knjiga sažetaka domovinski rat
DESCRIPTION
SEMIOLOGIJATRANSCRIPT
Znanstveno-struèni skup
VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA
VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA
Sveuèilište u Zadru i Hrvatsko vojno uèilište ,,Petar Zrinski’’
Visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske
i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i Grada Zadra
Visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske
i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i Grada Zadra
Znanstveno–struèni skup
Zadar, 28. ožujka 2014.Zadar, 28. ožujka 2014.
PROGRAM
SAŽECI
VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI
OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA
Urednik:Marin Saboloviæ
Oblikovanje i grafièka priprema:Tome Mareliæ, GRAFOS, print & copy centar
Korektura:Goran Vukoviæ
Tiskara:GRAFOS print & copy centar
Naklada:250
Visoko pokroviteljstvo:
predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik
Oružanih snaga i Grada Zadra
Grad Zadar
Sveuèilište u Zadru
Obala kralja Petra Krešimira IV, Zadar
dr. sc. Damir Magaš
dr. sc. Mladen Pahernik, pukovnik
Marin Saboloviæ
dr. sc. Ante Šiljeg
dr. sc. Željka Šiljkoviæ
Jakov Vidoviæ
dr. sc. Branimir Vukosav
Goran Vukoviæ
dr. sc. Slaven Zdilar, brigadni general
?Vojno-geografski i geostrateški osvrt na vojne operacije u obrambenom Domovinskom rat
?Vojno-geografski osvrt na djelovanje združenih agresorskih snaga u RH
?Utjecaj prirodno-geografskih sastavnica (klime, reljefa, vegetacije, voda, tla...) na
osmišljavanje i provedbu vojnih operacija u obrambenom Domovinskom rat
?Problemi prometne povezanosti RH u obrambenom Domovinskom ratu
?Etnièki i religijski sastav stanovništva RH 1991. godine
?Gospodarstvo RH u obrambenom Domovinskom ratu (utjecaj velikosrpske agresije na
turizam, industriju, konkurentnost...)
?Geografski razmještaj bombardiranja civilnih ciljeva i urbicidi u obrambenom
Domovinskom ratu
?Zagaðenost minama RH kao posljedica velikosrpske agresije
?Pregled teritorijalnog ustroja i preustroja OS RH (1991.-1995.)
?Terenske izmjere u obrambenom Domovinskom ratu
?Geoprostorni prikaz i teritorijalni ustroj od Zajednice opæina sjeverne Dalmacije i Like do
Republike Srpske Krajine
?Morfometrijske karakteristike i analize kljuènih prostora u okviru obrambenoga
Domovinskog rata
?Obrambeni Domovinski rat u okviru GIS-a
Predložene teme znanstveno-struènog skupa
Programski odbor:
Mjesto održavanja:
SADRŽAJ:
SAŽECI
PROGRAM
dr. sc. Stjepan Šterc, Monika Komušanac:
dr. sc. Marinko Lozanèiæ:
Ilija Vuèur:
dr.sc. Dražen Živiæ:
Andrijana Perkoviæ Paloš:
Franjo Hrvojeviæ, dr. sc. Mladen Pahernik:
Smiljan Buhin:
Sandra Joviæ-Mazalin:
Marin Saboloviæ, Goran Vukoviæ:
dr. sc. Mladen Pahernik, dr. sc. Slaven Zdilar:
Ivica Mandiæ:
dr. sc. Željko Heimer:
Marko Rapan:
dr. sc. Josip Èerina:
agresije na Hrvatsku
Hrvatski geografski prostor – izvor nacionalne
snage
Vojno-strateški znaèaj teritorija Bosne i Hercegovine za
Hrvatsku u vrijeme Domovinskog rata
Važnost „Kukuruznog puta“ u obrani Vukovara 1991.
godine
Utjecaj etnièkog sastava stanovništva na srpsku
pobunu u Hrvatskoj: primjer sjeverne Dalmacije
Demografski aspekti
obrambenoga Domovinskog rata u Karlovaèkoj županiji
Etnièki sastav Slavonije uoèi i nakon Domovinskog rata
Dubrovaèko gospodarstvo u Domovinskom ratu
Operacija „Vihor“ – geomorfometrijske
analize prostora
Vojno – geografska analiza
crte razdvajanja u Zbornom podruèju Split prije vojno-redarstvene
operacije Oluja 95“
Suvremeni pristup manevarskom ratovanju
Geografski aspekti simbola postrojbi u
Domovinskom ratu
Znaèenje zadarske regije u prometnom povezivanju Hrvatske
tijekom obrambenoga Domovinskog rata
Minsko-informacijski sustav u funkciji graðanske
sigurnosti
Stvarni uzroci srbijanske
11
7
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
Znanstveno–struèni skup
PROGRAM
VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI
OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA
PROGRAM
OTVORENJE
10:00 Sveèano otvorenje
IZLAGANJA
10:40 Stvarni uzroci srbijanske agresije na Hrvatsku – dr. sc. Stjepan Šterc, Monika Komušanac
10:55 Hrvatski geografski prostor – izvor nacionalne snage – dr. sc. Marinko Lozanèiæ11:10 Vojno-strateški znaèaj teritorija Bosne i Hercegovine za Hrvatsku u vrijeme Domovinskog
rata – Ilija Vuèur11:25 Važnost „Kukuruznog puta“ u obrani Vukovara 1991. godine – dr. sc. Dražen Živiæ11:40 Rasprava I..
11:40-12:00 Stanka i prigodni koktel
12:00 Utjecaj etnièkog sastava stanovništva na srpsku pobunu u Hrvatskoj: primjer sjeverne
Dalmacije – Andrijana Perkoviæ Paloš12:15 Demografski aspekti obrambenoga Domovinskog rata u Karlovaèkoj županiji – Franjo
Hrvojeviæ, dr. sc. Mladen Pahernik12:30 Etnièki sastav Slavonije uoèi i nakon Domovinskog rata – Smiljan Buhin12:45 Dubrovaèko gospodarstvo u Domovinskom ratu – Sandra Joviæ-Mazalin13:00 Rasprava II.
13:10-15:30 Stanka za ruèak
15:30 Operacija „Vihor“ – geomorfometrijske analize prostora – Marin Saboloviæ, Goran Vukoviæ 15:45 Vojno–geografska analiza crte razdvajanja u Zbornom podruèju Split prije vojno-
redarstvene operacije Oluja 95“ – dr. sc. Mladen Pahernik, dr. sc. Slaven Zdilar16:00 Suvremeni pristup manevarskom ratovanju – Ivica Mandiæ 16:15 Geografski aspekti simbola postrojbi u Domovinskom ratu – dr. sc. Željko Heimer16:30 Rasprava III.
16:40 -17:00 Stanka
17:00 Znaèenje zadarske regije u prometnom povezivanju Hrvatske tijekom obrambenoga
Domovinskog rata – Marko Rapan17:15 Minsko-informacijski sustav u funkciji graðanske sigurnosti – dr. sc. Josip Èerina17:30 Rasprava IV.
- -7
Znanstveno–struèni skup
SAŽECI
VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI
OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA
- -11
Politizacija, diplomatske i sudske aktivnosti, javne polemike i pisanje tiska,
povijesna tumaèenja, nedovoljna sadržajna razina o problematici u obrazovnom
primarnom i akademskom sustavu, neodgovarajuæe nazivlje, vrlo slaba znanstvena
zainteresiranost na skupovima i u radovima te brojni drugi aspekti tumaèenja
srbijanske agresije na Hrvatsku, u svojoj osnovi i u pravilu zanemaruju prave razloge
pokretanja vojnog udara na Hrvatsku poèetkom devedesetih godina dvadesetog
stoljeæa. Sva objašnjenja o graðanskom ratu, pobuni hrvatskih Srba, zaštiti etnièke
manjine, strahu od nove demokratske vlasti u Hrvatskoj, povijesno utemeljenom strahu
iz nekih prošlih ratova, potrebi oèuvanja bivše zajednice, nedjeljivosti teritorija u novoj
Europi, oèuvanju razlièitog oblika jedinstva u regiji, potrebi mirnog razlaza iz zajednice,
vremenu i akterima zapoèinjanja sukoba i agresije, velièini stradanja i posljedicama itd.
itd., u pravilu prikrivaju stvarne uzroke agresije na Hrvatsku. Oni su geopolitièki,
geostrateški, geografski i povijesno utemeljeni u stalnoj želji kontrole posebno vrijedne
hrvatske jadranske obale, kljuènih strateških toèaka i koridora, potencijala i resursa
prostora s hrvatskim identitetom, želji jasno izraženoj kroz cijelu povijest. Ništa se neæe
promijeniti niti u buduænosti, osim što æe oblici kontrole biti drugaèiji, a hrvatski æe
prostor ponovo potvrðivati ponavljanje povijesti sukladno njegovim vrijednostima i
složenim geoprostornim faktorima.
dr. sc. Stjepan Šterc
Geografski odsjek PMF-a Sveuèilišta u ZagrebuMaruliæev trg 19/2, 10000 Zagreb
Monika Komušanacmag. edukacije geografije i povijesti
Ured za strategiju, upravljanje promjenama i projektima HDZ-a, Zagreb
STVARNI UZROCI SRBIJANSKE AGRESIJE NA HRVATSKU
Strategijskom pobjedom Republike Hrvatske u obrambenom i osloboditeljskom
ratu, odnosno porazom srbijanske agresije, stvoreni su težišni uvjeti za realizaciju
strategijskog nacionalnog cilja – ostvarenje neovisne i samostalne države.
Geografski smještaj i položaj samostalne srednjoeuropske Republike Hrvatske na
jadranskoj fasadi otvorenoj prema gravitacijskoj prostorno-funkcionalnoj zoni
Podunavlja, te potencijalnom raskrižju europskih razvojnih osovina Baltik – Jadran i
Atlantik – Crno more, jamstvo su njezinog povoljnog tranzitnog položaja, kao temelja
strategije održivog razvoja.
U euroatlantskom i europskom prostorno-funkcionalnom kontekstu,
operacionalizacija hrvatskih nacionalnih interesa znaèajno æe ovisiti o procesu
povezivanja Hrvatske s europskim kopnenim težištem, uvjetom valorizacije jadranske
fasade – temeljne hrvatske geografske i resursne regionalne prednosti. Meðutim,
jaèanje funkcije tranzitnog položaja, bez konkurentne strategije održivog razvoja, može
prouzroèiti niz suvremenih sigurnosnih prijetnji, a posebice potencijalnu ugrozu
vitalnih resursa – temelja procesa oblikovanja razvojnih osovina, te sveobuhvatnoga
nacionalnoga geografskog prostora.
Navedeno, i niz drugih suvremenih sigurnosnih prijetnji i ugroza, interaktivnih
sastavnica geografskih procesa i odnosa unutar suvremenoga dinamiènoga globalnog
ratišta, zahtijeva razvoj novih gospodarskih, sigurnosnih i obrambenih sposobnost
društva sukladno znaèajkama geografskog prostora kao izvora sinergije umrežene
nacionalne snage.
dr. sc. Marinko Lozanèiæ
HVU „Petar Zrinski“ - ZagrebIlica 256b, 10000 [email protected]
HRVATSKI GEOGRAFSKI PROSTOR – IZVOR NACIONALNE SNAGE
- -12
U izlaganju se, uvažavajuæi èinjenicu da geografski smještaj u prostoru u znaèajnoj
mjeri determinira vojno-strateški položaj svake države, nastoji pokazati presudan
utjecaj geografskog smještaja Bosne i Hercegovine u odnosu na Hrvatsku, na znaèajke i
tijek velikosrpske agresije na Hrvatsku od 1991. do 1995. godine. Pregledom do sada
objavljenih podataka i istraživanjem neobjavljenih izvora dolazi se do zakljuèka kako je
teritorij Bosne i Hercegovine, daleko više nego teritoriji ostalih republika bivše SFRJ,
korišten kao polazna osnovica za vojne planove i operacije agresora. Pri tome se
teritorij Bosne i Hercegovine nije koristio kao samo prolazna geografska trasa
agresorskim snagama nego i kao logistièka i demografska baza za popunu jedinica JNA.
U isto vrijeme graðani Bosne i Hercegovine su, bilo kao pripadnici republièke
Teritorijalne obrane i policije, bilo kao dragovoljci u paravojnim postrojbama,
sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku. Naglašena vojno-strateška važnost
teritorija Bosne i Hercegovine za Hrvatsku pokazala se takoðer prilikom operacija
Hrvatske vojske voðenih za oslobaðanje okupiranog teritorija na završetku
Domovinskog rata.
Ilija Vuèur
profesor, arhivist
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
Maruliæev trg 21, Zagreb
VOJNOSTRATEŠKI ZNAÈAJ TERITORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
ZA HRVATSKU U VRIJEME DOMOVINSKOG RATA
- -13
Obrana Vukovara u ljeto i jesen 1991. poèivala je na uzajamnoj povezanosti vojnih,
geografskih, demografskih, društvenih i politièkih èimbenika i procesa, pa je i za
razumijevanje njihove kauzalne povezanosti potreban multidisciplinaran i
interdisciplinaran pristup. S obzirom da se Vukovar, zbog specifiène etnodemografske
strukture grada i njegove okolice, i prije potpunog vojnog okruženja poèetkom
listopada 1991., nalazio u vrlo nepovoljnom položaju, omoguæavanje prometne
povezanost s Vinkovcima kao najbližim urbanim središtem te osiguravanje
nesmetanog dotoka ljudstva, naoružanja i vojne opreme te medicinskih potrepština,
nametnulo se prioritetnim obrambeno-logistièkim zadatkom. U tom kontekstu uloga
„kukuruznog puta“, izmeðu vukovarskog prigradskog naselja Lužac i naselja
Bogdanovci, kao isturene toèke obrane grada bila je od gotovo nemjerljive važnosti. Od
25. kolovoza do poèetka listopada 1991. ovaj je poljski put bio dijelom prometne
komunikacije Vukovar – Bogdanovci – Marinci – Nuštar – Vinkovci, za koji su se vodile
teške borbe izmeðu snaga hrvatske obrane i JNA, potpomognute brojnim lokalnim i
drugim srpskim paravojnim postrojbama.
prof. dr. sc., Dražen Živiæ
znanstveni savjetnik, izvanredni profesor
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Podruèni centar Vukovar
204. vukovarske brigade 6, p.p. 58, 32000 Vukovar
VAŽNOST „KUKURUZNOG PUTA“ U OBRANI VUKOVARA 1991. GODINE
- -14
Na primjeru sjeverne Dalmacije analizira se uloga i utjecaj etnièkog sastava
stanovništva na izbijanje i širenje oružane srpske pobune, tzv. „Balvan revolucije“ u
kolovozu 1990. godine i, sukladno tome, na narušavanje meðunacionalnih odnosa.
Psihološka odijeljenost Hrvata i Srbana na hrvatskom teritoriju prethodno je
postignuta sustavnom velikosrpskom propagandom, dok je oružana srpska pobuna
uzrokovala prostornu odijeljenost. To se oèitovalo postavljanjem barikada s
naoružanim stražama na prometnicama koje su vodile u srpska sela i gradove. Na taj su
se naèin blokirali prilazi i hrvatskim i srpskim mjestima te se stvaralo ozraèje
neizvjesnosti i straha, o èemu je opširno izvještavao hrvatski tisak. Izrazito napeta
atmosfera i nacionalna homogenizacija koja je zavladala u dalmatinskom zaobalju nije
se ogranièila iskljuèivo na to podruèje, nego se postupno širila na veæe, priobalne
gradove u okruženju.
Andrijana Perkoviæ Paloš
Doktorandica povijesti, Filozofski fakultet u Splitu
Borisa Papandopula 21, 21 000 Split
UTJECAJ ETNIÈKOG SASTAVA STANOVNIŠTVA NA SRPSKUPOBUNU U HRVATSKOJ: PRIMJER SJEVERNE DALMACIJE
- -15
Karlovaèka županija je podruèje s vrlo dugim negativnim demografskim procesima.
Zbog svog specifiènog položaja i heterogene etnièke strukture nalazi se u fokusu
velikosrpskih pretenzija još od polovice 19. stoljeæa. U radu je posebno naglašen utjecaj
velikosrpske agresije koja je dodatno pogoršala ionako loša demografska obilježja.
Primjenom GIS-a prikazana je narodnosna struktura Karlovaèke županije prije i po
završetku Domovinskog rata i njen prostorni raspored. U poratnom razdoblju došlo je
do velikih promjena u demografskoj slici Karlovaèke županije (drastièan demografski
pad, promjene u etnièkoj strukturi). Iz prezentiranih podataka i prostorne analize može
se išèitati u kojoj je mjeri pokušaj realizacije ideje o Velikoj Srbiji donio patnji
nesrpskom stanovništvu, a njen neslavan slom srpskom nacionalnom korpusu tragiènu
sudbinu.
Franjo Hrvojeviæ, pukovnik
Hrvatsko vojno uèilište - MORH
Ilica 256b, 1000 Zagreb
doc.dr. sc. Mladen Pahernik, pukovnik
Hrvatsko vojno uèilište - MORH
Ilica 256b, 10000 Zagreb
mladen. [email protected]
DEOMOGRAFSKI ASPEKTI OBRAMBENOG
DOMOVINSKOG RATA U KALOVAÈKOJ ŽUPANIJI
- -16
Planskim kolonizacijama i individualnim doseljavanjem stanovništva i izvan
današnjih granica Republike Hrvatske na prostor Slavonije, s vremenom je stvoren
heterogeni etnièki sastav s prevladavajuæim hrvatskim stanovništvom, ali i velikim
udjelom srpskog stanovništva. Meðutim, Slavonija kao podruèje s relativno visokim
udjela Srba i u neposrednom dodiru sa Srbijom te podruèje s izravnim velikosrpskim
posezanjima pretrpjelo je strašna ratna razaranja, koja su, uz sve ostale posljedice,
dovele i do znatnih demografskih poremeæaja, poput poremeæaja dobno-spolnog,
etnièkog i religijskog sastava. Prema popisu 1991. godine u pet slavonskih županija udio
Hrvata je bio 72 %, a Srba 17 %, dok je prema popisu iz 2001. godine udio Hrvata bio 86
%, a Srba 9 %. Znaèajnije promjene u etnièkom sastavu obilježavaju podruèje zapadne
Slavonije, dok je prostor istoène Slavonije, Baranje i Srijema doživio relativno manje
demografske poremeæaje. Opæenito, u podruèjima gdje je prevladavalo srpsko
stanovništvo nakon rata je znatnije poremeæena dobna struktura – evidentno je
starenje stanovništva.
Smiljan Buhinuniv. bacc. geo.
Gojanec, Vl. Nazora 12, 42 205 [email protected]
ETNIÈKI SASTAV SLAVONIJE UOÈI I NAKON DOMOVINSKOG RATA
- -17
Do poèetka Domovinskog rata osnova gospodarstva Dubrovnika i šire dubrovaèke regije bile su uslužne djelatnosti. U radu se razmatra uloga i važnost razlièitih gospodarskih djelatnosti tijekom Domovinskog rata na dubrovaèkom podruèju, te izravne i neizravne posljedice (štete) velikosrpske agresije na dubrovaèko gospodarstvo. S obzirom na posebnost geostrateškog položaja i suženost hrvatskog teritorija na krajnjem jugoistoku Hrvatske, Dubrovnik se ubrzo nakon poèetka neprijateljskih napada u listopadu 1991. našao u potpunoj blokadi s kopna, mora i iz zraka, a prekinuta je i opskrba vodom i strujom. U tim nepovoljnim uvjetima je organiziran život stanovnika Dubrovnika i brojnih prognanika iz okolice, èemu su doprinijele sve gospodarske djelatnosti dobivajuæi novu ulogu, prilagoðenu ratnim potrebama.
Tako su, primjerice, turistièki kapaciteti bili važni za zbrinjavanje (oko 20000) prognanika iz dubrovaèke okolice, gdje im je osiguran smještaj i hrana, medicinska skrb, te su organizirana skloništa za vrijeme najtežih neprijateljskih napada. I ostale djelatnosti su imale veliko znaèenje, poput komunalnih službi Vodovoda i Vatrogasaca, zatim graðevniske tvrtke GP-a koja je postala sastavni dio vojne logistike (inženjerije). Iako ogranièeni, industrijski pogoni su bili važni. U Tvornici ugljenografitnih proizvoda (TUP) proizvodila su se priruèna minskoeksplozivna sredstva, a u konfekcijskom pogonu Jadranka (podružnica splitske Jugoplastike) šivale su se odore za hrvatsku vojsku.
Izravna ratna šteta koju su prijavile dubrovaèke tvrtke do 1995. procijenjena je na oko 500 milijuna DEM. S obzirom na prevladavajuæu djelatnost turizam, neizravna šteta nastala dužim prekidom turistièke aktivnosti daleko je veæa. Osim drastiènog pada turistièkih kapaciteta (s 55000 na 9000 mjesta) i broja posjetitelja u odnosu na prijeratne, treba uzeti u obzir i „izgubljene godine“ tijekom kojih su na svjetskom turistièkom tržištu nastupili novi trendovi.
Sandra Joviæ Mazalin
profesorica povijesti i geografije
Biskupijska klasièna gimnazija Ruðera Boškoviæa s pravom javnosti
Poljana Ruðera Boškoviæa 6, 20000 Dubrovnik
DUBROVAÈKO GOSPODARSTVO U DOMOVINSKOM RATU
- -18
Vojno-redarstvena operacija „Vihor“ naziv je za taktièku napadnu operaciju
Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u
zoni odgovornosti Operativne grupe za Sisak i Baniju (OGSB) na podruèju Banovsko-
pokupskog bojišta. Cilj operacije bio je ovladavanje džepovima južno od rijeke Kupe
složenom borbenom radnjom – napadom iz pokreta forsiranjem rijeke. Operacija je
izvršena 12. i 13. prosinca 1991., ali osnovne zadaæe Operacije nisu izvršene. Zbog
izrazito kompleksnoga djelovanja i kljuène uloge geografskih obilježja prostora, u ovom
æe radu biti prikazani kljuèni geografski elementi uz pomoæ digitalnih analiza. Cilj rada
je prikazati geografska obilježja podruèja istraživanja na temelju digitalnog modela
reljefa (DMR) i digitalnih geomorfometrijskih analiza u Geografskom informacijskom
sustavu (GIS).
Marin Saboloviæ,
univ. bacc. geo.
Goran Vukoviæ,
univ. bacc. geo.
OPERACIJA „VIHOR“ - GEOMORFOMETRIJSKE ANALIZE PROSTORA
- -19
U radu se analiziraju vojno-geografski elementi pružanja prednje crte Hrvatske
vojske i neprijateljskih snaga u podruèju Zbornog podruèja Split. Analizira se njeno
pružanje u ukupnoj dužini od 256 km te oblik povezan s vojnim akcijama provedenih
prije vojno-redarstvene akcije "Oluja 95". Podruèje uz crtu razdvajanja razmatra se kroz
fizièko-geografske te socio-geografske elemente zemljišta s ciljem njihova
kvantitativnog vrednovanja u fazama obrambenih, odnosno kao polazna crta
napadajnih operacija Hrvatske vojske tijekom Akcije. Tako je kroz vojno-geografsku
analizu zemljišta unutar geoinformacijskih sustava istraživano podruèje vrednovano
temeljem kvantitativnih vrijednosti moguænosti motrenja i maskiranja, te prohodnosti
zemljišta prema kljuènom zemljištu u daljnjim fazama napadajnih operacija.
doc. dr. sc. Mladen Pahernik, pukovnik
Hrvatsko vojno uèilište - MORH
Adresa: Ilica 256b, 10000 Zagreb
mladen. [email protected]
dr. sc. Slaven Zdilar, brigadni general
Hrvatsko vojno uèilište - MORH
Adresa: Ilica 256b, 10000 Zagreb
VOJNO-GEOGRAFSKA ANALIZA CRTE RAZDAVANJA
U ZBORNOM PODRUÈJU SPLIT PRIJE VRO „OLUJA 95“
- -20
Suština manevarskog ratovanja je poraz neprijateljske volje za borbom umjesto
njegovih sposobnosti da se bori. Ali kako pobijediti èovjekov um?
Danas možemo mjeriti i precizno kvantificirati poraz neprijateljskih sposobnosti da
se bori. Mnogo je privlaèniji od napada na neprijateljsku psihološku volju za borbom.
Nikome od nas ne može biti ugodno kad razmišljamo o èinjenici kako naša sudbina u
konaènici ovisi o neèemu što je maglovito i ne može se kvantificirati, a upravo su to
znaèajke volje za borbom.
Najuèinkovitije sredstvo poražavanja neprijateljske volje za borbom jest
iznenaðenje. Svrha je iznenaðenja udariti u vrijeme i na mjestu, ili na naèin za koji
neprijatelj nije pripreman. Školski primjer iznenaðenja predstavlja operativni manevar
dijela OS RH s planine Dinare na grad Knin tijekom operacije „Oluja“. Neprijatelj je
pogrešno vrednovao prostorni faktor operativnog podruèja, što je za posljedicu imalo
uništenje gravitacijskog središta protivnika – volje za borbom.
Ivica Mandiæ, kapetan fregate
diplomirani inženjer pomorskog prometa
HVU „Petar Zrinski“
Ilica 256b, 10000 Zagreb
SUVREMENI PRISTUP MANEVARSKOM RATOVANJU
- -21
Zemljopisni simbolizam u heraldici poznat je još u vremenu žive heraldike u
srednjem vijeku, kada je uglavnom vezan za prirodne granice, no opæenito je rijedak do
suvremenog doba. Širenjem uporabe zemljovida, oblici administrativnih granica
postaju opæepoznati i dobivaju svojstvo prepoznatljivog simbola te se poèinju
ukljuèivati i u neke nacionalne zastave kao politièki neutralni simboli. Suvremene
zastave ponekad ukljuèuju prikaze zemljovida kao dio grafièkog dizajna i logotipa. U
oznakama postrojbi hrvatskih oružanih snaga u Domovinskom ratu geografski se
simbolizam nalazi se u obliku prikaza zemljovida, globusa, topografskih simbola,
geometrijskih apstrakcija inspiriranih zemljopisnim ili reljefnim znaèajkama, te kao
više ili manje stilizirani krajobraz ili zemljopisni orijentir. Oznake postrojbi, koji u sebi
sadrže i geografski simbolizam, pojavljuju se i na vojnim zastavama, no zemljovidi se
ponekad pojavljuju i kao dodatni simboli na zastavama. Osim zemljovida Republike
Hrvatske pojavljuju se i prikazi nekih njezinih dijelova, a nakon Domovinskog rata,
ukljuèivanjem u meðunarodne asocijacije, pojavljuju se i prikazi globusa.
dr.sc. Željko Heimer, bojnik
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske;
predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva
Pazinska 50
GEOGRAFSKI ASPEKTI SIMBOLA POSTROJBI U DOMOVINSKOM RATU
- -22
Geoprometni položaj zadarske regije ima veliko znaèenje u povezivanju Hrvatske,
zbog èega je to podruèje geostrateški bilo osobito važno tijekom Domovinskoga rata. Uz
Jadransku magistralu, kao glavnu cestovnu prometnicu, od posebnoga znaèaja bile su i
cestovne prometnice koje povezuju veæa naselja sa Zadrom. Oružane provokacije
pobunjenih Srba, uz pomoæ Jugoslavenske narodne armije, tijekom 1991. godine
prerasle su u agresiju. Stanje je postalo kritièno krajem rujna kada je okupirano gotovo
cijelo zadarsko zaleðe, èime su zauzete glavne cestovne prometnice, a neprijateljska
vojska stigla je u predgraðe Zadra. Zbog pomorske blokade jadranskih luka od strane
Jugoslavenske ratne mornarice, jedina veza Dalmacije s ostalim dijelovima Hrvatske
održavala se preko otoka Paga, odnosno Paškog mosta i trajektnom linijom Prizna-
Žigljen. Akcijom Maslenica omoguæen je promet u otežanim uvjetima preko Novskog
ždrila, a tek akcijom Oluja promet je u potpunosti normaliziran. Cilj rada je prikazati
kljuène prometnice u zadarskoj regiji i njihovu važnost tijekom obrambenoga
Domovinskog rata.
Marko Rapan
Diplomirani inženjer prometa
Zraèna luka Zadar d.o.o.
P.P. 367, 23000 Zadar
ZNAÈENJE ZADARSKE REGIJE U PROMETNOM POVEZIVANJU HRVATSKE TIJEKOM OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA
- -23
Minsko informacijski sustav je jedinstven i dinamièan sustav prilagoðen
aktivnostima protuminskog djelovanja u funkciji zaštite graðanske sigurnosti.
Usuglašen je s meðunarodnim standardima te ga je moguæe modularno prilagoditi
protuminskoj djelatnosti drugih zemalja koje imaju problem s minama. Sadržava
kronologiju minske opasnosti od prve procjene iz 1996. godine koja se odnosila na
13.000 km² opasnih podruèja pa sve do 2014. godine kada se minsko sumnjiv prostor
odnosi na 625,9 km². Prijelomna je 2004. godina jer se tada završio proces definiranja
oneèišæenih površina na cjelokupnom prostoru opæina i gradova te su se takve površine
obilježile oznakama minske opasnosti u svrhu prevencije od stradavanja. Rizik od mina
je znaèajno smanjen u odnosu na ranije razdoblje, ali opasnost još uvijek prijeti
graðanima pa je i nadalje informiranje graðana o opasnostima od mina važna aktivnost
protuminskog djelovanja. Minsko informacijski sustav omoguæava usporeðivanje i
širenje toènih informacija vezanih uz problem s minama i graðansku sigurnost. Takve
su informacije široko dostupne preko MIS portala graðanima i lokalnim zajednicama, a
sve to u cilju sigurnijeg života i rada u blizini minsko sumnjivih podruèja.
dr.sc. Josip Èerina
Hrvatski centar za razminiranje – Podružnica Jug
Stjepana Radiæa 11, 23000 Zadar
MINSKO INFORMACIJSKI SUSTAV U FUNKCIJI
GRAÐANSKE SIGURNOSTI
- -24