Stjepan Šešelj

S Neretve i Saveogledi i zapisi o likovnosti

HRVATSKA KULTURNA ZAKLADAHKZ - HRVATSKO SLOVO

NERETVANSKA RIZNICA UMJETNINA I INIH VRIJEDNOSTI

KNJIGA XXXVIII.

UrednikMiroslav Klemm

Tiskanje ove knjige pripomoglo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

i

Zagreb, 2016.

Stjepan Šešelj

S Neretve i Saveogledi i zapisi o likovnosti

Galerija Stecak Klek´Utemeljena 1980.

7

NERETVANSKA KRAJINA, NARENTA, PAGANIA...

Neretvanska krajina, Narenta, Paganija... jedna je od povijesnih hrvatskih

ili Poneretavlje ili naprosto Neretva. Krajina je to koja još uvijek, kao malo

Današnji Vid, nekadašnja rimska Narona, a prvotno i ilirsko i keltsko i

ljepote prošlih vremena. A ono što nam je znano, otkriveno, otkopano, op--

*... i nemali broj privatnih zbirka u nas i u svijetu.

-

-

8

-

zemlji koju volim-

-

--

pomorske velesile srednjovjekovlja. Temelj toj i takvoj pomorskoj sili, i Do-

stadiji ili Rimljanima koraci hoda odnosno dani plovidbe

9

PROGRAM

nastojanjima.

Opuzenu i drugim mjestima, a to svakako u suradnji sa SIZ-om za kulturu,

program i sredstva potrebna za ostvarivanje toga programa.

10

Kako bi se spomenuta kulturno-društvena djelatnost mogla nesmetano

Napominjemo da su slikari utemeljitelji Galerije spremni putem prodaje

petnaestak dana.

naša suradnja uroditi mnogostrukim i bogatim plodovima na polju kulture.

11

12

prebrzo mijenjanu Neretvansku Dolinu, koja je iz svoga srednjovjekovlja

manje-više svjesni, a radi se zapravo samo o tome da nam je potrebno

13

se na Gospoda koji je u blatu udahnuo nešto od sebe, dušu. Umjetnost

ostvarivati na dobrobit svih, a zajedno sa svima.

Hrvoje ŠercarAntun Boris

Švaljek Josip

mogle prepoznavati na platnima svakog od šest slikara. Uz Galeriju ih

nezaobilaziv je.

14

pokoji put navratite u ovaj prostor Likovnog salona. Jer, motrenje slike,

slikama nalaze se ovdje u Likovnom salonu.

15

16

davnih uzdaha - - progonstvom skobljenih

i danas. No izvorište njihova bolaveneposlušnika. Oduvijek je ponajviše bio odušak, zaziv, molitva... bljesak

U

Narone. I postojbina na daleko znanih Neretvana, neustrašivih branitelja hrvatskoga mora i obala, od neprijatelja pogrdno nazvanih poganima,

Na taj prebogat vrt sve više se pogleda obara. Mi ponad svega ushtjedosmo osjetiti duhovne protege i dosege Neretve, njezine dotoke,

17

usporedbi s mnogim drugim hrvatskim krajevima, oskudna je njezina

uporabnim predmetima, upletenim ili utkanim nitima, ponajviše pjesmom, pripovijedanjem, obredom, igrom... I, vjeorjatno, uvijek samo onoliko,

kraju (koji traje sve do najnovijih vremena, kada se tek prije dvadesetak

povijesni lom preobrazbe Neretve). Premda je Neretva samo u rijetkim prilikama bivala

duhovne potrebe, oni se nisu osobito brinuli o trajnosti umjetnina, te osim

Nakit, kao i urešeno ruho, odnosili su sa sobom u grobove. Pisanih tragova rijetko su ostavljali...

18

postojanja.Ovdje, naš izbor su pjesnici. Osim samoga , to

su: , Ivan Slamnig, ,, , i

koje su ujedno i vrijednosni doprinos sveukupnom hrvatskom pjesništvu. Ostali razlozi ovoga izbora nahode se u tekstovima što slijede o svakom

19

za ponajbolja imena suvremene hrvatske likovne umjetnosti, osobito , , Vasilije Jordan, Hrvoje

Šercar, , , , Frane Paro i

, Labaš joj

ovoga izbora, kao i za pjesnike, više govore tekstovi što slijede o svakom autoru.

HRVATSKE NARODNE LIRSKE PJESME, nastale, odnosno

Televizija je zamijenila vatru ognjišta. Piruje se po hotelskim i inim

nastupila vremena.

ni postojalo, a sve zato što nam ono danas nije više od potrebe, od koristi.

20

Djelo našega anonimnog narodnog pjesnika, jednako kao i djelo autorske,

obzira koliko tko toga bio ili ne bio svjestan. Stoga je skrb i o narodnome

ustanove, koje brinu ove brige, posebno bi radio i televizija morali ne

glazbe, koji bi trebali trajno otkrivati i gajiti izvornu narodnu poetsku

Pivci moji, , ...

A koliko je malo trebalo pa da zauvijek završi u muku groblja Sv. Roka!Pjesma j, tiskana na prvom listu mape

od Boga / Prokleta, ovdje se prvi put objavljuje.

Apuleja. Svoga davna uzora. I svoju prispodobu - dugouhog,

ono ispod, u

21

Muka. Patnja. Gnjev. Strah... Crveno. Modro.

uzvišena mjesta na planeti nad planetama, najednom, prepoznajemo se u Kinertovim mrljama, urezima, raspredeni nepoznatim prostranstvima,

Neotklonjiv je za hrvatsku kulturu, a napose za likovnu umjetnost,

(A. Kinert, , zapis,

listu mape .

22

23

24

HRVATSKE NARODNE EPSKE PJESME, nastale, odnosno

uostalom i svaki izvorni stvaratelj) progovara, stvara.

iskazati.Stihovi, tiskani na drugom listu mape , uzeti

su iz pjesme Ivan Senjanin i . Pjesma je zapisana u prošlome

25

zastupnik brine se i o interesima Neretve, a posebno se pamti po govoru

, pjesma broj enjski uskoci u

narodnoj pjesmi i povijesti

uronjen u stvarnost, on je u njoj do grla, preko glave... on je njezina istina,

ruka - koja pronalazi olovku, pero, kist, iglu, te papir, platno,

. Obrazine, olupine, siluete, prazni prostori,

predjele - stvarnost stvarnosti.

Prostor, Unutra, Rast, Rast u crveno, , Udarac, Do tla, Sjureno, Ubrzano... ,Sile prostora... Ljudi i konzerve, Svakodnevno, Aerodrom, Ispod haube,Pobjednik, Dijabolici, Ispred, Incident, ... ... ,

26

Eko, ... ... Pogledamo li samo ta djela, prisjetimo li ih

U mapi

Slikarstvo diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

27

28

), koje vjerojatno prvotno

Cetine i Neretve.

lector generalis

Elementa peripatethica juxta mentem subtilissimi doctoris Johannis Duns Scoti

Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Razgovor ugodnihrvatska knjiga, popularna Pismarica

televizije.

29

se moralo u Neretvu, ali da bi im vjerovali i opet nešto udijelili, zamoliše

Razgovora) i otplovi. Neretva im je vjerovala i opet ih darovala, ali njihovo zadovoljstvo na povratku i ovaj put prekine nevrijeme, ne kao prošlo, no ipak takvo da su se morali

Pokopan je

uzetisu iz Razgovora, iz

nemilosrdnost sudbine. Njegovo je djetinjstvo - kazuje sam Jordan

Sanjarenje

Tu je polazište, tu je temeljno izvorište ovoga umjetnika. I on ga neprekidno osluškuje.

Slikarstvo je Jordanova sudbina. I Jordanova istina. I ništa

trena, dana, vremena, povijesti... Njemu je

30

groze se svih prisila, te od svega što nije on sam i njegova sudbina,

Jordana uvijek je odraz njegove duše. Prostori su to Jordanove intime,

tamnost, bremenita pustoš im je temeljom, i tek se pod majstorovim kistom ponešto nazire, sluti, osvjetljuje. Stvara se jedan drugi svijet, u

šutnje. Prekinute igre. Nedovršene predstave. Njegova stubišta vazda nas dovode u predvorje praznine, nad zjalo ponora, zjap dula. Vrata,

Vasilije Jordan je klasik suvremenoga hrvatskog slikarstva. Za njim je

umjetnika, nego i drugdje, dosezi su mu mnogo dalji. Jordanove slike

nedvojbena potvrda kako se mnoge prave baštinjene vrijednosti

novu nezaobilaznu vrijednost. I suvremeniju, i avangardniju i moderniju

31

Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

32

33

Doktorira u Zagrebu

i (neki od tih tekstova nastaju u suautorstvu s Antunom Šoljanom, s kojim zajedno priprema i nekoliko antologija), nastavlja se u znanstvenim raspravama i

(s A. Suvremena engleska poezija (s A. Šoljanom),

Antologija hrvatske poezije od najstarijih zapisa do kraja Suvremena nordijska poezija (s A. Šoljanom),

(sAntologija hrvatske poezije

Bolja polovica hrabrosti ,urar, , , Staklena vrata

34

, , Firentinski capriccio, .

dodatna potvrda Slamnigove iznimnosti u sklopu suvremene hrvatske

suvremenog hrvatskoga pjesništva.Slamnig piše pjesme od svoje trinaeste godine. I te najranije pjesme i

I današnji Slamnig u njima se prepoznaje, pored svega iskustva. Rijedak je

i iskreno zapitan u knjigama pjesama: , Zagreb, ,

Limb Analecta Pjesme u Dronta

Izabrana djela

HRVOJE ŠERCAR

je, odustao od studija kemije, uredno apsolvirao pravo i, opet, odustao... u

35

put, nisu tek od ovoga trena, da to je samo njihov sretan ponovni susretaj,

putovima. Hrvatska likovna umjetnost njegovim dolaskom postaje

svakom novom poslu prilazi kao da ga radi po prvi, a ujedno i zadnji put.

