ISTRAŽIVANJE

klASTERI u Republici Hrvatskoj

2010.

Osnovni podatci o istraživanju

Istraživanje „Klasteri u Republici Hrvatskoj 2010.”, čiji se rezultati ovdje predstavljaju, provedeno je u suradnji Poduzetničkog inkubatora BIOS i agencije za istraživanje tržišta Audeo iz Osijeka krajem 2010. godine. Ono predstavlja nastavak ranije provedenih istraživanja „Klasteri u Republici Hrvatskoj 2007.“ i „Klasteri u Republici Hrvatskoj 2009.“, čije je provo-đenje motivirano sve većom prisutnošću klastera kao oblika sektorskog, vertikalnog i horizontalnog poslovnog povezivanja. Budući da su u dva ranija istraživanja ispitivani samo klaster manageri, ovoga se puta krenulo od drugačijeg pristupa, pa su u istra-živanju sudjelovale samo tvrtke-članice klastera, pri čemu je osnovni cilj istraživanja bio utvrditi njihova iskustva i stavove o klasterima te dosadašnjem član-stvu u vlastitom klasteru. Svrha ovoga, kao i ranijih, istraživanja bila je pomoći institucijama, klaster ma-nagerima i svima onima koji se na bilo koji način bave klasterima u objektivnoj analizi dosadašnjeg rada i uspješnosti hrvatskih klastera.

Specifični ciljevi istraživanja uključivali su utvrđiva-nje:

• Općenitog stava o klasterima

• Percepciju korisnosti dosadašnjeg članstva u klasteru

• Razloga korisnosti dosadašnjeg članstva u kla-steru

• Dosadašnjih aktivnosti unutar klastera i planova o budućim aktivnostima

• Zadovoljstva dosadašnjim aktivnostima unutar klastera

• Najvažnijih mogućnosti poboljšavanja rada kla-stera

• Percepcije dosadašnje državne potpore osniva-nja i rada klastera

Podatci su prikupljeni putem online upitnika koji je poslan na e-mail adrese tvrtki članica klastera. Ovaj način prikupljanja podataka izabran je zbog svoje praktičnosti tj. mogućnosti da sudionici istraživa-nja ispune upitnik onda kada to njima odgovara. S obzirom na način prikupljanja podataka, pristigli odgovori nisu bili anonomni, no ispitanici su imali mogućnost da ne navedu ime svoje tvrtke prilikom ispunjavanja upitnika. Svi su podatci u kasnijoj ana-lizi interpretirani isključivo u skupnom obliku, bez navođenja imena ili podataka bilo koje pojedinačne tvrtke.

Kontakti tvrtki kojima su odaslani upitnici dobiveni su iz ranije stvorenog registra klastera, dobivenog kombiniranjem podataka iz različitih izvora (in-ternet, sudski i obrtni registri, poslovna udruženja i sl.). Ukupno je odaslano 364 upitnika, a natrag je pristiglo 57 odgovora, što čini za ovaj tip istraživanja solidnu stopu povrata od oko 16%. Izvođači istraži-vanja i ovim se putem još jednom svim sudionicima zahvaljuju na suradnji i želji da pomognu u ostvare-nju svrhe istraživanja.

1 prosinac 2010.

Kako je vidljivo iz grafikona 1, gotovo 50% svih tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju ima manje od 10 zaposlenih, dok 30,9% njih ima između 11 i 50 zapo-slenih. Daljnih 16,4% tvrtki ima od 51 do 200 zapo-slenih, a samo 3,6% više od 200 zaposlenih.

Najveći broj tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju primarno se bavi informatičkom djelatnošću (20,5%) i turizmom (15,9%). Sve djelatnosti i njihov udio na-vedeni su u grafikonu 2, pri čemu treba napomenuti da jedan dio ispitanika nije naveo ime tvrtke prili-kom ispunjavanja upitnika, pa nije bilo moguće utvr-diti koja je njihova osnovna djelatnost.

Struktura uzorka

Grafikon 1 - broj zaposlenih

Grafikon 2 - gospodarski sektori u kojima djeluju klasteri

2 istraŽiVanjeKlasteri u Republici Hrvatskoj 2010.

