kolokvij 3 ekologija

15
Anadromne ribe žive u moru a razmnozavaju se u slatkim vodama , tu spadaju paklara i losos . Katadromne ribe žive u slatkim vodama .a razmnozavaju se u moru , tu spadaju jegulje . Nosiv kapacitet okolisa je maksimalna velicina populacije koju okolis moze neograniceno dugo podrzavati . .Ovisi o Kolicini raspolozivog resursa ( hrani, vodi, kisiku, svjetlu ) Kolicini raspolozivog prostora Predatorima, parazitima i bolestima Kada je manji od broja jedinki ( N) populacija opada , a kad je veci populacija raste. Fluktuacije su ....................................................... ...................., promjene u velicini populacije mogu biti rastuce, padajuce, skoro konstantne, kruzne, kaoticne. Definirajte pojam r- selekcije – znaci favoriziranje prilagodbi koje povecavaju populacijski rast Definirajte pojam K- selekcije- predstavlja favoriziranje prilagodbi koje povecavaju kompeticijsku sposobnost i efikasnost koristenja resursa. Navedite infralitoralne biocenoze pomicnih dna ( 8 biocenoza) B. livada morskih cvjetnica B. Sitnih površinskih pjesaka B. Ujednacenih povrsinskih pjesaka B. Muljevitih pjesaka B. Zamuljenih pjesaka zasticenih obala B. Spongifernih dna B. Livade posidonije B. Infrtalitoralnih oblutaka

Upload: dombe056153

Post on 27-Jun-2015

288 views

Category:

Documents


14 download

TRANSCRIPT

Page 1: kolokvij 3 ekologija

Anadromne ribe žive u moru a razmnozavaju se u slatkim vodama , tu spadaju paklara i losos .

Katadromne ribe žive u slatkim vodama.a razmnozavaju se u moru , tu spadaju jegulje.

Nosiv kapacitet okolisa je maksimalna velicina populacije koju okolis moze neograniceno dugo podrzavati .

.Ovisi o Kolicini raspolozivog resursa ( hrani, vodi, kisiku, svjetlu ) Kolicini raspolozivog prostora Predatorima, parazitima i bolestima Kada je manji od broja jedinki ( N) populacija opada, a kad je veci populacija

raste. Fluktuacije su ..........................................................................., promjene u velicini

populacije mogu biti rastuce, padajuce, skoro konstantne, kruzne, kaoticne.

Definirajte pojam r- selekcije – znaci favoriziranje prilagodbi koje povecavaju populacijski rast

Definirajte pojam K- selekcije- predstavlja favoriziranje prilagodbi koje povecavaju kompeticijsku sposobnost i efikasnost koristenja resursa.

Navedite infralitoralne biocenoze pomicnih dna ( 8 biocenoza) B. livada morskih cvjetnica B. Sitnih površinskih pjesaka B. Ujednacenih povrsinskih pjesaka B. Muljevitih pjesaka B. Zamuljenih pjesaka zasticenih obala B. Spongifernih dna B. Livade posidonije B. Infrtalitoralnih oblutaka

S obzirom na odnos prema podlozi i nacin kretanja biocenoza spongifernih dna obuhvaca sesilne epibionte , vagilne epibionte i endobionte spuzava ,a najcesce vrste u ovoj biocenozi su ( latinski nazivi , barem 5 vrsta)

Spongia officinalis , Hippospongia communis, Dromia vulgaris, spuzve iz roda Ircinia, Pisa Nodieps, Echinaster sepositus.

Bitne ekološke karakteristike cirkalitoralne stepenice su Smanjenje inteziteta svjetla i gibanja vode Sve manja kolebanja temperature i saliniteta Čini dublji dio kontinentalne podine gdje se stalno vrsi sedimentacija Životinjska biomasa prevladava nad biljnom Karakteristika je pomicno dno koje prekriva najveci dio cirkalitoralne spepenice

Što određuje gornju i doljnju granicu cirkalitoralne stepenice?

Page 2: kolokvij 3 ekologija

Gornja granica cirkalitoralne stepenice se podudara s donjom granocom livda morskih cvjetnica, dok se donja granica podudara s prisutnoscu zadnjih visestanicnih algi , izrazito scijafilnih.

Koraligenska biocenoza se razvija na čvrstom dnu , u sklopu cirkalitoralne stepenice. Karakteristicne vrste ove zajednice su ( upisite latinska imena barem 3 alge i 5 beskraljeznjaka.

Alge- Halimeda tuna , Cystoseira opuntioides, Cystoseira optusa, Pseudolithophyllum expansum beskraljeznjaci - Axinella cavolini , Eunicell cavolini, E, stricta, Chlamus pesfelis, Lissa chiragra Izgradnja objekata u priobalju i druge ljudske aktivnosti uzrokuju nestanak

morskog stanista sto moze imati velike negativne posljedice na biljni i zivotinjski svijet.

Biocenoza supralitoralnih stijena : Navedite stepenicu u kojoj se pojavljuje, tip podloge te neke od predstavnika biljnog i zivotinjskog svijeta?

Supralitoral, Cvrsta dna Chtamalus depressus, Ligia Italica, Littorina neritoides Lišaj Verrucaria adriatica , litofitske cijanoficeje, jednostanicne zelene alge

Biocenoza fotofilih alga ; navedite stepenicu u kojoj se pojavljuje , tip podloge te

neke od predstavnika biljnog i zivotinjskog svijeta? Infralitoral – stepenica Cvrsta dna – tip podloge Boops boops, Oblata melanura, Dentex dentex Cystoseira,

Page 3: kolokvij 3 ekologija

Objasnite razliku između fundamentalne i realizirane niše !

Fundamentalna niša – raspon uvjeta u kojem vrsta potencijalno može preživljavatiRealizirana niša - raspon uvjeta koje određena vrsta stvarno i koristi

Što je diferencijacija niša?

Ukoliko dvije kompetitorske vrste koegzistiraju u stabilnom okolišu to znaci da su se njihove niše postepeno sve više razlikovale i konačno dostigle kritičnu razinu različitosti koja omogucava njihovu koegzistenciju. Taj se proces naziva diferencijacija niša. Ona smanjuje efekte kompeticije i omogucava koegzistenciju vrsta.

Obrazložite „ hipotezu umjerenog poremecaja „ pomocu slike!

Objasnite fenomen „premjestanja znacajki „ !

Premjestanje znacajki je proces divergencije znacajki kod pocetno slicnih vrsta ciji se rasponi preklapaju , a taj je proces rezultat selekcije uzrokovane kompeticijom između tih vrsta.

Page 4: kolokvij 3 ekologija

Pod pojmom prekomjernog iskoristavanja podrazumijevamo situaciju kada je

brzina ( stopa ) kojom se organizmi uklanjaju iz prirodnih stanista veca od brzine ( stope ) kojom se oni obnavljaju.

Navedite neke od posljedica prekomjernog iskoristavanja pojedinih vrsta . Unistavanje stanista, zagađenje morskog stanista, unosenje vrsta, smanjenje i poremecaji morskog stanista.

Koja je moguca sudbina unesenih ( stranih, egzoticnih , alohtonih vrsta )? Vrste se ne mogu prilagoditi novim uvjetima i brzo nestaju Vrste se asimiliraju u zajednice bez vecih negativnih utjecaja Brzo se adaptiraju, cesto nemaju prirodnih neprijatelja ,te njihove populacije brzo rastu i istiskuju domace autohtone.

Page 5: kolokvij 3 ekologija

1. Objasnite pojam bioloska raznolikost ! Usporedite bioloske raznolikosti kopna i mora !

Bioloska raznolikost je strukturalna i funkcionalna varijabilnost životnih oblika koja se manifestira na genetickoj i taksonomskoj razini .More- broj koljena 32, broj vrsta manji od 15 %Kopno – broj koljena 12, broj vrsta visi od 85 %

2. Objasnite pojmove „paradoks planktona“ i „ paradoks obogacivanja“ !

Proces eutrofikacije u vodenim ekosistemima tjekom kojeg se povecava fitoplantonska proizvodnja , ali opada bogatstvo fitoplanktonskih vrsta. Opadanje broja vrsta kao odgovor na preveliku kolicinu hranjiva.- paradoks obogacivanja.

3. Na osnovi slike objasnite odnose produktivnost- raznolikost !Odnos između raznolikosti i produktivnosti biljnih vrsta razlicit je na tazlicitim prostornim skalama.

Na velikoj globalnoj prostornoj skali od visokih geografskih sirina prema ekvatoru raznolikost biljnih vrsta u pravilu je pozitivno koreliran s produktivnoscu.Na regionalnim je skalama raznolikost biljnih vrsta cesto negativno korelirana s produkcijom ili je taj odnos opisan grbavom krivuljom. Negativni je odnos cesto silazni dio grbave krivulje .

Page 6: kolokvij 3 ekologija

Objasnite ravnoteznu teoriju otocne biogeografije i nadopunite sliku !

Opisite mikrobni krug !

4. Sto je ekoloska efikasnost i koliko iznosi? Ekoloska efikasnost ili efikasnost hranidbenog lanca je postotak energije koji se prenosi s jedne troficke razine na drugu tj. određuje dinamiku gibanja energije duz hrabidbenog lanca.. Ta se vrijednost krece u rasponu od 5- 20 %

Page 7: kolokvij 3 ekologija

5. Prema vrhu troficke piramide smanjuju se kolicina energije , velicina i brojnost organizama te ukupna masa organizama, a povecavaju se vrijeme reprodukcije i duljina životnog ciklusa.

6. Ispunite slijedecu tablicu !

Kolicina hranjivih soli

Velicina organizama

Broj trofickih nivoa

Hranidbena piramida u Upwelling regiji

Hranidbena piramida u otvorenom oceanu

Navedi osnovna dva faktora koji limitiraju fotosintezu ! Sunceva svjetlost Esencijalne hranjive tvari

Eufoticki sloj u eutrofnim vodama je : a) plici nego u oligotrofnim vodama b) dublji nego u oligotrofnim vodama c) u pravilu jednake dubine kao i u oligotrofnim vodama

Koje 3 glavne grupe procesa obuhvaca kruzenje ugljika između kopnenih i vodenih ekosistema ?

Asimilacija i disimilacija u procesima fotosinteze i respiracije Fizikalne izmjene CO2 između atmosfere i hidrosfere Otapanje i precipitacija ugljikovih spojeva kao sedimenata

Page 8: kolokvij 3 ekologija

Nadopuni shemu !

Sto je sekundarni produktivitet? To je produktivitet na razini potrosaca ( heterotrofna proizvodnja )

Objasni razliku između neto autotrofnog i neto – heterotrofnog ekosistema ! neto autotrofni ekosistem – ekosistem u kojem je autotrofna proizvodnja veca od heterotrofne

neto – heterotrofni ekosistem - ekosistem u kojem je heterotrofna proizvodnja veca od autotrofne

Nabroji tri osnovne skupine organizama koje cine strukturu hranidbenih lanaca/ mreza!

Producenti , konzumenti , razlagaci

Navedi kako dijelimo organsku tvar u moru . Djelimo ju na DOM i POM tj, otopljenu i partikularnu( suspendiranu )

organsku tvar

Page 9: kolokvij 3 ekologija

Sto je detritus , nabroji nacine na koje moze nastati ( barem 3 ) i objasni koja je uloga detritusa u moru !

Detritus su energetski bogate cestice organske tvari . Moze nastati od fekalnog peleta, odbacenih ljusturica, akumulacijom mukusa, prirodnim mortalitetom organizama, od otpalog lišca morske trave i mangrova... Uloga detritusa u moru :

Fekunditet je proizvodnja novih jedinki u populaciji ( faktor rasta populacije) Razlikujemo fizioloski i ekoloski) fekunditet .

Prvi pojam oznacava (apsolutni , maksimalni fekunditet i zove se jos i .reprodukcijski potencijal , a drugi pojam oznacava parcijalni ili ostvareni fekunditet.

Sto je stopa fekunditeta i kako se izrazava ?

Stopa fekunditeta je proi zvodnja novih jedinki u populaciji po jedinici vremena ili izrazena po jedinki koja se najcesce izrazava u promilima ili postocima. Definirajte pojam mortaliteta ! Mortalitet je smrtnost jedinki unutar populacije u jedinici vremena. Pojava suprotna fekunditetu ,faktor smanjenja populacije.

Stopa prezivljavanja je omjer između broja jedinki u jednoj jedinici vremena i broja jedinki u prethodnoj jedinici vremena.( konacna ili intervalna stopa prezivljavanja)

Krivulje prezivljavanja prikazuju ovisnost stope prezivljavanja / mortaliteta o starosti jedinki u populaciji..

Sa strane grafikona upisite razlike u prezivljavanju i mortalitetu uzrasnih krivulja tipa I, II, III. !

Tip I - prezivljavanje mladih jedinki je veliko , a vecina mortaliteta se događa kod starijih jedinki.Tip II – prezivljavanje je podjednako bez obzira na starost jedinkiTip III – stopa smrtnosti je najveca kod mladih jedinki , dok nakon određene starosti stopa mortaliteta postane znatno manja.

Dinamika populacija je vremenska promjena velicine populacije za koju je odgovorno nekoliko procesa a ti se procesi nazivaju populacijski procesi , a na nju utjecu sljedeci procesi :

Reprodukcija Rasprostranjenje Migracije

Page 10: kolokvij 3 ekologija

Navedite biocenoze mekih dna cirkalitoralne stepenice ( 3 zajednice ) : Biocenoza obalnih detritickih dna

B. Obalnih terigenih muljeva B nephrops norvegicus – thenea muricata

Navedite zajednice neovisne o vertikalnoj razdiobi – biocenoza krupnih pjesaka i sitnih sljunaka pod utjecajem pridnenih struja i biocenoza pomicnih prijelaznih dna . Napisite sto je karakteristicno za prvi, a sto za drugi tip zajednice !

biocenoza krupnih pjesaka i sitnih sljunaka pod utjecajem pridnenih struja : - razvija se na podrucjima jacih pridnenih strujanja u podrucjima pjeskovito –

sljunkovitim i pjeskovito ljusturnim dnima - jadran – razvija se na infralitoralnoj stepenici a mediteran – na

cirkalitoralnoj stepenici - razvija se u blizini livada morskih cvjetnica - biocenoza pomicnih prijelaznih dna - najcesce obuhvaca prijelaznu zonu između biocenoza obalnih detritickih dna

i koraligenske biocenoze

Koja je zajednica poznata kao naselje kopljace i koje je vrste karakteriziraju (latinska imena barem 4 vrste) ?Biocenoza krupnih pjesaka i sitnih sljunaka pod utjecajem pridnenih struja je zajednica poznata kao naselje kopljace . Dosinia exoleta , Tellina crassa, Donax variegatus, Macropipus pussilus

Page 11: kolokvij 3 ekologija

Definirajte pojam gustoce populacije Gustoca ( koncentriranost jedinki ) izrazava broj jedinki ili biomasu po

jedinici volumena tj prostora.

Objasnite razliku između pojmova distribucija i disperzija populacija Distribucija ( rasprostranjenost ) definira granice unutar kojih populacija

egzistira ( areal) tj geografski i ekoloski raspon rasprostranjenja. Disperzija (rasprsenost ) definira raspored jedinki u prostoru u odnosu jedne

prema drugoj. Navedite tipove disperzije jedinki u populaciji ! Grupna ili hrpicasta Slucajna Ravnomjerna Vrsta moze biti rijetka na tri nacina , Naveditte ih ! Mali geografski raspon Mali raspon prikladnih stanista Male lokalne populacije

Metode procjene gustoce populacije dijelimo na apsolutne i relativne . U prve spadaju : Totalno prebrojavanje ( cenzus ) Metoda probnih povsina (kvadrata) ili volumena Metoda obiljezavanja ili markiranja

U druge spadaju :Relativna brojnost Indeks gustoce.

Grupna disperzija moze biti posljedica : Socijalnog okupljanja jedinki ( parenje , obrana ) Hrpicaste distribucije resursa Tendencije potomaka da ostaju uz roditelje ( kolonije , porodice ) Okupljanja na pogodnom stanistu ( zaklon ) Mutualistickih interakcija

Page 12: kolokvij 3 ekologija

Obrazlozite pojmove emigracija. – odlazak iz populacije imigracija – dolazak u populaciju natalno rasprostranjenje – gibanje mladih jedinki od mjesta rađanja

Tipovi migracija su : visekratne povratne migracije jednokratne povratne migracije migracije u jednom smjeru Prve se djele na Dnevne migracije ( npr planktona ) Godisnje migracije (npr kitova i bakalara) a posljednje se desavaju zbog nedostatka hrane ili drugih nepovoljnih

promjena Najcesci razlozi migracija su zbog hrane,prostora , bjega od oneciscenja i

predatora,nepovoljnih zivotnih uvjeta, razmnozavanja, .