kidd creek seminar
DESCRIPTION
Kidd Creek seminarTRANSCRIPT
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 1/20
Zavod za mineralogiju, petrologiju i RGN fakultetmineralne sirovine
Vulkanogena masivna sulfidna ležišta –The idd !reek, "ntario
Nina #e$ej %avid &vanini$ Valerije 'akarun
(kad) godina *+-).*+/) &vona &vki$
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 2/20
0(%R1(23
) 4V"%)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
*) V45(N"G6N( '(0&VN( 0457&%N( 561&8T()))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
*)) 'orfologija)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
*)*) lasifika9ija)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))*
*):) Veli;ina, kvaliteta, mineralogija, tekstura i altera9ije)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))):
*)-) (so9ija9ija s vulkanskim domama, grupiranje ležišta i pogodni horizonti)))))))))))))))))))))):
*)/) 0trukturni kontrolni faktor)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))-
*)<) Geneza i vulkanski fa9ijesi)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))-
*)=) Geokemijske zna;ajke))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))/
*)>) Geofizi;ke zna;ajke)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))=
*)?) 4tje9aj na okoliš)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))>
:) T#6 &%% !R66))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))?
:)) Regionalni položaj))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))?
:)*) @ovijest istraživanja))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))+
:):) Geofizi;ka istraživanja)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
:)-) Geokemijska istraživanja)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
:)/) Geologija V'0 ležišta idd !reek u okviru jednog AgreenstoneB pojasa))))))))))))))))))))*
:)<) 'ineraliza9ija))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))):
:)=) (ltera9ije)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))):
:)>) Geneza ležišta))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))):
:)?) 6ksploata9ija, prerada i proizvodnja))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))-
-) Z(524C()))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))/
/) @"@&0 5&T6R(T4R6))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))<
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 3/20
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 4/20
1. UVOD
@rije razmatranja povijesti istraživanja i geologije ležišta idd !reek važno je opisati
generalne karakteristike i razli;ite tipove ležišta masivnih sulfida, jer je doDro poznavanjeistih vrlo Ditno pri kreiranju programa istraživanja za pronalaženje novih ležišta tog tipa)
Vulkanogena masivna sulfidna ležišta su tip ležišta metalnih sulfida, uglavnom !u i Zn)
5ežišta su aso9irana i nastala iz vulkanskih hidrotermi u suDmarinskom okolišu)
2. VULKANOGENA MASIVNA SULFIDNA LEŽIŠTA
2.1. Morfologija
Vulkanogena masivna sulfidna ležišta EV'0F tvore uglavnom stratiforma i le$asta tijela koja
su smještena izmeu dviju magmatskih jedini9a ili magmatske i sedimentne jedini9e) Cesto su
priDližno kružnog ili ovalnog oDlika, no zDog deforma9ije rudna tijela mogu poprimiti izgled
9jevastog, štapi$astog ili sli;nog nepravilnog oDlika) @onekad, ali vrlo rijetko, se zDog oDlika
rudnog tijela V'0 rudna tijela mogu zamijeniti sa rudnim tijelima nastalim potiskivanjem
postoje$ih stijena Enpr) #orne "reDodH of Noranda, IueDe9F)&spod masivne rude oDi;no se nalazi štokverk koji može Diti orudnjen) 8tokverkne žile u
ovom slu;aju predstavljaju putove kojima su se mineralizirani fluidi kretali prema gore,
tvore$i iznad štokverka masivne sulfidne naslage E0l) *JF) @ojava koja može poremetiti
ovako jednostavan model orudnjenja je slampiranje) 0lampiranje uzrokuje klizanje masivne
rude sa štokverka i odvajanje)
Sl. 2-1. Shematski presjek stratigrafskih odnosa na području Noranda, Quebec. Ležište je Kuroko-tipa.
preu!eto i! "#$NS % &''N, ())*+.