Kako je prikazano u grafikonu 3, oko 79% sudio-nika istraživanja smatra da je ideja klastera dobra, ali da ju je teško realizirati u praksi. Slijede 17,5% onih koji smatraju da udruživanje u klastere poma-že tvrtkama članicama, te samo 3,6% (ili brojkom dvoje) ispitanika koji smatraju da je udruživanje u klastere nepotrebno te da ga ne treba poticati. Možemo, dakle, zaključiti da je vrlo mali broj tvrtki već udruženih u klastere razočaran ili vrlo nezado-voljan svojim članstvom u klasteru, ali i da velika većina tvrtki smatra da su klasteri dobra ideja, ali teško provodiva u praksi, iz objektivnih ili nekih drugih razloga.

Razumljivo je da pozitivniji stav o udruživanju imaju tvrtke koje su zadovoljnije dosadašnjim radom njihovog vlastitog klastera. Zanimljivo je za napomenuti i da su oni ispitanici koji smatraju da je ideja klastera dobra, ali da ju je teško reali-zirati u praksi, u kasnijem tijeku ankete u gotovo 50% slučajeva odgovorili da je za poboljšanje rada klastera potrebno jasnije definirati svrhu i ciljeve rada klastera. Drugačije rečeno, najvažniji razlog za skepticizam u pogledu udruživanja u klastere može se pronaći u nepostojanju jasne svrhe i ci-ljeva udruživanja u klastere. Može se napomenuti i da tvrtke različite veličine (broja zaposlenih) i iz različitih sektora nemaju različite stavove o udru-živanju u klastere.

Kako pokazuju podatci prikazani u grafikonu 4, više od polovine (točnije 52,6%) članica klastera smatra da im je članstvo u klasteru bilo korisno tj. da je poboljšalo njihove poslovne rezultate, dok daljnjih 5,3% smatra da im je članstvo bilo jako korisno. Oko 35% ispitanika smatra da članstvo u klasteru nije bilo korisno za njihovu tvrtku, dok 7,0% ispitanika nije moglo dati definitivan odgovor.

Stavovi o udruživanju

u klastere i dosadašnjoj koristi

od članstva

Grafikon 3 staV o udruŽiVanju u klastere

3 prosinac 2010.

I ovdje treba napomenuti da 55% onih koji smatra-ju da im članstvo nije donijelo koristi istovremeno misle da bi unutar njihovog klastera trebalo jasni-je definirati svrhu i ciljeve postojanja i djelovanja klastera.

Osnovni razlog korisnosti članstva u klasteru, pre-ma mišljenju ispitanika, veća je snaga u odnosu na nastup prema potencijalnim partnerima. Naime, čak 67,4% ispitanika navelo je taj razlog kao jedan od dva najvažnija. Slijede stjecanje dragocjenih informacija o tržištu (44,2%), razvoj zajedničkih proizvoda (23,3%), prepoznatljivost u odnosu na krajnje kupce (11,6%) i smanjenje troškova nabave (2,3%). Oko 18,6% ispitanika navelo je neki drugi razlog, koji nije bio u ponuđenim odgovorima.

Grafikon 4 percepcija koristi od dosadašnjeg članstVa

Grafikon 5 razlozi korisnosti članstVa (najviše dva odgovora)

4 istraŽiVanjeKlasteri u Republici Hrvatskoj 2010.

Struktura uzorka

Kako se vidi iz tablice 1, najčešće aktivnosti koje se trenutno odvijaju unutar klastera su razmjena informacija među članovima (u 76% slučajeva), za-jednička promidžba (62,5%) i zajedničko sudjelova-nje na sajmovima (59,6%). Zatim slijede zajednička edukacija zaposlenika i nastup prema kupcima, dok su zajednička ulaganja u istraživanje i razvoj, zajed-nička distribucija i nabava najmanje prisutni. Od onih aktivnosti koje trenutno nisu prisutne unutar klastera, tvrtke članice najčešće u budućnosti pla-niraju provoditi zajednička istraživanja tržišta, dok su najmanje skloni organiziranju zajedničke nabave.

Ovdje se može napomenuti da su stavovi sudionika istraživanja relativno slični onima utvrđenima kod klaster managera u prijašnjim istraživanjima, što znači da se percepcija provođenja pojedinih aktiv-nosti i potrebe za tim aktivnostima u budućnosti između voditelja klastera i njihovih članova ne ra-zlikuju u znatnijoj mjeri.

Tablica 1 dosadašnje aktiVnosti unutar klastera i planoVi njihoVog proVođenja

AkTIVNOST DA NE, AlI plANIRAmONE, I NE

plANIRAmO

Razmjena informacija među članicama 76,8% 19,6% 3,6%

Zajednička promidžba 62,5% 19,6% 17,9%

Zajednička edukacija zaposlenika 29,1% 40,0% 30,9%

Zajednički nastup na sajmovima 59,6% 24,6% 15,8%

Zajednički nastup prema kupcima 29,1% 45,5% 25,5%

Zajednička ulaganja u istraživanje i razvoj 11,1% 48,1% 40,7%

Zajednička nabava 3,8% 50,9% 45,3%

Zajedničko istraživanje tržišta 14,8% 64,8% 20,4%

Lobiranje 28,6% 44,6% 26,8%

Zajednička distribucija 7,3% 54,5% 38,2%

5 prosinac 2010.

Osnovni podatci o istraživanju

U ovome se dijelu istraživanja pokušalo utvrditi u kojoj su mjeri tvrtke članice klastera zadovoljne pojedinim aktivnostima unutar klastera. Kako je prikazano u grafikonu 6, ispitanici su relativno za-dovoljni razmjenom informacija među tvrtkama-članicama, budući da je gotovo 43% njih zadovolj-no ili vrlo zadovoljno ovim dijelom funkcioniranja klastera. U ovome pogledu nije bilo razlika između tvrtki različitih veličina i djelatnosti, iako se može reći da su, kako je i očekivano, sudionici istraživa-nja koji smatraju da im je članstvo u klasteru bilo korisno uglavnom i zadovoljniji ovom te ostalim aktivnostima unutar klastera.

Vrlo slična distribucija odgovora dobivena je i u pogledu zadovoljstva drugom važnom aktivnošću unutar klastera – zajedničkom promidžbom, iako se može reći da je broj onih nezadovoljnih nešto manji u usporedbi s prethodnim pitanjem (grafi-kon 7).

Zadovoljstvo dosadašnjim radom

klastera

Grafikon 6 zadoVoljstVo razmjenom informacija

Grafikon 7 zadoVoljstVo zajedničkom promidŽbom

6 istraŽiVanjeKlasteri u Republici Hrvatskoj 2010.

Zadovoljstvo zajedničkom edukacijom zaposlenika znatno je manje u odnosu na prethodna dva pitanja. Naime, svega 33,4% ispitnika zadovoljno je ili vrlo zadovoljno ovim aspektom rada klastera, dok je broj nezadovoljnih ili vrlo nezadovoljnih oko 37,5% (gra-fikon 8).

Najveći stupanj zadovoljstva kod sudionika istraživa-nja postoji kada je u pitanju zajedničko izlaganje na sajmovima. Naime, gotovo 51% njih zadovoljno je ili vrlo zadovoljno ovom aktivnošću njihovog klastera. Sukladno tome, broj nezadovoljnih ili vrlo nezadovolj-nih iznosi svega oko 21% (grafikon 9).

Grafikon 8 zadoVoljstVo zajedničkom edukacijom zaposlenika

Grafikon 9 zadoVoljstVo zajedničkim nastupom na sajmoVima

7 prosinac 2010.

Kako se vidi iz grafikona 10, gotovo 47% ispitanika nezadovoljno je ili vrlo nezadovoljno sa zajedničkim nastupom prema kupcima, dok udio zadovoljnih ili vrlo zadovoljnih iznosi oko 26%.

Više od polovice ispitanika nezadovoljno je ili vrlo nezadovoljno zajedničkim ulaganjima u istraživa-nje i razvoj, dok broj zadovoljnih ili vrlo zadovoljnih iznosi svega 7% (grafikon 11).

Grafikon 10zadoVoljstVo zajedničkim nastupom pred kupcima

Grafikon 11zadoVoljstVo zajedničkim ulaganjima u istraŽiVanje i razVoj

8 istraŽiVanjeKlasteri u Republici Hrvatskoj 2010.