36

Djela su mu zastupljena u muzejima i galerijama, u više javnih i privatnih

37

38

u kojoj neprekidno do danas radi kao nastavnik. Po svemu, vezanost

Nakon jedanaestgodišnjega samoprijegornoga rada oglašuje se iz Kule Norinske zbirkom Elegija o kralju

Vrijeme vatre, Sarajevo, Grivna

zebnje Izabrane pjesme ,

rijetko objelodanjuje.

na toploj nesigurnoj zemlji,

39

prazninom. I jedino što prepoznajem u toj pustoši, bedemi su kula

vremenima.Stihovi tiskani na petom listu mape uzeti

su iz knjige je slikar koji je sišao do samoga dna našega

ovostranoga, zemaljskoga pakla. On ide pred nama i svojim umješnim

krugove

zapravo i nema... i ukazuje nam na nove nebrojene postaje, posustaje,

(u nama, okol nas).

40

onakvima kakvima uistinu i jesmo. Malo tko u suvremenoj hrvatskoj

samima...

pored svega i nakon svega, prihvatiti iskru, plam... pjesmu, svjetlost.

svom djelu ponajprije gradi sigurne, stamene temelje, od provjerena

jedinstvenu sliku. Nedvojbeno, sposobnost koja je tek rijetkima dana.

vrijeme, jer svakom novom pobjedom samo širi prostor koji tek treba osvojiti, oslikati.

41

Hrvatskom Zagorju. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu

stvara u Zagrebu.

42

43

Vrtovi zemlje Humske.

na pjev iz krletke.

poema

Slijedi Bogumilska bajka

istinitog, sverazumljivog, a pjesniku zamamnog. Taj prag prevaljuje u knjizi

44

po svemu Tim putom stalnim , prema vlastitu kozmosu, nastavlja

tijelo Gdje su meni krila Izabrane pjesme.

vrtova zemlje Humske, Hrvatske

Stihovi tiskani na šestom listu mape uzeti su iz knjige

slikar.Uistinu. Nazbilj.

posvemašnjih pojmovnih zbrka, iskrivljenosti, iskvarenosti. Zato nam

Ono je njegova istina, kojom

(sa svojih), on dolazi iz sjevernohrvatskih podravskih blatišta. I sa sobom

zgoda. To su ona iskustva o kojima onako bajkovito pripovijedaju

Ali istodobno,

45

lice zvijezda

sustezanja onoliko koliko dostaje njegovim potrebama. Ne daje prednosti

uvjetuju, ovise.

izvornost, koja krijepi, koja nas uznosi u iskonske predjele umjetnosti

tako dopire do svojega i našega pakla, neukrotivih bjesova, neobuzdanih

sada objelodanio trideset).

dodjeljivanju superlativa ovom djelu i njegovu autoru. Posve nepotrebno,

pjesnika tišine.Na šestom listu mape

Samouk je slikar. U njegovu slikarskom rastu

46

Skupno i samostalno izlagao je na svim kontinentima. Djela mu se nalaze u tridesetak vrhunskih svjetskih muzeja i galerija, kao i u mnogim

stvara u Zagrebu.

47

48

Popovu polju.

školovanje, završava šest razreda, a iz sedmog razreda odlukom

izlaze i prve pjesme tiskane u knjizi, Pjesmegodine u Zagrebu mu je objelodanjena prva samostalna zbirka pjesama Greben.

kama na putu...

Iza svake smrti svjetionik sija

Kako u Grebenu Sigaputom.

zvijezdama, sumnjama, ljutim ranama... Posljedak: , zbirka pjesama,

49

brdo Šibanca,

suvremenoga hrvatskoga pjesništva.Podmornica,

sastavljena od sedam putopisa, il zapravo, od sedam velikih proznih pjesama.

kada u Splitu objavljuje knjigu pjesama

, ,, ,

otok Grgur,, , , , ,

, , , .Koliko god da je put prevalio (a on nije malen, i ne bje lak), Stojan

Hvatala me prva glacijalna zima

(Prijevodi: Lao Tse, Camus,

Stihovi tiskani na sedmom listu mape uzetisu iz knjige

mraka (od onih što kulminiraju svijetom Jame

50

kao i u njegovu svekolikom opusu, to je uvijek samo polazište, jasan

skladbama, svaka boja osobito je jedno glazbalo, što slobodno igra i

prostora i vremena, posvemašnjosti trenutka stvaranja.

Ona daje jednostavnost i bliskost onoj nesvakidašnjoj i velebnoj ljepoti

srce, , ljepota, sloboda...Rad, trud, mar, radišnost, marljivost, gorljivost, majstorstvo,

51

njegovi prinosi, i ta silna rijeka još nam ih svejednako donosi.

plamene vjetrove. Mi zastajemo i dugo motrimo tu nesvakidašnju

Jama Ivana

d Art Moderne u Parizu i drugdje. Za svoj rad i svoja djela dobitnik je

52

53

u Opuzen, gdje radi kao nastavnik hrvatskoga jezika u osnovnoj školi.

. U

svjetlu: glas, . Prvi dio pripada prostorima predvremena,u kojima se samo nazire nešto što bi jednom moglo biti bitnim svojstvom -

, na primjer. Sve do Hrama, dijelnog, središnjeg, jedinog proznog teksta ove zbirke pjesama:

ne više u predvremenu, onda sigurno još uvijek (i zavazda?) u predvorju,

-

54

metodologiju... od sovjetskih uzora do naših su-dionika. Rezultat toga

do sada objavljivani.

(F. Paro, Umjesto predgovora,

djelom.

tajnovitoga, poetskoga... prostori su Paru posebno bliskoga svijeta, svijeta

55

vlastite. Njihovo mjesto prvenstveno je u intimnim, skrovitim predjelima

za temelje tiskarstva, koje rezultira vrhunskom znanstvenom studijom

Rbine, mapa, Zagreb,

Glas zvun zemlje

objelodanio je: Istrija

56

57

-

-

-

-

-

tajnika Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu?

njegove drame Lov i Vid Lov. Spomenute dvije drame zajedno s dramom tiskane su u knjizi

djelovanja slijedi

i Zagrebu, pa zatim dokumentarne radio-drame Smrt u Parizu

Hrvatska

dramu Liberanovinjegov objavljeni dramski rad. Neprijeporno je u stanovitoj svezi s njime

58

mapa,kronologijsko izlaganje zaobišlo je vrlo zanimljivu Šešeljevu antologijsku panoramu

naslovom Dulo

Stihovi tiskani na devetom listu mape uzeti su iz zbirke pjesama .

Onome što tek se pouzdano samo sluti. A izvjesno je u nama i u svemu ostalome, u svim stvarima i u svim stvorenjima. No, imenovati ga, opipati

59

mnogo o ovom umjetniku. Pomak, Izdvajanje. , ..

njegovim temeljnim interesima. Drvo. . Leptir. . Razapetaptica. Jastreb. . Poskok. Lucifer

ponajviše u njima. Upleteni u drva, travi, valu, u poskokovim šarama, u zamahu krila, lijetu, propnju, padu... U dijelovima toga mozaika ne

On ustrajno

nepremostive provalije. Svjestan je toga. I zato je svakim novim djelom

s ni umjetnost ne razlikuje od ostalih ozbiljnih ljudskih djelatnosti.

Otvara vrata mysteriona.

dospijeva u rajske predjele, k stablu spoznaje dobra i zla (Drvo, Ledu, ,

Ranjenoga bika,

(npr. u mapama

60

Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj danas radi u svojstvu

objavio je i Pad Skice Danteomanija,

* Onodobni naziv za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti.** Isto, kao gore.

61

62

ga je sam i izmislio i sam sebi (i drugima) na vrat vrgao. No, s druge

razlog s kojega ni u snu ne bih mogao odbiti glavnoga urednika ovoga

Novine, radio i televizija su nas, kako su znali i umjeli, uglavnom

Boga / Prokleta

na jednome mjestu, izvan Neretve, toliko Neretvana. Ne krijem, i to mi je

ako se ostvario.

63

,

Prije o naslovu: . Nosim ga još iz djetinjstva.