1
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 5/20
2.2. Klasifikaija
@ostoje razni na;ini kojima se klasifi9iraju V'0 ležišta, a Daziraju se na sadržaju metala u
ležištu i tipu stijene doma$ina) 'ožda najopsežnija klasifika9ija je ona od K(RR&6 L
#(NN&NGT"N E???F) "ni su podijelili naslage V'0Ja na pet tipova ovisno o sastavu
stijene doma$ina, od najprimitivnijih do evoluiranih3
F mafi;ne V'0 naslageM
*F DimodalnoJmafi;ne V'0 naslageM
:F mafi;noJsili9iklasti;ne V'0 naslageM
-F DimodalnoJfelsi;ne V'0 naslageM
/F DimodalnoJsili9iklasti;ne V'0 naslage)
0ljede$a je geokemijska podjela koja dijeli naslage ovisno o metalima koje sadrže3
F 7e Enaslage pirita koje se koriste za proizvodnju sulfatne kiselineFM
*F 7eJ!u E!ipar tipFM
:F 7eJ!uJZn EKesshi tipFM
-F 7eJ!uJZnJ@D Euroko tip i @rimitivni tipF)
5N%"N E?>?F je imao malo druga;iji pristup od ovog jednostavnog geokemijskog E0l) *J
*F) "n je pokazao da ako se svaka to;ka na trojnom dijagramu pokaže kao koli;ina rudnog
metala u naslagama, onda imamo samo tri velike grupe3F ZnJ@DJ!uM
*F ZnJ!uM
:F !u)
Sl. 2-2. rojni dijagram prema LN'N /010+ preu!eto i! "#$NS % &''N, ())*+.
2
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 6/20
2.!. V"li#i$a% k&ali'"'a% (i$"ralogija% '"ks')ra i al'"raij"
Ve$ina V'0 ležišta u svijetu su mala) "ko >+O svih poznatih naslaga sadrži otprilike +,J+
't rude, a polovi9a od tih sadrži manje od 't) No, postoje vrlo velika i Dogata V'0 ležišta
koja su veoma profitaDilna za eksploata9iju, poput idd !reeka u "ntario, anada)
'ineralogija V'0Ja je jednostavna) 4glavnom se sastoji od P?+O 7eJsulfida, uglavnom
pirita, a ponekad je prisutan pirhotin) #alkopirit, sfalerit i galenit mogu Diti glavni rudni
minerali, dok su Dornit i halkozin ponekad glavni) (rsenopirit, magnetit i tetraedritJtenantit
mogu Diti prisutni u malim koli;inama) 0 porastom udjela magnetita, ove rude prelaze u
masivne oksidne rude) 2alovina je uglavnom kvar9, no u nešto manjim koli;inama i karDonati,
klorit i seri9it)
Ve$ina V'0 ležišta je zonirana) Galenit i sfalerit su oDilniji u gornjem dijelu rudnog tijela,
dok se koli;ina halkopirita pove$ava prema podini sve do halkopiritnog štokverka) "vakvo
zoniranje je doDro razvijeno u polimetalnim naslagama) (ltera9ija u V'0 ležištu se uglavnom
odnosi na altera9iju podine, a naj;eš$e su kloritiza9ija i seri9itiza9ija) (ltera9ijska zona je
9jevastog oDlika i nalazi se u središtu halkopiritnog štokverka) @romjer zone se pove$ava
prema masivnoj rudi) (ltera9ijska zona se zDog svoje veli;ine može jako doDro koristiti za
pronalaženje samog orudnjenja)
2.*. Asoijaija s &)lka$ski( +o(a(a% gr),ira$j" l"-i'a i ,ogo+$i /ori0o$'i
V'0 ležišta ;esto se u literaturi povezuju s vulkanskim domama E0l) *J-F, a vrlo doDar
primjer predstavlja ležište uroko unutar osaka distrikta u 2apanu) 'eutim, postoji
pretpostavka o formiranju ležišta uroko tipa u podru;jima depresija te o naknadnoj tektoni9i
kojom su formirane dome, ;ime su ležišta ovog tipa uzdignuta) To potvruju i ležišta poput
(mDler %istrikta, sjeverna (ljaska, koja ne pokazuju Dlisku aso9ija9iju s riolitskim domama)
2apanska uroko ležišta prostiru se i do >++ km, te su s više od stotinu poznatih pojava,
podijeljena su u osam ili devet okruga) 4nutar ovih okruga litološki sli;ne stijene sadrže
nekoliko izoliranih ležišta, što se pokazalo tipi;nim za masivna sulfidna ležišta, uz nekoliko
izuzetaka) 4nutar odreenih okruga, V'0 ležišta i s njima aso9irane dome pojavljuju se
uzduž linearnih pukotina koje su mogle utje9ati na njihovu distriDu9iju)
3
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 7/20
5ežišta svake grupe ;esto se javljaju unutar odreenih stratigrafskih intervala) Za primitivni i
uroko tip orudnjenja više je karakteristi;na pojava rude u vrhu felsi;kog stadija 9ikli;nog,
Dimodalnog kal9ijskoJalkalijskog vulkanizma povezanog s magmatskom komorom visokog
stupnja Emagma Dogata sili9ijemF, nego s odreenim felsi;kim tipom stijena E56(T et al),
?><, R&!(R%, ?>=F) ao primjer možemo navesti ležišta na podru;ju Noranda, IueDe9,
koja leže u usko ograni;enom stratigrafskom intervalu unutar goleme vulkanske strukture
deDele oko <+++ m E0l) *J:F)
Sl. 2-3. istribucija dacitnih doma i Kuroko 2ežišta, Kosaka istrikt, 3apanprema 4'56K'S46 % S$', /07)+
2.. S'r)k')r$i ko$'rol$i fak'or
'noga se masivna sulfidna ležišta pojavljuju unutar spuštenih kaldera, lokalizirana
sinvulkanskim rasjedima i nadliježe$im naslagama unutar graDa) @rilikom istraživanja
navedenih terena potreDno je doDro prou;iti literaturu koja opisuje istraživano podru;je,
napraviti detaljno geološko kartiranje te pažljivo interpretirati vulkanske pojave) Na taj sena;in može pretpostaviti ho$e li se ležište nalaziti Dlago položeno ili strmo nagnuto, ho$e li
Diti neprimjetno ili znatno deformirano ili metamorfozirano, te na koji na;in treDa izvesti
geokemijska i geofizi;ka ispitivanja, kao i na koji $e se na;in izvoditi Dušenje)
2.. G"$"0a i &)lka$ski faij"si
V'0 ležišta desetlje$ima su smatrana epigenetskim hidrotermalnim rudnim tijelima
EK(T6'(N, ?/+F) 'eutim, ?/+) godine otkrilo se kako su ona singenetskog,
4
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 8/20
suDmarinskoJekshalativnog i sedimentnog postanka) %o ovog zaklju;ka se došlo
istraživanjem postanka podmorskih hidrotermalnih izvora Eeng2. Dla9k smokersF na širem
podru;ju oko 9entara širenja o9eanskog dna ER"N(, ?>>F E0l) *J-F)
Sl. 2-4. Shema podmorskog hidroterma2nog i!8ora 999.foranmining.com +
'asivna sulfidna ležišta ;esto se povezuju s odreenom vulkanskom skupinom) @rimjeri9e, u
rudarskim kompleksima nalaze se Dre;irani rioliti koji se povezuju s jednim od tri mogu$a
pro9esa nastanka3 F formirani su u Dlizini strukturnih magmatskih otvora koji su takoer
predstavljali vru$e izvoreM *F rezultat su pojave eksplozivnih hidrotermiM :F formirani su
tijekom nastanka kaldere uslijed ;ega je došlo do pro9esa mineraliza9ije E#"%G0"N, ?>?F)
&z navedenog se zaklju;uje da je Ditno razumjeti pro9ese nastanka i razvoja vulkanskih
pojava, a do tih podataka se može do$i detaljnim kartiranjem, analizom jezgri i usporedDom s
nekim modernim vulkanskim modelom)
2.3. G"ok"(ijsk" 0$a#ajk"
Geokemijska istraživanja su vrlo Ditna u istraživanju V'0 ležišta) @rimeri9e, u anadi su se
pokazala vrlo korisnim za odreivanje loka9ije i duDine istražnih Dušotina jer su perspektivna
podru;ja u geološkoj prošlosti Dila zaleena, pa u geofizi;kom kontekstu imaju slaDi odziv)
Na južnoj hemisferi se takoer pokazala uspješnom, ;ak i u podru;jima intenzivnog trošenja,
gdje su elektromagnetska istraživanja neu;inkovita zDog vodljivih jalovinskih površinskihnaslaga)
5
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 9/20
Geokemija ležišta ukazuju na oDoga$enje 7e i 'g te osiromašenje sa Na i !a u gotovo svim
ležištima) "Doga$enje sa !u nalazi se u podini, dok je krovina osiromašena) "Doga$enje sa
'n je oDratno) i 'n pokazuju relativno osiromašenje Dlizu, a oDoga$enje dalje od ležišta)
5ežište je ;esto oDoga$eno rudnim elementima, poput Zn, dok su pojave elemenata u
tragovima E(u, !l, Kr, (s, 0DF varijaDilne) on9entra9ija !uJZnJ@D u najve$im V'0
ležištima u anadi prikazana je na sli9i *J/)
Sl. 2-5. Koncentracija :u-;n-<b u 8e=im #&S 2ežištima Kanade 999.una2med.edu.co +
&straživanje imoDilnih elemenata poput Ti, Zr i R66 koji nisu Dili zahva$eni hidrotermalnom
altera9ijom mogu ukazati na izvornu kemiju vulkanita) 'ineralizirani vulkaniti imaju
plosnatiji oDlik R66Jdijagrama Eniži 5aJ5u odnosiF i doDro izražene 6uJanomalije, za razliku
od jalovih vulkanita Evulkanita koji ne sadrže ruduF koji pokazuju oDoga$enje sa lakim R66 i
slaDo izražene 6uJanomalije E0l) *J<F) 6uJanomalije upu$uju da je magma pretrpjela snažnu
frak9iona9iju na svom putu prema površini te na postojanje suDvulkanske magmatske komore)
6
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 10/20
Sl. 2-6. 5"" dijagram minera2i!iranih kise2ih 8u2kanita norma2i!iran na hondritni meteorit. >!orci su u!eti i!
