SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

DUGORONE KLIMATSKE PROMJENE I TURIZAM

SEMINARSKI RAD

STUDIJ : Sveuilini, redovniOPATIJA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

DUGORONE KLIMATSKE PROMJENE I TURIZAMSEMINARSKI RAD

Opatija, travanj 2011.

SADRAJ1UVOD

21.KLIMATSKE PROMJENE

41.1.Posljedice klimatskih promjena

62.KLIMATSKE PROMJENE I TURIZAM

73.KLIMATSKE PROMJENE I HRVATSKA

9ZAKLJUAK

10LITERATURA

UVODTemu Dugorone klimatske promjene i turizam odabrao sam jer sam htio prouiti koliko je ve sada naruen priroda i da li je moguu tetu smanjiti. Klimatske promjene su sve vee iz dana u dan, okolina se mijenja i to na gore. Zrak je sve vie oneien, sve je manje pitke vode, unitavaju se ume, plua zemlje. To nepogodno utjee na vrijeme, pa vie nemamo etiri godunja doba nego dva. Ili je hladno ili jako toplo. Polako, a opet dovoljno brzo naruava se okolina u kojoj ivimo, a najalosnije je to smo mi krivi zbog toga.

Seminarski rad se satoji od tri glavna poglavlja i jednog podpoglavlja. Prvo poglavlje govori o klimatskim promjenama, drugo poglavlje govori o tome kako kilamtske promjene utjeu na turizam. Zatim tree poglavlje govori o tome kako klimatske promjene utjeu na Htvastku, njeno gospodrastvo, turizam. Podpoglavlje govori koje su posljedice klimatskih promjena.

1.KLIMATSKE PROMJENE

Klima Zemlje se neprestano mijenja. Ima svoje prirodne 'uspone i padove'. U prolosti su se prirodno izmjenjivala topla i hladna razdoblja, no danas na promjenu klime utjee ovjek. Promjene koje su se dogodile u posljednjih 100 godina i tek one koje slijede direktno su pod ljudskim utjecajem. Pod pojmom klimatske promjene najee se misli na porast temperature na povrini Zemlje te posljedice koje to nosi. Efekt staklenikaLjudski utjecaj se najvie oituje u efektu staklenika. Pri spomenu efekta staklenika misli se na poveanje srednje temperature na povrini Zemlje. Efekt staklenika se odnosi na emisiju plinova koji zagrijavaju Zemlju, a najvei proizvoa tih plinova je ovjek i industrija. No stakleniki plinovi imaju i svoju dobru stranu. Stakleniki plinovi odravaju srednju temperaturu Zemlje na 15C, da njih nema, na Zemlji bi temperatura bila -18C pri emu ivot ne bi bio mogu. Ali, poveane koliine tih plinova nikako nisu dobre. Ozon i halokarboni (spojevi koji sadre ugljik) takoer utjeu na efekt staklenika. Jedan od najopasnijih spojeva koje proizvodi ovjek su fluorougljici (nalaze se u rashladnim ureajima) koji direktno unitavaju ozon. Od industrijske revolucije, ovjekove aktivnosti su rezultirale poveanjem prirodnih staklenikih plinova, posebno ugljinog dioksida. No stakleniki plinovi imaju i svoju dobru stranu. Stakleniki plinovi odravaju srednju temperaturu Zemlje na 15C, da njih nema, na Zemlji bi temperatura bila -18C pri emu ivot ne bi bio mogu. No poveane koliine tih plinova nikako nisu dobre. Ozon i halokarboni (spojevi koji sadre ugljik) takoer utjeu na efekt staklenika. Jedan od najopasnijih spojeva koje proizvodi ovjek su fluorougljici (nalaze se u rashladnim ureajima) koji direktno unitavaju ozon. Od industrijske revolucije, ovjekove aktivnosti su rezultirale poveanjem prirodnih staklenikih plinova, posebno ugljinog dioksida. U 90-im godinama prolog stoljea se smatralo da ovjek ima primjetan utjecaj na klimatske promjene, no ve 2001. je donesen zakljuak da su promjene u klimatskim obiljejima u posljednjih 50 godina uvelike uzrokovane ljudskim utjecajem. U posljednjih 300 godina temperatura na Zemlji je narasla za 0.7 stupnjeva, od toga 0.5 stupnjeva samo u 20. stoljeu. 4 od 5 najtoplijih godina otkad postoje mjerenja bilo je u 90-ima prolog stoljea dok se broj hladnih dana gotovo prepolovio. Do kraja 21. stoljea se oekuje porast srednje temperature na Zemlji za od 1.4 do 5.8 stupnjeva. Porast temperature bi mogao uzrokovati promjenu oborinskog reima te porast morske razine. Do sredine 21. stoljea bi se zimske oborine na sjevernoj hemisferi u umjerenim irinama mogle poveati. Za to vrijeme se u Africi, Australiji, sredinjoj Americi oekuje smanjenje koliine oborine. U tropima se takoer oekuje poveanje koliine oborine. Smatra se da e zapadni dio Antarktika potpuno nestati do kraja stoljea to bi moglo rezultirati enormnim poveanjem razine mora. Oekuje se vie vrui (vea vjerojatnost za sue) i manje ledenih dana, te intenzivniji oborinski dogaaji. Globalno zatopljenje e se najvie osjetiti u umjerenim irinama i na polovima dok e manjih promjena biti u tropima. I dosad razorne meteoroloke pojave postat e jo razornije. Uragani e biti jai, s jaom oborinom i jaim vjetrom. No znanstvenici nemaju odgovor na pitanje to e se dogoditi s grmljavinskim olujama i tornadima, pretpostavlja se da e ih biti vie i da e biti jai. Takoer se oekuje jaanje azijskog monsuna te olujnih uspora, osobito na podruju Sjevernog mora. Velike poplave su se dosad javljale svakih otprilike 100 godine, u budunosti se oekuje da e se javljati svakih 20 godina. Ako se otopi zapadni dio Antarktika, razina mora bi mogla porasti za 5-6 metara, dok je u posljednjih 100 godina porasla za 10-20 centimetara, no topljenje leda na Antarktiku je najgori mogui scenarij.Oekuju se i promjene u Golfskoj struji, odnosno njeno slabljenje i konano nestanak. Poznato je da Golfska struja odrava sjever Europe toplijim i pogodnijim za ivot. Potpuno topljenje ledenjaka je izvjesno. Ledenjaci nestaju ako u zimi padne manje snijega nego to ga se otopi tijekom ljeta. Ledenjaci nestaju diljem svijeta, no znanstvenici su posebno zabrinuti za ledenjake na Aljasci. U posljednjih 50 godina na Aljasci je nestalo tisue kubinih metara leda. Iako e porast temperature na Zemlji utjecati na topljenje leda na polovima i Grenlandu, ne oekuje se da e to podii razinu mora. Razinu mora e naglo podii topljenje ledenjaka na kopnu koji e se otopiti u vrlo kratkom vremenu. Uslijed porasta razine mora, mnogi e mali otoci u oceanima jednostavno nestati. Potopljene dijelove otoka imamo i danas. U rimsko doba razina mora je bila nia za oko 1 metar i porastom razine mora mnoge rimske graevine su potopljene (primjer na Brijunima, na otoku Krku). 1.1.Posljedice klimatskih promjena

Kako klimatske promjene utjeu na ivi svijet moe se vidjeti na drveu u svakom parku ili u vaem vrtu. Listanje i cvjetanje drvea se javlja u studenom i prosincu to nikako nije prirodno, buenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljee. Proljee dolazi do 2 tjedna ranije nego to je prije 50-ak godina, a jesen stie oko tjedan dana kasnije. Budui da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi, s listanjem drvea dolazi do promjene u ivotu insekata, to rezultira smanjenjem ili poveanjem broja ptica koje se njima hrane.

Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi e takoer stradati. Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja, koraljni greben e izblijedjeti i na kraju i odumrijeti. Promjena meteorolokih uvjeta uvelike e utjecati na promjene u agrokulturi odreenih podruja. Kulture koje su se na nekom podruju uzgajale stoljeima, vie nee uspijevati, no zato e se uspijevati neto drugo. Oekuje se pomicanje agrokultura prema sjeveru. Dakle, za oekivati je da emo u Hrvatskoj uzgajati banane. Poljodjelstvo e se morati restrukturirati prema uvanju zaliha vode, s obzirom da se oekuju suna ljeta i kiovite zime, sustav navodnjavanja e morati uvati vodu i cijelu sezonu. Porast srednje temperature na Zemlji e utjecati na ljudsko zdravlje. Prije svega klimatske promjene e utjecati na kvalitetu hrane koju jedemo te na vodu koju pijemo. Neki znanstvenici najavljuju da e topliji svijet biti i bolesniji svijet. No, ako zime budu toplije, manje e ljudi umirati od hladnoe, ali prirodno odumiranje bakterija na niskim temperaturama e izostati to moe dovesti do irenja razliitih bolesti. Ljudi e ee umirati od toplinskih udara, od posljedica prekomjernog UV zraenja te trovanja hranom. Takoer se oekuje i irenje bolesti na podruja na kojima do tada nisu bile poznate, primjerice malarija i komarac malariar e se proiriti prema sjeveru. Otprije je poznato da vrijeme utjee na nagle pojave upale plua, gripe i bronhitisa. este poplave uzrokovat e bolesti koje se ire vodom. Vrua ljeta i blage zime te ee pojave ekstremnih uvjeta utjecat e na sav ivi svijet, ne samo na ljude. Podizanjem razine mora smanjivat e se svjetsko kopno ime su stanita mnogim biljnih i ivotinjskih vrsta ugroena. Moda najpoznatija ugroena vrsta je polarni medvjed. Topljenjem arktikog leda, polarni medvjed gubi svoje stanite, a budui da e klimatskim promjenama najvie biti pogoena polarna podruja, ukoliko se neto drastino ne promijeni, oekuje se izumiranje polarnog medvjeda.

2.KLIMATSKE PROMJENE I TURIZAMSve izraenije klimatske promjene posljednjih desetak godina u svijetu uz ratove i terorizam negativno utjeu na svjetsku ekonomiju, pa i na turistiku industriju, koja stoga moe i mora u svakoj zemlji gdje se razvija iznai modele za smanjenje negativnih utjecaja na okoli i promovirati odriv razvoj.

Klimatske promjene poveat e potranju za eko turizmom i turizmom zasnovanom na boravku u prirodno ouvanim destinacijama. Oekuje se da e se potranja za ekoturizmom u sljedeih dvadeset godina utrostruiti (danas raste po stopi od deset do dvadeset posto).Takoer, rast temperature zraka, smanjenje koliina padalina na jugu Europe, povlaenje ledenjaka u planinskim podrujima, smanjenje broja uma i sve vei broj poara mogli bi se odraziti na turistika kretanja. Vie temperature u toplo-morskim destinacijama mogle bi utjecati na poveanje broja putovanja izvan (glavne) ljetne turistike sezone, dodao je. Posjetitelji pri biranju mjesta za odmor sve vie uzimaju u obzir ekoloku osvijetenost destinacija i smjetajnih objekata. Investiranje u obnovljive izvore energije i primjena mjera ouvanja okolia stvaraju dobru reputaciju destinacija/objekata.Klimatske promjene, izravno i neizravno utjeu na privlanost i specifine karakteristike lokaliteta, krajobraza, prirode, flore, faune, mogunosti rekreacije i funkcije ekosustava. Sektor turizma ima znatan utjecaj na drutveni razvoj, ranjiv je i podloan utjecaju klimatskih promjena, te je zato potrebno raspolagati sa puno vie finih informacija o utjecajima klimatskih promjena, moguim ekonomskih gubicima i kako ih nadoknaditi, koje su koristi i trokovi, mogunosti i ulaganja. Posredno se mnogo moe uiniti kroz planiranje javnih usluga, infrastrukture, prometa, te regulaciju koritenja i namjene zemljita i prostorno planiranje, kao i ouvanje kvalitete okolia, ali i kroz strukturne promjene poput orijentacije na ponudu manje podlonu utjecajima klimatskih promjena.

3.KLIMATSKE PROMJENE I HRVATSKAHrvatsko gospodarstvo ima mnoge sektore koji su pod izravanim utjecajem klime pa stoga mogu biti podloni klimatskim promjenama. Ti sektori predstavljaju ekvivalent od jedne etvrtine (25%) hrvatske ekonomije gotovo 10 milijardi eura godinje.

ini se da je u Hrvatskoj temperatura u porastu, da se koliina padalina smanjuje te da ima vie ekstremnih vremenskih dogaaja pogotovo sua i toplotnih udara. U budunosti, oekuje se da e klima u Hrvatskoj postati toplija i sua pogotovo tijekom ljeta. Klimatski modeli predskazuju da, ukoliko se emisije staklenikih plinova nastave poveavati , razdoblje od 2040. do 2070. bi moglo biti toplije za 3 do 3,5 C diljem Hrvatske, tijekom ljeta. Do kraja stoljea poveanje temperature i smanjenje padalina bit e jo izraenije.Turizam generira oko 20% BDP-a i gotovo treinu (28,7%) ukupnog broja radnih mjesta u Hrvatskoj. Veina modela predvia da e klimatske promjene dovesti do neugodno vruih ljeta du jadranske obale, to moe za posljedicu imati da e veina turista izbjegavati ta odredita. Umjesto toga, turisti e posjeivati podruja u sjevernoj Europi, koja e zbog klimatskih promjena postati atraktivnija. Istovremeno se oekuje da e proljetna i jesenska sezona postati atraktivnija za turiste koji posjeuju jadransku obalu.Oekuje se da e se u razdoblju do 2100. godine globalna razina mora podii izmeu 9 i 88 cm. Ova procjena u obzir uzima samo porast koji je posljedica zagrijavanja mora. Iz nje su izuzeti utjecaj topljenja leda/ pomicanje ledenog pokrova i nestabilnost klimatsko-karbonskih ciklusnih povratnih veza. Posebno ranjiva podruja, s obzirom na porast razine mora su: delta rijeke Neretve, rijeka Krka, jezero Vrana kod Biograda n/m, te otok Krapanj. Prema procjenama iz ovoga Izvjea, ukupna povrina potopljenog zemljita uzrokovana porastom razine mora od 50 cm mogla bi iznositi vie od 100 milijuna kvadratnih metara. A uz porast razine mora od 88 cm, preko 112 milijuna kvadratnih kilometara bi bilo potopljeno. Kako postoje jo mnoge nejasnoe vezane uz porast razine mora, te kako e se promjena dogaati polagano, bit e dovoljno vremena za prilagodbu. Istovremeno,dugoroni planovi za gradnju infrastrukture te dugorone investicije trebale bi uzeti u obzir mogui porast razine moraZbog klimatskih promjena populacija morskih riba u Jadranskom moru ve pokazuje znatna odstupanja i promjene u ponaanju te uzorcima migracije. Oekuje se da e klimatske promjene promijeniti sezonu rasta i vrijeme mrijetenja za vrste koje se uzgajaju na farmama, kao to su npr. tune. U nekim sluajevima to e zahtijevati prilagodbu, dok u drugima moe poveati potencijal marikulture. Uz problem migracije postojeih komercijalnih vrsta, mogao bi se poveati broj novih, tj. invazivnih vrsta. S ekolokog stajalita, to je zabrinjavajue jer predstavlja znaajnu prijetnju domaim komercijalnim i nekomercijalnim vrstama riba.

ZAKLJUAK

Globalno zatopljenje jedan je od najveih izazova ovjeanstva. Navedeno je zatopljenje osobito izraeno u posljednjih nekoliko desetljea, pa se s pravo smatra da je ono prije svega posljedica djelovanja ovjeka to jest industrijskog razvoja, energetike i prometa i drugih, to jest porasta koncentracije staklenikih plinova koji su posljedica navedenih aktivnosti.

Klimatske promjene dominantni su problem zatite okolia u 21. stoljeu.

Globalno zagrijavanje i globalne klimatske promjene izazov su dananjice. Stakleniki se plinovi, bez obzira na to jesu li prirodno ili antropogeno izazvani, smatraju najveim uzronicima globalnog porasta temperature, dakle, globalnog zagrijavanja i globalne promjene klime. Udio ljudskih aktivnosti koje pridonose emisiji staklenikih plinova vrlo je malen, svega 0,1%, ali je upravo ta koliina presudna. Zbog toga svi trebaju djelovati kako bi se pravodobno i uspjeno suoili s klimatskih promjena i s globalnim zatopljenjem.

Turizam je jako tijesno povezan s okoliem i klimom. Klima je osnovni turistiki resurs. Zbog toga se ne smije zanemariti injenica da e promjene klime i porast temperature znatno i razliito utjecati na sve turistike destinacije u svijetu.

Bitna je suradnja i prilagodba svih sudionika u sektoru turizma kako bi se ublaile negativne posljedice globalnih klimatskih promjena i razvio turizam temeljen na osnovnim naelima odrivog razvoja.

LITERATURA

Internet stranice:

1.Vremenska prognoza, www.meteo-info.hr/.../klimatske_promjene.php ,12.04.2011.

2.Ministarstvo turizma Republike Hrvatske,www.mint.hr/default.aspx,12.04.2011.

3.Izvjee o drutvenom razvoju Hrvatske, klima.hr/razno/priopcenja/cinjenice_hr.pdf, 12.04.2011.

Vremenska prognoza, HYPERLINK "http://www.meteo-info.hr/.../klimatske_promjene.php" www.meteo-info.hr/.../klimatske_promjene.php ,12.04.2011.

Ministarstvo turizma Hrvatske, HYPERLINK "http://www.mint.hr/default.aspx" www.mint.hr/default.aspx ,12.04.2011.

Izvjee o drutevenom razvoju Hrvatske, klima.hr/razno/priopcenja/cinjenice_hr.pdf,12.04.2011.

PAGE I