kjel a.nordstrom jonas riderstrale funky …...kjel a.nordstrom jonas riderstrale funky business...
TRANSCRIPT
Kjel A. NordstromJonas Riderstrale
FUNKY BUSINESSKapital igra kako talenat svira
ΠΠΛΛΑΑΤΤΩΩ
biblioteka pastecopy
Naslov originala,Jonas Ridderstrâle, Kjelle Nordström,
Funky Business, ©BookHouse Publishing AB,Stockholm, 2002.
© Copyright za Srbiju i Crnu Goru PLATW
UrednikAleksandra Mi{i}
KJEL A. NORDSTROMJONAS RIDERSTRALE
FUNKY BUSINESSKAPITAL IGRA KAKO TALENAT SVIRA
Prevela s engleskogDragana \or|evi}
BEOGRAD2004.
ΠΠΛΛΑΑΤΤΩΩ
Kjel A. NordstromJonas Riderstrale
FUNKY BUSINESSKapital igra kako talenat svira
Izdava~Izdava~ka ku}a PLATW
Akademski plato br. 1Beograd, tel. 011/30-34-808
Za izdava~aBranislav Gojkovi}, direktor
UrednikAleksandra Mi{i}
Tehni~ki urednikMihailo Pendo
Lektura i korekturaNata{a Antonijevi}
Kompjuterska pripremaGoran Skaki}
[tampa[tamparija PLATW
Tira`1000
821.163.41
NORDSTROM, Kjel
Funky Business : Kapital igra kako talenat svira /Kjel A. Nordstrom i Jonas Riderstrale ; prevela s en-gleskog Dragana \or|evi}. – Beograd : Plato, 2004(Beograd :PLATW). – 290 str. ; ilustr. ; 21 cm. – (Bib-lioteka „COPY PASTE” [PLATW])
Prevod dela: Funky Business / Jonas Ridderstrâle andKjelle Nordström. – Tira` 1000. – Bele{ke : str. 277-287.
ISBN 86-447-0209-21. Riderstale Jonas
COBISS.SR-ID 112263948
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
biblioteka pastecopy
�
SADR@ AJ
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1 FANKI VREMENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Borba mozgova . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Tre}arevolucijaznanja
Povratak u revoluciju . . . . . . . . . . . 3� Fankibiznisjeistinskiglobalan Fankibizniszna~ija~ukonkurenciju svudaizasve Fankibiznisiziskujestalnupotraguza razli~ito{}u Fankibiznisiziskujeorganizacione inovacije Fankibiznispostavljamenad`menti rukovo|enjeusredi{tezbivanja Fankibiznisnamdajemo}
Ka fanki budu}nosti . . . . . . . . . . . . 47
2 SILE FANKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . �0
Tehnologija: beskrajan akord . . . . . �� Digitalnipodaci Digitalnisnovi
Institucije: obnova mauzoleja . . . . 6� Institucijakapitalizma Nacionalnadr`ava Politi~kepartije Ve~nopreduzetni{tvo Porodica
Vrednosti: od teleskopa do kaleidoskopa . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 Radnevrednosti Fuzijauglobalnomselu Duhovnapraznina
Deregulacija ` ivota: osu|eni na slobodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 Uhvatitiseuko{tacshaosom
3 FANKI SELO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Dru{tvo vi{ka . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 Tr`i{nagroznica Prekomernaponuda Besplatnakomunikacija Povratakzahtevnogpotro{a~a Trkazapa`nju
Sada: dru{tvo u realnom vremenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 Dobaaukcija
Softwhere? Dru{tvo mozgova . . . 108 Konkurencijazasnovananasposobnosti
Svuda: globalno povezano dru{tvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11� Dalekizapad Dalekiistok Bli`iistok Bli`enama Itd. Lideriineodlu~ni
Maglovito dru{tvo . . . . . . . . . . . . . 129
Fragmentisano dru{tvo . . . . . . . . 133 Polarizacija Plemenizacija Individualizacija
Dru{tvo slo-` e-ni-ca . . . . . . . . . . . 139
Pobednik dobija sve . . . . . . . . . . . 142 Konkurencijarecepata
7
4 FANKI D .O .O . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
Fanki d .o .o . je usredsre|en . . . . . 1�1 Su`enifokus [upljifokus Ciljanifokus
Fanki d .o .o . je uticajan . . . . . . . . . 164 Interniuticaj Industrijskiuticaj Me|unarodniuticaj
Fanki d .o .o . je inovativan . . . . . . . 174 Inovirajtenovimstrategijama Inovirajtebrzinom Inovirajtepame}u Ignorisatiislu{atipotro{a~e Kombinujteheterogenostihomogenost
Fanki d .o .o . je heterarhijski . . . . . 191 Fankimodel Sedamkarakteristikafankifirme
Recept za uspeh? . . . . . . . . . . . . . 203
� FANKI VI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
Smisleno vo|stvo . . . . . . . . . . . . . 212 Usmerenje–zavrtime Eksperimentisanje–oprostimi Obrazovanje–razvijme Personalizacija–vidime
Izja{njavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . 233 Buditejedinstveni Inkorpori{itese Pove`itese
Upravljanje snovima . . . . . . . . . . . 241
8
6 FANKI RASPOLO@ENJE 244
[ta ~ini erotske snove? . . . 248
Od lokacije do organizacije . . . . . . . . . . . . 2�1
Ekonomija du{e . . . . . . . . . . 2�6
Beskona~na inovacija . . . . . 262 Senzacionalnestrategije
Izgradite emotivno preduze}e . . . . . . . . . . . . . . 268
Prosek nikada ne pobe|uje 274
Bele{ke . . . . . . . . . . . . . . . . . 277
Spisak autora fotografija i ilustracija . . . . . . . . . . . . . . 288
9
Uvod
Menad`ment za ~ove~anstvo
Sve je, jednostavno, postalo li~no. Sloboda je novi, nezaustavljivi virus. Sve nas je vi{e {to sa sebe stresamo ~eli~ne okove. Pravo na izbor caruje. Napu{tamo stari na~in ̀ ivljenja – kako u Evropi, tako i u Aziji i obe Amerike. Tradicionalne institucije odbijaju da prihvate odgovornost za nas. Socijalne ustanove zatvaraju se zbog nebrige ili politi~kih dogmi. Njihova propast je surova `ivotna istina, koju ni ve}i porezi ne mogu ubla`iti.
Vi{e slobode zna~i i vi{e odgovornosti. Ako vi ne iskoristite svoje pravo na izbor, to }e neko drugi, negde drugde, u~initi umesto vas. Budite sigurni, pri tom, da ih va{e dobro ne}e preterano zanimati.
Sami smo
Novo dru{tvo blagostanja – ovoga puta je to dru{tvo, a ne dr`ava – kao da sti`e iz IKEE. Komponente dobijate uredno spakovane u kartonske kutije, ali, kao {to ste verovatno i sami primetili, uputstva za sklapanje nema.
Da biste pre`iveli i uspeli, morate da se naoru`ate najsmrtonosnijim oru`jem – znanjem.
Fanki biznis tuma~i usamljenost vizionara
Fanki biznis je knjiga za samopomo}, ali bitno druga~ija od ostale takve literature. Umesto da ljudima govori {ta da misle, ona ih poziva da sagledaju promene koje uti~u na na{e
10
dru{tvo, privredu, preduze}a, posao i kona~no, na{e `ivote. Umesto da po`njemo jedan usev s jednog polja, krenuli smo u potragu za obrascima koji pro`imaju mnogo razli~itih disciplina i analiti~kih nivoa. Nadamo se da }e bar nekima od vas ovaj vodi~ kroz dana{njicu pomo}i da donesete mudrije odluke ili, ako ni{ta drugo, da shvatite da je i nedono{enje odluke tako|e odluka. Ali, pre ili kasnije, neku odluku morate doneti. Pa onda neka bude, pametna. Neke ~itaoce ove knjige iznena|uje to {to su je napisala dva {vedska akademika. Neki je iz tog istog razloga nisu pro~itali! Ali, postoji i nekoliko jakih razloga {to su Fanki biznis napisali upravo [ve|ani. Na zemaljskoj kugli nema modernijeg mesta od [vedske – Stokholma naro~ito. [vedska je verovatno oti{la dalje od bilo koje zapadne zemlje u tome da moderno prepozna, i`ivi i oseti. Ona elementarna sila koja je [vedsku gurala napred proteklih nekoliko decenija, bila je ideja da rukopis pro{losti treba uni{titi, a `ivot urediti tako da ljudi steknu slobodu da znaju ono {to `ele, da idu kuda `ele i rade {ta `ele, nezavisno od pola, dru{tvenog statusa, itd.
Ovim je jak naglasak stavljen na obrazovanje i li~ne slobode, ali je isto tako i nedostatak stabilnosti postao izra`eniji, tako da su mladi [ve|ani bili primorani da nau~e kako da pre`ive i uspeju u uslovima velike neizvesnosti. Koliko je to dobro ne znamo, ali nama je potpuno nepoznata ideja do`ivotne vernosti – domovini, preduze}u, mu`u ili `eni – jer je nikada nismo iskusili. [vedska se pripremala za ova na{a nesigurna vremena ~ak i onda kada nije mogla znati da su ona osu|ena na neizvesnost.
Povratne fanki informacije
Fanki biznis je preveden na vi{e od 25 jezika – tri jezika vi{e od ukupnog broja prodatih primeraka na{ih doktorskih disertacija. Reakcije su bile vi{e nego pozitivne, ali su se i
11
razlikovale od mesta do mesta. U severnoevropskim zemljama i Americi ljudi uglavnom pitaju kakve su im kompanije potrebne da bi uspeli u ovim nesigurnim vremenima i {ta ~ini uspe{nog lidera.
Dalje prema jugu, u tek industrijalizovanim zemljama, pitanja se zadr`avaju na dru{tvenom nivou – dominiraju pitanja o budu}nosti demokratije, vlade i sli~no.
Dok je u Skandinaviji bilo mi{ljenja da je knjiga „neoliberalna”, {to je, kako se ~ini, pe`orativni opis, neki ameri~ki analiti~ari su prihvatili na{ argument da je pisac Komunisti~kog manifesta, Karl Marks, bio u pravu. Neki su, ~ak, odbili da se pojave na promociji knjige u Njujorku, jer nisu `eleli da imaju bilo {ta sa komunistima. @eleli bismo da im zahvalimo na jasnoj demonstraciji slobode izbora. Slede}i izvor polemika bilo je to {to smo pojedinca postavili u centar zbivanja. Pripadnici anglosaksonskih kultura na to gledaju s odobravanjem, ali su drugi prili~no sumnji~avi. [ta }e biti s dru{tvom u kome vlada pojedinac?
Komentari i reakcije su dobri, ali ljudi ponekad brkaju glasono{u s porukom. U Fanki biznisu svet je onakav kakvim ga mi vidimo, a ne onakav kakav pri`eljkujemo – pozivamo ljude da razmi{ljalju, umesto da im govorimo {ta da misle. Neki od trendova koje opisujemo su zastra{uju}i. I {vedski akademici obrijanih glava se boje. Uop{te uzev{i, mi smo optimisti. Prilike za ispunjeniji `ivot, za stvaranje firmi koje inspiri{u na rad i dru{tva u kojem }e ljudi imati istinsku {ansu da ostvare svoje snove, sada su ve}e nego ikada pre. Ali, da bi se oslobodili siroma{tva, one tamne senke koja odvajkada prati ~ove~anstvo, moramo da se dogovorimo {ta dobar `ivot, zapravo, podrazumeva.
Skloni smo da zaboravimo da vi{e slobode zna~i i vi{e odgovornosti za one oko nas. Kako to ^arls Hendi ka`e – tr`i{te, dominantna institucija dana{njice, nije zamena za odgo
12
vornost, ve} mehanizam za odvajane efi kasnog od neefi kasnog. ^itav niz bestselera kritikuje tr`i{ni kapitalizam i globalne brendove. Nedavni antikapitalisti~ki protesti ukazuju na sve ve}e nezadovoljstvo po stoje}im institucionalnim re{enjima. Ve}ina njih, me|utim, proma{ila je temu. Globalni tr`i{ni kapitalizam nije politi~ka ideologija. On nije ni dobar ni lo{, ni ispravan ni pogre{an – on, jednostavno, jeste.
Tr`i{ni kapitalizam je ma{ina. Ali, ma{ina nema du{u. Moramo, stoga, u hodu razvijati propratne elemente tr`i{nog kapitalizma s du{om. Moramo da shvatimo da tehnolo{ki razvoj iziskuje promene u na{im institucijama i na{im vrednostima. Ako takvih promena nema, tehnolo{ki razvoj ne mo`e proizvesti fi nansijske, emocionalne i ljudske vrednosti kakve o~ekujemo. Takozvana „digitalna razdelnica” nije posledica tehnologije same po sebi, ve} na{e nesposobnosti da stvorimo svet u kome }e vi{e ljudi imati {ansu da razviju svoje talente.
Ameri~ka umetnica Barbara Kruger uhvatila je samu sr` na{eg superkapitalisti~kog dru{tva svojim sloganom „Kupujem, zna~i, postojim.” Ali, mi ne `elimo da verujemo da smo svi robovi diktature kupovine i seksa (vidite poglavlje „Fanki vi”). Svima nam je potreban smisao postojanja. Na{ najve}i strah je da }e nepostojanje debate o tome koje }e vrednosti i institucije ~initi temelj na{eg novog dru{tva neminovno otvoriti vrata opasnim ekstremistima poput Le Pena u Francuskoj ili Jerga Hajdera u Austriji. U Evropi,
© Waldo Palmer i Bookhouse Publishing
13
umesto takmi~enja za pesmu Evrovizije, mogli bismo organizovati konkurs za EvroViziju, ne bi li prikupili nove ideje o tome kako mo`emo iskoristiti evropski diverzitet – kulturni, etni~ki, itd. – na na~in najpogodniji za nas i na{e susede u drugim delovima sveta.
Mehuri}i pucaju
Promene u tehnologiji, institucijama i vrednostima gurnule su nas u neobi~nu, divlju i umre`enu ekonomiju. Ronan Kiting mo`e nam veselo pevu{iti da je `ivot kao veliki tobogan u lunaparku, ali je tokom 2000. i 2001. godine za mnoge investitore i preduzetnike na polju interneta ova metafora dobila zastra{uju}e dimenzije – bu! Informaciona tehlonogija otvara brojne nove mogu}nosti za stvaranje bogatstva. Me|utim, pod blje{tavim svetlom naknadne pameti jasno je da su informacione tehnologije, a naro~ito internet, najcrnji neprijatelji profita.
U ovoj knjizi tvrdimo da teku}i procesi digitalizacije, globalizacije i deregulacije menjaju odnos snaga izme|u onih koji prodaju i onih koji kupuju s jedne strane, i izme|u onih koji investiraju kapital i onih koji investiraju sposobnost s druge. U svetu koji kontroli{u kupci i sposobnjakovi}i, firmama je vrlo te{ko da ostvare profit. Shodno tome, jedina uverljiva hipoteza je da {to je vi{e znanja i interneta u kompaniji, to su manje {anse da profit zavr{i u d`epu njenih ~isto finansijskih investitora.
Kao prvo, informacione tehnologije ~ine tr`i{ta, kao i sve drugo uostalom, transparentijim i otvorenijim prema rastu}oj globalizaciji. Kako rampe na ulazu u tr`i{ta masovno padaju, prekapacitiranost postaje norma. Istovremeno, tro{kovi koje iziskuje potraga za najpovoljnijim ugovorom rapidno se smanjuju, dok internet kupcima omogu}ava da kolektivno
14
iskoriste svoje ume}e cenjkanja. U stvari, mo} prelazi iz ruku prodavaca u ruke kupaca. Zaboravite na kraljeve i kraljice. Novi kupac je zahtevni diktator. Kompanije }e morati da posluju s ljudima nalik Kim Il Sungu mla|em. I sasvim je mogu}e da on ba{ sada surfuje po internetu, tra`e}i na~in da se pove`e sa Gadafijem da bi se zajedno lak{e cenjkali. Bezli~ni, ponizni, lojalni kupac uskoro }e biti pro{lost.
Drugo, ekonomija i biznis jesu nauka retkih resursa. Godi{nji izve{taj je verovatno jedini petstogodi{nji supermodel koji nekolicinu jo{ uvek uzbu|uje. Ipak, uprkos svom vekovnom {armu, on odra`ava svega 1520 % realne vrednosti mnogih modernih preduze}a. Ono {to je danas va`no jesu ideje i ma{ta. Deregulacija i digitalizacija zna~e da kapitala ima u izobilju, koji se manifestuje u niskim kamatama i da putuje svetom brzinom svetlosti. Kako bilo da bilo, znanje je u rukama pojedinca. Zapravo, Karl Marks je bio u pravu, {to i u knjizi napominjemo. (Zarad ljutitih ameri~kih ~italaca, trebalo bi da dodamo da partijske knji`ice nemamo – bar ne jo{). Vitalni resurs na{eg doba – ljudski mozak – u na{im je rukama. Mo} se od onih koji u posao ula`u novac preselila kod onih koji u njega ula`u svoje sposobnosti. Neobrazovan, ponizan i lojalan radnik uskoro }e nestati.
Ako hipotezu o Kimu Kupcu uparite s pretpostavkom da je Komunista Karl bio u pravu, izgledi za budu}nost tipi~ne firme prili~no su mra~ni. Zamislite da svoje proizvode prodajete Kim Il Sungu mla|em i njegovim pajtosima, a da onda pregovarate o platama i otkupu akcija sa autorom Komunisti~kog manifesta, koji zastupa Madonu i Tajgera Vudsa. Sav profit koji proistekne iz poslovanja sa ovim zahtevnim diktatorima mora onda da pro|e kroz ruke va{ih vode}ih sposobnjakovi}a.
Pod takvim uslovima, prezentacija na internetu }e za ve}inu firmi biti isto {to i toalet u kancelariji – neophodnost, ali
1�
nedovoljna da proizvede konkurentsku prednost. Pre sto godina struja je bila prava stvar – vrlo efikasan na~in prenosa energije. Ali, koliko saveremenih organizacija zasniva svoju konkurentsku prednost na par rupa u zidu? Danas je internet sjajan na~in prenosa informacija, ali je on dostupan svim kompanijama u svim privrednim granama i svim delovima sveta. Informaciona tehnologija je infrastruktura – ni manje ni vi{e od toga. Malo je direktora koji }e vam re}i da }e im 16 novih toaleta koje su instalirali pro{le godine omogu}iti da poraze konkurenciju, ali }e to, po pravilu, o~ekivati od svake investicije u internet. Da nas ne shvatite pogre{no – toaleti su vam itekako potrebni. Bez njih ste sigurno u govnima. Ali to vi{e nije dovoljno.
Da li je {treberima do{ao kraj? Mo`da i nije. Ubrzo po{to smo zavr{ili pisanje Fanki biznisa, D`eri Hol je kona~no napustila Mika D`egera i na{la novog de~ka. To nisu bili ni Rod Stjuart ni Erik Klepton. Ne, ne! Njen novi de~ko je Pol Alen – jedan od suosniva~a Microsofta. I ~ovek koji je do svoje ~etrdesete `iveo s mamom i ~ija je brada do pre par godina bila tako zapu{tena i ~upava da niste znali gde mu je lice, a gde potiljak. Kad govorimo o prelasku sa Mika D`egera na Pola Alena – sa kotrljalju}eg kamenja na bajtove – sa momka koji je napisao Sympathy for the Devil na najboljeg prijatelja Bila Gejtsa – govorimo, zapravo, o kvantnim skokovima. [treberima ide sasvim dobro.
E-mocionalni biznis
Fanki firme }e uspeti da stvore nove i ma{tovite privremene monopole. Metafora o mehuri}ima mo`e vas odvesti na pogre{an put, pri ~emu bi finansijska sitna pena u sektoru informacionih tehnologija ionako bila ta~niji opis situacije. Ono ~emu te`imo jeste obilna sapunica. Dok }e veliki broj mehuri}a zaista pu}i, fanki firme }e sigurno odsko~iti od os
16
talih. Na{a ideja vodilja, koju smo predstavili u ovoj knjizi, a u koju i dalje ~vrsto verujemo, jeste da je jedini na~in da izbegnete zamku tr`i{ta da igrate na emocije, umesto na racio.
Uzmimo, na primer, finsku kompaniju Nokia, koja se pojavila niotkuda i postala vode}i proizvo|a~ mobilnih telefona. Za{to je ona tako uspe{na? Nokia ne poseduje novu tehnologiju koja je nedostupna konkurenciji. Niti je njen direktor, Jorma Olila, naleteo na knjigu o marketingu koja jo{ uvek nije prevedena s finskog. Nokia, zapravo, mora imati vrhunsku tehnologiju svetske klase. Ona mora biti pionir u primeni novih organizacionih re{enja. Njoj su neophodna najbolja re{enja informacione tehnologije. Ona mora da radi sa najboljim dobavlja~ima na svetu – ne najbli`im. Sve je to neophodno. Ali, ne i dovoljno, jer isto radi i Ericsson. I Motorola. Svi rade isto. Istinska konkurentnost mora se izgraditi na ne~emu {to nam je svima dobro poznato, ali se o tome retko govori u svetu poslovanja – na emocijama i ma{ti. Nedavno su Stiva D`obsa iz firme Apple pitali {ta je to {to novi operativni sistem Mac OS X ~ini tako dobrim. On je odgovorio: „Dugmi}i na ekranu izgledaju tako dobro da biste ih najradije polizali.” Ni re~ o megahercima i gigabajtima. Na{a ~ula rade prekovremeno.
Dakle, pitanje koje bi ve}ina firmi trebalo sebi da postavi glasi – Da li volimo – ne da li nam se dopadaju, ve} da li VOLIMO svoje proizvode, kolege i kupce? Da li oni vole vas? Pravi lakmus test – koliko je va{ih mu{terija sebi na mi{ici istetoviralo va{ brend u protekle dve godine? Ako Harley Davidson mo`e svoje saplemenike da natera na to, za{to ne bi i ostali? Suvi{e nejasno i neuhvatljivo? Pa, neurolo{ka istra`ivanja pokazuju da je limbi~ki sistem u mozgu, koji upravlja na{im ose}anjima, znatno ja~i od neokorteksa koji kontroli{e intelekt. Saobra}ajna pravila koja je evolucija uspostavila u na{em mozgu sasvim su jasna – emocije imaju prednost. Logika, prosto, mora da sa~eka.
17
Informacione tehnologije su samo sredstvo za ostvarenje cilja. Put u budu}nost mo`da }e se zaista zavr{iti u Silikonskoj dolini, ali on mora zapo~eti u du{i i pro}i kroz sistem vrednosti. Emocionalni biznis.
U2
Mona Salin, biv{a zamenica {vedskog premijera, nedavno je upozorila da }e njena Socijaldemokratska partija ostati bez ijednog ~lana za manje od deset godina, ako se ne{to ne promeni. Ispostavilo se da je stopa smrtnosti u stranci ve}a od stope regrutovanja novih kadrova. U me|uvremenu, „Crkva \avolova” postala je jedan od najpopularnijih „religioznih” kultova u Skandinaviji. A 2001. godine, Vatikan i Sony Music su najavili da }e se dugo o~ekivani nastavak repalbuma Jovana Pavla Drugog, Abbà Pater, uskoro pojaviti u prodaji. Na njemu }e se molitve Njegove Svetosti na}i u interpretaciji Britni Spirs i grupe N’Sync. Ne znamo za vas, ali mi Vatikan do`ivljavamo kao umereno konzervativnu instituciju. Fanki budu}nost je stigla. Samo nije ravnomerno raspore|ena.
Na{ svet naseljavaju turisti i izbeglice, ka`e italijanski umetnik Fran~esko Klemente. Promenu }ete ili prihvatiti ili }ete poku{ati da joj umaknete. Problem pristalica druge opcije jeste da su u sve transparentnijem i sve globalnije povezanom svetu Marta i the Vandellas bili u pravu. Nikuda ne mo`ete pobe}i, nigde se ne mo`ete sakriti. Pitajte, uostalom, gospodina Milo{evi}a.
Sve je u stavu. Setite se {ta ka`e Leonardo di Kaprio dok se, u jednoj sceni Titanika, preko brodske ograde naginje nad okean: „Ja sam kralj sveta.” Nema nam ravnog u jednoj jedinoj stvari – u tome da budemo onakvi kakvi smo. Svakoga dana se takmi~imo sa dvojnicima Jonasa Riderstralea
18
i Kjela Nordstroma, ali svojim takmacima }emo brisati pod sve dok ostajemo verni sebi. Isto va`i za sve pojedince, sve organizacije i sve delove sveta.
Nekada je ekstra srednje, ili XM, bilo pravilo – sada je to XMe, odnosno, ekstra ja. I, napokon, dobra vest: ako to potvr|uje predvodnik jedne umereno konzervativne organizacije, rimski Papa, onda to mo`emo svi mi.
Odfankajte!
Kjel A. Nordstrom& Jonas Riderstrale
Stokholm, jula 2001.
19
Predgovor
Deseti je novembar, 1986. godine. Sneg i led ve} polako prekrivaju kraljevinu [vedsku. Napolju, na hladno}i, ljudi iz kancelarija hrle na bljuzgave ulice. U sali za konferencije, naprotiv, toplo je i prijatno, klima ure|aju hvala. Jedan od najpoznatijih i najcenjenijih poslovnih lidera [vedske iza scene priprema govor za brojnu publiku. Kao i uvek, ni{ta ne prepu{ta slu~aju. Gre{ke nisu dopu{tene. Veoma je va`no da publika shvati njegovu poruku – jer, njegova poruka je sna`na, zasnovana na godinama iskustva ste~enog u rukovo|enju jednim od najve}ih preduze}a u zemlji. On je, zapravo, na ~elu jedne od najve}ih kompanija na svetu. I ne samo to. On vidi budu}nost. Neki, ~ak, tvrde da je budu}nost on sam. Popraviv{i ~vor na kravati, gospodin Predsednik Velike Kompanije d.o.o. izlazi na scenu s aurom nekoga ko ima da ka`e ne{to va`no. Pro~i{}ava grlo i propoved po~inje:
„Najve}i deo privrede, kao ni najve}i deo dru{tva, ne po~iva na onome {to zovemo preduzetni{tvo. Kompanije i dru{tvo su stabilne, rutinske operacije. One ne ostavljaju previ{e mesta ma{ti, ali ga za sposobnost ima vi{e nego dovoljno. Ono {to proizvodimo danas proizvodi}emo i sutra, po mogu}stvu kvalitetnije i po ne{to ni`oj ceni. Ne mo`emo sebi priu{titi velike zaokrete u proizvodnji, niti zna~ajnije promene, samo zato {to je neko do{ao na neku novu ideju. Rade}i tako, brzo bismo uni{tili sopstvenu privrednu mo} i infrastrukturu. Kreativnost nam je potrebna – ali u malim dozama.”1
Zavr{iv{i govor, gospodin Predsednik seda na svoje mesto. Salom je zavladao muk. Par sekundi kasnije, prolama se naizgled beskrajan, topao aplauz. Sme{ak zadovoljstva obasjava mu lice. Shvatili su poruku. Sve je u redu. Namestite svoja sedi{ta, udobno se naslonite, opustite i u`ivajte u vo`nji.
20
Deset godina kasnije, gospodin Predsednik sprema se za po~inak posle ~a{e starog porta i relaksiraju}e partije brid`a. S glavom ve} na jastuku, unapred se raduje zbog predstoje}ih devet sati ~vrstog sna i jo{ jednog prijatnog dana u kancelariji sutradan. Uvek istog. Jo{ jedna ~ista ko{ulja i kravata. Dok mu se o~i sklapaju, ose}a kako ga neko drmusa. Po{to nije tre}i ~etvrtak u mesecu, zna da to nije gospo|a Predsednikovica. Otvara o~i. Kraj njegovog uzglavlja stoji dvadesetogodi{nji programer s milionskim kontom i min|u{om u jeziku. Uz njega su biznismen iz ruskog sveta mode, `enainvesticioni bankar, politi~artransvestit (koji pomalo podse}a na gospo|u Presednikovicu), profesor fizike u ronila~kom odelu i holivudska zvezda budisti~ke veroispovesti. Iza njih stoji menad`erski guru u boksericama i mlada Kineskinja koja tvrdi da je svetski ekspert za termodinamiku. Tu je i njen klon. Svi `ele da znaju da li je gospodin Predsednik spreman za fanki biznis. I to odmah!
Bum! Tras! Beng!
Dobro do{li u eru slu~aja. Dobro do{li u doba u kome neprestano zvoni na uzbunu, doba u kome je iznena|enje sve i u kome niko ne mo`e da predvidi {ta }e se dogoditi sutra.
Ako `elite knjigu o budu}nosti – potra`ite je na nekom drugom mestu. Ovo nije knjiga o budu}nosti. Ovo je knjiga o fanki svetu u kome ve} `ivimo. Budu}nost je ve} tu.
Ovo je i knjiga o samoizle~enju. Napisali smo je da bismo odgonetnuli ko smo, {ta smo, {ta se doga|a i zbog ~ega. Iako smo obojica asistenti na Ekonomskom fakultetu u Stokholmu, ova knjiga nije zasnovana na tradicionalnim akademskim istra`ivanjima. Ona je rezultat na{e li~ne – ponekad nekriti~ne, a katkad i neodre|ene – potrage za fankom. To, naravno, ne zna~i da su na{e ideje proizvod pukog naga|anja. Naprosto, deset do petnaest godina
21
rigoroznog akademskog obrazovanja, u kombinaciji sa nezadr`ivom plimom vremena, povelo nas je ne sasvim tradicionalnim bulevarima, autoputevima i slepim ulicama istra`ivanja. U proteklih nekoliko godina pro~itali smo sve od Administrative Science Quarterly do ~asopisa Rolling Stone, odlazili na poslovne sastanke, ali i u lo{e, zaista lo{e barove, razgovarali sa predsednicima vlada i An|elima pakla i upu{tali se u beskrajne me|usobne diskusije, debate, rasprave i analize. Cilj nam je bio da ustanovimo da li u ovom prividno neorganizovanom svetu ipak postoji neki sistem, primenjuju}i vrlo jednostavan metod postavljanja pitanja – pitanja o drugima, o sebi, o tu|im i na{im idejama i iskustvima.
Svoj projekat smo otpo~eli kao ekspediciju sa tri ~lana posade, koja se uputila nepoznatim vodama. Profesor Gunar Hedlund, istinski renesansni ~ovek kakav se retko sre}e, umnogome je doprineo razvoju na{eg ranog mi{ljenja. Pored toga {to nam je bio drag prijatelj i mentor, Gunar je bio i ̀ iva Encyclopedia Britannica sa hiperlinkovima kakve je te{ko i zamisliti. Njegov um proizvodio je najneobi~nije i najlu|e asocijacije i zamisli. Umeo je da pove`e arhitekturu, {ah, Betovenove simfonije, fudbal, religiju, ekonomiju, umetnost i filozofiju. Gunar bi nas ponekad gubio na svojim ludim intelektualnim ekskurzijama, a onda smo, na na{u ogromnu `alost, mi izgubili njega. Umro je 18. aprila 1997. godine. Njega mo`da vi{e nema, ali mi ga nismo zaboravili. U ~ast Gunaru, njegovoj filozofiji i zaostav{tini, deo prihoda od ove knjige odvoji}emo za Hedlundovu nagradu (Gunnar Hedlund Award) koja se jednom godi{nje dodeljuje autoru najbolje doktorske disertacije u oblasti me|unarodnog poslovanja.
Ideje se ne ra|aju u vakuumu. One se dele s drugima i razvijaju dalje. Neko ih pozajmljuje, a neko i krade. Na{e su ideje proistekle iz obilja izvora i inspiracija. Dakle, osim
22
Gunarovi, du`nici smo i mnogim drugim. Profesor Jan Erik Valen je ~itavu deceniju oblikovao i rafi nirao Kjelov na~in razmi{ljanja. I na{e su kolege s Instituta za me|unarodno poslovanje (Institute of International business) bile neiscrpan izvor insipiracije proteklih godina. Direktor Instituta, profesor Erijan Selvel, podr`avao je sva na{a nastojanja bez izuzetka. U`ivali smo i punu podr{ku profesora Ingalila
Holmberga, direktora Centra za vi{e studije rukovo|enja (Centre for Advanced Studies in Leadership), kao i ostalih Jonasovih kolega.
Na{ izdava~, Jan Lapidot, uspeo je da nas ubedi da u svoj raspored ubacimo i pisanje ove knjige. I ostao glavna pokreta~ka snaga ~itavog ovog procesa. Bez na{ih agenata u Spikersnetu, Brit Mari Heselbak i Sare Gazelius, i dalje bismo razmi{ljali o knjizi u Kjelovoj kancelariji. Hvala vam {to ste uvek imali vremena za nas – u koje god doba dana ili no}i bi vas pozvali. Katarina Lapidot dala je knjizi izvanrednu grafi ~ku formu. Beskrajno smo joj zahvalni na strpljenju i posve}enosti detaljima. Pravo je zadovoljstvo raditi i sa Ilvom Blumenberg, koja pravi slajdove za na{a predavanja, i svojim radom inspiri{e i objedinjuje svetske standarde i njihovu punu primenu. Pisac Stjuart Krejner pomogao je oko literarnog stila. S njim smo najpre uspostavili ~isto poslovan odnos, koji je, me|utim, prerastao u pravo prijateljstvo, koje }e, nadajmo se, nad`iveti ovu knjigu. Istinski smo mu zahvalni na pomo}i. Zaista smo u`ivali rade}i s njim.
23
Veliko hvala i stotinama i stotinama menad`era, umetnika, advokata, lekara, na{ih li~nih prijatelja, ~lanova porodice i drugima s kojima smo vodili sve one zanimljive razgovore i rasprave u proteklih nekoliko godina. Bez va{ih komentara, pitanja, zahteva za obja{njenjem i iskrene podr{ke, ova knjiga verovatno nikada ne bi ugledala svetlost dana.
Na|ite stanicu i poja~ajte ton. Ne name{tajte sedi{ta.
Kjel A. NordstromJonas Riderstrale
24
1FANKI VREMENA„Treba biti heroj radni~ke klase”
D@ON LENON
2�
1FANKI VREMENA„Treba biti heroj radni~ke klase”
D@ON LENON