klajvov krst
TRANSCRIPT
KLAJVOV KRSTTEKST I CRTEŽ: LUKA ENOH
Uvodne_Gea_7.indd 3 12/15/10 3:54:57 PM
Gde smo ono beše stali s Geom? Naša mlada Zaštitnica − jedna od ratnika koji oduvek čuvaju čovečanstvo od uljeza iz drugih dimenzija – polako prestaje da bude
novajlija: već je pobila nekoliko demona iz Krvničkog soja, zakletih neprijatelja ljudske rase; uspela je da se probije do astralne ravni, stanja duha na kome se Zaštitnici okupljaju i razmenjuju iskustva; a saznala je i da se u njenom gradu krije Egzarh, ogromni demon koga čuva Ardat-Lili, vampirica prerušena u modnu kreatorku. Na trećini serijala Gea je već uznapredovala kao Zaštitnica toliko da je saborci ne smatraju novajlijom, dovoljno da njen sukob sa Ardat-Lili u ovoj epizodi doživi preokret.
Za taj preokret pročitajte priču – mi ćemo se ovde malo pozabaviti starim „bezbednjakom“ Klajvom, koji se pojavljuje u ovoj svesci, i misijama na kojima je očigledno bio. Naime, u Argentini (i većem delu Južne Amerike) tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka nije se znalo da li su više ljudi pobili levo ili desno orijentisani teroristi. U tom haosu 1976. izvršen je vojni puč kako bi se uveo red. Do reda, naravno, nije došlo – počela je opšta državna represija nad svakim ko misli drugačije. Autor Gee Luka Enoh u predgovoru za originalno izdanje Klajvovog krsta citira guvernera Buenos Ajresa iz tog doba, Ibera Sen Žana, koji je izjavio: „Prvo ćemo pobiti sve prevratnike, onda ćemo pobiti sve njihove saradnike, zatim simpatizere, pa onda one nezainteresovane, i na kraju ćemo pobiti sve neodlučne.“ Tradicionalno nervozne što se tiče levičara u komšiluku i ne previše izbirljive što se tiče saveznika, Sjedinjene Američke Države podržale su ovu vojnu huntu i mnogi argentinski vojnici prošli su obuku u Školi Amerika (škola dve Amerike – Severne i Južne) u Fort Beningu, ustanovi koja je već nekoliko decenija obučavala „bezbednjake“ iz Latinske Amerike. Rezultat svega toga je oko 9.000 nestalih osoba tokom „suzbijanja prevratnika“ u Argentini. Enoh kaže da mu je veliki izvor informacija
bila knjiga Let Horacija Verbickog. U toj knjizi je Verbicki, argentinski novinar, zapisao svedočenje Adolfa Silinga, jednog od vojnih oficira čiji je zadatak bio da svlače i bacaju drogirane neposlušnike iz aviona kao u jezivoj sceni koju ćete pročitati u stripu.
Svemu jednom dođe kraj. Vojna hunta završila je karijeru kad je 1982. pomislila da je dobra ideja da oko Foklandskih ostrva uđe u rat s Velikom Britanijom, koju je vodila gvozdena ledi Margaret Tačer – nezadovoljstvo zbog poraza u tom ratu nateralo ih je da raspišu slobodne izbore. Silingo je nedavno osuđen na kaznu od 30 godina zatvora, a veći deo vođa vojne hunte takođe je pred sudom ili u zatvoru – što je, kako znamo, retkost. Škola Amerika je pre nekoliko godina promenila ime u Institut zapadne hemisfere za saradnju u oblasti bezbednosti. Svake godine se ispred vojne baze u kojoj se nalazi održavaju protesti aktivista za ljudska prava, a 2010. su tokom njih uhapšeni previše revnosni novinari televizije Russia today – po običaju, svako više voli da gleda u tuđe dvorište. Čistke u Argentini odnele su i život Hektora Esterhelda − velikog strip scenariste poznatog po delima Eternauta, Če i Mort Cinder – i cele njegove porodice.
Nakon ovih teških tema recimo nešto i o naslovu ove epizode. Bukvalni prevod originalnog naslova bio bi Klajvov krstaški rat, ali mi smo se ipak odlučili za Klajvov krst. Stari vojnik Klajv istovremeno na leđima nosi krst zbog grozota koje je počinio u ratu, s kojima ne može da se pomiri, i traži neki nov smisao života, neku novu podelu na „dobre“ i „zle“, „crne“ i „bele“ − neki nov rat. Za razliku od svojih kolega, Klajva bar izjedaju stvari koje je radio... ali stare navike teško umiru. U Geinoj glavi stvari su i dalje proste – ljudi su dobri, Krvnički soj loš. Ali hoće li jednom i ona završiti kao ratnica bez rata, zgrožena sećanjima? Čitajte serijal i saznajte...
4 KLAJVOV KRST
Uvodne_Gea_7.indd 4 12/15/10 3:54:58 PM
KLAJVOV KRST 5
dakle? jesi li se smislio?
nemam celu noć...
aha, go-tovo, tri
oksa!
pukô si po treći put!
vreme je da platiš ceh!
gh!
6 KLAJVOV KRST
krr... krr... krr?
krr! krrrkrr!
krr!
a ne, neću ni da čujem!
imali smo dogo-vor i moraš da ga
poštuješ!
izgubio si i ideš u limbo!
evo ti jedan lepi prag.
budi dobar i upadaj. opala!
dobro je što su svi
blerkovi isti. možeš s njima da radiš šta
’oćeš!
KLAJVOV KRST 7
sva sreća što su dobri
kô lebac, inače bi me smorili samo
tako...
rodžere, jesam li ti pričao
o onim danima kad sam bio instruktor službi-
nog kursa „borba protiv subverzivnih
elemenata”?
8 KLAJVOV KRST
jesi, klajve... pričao si mi sto
puta.jelda?
dobro onda. naspi mi piće pa ću ti ponovo
ispričati...
važi, ali to ti je
poslednje, jasno?
sam ću da odlučim ko-je će mi piće biti
poslednje... nećeš valjda da me lju- tiš, rodžere?
neću, klajve... bez
brige.
tad sam bio mlad i perspektivan oficir
i preda mnom je bila bli-stava karijera... predmet se
zvao „metode ispitivanja”. interesantna tematika.
vrlo kreativna.
imali smo vežbe... veoma „realistične” vežbe,
tokom kojih smo jedni druge mučili i jedni drugima proučavali reakcije. to je bio sastavni deo obuke. moraš da naučiš šta sve
prolazi kroz glavu zarobljenika.
KLAJVOV KRST 9
mučili su me pikanom. divna je to bila sprava... metalni šiljak s dva pola uz pomoć kojeg se pu- štala struja kroz čita- vo telo. veoma efikasna, a ne ostavlja tra- gove.
jedna od vežbi je bila i „podmornica”. ispitaniku su potapali glavu u vodu, a onda proučavali nje-gove reakcije. neviđeno zabavno!
ajde, španac, kreni ko-
načno!
ne da ti se? neću pederčiće u četi!
bila su to lepa vremena. posto-jali su „dobri” i „zli”, a mi smo bili na pravoj strani!
10 KLAJVOV KRST
rodžere, ajde ponudi pi-
ćem onu lepu de-vojku što sedi
u ćošku...
koju devojku, klajve?
nema veze, rodžere... zaboravi.
KLAJVOV KRST 11
šta je bilo, ćalac? pozlilo ti je od nekoliko čašica? bolje bi ti bilo da
pređeš na sokiće.
momci, ostavite ga na
miru...
zašto, šta nam može jedan alkos
naduven od brlje...
gaaah!
12 KLAJVOV KRST
smiri se, klajve, smiri
se... nisu hteli da te uvre-
de.
kah! kah!
uzmi... ja častim, ali ostavi ih na
miru...okej,
rodžere... hvala.
nos’te se...
kah! kah!
umalo me nije za-
davio!
m-ma, ko je bio taj tip?
KLAJVOV KRST 13
mislim da je jedan od zelenih beretki ili
foka... u svakom slučaju je vojnik. često izaziva tuče u mom baru, ali ja
ga sigurno neću izbacivati...
uzmite, momci... kuća
časti. i zaboravite na tog tipa.
puć...
puć...
za tepehuanose ona je „kamaba”, za
huičole i tarahumare „hikuri”, za kore je
„huatari”, za komanče „vovoki”...
...mnogo različitih imena za samo jednu stvar, pejotl, „opojnu hranu bogova”.
14 KLAJVOV KRST
aha... dakle... to je čuvena pejotl
pečurka?
kaktus, gea... pejotl je kaktus, a
ne pečurka.
ne izgleda baš lepo. znači,
moram da pojedem ovu grozotu? garantova-no nije najprijatnijeg
ukusa...
bljak!
jedu se samo ova „dugmad”, koja su zaista ružnog ukusa. ali ako se uz to popije i sok
od grejpfruta...
tre-nutno dosta
meksičkih ple-mena slobodno
konzumira pejotl...
Čekaj! Nemoj da razvezeš
priču!
nemam vremena da
slušam antro-pološka pre-davanja o pe-jotlu... moram
da palim.
KLAJVOV KRST 15
eh, ta ljudska bića! uvek imate malo vremena i krivite velikog duha
što vam ga nije dao više.
svaki novi dan rastavljate na delove u skladu s pre-ciznim planom. razbijate ga kao da je neki zreli
plod! svaki deo dana ima tačno ime: sekundi,
minuti, sati...
ta uznemirenost zbog vremena koje prolazi si-gurno je neka bolest,
jer čak i kad ljudsko biće nešto želi iz sveg srca, njegovo zadovoljstvo uvek kvari misao: „nemam
vremena da budem zadovoljan”.
postoje ljudi koji tvrde da nikad nemaju
vremena. užurbano trče tamo-ovamo... i gde god
da odu čine zlo, jer su izgubili vreme!
većina vas juri kroz život kao strela! ah, vi jadni, zbunjeni ljudi,
moramo da vas oslobodimo tog
ludila...
moramo da vam oduzme-mo tu vašu „malu vremensku
mašinu” i da vam dokažemo da od zore do sumraka ima-te mnogo više vremena ne-go što vam je potrebno...
aha, baš duboke
misli, al’ već kasnim na čas
mačevanja.tako
mlada a već pogana!
...
16 KLAJVOV KRST
stišajte se malo! moj muž
radi noćnu smenu!
ćut’ bre, kravo matora!
hahaha! more, sad ću da vam siđem
dole!
siđi, aj’e, š’a čekaš?
...?
KLAJVOV KRST 17
...
do đavola... do
đavola!
kloklo klo...
18 KLAJVOV KRST
uhm... uuuf!
ufffh!
n... ne...
ne!
hah! huh!
yo... me llamo
rosa.
KLAJVOV KRST 19
kah!
kah!
ej! stigla sam!
ko je ostavio
otvorena vrata?
20 KLAJVOV KRST
smestio si se kô kod
kuće, a?
ćao, gea... je l’ ti se sviđa nova „multi-
funkcionalna” fotelja? dizajn vernera
pantona!
ti si to rešio da mi
uređuješ ku-ću, leo? eh, ovaj,
ne... samo sam hteo da mi bude udobnije. tvoja
kuća je malkice... spartanski
uređena!
gut
malo sam pre-listao ove tvo-je beleške o knjigama o de-monologiji... i nešto mi nije jasno... reci.
ako su ti demoni prosto jedna zasebna rasa koja živi u drugim svemirima... to znači da ne postoji nikakav „đavo iskušivač”, nikakav „princ greha” koji želi da nam zaposedne dušu!
KLAJVOV KRST 21
ma daj! „đavo iskušivač”... belzebub, koji želi da nam
ukrade dušu! svašta!
oni žele naš životni prostor! žele da nas osvoje, istrebe, ili
u najboljem slučaju pretvore u robove. uopšte ih ne zanima naša
duša, žele da nam oduzmu sve ostalo!
tja... onda nam ne ostaje čak ni neki đa-volak kome bismo kô žrtvenom jarcu pri-
pisali sva naša zla dela.
pa šta?
hoću da kažem, ako ne postoji đavo
koji nas izaziva i iskušava, to znači da smo mi sami
krivi za sva svoja zlodela... teološki posmatrano,
to je vrlo teška tvrdnja!
aha! jadan ljudski rod, ostao je bez
alibija!
22 KLAJVOV KRST
...? mmh... mmh-mmmh...
znaš šta, gea? ti bi sigurno završila na loma-
či da si živela u srednjem
veku!
jelda? što?
šnjof šnjof
pogledaj se! ne odvajaš se od tog crnog mačora koji je zaštitni znak veštica! bila bi poslastica za
svakog inkvizitora!
tako je u stvari i bilo. na stotine „zaštitnica” je progonila crkva, upravo zato što su ih smatrali
„saveznicama đavola”!mislim stvarno, mo-žeš misliti... đavola!
KLAJVOV KRST 23
mnoge „veštice” iz srednjeg veka koje su religiozni sudovi poslali
na lomaču u stvari su bile zaštitnice okrivljene zbog milostivosti
prema uljezima iz drugih dimenzija.
ženska škola zaštitnica nikad nije bila tako stroga i oštra kao ona muška...
kad su zaštitnicama sudili zbog veštičare-nja, ljudi koji su sve-dočili protiv njih iskreno su verovali da su ih videli kako igraju u vrzinom kolu...
a u stvari su ih videli kako se bore, a potom razgovaraju s monstru-oznim uljezima da bi ih ubedile da se vrate u svoje dimenzije.
24 KLAJVOV KRST
videvši te žene kako čine da čudovišta nestanu, ljudi iz tog doba su u svojoj mašti zamišljali đavola koji se vraća u pakao nakon što je obučio svoje učenice.
bila je to velika razlika u odnosu na muške zaštitnike,koji su redovno uništavali sve uljeze i tako postajali narodni heroji, ubice zmajeva, hrabre muškarčine!
a žene su pak optuživali za trgovinu s đavolom, seksualne odnose sa sotonom, vradžbine, čarolije i druge slične gluposti i osuđivali su ih na smrt!
KLAJVOV KRST 25
najtvrdokornije struje muških zaštitnika čak su se pretvarale u sekte fanatika, spremne da eliminišu sve one koji se strogo ne pridržava-ju kodeksa!
često su se infiltrirali u ključne verske institucije, kao što je sveta inkvizicija, da bi što lakše mogli da prepoznaju a onda i pro-gone one „zabludele”.
te žene bile su i prvi „farmaceuti”. uzgajale su
lekovite biljke i prenosile tajne njihove namene. bile su i „isceli-teljke”, negovateljice koje su išle od sela do sela istovreme-
no obavljajući ulogu bolni-čarki i savetnica...
vekovima su bile lekari bez diplome.
jedne od drugih su učile zanat i prenosile znanje s
kolena na koleno. narod ih je nazivao sveticama, a
crkva vešticama!
26 KLAJVOV KRST
aha. nego, jesi li sigurna da ti od toga neće pripasti
muka?
ma jok!
koliko sam pročitala, meskalin nema
toksično dejstvo.
naravno, ako se doze uzimaju u kontinui-
tetu, stvara se fiziološka i psihološka otpornost, ali
nikad nisu registrovani smrtni slučajevi zbog prevelikih
doza pejotla.
meskalin može da bude otrovan ili smrto-
nosan ako se kombinuje s drugim hemijskim supstaNca-
ma kao što je insulin... što kod mene nije
slučaj.
kad dospe u krv, dejstvo meskalina traje otprili-ke šest sati. najviši nivo
dostiže se dva sata nakon uzimanja, a tad nastupa i
maksimalni intenzitet psihodeličnog
dejstva.
njuš njuš
njuš njuš
dosta teorije. sad ćemo malo
da probamo ovu grozotu.
njaaamm!
KLAJVOV KRST 27
bljak!al’ je gooorko...
kakav grozan ukus! kao da je užeglo...
trulo!
piiih!
moraš malo da se pomučiš da bi bila pravi psihonaut!
g-gea! kakav užas!
balaviš kô kamila!
dljesni i ufta fu mi ftegnuti.
baaa...
au!opet!
ne mogu da verujem... ponovo si mi bacila peglu
na cipele!
sve u redu! sve u
redu...
pljc!
28 KLAJVOV KRST
prva faza je završena i sad
počinje ono pravo psihodelično iskustvo…
ama po-gledaj mi
cipele!
uspelo je... počinju da se mešaju dimenzionalna čula:
„vidim” zvukove, „ču-jem” boje... boje, leo! vidim ih!
leo! tvoja maji-ca... crve-
na je!
ali majica je plava...
kakva crna pla-va! crve-
na je!
a stu- bovi su... zeleni!
a i zidovi! ja živim u kući zelenoj kô
kupus?!
gea, halu-ciniraš...
KLAJVOV KRST 29
leo! šta ti je? faca ti se
skroz iskrivi-
la!gea,
bež’ od mene, bazdiš kô
tvor!
aha! evo, kreće!
opsa!
mo-ram da je zavalim
negde…
uuf!
ona se bacila u psihodelične tri-pove, a ja moram ovde da dežuram kô neki slepac... ma milina!
30 KLAJVOV KRST
već sam u dimenziji ushi-
ćenja! i vala se osećam
moćno...
ajde, dođite ovamo da vam po-kažem vašeg bo- ga! hahaha!
ha! niko ne sme da se kači! imam zversku
energiju!
juhuuu! evo meee!
KLAJVOV KRST 31
vide li ti ono? popela se za pola visine iznad astralne ravni!
to je nemoguće!
sigurno nisi dobro
video...
zdravo! zdravo! zdra-vo! mi se znamo,
je l’ tako?
naravno da se poznaje-
mo, gea...
tvoja astralna aura je blistava i kompaktna...
jesi li ušla u trans uz pomoć meska-
lina?
baš tako! uzela sam
pejotl, al’ ga ne bih nikome
preporu- čila!
bljaaak!
veoma brzo si sazrela, gea... tvoj napredak je
neverovatan. za to je bez sumnje zaslužna tvoja
velika sposobnost koncentra-
cije!
zagrc! iju... vidi mu se piša!
je l’ on vidi da ja vidim?
32 KLAJVOV KRST
rekao si mi da ću naastralnoj ravni moći da dobijem informacije od vas eksperata. ne znam
koliko dugo ću uspeti da ostanem ovde, a
imam gomilu pitanja!
naravno, gea... rado ću ti odgo-voriti ako budem
mogao.
evo! ponovo sam ga pogleda-
la! što je čudan...
ja... imam vizije! svakog dana, pre nego što zaspim i pre
nego što se probudim...
kakve vizije?
imam snove u kojima do-življavam iskustva kakva nikad
nisam proživela... borim se protiv monstruoznih bića
naoružanih strašnim mačevima...
...i snovi su potpuno jasni, kao da sam ih stvarno
doživela!
KLAJVOV KRST 33
to je re-miniscencija iza-
zvana hipnagogičkim stanjem, stanjem pred san. svi mi imamo takva sećanja. dobro znaš
da se ne rađamo ovakvi...
svako od nas je od prethodnog zaštitnika koga je „nasledio” po-
red moći dobio i njegovasećanja, zajedno sa se-
ćanjima prethodnikovog prethodnika, i tako
sve do prapo-četka.
š’a bu-ljiš?
čibe!
gut
ono što ti sanjaš jesu iskustva onih koji su preživeli veliki rat
protiv „krvničkog soja”, pre „potopa” i pre uništenja „kule”.
misliš na vavi-
lonsku kulu?
da, tako su je ljudi nazva-
li u svojim mito-vima. za nas je to
velika kapi- ja.
ali ja imam i druge snove, kojih se slabo sećam... uvek su isti, u vezi
s mojim rodite- ljima...
u jednom uglu moje svesti su jasni, ali čim
pokušam da ih prizovem, postaju nejasni i
nestaju...
34 KLAJVOV KRST
to je blokada koju nameću „vrhovnici”, koja čuva našu nervnu ravnotežu. štiti nas od šokova koje bismo do-
živeli kad bismo se setili događaja tokom kojeg
smo primili „dar”.
dar?
da, sve moći i iskustva koje nam je
naš prethodnik preneo, čija nam je energija
spalila oči...
kad bi naša svest bila puna latentnih sećanja i moći koji su u nama, bili
bismo uništeni.
neprekidna obuka, čita-nje kodeksa i priručni-ka, mačevanje i duboka meditacija pomažu nam da ih postupno i s merom usvajamo.
marljivo i neprekidno učenje doprinosi sporom sticanju znanja koje neminovno po- staje sveobuhvatno.
kao što je to ovaj lavirint koji je zapravo dugačka putanja, koja će onoga koji je bu- de prešao do- vesti do cilja.
KLAJVOV KRST 35
međutim, sporadično i brzo učenje može nas dovesti na jedan ovakav put na kojem se sveobu-hvatnost znanja brzo stiče, ali
isto tako možemo da se izgubimo u ćorso-
kacima.
kao u zenu, u kojem je škola „iznenadnog pro-svetljenja” u suprotnosti sa severnom školom, po kojoj je neophodno po-stupno proći kroz isku- stvo i kroz iscrpljuju- će proučavanje svetih spisa.
tako je. ti, gea, nesvesno
slediš ovu prvu školu i moraš da budeš svesna
opasnosti kojoj se izlažeš.
još nešto...
srela sam jednog
egzarha...
egzarh na našoj ravni postojanja? moraš po sva-ku cenu da ga pronađeš i da to saopštiš koordina-
toru!
36 KLAJVOV KRST
njegovo prisustvo
predstavlja veliku opa-
snost za sve nas. egzarhkoji je na
vrhuncu svo-je moći može
da razbije pečat!
čisto sumnjam da
je tako, nije mi izgledao baš sjajno! ali posto-ji još ne- što...
u njegovom prisustvu sam se prisetila „velikog rata” i odmah nakon toga mi se u ruci pojavilo energetsko sečivo... ali ne znam kako sam uspela to da uradim!
materijalizo-vala si eterični
mač? ti se šališ sa mnom? to je moć koju
imaju samo veliki majstori!
pokaži mi svoj simbol...
to je na korak od kruga, najuzvišenijeg
simbola. ali u sebi sadrži i klice poraza i nazado-vanja, jer može da „po-
ludi” i pretvori se u haotičan simbol bez harmonije.
nalaziš se na raskršću svoje duhovne evolucije,
gea. tvoja spirala ima zarez koji kao da pre-kida razvoj. to znači da postoji nešto što te
sprečava da napreduješ, ali i da nazaduješ.
nalaziš se u stanju mirovanja.
KLAJVOV KRST 37
koji smor! u transu je već više od sat vremena, a ja crkavam od
dosade!
šta li uopšte radim ovde? izigravam dadilju šipari-ci koja leti, buši zidove, živi s patuljicima i opija
se biljnim halucino- genima!
stvarno sam kre-
ten!
vidi je... skroz je znojava i zadihana. ko zna
gde je sad zalutala? u kom se svetu
nalazi?
huh!
ama... hoću li? hoću li ili
neću?
udri!
blb
38 KLAJVOV KRST
ura!
hoću, pa kud
puklo!
bokte
KLAJVOV KRST 39
auh! auh!
kata-strofa...
majko mila!
tako mi i treba... ispao
sam đubre i sad plaćam ceh!
hrrrk! cvik
cvik
cvik
40 KLAJVOV KRST
kako si, klajve? čuo sam da si brbljao više nego što je trebalo, je l’ to
istina?
stene? hohoho!
bivše kolege me kontroli-šu... možda hoće da me likvidira-
ju...
ne pričaj gluposti. došao sam zato što
sam zabri- nut za te-
be...
kako da ne! moj stari ratni drug... moj veli-ki prijatelj ko-ji je predložio da se pre vre-
mena penzionišem zato što više nisam bio „po-
uzdan”!
KLAJVOV KRST 41
veoma dobro znaš da sam to uradio za tvoje dobro, klajve... neko ko je do-živeo nervni slom više ne može da osta-ne u službi.
ma jasno... baš sam
srećan što imam prijate-lja kao što
si ti.
pričao sam s rodžerom o onome što smo lice-merno nazivali „specijalnim metodama ispitivanja”... sećaš se? zajedno smo podučavali argentinske mučitelje u školi amerika...
lepa vremena, zar ne? i dobri
ljudi!
ni meni se nisu dopadale te metode, ali je mučenje u ne-kim situacijama neophodno!
zamisli zatvorenika koji zna gde se nalazi bomba
koja upravo treba da eksplodira...
...ako ne bi primenio mučenje,
mogao bi da budeš odgovoran za
eksploziju u nekoj školi i smrt sto-
tine dece!
tja... biće dovoljno da ma-lo proširimo tu teoriju da bismo je opovrgli. zatvore-nik poznaje osobu koja jepostavila bombu i onda njega muče. pa onda, zatvorenik poznaje osobu koja možda poznaje osobu koja je postavila bombu...
...i tako dalje. broj ljudi koji se muče da bi se došlo do „opravda-
nog cilja” nezaustavlji-vo se povećava! kad jednom kreneš, više
nema kraja.
42 KLAJVOV KRST
da li bi mogao da nam doneseš
još po jedno pivo i da ućutiš?
u redu, u redu... stižu
dva piva!
nemoj da budeš licemer...! bolje znaš od mene da ni-
jedna argentinska gerilska organizacija nikad nije napa-la neku školu. u prosto-rijama za mučenje zatvore-nike nikad nisu ispitivali o bombama koje nameravaju da postave, već o budućim
sastancima s njihovim kompanjonima!
da li se kaješ, klajve? misliš li da je
država... pogrešila? da nećeš i ti možda da posta-
neš prevratnik?
tad nimalo nisam sumnjao u ispravnost naših dela. znaš dobro da sam bio isti kao ti... potpuno
posvećen službi.
bio sam apsolutno ubeđen u ono što smo radili. kad sam radio...
ono što sam radio, bio sam ubeđen da su oni opasni
elementi koje treba ukloniti!
a sad?
KLAJVOV KRST 43
sad? kad se nađem u nekoj stresnoj si-tuaciji, automatski mi se vrati u sećanje
ona priča s letovima... sećaš li se „letova sredom”?
sad mislim da je to bio veliki kukavičluk. izbegavaš pogled onoga koga treba da ubiješ, istovariš ga i vratiš se nazad kao da se ništa nije dogodilo... i zabo- raviš sve jauke i poglede!
sećam se, klajve... to ne može lako da se zaboravi.
najteže je bilo preživeti noć. spavati je značilo ponovo proživljavati „taj” let... mislim da je to bilo 1977...
stigao sam u ezmu, školu za mehaničare u mornarici, u svojstvu supervizora.
hej, španac! gringo će ići s
nama kad ih budemo premeštali iz kapučite!
44 KLAJVOV KRST
da, klajve, dođi da vidiš kako smo dobro naučili da „mandar para
arriba los chu-pados”!
dajemo im „pentonaval” i samo lete!
ne treba da se osećaš krivim. to je milostiva smrt, jer se ne muče...
ali... oni su mnogo mlađi
od mene!
moraju da budu elimini-sani, jer to je rat... čak i biblija kaže da sa žitnih polja mora biti uklo-
njen kukolj.
KLAJVOV KRST 45
hajde! hoću da svi uđu u roku od
pet minuta!
pokret!
jesu li već
mrtvi?
nisu. spavaju. uspavali su ih pre nego
što su ih doveli iz kapučite.
46 KLAJVOV KRST
pre nego što ih bacimo, mora- mo da ih svučemo. hajde, pomozi nam, gringo...
dobro, ja ću ovu ovde!
bravo, jenki!
prava je šteta da se ne iskoristi
jedna takva...?
hej! ali ona je
budna!
yo... me llamo...
rosa......oh!
KLAJVOV KRST 47
žao mi je, klajve... to se ranije nije
događalo!
hajde, lepotice... poleće-
mo!
je’n, dva...
...tri! hopa!
48 KLAJVOV KRST
gore glavu, klajve... popićemo još po jedno piće.
nemoj o tome da razmi-šljaš. bilo pa pro-
šlo, više te se ne tiče.
nešto ti nisam rekao, stene... još
uvek je viđam!
rozu? još ti se priviđa
roza?
da...
...stalno!
stvarno sam nadrljao, stene... ni viski ne po-maže, a lekovi koje mi daješ samo još više pogoršavaju stvar!
KLAJVOV KRST 49
dobro znam o čemu govo-riš, klajve! mrtvi pronađu način kako da se vrate... i kako da uđu u naše ku-
će, u naše snove...uzmi ovo. to
je eksperimentalni lek, veoma je jak.
držaće te daleko od roze! ali ne preteruj, inače će ti spržiti ono
malo mozga što ti je ostalo.
dovoljno će mi biti da imam san bez snova... samo to
mi treba!
ouh…
mljac mljac
zagrc!!
šta...?
leo! šta si uradio s
kosom?
50 KLAJVOV KRST
ej, ne stoji ti loše! malo manje si frik, mada više ne izgledaš ni
kô grandž gitarista. baš si sladak!
o, ćuti više! bolje mi ispričaj kako ti je pro-
šao kaktus trip!
i onda mi je rekao... njam! njam...! da mogu da napravim veliki skok ili da pošaljem sve do đavola.
i nemoj da istrošiš sav sirup od
javora!
neću da ga istrošim! uosta-lom, ja sam spre-mio uštipke i imam pravo da uzmem više sirupa!
mmh... moram da priznam da si ih stvarno
dobro spremio. ovako ćemo da se dogovorimo, svaki put kad ostaneš ovde da spavaš, pravićeš za doru-
čak uštipke, važi?
važi!
hopa!
nek se i drugi malo
slade!
ŽVAKeto!
KLAJVOV KRST 51
šta bi to? g-gde je nestao
uštipak?
ne uzbuđuj se... pojeli su
ga upkiiji.
ko bre?
„upkiiji”. to su životinjke koje se toliko brzo kreću kroz vazduh da se ne vide golim okom. ne
mogu da ih se rešim i zato sam rešila da mirno ko-
egzistiram s njima...
srk
bezopasni su. dovoljno je da im s
vremena na vreme daš da pojedu nešto slatko. dopali su im se uštipci, čujem njihov smeh na
ultrazvučnoj frekvenciji...
...
šta se tol’ko čudiš? hrana se oduvek bacala u vazduh u zahvalnost natprirodnim silama... kao kod rituala ti-pa bali ili butajaina, „žrtvo-vanja duhovima” koja su upražnjavana u indiji još od vedskog doba...
ih! ritu-ali butanja-njaja, sve je
jasno!sik!
52 KLAJVOV KRST
to su animistički rituali koji mogu da se obavlja-ju bilo gde, ne nužno na nekom svetom mestu. kad vijetnamci prelaze neko raskršće, brzak ili plićak, postavljaju lisnatu gra-nu, kamenčiće ili grumen zemlje tamo gde veruju da se nalazi duh zaštitnik, da ne bi postali njegova žrtva...
...to isto su radili i sta-ri pagani kad su prelazili mesta koja su smatrali svetim za duhove prirode. tajlanđani koji pecaju iz piroge na reci mekong moraju da žrtvuju prvu ribu koju upecaju nang reuau da ga ne bi razlju-tili i trpeli posledice.
to je kao kad prospu malo vode
za tobom za sreću.
hoćeš da kažeš da tamo negde
uvek čuči mali upkej, ili tako nešto, koji pi-jucka prosu-
tu vodu?
ne, naravno... naj-češće je to samo
simbolika. ŽVAKal’
ponekad čuči.
KLAJVOV KRST 53
vau!kuku meni!
šta se događa? jesu li te uhvatili upkiiji?
ne, nisu oni... ponovo mi se pomerio eterični centar gravitacije! to mi se obično dešava dok spavam...
šta ti sepomerilo...?! gea, ti levi-
tiraš!
ajd smiri se, okej? idi i uzmi knjige na
sanskritu, one koje imaju pozlatu, pa da razjasnimo
situaciju. danas. ako je ikako moguće.
naravno, knjige na sanskri-tu! kako mi to nije
palo na pamet?
šta sad bi?
54 KLAJVOV KRST
vuci me gore! inače ću pasti na
grad!
normalni ljudi obično
padnu na zemlju!
ne puštaj me! ne... lele!
ups!
jesi video? sad se okrenuo za 180 stepeni! možeš da staviš dušeke
na zid tamo dole?
ja bih prvo da gucnem nešto...
gde držiš žestinu?
hehe...
KLAJVOV KRST 55
sada se „ecg.” okrenuo za 90
stepeni. uskoro će se sve vratiti u
normalu... gea, reci
mi molim te šta ti se kog đavola de-šava? imam utisak da se nalazim na nekom
ešerovom crtežu!
stvar je veoma jednostavna. moj eterični centar gravita-
cije dolazi u dodir s centrom iz nekog drugog univerzuma koji ovog trenutka ulazi u
naš. još ne mogu da kontro-lišem situaciju, ali mislim da
se na tome zasniva „tehni-ka levitacije”!
kad se „eterični centar gravitacije” s vremena na vreme promeni, moguće
je kretati se kroz vazduh kao da...
vaaah!
je l’ sad gotovo?
gunđ
56 KLAJVOV KRST
Razumljivo je da ne spava dobro čovek koji se nosi s
takvim mislima. I ja sam ležao pored otvorenog prozora
u sobi u kojoj sam se rodio, napolju je šumela Miljacka
naizmence sa vetrom rane jeseni u još obilnom lišću.
Ko u Sarajevu provodi noć budan u krevetu, taj može
da čuje glasove sarajevske noći. Teško i sigurno izbija
sat na katoličkoj katedrali: dva posle ponoći. Prođe više
od jednog minuta (tačno sedamdeset i pet sekundi, brojao
sam) i tek tada se javi nešto slabijim ali prodornim
zvukom sat sa pravoslavne crkve, i on iskucava svoja
dva sata posle ponoći. Malo za njim iskuca promuklim,
dalekim glasom sahat-kula kod Begove džamije, i to
iskuca jedanaest sati, avetinjskih turskih sati, po čudnom
računanju dalekih, tuđih krajeva sveta! Jevreji nemaju
svoga sata koji iskucava, ali bog jedini zna koliko je sada
sati kod njih, koliko po sefardskom, a koliko po eškena-
skom računanju. Tako i noću, dok sve spava, u brojanju
pustih sati gluvog doba bdi razlika koja deli ove pospale
ljude koji se budni raduju i žaloste, goste i poste na
četiri razna, među sobom zavađena kalendara, i sve
svoje želje i molitve šalju jednom nebu na četiri razna
crkvena jezika. A ta razlika je, nekad vidljivo i otvoreno,
nekad nevidljivo i podmuklo, uvek slična mržnji,
često potpuno istovetna sa njom.
Tu specifičnu bosansku mržnju trebalo bi proučavati i
pobijati kao opaku i duboko ukorenjenu bolest. I ja
verujem da bi strani naučnici dolazili u Bosnu da
proučavaju mržnju, kao što proučavaju lepru, samo
kad bi mržnja bila isto tako priznat, izdvojen i klasi-
ficiran predmet proučavanja kao što je lepra.
Pomišljao sam da se i sam bacim na izučavanje te
mržnje i, analizirajući je i iznoseći n
a svetlost dana,
da doprinesem njenom uništenju.
Možda je to i bila moja dužnost, jer ja sam,
iako po poreklu stranac, u toj zemlji ugledao,
što se kaže, svetlost dana. Ali posle prvih poku-
šaja i dužeg razmišljanja uvideo sam da nemam
sposobnosti ni snage za to. Od mene bi se kao i od
svih ostalih tražilo da stanem na jednu stranu, da
budem mržen i da mrzim. A ja to nisam hteo ni
umeo. Možda bih, ako tako mora biti, i pristao jo
da padnem kao žrtva mržnje, ali da živim u mrž
i sa mržnjom, da učestvujem u njoj, to ne mogu.
A u zemlji kao što je sadašnja Bosna, onaj koji
ne ume ili, što je još više i teže, onaj koji svesno
neće da mrzi, uvek je pomalo tuđin i izrod, a često
mučenik. To važi i za vas, rođene Bosance, a po-
gotovo za čoveka došljaka. I tako sam ja jedne od
tih jesenskih noći, slušajući č
udna dozivanja tih
raznovrsnih i raznoglasnih sarajevskih tornjeva,
zaključio da ne mogu ostati u svojoj drug
domovini Bosni, da ne treba u njoj da ostan
nisam toliko naivan da tražim u svetu v
kojoj nema mržnje. Ne, meni treba samo m
kome ću moći živeti i raditi.
to ne bih mogao.
Ti ćeš sa podsmehom, možda i sa prez
ponoviti svoju reč o mom bežanju iz B
moje pismo neće imati snage da ti mo
objasni i opravda, ali izgleda da u živo
prilika kad važi drevno latinsko prav
salus nisi in fuga. (Samo u bežanju j
molim da mi veruješ samo toliko: da
svoje čovečanske dužnosti, neg
nesmetano izvršim.
„ko u sarajevu provodi noć budan u krevetu, taj
može da čuje glasove sarajevske noći. teško i
sigurno izbija sat na katoličkoj katedrali:
dva posle po- noći.”
„prođe više od jednog minuta (tačno
sedamdeset i pet sekundi, brojao sam) i tek tada se javi nešto slabijim ali prodornim zvukom sat sa pravoslavne
crkve, i on iskucava svo- ja dva sata posle
ponoći.”
„malo za njim iskuca promuklim, dalekim gla- som sahat-kula kod be- gove džamije, i to iskuca jedanaest sati, avetinjskih turskih sati, po čudnom računanju dalekih, tu- đih krajeva sveta.”
„jevreji nemaju svoga sata koji iskucava, ali bog
jedini zna koliko je sada sati kod njih, koliko po sefardskom, a koliko
po eškenaskom računanju.”
„tako i noću, dok sve spava, u brojanju pustih
sati gluvog doba bdi razlika koja deli ove pospale ljude
koji se budni raduju i žaloste, goste i poste na četiri razna,
među sobom zavađena kalendara, i sve svoje želje
i molitve šalju jednom nebu na četiri razna
crkvena jezika.”
KLAJVOV KRST 57
u redu, odlično!
hoćemo li da napravimo
pauzu?
odlomak koji si pročitao je divan,
ali zar nije bio na programu novi roman vilbura kinga „tri-
deset drugi papi- rus”?
čuj, file... vaši štićenici su već dovoljno hendike-pirani... zašto bismo ih još dodatno mučili?
ali mo-ramo da se
pridržavamo programa!
ćao, zig. znači ovde snimate
audio-knjige za slepe?
tako je. možeš misliti, moj glas je najtraženiji...!
e, dobra ti je zurka, baš je „in”! ma jeste...
tajna tvog uspe-ha je u tome što sle-pi ne mogu da vide tu
tvoju odvratnu njušku!
58 KLAJVOV KRST
ćao, zig, vidimo se
sutra.aaargh!
vau! a ko je ova?
haha! ponovo vrat, a? tako ti i treba kad se kočoperiš!
al’ boli! al’ boliii! učini
nešto, pro-klet bio!
razmisli ma-lo, leo... za neke
stvari baš i nemaš fizičku gra-
đu!
budi miran, sad ćemo
da sredimo stvar!
ao!
lele!
KLAJVOV KRST 59
bez brige... biće takav
samo nekoli-ko minuta.
da, ali strašno
mi je da ga gledam! vidi
kakva mu je faca!
grrr...
lako rešivo... evo,
gotovo.
hej, šta to čitaš... platonove dijalo-
ge! nisam znala da si tako inte-
lektualan!
recimo da me „interesuje”... takvo štivo. čitanje klasične grčke književnosti može
da nam pomogne da razumemo kako odnosi među osobama istog pola ne dovode neminovno do degeneracije društva,
a ni do propasti civilizacije. naprotiv...
...u platonovim delima „gozba” i „fedar” piše da pospe-
šivanje odnosa među partnerima istog pola može da bude efikasan način za
jačanje društvenih struktura zato što, pročitaću ti: „...a ti ljubavnici, zahvalju-
jući svojoj predanosti, hrabrosti, srčanosti i političkoj slobodi,
’pružaju’ mnogo više spojeni nego razdvojeni”.
60 KLAJVOV KRST
alo bre! koji me je to mangup prekrio?!
šta ti rekoh? vratio se, još
brbljiviji je nego pre!
šta si bre rekô?
siđi dole da ti ka’em!
mmh...?
KLAJVOV KRST 61
vratila si se da me pronađeš, mala roza... ali ovog puta ću te oterati.
nekoliko ovih pilula i eto te po-novo na dnu mora zajedno s tvojim
prijateljima!
gut!
mfh...
samo... san... bez sno-
va... samo...
62 KLAJVOV KRST
šta se kog đavola deša-va? koliko je
sati...?
svetlo dopire iz parka... ali park
je u ovo doba zatvoren!
sigurno su to žutaći s onim njihovim vatro-
metom...
ako ih budem uhvatio, kosti ću da im polomim! gde su kog đavola
nestali?
KLAJVOV KRST 63
to je đavo! đavo iz pakla!
64 KLAJVOV KRST
KLAJVOV KRST 65
posekô me je... al’
peče!
još nisi crkô? stvarno si debelo- kožac!
66 KLAJVOV KRST
još sti-žu... ovo je
invazija!
KLAJVOV KRST 67
samo vas je dvojica. gde je još jedan po-
slušnik?
prošao je kroz prag pre nas...
ovde nije, inače bi se odazvao. možda se zakačio za neku
dužu liniju protoka.
68 KLAJVOV KRST
ti ostani ovde i potraži ga. ako je
mrtav, sakrij telo.
da, rakšasa.
ostao je samo ovaj rmpalija u skupo-
cenom odelu... ko su uopšte ovi ljudi?
KLAJVOV KRST 69
napadaj, kaljo- stro!
vaaah!
š-šta…? ratnik s mačem!
70 KLAJVOV KRST
kako si mala... i nežna.
dođi... oliza-ću ti kožu... sve
do kostiju!
jarcu jedan!
KLAJVOV KRST 71
ooouuh...
proburazio me!
a sad...
72 KLAJVOV KRST
crkni!