., str. 1.-905. Originalni tekstovi i prijevodi na hrvatski ili koji drugi jezik. Komentari pojedinih dokumenta.


R. Gibellini, Teologija dvadesetog stoljeća, KS, Zagreb, 1999. Specifična literatura za svaku izabranu temu.

Oblik nastave:izbor teme uz pomoć voditelja. Konzultacija kod razrade sheme. Analiza načina pisane obrade teme.

Provjera znanja i ispit: ocjena pisanoga rada.




220

Predmet: Razumijevanje New Agea.

Oznaka: KBS128.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.

Godina: II. – V . Semestar: zimski.

ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod izlaganja i konzultacije, 0,5 ECTS boda traženje i prikupljanje literature, 3 ECTS boda proučavanje literature i pisanje kartica 0,5 ECTS boda pisanje i dorađivanje seminarskoga rada.



Upućivanje u misao New Agea i prosudbe pisanoga znanstvenog istraživanja.

Preduvjeti za upis: poznavanje osnovnih filozofskih pojmova.

Sadržaj:Sadržaj nudi upoznavanje misli New Agea posebno s osvrtom na kršćansku vjeru prema dokumentima Crkve.


Drugi vatikanski sabor: Lumen gentium, Nostra aetate. Isus Krist – donositelj vode života, Verbum, Split, 2003., G. Danneels, Krist ili vodenjak, Sure. J. W., Izazov svjetonazora: pogled temeljnih svjetonazora, STEPress, Zagreb, 1994.


Novi religiozni pokreti. Zbornik radova znanstvenog simpozija Filozofskog fakulteta Družbe Isusove o novim religioznim pokretima, Zagreb, 1997. O. Bischofberger, Novi religiozni pokreti, UPT, Đakovo,1986.

Oblik nastave:razgovor i dogovor o izbornoj temi seminara, izbor seminarskih radova i uvođenje u znanstveni rad.



Praćenje uspješnosti: anonimna anketa, pisani i usmeni osvrt studenata.


221

Predmet: Kanonska priprava na ženidbu.

Oznaka: KBS131.

Vrsta: seminar.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod izlaganja i konzultacije, 0,5 ECTS boda traženje i prikupljanje literature, 3 ECTS boda proučavanje literature i pisanje kartica, 0,5 ECTS boda pisanje i dorađivanje konačnoga pisanog rada.



Očekuje se da student kao pastoralni radnik ili suradnik zna što je sve potrebno za pravno-pastoralnu pripravu zaručnika za vjenčanje i da je sposoban pružiti im ispravne obavijesti o potrebnim dokumentima i krajevnim propisima koji se tiču priprave na vjenčanje.

Preduvjeti za upis: završen Preddiplomski TKS, završene prve tri godine FTS-a.

Sadržaj:

Bliža i daljnja priprava za ženidbu. Primanje sakramenata potvrde, pokore i euharistije prije vjenčanja. Ispit zaručnika kako bi se utvrdilo postoji li koja ženidbena zapreka. Propisi HBK o zaručničkom ispitu. Dokumenti koji su potrebni za ženidbu. Ženidbeni navještaji.


Zakonik kanonskog prava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, (latinski i hrvatski), GK, Zagreb, 1996., kan. 1063.-1067. kan. 1069. N. Škalabrin, Ženidba, pravno-pastoralni priručnik, Đakovo, 1995., str. 68.-107. HBK, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2002., str. 75.-123. Ostala literatura zavisno od izbora teme.


V. Blažević, Ženidbeno pravo Katoličke Crkve. Pravno-pastoralni priručnik, KS, Zagreb, 2004., str. 44.-66. N. Škalabrin (ur.), Franjo Herman i Kodeks iz 1917. Suum cuique tribuere. Zbornik radova, Đakovo, 2008. J. Šalković (ur.), Ništavost ženidbe: Procesne i supstantivne teme. Zbornik radova II. znanstvenog simpozija crkvenih pravnika s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb, 2009. H. Zapp, Kanonisches Eherecht, Rombach, Freiburg im Breisgau, 1983., str. 81.-92. T. Pawluk, Prawo Małżeńskie, u: Prawo kanoniczne według Kodeksu Jana Pawła II, t. III., Olsztyn, 1984., str. 92.-114.

Oblik nastave:Izvoditelj predstavi seminarske teme i uputi na traženje literature. Zatim pomaže u izboru teme i vodi zajedničku raspravu o pojedinim temama koje su studenti izabrali za rad. Upućuje u način pisanja rada po načelima znanstvenoga rada.

Provjera znanja i ispit: rasprava tijekom seminara, ocjenjuje se pisani rad.




222

Predmet: Poimanje spasenja u kršćanstvu i religijama.

Oznaka: KBS154.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod sudjelovanje u radu seminara, izlaganje, diskusija, 1,5 ECTS bod konzultacije, 2,5 ECTS boda izrada pisanoga rada.



Od ovog seminara očekuje se da pridonese osposobljenosti studenta za: Po-vezivanje i usporedba znanja iz različitih područja (religijske fenomenologije, i kršćanske teologije). Interpretaciju pokoncilskih crkvenih dokumenata. Pro-sudbu teološke kvalitete religijskih fenomena u povijesti spasenja. Sposob-nost argumentiranog izlaganja vlastitih razmišljanja kao i misli drugih autora u govornom i pisanom obliku. Ovladavanje znanstvenom metodom pisanja.

Preduvjeti za upis:filozofska antropologija. Odslušani ili makar paralelno upisani predmet Kršćanska objava.

Sadržaj:

Zajedničko čitanje i interpretiranje izabranih tekstova koji predočavaju spasenjsku problematiku u religijama (budizam, hinduizam, islam, kršćanstvo) nakon čega slijedi rasprava u kojoj se nastoji verificirati razumijevanje pročitanog i ukazati na eventualne sličnosti i razlike s kršćanskim shvaćanjima. Izbor jedne s profesorom dogovorene teme s područja usporedne teološke antropologije koju će student prostudirati i predočiti u obliku pisanoga rada.


N. Bižaca, Ogledi iz teologije religija, KS, Zagreb, 2008. H. Kueng i dr., Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Naprijed, Zagreb, 1994. Posaborski dokumenti: Redemptoris Missio, Dominum et Vivficantem, Dominus Jesus, Stav Crkve prema sljedbenicima drugih religija, Kršćanstvo i religije.


M. M. Davy, Encyclopedia Mistika, sv. I. i II., Naprijed, Zagreb, 1990. Saborski dokumenti LG i NA. F. Rahman, Duh Islama, Jugoslavija, Beograd, 1983. k'uran (razna izdanja). Dhamma-padam, preveo Č. Veljačić, Naprijed, Zagreb, 1990. Bhgavad-gita (razna izdanja).

Oblik nastave:Interpretacija i usmeno izlaganje zadanoga teksta. Argumentirano sudjelovanje u interaktivnoj diskusiji. Aktivno praćenje studenta u izradbi pisanoga rada.





223

Predmet: Pastoral ženidbe i obitelji u doba globalizacije.

Oznaka: KBS155.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod predavanja i konzultacije, 0,5 ECTS boda traženje i prikupljanje literature, 3 ECTS boda proučavanje literature i pisanje kartica, 0,5 ECTS boda pisanje i dorađivanje konačnoga pisanog rada.



poznavanje naravne i kršćanske biti ženidbe i obitelji. Upućenost u pastoralni rad ženidbe i obitelji.


Sadržaj:

Stanje ženidbe i obitelji u društveno-kulturnim okolnostima na temelju istraživanja. Ženidbene i obiteljske poteškoće s obzirom na njihovu životnu ostvarivost. Pitanje rastave, ponovne ženidbe, ženidbe na pokus i alternativnih skupina (slobodne veze). Pastoralni rad u suvremenim okolnostima u vidu ženidbe i obitelji.


Ivan Pavao II., Pismo obiteljima, IKA, Zagreb, 1994., 116. str. HBK, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2002., 130. str.


J. Baloban – G. Črpić – I. Rimac, Pregled postotaka i aritmetičkih sredina (M). Europsko istraživanje vrednota – EVS 1999., BS, 70 (2000.), 2., 191.-232. Glo-balizzazione, economia e famiglia, Enchiridion della Famiglia. Documenti magisteriali e pastorali su famiglia e vita 1965-2004, A cura del Pontificio con-siglio per la famiglia, EDB, Bologna, 2004., br. 3157.-3199. P. Aračić – G. Čr-pić – K. Nikodem, Vjerska situacija u hrvatskom tranzicijskom društvu prema istraživanju ‘Aufbruch’, Službeni vjesnik đakovačke biskupije, 128 (2000.), 12., 775.-815. I. Džinić, Pastoral s rastavljenima te rastavljenima i ponovno civil-no vjenčanima u Hrvatskoj: izazov za dijakoniju u Crkvi, Diacovensia, Đakovo, 2006., 21.-42. A. Akrap, Obitelj u Hrvatskoj nakon demografskog sloma: sta-nje i perspektive, u: S. Baloban (ur.), Hrvatska obitelj na prekretnici, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2001., 53.-108. M. Čudina-Obra-dović - J. Obradović, Psihologija braka i obitelji, Zagreb, 2006., str. 121.-145. Europsko istraživanje vrednota 2008., BS, 80 (2010.), br. 2.

Oblik nastave: predavanja, istraživanja i konzultacije.

Provjera znanja i ispit: pisano polaganje ispita.




224

Predmet: Filozofska misao dr. Ante Kusića.

Oznaka: KBS156.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.

Godina: sve godine Semestar: zimski.

ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod izlaganja i konzultacije, 0,5 ECTS boda traženje i prikupljanje literature, 3 ECTS boda proučavanje literature i pisanje kartica, 0,5 ECTS boda pisanje i dotjerivanje konačnoga pisanog rada.



Upućenost u filozofsku misao dr. Ante Kusića i odgovarajuću sposobnost prosudbe i pisanoga znanstvenog izražavanja istražene misli.

Preduvjeti za upis: poznavanje osnovnih filozofijskih pojmova.

Sadržaj:Seminar nudi mogućnost proučavanja filozofske misli dr. Ante Kusića. Student u dogovoru s nastavnikom izabire temu iz spisa dr. Ante Kusića, od čega zavisi i sadržaj njihova seminara.

Preporučena literatura: knjige i članci dr. Ante Kusića, sukladno studentovu izboru teme.


prikazi, osvrti, rasprave i prosudbe misli dr. Ante Kusića, sukladno studentovu izboru teme.

Oblik nastave:Nastavnik nacrtno upućuje studente u sadržajni okvir seminara kao i u znanstveni rad i prati njihov rad na izabranoj temi o čemu oni redovito izvješćuju.





225

Predmet: Izabrani vidovi etike života.

Oznaka: KBS109.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:

5 ECTS bodova: 1 ECTS bod predavanja i kontakt sati, 0,5 ECTS boda izbor teme i literature, shematsko izlaganje teme u grupi i kritički osvrt, 0,5 ECTS boda rad s nastavnikom na izabranoj temi i pripreme za pisanje rada, 3 ECTS boda pisanje rada.


Kompetencije koje se stječu: Sposobnost uočavanje i prezentacije izabranih vidova iz područja etike života.

Preduvjeti za upis:Kompetencije koje se stječu u predmetima Bioetika ili Osnovna moralna teologija u ovomu programu.

Sadržaj:Prezentacija izabranih tema. Izbor i traženje tema i literature za pisani rad i rasprava o njima.


Ivan Pavao II., Evanđelje života. O vrijednosti i nepovredivosti ljudskog života, KS, Zagreb, 1995., str. 1.-195. V. Valjan, Bioetika, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb, 2004., str. 119.-360. V. Pozaić, Čuvari života. Radosti i tjeskobe djelatnika u zdravstvu, FTI, Zagreb, 1998., str. 1.-261.


B. Vuleta – A. Vučković (ur.), Odgovornost za život, Zbornik radova sa znanstvenog simpozija održanog u Baškoj Vodi, 1.-3. listopada 1999., Franjevački institut za kulturu mira, Split, 2000., str. 1.-670. J. Rifkin, Biotehnološko stoljeće. Trgovina genima u osvit vrlog novog svijeta, Jesenski i Turk: Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 1999., str. 1.-310. V. Pozaić (ur.), AIDS. Činjenice – zavaravanja – nade, FTI, Zagreb, 1992., str. 1,-280. V. Pozaić, Život dostojan života. Eutanazija u prosudbi medicinske etike, FTI, Zagreb, 1985., str. 1.-119. V. Pozaić, Život prije rođenja. Etičko-moralni vidici, FTI, Zagreb, 1990., str. 1.-272. T. Matulić, Pobačaj. Drama savjesti, FTI, Zagreb, 1997., str. 1.-239. E. Schockenhoff, Etica della vita. Un compendio teologico, Queriniana, Brescia, 1997., str. 407.-476.

Oblik nastave: Uvodna predavanja, skupni rad, prezentacije shema radova i rasprava o njima.


Ocjena pisanoga rada, sudjelovanje i angažman u radu u dkupini, kritički osvrti na radove drugih, prezentacija pisanog dijela rada, sposobnost izricanja ideja i vlastitih sudova.




226

Predmet: Splitsko-makarska biskupija za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Dokumenti.

Oznaka: KBS142.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.

Godina: II. – IV. Semestar: ljetni.

ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1,5 ECTS bod predavanja i konzultacije, 0,5 ECTS boda priprema arhivske građe, 2,5 ECTS boda proučavanje arhivske građe i pisanje rada, 0,5 ECTS boda posjet arhivima.



Pohađanjem ovoga predmeta stječe se znanje: 1. o prošlosti Splitsko-makarske biskupije u vrijeme Drugoga svjetskog rata; 2. o ulozi svećenika i vjernika za vrijeme rata.

Preduvjeti za upis: poznavanje novovjekovne povijesti hrvatskoga naroda i metodologije rada.

Sadržaj:

Ovaj predmet je podijeljen u dva dijela: u prvomu dijelu će se govoriti o stanju u Splitsko-makarskoj biskupiji za vrijeme rata. U drugomu dijelu slijedi istraživanje neobjavljene građe iz navedenih arhiva (kronike župa, protokoli, matične knjige, vojni izvještaji).


Arhivski materijal u Nadbiskupskom arhivu u Splitu i župama Splitsko-makarske nadbiskupije. Arhivski materijal u Povijesnomu arhivu u Splitu. Arhivski materijal u Muzeju Cetinske krajine u Sinju.


M. Begić, Ustaški pokret 1929.-1941., Buenos Aires, 1986. H. Matković, Povijest NDH, Zagreb, 2002. H. Matković, Povijest Jugoslavije (1918-1991-2003), Zagreb, 2003.

Oblik nastave: predavanja, posjet arhivima i proučavanje dokumenata.



Praćenje uspješnosti: anketa po završetku nastave i ispita.


227

Predmet: Liturgija i prostor. Teološke perspektive liturgijske umjetnosti i arhitekture.

Oznaka: KBS152.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod sudjelovanje, 0,5 ECTS boda konzultacije, 3,5 ECTS boda pisanje rada.

Nastavnik: nositelj i izvoditelj: doc. dr. sc. Ivica Žižić.


Stjecanje znanja iz područja liturgijske arhitekture; sposobnost teološkoga iščitavanja liturgijske arhitekture; poznavanje povijesnih, kulturnih i teoloških odrednica pojedinih liturgijskih mjesta.

Preduvjeti za upis: temeljno poznavanje teologije liturgije.

Sadržaj:

Odnos između liturgije i prostora i liturgije aktualizira se paralelno kroz četiri segmenta: prostorna dinamika liturgijskih čina, simboličko oblikovanje liturgijskih žarišta, estetsko-liturgijski kriteriji cjeline liturgijskoga prostora, uloga ikonografije unutar liturgijskoga prostora. U uvodnim izlaganjima bit će predstavljene teorijske osnove, metodologija rada i kratki presjek liturgijske arhitekture u povijesnim preobrazbama i u suvremenosti. Studenti su pozvani u dogovoru s nastavnikom slobodno izabrati temu i primijeniti metodologiju predstavljenu u uvodnim izlaganjima.


R. Kieckhefer, Theology in Stone. Church Architecture from Byzantium to Berkerley, Oxford University Press, New York 2004., 3.-282. Razni autori, L'altare. Mistero di presenza, opera dell'arte, Edizioni Qiqajon, Magnano 2005. H. Van der Laan, La forma. Natura, cultura e liturgia nella vita umana, Sinai Edizioni, Milano, 2000. Razni autori, L'ambone. Tavola della prola di Dio, Edizioni Qiqajon, Magnagno, 2006.


C. Valenziano, Scritti di estetica e di poietica. Su l'arte di qualità liturgica e i beni culturali di qualità ecclesiale, Edizioni Dehoniane, Bologna, 1999., 17.-27. P. Bernardi, I colori di Dio. L'immagine cristiana fra Oriente e Occidente, Bruno Mondadori, Milano, 2007.

Oblik nastave:uvodna predavanja, traženje i izbor materijala u hrvatskim teološkim časopisima, čitanje i komentiranje tekstova, predstavljanje rezultata istraživanja.





228

Predmet: Ideologija roda.

Oznaka: KBS157.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:5 ECTS boda: 0,5 ECTS boda traženje i prikupljanje literature, 0,5 ECTS boda konzultacije, 1 ECTS bod analizau tekstova i pisanje kartica, 1 ECTS bod strukturiranje i izlaganje rada, 2 ECTS boda znanstveno pisanje rada.



Uvođenje u problematiku. Sposobnost njezina razumijevanja i današnje važnosti. Prikladno strukturiranje, sažimanje i izricanje misli, aktivnoga slušanja i međusobne suradnje u skupini.


Sadržaj:Rad na tekstovima iz obvezne literature te na izabranim tekstovima pojedinih filozofa.

Preporučena literatura: G. Kuby, Nova ideologija seksualnosti, Verbum, Split, 2010.


N. Levy, Moralni relativizam, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004. M. Nikić – K. Lamešić (ur.), Diktatura relativizma, FTI, Zagreb, 2009. R. de Mattei, Diktatura relativizma, Verbum, Split, 2010.

Oblik nastave:predavanja, rad u skupini, analiza i komentiranje teksta, izbor tema, prezentacija radova i rasprava o njima.

Provjera znanja i ispit: ocjena sudjelovanja u radu u skupini, prezentiranog prikaza i pisanoga rada.




229

Predmet: Charles Taylor i autentičnost.

Oznaka: KBS158.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.

Godina: I. – V. Semestar: ljetni.

ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod čitanje i analiza tekstova, 0,5 ECTS boda konzultacije, 0,5 ECTS boda priprema i izlaganje rada, 3 ECTS boda pisanje rada.


Kompetencije koje se stječu: Razumijevanje, analiza i interpretacija teksta.


Sadržaj:Povijesni kontekst i pojam autentičnosti. Analiza nastanka modernog subjekta kod Charlesa Taylora.

Preporučena literatura: Charles Taylor, Etika autentičnosti, Verbum, Split 2009., str. 1 – 134.


C. Taylor, Quellen des Selbst, Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1996. C. Taylor, A Secular Age, The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts, London, 2007.

Oblik nastave: čitanje, prijevod, analiza i interpretacija izabranih autorskih testova.

Provjera znanja i ispit: pisani i prezentirani prikazi tijekom predavanja, pisani rad.




230

Predmet: Egzegeza izabranih psalama.

Oznaka: KBS159.

Vrsta: seminar.

Razina: srednja.


ECTS bodovi:ECTS bodova: 1 ECTS bod predavanja i zajednička analiza odabranih tekstova na satu, 0,5 ECTS boda za prikupljanje literature, 0,5 ECTS boda prezentacija teme i sheme pisanog rada, 3 ECTS boda pisanje rada.



Sposobnost čitanja analiziranih psalama u povijesnom kontekstu njihova nastanka.

Preduvjeti za upis: položen ispit iz Hebrejskog jezika I. i Općeg uvoda u Sveto pismo.

Sadržaj:

Nakon općega uvoda u Knjigu psalama seminar se posebno usredotočuje na egzegezu odabranih psalama s naglaskom na određivanje povijesnog i literarnog konteksta u koje je pojedini psalam nastao. U dogovoru s nastavnikom svaki student izabire jedan psalam koje će osobno obraditi u pisanomu radu.


A. Deissler, Psalmi, Zagreb, 2009. N. Hohnjec, Izabrani psalmi, Đakovo, 1994. H. Haag, Bog i čovjek u psalmima, Zagreb, 1981.


prikazi i članci koje će studenti naći sukladno psalmu izabranomu za pisani rad.

Oblik nastave:uvodna predavanja, zajednička analiza tekstova, prezentacija sheme radova i suradnja s nastavnikomu u izradi pisanoga rada.

Provjera znanja i ispit: angažman u zajedničkomu radu i osobni pisani rad.




231

Predmet: Lovci na duše – agresivne sekte.

Oznaka: KBS160.

Vrsta: seminar.

Razina: osnovna.


ECTS bodovi:5 ECTS bodova: 1 ECTS bod predavanja, 1 ECTS bod konzultacije, 3 ECTS boda samostalno istraživanje i pisanje rada.



Dobiva se uvid u problematiku sekti, njihova nauka i organizacije; stječe se znanje o današnjim agresivnim sektama i strategijama koje primjenjuju u osvajanju novih članova; osposobljuje se za primjereno pastoralno djelovanje koje će odgovoriti tom izazovu sukladno određenim teološko-eklezijalnim načelima.


Sadržaj:

Najprije se uvodi u aktualnu problematiku sekta danas. Donosi se pregled vrsta, raširenosti, struktura i učenja najproširenijih modernih sekta. Zatim se pobliže predstavljaju dvije agresivne sekte: Scijentološka sekta i Svjedoci Jehove. Upućuje se na njihovu razrađenu strategiju vrbovanja članova, analizira se njihov unutarnji ustroj i nauk koji zastupaju, a osobito skriveni interesi i ciljevi koje svojim djelovanjem žele ostvariti. Na kraju se ukazuje na poželjne i potrebne pastoralne smjernice i aktivnosti koje bi mjesne Crkve trebale razvijati i jačati da bi odgovorile izazovu sekta. Istodobno se u pojedinačnim konzultacijama s polaznicima seminara definiraju teme i naslovi seminarskih radova te prikuplja relevantna literatura.


Novi religiozni pokreti i sekte, u: Riječki teološki časopis 1 (1966.), str. 1.-136. M. Nikić (ur.), Novi religiozni pokreti, FTI, Zagreb,1997., 5.-336. S. Braun, Scientology – Eine extremistische Religion. Vergleich der Auseinandersetzung mit einer umstrittenen Organisation in Deutschland und den USA, Nomos, Baden-Baden, 2004. H. Baer – H. Gasper – J. Müller – J. Sinabell (ur.), lexikon neureligiöser Gruppen, Szenen und Weltanschauungen. Orientierungen im religiösen Pluralismus, Herder Freiburg i. Br. 2005.


Oblik nastave: predavanja i konzultacije.





KALENDAR RADA

234

P 1 Sv. misa, lectio brevis

S 2 Osobni rad

N 3 27. NEDJELJA KROZ GODINU

P 4 Sv. Franjo Asiški

U 5 Predavanja

S 6 Predavanja

Č 7 Predavanja

P 8 Dan nezavisnosti, državni blagdan

S 9 Osobni rad


P 11 Predavanja, počinju predavanja izbornih predmeta

U 12 Predavanja, počinju predavanja izbornih predmeta

S 13 Predavanja

Č 14 Predavanja, sjednica Fakultetskoga vijeća, počinju seminari

P 15 Predavanja

S 16 Osobni rad


P 18 Predavanja

U 19 Predavanja

S 20 Predavanja

Č 21 Predavanja, simpozij Katoličkoga bogoslovnog fakulteta

P 22 Simpozij Katoličkoga bogoslovnog fakulteta

S 23 Osobni rad


P 25 Predavanja

U 26 Predavanja

S 27 Predavanja

Č 28 Predavanja, diplomski ispiti

P 29 Predavanja

S 30 Osobni rad


LISTOPAD 2010. »

Kalendar rada

235

P 1 Svi sveti, državni blagdan

U 2 Predavanja

S 3 Predavanja


P 5 Predavanja

S 6 Osobni rad


P 8 Predavanja

U 9 Predavanja

S 10 Predavanja

Č 11 Predavanja

P 12 Predavanja

S 13 Osobni rad


P 15 Predavanja

U 16 Predavanja

S 17 Predavanja

Č 18 Predavanja, sjednica Fakultetskoga vijeća

P 19 Predavanja

S 20 Osobni rad

N 21 KRIST KRALJ

P 22 Predavanja

U 23 Predavanja

S 24 Predavanja

Č 25 Predavanja

P 26 Predavanja

S 27 Osobni rad

N 28 1. NEDJELJA DOŠAŠĆA

P 29 Predavanja

U 30 Predavanja

STUDENI 2010. »

Kalendar rada

236

S 1 Predavanja


P 3 Predavanja

S 4 Osobni rad


P 6 Predavanja

U 7 Predavanja

S 8 Bezgrješno Začeće BDM

Č 9 Predavanja

P 10 Predavanja

S 11 Osobni rad


P 13 Predavanja

U 14 Predavanja

S 15 Predavanja


P 17 Predavanja, prekid predavanja VI. godini, počinje praktikum

S 18 Osobni rad


P 20 Predavanja

U 21 Predavanja

S 22 Predavanja

Č 23 Predavanja

P 24 Badnji dan

S 25 BOŽIĆ

N 26 SVETA OBITELJ ISUSA, MARIJE I JOSIPA

P 27 Božićni blagdani

U 28 Božićni blagdani

S 29 Božićni blagdani

Č 30 Božićni blagdani


PROSINAC 2010. »

Kalendar rada

237

S 1 Nova godina, BDM Bogorodica, državni blagdan

N 2 2. NEDJELJA PO BOŽIĆU


U 4 Božićni blagdani

S 5 Božićni blagdani

Č 6 Bogojavljenje, državni blagdan


S 8 Osobni rad

N 9 KRŠTENJE GOSPODINOVO

P 10 Predavanja

U 11 Predavanja (i za VI. godinu)

S 12 Predavanja


P 14 Predavanja

S 15 Osobni rad


P 17 Predavanja

U 18 Predavanja

S 19 Predavanja


P 21 Predavanja

S 22 Osobni rad


P 24 Predavanja

U 25 Predavanja

S 26 Predavanja

Č 27 Predavanja

P 28 Predavanja, Sv. Toma Akvinski

S 29 Osobni rad


P 31 Ispiti

SIJEČANJ 2011. »

Kalendar rada

238

U 1 Ispiti

S 2 Ispiti

Č 3 Ispiti, Prikazanje Gospodinovo - Svijećnica

P 4 Ispiti

S 5 Osobni rad


P 7 Ispiti

U 8 Ispiti

S 9 Ispiti

Č 10 Ispiti

P 11 Ispiti

S 12 Osobni rad


P 14 Ispiti

U 15 Ispiti

S 16 Ispiti

Č 17 Ispiti, sjednica Fakultetskoga vijeća

P 18 Ispiti

S 19 Osobni rad


P 21 Ispiti

U 22 Ispiti

S 23 Ispiti, završni ispiti

Č 24 Ispiti, diplomski ispiti

P 25 Ispiti

S 26 Osobni rad


P 28 Predavanja

VELJAČA 2011. »

Kalendar rada

239

U 1 Predavanja

S 2 Predavanja


P 4 Predavanja

S 5 Osobni rad


P 7 Predavanja

U 8 Predavanja

S 9 Predavanja, Pepelnica

Č 10 Predavanja

P 11 Predavanja

S 12 Osobni rad

N 13 1. KORIZMENA NEDJELJA

P 14 Predavanja

U 15 Predavanja

S 16 Predavanja


P 18 Predavanja

S 19 Osobni rad, Sv. Josip


P 21 Predavanja

U 22 Predavanja

S 23 Predavanja

Č 24 Predavanja

P 25 Blagovijest

S 26 Osobni rad


P 28 Predavanja

U 29 Predavanja

S 30 Predavanja

Č 31 Predavanja

OŽUJAK 2011. »

Kalendar rada

240

P 1 Predavanja

S 2 Osobni rad


P 4 Predavanja

U 5 Predavanja

S 6 Predavanja


P 8 Predavanja

S 9 Osobni rad


P 11 Predavanja

U 12 Predavanja

S 13 Predavanja


P 15 Predavanja, prekid predavanja za VI. godinu (II. dio praktikuma)

S 16 Osobni rad

N 17 CVJETNICA

P 18 Predavanja

U 19 Predavanja

S 20 Predavanja

Č 21 Veliki četvrtak

P 22 Veliki petak

S 23 Velika subota

N 24 USKRS

P 25 Uskrsni ponedjeljak

U 26 Predavanja (i za VI. godinu)

S 27 Simpozij za nastavnike

Č 28 Simpozij za nastavnike

P 29 Predavanja, završetak predavanja za VI. godinu

S 30 Osobni rad

TRAVANJ 2011. »

Kalendar rada

241

N 1 2. USKRSNA NEDJELJA

P 2 Predavanja

U 3 Predavanja

S 4 Predavanja


P 6 Predavanja

S 7 Sv. Dujam


P 9 Predavanja

U 10 Predavanja

S 11 Predavanja

Č 12 Predavanja

P 13 Predavanja

S 14 Osobni rad


P 16 Predavanja

U 17 Predavanja

S 18 Predavanja

Č 19 Proslava Dana Fakulteta, svečana promocija diplomanata

P 20 Predavanja

S 21 Osobni rad


P 23 Predavanja

U 24 Predavanja

S 25 Predavanja

Č 26 Predavanja

P 27 Predavanja

S 28 Osobni rad


P 30 Predavanja

U 31 Predavanja

SVIBANJ 2011. »

Kalendar rada

242

S 1 Predavanja

Č 2 Uzašašće

P 3 Predavanja

S 4 Osobni rad


P 6 Predavanja

U 7 Predavanja

S 8 Predavanja


P 10 Predavanja

S 11 Osobni rad

N 12 DUHOVI

P 13 Ispiti

U 14 Ispiti

S 15 Ispiti


P 17 Ispiti

S 18 Osobni rad

N 19 PRESVETO TROJSTVO

P 20 Ispiti

U 21 Ispiti

S 22 Dan antifašističke borbe, državni blagdan

Č 23 Tijelovo, državni blagdan

P 24 Ispiti, Sv. Ivan Krstitelj

S 25 Dan državnosti, državni blagdan


P 27 Ispiti

U 28 Ispiti

S 29 Ispiti, Sv. Petar i Pavao

Č 30 Ispiti

LIPANJ 2011. »

Kalendar rada

243

P 1 Ispiti, Srce Isusovo

S 2 Osobni rad


P 4 Ispiti

U 5 Ispiti


Č 7 Ispiti, diplomski ispiti

P 8 Ispiti

S 9 Dan osnivanja Fakulteta


P 11

U 12

S 13

Č 14

P 15

S 16


P 18

U 19

S 20

Č 21

P 22

S 23


P 25 Sv. Jakov ap.

U 26 Sv. Joakim i Ana

S 27

Č 28

P 29

S 30


SRPANJ 2011. »

Kalendar rada

244

P 1

U 2

S 3

Č 4

P 5 Dan pobjede i domovinske zahvalnsoti, državni blagdan

S 6


P 8

U 9

S 10

Č 11

P 12

S 13


P 15 Velika Gospa, državni blagdan

U 16

S 17

Č 18

P 19

S 20


P 22

U 23

S 24

Č 25

P 26

S 27


P 29 Ispiti

U 30 Ispiti

S 31 Ispiti

KOLOVOZ 2011. »

Kalendar rada

245

Č 1 Ispiti

P 2 Ispiti

S 3 Osobni rad


P 5 Ispiti

U 6 Ispiti

S 7 Ispiti

Č 8 Ispiti, Rođenje BDM – Mala Gospa

P 9 Ispiti

S 10 Osobni rad


P 12 Ispiti

U 13 Ispiti

S 14 Ispiti

Č 15 Ispiti

P 16 Ispiti

S 17 Osobni rad


P 19 Ispiti

U 20 Ispiti



P 23 Ispiti, diplomski ispiti

S 24


P 26

U 27

S 28

Č 29

P 30 Sv. Jeronim

RUJAN 2011. »

Kalendar rada

246

S 1


P 3

U 4

S 5

Č 6

P 7

S 8 Dan nezavisnoti, državni blagdan


P 10

U 11

S 12

Č 13

P 14

S 15


P 17

U 18

S 19

Č 20

P 21

S 22


P 24

U 25

S 26

Č 27

P 28

S 29


P 31

LISTOPAD 2011. »

Kalendar rada

247

U 1 Svi sveti, državni blagdan

S 2

Č 3

P 4

S 5


P 7

U 8

S 9

Č 10

P 11

S 12


P 14

U 15

S 16

Č 17

P 18

S 19

N 20 KRIST KRALJ

P 21

U 22

S 23

Č 24

P 25

S 26


P 28

U 29

S 30

STUDENI 2011. »

Kalendar rada

248

Č 1

P 2

S 3


P 5

U 6

S 7

Č 8 Bezgrješno Začeće BDM

P 9

S 10


P 12

U 13

S 14

Č 15

P 16

S 17


P 19

U 20

S 21

Č 22

P 23

S 24 Badnji dan

N 25 BOŽIĆ

P 26 Sv. Stjepan

U 27

S 28

Č 29

P 30

S 31

PROSINAC 2011. »

Kalendar rada

250

Mario BLAŽEVIĆ – diplomski rad (iz svjetskih religija) Stvaranjeukršćanstvuihinduizmu, pod vodstvom dr. sc. Nikole Bižace.

Vinko BEUS – diplomski rad (iz Svetoga pisma Novoga zavjeta) Govor oženidbiu1Kor7, pod vodstvom dr. sc. Marinka Vidovića.

Duje JUKIĆ – diplomski rad (iz liturgike) Procesionalnihodueuharistijskomslavlju, pod vodstvom dr. sc. Ivice Žižića.

Hrvoje KATUŠIĆ – diplomski rad (iz temeljnoga bogoslovlja) Patnja kodblaženeMarijepropetogIsusaPetković, pod vodstvom dr. sc. Nediljka Ante Ančića.

s. Jelena KRILIĆ – diplomski rad (iz duhovnoga bogoslovlja) Krjepostvjereu životu i misli Marije Propetog Petković, pod vodstvom dr. sc. Mladena Parlova.

Perica MASLAĆ – diplomski rad (iz crkvenoga prava) Povjeravanje župakleričkoj redovničkoj ustanovi i djelovanje redovnika na župama, pod vodstvom dr. sc. Jure Brkana.

Mario MATIJEVIĆ – diplomski rad (iz liturgike) DanGospodnji u uvjetimapostmoderne (Od sekularizacije blagdana prema euharistijskom identitetu nedjelje), pod vodstvom dr. sc. Ivice Žižića.

Mario POPOVIĆ – diplomski rad (iz patrologije) Jeronimovo poimanjeSvetogaredapremaEpCXLVI, pod vodstvom dr. sc. Ivana Bodrožića.

Jure SOLDIĆ – diplomski rad (iz ekumenskoga bogoslovlja) BonaventuraDuda,OFMživotidjelo, pod vodstvom dr. sc. Dušana More.

Stanko STOJIĆ – diplomski rad (iz filozofije) Teorija evolucije – nekiprirodoznanstveni i filozofsko-teološki aspekti, pod vodstvom dr. sc. Ivana Kešine.

Marinko ŠLJIVIĆ – diplomski rad (iz filozofije) Odnos teologije iprirodnihznanostiumisliVjekoslavaBajsića, pod vodstvom dr. sc. Ivana Kešine.

Silvija VUČKOVIĆ – diplomski rad (iz ekumenskoga bogoslovlja) FraIvanMarković i njegovoviđenje jedinstvaKristoveCrkve, pod vodstvom dr. sc. Dušana More.

POPIS DIPLOMIRANIH STUDENATA I DIPLOMSKIH RADOVA IZ AK. GOD. 2009./2010.

Diplomirani teolozi - FTS

251

Nikolina BANIĆ – diplomski rad (iz moralnoga bogoslovlja) Kaznaigrijeh, pod vodstvom dr. sc. Josipa Mužića.

Marin BAŠIĆ – diplomski rad (iz filozofije) RazvojikrizazapadnoghumanizmaumisliNikolajaBerdjajeva, pod vodstvom dr. sc. Josipa Mužića.

Marija BEKAVAC – diplomski rad (iz filozofije) Čovjekpredpitanjemsmisla, pod vodstvom dr. sc. Ivana Kešine.

Nikolina BRALO – diplomski rad (iz kršćanstva i religija) Duhovnostkaotemameđureligijskogdijaloga, pod vodstvom dr. sc. Anđelka Domazeta.

Lucijan KOSOR – diplomski rad (iz katehetike) Biblija u vjeronaučnimudžbenicimapetog i šestog razredaosnovne škole, pod vodstvom dr. sc. Jadranke Garmaz.

Marija MALEŠ r. Bilonić – diplomski rad (iz temeljnoga bogoslovlja) Crkvaiodgojzatolarancijuupluralističkomdruštvu, pod vodstvom dr. sc. Anđelka Domazeta.

Danira MARIĆ r. Milanović – diplomski rad (iz kršćanske objave) Mjesto iposlanježeneuCrkvi, pod vodstvom dr. sc. Anđelka Domazeta.

Sandra MIDENJAK – diplomski rad (iz kršćanske objave) Teologijastvaranjaiekologija, pod vodstvom dr. sc. Anđelka Domazeta.

Željka NENADIĆ – diplomski rad (iz katehetike) Vjeronaukdjecesaslušnimoštećenjima, pod vodstvom dr. sc. Jadranke Garmaz.

Ivana PAPIĆ – diplomski rad (iz kristologije) FenomenrelativizmauspisimaJosephaRatzingera, pod vodstvom dr. sc. Anđelka Domazeta

Beba ROMAC – diplomski rad (iz filozofije) Ozlukodsv.Augustinaisv.TomeAkvinskoga, pod vodstvom dr. sc. Ivana Tadića.

Zorica ŠITUM – diplomski rad (iz duhovnoga bogoslovlja) PoimanjebrakaiobiteljiumisliIvanaMerza, pod vodstvom dr. sc. Ivana Bodrožića.

Ivana VLAŠIĆ – diplomski rad (iz moralnoga bogoslovlja) Utjecajtelevizijenaobitelj, pod vodstvom dr. sc. Josipa Mužića.

Ivana ŽUPA r. Pavić – diplomski rad (iz povijesti Crkve) DoprinosdonIvanaDelalle starokršćanskojarheologiji i povijesti, pod vodstvom dr. sc. Nikole Bižace i dr. sc. Josipa Dukića.

POPIS DIPLOMIRANIH STUDENATA I DIPLOMSKIH RADOVA IZ AK. GOD. 2009./2010.

Diplomirani katehete - TKS

252

Dragana BUDIŠIN• Mladen CIKAČ• Darija GALIĆ• Tina GUDELJ• Iva IVKOVIĆ• Jelena LACO• Mihaela LOVRIĆ• Tereza MEDAK• Dragan MILIČEVIĆ• Darko PEJKOVIĆ• Martina PERKOVIĆ• Vinka SOKOL• Valentina ŠITUM• Anita VIDOJEVIĆ•

don Vinko BEUS• don Mato BREČIĆ• fra Nediljko ČARAPIĆ• fra Perica MASLAĆ• don Mario POPOVIĆ• fra Mario RADMAN• don Ante RAKO• fra Josip SUŠIĆ•

POPIS STUDENATA KOJI SU ZAVRŠILI PREDDIPLOMSKI TEOLOŠKO-KATEHETSKI STUDIJ

AK. GOD. 2009./2010.

POPIS ZAREĐENIH SVEĆENIKAAK. GOD. 2009./2010.

Sveučilišni prvostupnici i popis zaređenih svećenika

kbf split: akademska knjižica 2010./2011

Documents