kanadskih, austra2skih i Kuroko 2ežišta u 3apanu. >!orak ? predsta82ja Kidd :reek. ijagram je re2ati8no
p2osnat i ima i!raženu "u-anoma2iju :$&<@"LL et a2.,/01(+.
2.4. G"ofi0i#k" 0$a#ajk"
2edan od klju;nih elemenata u istraživanju modela su geofizi;ke zna;ajke ležišta) Ve$ina
otkri$a V'0 ležišta proizašla su iz geofizike, poseDno u gla9ijalnim podru;jima anadskog
štita) V'0 ležišta odgovaraju na veliki Droj geofizi;kih metoda, jer sadrže više sulfida koji
;esto pokazuju elektri;nu vezu, dopuštaju korištenje 6' tehnike, a tijela su gusta, što
omogu$uje korištenje metoda gravita9ije)
A(irDorneB magnetski i elektromagnetski E6'F sustavi široko se koriste za kartiranje, a
mogu$e je spojiti aeromagnetske podatke s daljinski detektiranim poda9ima) &zvrstan primjer
upotreDe magnetizma u detaljnom kartiranju terena arhajske starosti je ilgarn Dlok uzapadnoj (ustraliji E&0560 et al), ?>?F, gdje se pokazala kao ekonomi;na metoda kartiranja
glavnih litologija i strukturnih promjena) 'agnetske jedini9e, kao što su uslojene željezne
forma9ije, su više magnetizirane u odnosu na manje magnetizirane jedini9e Ekisele vulkanske
stijene i sedimentne stijeneF) @onekad se sekundarni maghemit Eferimagneti;an 7eJoksid koji
nastaje trošenjem 7eJspinela, široko rasprostranjen u oDliku žutog pigmenta u terestri;kim
sedimentima i tlimaF može formirati u trošenim podru;jima poput dijelova ilgarn, što
otežava interpreta9iju 6'Jpodataka, ali može Diti i korisno u otkrivanju paleokanala E0l) *J=F)A(irDorneB 6'Jmetode su se koristile u anadi do ?=+) godine) Njihova ograni;ena duDina
prodiranja EQ/+ mF i pokrivenost poten9ijalnih podru;ja jalovinom rezultirala je Dušenjem
samo onih vodi;a koji se nalaze Dlizu površine) Novija geofizi;ka istraživanja usmjerena su
na pronalaženje ležišta u duDini te se u tu svrhu naglasak stavlja na donJhole metode)
Sl.2-7. Shematski dijagram prika!uje prob2eme upotrebe magneti!ma i "& metode
u područjima koja su inten!i8no trošena, npr. i2garn u !apadnoj $ustra2iji
Smith % <ridmore /010.+
7
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 11/20
0lika *J+ prikazuje detek9iju V'0 ležišta u kompleksu Noranda koriste$i rezultate donJ
hole metode u Dušotini izDušene oko ++ m od ležišta na =++ m duDine)
'ožda najvažniji dio je uklju;ivanje prethodno spomenutih metoda u integrirani istraživa;ki
program) Nedavni primjer uspješne upotreDe integra9ije je otkri$e 5ouvi9ourt ležišta Dlizu Val
dS"ra u IueDe9u) @rogram je Dio usmjeren na odreivanje duDine prostiranja ležišta u
5ouvem rudniku koji je je proizvodio + godina) Kušenje Dušotina do =++ m provedeno je na
to;kama s razmakom od :++ m, radi testiranja poten9ijalnih horizonata na duDini) 2edna
Dušotina je presjekla zonu halkopiritnih ži9a koja sadrži +,><O !u) %onJhole metoda
pokazala je veliku vodljivost, a geokemija zna;ajne anomalije, što je ukazalo na veliku zonu
hidrotermalne altera9ije koja je povezana s druga;ijim horizontom, nego što je u 5ouvem
rudniku) %aljnje faze Dušenja dovele su do otkri$a masivnih sulfida) Resursi su pro9ijenjeni
na *> 't !uJZnJ(gJ(u rude) 4 otkri$e ležišta ukupno je uloženo !*,/')
Sl. 2-10. <rimjena do9n-ho2e "& metode u 2ežištu 5ibago, Noranda, Quebec.
etektirani su su2fidi na /?) m dubine u bušotini <"&@"5'N, /010+.
2.5. U'j"aj $a okoli
0ulfidna priroda ležišta predstavlja veliku mogu$nost one;iš$enja ET(5"R et al), ??/F)
onkretno, željezo i Dazni metali, poput !u, @D, Zn i Ni, su nestaDilni pri dolasku na
površinu, a ako ležište nije sanirano može dovesti do kiselih rudnih otpadnih voda) 'noga
ležišta sadrže i zna;ajne kon9entra9ije toksi;nih metala kao što su arsen, kadmij i živa) "sim
8
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 12/20
toga, zDrinjavanje ostataka pri odvajanju sulfida je skupo) 4tje9aji na okoliš i troškovi
povezani s njima umanjili su privla;nost V'0 ležišta za neke rudarske kompanije)
!. T6E KIDD 78EEK
!.1. 8"gio$al$i ,olo-aj
idd !reek je smješten unutar (DitiDi pojasa koji se nalazi u provin9iji 0uperior na
anadskom štitu) @rovin9ija 0uperior sa površinom od ,< milijuna km* je najve$a provin9ija
arhajske starosti unutar anadskog štita i proteže se duž provin9ija IueDe9 i "ntario E0l) :JF)
Sl. 3-1. 5egiona2ni po2ožaj $bitibi pojasa 999.canmin.org +
0tijene koje se nalaze na tom podru;ju vrlo su sli;ne onima fanerozojske starosti koje se
nalaze na podru;jima zona suDduk9ije s razlikama koje su posljedi9a više temperature u
srednjem plaštu te ve$eg par9ijalnog taljenja kore u unutarnjem plaštu E#"77'(NN, ?>?F)
(rhajski pojasevi zelenih škriljava9a, kakav je i (DitiDi pojas, širom svijeta se pojavljuju u
takvom oDliku da su podijeljeni na dva dijela) %onji dio, kojeg dominantno grade magmatske
stijene, i gornji dio kojeg grade sedimentne stijene Erožnja9i, uslojene željezne forma9ije i
klastitiF E0l) :J*F) %onji dio sa pretežito magmatskim stijenama se dalje može dijeliti na donji
dio koji je graen od ultramafitnih stijena te gornji dio koji je graen od mafitnih do felzitnih
stijena) (DitiDi pojas je >++ km duga;ak i *++ km širok što ga ;ini najve$im svjetskim
9
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 13/20
pojasom zelenih škriljava9a arhajske starosti E*,=J*,< mrd) g)F) "vaj je pojas podijeljen u
vulkanskih kompleksa E0(NG0T6R L 0!"TT, ?=<F, ali rude masivnih sulfida se pojavljuju
samo u / kompleksa i to unutar da9itnih i riolitnih stijena koje ;ine /,/J+O ukupnog
volumena magmatskih stijena koje se u tom pojasu nalaze) @odatak o rezervama iz ??+)
godine govori o -*- 't rude, od ;ega je -,-O Zn, *,O !u, +,O @D, -< g.t (g i ,- g.t (u
E0@""N6R L K(RR&6, ??:F)
Sl. 3-2. AraBa pojasa !e2enih škri2ja8aca 999.tan!aniaroCa2tC.com +
!.2. 9o&ij"s' is'ra-i&a$ja
@ronalazak ležišta idd !reek Eili 69stall 'ine, kako se u prošlosti zvaoF nije se dogodio
slu;ajno, ve$ je produkt dugogodišnjeg mukotrpnog rada iskusnog istraživa;kog tima koji je
koristio najnoviju mogu$u tehnologiju kako Di otkrio ležište) &ako su se u neposrednoj Dlizini
nalazila ve$a nalazišta zlata, idd !reek godinama nije Dio otkriven jer je ruda Dila
prekrivena glinom i mo;varnim tlom pa se ležište nije moglo otkriti primitivnim metodama
istraživanja E!5(R6, ?=-F)
Ualter #olHk je sredinom /+Jih godina prošlog stolje$a primijenio genetski model koji govorida se orudnjenje nalazi na kontaktu riolita i sedimentnih stijena te su uz pomo$ geofizi;kih
istraživanja iz zraka otkrivene anomalije koje Di mogle ukazivati na postojanje ležišta, ali su
istraživanja odgoena na nekoliko godina zDog nesuglasi9a u pravnim odnosima oko
zemljišta) ?<) godine je pomo$u geofizi;kih istraživanja iz zraka utvrena to;na loka9ija
anomalije) "dmah nakon otkri$a anomalije zapo;eta su preliminarna terenska istraživanja, ali
su se odužila pa su istražna Dušenja zapo;eta tek ?<:) godine) Kušotine su Dile smještene u
9entralnom dijelu anomalije tako da su ve$ prve Dušotine krajem ?<:) godine naišle na pozitivne rezultate) @rvom Dušotinom je u studenom ?<:) naDušeno == m naslaga te je
10
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 14/20
doDiven sljede$i udio vrijednih metala3 >,:=O Zn, ,*-O !u te manja koli;ina (g) To je
zna;ilo otkri$e Dogatog ležišta te je odmah zakupljeno zemljište kako Di se moglo nastaviti s
Dušenjem) %aljnjim Dušenjem kroz ?<-) i ?</) godinu utvreno je kako je deDljina otkrivke
mala te da $e se eksploatirati površinskim kopom)
Tijekom sljede$ih nekoliko desetaka godina proveden je vrlo velik Droj istražnih Dušenja sa
ve$inom pozitivnim rezultatima) @odru;je oko ležišta idd !reek je takoer detaljno
istraživano, ali nisu naeni nikakvi faktori koji Di ukazivali da Di se i tamo mogla nalaziti
ruda) 0toga ostaje pitanje je li idd !reek izolirano ležište masivnih sulfida ili pripada grupi
ležišta ;iji su ;lanovi ili erodirani tijekom geološke prošlosti ili se nalaze duDlje u podzemlju,
pa tek treDaju Diti otkriveni)
!.!. G"ofi0i#ka is'ra-i&a$ja
ako Di se ležište otkrilo treDalo je primijeniti niz geofizi;kih istraživanja kako Di razumjeli
njihov odziv iznad mogu$eg ležišta E%"N(#"" et al), ?=+F) @rovedene su metode poput
elektromagnetskih istraživanja, indu9irane polariza9ije, gravimetrijskih i magnetometrijskih
istraživanja) !entralna anomalija otkrivena je pomo$u elektromagnetskih istraživanja, ali i
pomo$u indu9irane polariza9ije, elektri;ne otpornosti i gravimetrije) 2edino magnetometrija
nije dala anomaliju koja Di mogla ukazivati na ležište, ali je pomogla pri odreivanju podru;jagdje se nalaze peridotiti)
!.*. G"ok"(ijska is'ra-i&a$ja
&ako ležište nije otkriveno pomo$u geokemijskih anomalija, odmah nakon otkri$a je testirano
da li Di geokemijska istraživanja Dila od pomo$i pri daljnjem istraživanju ležišta) 'eutim, tu
se javio proDlem jer se na podru;ju idd !reeka, ali i 9ijelog (DitiDi pojasa na površini nalazigusta šuma s mo;varnim tlom) 4 podini mo;varnog tla se nalazi do </ m deDeo sloj
glinovitog tila i gline jezerskog podrijetla) Taj gla9ijalni materijal Ditno utje;e na geokemijska
istraživanja na površini) ZDog prekrivanja rude masivnih sulfida gla9ijalnim naslagama teško
se mogu otkriti anomalije 9inka na površini) ao posljedi9a toga, na tom prostoru nisu
mogu$a površinska geokemijska istraživanja ve$ je potreDno primijeniti Dušenje kako Di se
uzor9i iz naslaga ispod gla9ijalnih nanosa mogli uzeti za daljnja geokemijska istraživanja)
11
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 15/20
!.. G"ologija VMS l"-i'a Ki++ 7r""k ) ok&ir) j"+$og :gr""$s'o$"; ,ojasa
V'0 ležište na podru;ju idd !reek predstavlja klasi;ni slu;aj ekshalativnog ležišta koje je
razvijeno na ili Dlizu vršnog dijela arhajskog vulkanskog 9iklusa J (DitiDi Greenstone pojasa)
Zeleni pojasevi su tipi;na zna;ajka arhajskih terena na ;itavoj Zemlji i gospodarski su vrlo
zna;ajni) 4z njihove donje ultraDazi;ne dijelove ;esto su vezana ležišta kroma i nikla, a uz
gornje kiselije dijelove ležišta 9inka, Dakra, sreDra i zlata, dok su uz najgornje sedimentne
dijelove vezana ležišta mangana, Darita i željeza EK&7F EK4!"V&, *++<F)
ako je ve$ prethodno spomenuto, u donjem dijelu jednog tipi;nog greenstone pojasa nalaze
se ultraDazi;ne stijene EkomatitiF) &znad njih dolaze Dazalti s hornDlendom i kloritom, koji im
daju zelenu Doju po kojoj su i doDili ime) &znad Dazalta dolaze kiseliji eruptivi koji su u vrhu
prekriveni klastitima E4 idd !reeku su to grauvakeF) @risutne su i ApilloB lave, koje jasno
ukazuju na suDmarinsku vulkansku erup9iju)
idd !reek je karakteriziran Dimodalnom riolitJDazalt aso9ija9ijom stijena, sa zna;ajnim
prekidima u vulkanizmu tijekom kojih su se taložili sedimenti) Na sli9i :J: prikazan je
shematski profil sa stratigrafskim odnosima u ležištu)
12
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 16/20
Sl. 3-3. Shematski profi2 stratigrafskih odnosa na području
2ežišta Kidd :reek prema <$556S4, 5.5./001+, preu!eto s 999.bgs.ac.uk +.
0tijene doma$ini su rioliti koji su dosta fragmentirani EDre;iraniF uslijed hidrauli;kog
frakturiranja, a unutar njih nalazi se štokverkna halkopiritna zona Erudno tijeloF) Na podru;ju
ležišta nalaze se i velike toleitske, gaDroidne intruzije EgaDroidni siloviF) Rioliti koji se nalaze
neposredno uz ležište su oko :++ m deDeli i protežu se do ++ m od ležišta, što upu$uje na to
da je mineraliza9ija kontrolirana magmatskim pro9esom formiranja stijene EsuDmarinskim
riftovanjemF, kao i na kontrolu geometrije altera9ija te oDlika V'0 ležišta)
!.. Mi$"rali0aija
Rudno tijelo ima maksimalnu deDljinu od <> m, proteže se oko <=+ m i poznato je da seže do
*??+ m duDine) @ostoje tri velika tipa rude3
1< 'ok&"rk , odnosno halkopiritne ži9e koje prožimaju fragmentirani riolit, a sa halkopiritom
su aso9irani pirit ili pirhotin Eova ruda sadrži oko *,/O !uFM
2< (asi&$a r)+a, koja se primarno sastoji od pirita, sfalerita, halkopirita, galenita i pirhotina,
a kao ak9esorni se nalaze akantit, tetraedritJtenantit, stefanit, pirargirit i dr), s kojima se javlja
samorodno sreDro, dok se kositar javlja kao kasiterit zajedno sa stanitom u tragovimaM
13
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 17/20
!< frag("$'ira$a ili =r"#as'a r)+a aso9irana sa grafiti;noJkarDonatnim slojevima, koji se
sastoje od argilita, slejta i piroklastitaM smatra se da je nastala deDritnim tokom)
!.3. Al'"raij"
4ltraDazi;ne stijene EkomatitiF zahva$ene su ranom serpentiniza9ijom, dok su rioliti zahva$eni
sili9ifika9ijom) &ste su zahva$ene kasnijim !"* metasomatizmom) Nadalje, jaka kloritiza9ija,
seri9itiza9ija i sili9ifika9ija javljaju se u Dazi štokverkne zone uzduž rudnog tijela)
!.4. G"$"0a l"-i'a
0matra se da je ležište idd !reek vulkanskoJekshalativnog podrijetla te je po svojim
karakteristikama, izuzev njegove veli;ine, sli;no Drojnim drugim ležištima primitivnog tipa)
'ogu se izdvojiti dvije glavne teorije o postanku ovog ležišta, ali su oDje diskutaDilne3
1< 9r"(a >"a'? "' al. @1544<% hidrotermalno alterirani rioliti pokazuju karakteristi;no
oDoga$enje sa >", u odnosu na druga V'0 ležišta) "vi autori isti;u da je oDoga$enje
normalne morske vode pra$eno evapora9ijom proizvelo fluid visokog saliniteta, oDoga$enog
sa >", koji može prenositi veliku koli;inu metala, što na kon9u dovodi do formiranja velikog
ležišta kao što je idd !reekM 2< 9r"(a Ta?lor 6)s'o$ @1554<% mogu$e je da je ovajregionalni niskotemperaturni fluidni tok vezan za regionalni Dazi;niJultraDazi;ni izvor
topline, kao što su komatitni tokovi)
5ežište idd !reek predstavlja jedno od najistraženijih V'0 ležišta na svijetu, ali još uvijek
postoje neriješena pitanja vezana za njegovu genezu J izvor topline potreDan da Di derivirao
toliko veliki konvek9ijski sustav koji je doveo do stvaranja ovog gigantskog ležišta te zašto se
u Dlizini idd !reeka ne nalazi još velikih ležišta, kao što je to ina;e slu;aj s drugim V'0
kompleksima) &li se nalazeW
!.5. Eks,loa'aija% ,r"ra+a i ,roi0&o+$ja
idd 'ine je najduDlji rudnik Daznih metala na svijetu, s duDinom od *?++ m, što ga ;ini
najDližom pristupa;nom to;kom središtu Zemlje) 5ežište je otkriveno ?<-) godine, a ?</)
godine donesena je odluka o izgradnji kompleksa AopenJpitBJželjezni9aJkon9entrator) Tada su
se javila dva glavna proDlema3 tlo i transport rude) Gotovo 9ijelo podru;je na kojem se nalazi
ležište Dilo je prekriveno deDelim slojem rahlog materijala3 gla9ijalnim tlom EAmuskegBF,
14
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 18/20
tilom i glinom) Nije Dilo ;vrstog tla dovoljno velikog za kon9entrator, kao niti 9esta ili
željezni9a u Dlizini eksploata9ijskog polja) on9entrator je stoga izgraen *= km isto;no od
Timminsa, Dlizu auto9este, željezni;ke pruge, dalekovoda i plinovoda) @rvotno je to Dio samo
površinski kop EjamaF, ali je uDrzo donesena odluka o produDljavanju kopa, odnosno izgradnji
podzemnog rudnika)
%anas se rudnik sastoji od : vertikalna rudarska okna, a tre$e okno seže do duDine od gotovo
:+++ m E0l) :J<F) 4 *++) godini proizvodnja je iznosila oko * milijuna tona rude iz prva dva
okna)
Visokoautomatizirani kon9entrator je s razvojem tehnologije znatno poDoljšavan i
nadograivan, a do ?>) godine kapa9itet mu je iznosio oko * */+ tona rude.danu E-,/
milijuna tona.godiniF) @roizvodio je sedam razli;itih kon9entrata) Talioni9a i rafinerija su
takoer sagraene u Dlizini Timminsa, a ovaj kompleks oDrauje *.: !uJkon9entrata i
proizvodi oko ?+ +++ tona katodnog Dakra)
Sl. 3-6. <resjek rudarskih rado8a u 2ežištu Kidd :reek preu!eto s 999.mining-techno2ogC.com +.
15
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 19/20
*. BAKLCUAK
V'0 ležišta predstavljaju vrlo perspektivna podru;ja za istraživanje, Dudu$i da mogu Diti
velika, polimetalna rudna tijela poput idd !reeka) 4 smislu istraživanja, treDala Di se
promatrati kao komDina9ija geoloških, geokemijskih, geofizi;kih metoda i metoda Dušenja)
Tijekom %rugog svjetskog rata, kada geokemijske metode nisu još Dile dovoljno razvijene,
zra;na elektromagnetska snimanja dovela su do mnogih uspješnih otkri$a na podru;ju
anadskog štita, konkretno do otkri$a idd !reeka) %anas ono predstavlja jedno od
najistraženijih V'0 ležišta na svijetu, zahvaljuju$i razvoju tehnologije i metoda istraživanja)Kez oDzira na stupanj istraženosti, još uvijek postoje neriješena pitanja, a odgovori na ista
mogli Di pomo$i u njegovom još Doljem razumijevanju, kao i do mogu$ih otkri$a novih
ležišta u regiji) 'etode koje istraživa;i koriste na podru;ju ovog ležišta, poput sofisti9iranih
geokemijskih i geofizi;kih metoda, od velikog su zna;aja za istraživanje drugih V'0 ležišta
na Zemlji)
. 9O9IS LITE8ATU8E
'""N, 2)!), U#(T656, ')6)G) L 6V(N0, ()') E*++<F3 6ntroduction to minera2
eDp2oration) Kla9kell @uDlishing, 4, :/>J:>)
!('@K655, &)#), !"(%, @), 7R(N5&N, 2)'), G"RT"N, ')@), 0!"TT, 0)%), 0"U(, 2),T#4R0T"N, @)!) E?>*F3 5are earth e2ements in 8o2canic rocks associated 9ith :u-;n
massi8e su2phide minera2i!ationE a pre2iminarC report. !anadian 2ournal of 6arth 09ien9es,?E:F, <?J<*:)
@(RR&0#, R)R) E??>F3 5adio-isotope dating sheds 2ight on ancient deposits. 6arthise,&ssue *, *<J*)
K4!"V&, % E*++<F3 4istorijska geo2ogija /) 4džDeni9i 0veu;ilišta u ZagreDu)
16
7/21/2019 Kidd Creek Seminar
http://slidepdf.com/reader/full/kidd-creek-seminar 20/20