Dio

austro-ugarskih i starojugoslavenskih prognanih neposlušnika. Oduvijek je ponajviše bilo odušak, zaziv, molitva... bljesak duše ljudi sviklih svojoj

Narone. I postojbina na daleko znanih Neretvana, neustrašivih branitelja

64

hrvatskoga mora i obala, od neprijatelja pogrdno nazivanih poganima,

Hrvatske, gdje uza stare maslinike, vinograde i smokvike, kao malogdje

onu svoju neuništivu (!?) prirodnu ljepotu. Na taj prebogat vrt sve više se pogleda obara. Mi, mapom, knjigom, ponad svega ushtjedosmo osjetiti

i likovna i glazbena... Uglavnom sve te rijetke vrijednosti stvarao je,

upletenim ili utkanim nitima, ponajviše pjesmom, pripovijedanjem, obredom, igrom... I, vjerojatno, uvijek samo onoliko, koliko je dostajalo

sve do najnovijih vremena, kada se tek prije dvadesetak godina, uza silne

interesima. Danas, nakon svega, uz gospodarsku preobrazbu nedvojbeno

Djelo koje sam ostvario s ostalim autorima mape i knjige Boga / Prokleta, iskreno vjerujem da je na tomu putu. Jer, tek svojom

65

duhovne potrebe, oni se nisu osobito brinuli o trajnosti umjetnina, te osim

Nakit, kao i ureseno ruho, odnosili su sa sobom u grobove. Pisanih tragova rijetko su ostavljali.

narodnoga blaga napokon višestoljetni anonimni umjetnik dobiva -

66

bilo u zasebnim knjigama, bilo u antologijskim izborima. Osim samoga

neraskidivo za nju vezani.

koji znaju mnogu narodnu pjesmu, pripovijetku, zagonetku. A nose li

Stanko Rado, Opuzen.

67

pjesmama odnose se i na epsko pjesništvo neretvanskoga kraja. Izabrao sam dio epske pjesme , koju je u prošlome

Ukratko, ta je jesen u Primorju bila nerodna, jematva nedostatna za

se moralo u Neretvu, ali da bi im vjerovali i opet nešto udijelili, zamoliše

Slovinskoga) i otplovi. Neretva im je vjerovala i opet ih darovala, ali njihovo zadovoljstvo na povratku i ovaj put prekine nevrijeme, ne kao

Razgovora,

68

suvremenog hrvatskoga pjesništva. Slamnig piše pjesme od svoje trinaeste godine. I te najranije pjesme i danas svejednako nalaze svoje

danas. U mapu uvrštena Slamnigova pjesma zastupljenaje u svim novijim antologijama našega pjesništva, a prvotno je objavljena

neprekidno do danas radi kao nastavnik. Po svemu, vezanost Vladimira

), uzeta iz zbirke

69

pjesmom

i pjesma

ljepotu daleka brda i oštrinu kama na putu... I koliki god da je put prevalio

Mataga, premda piše poeziju od gimnazijskih dana, svoje je prve pjesme

magistarskog djela i istoimene knjige objavljene u Zagrebu ove godine. Pjesmu Srpanjsko podne po prvi put tiskao je u našoj mapi, pa i ako

vezuje uz Neretvu, te je stoga dobro da se baš ona našla u ovom odabiru.Zadnji u ovom neveliku nizu je Stjepan Šešelj, autor ovih redaka i onaj

otisnuti su na Velikoj

70

tekstu tiskanom u mapi i knjizi navodi Frane Paro, koji je posebno izdanje

potrebama i u drugim mjestima, kao mjesto susreta likovnih umjetnika,

Prokleta

** Ondašnji naziv za HAZU, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti.

71

72

U VLASTITU PROSTORU

štovani prijatelji, vi ste nam u ovome trenutku neizmjerno potrebni. Ne

još više od toga vi ste nam potrebni kako bismo sami povjerovali da sve

od danas

potrebe i pomagali nam rješavati problem kao svoje vlastite, što smo se

da je sve ovo imalo itekako smisla!

mnogima, da masline koje rese svojim višestoljetnim stablima uvalu

73

75

KULTURA

ovo što on danas jest, bilo od dana današnjega, pa tijekom bremenitih

Dubrovnik.

utemeljioriznicu umjetnina i inih vrijednosti. Za dvadeset i tri godine djelovanja

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a manjim dijelom gradovi

sam, bez naknade, u Hrvatskom slovu (kojemu sam ravnatelj i urednik) oglase o objavi Statuta grada Dubrovnika. Ali, ni primjerka Statuta, od

76

77

ZAPIS

dobrom i zlom, a koji

jednim likovnim svijetom, jednom poezijom, koja svoga motritelja nagoni,

jegulja kada se spremaju na svoj zadnji put, svoj svadbeni put - svoj sprovod,

zemljom.

svekolika svijeta.

78

79

Drugi se nisu usudili

Ti si se naprosto

nevremenu i najezdi ?!A tako je, jednostavno, bilo.

prebrojiti. Imenovani i ini, sigurno je, nose sobom svaki neku svoju

80

samo moralna obveza, sitnica, i ništa više.

nam neponovljivost ovoga barbe

listinama, istrošenim platnima, neverama šibanim daskama, podatnim

ukoliko smo ih svjesni i koliko im vjerni ostajemo.

i onaj drevni hrvatski brod povijesnog

81

82

83

84

LIKOVNI STVARATELJI

je to što stvaraju velika stvar, uistinu, duboko, bezdana!

svoga oduševljenja za njezine skulpture p(r)okazao je najprije prijateljima

brušenje i bojanje malih i velikih stvorenja što pod njezinom rukom

(nikada ni jednu vidjela nije), raduje se uspjesima i dobru zdravlju svojih

85

obilata jematva. Kada je sretna, kada je sve dobro, zadovoljna radi, a kada

86

polaziti nikakve škole. No, ipak se sama opismenila još prije udaje.

kojima se po mišljenju kritike i oduševljenju publike nedvojbeno svrstala

najviše oduševljenja iskazivali njezinim skulpturama, bojama, njezinu

87

mi pribave, sve mi donesu, samo da ja radin ovo što volim. I nije da ja to samo volim, nego ne mogu vam ja više bez toga.

I od kada to traje?

pustite da ja diljam.

mene od toga.

Je li mnogo radite?

88

broj skulptura?- Dok nije otišla na studij u Zagreb moja ih je unuka popisala više od

Kako dolazite do toliko drva?- Nije tako lako. Donose mi moji, daju mi susjedi, donose i sa strane

ovi što dolaze, nekada iz velikih daljina..Kako nabavljate boje?

svita ka i doma, oni mi donesu... ima i u nas kupit, ali nisu tako dobre, sporije se suše...

razgovaram sa svima. Eto, metnimo, dok sam radila onoga velikoga kita,

nekako tamo. I kad tako gledate nema vam kraja na svitu di ja nisam bila

mene?Za njih i radimo ovaj razgovor s vama, zbog njih i vas smo danas vaši

gosti.

ni odakle su ni ko su. Sve mi ih pozdravite.

89

svoga i za sve ljude.

90

baba Penavuša u temelje utkala.

ostavlja. Ona koja je umjela, tek što bi i pogledom dodirnula neku bilju,

prošla mnogu patnju, iskusila tolike gorke trenutke (one o kojima, dok se

ruku i volju koja sve zemne nadkriljuje, motri i vodi.

91

nikada nije dopustila da diljnje potisne one vrijednosti koje je baštinila iz

svojim darom darivala, kako bi bio makar i na tren ljepši, kako bi i na tren

dok je ona radila dalje.

92

93

U nas niti jedna umjetnost nije ostvarila toliko prostora svoga

(i na moru i na kraju, i u zraku i u polumraku podruma i podhodnika),

proroka nekih, ako ne baš ono da svi stvaraju umjetnost, ali da svi u njoj

vremena?!

94

to negdje duboko u sebi, i nakon svega.

motritelja. Slabašne osobnosti, tanašne osobitosti, proviruju iz svih tih slika,

95

ogradu, napomenu u katalogu i u slovu galeriste, izloške studenata-

ovogodišnjih studentskih, apsolventskih i diplomatskih ostvarenja - nastavnog plana i programa Akademije - postavljenoj kao i svake godine

96

i starenju. Nas se doimlje kao još jedan prilog našem stavu, bez obzira

(Najviše je te kreposti,, ispada mu tkao, na prijamnim ispitima, gdje se ona

pisati.

sadašnjost. Galop kojim danas prolazna sadašnjost odzvanja Akademijom,

97

suda. Ukratko: toliko se puno govori o našoj likovnoj umjetnosti, a toliko se malo o njoj kazuje.

Sve, naravno, ovisi o onome tko govori. A to su uglavnom likovni

Pleter oko slike,zbirku eseja i zapisa napisanih sedamdesetih i osamdesetih godina,

98

je i od svoga autora i od inih njegovih dobrih i loših djela. U znanih,

Pleter oko slike,

govore o povijesti i suvremenosti hrvatske likovne umjetnosti. Ne samo za nas, i ne samo za danas.

*

daleko su oskudnije. Iznimke od ovoga pravila su danas tek tjednik Hrvatsko slovo i dvotjednik Vijenac.

99

100

MLADOST U

iz Zagreba, onda se u zainteresiranom

U izdanju objelodanjene su do sada mape

101

pred nama. Ona je susret s nama… I, još mnogo toga.Galerija Klek, kao mjesto susreta likovnih umjetnika,

brojem posjetitelja. Ipak, prigovor koji bi ovdje mogao stati, odnosio

rezerviranu samo za one koji su svojom ljubavlju prema knjigama to

za pravo na motrenje. u Kleku, prati

Paro.

102

i

i

prvu samostalnu

jesen u Zagrebu, u prostorijama Muzeja za umjetnost i obrt, imati priliku

radost promotora u Hrvatskoj i ovoga umjetnika i njegova djela.

103

slikarskog bavljenja.Svjedokom je tome, svakako, veliko i originalno djelo slikara Josipa

Tako je s Podravinom na staklima i platnima, te se motritelju tolikih

motritelj ima dobrano pravo.

danom opravdano dobiva sve više iskrenih pobornika.

104

Prepoznajemo tu zemlju, iz velike daljine. I sve što se na njoj poslije

pred nama skoro posve prirodno krvavi, iskasapljeni, komadi ljudskih i

105

potpunom i pravom odnosu: slikar - slika - motritelj. Nudi nam, izazivlje,

106

107

U VLASTITU DVORU

biranje, no istina je da se radilo samo o odgovornu (pa i onda kada je

Vlastitu vrtu.

prebivala u svom vrtu. I da joj je snaga te prvotne veze pomogla othrvati se

u suvremenom nam svijetu sve je manje mjesta. A vrtovi su prostori

vrt sve više u jedan svijetli mediteranski dvor (sa smokrvom, limunom i

108

dolazi i oplemenjuje i najsivije predjele. Nalazimo ga u vazama ili

njegove plemenite zasade. Pridonosi trajanju onoga plamenoga traka svjetlosti, što ga je hrvatskom slikarstvu podario poput bljeska talent Jurja

109

110

pjesme napisane prije pet-šest godina, dok mene u tom trenu gledaju

domovinapogovoru Hrvatskom Odiseju (antologija hrvatske poezije o iseljeništvu

I evo, još

zemljopisna domovina ... bivaju sve dalji. Pa bili mi u Pittsburghu ili

Ja domovinu

111

). I ta

njezina je ljepota, dobrosusjedna je, zbog nje se ne zapodijevaju ratovi ...

naš odraz nad vodama: Anton Cetín, sudim li iz njegova dostupnog mi djela, posjeduje iznimnu

mir.

sve to provjeriti, najesen, u Zagrebu, u Muzeju za umjetnost i obrt.Dobrodošao doma, Ante Cetínu!

112

113

je to nakon dvadesetogodišnjega rada i djelovanja u inozemstvu prvi dolazak u Zagreb, u domovinu, u Hrvatsku.

napisane kojih pet-šest godina prije našega susreta, dakle u vrijeme kada

Cetínove krupnooke Eve. No, tu se nije moglo ništa, bilo je upravo tako.

umjetnost i obrt u Zagrebu.

114

biva proglašen umjetnikom godine. Po svemu s pravom, i s pravom na ponos, Anton Cetín nosi atribut i hrvatskog a i kanadskoga umjetnika.

Anton Cetín izdanak je naroda kojemu su rad, stvaranje uvijek bili

nasušna rada. Slikarstva potrebita poput kruha svagdašnjega. pamte ga

svom, vlastitom, dakle, na najboljem putu. O tome, ipak, više od svih

115

njegovim talentom i trudom novostvorene ljepote - na svojim platnima, u

velike i nijeme rastu pored stvari

(Nikola Šop, Svemirski pohodi, V.)

Poput ovoga vrhunskoga pjesništva Cetínovo slikarstvo dodiruje rubove

i zbog drugoga, raduje me što sam mu, kao i Vi, suvremenikom i iskrenim sudionikom. I ukoliko sam Vam prenio i dio domovinskoga odnosa prema

116

117

DJELO DAROVANO DOMOVINI

Marksa, akademskog slikara i jednog od prvaka svjetski poznate , Pauk, ), kinodvorane

. Predprostor ovih

kat, gdje se izdvajaju ulazna vrata , a potom i nutrina

Eva ProzorProzor u jednu drugu

dimenziju ,Put u nepoznato Pouzdanje

u boji Ponos

ugljen, pastel Eva i ptica u crvenomAmerika

dnu, ovoga predivnoga galerijskog prostora, što ga osvjetljuje prirodno Susret, iz

118

ogleda lutanje svijetom Antona Cetína. I Domovina, koja je vazda bila s njim, premda ne uvijek i uza nj.

i slika. Potom iznajmljuje atelijer, u susjedstvu jedne tiskare, gdje radi do nedavna preseljenja u novi slikarski prostor. Spomenuti je da se u

našli su svoje mjesto u Enciklopediji hrvatske umjetnosti (LZ, Zagreb,

kontinentima, i mnoga priznanja. No, tek nakon dvadeset godina od

119

HorizontiHorizonseuropskih zemalja, obiju Amerika i Australije. Da, i to je djelo skupine.

znanstvenika, poduzetnika, raseljenih, ali veoma uspješnih, u svijetu,

osjeti u Hrvatskoj. Gradili bismo atelijere, institute, prodavali ili predavali

brinuli, ako se brinemo, da se njihovih ostavština post mortem dokopa

medijske prilike.

Galeriju Anton

120

121

koju predajemo

povezanost i rad za hrvatske umjetnike i glazbenike, opremanje knjiga, Umjetnik godine, uz

i bio je zasigurno onaj koji je pripravljao put koga je kasnije zavazda

nosi njegovo ime, ispunjena njegovim djelima. Ove godine naš autor je

122

123

U KLEKU

Galeriju s nakanom da prostori Kleka i Neretve postanu mjesta susreta

Zamišljeno je da Galerija djeluje prvenstveno u Kleku, Opuzenu,

zainteresirana za suradnju.

druge godine svoga djelovanja uselila u vlastiti galerijski i radni prostor,

slivanjske dane.

124

s blizim Dubrovnikom, Mostarom ili Splitom, zasigurno po vrijednosti i

kulturnim središtima.

obznanjivati svoju prpadnost ovoj skupini, jer

125

AMATERIZAM ODNOSNO IGRA

Zadnjih godina i neretvanski kulturni amaterizam

do radnoga mjesta), kino-repertoar je uglavnom jeziv, gostovanja vrijednih priredaba rijetka, knjige sve skuplje, sve dalje. S druge strane, pak, proizvodnja (i društvene i privatne) svakim danom su modernije, motoriziranije, automotoriziranije, iskustvenije i znanstvenije. Ljudima

se postojanju opuzenskih i metkovskih dramskih amatera, metkovskoga

(naprijed spomenutih) potreba, vlastitoga traganja za ispunjenjem pustoši vlastitoga slobodnoga vremena, naprimjer. Sve drugo nije više amaterizam,

Tu radost druge vrste mogli smo i ovoga ljeta promatrati u Galeriji

dvoje iznimnih hrvatskih likovnih umjetnika, samouka

našem amateru i neretvanskom kulturnom amaterizmu, a prvenstveno kako

126

na primjer, one pustoši slobodnoga vremena o kojoj smo natuknuli na

op. I.S.*) amatera jest u njegovu neopravdanom nasilju. Prepotentno

su se slikari manjega

njega teško završavali. I u tome je komedija njegove tragedije. Potom on

Iz takva amaterizmaamaterizam kao igru, kamoli umjetnost kao vlastitu kob, sudbinu,

uglavnom, pod svoje novinske tekstove.

127

128

TRI KIPA

129

pripadaju k najvišim vrijednostima hrvatskoga kiparstva, vjerujemo da

130

131

U prošlogodišnjoj Iskri

njegove suvremene dosege. Mir, spokoj, a ponad svega na vlastitu putu

našim nemirima. I mi se pitamo, ispovijedamo, sami pred sobom.

suvremenoga kiparstva. Ova njegova Majka Marija zaokuplja svojom

nad nas. I mi joj se povjeravamo. ili po neretvansku Ledena Gospa

132

potezima, koji se i ovdje otkrivaju višestruko opravdanima. postavljena

Iskre

133

134

HRVATSKI KIPAR

prijatelje, sebi i svojim djelima. A to je bio, vazda je to dobro znao Josip

bila bi opet nova podvala. Jer, radilo se naprosto o okolnostima, zbilji,

strpljivosti da se i iz takvih uvjeta, iz takvih okolnosti stvaraju vrijedna

135

bremena i ljepotu svijeta, koji je naprosto takav kakvim smo ga sami iskusili,

svega toga zahvalni smo mu na svemu što je i za nas stvarao u miru svoje

svojih djela.

136

137

HRVATSKI KIPAR STJEPAN SKOKO

autoportrete - Stjepan Skoko je zamišljen. Gledamo li mu ine kipove,

138

139

autorske zapitanosti i osobne

svojih suvremenika. No, nikada se nije igrao tako da bi dovodio u pitanje

vrijednosti koje bi naoko na bojno polje izazivao. Pomno je birao što

svim njihovim nedirnutim vrijednostima, izlazio bi pobjednikom, sam pred sobom, sa svojim novim djelom.

je svaka šala u Hrvatskoj izgubila tlo pod nogama. Godine Gospodnje

svoje monumentalno djelo Ni do danas postavljeno u namišljenu prostoru drevne rimske Narone, hrvatskoga Vida. Sa Skokom, s

Skokin

140

tek temelji, svijest i sveze sa svima onima koji nam namriješe upravo ovu

141

Povorke mrtvih s kamenjem na ramenu

)

Ima jedna modra rijeka

(Mak Dizdar: )

Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

sam. Stoga je bilo ugodno prepoznavati takav jedan svijet, otkrivati i

bih pokazao da ni pod kojim prilikama Stjepan Skoko nije odustajao od svijeta koji je donio sa sobom, koji je bio u njemu. On je eruptivnom

142

snagom svake godine izbijao, pokazivao se onakvim kakav uistinu jest, u

bilo na Akademiji.

nadahnjivale i Zagreba koji mu je uvijek davao najviše, kao i svima koji

najezda. Nakon one prve godine zanosa, prve godine ljepote demokratske preobrazbe, i Stjepan Skoko (premda on i ne voli da mu se to posebno

gradi svoju

hrvatskome Vidu na Neretvi, nedaleko od rodnoga Graba Stjepana Skoke.

kroza povijest i povijestne zgode, povijestne nezgode, kroza povijestne usude hrvatskoga naroda. Tako i ova zadnja mapa, naslovljena

143

,

Osobno sam posebno vezan uz Skokin

, s tim starim hrvatskim

ono bolje rješenje od prvotno namišljenoga. Umjesto spomenika, umjesto

, sve ono što je i njegovo

Jer uistinu je ovaj Skoko radio od samih biranih kamenova, od

svim nevremenima usprkos, pomoglo nam je da ostanemo i da se evo i .