Slična distribucija odgovora kao i u slučaju zajednič-kih ulaganja u istraživanje i razvoj može se uočiti i kod odgovora na pitanje o zadovoljstvu zajednič-kom nabavom (grafikon 12). Naime, 57,1% ispita-nika nezadovoljno je ili vrlo nezadovoljno zajednič-kom nabavom, a broj zadovoljnih ili vrlo zadovoljnih iznosi samo 9,5%.

Nešto veće zadovoljstvo ispitanici su pokazali kod procjene zajedničkih istraživanja tržišta, pri čemu broj zadovoljnih ili vrlo zadovoljnih iznosi 24,4%, a udio nezadovoljnih ili vrlo nezadovoljnih 40% (gra-fikon 13).

Grafikon 12zadoVoljstVo zajedničkom nabaVom

Grafikon 13zadoVoljstVo zajedničkim istraŽiVanjem trŽišta

9 prosinac 2010.

Vrlo sličan stupanj zadovoljstva kao i u odgovoru na prethodno pitanje ispitanici su pokazali i kada se zajedničko lobiranje uzme u obzir. Naime, broj neza-dovoljnih ili vrlo nezadovoljnih iznosi 33,4%, a broj za-dovoljnih ili vrlo zadovoljnih oko 29,1% (grafikon 14).

Najmanji stupanj zadovoljstva ispitanici su izrazili za-jedničkom distribucijom, s kojom je zadovoljno ili vrlo zadovoljno svega 9,5%, a nezadovoljno ili vrlo nezado-voljno čak 61,9% sudionika istraživanja.

Grafikon 14zadoVoljstVo zajedničkim lobiranjem

Grafikon 15zadoVoljstVo zajedničkom distribucijom

10 istraŽiVanjeKlasteri u Republici Hrvatskoj 2010.

Da rezimiramo, tvrtke-članovi klastera najzadovoljniji su time što kao klaster zajednički nastupaju na tržištu (kroz npr. sajmove) odnosno zajedničkom promiž-bom. Dakle, za većinu ispitanika pripadnost nekom klasteru omogućuje dodatnu mogućnost za prepo-znatljivost i promociju tvrtke. Najmanje zadovoljstvo iskazano je u pogledu zajedničke nabave i distribucije, a upravo ove aktivnosti i dosad su se najmanje provo-dile u praksi.

Kako je prikazano u grafikonu 16, najveću mogućnost poboljšanja dosadašnjeg rada vlastitog klastera ispita-nici vide u jasnijem definiranju svrhe i ciljeva rada kla-stera. Naime, 31,6% ispitnika ovu je mogućnost navelo kao najvažniju. Zatim slijede jača državna potpora kla-sterima (24,6%), više zajedničkih aktivnosti (19,3%) te jače financiranje zajedničkog rada i aktivniji rad klaster managementa (po 10,5%).

Grafikon 16mogućnosti poboljšanja rada klastera

mogućnosti poboljšanja rada

klastera

11 prosinac 2010.

Stavovi o dosadašnjem

državnom poticanju klastera

Kako se vidi iz tablice 17, 28,1% ispitanika smatra da država nije napravila dovoljno u poticanju osnivanja i rada klastera u Republici Hrvatskoj. Oko 33,3% ispi-tanika smatra da je država napravila dovoljno samo u financijskom smislu, a 19,3% samo u savjetodavnom smislu. Vrlo mali broj ispitanika (5%) smatra da je dr-žava napravila dovoljno i u savjetodavnom i u finan-cijskom smislu.

Grafikon 17staV o dosadašnjem drŽaVnom poticanju osniVanja i rada klastera

12 istraŽiVanjeKlasteri u Republici Hrvatskoj 2010.

Zaključak Većina tvrtki udruženih u klastere ima do 20-tak zapo-slenih osoba, a pretežite djelatnosti ispitanih tvrtki su informatika i turizam (uostalom, upravo su klasteri iz ova dva sektora u Hrvatskoj i najbrojniji).

Prevladava mišljenje kako je ideja klastera dobra, ali teško provodiva u praksi (cca 80% ispitanika dalo je ovaj odgovor). Takav stav ponajviše je posljedica iskazanog razmišljanja da klasterima nedostaju jasne svrhe i ciljevi udruživanja tvrtki, bez obzira o kojem se sektoru ili veličini klastera radilo. S druge pak strane, nešto više od polovine članica klastera priznala je da im je članstvo u klasteru koristilo, no izgleda da su oče-kivanja (bila) nešto veća.

Kao osnovni razlog članstva u klasteru iskazana je veća snaga u odnosu na nastup prema potencijalnim par-tnerima, a nakon toga stjecanje novih dragocjenih in-formacija o tržištu. Najčešće aktivnosti koje se trenut-no odvijaju unutar klastera su razmjena informacija među članovima, zajednička promidžba te zajedničko sudjelovanje na sajmovima, što uglavnom proizvodi i najviši stupanj zadovoljstva upravo tim segmentima. Vjerojatno zbog činjenice da se one i najmanje pro-vode u praksi, najmanje zadovoljstvo iskazano je uz zajedničku nabavu i distribuciju proizvoda i usluga.

Kada je u pitanju angažman i/ili pomoć države pri osnivanju ili radu klastera, ispitanici su dosta podije-ljeni – 33% ih smatra da je država napravila dovoljno samo u financijskom pogledu, oko 20% da je pomo-gla samo sa savjetima, a oko 30% smatra da država nije imala značajniji utjecaj ni u kom pogledu. Dakle, izuzmemo li onih 15-tak posto ispitanika koji nemaju jasan stav o ovome, vidljivo je da svega 5% ispitanih tvrtki-članica klastera smatra da je angažman države bio sveobuhvatan i na dovoljno visokoj razini.

13 prosinac 2010.

popis klastera

agro-turistički klaster “lepoglaVa”

automobilski klaster hrVatske

autoplinski klaster

cluster hotel plus

cluster hrVatska cipela giu

cluster hrVatske tekstilne industrije VaraŽdin

cluster proizVođača poVrća “zlatna dolina”

cluster slaVonka

turistički cluster umag

dalmatinski informatički klaster disc

drVni klaster sjeVerozapadne hrVatske

gastro grupa

giu klaster podoVi i namještaj

građeVinski klaster ingrad krk

grafički cluster bios

grit ict klaster

hrVatski it klaster

hrVatski klaster brodogradnje

hrVatski Vojnoindustrijski klaster

ac croatia

iks - informatički klaster slaVonije

informacijsko tehnološki klaster istre

it.net klaster

klaster “bučina koštica”

klaster “grozd plaVac mali”

klaster “slaVonska jabuka”

klaster male brodogradnje

klaster marikulture-hrVatska riba

klaster medicinskog turizma

klaster metaloprerađiVača

klaster poljomehanizacije

klaster proizVođača poVrća brodsko-posaVske Županije “posaVina poVrće”

klaster proizVođača Željezničke infrastrukture

klaster slaVonska laVanda

klaster tekstila

klaster tradicijskih obrta marije bistrice

klaster transportni centar brodsko-posaVske Županije

klaster Voda

klaster za humanitarno razminiranje

međimurski it cluster

solarni klaster

tpz regionalni klaster kuna

turistički klaster po sutli i Žumberku

turističko-poljopriVredni klaster tinjan

Vinski cluster srijemskog Vinogorja

zadarski automobilski klaster

zadarski informatički klaster

“zeleni klaster”

turistički klaster “sVe se tu najde med murom i draVom”

brodograđeVni klaster splitsko-dalmatinske Županije

klaster alatnica republike hrVatske

klaster cropelet

klaster benkoVačkog kamena

klaster drVo-namještaj

klaster ekologije i proizVodnje (c.eco.p)

klaster ekološke proizVodnje

klaster energetske efikasnosti

klaster grupacija za biotoplifikaciju

klaster intermodalnog prijeVoza kip

klaster istarskih maslinara

klaster istarskog transporta

klaster klg grupa

klaster “zlatna posaVina”

klaster hrVatski interijeri

ict cluster VaraŽdin

klaster inteligentna energija

m&d cluster

klaster lonjsko polje

Pokrovitelji

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA