1

KLUB SMIJEHA

Smijeh je posve besplatan, dostupan svima gotovo uvijek i

svugdje, moćan je neprijatelj stresa, produžuje život,

znak je dobrodošlice i… još mnogo toga.

Danas na svakom koraku, posebno u vrijeme korona virusa: na ulici, u autobusu, u školi,

na radnom mjestu… imamo prilike susresti ozbiljna, namrštena ili pak zabrinuta i tužna

lica. Pitamo se zašto je to tako? Zašto susrećemo tako malo nasmijanih lica?

Zašto ne bismo radosnim smijanjem uljepšali život sebi i drugima?

Zašto ne bismo nakon stresa, straha i umora život ”ukrasili” smijehom i humorom?

Humor služi kao sredstvo smanjivanja, odnosno povećavanja napetosti u ljudskom

društvu i istodobno kao sredstvo uspostavljanja psihološke ravnoteže između ”ozbiljnog”

i ”neozbiljnog” dijela života.

Humor služi kao jedno od sredstava pomoću kojih se povećava efikasnost komuniciranja

u društvu. Pojedinac teži da se humorom osigura protiv socijalne izolacije i otudenosti.

V. Frankl kaže da je humor oružje duše u borbi za samoodržanjem.

Za razliku od smijeha, humor je stav, način ponašanja.

2

A što je smijeh?

Smijeh je instinktivna aktivnost, svojstvena samo čovjeku.

Očituje se posebnim izrazom usana i lica, a praćen je mimikom i glasovnim reakcijama

na vedar, radostan i šaljiv izazov. On je odraz našega raspoloženja, zdravlja i sposobnosti

uživanja u životu. Smijeh nas može usrećiti više od ponosa; vrjedniji je od novca.

On je najefikasniji lijek za sve nedaće, krize, probleme i životne teškoće.

Dr. Rubinstein iz Pariza tvrdi da ljudi koji se više smiju imaju povećano lučenje hormona

endorfina, koji se stvara u mozgu, smirujuće djeluje na bol i izaziva osjećaj sreće.

Freud drži da smijeh oslobađa od agresije, stvara osjećaj ugode, dobre volje,

vedrine, optimističnosti i zdravog raspoloženja.

3

Kako to postići?

UČLANITE SE U KLUB SMIJEHA UDRUGE «UZ TEBE SAM»

Naučite vježbe joga smijeha.

I u najtežoj situaciji pronađite vedre strane koje će vas potaknuti na smijeh,

oraspoložiti vas i razveseliti. Na svakom našem susretu smijte se što češće i što više.

Nitko nije tako bogat ili slavan da bi se mogao odreći smijeha;

niti toliko siromašan da ga ne bi mogao dati – kaže Edward Reiler.

Smijeh je vrlo složen proces i naučen odgovor na emocionalne poticaje.

U hrvatskom narodu postoji stara izreka: Tko pjeva, zlo ne misli;

a znanstvenici tvrde: Tko se smije, dulje živi.

To je dovoljan razlog da pogledamo na koji način smijeh djeluje na ljudsko zdravlje!

Istraživači s Harvardske medicinske škole utvrdili su da ljudi koji se puno smiju imaju

veliku priliku doživjeti stotu. Zašto? Zato što je smijeh nezamjenjiv za opuštanje napetih

mišića, poboljšava cirkulaciju, odlična je vježba za srce, najbolji lijek za oslabljeni

imunološki i probavni sustav, opskrbljuje organizam kisikom te smanjuje krvni tlak.

Brojne mišićne skupine aktivne su tijekom smijanja: dijafragma, trbušni, međurebreni,

dišni, mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu i leđa.

4

Otkriveno je da je potrošnja energije u nekoliko minuta smijeha jednaka onoj za vrijeme

desetominutne vježbe na spravi za veslanje ili petnaestominutnoj na sobnom biciklu.

Iako sam smijeh ne može izliječiti bolesti kao što je rak, on još uvijek može pomoći.

Liječnici, koji koriste terapiju smijehom za bolesnike u završnoj fazi bolesti, otkrili su da

ovi puno bolje podnose bol, vjerojatno zbog svih navedenih razloga.

Sigmund Freud, utemeljitelj psihoanalize, također je prepoznao oslobađajući učinak koji

ima humor. Na humor je gledao kao na jedan od najboljih obrana čovječanstva od patnji.

Vrlo je zanimljivo primijetiti kako mnoge zdravstvene klinike prepoznaju pozitivan

učinak koji terapija smijehom ima na bolesnike te je uistinu i primjenjuju.

U SAD-u postoji Američko udruženje za terapijski humor, koje čine liječnici, medicinske

sestre, psiholozi, psihijatri i ostali, a bavi se promocijom ovog oblika liječenja.

Ne postoji dugoročna znanstvena statistika kakvi su dugotrajni učinci liječenja smijehom,

ali, izgledno je kako dobar smisao za humor može biti iznimno važan u liječenju od bolesti,

a također i u uživanju u životu.

5

Ljudi su smiješna bića, makar to i ne žele priznati: ima nešto luckasto i budalasto u nama.

Češće ismijavamo drugoga, a ismijavanje drugoga uključuje ismijavanje samoga sebe.

Život je sam po sebi prepun humora i smiješnih situacija – samo ih treba otkriti.

Kako djecu, mlade, tako i starije treba učiti da uočavaju smiješne stvari, da se nauče šaliti

na svoj način. Kao vrhunac smisla za humor ističu se i sposobnosti i spremnost samoironije.

Mnogi humoristi postali su slavni zanemarujući svoje prirodne nedostatke i koristeći ih kao

sredstvo za nasmijavanje drugih (veliki nos, ćelavost, pretjerana debljina…).

To mogu samo inteligentne osobe i osobe koje su svjesne svojih mogućnosti i nedostataka,

te zadovoljne onim što su postigle i što čine.

HUMOR I SMIJEH ČINE ŽIVOT JEDNOSTAVNIJIM I NORMALNIJIM.

Dragi ljudi, predlažemo vam da svako jutro započnete sa smijehom, jer smatramo da su

ljudi koji znaju iz života izvući nešto smiješno veći realisti i sposobniji biti ozbiljni i

spremni za mijenjanje svijeta.

6

Smijte se i tijekom dana.

Tako ćete bez napora nadzirati svoje ponašanje i reagiranje.

Lakše ćete se svladavati u situacijama u kojima ste ranije bjesnili, urlali, derali se i vikali…

Smijanjem ćete se osloboditi živčane napetosti, stresa i raznih problema s kojima se

svakodnevno susrećete. Izbjeći ćete sukobe sa suradnicima pa ih nećete povrijediti, niti ćete

sebi stvarati nelagodnosti.

Izlaganje o smijehu završavamo tvrdnjom Edwarda W. Reilera:

”Osmijeh traje možda samo jedan trenutak, ali u sjećanju može ostati cijeloga

života. Zato ga darujmo i prihvatimo od drugih.”

Voditelji Kluba smijeha Marina i Jasenka