144

145

DOMAGOJ

mirno i dostojanstveno, i bez suglasnosti ondašnjih vlasti. A Neretvom

mu se pokazati posebno u ishodu prvih demokratskih izbora, koji i prostor

A od svih najbliskijih im se ukazivao knez Domagoj, svim onodobnim hrvatskim neprijateljima dobro znani pessimus Sclavorum dux, vladar u

Vida, pa zatim i Neretve. Prihvate je Neretvani, udomljeni po raznim mjestima u domovini, kao i oni razasuti diljem svijeta. Potom, kako

146

Akademski kipar Stjepan Skoko, kojemu je povjerena izvedba

iznimno nadahnuto i vrijedno kiparsko djelo. Cijelo vrijeme radoznalost

Domagojevu

je sve stalo.Ni prvo niti zadnje djelo, reklo bi se, koje nije ugledalo namišljena

Pravi razlog ovome tekstu su oni skromni i plemenito zanešeni ljudi s

nepatvorena zanosa, kojega nitko nije imao pravo zlorabiti, a da ga na

ne bude briga.

147

148

POVRATAK VLASTITOMU VRTU

nenaravnim silama bilo oduzeto, otrgnuto, izkorijenjeno. Hrvatske tako biva više.

, hrvatske i australske

uz ostale temelje stekla i likovnu naobrazbu. Rat, Hrvatska, u opasnosti, u nevolji, prvotni su razlozi njezina povratka. I ona im se u potpunosti

Pridonosi odašiljanju stvarnih hrvatskih ratnih slika u svijet, u savjest

ta koja, kada je Hrvatska u pitanju, nikada ne odustaje, bilo kakva da

149

koji to ponajbolje umije - svojim likovnim djelima, svojim slikama,

Ratni dopisnik i Svjedok

Svjedok

zbilja.

poneku ranu nanesenu tim predjelima. Ona se djetinje raduje, nakon

i pouzdanje, ponovno otkriveni vlasititi izvor i siguran kutak u koji se

150

151

U Izraelu se uvjerio u stvarnost ostvarenja vlastitoga sna i sna svoga

jedno, a zbilja nešto drugo. Tadašnji Izrael zemlja je s bezbroj problema,

zemlja, narod, jezik. Istina, sa svim svojim nemalenim problemima, no,

našao u Izraelu, u kojemu ga je nakon stanovita vremena smetalo podosta

iskustava mnogih.

152

raduje nijedan odlazak iz Hrvatske, bio bi on novi ili ponovni. I u tom

silama bilo oduzeto, otrgnuto, iskorjenjeno. Hrvatske tako biva više.

uz ostale temelje stekla i likovnu naobrazbu. Rat, Hrvatska u opasnosti, u nevolji, prvotni su razlozi njezina povratka. I ona im se u potpunosti

153

valja nam se iskreno zamisliti, bez obzira s koje strane velikih voda gledali jedinstvenu i nedjeljivu hrvatsku sudbinu.

154

ZAPISAK S KUPRESA

ukorijenjenost u ovom hrvatskom tlu. Ponovno, poput spomenutih izvora,

prema dalekoj hrvatskoj domovini, i posebno, odnos prema jamstvu sviju

155

tako zavazda darovali.

odnos prema ratu i njegovim kulturnim mjestima, i njezino uvjerenje

i nama samima teško razumljivim vrijednostima.

Ratni dopisnik. Prvu domovinsku, a drugu Svjedok, imala je u Zagrebu u

, ostvarenu u djelima svoga petoga

vidjela, nakon svega zla što ga je ova zemlja podnijela, da i dalje postoje

156

Starcu sa sepetom i djetetu sa školskom torbom na ). Dok sve nas ostale ostavlja i dalje zapitane

157

158

se prije svega je slikovitost balvana prometnuta u stvarni krvavi svesrpski protuhrvatski

mi odrasli, do u kraj vremena, do va no doba kada ih kukavne primi u zemlju hrvatsku naš kralj a njihov dobrotvor Tomislav

mi gledamo prevagu ljepote, pobjdu dobra, vjeru, nadu. Slušamo, ne

iz usta djece...

159

zasnovaše u ovim svojim slikarijama.

obojenim svijetom.I zbog toga nam je lakše vjerovati u Hrvatsku, u bolju Hrvatsku, u onu

160

161

U OPUZENU OPET LIKOVNI SALON

Nakon osamnaest godina ponovno je u Opuzenu otvoren Likovnisalon

uz napore poglavarstva Grada Opuzena ostvarena otvaranjem Likovnogdjela

osam naraštaja studenata Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba, u

Stjepan. Prostor Likovnog salona prije njegova otvorenja blagoslovio je

Delonga.

162

IZVORNE VRIJEDNOSTI

Hrvatski zapisnik,

nastavlja:

malom ulicom u kojoj je desno crkva s glavnim oltarom i presbiterijem,

puta hrvatskom zemljom. To su oskudni opisi, rijeka, mora i uzmorja, gradova i utvrda, iz kojih je viljivo da nema ni

163

ako je sve u redu putokazom, dakle da nakon ovoga boravka

nakon ovoga boravka nastavio se

(uspuno, ostali su nam samo: jedan ormar za knjige, dvije komode, jedan stalak za skulpturu, i jedan stol za bridge

164

Znadem da sam trebao pisati o djelima svih ovdje zastupljenih

165

166

167

Branimir

samozatajni umjetnik i šutljivi pratitelj hrvatskih društvenih mijena.

Portret strica

Slivno, u kojoj završava prve razrede osnovne škole. Likovno se obrazuje

168

u Splitu, a potom u Zagrebu. Likovni odgoj završava na Višoj pedagoškoj

169

Izložbeni dvor Neretvanske riznice umjetnina

i inih vrijednostiUtemeljen 1991.

173

UMJETNINA I INIH VRIJEDNOSTI

USKRS je ponovni radosni susret s Kristom. S onim kojega smo toliko

nam, u punini praštanja, svoje sveto društvo.Jesmo li spremni prihvatiti odgovornost toga poziva?

prijateljstvo. Nedvojbene su te vrijednosti u blizini Uskrsloga, u spokoju Kristova vrta. Tek trebamo biti spremni za taj korak, za ulazak kroza uvijek širom otvorena vrata, k onim prijateljski raskriljenim rukama... gospodaru u vazda bijelim haljinama.

174

175

Školu primijenjene umjetnosti, kao i Akademiju likovnih umjetnosti

176

Mini, poniklu iz istog sablasnog kamenja - kamenja koje umije uzdisati ljudskim uzdasima, ponekad i jauknuti ljudskim jaukom -

na ovom tako tvrdu a tako rasplakanu kamenju ponikao i onaj bezimeni

Europu.

Neka je sretno.

zavatio mora, mogla bi kiša...

177

Zadnjeg Adama i ljudske patnje. Znakovi na topragu, da se ne izgubi ishodište, da ne presuši pjesma i predanje.

A ovaj radni prostor - atelier - u kojem se sretamo, to je svijet sna,

svjetlost odgonetava tajnu oblika. Svijet tišine od glasova, krikova i nekog blagog osmjeha.

ruke i sve je skršeno. Jedna zrela linija i oblik opet raste, iz sebe, u sebi,

Tko govori iz tih portreta koji vide tvojim okom i upravljaju se po

178

nebrojeno puta i u nebrojeno oblika) i ponad svega s kristom. Teško

Neizmjerno krivo imaju oni koji u tim djelima vide karikaturalni

179

Hrvatsku reviju.

- u Hrvatskoj reviji.

u Hrvatskoj.ŠEŠELJ: Razumijem, razumijem. I tko imalo nešto znade o Hrvatskoj,

ništa promijenilo.

razumiju ovaj naš višegodišnji, neprekidni i vazda isti razgovor, u

da mi, svatko od nas, radi prvenstveno svoj posao i bavi se ponajviše problemima koji su vezani za naše pozive, da napokon sve više i više

ŠEŠELJ: Vrlo rado i danas, ako nam uspije... Jer, naša je sudbina

180

(redatelja Eduarda

splet godinama neraskidivih ljudskih veza, prijateljskih suodnosa,

na kojemu se ne blaguje, pa makar i

spadaju i moji prijatelji, bez njih ne bih mogao, kao ni bez atelijera.

U njemu sam rješavao sve svoje kiparske izazove, a s prijateljima

bilo dulje vrijeme glumiti pripadnost našemu krugu, našem pogledu na svijet, koji ni u jednom trenutku nije bio bez svijesti o Hrvatskoj. Istina,

od onog Ivana Raosa koji i danas pripada ovom prostoru. Mislim da

Raosa. Zanimljivo je, kada razmišljam ili govorim o Raosu, obvezno

pripadaju. I Jure je pripadao ovome prostoru. Vidim ga jedne zgode, s

181

po stolu!ŠEŠELJ: Danas, kada se temeljni san zajedno sanjan u ovom

atelijerskom prostoru, uglavnom ostvario, je li se išta promijenilo? Jesu

raspelo, a na pitanje što on to radi, odgovara: Ja sam kipar, radim raspelo

182

ovoga naroda kojemu pripadamo i hrvatske kulture u kojoj djelatno sudjelujemo. Moj odnos prema tim vrijednostima nadam se da je ostao

posao, posao kipara, jer moje je poslanje isto kao i onoga spominjanog

znaju oni koji su mi bliski, zato velim, nisam imao problema s mojim prijateljima.

bilo je nerazumijevanja, bilo je i namjernih iskrivljavanja i prikazivanja tvog posla i nekih novijih djela u posve drugom svjetlu. Neki se nisu

Ljude za sva hrvatska vremena. Premda je, istina, bilo nepotrebne nespretnosti oko izlaganja i predstavljanja javnosti tvog

za ovodobnu hrvatsku sudbinu (Hrvatski vojnik s djetetom, Dr. Franjo

183

druge njezin predsjednik. Opet ponavljam, bilo bi mi drago, a za tebe

Forum, a ne onako pred tv-kamerama i u prvom tv-dnevniku.

tekstovi, premda su govorili o meni, nisu mene imali u vidokrugu, niti

sam okrutnog rata protiv moga naroda, protiv mene. Sve ovo što nam

Ljudi za sva hrvatska vremena.Reagirao sam spontano, jedine naloge dobivao sam iz vlastite nutrine,

bjelosvjetske. Uostalom, ja sam hrvatski kipar, a hrvatsko kiparstvo neosporna je vrijednost i izvan hrvatske kulture, pa ako u tom prostoru ostvarujem vrijednosti, vjerujem, da su to ujedno i vrijednosti za svijet.

pravi posao, kroz koji se nakon svega, sve teme i sav svijet prelamaju

184

oblikovani. I tako to traje sve do naših dana.

kiparska škola, kojoj bez ostatka pripadam, okuplja, zgušnjava, pamti

kontekstu te naše neosporne vrijednosti ne nalaze svoje mjesto. A zašto,

se nametnuti Europi kao nezaobilazna vrijednost. U njemu se ostvarila

nikako nije odgovaralo. A sigurno je bilo ljudi koji su to mogli vidjeti,

je bio Hrvat i njegovo djelo je pripadalo hrvatskoj kulturi i njezinu

185

predstoji.

i neke moje kolege, imao mnogo toga izgubiti da sam pošao u neke

zgodama svjetska kiparska središta, toliko sam puta potvrdio pravilnost

186

No, to malo, jednostavno (stoga valjda i tako rijetko), ovozemaljsko,

tako nastave.Štovani prijatelji, prije slova o djelima hrvatskoga kipara Krune

vezana uz ovaj prostor: ovo mjesto je bilo jedno od onih rijetkih veselih

one njegove kabaretski ozbiljne veselosti.

187

Tinom (opet nebrojeno puta i u nebrojano oblika) i ponad svega s Kristom.

oni koji u tim djelima vide karikaturalni pristup autorov. U tom nizu

188

Uvijek mi se to nadavalo skladanjem ili suptilnim slaganjem stihovlja,

tolike majke na ovome svijetu što se imenuje

189

Marije Majke, sve do ponovna primanja u krilo Isusa, djeteta njezina,

putu Krist i Majka, ta patnja ih spaja i u nama izaziva bol, i mi patimo s

dopunjuje sliku koja je nepotpuna bez teksta pjesme što je njezin sastavni

nijemosti slike. Te niti

190

dogoditi.

atelijera i u nemiru sama autora. U njima se onda umjetnik smiruje,

191

192

za najbolju stambenu zgradu u godini

Putniku, u spomen hrvatskom pomorcu

skrivenom terasom. Drugi smjer dnevnog boravka naglašen je dvorom i terasom u smjeru okomitom na morsku obalu i jednostrešnim krovom

193

194

-stavno teško o njemu pisati, jer poznato je da onome što se s pouzdanjem

-

-

--

ne uspijevamo otkloniti), duguje naravno projektantskoj zamisli Nikole lanter

ne

Kleka dobili iznimno vrijednu, prostorno i graditeljski domišljenu i pove-

195

(u

lanterneostvarenje i

196

Crkvice-svjetionika Zvijezde mora i sv. Nikole Putnika – hrvatskom pomorcu u spomen

197

Glavni i odgovrni urednik Hrvatskoga slova

lipnja, kada je Predsjednik Republike Hrvatske otkrio spomenik knezu Domagoju, djelo akademskog kipara Stjepana Skoke. Nuka me ta

svenarodni hrvatski zbor na metkovskome glavnome trgu, kojemu je

iskreno povjerovalo da je došlo vrijeme rasplamsavanja iskara koje su neretvanskom hrvatskom puku ranije zavazda podarili poglavito don

naroda, koliko god da je budno oko udbaša i inih kukavnika na nju, i s jedne i s druge strane, pomno motrilo. Usprkos svemu nizali su se

198

Povijest hrvatskoga naroda

mape: , Šešelj-Cetin ,Kljenak-Jordan

199

S. Šešelj Sveti zrak, I. Smoljan

razglednicama, I. Tolj J. Kekez

Mate Ganza

I.

M. Klemm Razgovori o Akademiji

eretvansku riznicu umjetnina i inih vrijednosti, jednu sveneretvansku hrvatsku kulturnu ustanovu, sa

Povijest Donja, dok je novi niz knjiga u pripremi.

200

Republiku Hrvatsku spada pod prijetnjom (S. Prosperov N.) najavljen

201

SKULPTURA OD ZRAKA

novim kiparskim rješenjima. Novim, iznimno vrijednim, djelima. U

raskoši njegova kiparstva. To je malo kome polazilo za rukom u povijesti

da ponovno ukazuje na neke davno zaboravljene, a u rukama vrsna kipara, što on uistinu jest, ovi progovaraju pravim, teškim, kao glagoljanje, stoljetnim govorom. I iz te udaljenosti do nas, od biblijskih vremena u

Prva postaja*

prokomentirah mu je: prijatelju, nisam toliko bogat, ali jednoga dana, . Kuzma

da... bomezraka

202

autor u sebi zanjihano vjetrom, koji nije ništa drugo do simbol prisutnosti Duha SvetogaKalvariji, put ispleten trnovom krunom što je nosi hrvatski neretvanski

203

204

neka, poput , , , SveteTerezije, , Proroka Ilije, te

, vrtarnice, oltari,

umjetnosti u Zagrebu. Te zasade u Širokobriješku akademiju prenose

pregaoci

naroda kojemu pripada. O njegovu radu govorili su i pisali u predgovorima

tako, da spreman sam kleknuti i sabrano se pomoliti, pred i , ali pred ili

205

hajdukom

Rekao sam i pred skulpturom u Ravnom,

sigurnom mu rukom. A vjetrovi što mu kose mrse i habit zanose, hlade mu

mu talenta.

206

207

KRUNSKI SVJEDOK HRVATSKIH STRADANJA

kao spasonosan izlaz, prostor slobode i iskrena vlastita iskaza, veza sa

pobjegao kao dvadesetdvogodišnjak, s interesima koji su bili daleko od

eto opet jedno veliko zlo (jedan od najglasovitijih ovodobnih montiranih postupaka glasovitoga anglosaskog pravnog sustava, potpomognut

208

na kraju tegobna puta. O zaumnim svezama ovoga dijela slikareva opusa

svemu bila dokazana i njegova nevinost, daje prednost obrani Domovine i

slikarstva, glazbe.

i prostoru na Jezuitskom trgu, u Galeriji Fortezza, prva mu je samostalna

209

210

211

djelom.

su mi neki prijatelji darovali jugoslavensku zastavu i kada ju je vidjela,

sam otišao. Volim Argentinu i ona je moja domovina, volim njezin narod.

kada odlazim u šumu, u prirodi. Nije se bilo lako ponovno vratiti.

212

previše politike pa da se vidi da nisu isti oni koji napadaju i oni koji su napadnuti. A mi smo napadnuti. Mi smo se branili. Niti jedan hrvatski

gotovo da nisam govorio hrvatski, i vidim da nisam Hrvat iz Hrvatske.

likovne umjetnosti, veliko je i priznato slikarsko ime u Argentini i u svijetu,

213

Da, bio sam mu studentom i to mi je posebno drago. Studirao sam

studira u Rimu, a završava studij slikarstva na Akademiji likovnih

roditeljima, emigrantima kao i on. Kad sam gledao njegove slike,

Mendoza je pustinjska zemlja, polupustinja i one stvari koje postoje

Ja sam ga razumio. Nije lako biti emigrant, ja sam se vratio nakon

214

da je bio komandant patrola koje su strijeljale. I to je dolazilo iz onih intelektualnih krugova, kojima ne bi trebalo vjerovati, koji govore iz

bio izvrstan slikar, a bio je i kipar, ima krasnih stvari. Ali, ja ne znam

mora biti u krvi. nije volio, nije podnosio. On je volio one koji su imali potrebu svaki dan

, sa Zdravkovim

i mnogo toga. A od 2000., gotovo ništa.

215

bi se moglo napraviti. Prošlog studenoga bila je kod mene sadašnja

kojega sada mislim otvoriti tako da jednom tjedno bude dostupan svima.

breza, kesten, hrast. To je jedan maleni park, koji pripremam za moje

iseljenika, koja ima najviše kontakta, i ako ja radim za Hrvatsku, i ako ja kao Hrvat imam obvezu da govorim u mojoj zemlji, mislim da bi na

bi došli radi protokolarnih razloga, odnosa. Ja za to ne trebam poznavati

Ma, svakako. I ovi prigovori samo su dobronamjerni, da bismo bili

216

Zagrebu, u Galeriji AZ, Hrvatske kulturne zakade i Hrvatskoga slova.

217

218

A ja sam tada pisao:

postojano. Toga i svega inoga, vezanog uz ovu rijeku, zemlju i ljude,

219

i michielijevski i za su stremili i molili... stisnuli su se

za Split, Dubrovnik i Mostar. I stajao je tamo sve do trenutka kada ga

Dragi Stipane,

220

Tvoju suprugu i tebe iskreno pozdravlja, Slobodan Praljak

ljudi svijeta. Zbog zablude o njegovu podrijetlu komunisti ga kao Stevana

kasnije godinama moraju dokazivati njegovo trnovsko, hrvatsko i

I na kraju moj dodatak: nije

vremena.

221

Galerija AZUtemeljena 2002.

225

drugim poslom privukla me buka koja se stvarala oko imena, meni do

kojega je samo tvorilo.

predjelima. Temelj te umjetnosti je onkraj zakona.

potkupe. Zato se onako do bezobrazluka smije, ismijava, i na platnima i u zbilji, svemu što bi htjelo unutra, u prostore umjetnosti, a tamo mu nije mjesto do li s oznakom pošprdnosti, koju neizostavno dobiva. Jednako

hrvatskom, europskom, svjetskom. I takav ostaje do danas. I takvo mu je

gnjeva, radosti, ono je uvijek vulkan, silovit i nagao, koji razotkriva.

moje zbirke pjesama

226

I

neobjašnjivoj slutnji.

Slike svijeta u nastajanju i Prvog sna

slikara Autoportreta Horvatsko

ova, moja ruka.

227

228

a potom u Galeriji

Svi smo odgovorni,

tepretvara u svoju osebujnu paletu, strasnu igru, ples, prasak. Sve to ima

blatskoj kumpaniji

domovini, nudi nam se sada u Povratku svjetlosti, u izobilju slikarske raskoši.

jasan glas u spomenik Hrvatskoj, koja izrasta iz mraka prošlosti i zauzima

229

bijela kula

Povratak svjetlostisvoju kutiju i iz raskošja slikarskoga rudnika razleti se ovih dvadeset

lijetom galebova, što lete ravno u naš vid. Autorova to je vesela igra,

nesporno, i naše.

230

231

Biafra, od kojih su danas gotovo

pomaku. U pokretu. U ustreptaloj gesti.

,

232

u ovom trenu. I on je ustreptalo, drhtavo, zabrinuto, uvijek sastavnim dijelom njihove sudbine.

233

234

TO SMO MI

to mi sebe gledamo. To nas mi gledamo.Kakvi smo?

nebu ili bezdanu, osjetimo se u onom neprevodivom, Kunderinom,

ponad stvarne zemlje.

posebnosti njihova djela poznajemo, s kraja na kraj opusa, istovremeno,

235

prostori Labaševa slikarstva, nisu nikada bili nasilni. Ni onda kada se

nasušna. Stoga, zasigurno, i vjerujemo toliko slikarstvu Rudija Labaša.

mora se uvijek savjetovati... mnoge pitati, strpljivo slušati... ali onda kad

Prispodobimo.

236

237

tim pitanjima koja se nadaju pred njegovim slikam, nema odgovora. Jer,

pred svim onim i svima novim nakon toga postavljenim pitanjima, što

ta pitanja koja pred nas postavlja?

crvena nit, koja se plete oko nogu,

studentima završnih godina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu,

Slike s oltara skinute s blindrama i odnesene. Najvjerojatnije uništene skidanjem. Prepiljena loza i dalje raste, mirakul. Od vatre rastopljeni

... odlazimo u

238

Premda mi je to drugi put u Slanom dojam je jako dubok i potresan.

Brestovac. . . Gruba je to umjetnost,

zanijekati, niti zaboraviti nikada, nikada više.Bunar i urna.

i tako od Sesveta do Podsuseda i po svim hrvatskim zemama. Jame, bunari, lokve, rupe.... zjalo do zjala.

239

vizije zala.

240

241

GALERIJI AZ

Hrvatske kulturne zaklade-Hrvatskoga

Frane Para, prošlo je gotovo dvanaest

zaklada i tjednik za kulturu Hrvatsko slovo, da bi program ubrzo prihvatili i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za kulturu

koji su izlagali u prostoru

izlagati.

u

242

243

ANTUNU GUSTAVU MATOŠU

--

u Velikoj Mlaki, te i te kako zna da je Turopolja nešto drugo negoli . I usprkos tomu, u njemu se još u djetinjstvu javlja po-

crtanje

--

-

-vatskom ratnom plakatu: Hrvatska u ratu, , kao i u nizu Dragi Vincent -

-lja u svojim pjesmama , dramama Sadisti, Lopov i

(Dodajmo,

mu prvu knjigu u nakladi Hrvatskoga slova

244

Antunu Gusatavu Matošu, pjesniku upravo takve Hrvatske. One koja se

,

Trumbetaša povezani su, sve se u njima odvijalo i odvija vezano uz

drugo, što ih prerasta i spaja se s onim Dragutinom Trumbetašem, koji

hrastom hrvatske

Gastarbeiterske kulture

Dragi Vincent Ne

245

samca usred svemira, što jest pojava Dragutina Trumbetaša u hrvatskoj umjetnosti.

odnos sa sugovornikom, a najintezivnije je taj odnos ostvario sa svojim

U tunelu usred

partija

gradui svijetuali daleko ljepšu, ljudskiju, plemenitiju i pošteniju, od one koju mu je mogao ponuditi

ugaoni kamen, na kojemu

skladbu

246

u hrvatskoj umjetnosti.

247

248

NIKOLA KOYDL

umjetnosti u Zagrebu, u njegovoj znatnoj zahtijevnosti, a i rezultatima

mogu potvrditi.

Galeriji

Tvoja zvijezda sjaji samo u , Ljetno popodne, ili i drugima.

objekti. A u skupini

njegovih blind rama, koje isto tako sam priprema, da bi se jedra zategla

249

.

250

251

O knjigama treba uvijek pisati, bez obzira na vrijeme njihova objavljivanja. Naravno, mislim na one knjige koje za nas imaju posebnu

A o knjizi Glavatice i lipljani hrvatskoga slikara i zanesenoga ribara

Pastrveo radosti - kakva li bogatstva koja sam iskusio - donosi u Pripomenku.

Dokazujmo

I tako dalje. Ali navodi Mateš i ove misli istoga autora, koji veli -

ribljeg stanja u istima te ogroman broj ribokradica upropastili su nekad A

ljudi, poput autora ove knjige, koji njome otkriva i mnoge druge, njemu

252

glavatica ili mladica, ili

mirišu rose kao i kiše. Rijeke progovaraju nama na drugi, na onaj pravi

s ovom knjigom. Pa da od sljepila, i da ponovno se

zainteresiranih trasera i poduzetnika, fasciniranih eurskim postotcimazaneseni

ribari, uporni koji su znali za kakve se boje bore i koliko

to trebala biti Neretvanska dolina, i rijeka Neretva. Onda, i glavatica

zanesnih

Dobri, o kojem piše Mateš -

I mi se to isto pitamo, i slutimo odgovor.

253

254

NA HRVATSKIM VODAMA

, ili

gubitka. I sretan sam što je ona opet uza me. Stalo mi je do ove knjige. Meni koji sam se jedan jedini put izveo, kako bih ribario, na mirne vode

Antuna Mateša, vezala je uza se. A zašto?Prije svega jer je pisana na temelju mnoštva prikupljenih podataka,

,

kruh i ribu ubirali. Oni tako izvor rijeke Cetine

Hrvatskom pijoru/ Phoxinellus croaticus,

da bi zgodnije bilo da se

mladice odnosno glavatice hrvatske

255

ekonomske politike kada smo se vozili na bonove, u parne i neparne dane,

No, pamtimo, znajmo, ne zaboravljajmo, i nešto korisna svaki dan

ponovilo. Poput knjige Antuna Mateša , koja je zaista

o Lijepoj našoj, o Hrvatskoj.

256

257

POST MORTEM

ostalima, neznatnima. Jedna od grješaka pokojnika-znatnika je svakako i

nije ostavio i takav popis svojih prijatelja. Tako mu danas, a tek sutra,

branio to djelo od napada, dolazio on s desna ili s lijeva, ili s neukusa

258

(...)

(...)

(...)

259

naletio, a bio bih se poslije grizao da sam propustio priliku da vas ovdje ne sretnem.

Na takvom se eto odnosu zasnivalo prijateljstvo i suradništvo

260

LIKOVNI FENOMEN HRVATSKIH PISAMA

i za ostale dijelove poznate naše tropismenosti. Naravno, da je, u tom

,popularne ili bosanice

Kanada), iznesene u njegovoj knjizi Iako je

.Doista, i danas, kao i prije gotovo dvadeset godina, kada nam je iz

261

Hrvatskom slovudrugoj nadnaslov, morali smo se domišljati kako to ostvariti. To je i jedan

bosanskim listinama.

ne otpada im obveza bavljenja i ostalim vrijednostima hrvatske kulture

262

hrvatske obrazovne i kulturne ustanove, kako u domovini tako i diljem

ne smetaju, jedinstvenu duhovnu Hrvatsku.

263

Dakle, tek nakon temeljitijih priprema i pomna, odgovorna promišljanja, Miroslav se Klemm

umjeti pepoznati Opuzeni njegove neponovljive vrijednosti.

264

265

kraju. Rukopis je nosio naslov Drvlje i kamenje

s predgovorom u hrvatskome originalu, te prijevodima na engleski i latinski

koji su od prvoga broja Hrvatskoga slova

hrvatski latinist i pouzdan prevoditelj i naš suradnik u mnogom poslu.Kasnije sam s jednako mnogo zahvalnosti listao ovaj rukopis, ne

U uvodnom tekstu, koji je sigurno zadnjim snagama ispisivao Dubravko

Drvlje i kamenje

duhu drvai duhu kamena

Oni su zajedno spleli ovu knjigu.

266

267

PRVO DOMOVINSKO IZDANJE*

U suvremenom kaosu, hrvatskoga slikara

nakladi autorovih prijateljaje svoje prvo izdanje. Tiskana je u tiskari Federico Grote

njezinu omotu, pisao nadahnuto Viktor Vida, a nakon izlaska, posebno

onda je sve utihnulo u dugogodišnju posvemašnju šutnju. Sama knjiga

U suvremenom kaosu

dodatak je naše . No, svrha je i njemu da poglavito

uspomenama uz njih vezanim.

268

karikaturist.Osim knjige U suvremenom kaosu

i u španjolskom prijevodu, kojemu je autor glasoviti talijanski slikar , u

U rukopisu mu je ostala knjiga eseja , koja se trebala, po zamisli autora, sastojati od svih njegovih sabranih tekstova

ovome obliku predalo svekolikoj hrvatskoj javnosti. I ovom prigodom iskereno mu zahvaljujemo.

* Ovaj tekst je objelodanjen kao u knjizi U suvremenom kaosuDnevnici

Usuvremenom kaosu s podnaslovom

269

DRUGO HRVATSKO IZDANJE*

Prvo hrvatsko izdanje knjige

velikoga hrvatskoga slikara u Hrvatskoj nije ponovno objavljeno. Srbi su

ponajbolje otkriva.

djela, zakvo isto mjesto nedvojbeno pripada i njegovu iskustvu od kojega je

a lektorski je posao zapravo bio korektorsko uklanjanje pogrešaka prvoga , ali i njegova

djela osoba koje autor spominje, a nipošto da nekoga ili nešto vrjednuje.Uza sve podatke koje je o sebi i svojem djelu naveo sam autor u knjizi,

* Ovaj tekst je objavljen kao u knjizi

urednika Stjepana Šešelja.

270

GOD AKADEMIJE LIKOVNIH UMJETNOSTI

predlagao sam to i nekim odgovornim ljudima u Ministarsvu kulture

ponovnoga vrjednovanja, mnogih ustaljenih a krivih vrijednosti, kao

271

ponovno zagovaram.

kulturu, tako i po umješnu svladavanju onodobnih, hrvatskim kulturnim

mogli ostvariti samo rijetki u našoj sredini. Istodobno je postojao prevelik

, koja

Odjela za bogoštovlje i nastavu, vještoga i poduzetnoga Ise Kršnjavoga,

temeljem Likovnoj akademiji. Tu namisao, i likovnu i domoljubnu

bogoštovlje i nastavu kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade,

272

morao pristupiti osnivanju naredbom. Umjesto, dakle, da se takva škola

pogodnije vrijeme o njoj bude mogao donijeti zakon. Dakle, zakonitim

likovne umjetnosti, ipak utemeljenje Kraljevskog zemaljskog višeg

Zagrebu, svakako je izazov i obveza da se progovori o njezinu prvom

273

nastavu kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade,

europska kulturna središta, osnivanje Akademije likovnih umjetnosti u

274

umjetnosti u Zagrebu relativno brzo nakon svoga osnivanja staje svojom

sredini, u vlastitom likovnom središtu. Osnivanjem Akademije Zagreb

te Srbije, Makedonije i Crne Gore. Na Akademiji likovnih umjetnosti

Na iskustvima Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu bogatile su se

uglavnom nakon Drugoga svjetskoga rata, temeljile i novoosnovane

Prištini i Cetinju. Zanimljivo je, premda nam ništa nije više nejasno, nakon svega što se hrvatskom narodu i hrvatskoj kulturi dogodilo

svesrpskoga protuhrvatskoga rata, da su beziznimno svi prešutjeli koristi

njima i o nama, o našim nepremostivim razlikama, usprkos Akademiji

osmišljavanju druge hrvatske likovne akademije, one što se utemeljuje, uz

275

prostornih i inih prizemnih njezinih muka, dok se tek rijetko nahode

umjetnosti u Zagrebu, bilo da joj je bio samo studentom ili da je u njoj

pitanjima nastave, o studiju i studentima, o studijskim programima, o

tako da su i umirali ili u mirovinu odlazili a da ih nitko nije imao prilike

276

koji su tek povremeno prinosili naobrazbi studenata Akademije likovnih

i na njemu i na onima s kojima se susreo na Akademiji ostavio zamjetna

posebitost Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.Iskreno se zahvaljujem suautorima ove vrijedne knjige, akademiku

Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

277

Urednikova riječ

281

O NERETVI I OKOLI NJE

vezanim uz probleme likovnih umjetnosti.

vrijednosti u Opuzenu. U ovoj knjizi to djelovanje potkrjepljuje tekstovima Program

,,

, U vlastitu dvoru, ,

282

osnovane u Neretvi.Posebno je zanimljiv kratak tekst pod nazivom koji

i svetog Nikole

je napravio graditeljski projekt kojim bi ostatke svjetionika pretvorio

postavljenom lanternom predvidio natkriti staklenom kupolom. Zamisao

kameni doprozornik i portal s natpisom: Na njega su

katedrale. Sjajan iskaz duhovne povezanosti hrvatskog sjevera i juga.

283

zamisao. Godinama je gledao zapuštene skaline koji vode od obale Male Neretve do groblja svetoga Roka na brijegu iznad Podgradine. Izgradnjom

skalinima. A Šešelj je htio povratiti taj izgubljeni duh. Zamislio je da uz

kiparsko djelo nekog hrvatskog umjetnika. Do sada su podignute tri. Prva

kiparstva u slikovitom krajoliku neretvanske Delte. Jedan od Šešeljevih kulturnih pothvata, a o tome isto piše u jednom tekstu, bio je i

umjetnina i inih vrijednosti u Opuzenu.

krilu Hrvatske kulturne zaklade - Hrvatskog slova - osnovao i Galeriju

odanosti Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u kojoj je kao tajnik

na kojoj su

Miroslav Klemm

284

O autoru i djelu

287

-

-

( ) i (nica Hrvatsko slovo, , ) i tjedniku za kulturu Hrvatsko slovo -

-

Pjesme, drame, putopisi, nalaze mu se u više antologija, pregleda i pa--

engleski, švedski, bugarski, rumunjski jezik.

-

Do sada je objavio:ŠkrapaLovVid

Lov

-

Liberanovi -

288

-ja, kao i u programu TV Švedske.Smrt u Parizu

Suseda prek puta -

Gost s Harvarda -

, radiodrama, Ra-

Upis -

Dulo

Hrvatska jest-

S juga glasnikDvije smrti i otok

/ Pjesme, Edition Li-

289

-

-

, (s Dubravkom Vidak), HKZ- Hrvatsko

(drugo izmjenjeno i dopunjeno izda-

Pet dramskih komadaUz navedena originalna dramska djela, na radiju, televiziji i u kaza-

lištu, izveden mu je znatan broj prilagodbi uglavnom starijih hrvatskih

Na Radio-Zagrebu: Ulderika Donadinija, Sanje An- Nike Andrijaše-

Iluzija Smrt, Svekar i IspovijedPudarica

BitangaKamova,Kiša, Turopoljski topAugusta Šenoe i Janka Leskovara.

Na TV-Zagreb: Turopoljski top Augusta Šenoe i Bijeg (I. i II. dio) Mi-lutina Cihlara Nehajeva.

--

Do sada su mu ostala neuprizorena djela: , radiodrama, Drama Stje

Otok a sva je u jeziku hrvat,

Gastarbeiterska balada

Šimun.-

--

uspostavlja

U suvremenom kaosu (prvo domovinsko

. Objavio je više tekstova o -

Prokleta

290

-kratskih promjena u hrvatskome društvu i ponovne uspostave hrvatske dr-

-

hrvatsku šutnju. Urednik je i knjige

-vatskom iseljeništvu, kojoj je predsjednikom i urednikom niza Prinosi za

.-

-

Hrvatski neretvanski zbornik--

. Obnovio je glasovitu DHK, -

Antologija hrvatske radiodra

291

-turu Hrvatsko slovonice Hrvatsko slovo -

sreteFra Luka Vladmiro

Petar Tutavac Vla

Fra Jeronim Šetka, hrvatski --

-

kulturu Hrvatsko slovo, osniva Hrvatsku kulturnu zakladu.

Dubravka Vidak

292

Kazalo

GALERIJA AZ 223

V. Stjepan Šešelj: HRVATSKA JESTVI. Igor Mrduljaš: O HRVATSKOME GLUMIŠTU

XXIII. Stjepan Šulek: KAD MISLIM NA HRVATSKU

XXVIII. Dubravka Vidak i Stjepan Šešelj: NA IZVORU DUHOVNE HRVATSKE

(drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje)

Stjepan Šešelj

S Neretve i Saveogledi i zapisi o likovnosti

NakladnikHKZ - HRVATSKO SLOVO d.o.o.

Za nakladnika

Portretrad akad. slikara

Tiskano u Hrvatskoj

TisakGRAFIKA MARKULIN

300

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 100 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice