Školski model in-servis obuke nastavnika iz crne …
TRANSCRIPT
![Page 1: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/1.jpg)
TA-0
3-13
-437
-0E
-C
CONTACT US
Further information can befound on the ETF website:www.etf.europa.eu
For any additional informationplease contact:
European Training FoundationCommunication DepartmentVilla GualinoViale Settimio Severo 65I – 10133 Torino
E [email protected] +39 011 630 2200T +39 011 630 2222
ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKENASTAVNIKA IZ CRNE GOREPRIRUČNIK ZA KREATORE POLITIKA I PRAKTIČARE
![Page 2: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/2.jpg)
HOW TO OBTAIN EU PUBLICATIONS
Our priced publications are available from EU Bookshop (http://bookshop.europa.eu), where you can place an order with the sales agent of your choice.
The Publications Office has a worldwide network of sales agents. You can obtain their contact details by sending a fax to (352) 29 29-42758.
Europe Direct is a service to help youfind answers to your questions
about the European Union
Freephone number (*):00 800 6 7 8 9 10 11
(*) Certain mobile telephone operators do not allowaccess to 00 800 numbers or these calls may be billed.
More information on the European Unionis available on the Internet(http://europa.eu).
Cataloguing data can be found at the end of this publication.
Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2013.
ISBN: 978-92-9157-612-8doi:10.2816/19702
© European Training Foundation, 2013.
Reproduction is authorised provided the sourceis acknowledged.
Printed in Italy © Cover photos: UN Photo/Pasqual Gorriz - Fotolia/Gina Sanders - ILO/Crozet M.
![Page 3: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/3.jpg)
ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GOREPRIRUČNIK ZA KREATORE POLITIKA I PRAKTIČAREHANS JØRGEN KNUDSEN, ELVIRA HADŽIBEGOVIĆ-BUBANJA, SØREN NIELSEN, EVGENIA PETKOVA I MARGARETA NIKOLOVSKA
![Page 4: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/4.jpg)
![Page 5: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/5.jpg)
3
UVOD 5
1. KLJUČNI KONCEPTI I DEFINICIJE 7
1.1 Kontinuiraniprofesionalnirazvojnastavnika:Štojeto?Zbogčegajevažan? 7
1.2 Učenjeiokruženjezaučenje 7
2. OPŠTI PRISTUP I VODEĆA NAČELA 11
2.1 Metod „preduzimanja malih koraka“ 11
2.2 Osnovni princip 12
2.3 Učenjejednioddrugihuzajedniciprakse 13
2.4 Načelaobukeorganizovaneuokviruprojekta 14
2.5 Principiakcionogučenja 15
3. KLJUČNI AKTERI U ŠKOLSKOM PROFESIONALNOM USAVRŠAVANJU NASTAVNIKA 17
3.1 Trener 18
3.2 Nastavnik 18
3.3 Direktor škole 19
3.4 Nadležniorganizaobrazovanje 19
SADRŽAJ
![Page 6: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/6.jpg)
4 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
4. KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U ŠKOLSKIM ZAJEDNICAMA PRAKSE: PROCES U CRNOJ GORI 21
4.1 Analiza osnovne situacije 22
4.2 Kreiranje školskog modela 23
4.3 Instrumenti nadzora 26
4.4 Rezultatiiodrživost 28
5. ISKUSTVA I PREPORUKE 29
5.1 Zahtjevi za kapacitetima 29
5.2 Razmjena znanja 30
5.3 Preporuke 30
SPISAK AKRONIMA 31
REFERENCE 33
![Page 7: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/7.jpg)
5
UVOD
Ovajpriručnikpripremljenjenaosnovuiskustvaimaterijala preuzetih iz trogodišnjeg projekta školskog razvoja kompetencije nastavnika koji su organizovali ETFiCentarzastručnoobrazovanjeuCrnojGori.
Svrha ove publikacije jeste da obuhvati i uspješno primijenimetodologijenastaveiučenjauCrnojGori,kaoidakreirasmjernicezaorganizovanjesličnihobukazarazvojkompetencijanastavnikaudrugimdržavamapratnerima ETF-a. Ambicija je da se podstaknu kreatori politikaipraktičariidaimseomogućidaorganizujuškolski model kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnikaustručnimškolama.Poredtoga,konceptisetakođemoguproširitiinaonenastavnikekojipredaju opšte predmete u školama opšteg srednjeg obrazovanja.
Filozofijaovogpriručnikajedaćerazvojkompetencijanastavnikabitiefikasnijiimanjeskupakojebliskopovezansatekućimradnimzadacimanastavnikaiako je organizovan za timove nastavnika na nivou škole uz jaku podršku školskog rukovodstva. Kako su makroreformeuobrazovanjuuvišenavratadoživjeleneuspjeh,sadašnjipristupzasnivasenaprincipu„preduzimanja malih koraka“ koji zahtijeva aktivnu podršku spoljnih savjetnika kroz institucije kao što su nacionalnicentarzastručnoobrazovanjeilipedagoškiinstituti. Cilj ove publikacije je da postavi osnovu takvim školskim inicijativama kao sastavnom dijelu modernih programa za obrazovanje nastavnika.
Ovupublikacijupripremiojetimstručnjakakojisesastoji od eksternih eksperata zaposlenih u ETF-u.
Uciljuosiguranjakvalitetaipraktičnosti,nacrtjepripremljenusaradnjisaključniminstitucijamauCrnojGori(upravomizaposlenimaCentrazastručnoobrazovanjeiZavodazaškolstvo),direktorimaškolainastavnicimaobučenimzatrenerekojisuodabraniizdevet crnogroskih škola.
Alternativa trandicionalnom usavršavanju nastavnika kojivećradeustruci(in-servisobuka,obukauzrad)možeseobezbjeditikrozhorizontalnoučenjeuškolskimmrežamaimplementiranjemokvirazausavršavanje nastavnika u obliku postupnih koraka. Iskustvo ETF-a u Crnoj Gori dokumentovalo je horizontalnoučenjekaoperspektivnustrategijuzarazvojkompetencijanastavnikasvedokseobezbjeđujeadekvatna organizacija i resursi na nivou politike i praktičara.Priručnikdetaljnoobjašnjavakonceptualniokvir za školski model obuke nastavnika za razvoj kompetencija,prikazujenovemetodologije,definišenacionalna„sidra“,komentarišeključneulogekreatorapolitikeipraktičara,idetaljnoopisujeneophodneresurse,podsticajei„pokretače“zaodržavanjehorizontalnogučenjauškolama.Poreddavanjapreporukakreatorimapolitikaipraktičarima,ovajpriručniktakođepredlaženačinzaorganizovanjeaktivnosti profesionalnog razvoja nastavnika na osnovu moderne pedagoške prakse koja promoviše kompetencijeučenika„učitikakoseuči“.
Ovajpriručnikpredstavljajasnepristupe,metodeisredstvakojapomažudaseolakšapolitikaučenja,alinema za cilj da obezbijedi gotove recepte za direktno „kopiranje i lijepljenje“. Cilj nije da se obezbijedi
sveobuhvatanipotpunpriručnikzadoslovnocitiranje,većumjestotogaonnudiprihvatljiveipraktičneprijedlogeoodređenombrojupovezanihpitanja.Priručniksemožekoristitikaopraktičnanresurssasavjetimazakreatorepolitika,centreiškole,zasamo-učenje,amožesekoristitiikaoizvorinspiracijekodkreiranja i primjene programa razvoja kompetencija za nastavnike.
Alati i diskusije predstavljeni na stranicama ovog priručnikausmjerenisunamnogezainteresovanestraneCentrazastručnoobrazovanje,uključujućivišeobrazovneinstitucije,menadžereorganizacijazaobukunastavnikaidirektoreškola,trenereškolskogmodelaobukenastavnikainastavnike.OvajdokumenttakođeslužiikaoplatformazadirektorezazemlječlaniceETF,doprinosećitimevišekonkretnojimplementacijipostavljenogkonceptaETF-ao„politiciučenja“.
![Page 8: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/8.jpg)
![Page 9: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/9.jpg)
7
1. KLJUČNI KONCEPTI I DEFINICIJE
1.1 KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA: ŠTO JE TO? ZBOG ČEGA JE VAŽAN?Ovajpriručnikbavisekontinuiranimprofesionalnimrazvojem (CPD) nastavnika u okviru školske metode razvoja kompetencija.
Postojiširokikoncenzusmeđuistraživačimaipraktičarimadasunastavnicinajvažnijifaktorukvalitetu obrazovanja u školama i stoga je jasno da pružanjepodrškeprofesionalnomrazvojunastavnikapredstavljaključnidoprinospoboljšanjuobrazovnihsistemairezultataučenjaučenika.
Profesionalnirazvojnastavnikajecjeloživotniprocestokomkarijerekojipočinjenauniverzitetuizavršavase odlaskom nastavnika u penziju. Nastavnici imaju kontinuiranuobavezudaodržavajusvojuprofesionalnustručnostimorajuprepoznatisebekaoučenikekojisuuključeniukontinuiraurevizijuiusavršavanjeznanjaivještina,kaoimetodapredavanjaiučenja.Uciljupostizanjagorenavedenog,nastavnicisemorajuuključitiuaktivnostiličnogiprofesionalnograzvojakojesuadekvatnoizbalansirane,čimeimseomogućavadanapredujuiučenanačinekojiodgovarajunjihovimindividualnim potrebama kao i potrebama njihovih učenikatokomkarijere.
Ovajcjeloživotniprofesionalnirazvojsastojiseodbrojnihopštihfaza,odkojihsvakaimasvojespecifičnezahtjeve. Prva faza sastoji se od pripreme nastavnika
na seminarima za inicijalno obrazovanje nastavnika uokviruinstitucijazavisokoobrazovanje,pružanjemosnovnog znanja i vještina (tzv. „inicijalno obrazovanje nastavnika“)zaonekojiželedapostanunastavnici.Druga faza obuhvata njihove prve individualne korake kaonastavnikauučionicamaiovafazaobičnojepoznatakao„fazaindukcije“.Nakraju,trećafazasastojiseodCPD-azaonastručnalicakojasusavladalapočetneizazovepodučavanjaiodlučilidanaprave karijeru kao nastavnici u školama. Ova faza poznatajekao„in-servisobuka“(stručnousavršavanjenastavnikakojivećradeustruci,profesionalnousavršavanje uz rad).
Svinastavniciproćićekrozistetrifazeusvojimkarijerama.Međutim,kvalitetpostignutograzvojazavisićeumnogomeodpodrškekojaimsepružausvakojodpomenutihfaza.Ovajpriručnikposebannaglasakstavljanaznačajuspostavljanjaokruženjakojepružapodrškuučenjuuškolama,stvarajućikulturuistraživanjairazmišljanjakojaomogućavanastavnicimadapreuzmuodgovornostzarazvojsopstvenogučenjauučionici.
1.2 UČENJE I OKRUŽENJE ZA UČENJE
AKCIONO UČENJE
RedžinaldRevans(ReginaldRevans)razviojeteoriju1940. godine po kojoj direktori koji imaju problema u okviru svoje organizacije mogu popraviti situaciju
ukoliko o tome razgovaraju sa svojim kolegama i ukoliko aktivno sprovode prikupljene prijedloge.
Prilikom sastanaka koje je imao sa talentovanom grupomnaučnika,kaoštosufizičarisaUniverzitetauKembridžu,Revansjeprimijetiokolikojebilovažnotoštojesvakiodnjihopisaoonoštonezna,podijeliosadrugimasvojaiskustvaikolikojebiovažanzajedničkorazmišljanjeosvemutomeuciljuučenja.Onjekoristioova iskustva kako bi 1940. godine dalje razvio metodu dok je radio za Odbor uglja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Onjetadapodsticaomenadžeredasesastajuumanjimgrupama,darazmjenjujuiskustvaipostavljajupitanjajednidrugimaoonomeštosuvidjeliičuli.Prustupjepovećaoproduktivnostzavišeod30%.Kasnije je Revans došao do formule koja opisuje taj proces:
L = P + Q
pričemuLoznačavaučenje,Poznačavaprogramiranje,dokQoznačavaispitivanjekakobisestvoriouviduonoštoljudičuju,videiliosjećaju.
Ovu formulu kasnije je prilagodio Markart (Marquardt) et al. (2009.) koja glasi:
L = P + Q + R
pričemuseR odnosi na razmišljanje: dodatni element kojinaglašavatačkuda„velikapitanja“trebadadočarajusmislenarazmatranjapostojećegproblema,željenicilj,kreiranjestrategija,razvojaktivnostiiliplanovaimplementacije,iliizvršavanjeakcijskihkoraka.
![Page 10: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/10.jpg)
8 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
Osnovni princip koji je Revans otkrio bio je da su grupe ljudi koje rade zajedno na rješavanju problema visoko produktivneupronalaženjuinspiracijeismjerovapristupa teškim problemima. On je nazvao ovaj proces „akcionoučenje“idefinisaoganasljedećinačin:„Akcionoučenjepredstavljasredstvointelektualnog,emotivnogifizičkograzvojakojezahtijevadasubjekti,krozodgovornouključivanjeunekirealni,složeniistresniproblem,postignunajmeravanupromjenukakobipoboljšalisvojeponašanjeubudućnostiutojproblematičnojoblasti“(Revans,1982.,str.626-27).Iakojeonbioprvikojijeskovaotermin„akcionoučenje“,mnogoranijiizvorisuvećupućivalinavažnuuloguprakseuučenjujerpostojeizrekekojidatirajujošizdalekeprošlosti,kaoštojeKonfučijeva:„Čujemizaboravim,vidimizapamitim,uradimirazumijem“.
Opšteprihvaćenadefinicija„akcionogučenja“jedajetoprocesukojemljudiradeiučezajednorješavajćirealneproblemeirazmišljajućioaktivnostimananačinkojidozvoljavaučenicimadasteknuznanjekrozstvarneaktivnostiipraksu,anekroztradicionalnopružanjeinstrukcija. Ovaj proces najbolje funkcioniše kada ljudi zajednoradeumalimgrupama.Ovajpristupnaročitojepogodanzaodrasle,jeromogućavasvakojosobidaseosvrnenaaktivnostikojejepreduzelaidaihanalizira,kaoinasvetačkeučenjakojeiztogaproizilazenanačinkojibisemogaokoristitikaosmjernicazabudućeaktivnostiipoboljšanjeučinaka(Revans,1982.).
Glavniprincipakcionogučenja(uraditineštoštojevažno,poboljšatigakrozradsanjim,iistovremenoučitiiznjega)privukaojepažnjukreatorapolitikeobrazovanjairukovodilacaškola.Akcionoučenjepružaškolama „vrijednost za novac“ i nastavnici su otkrili da mogućnostizarazmišljanjeiučenječinecijeliprocesmijenjanjaiunaprjeđenjaprakseuzbudljivijim.PristupakcionogučenjazaCPDukazujedanaradnommjestumoradoćidorazvojakompetencijaipoboljšanjapraksenastavnika,odnosnodatajprocesmorabitizasnovan
naškoli.Profesionalnirazvojuosnoviznačirazvojkompetencijazanastavnikepričemusekompetencijarazumije kao sposobnost i volja da se urade stvari u praksi. Praksa mora biti dio procesa razvoja kompetencijakakobisenaadekvatannačinnastavniciobučiliutojkompetencijiikakobiseprocijenilodaliseona zaista implementira.
HORIZONTALNO UČENJE I ZAJEDNICE PRAKSE
„Učenje“,utradicionalnomsmislu,posmatrasekaotransferznanjasa„eksperta“na„učenika“uprocesuznanjaodvrhakadnukojijepoznatpodzajedničkimnazivom„vertikalnarazmjena“.Nasuprottome,praksa„horizontalnog“učenjapredstavljarazmjenuznanjaizmeđugrupakojeimajuisteoblastiinteresovanja,gdjesviposjedujunekoiskustvoilistručnostutojoblasti,igdjesesvismatrajuekspertimauprkosrazličitostiustepenuioblastinjihovestručnosti.Horizontalnoučenje,kojesepominjeuizvorimakaoštojeStelao(Stielau,2007.),pretpostavljaširipristupodvertikalnogučenjaiobuhvatapresjekrazličitihnivoaznanjaimiješanjeinformacijaizrazličitihoblasti,štoimazaciljpostizanje novih nivoa razumijevanja.
Stoga,činisedahorizontalnoučenjenudidjelotvoraniefikasanokvirzaučenjeugrupikojejenajkorisnijekadaseprimjenjujeuadekvatnomokruženjuzaučenje.Svakaproblematičnasituacijamožebitidobrastartnapozicijazaučenje–„učenjepočinjesaonimdvosmislenimsituacijamakojepredstavljajudilemu,problemilipoteškoćuzapojedinca“(Dewey,uSmajli(Smylie),1995.).
Prematome,horizontalnoučenjeuključuje:(i)dobijanjeimpulsaizspoljnjegsvijeta,eksperatailikolega;(ii)sticanjeiskustvanekihradom,odnosno;i(iii)učenjeod drugih na osnovu razmijenjenih informacija. Kada suučeniciutakvojsituacijunastavnici,velikoznanjeje
dostupnozarazmjenunanačinkojimožebitimnogoproduktivnijiiekonomičnijioddovođenjaeksternogtrenera.Kadahorizontalnoučenjevodikasaradnjirazličitihgrupazaposlenih,kreirase„profesionalnazajednicaučenja“(HordiRuterford(HordiRutherford),1998.),anajboljeodnjihuključuju:
� direktorakojidijelisadrugimarukovođenje,ovlašćenjainadležnost,ikojijekolegijalanusmisludamotivišeuključivanjezaposlenihuprocesdonošenjaodluka;
� zajedničkuvizijukojajenastalaizposvećenostinastavnikakojisunedvosmislenookrenutiučenjusvojihđakaikojasejasnoartikulišeinakojusestalnoupućujetokomcijelokupnogprocesaradazaposlenih;
� prilikedanastavnicisarađujujedansadrugimu neposrednom kontaktu i da razmjenjuju svoja zapažanjagdjebimoglidadajujednidrugimapovratneinformacijeidapružepomoćakojepotrebno;
� mogućnostidaseosobljeosvrnedaodređenesituacije,zajednokolektivnoispitivanjeirazmjenuiskustavaizprakse;
� razmjenu informacija o uspješnim iskustvima i proslavljanje uspjeha.
KadaseprimjenjujeCPDzanastavnike,mogusepojavitidvijerazličitevrstemrežahorizontalnogučenja,pričemuobjeimajukorisnuprimjenuunašemkontekstu:
� povezivanjetrenerakrozobrazovneinstitucje(škole,centrezaobuku,itd.);
� povezivanjenastavnika(okruženjezaučenje)uokviru institucija.
Shodnotome,ovajpriručnikzasnivasenakonceptuhorizontalnogučenjailiučenjaumrežama.Idejakojastojiiza„horizontalnemreže“jestedaljudisagotovo
![Page 11: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/11.jpg)
1.KljUČNIKONCEPTIIDEFINICIjE9
istimprofesionalnimiskustvom,kojisesuočavajusasličnimizazovima,mogupunodanaučezajednoijednioddrugihkrozkoncepthorizontalnogučenja–štoznačidaseoddirektora,trenerainastavnikaočekujedaučei poboljšaju svoje kompetencije.
Ključnielementiovogpristupasu:
� mrežaučenjakojasesastojiododabranihtrenerainastavnika;
� horizontalnoučenje; � upotrebaakcionogučenja; � razmjenairazvojznanjazajedno–face-to-facekaoielektronski;
� funkcionisanje kao zajednica prakse (CoP).
Mrežaučenja1 koja funkcioniše na osnovu horizontalnogučenja,gdjeljudisasličnimprofesionalnim iskustvom (kao što je obuka) dijele i razvijajuiskustvoiznanje,možesenazvatiizajednicaprakse(Venger(Wenger)etal.,2002.).
Termin „zajednica prakse“ prvi su kreirali Etjen Venger (EtienneWenger)iDžinlave(jeanlave)1991.godine.Međutim,iakoseglavniprincipterminauvijekoslanjaonazajedništvopraksekakoueksplicitnim,takoiuimplicitnimdimenzijama,konceptjeodtadaidalje nastavio da se razvija gdje su proširene teoretska ifilozofskaosnovaovogoblikasocijalnogučenja.
„Onoštojezajedničkozajedniciprakse–štoječinizajednicom–jenjenapraksa.[...]Takavkonceptprakseuključujeieksplicitnoiimplicitno.Onuključujeonoštojerečenoištojeostaloneizrečeno;štojepredstavljenoištosepretpostavlja.[...]Ontakođeuključujesveimplicitneodnose,prećutnekonvencije,suptilneznakove,neispričanajednostavnapravilapriznateinstitucije,
1 TermininspirisanProjektomučenjaETF-a(lEARN).
osnovnepretpostavke,zajedničkepogledenasvijetkojisenikadanemoguizgovoriti,iakopredstavljajunepogrješiveznakovečlanstvauzajednicamaprakse[…].”(Venger,1998.,str.47)
Usuštini,zajednicepraksesugrupeljudikojepovezujeizloženostpremazajedničkimproblemimaizajedničkomtraženjurješenja,pričemuoniuključujuzalihuznanjaunutarkonstitutivnihčlanova.Onidijelesličneciljeveiinteresekojetežedaostvarekrozangažovanjezajedničkeprakse,radećisasličnimalatimaiizražavajućisenazajedničkomjeziku.Krozzajedničkeaktivnosti,oničuvajusličnauvjerenjailivrijednosti.
Usvojojskorašnjojdefiniciji,Venger(2006.)jeopisaozajednicu prakse kao: „grupe ljudi koji dijele misao ilistrastpremanečemuštoradeiučekakotodauradeboljekrozredovnuinterakciju“,prijenegoštojerazjasnio da je termin samo relativno novi naziv za stari koncept.PosvećenostučenjukojuzajednicepraksepokazujuobičnojepriznatakarakteristikakojujePor(Pór) 2001.g. opisao kao nešto što je više od „zajednice učenika“–zajednicapraksejei„zajednicakojauči“.Toneznačisamodagruperazmjenjujuidejestojećiokupljeniokoaparatazavodu,razmjenjujućiističućikoristodstručnostisvojihkoklega,većsutokolegekojesuposvećenezajedničkomrazvojuboljeprakse.
Snaga teorija o kojima se u prethodnim stavovima govorilo–akcionoučenje,horizontalnoučenjeiučenjeuzajedniciprakse–pružajakuosnovuzaistraživanjeCPD-a za nastavnike kroz školski razvoj kompetencija u pristupuhorizontalnomučenjuuokvirustrukturasličnihzajednici prakse.
Zanastavnike,učenjeipraksasukaodvijestranenovčićagdjeje,premariječimaVengera(1998.,str.96):„učenjemašinaprakse,apraksajeistorijatogučenja.“Unekimidealnimokolnostima,dopoboljšanjaprakse
moradoćinaradnommjestuuzrazvojkompetencijakojičinidiokontinuiranogprocesaučenjaunutarsamogokruženjaorganizacije.Ukratko,svakapreduzetaaktivnosttadaćevoditidoiskustvai,akojepruženamogućnostzarazmišljanjeoiskustvu,stičeseboljeznanjezajednosasposobnošćudasesljedećiputboljeuradi.Zanastavnikenaročito,organizovanjeCPD-akrozzajednicupraksećeznačiti:
� učenje kroz praksu (umjesto formalne obuke ili instrukcija),štojemnogoprivlačnijeodraslima,uzbuljivijezanastavnikeiekonomičnijezaškole;
� zajedničko učenjeiliučenjeizzajedničkepraksekroz procjenu iskustava i opširnog razmišljanja o tim iskustvima;
� sistemsko razmišljanje i učenje putem uspostavljanjazajedniceprakse,odnosnogrupesastalnimčlanstvomkojajeposvećenarješavanjuzajedničkihproblema;
� razmjena i učenje iz eksplicitnih i implicitnih aspekata prakse nastavnika kroz zajednicu prakse načinučenja(tradicionalneinstrukcijefokusirajuseuglavnomnasvojeeksplicitnedimenzije);
� stvaranje novog znanja i poboljšanje prakse unutar„zajednicekojauči“(Por,2001.),odnosnostimulisanjeučenjazaindividualneučenkeizajednicu prakse kao cjeline.
Ovajpriručikćedatinekeprijedlogeotomekakosepraksaiučenjemoguspojitikakobipoboljšalerazvojkompetencijanastavnika,kaoinjegovprofesionalnirazvoj.Sljedećapoglavljapredstavljajuglavnenosioceifaktore uspjeha za takav proces sa kojim smo se susreli tokom nedavnog trogodišnjeg projekta školskog razvoja kompetencija nastavnika koje su organizovali ETF i CentarzastručnoobrazovanjeuCrnojGori.
![Page 12: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/12.jpg)
![Page 13: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/13.jpg)
11
2. OPŠTI PRISTUP I VODEĆA NAČELA
Kontekstualnepostavkestručnihškola(kaoštojeupravaškole,kulturaškoleistavovinastavnika,uvjerenjaionoštosutekućiproblemi)utičunasprovođenjepolitikeimogupromijenitionoštojenaprogramu.Modernestručneškolesuveomasloženeorganizacijekojeimajurazličitesvrheiinterese,jerporedtogaštoprenosekompetencije,kultureinorme,onetakođepružajuprofesionalnekvalifikacijemladimljudimaiodraslimaštoimomogućavadapristupezanimanjimaiostvarefinansijskiisocijalnistatuskojisatim dolazi.
StručneškoleuCrnojGoriprolazekrozprocestransformacija,dokseuistovrijemeosjećajuekonomskeiglobalnepromjene,štojekombinacijakoja je dovela do pada upisa tokom prethodnih godina. Rješavanje ovih izazova dalje je zakomplikovano javnom percepcijom da se obrazovni standardi pogoršavaju,dastručneškolepružajuslabuvrijednostzanovac,daseboredaizradenoveprogrameivrste seminara koji su potrebni lokalnoj ekonomskoj zajednici i da im je teško da se nose sa konkurentnim okruženjemkojecentralninadležniorganipodstičumeđupružaocimausluga.Ovostvaraogromnipritisaknastručneškolekojetežedaodgovoresvimizazovimaidaobezbijedekvalitetradagdjenajvećinaporsnosenastavnici i rukovodioci škola.
Istovremeno,postojivelikineiskorišćenipotencijaluškolama na što bi se moglo uticati kroz implementaciju lokalnihstrategijarazvoja.StručneškoleuCrnojGoriprimarnoposlujuujavnomsektoruiprimajudržavnesubvencije na osnovu srazmjere broja nastavnika iučenikaunutarinstitucionalnogokruženja,gdjepostojimaloupravljačkeautonomijeilisposobnostidasestvorealternativniobliciprihodaiograničene
mogućnostizarazvijanjeminovativneobuke.Nadugačkoinaširoko,onisefokusirajunapredavanjasrednješkolskogstručnogprogramakojiseuglavnomzasniva na obnovljenim nastavnim planovima koji su realizovaninakon procesa reformi 2004. godine. Od nastavnikasestalnotražidapronađunovopraktičnorješenje i da djeluju kao facilitatori u kontinuiranim promjenamapedagoškogokruženjaiprocesa.Postojipojačanipritisaknastručnalicaustručnimškolamadapronađunovekoncepterazvojanastavnikakojimogudaiznjedrenoveidejeiotvorenovemogućnostikakozanastavnike,takoizastručneškole.
Udaljavanjeodklasičnogpedagoškogžargonaupravcu novih CPD koncepta za nastavnike u velikoj mjerićepomoćistručnimškolamadapoboljšajusvojrad.Profesionalnoznanjenastavnikaječestoimplicitnoitrebaga„izmamiti“.Većinadržavapartneraimaograničenoiskustvoupristupu„oddnakavrhu“,odkojihvećinapotičeizpilotprojekatakojesuvodilidonatori gdje je normalna procedura za nastavnike bila da im se daju precizne instrukcije unutar strukture projektakojijeopterećenkratkimrokovimaiugrađenueksternodefinisaneciljeve.
Ovopoglavljepredstavićeosnovneorganizacioneipedagoške osnove koje se mogu koristiti za razvoj kompetencija nastavnika u samim školama u (in-servis obuka).
2.1 METOD „PREDUZIMANJA MALIH KORAKA“
Školskojobucinastavnikamožesepristupitikrozstrategiju „preduzimanja malih koraka“: to je proces koji je posebno kreiran da se ostvare postepene promjene izgrađenenapremisidasedobrirezultatimogupostićikontinuiranim pravljenjem malih koraka u pravom smjeru. Postepena priroda ove metode osigurava da susvepostignutepromjeneprilagođenjetrenutnimuslovimaudnevnomraduangažovanihpojedinaca.Ovaj metod poboljšanja postavlja tri osnovna pitanja nakojasemožeodgovoritipobilokojemredosljedu:Štopokušavamodapostignemo?Kakoćemoznatida promjena predstavlja napredak? Koje promjene možemonapravitikojećedovestidonapretka(unaprjeđenja)?
Ovajprocespromjeneizgledadanudijeftinnačindasepoboljšajukompetencijenastavnika.Međutim,metodzahtijevavisoknivoposvećenostiikontinuitetkakobisepostiglinajboljirezultati,gdjejepotrebnodostavremena,naročitoupočetnoj(uvodnoj)fazi,zajednosapodrškomangažovanogikreativnogrukovodstvaškolekoje je orjentisano ka promjenama. Eksterna podrška konsultanatanaosnovurelevantnihiskustavatakođejevažnatokomovogprocesa.
Ovaj metod funkcioniše na jednostavnom principu sveobuhvatnogciljapedagoškogunaprjeđenjagdjeučesnicinaprojektukontinuiranodefinišurelativnomaleciljevekojisemogupostićiuokvirunekolikosedmica.Uspjeh procesa u velikoj mjeri zavisi od okupljanja pravihljudiutimzaunaprjeđenjeprocesa,pričemusvaka škola kreira tim koji najbolje odgovara njenim
![Page 14: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/14.jpg)
12 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
potrebama,oslobođenbilokojihograničenjaupogleduveličineisastavagrupe.
Procesfunkcionišekrozčetirifaze–formulisanje,realizacija,poređenjeiaktivnost–kojasemožekasnijeponovitikakobiseobrazovalaspiralaunaprjeđenja.
1. Nakonpostavljanjapitanja:Štomistvarnoželimodapostignemounašojškoli?,školskitimformulišeplanzabudućiperiodnaosnovudvapitanja:Štoželimodauradimo?Kotoradi,štoikada?
2. Oni zatim realizuju planirani element promjene usvojimpredavanjima,dokumentujućidetaljeuobliku odgovora na pitanja: Što smo uradili? Što se dogodilo?
3. Nakonsvakogpilotprojektatimpravipoređenjapostavljajućipitanja:Dalismopostiglionoštosmoželjeli?Zaštojesmo/Zaštonijesmo?Štamožemonaučitiizovoga?
4. Nakraju,grupepostupajuponaučenimlekcijama,krećućisekasljedećemelementulokalnogprojekta:Štomislimodabitrebalosljedećedauvedemo?
Ciklus promjene se zatim ponavalja neprestano kako bi se simulisalo poboljšanje u kontinuiranom pripremljenomprocesupostavljanjaciljeva,uspostavljanjamjerailiaktivnosti,odabiranjemkonkretnihelemenatapromjena,realizacijompoboljšanja(unaprjeđenja)iširenjempromjenauškoli.
Ovaj konkretni metod promjene veoma je koristan jernaglašavakonkretnuipraktičnurealizacijunamjeravanih ali malih promjena i naglašava kontinuiranoučenjeomogućnostimazapostizanjemciljevaivrstaograničenjakojasemoguuspostaviti.Kadasuiskustvaobuhvaćenanasistemskinačinkaoštojeovaj,ondajelakšeopisatiprocespromjenainjegovu internu dinamiku.
Naše iskustvo u školskom projektu u Crnoj Gori pokazalojedajebilomogućeširenjenaindividualnojosnovi,dajetoefikasno,inspirativnoipedagoškivisokorelevantno.Stimuvezi,pristupfunksionišenajboljekadaseuspostavepraviuslovi,aorganizovanaidobroplanirana strategija projekta je neophodna na optimalan rad. Postepene promjene metode „preduzimanja
malih koraka“ dodaju vrijednost bogatoj kreativnosti nastavnikakojavećpostoji,uzpotencijalniuticajučenjaiizgradnjuzadovoljstvaposlomkodzaposlenihuškoli.Većjepotvrđenodasekorisneidejeiprimjeridobreprakseefikasniješirekrozindividualnerazmjeneaktivnosti u realnom radnom kontekstu (horizontanlo učenje),negokrozširenjekorišćenjemmetodeodvrhaka dnu.
2.2 OSNOVNI PRINCIP
Ovajpristupškolskein-servisobukenastavnikapočivanapretpostavkamadaučenjeusrodnimgrupamairazmjenaznanjaumrežamasaostalimškolamapredstavljaoptimalnenačinedaseolakšaučenjekojenudimnogeprednosti.Međutim,sličnaiskustvaumnogimdrugimdržavamatakođesugerišudajegotovonemogućeuzetiprimjeredobreprakseizjedneorganizacijeijednostavnoihprenijetinadrugu,bezpažljivograzmatranjavažnihelemenatakaoštosu:uslovi,ambicije,kultura,tradicijaikompetencija,pričemusesvionirazlikujuodorganizacijedoorgaqnizacije.
UprojektuuCrnojGori,učesnicisuradilisabrojnimdobrimpraktičnimprimjerimausvakojodškolakojesubileuključeneuprojekat.Umjestodapokušajudaimplementirajuprimjeronakavkakavjeste,odnjihsetražilodagaanalizirajukakobiidentifikovali„suštinu“primjera,koristećionoštobisemoglonazvati„osnovnim principom“.
Čimjeovajprocesbiozavršen,jedinojesuštinadobrogprimjeraprenesenasaškole1naškolu2.Uškoli2,suština je zatim primijenjena kao osnovni element
PRIKAZ 2.1 RAZMIŠLJANJA I ISPITIVANJA
Što želimo da postignemo? – Postavljanje ciljeva
Unaprjeđenjazahtijevajupostavljanjeciljeva.Ciljtrebadabudevremenskiodređenimjerljiv.Ciljtakođetrebadadefinišespecifičnupopulacijuučenika,potrebnoangažovanjedrugihkolega,atrebadasadržiisveostalesistemenakojećeseuticati.
Kako ćemo znati da promjena predstavlja napredak? – Uspostavljanje mjera
Učesnicinaprojektukoristekvantitativneilikvalitativnemjeredautvrdedalispecifičnepromjene stvarno vode do poboljšanja.
Koje promjene možemo napraviti da one dovedu do poboljšanja? – Odabiranje promjena
Idejezapromjenumoguproizaćiizuvidauradonihkojiradeuškoli,izizmjenekoncepatailinekogdrugogkreativnogmišljenja,ilipozajmljivanja iskustva ostalih koji su uspješno poboljšalipraksupredavanjaiučenja.
![Page 15: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/15.jpg)
2.OPŠTIPRISTUPIVODEćANAČElA13
kojimorabitiprisutan,doksuprocesiaktivnostipromijenjenidaodgovarajuambicijama,kompentenciji,kulturiitradicijiškole2,štojedovelodoizgradnjenovog koncepta (SLIKA 2.1).
Iskustvoizovogprojektapodržaloješkoleuizgradnjisopstvenihkapacitetazaprincipehorizontalnogučenjaipomogloimdaseosiguradaćesesvinoviprojektiodnositi na ukupnu stretegiju škole. Upotreba osnovnih principa nudi perspektivan potencijal za razmjenu znanja,aporedtoga,horizontalnoučenjenudiibrojneprednosti.
2.3 UČENJE JEDNI OD DRUGIH U ZAJEDNICI PRAKSE
Nastavnici rade u školama gdje moraju da organizuju predavanjeiučenjeuskladusanacionalnimciljevimaiokvirimaiobičnoradesamiuučionicamairadionicamai primjenjuju šablone koji su proizvod tradicionalne podjelaposlauškolama.Većinanastavnikadolaziuškoleizraznihakademskihinstitucijagdjesuobučenida predaju svoje predmete na osnovu teorijske psihologije,pedagogijeididaktike.Međutim,kadpočnuaktivnodapredajuuučionici,onisesusrijećusabrojnimizazovimazakojemoždanijesunaadekvatannačinbilipripremljeni.Prviodnjihjenesumnjivoodgovornost,jerdruštvenenormezahtijevajudaškole
inastavniciizgrade„dobroggrađanina“usvakomučeniku,onogkojićepoštovatinormedruštva,tražitidaljenapredovanjenaljestviciobrazovanjaiobezbijeditidaima„pravevještinezaraspoloživeposlove“,itd.OvostvaraogromanpritisaknaškoleinastavnikeipredstavljajedanodočiglednihrazlogazaštojeCPDzanastavniketakoključnopitanje.CPDmetodologija u projektu u Crnoj Gori zasniva se na pretpostavcidaodređenioblikprimjenjenepedagogijenedostajeupoljuučenjaudržavamapartnerimaETF-a,idasepolaznatačkazanjihovorješavanjenalaziudnevnom radu nastavnika.
Mnogedržavepartnerizaviseodtradicionalnogoblikacentralizovanih kontinuiranih programa za obuku nastavnika. Oni se organizuju kao dio nacionalnog obrazovnog sistema nastavnika u programima koje kreiraju univerziteti i ostali eksterni eksperti koji sukonkretnoponuđenikroznacionalni„katalog“za nastavak obuke nastavnika i formulisani su u obliku kratkih kurseva. Ovaj model je koristan u profesionalizacijinastavnika,aliimabrojnaozbiljnaograničenja:ondozvoljavadaučestvujesamomalibrojnastavnika,individualizujerazvojkompetencija,imaorganičeniuticaj,čestonedajeodgovorenahitneizazove u svakodnevnom predavanju i veoma je skup.
Postojećitrendoviidiskursuprofesionalnomrazvojunastavnikapokazujutrendudaljavanjaodklasičnuhpristupakaoštojestručnousavršavanjenastavnikauzrad(in-servis)iširenjenajboljeprakse,aiškolei nastavnici su pokazali zainteresovanost da iskuse druge vidove koninuiranog razvoja kompetencija.
Iskustvopokazujedanastavnicimogunaučitipunozajedno i jedni od drugih u smislu gdje proizvodnja novogznanjapomaženastavnicimadasteknulična
SLIKA 2.1 OSNOVNI PRINCIP
![Page 16: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/16.jpg)
14 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
iskustvaupedagoškomrazvojnomradu,oslanjajućise na ogromnu bazu latentnog „znamo kako“ resursa unutartimovanastavnikauškolama.Postojećekompetencije nastavnika mogu se objediniti kroz razvojprojekatauokvirukreiranjamrežekojabibilapodržanauprocesu„učenjekrozrad“,gdjepostojeigdjesuponuđeneprivlačnealternativetradicionalnimpristupima.Mnogeškolesuvećmotivisaneinedostajeimpodsticaj.Gotovosveškoleželeda:(i)razvijupodučavanjeivještinenastavnika;(ii)obuhvateipretočerelevantnoznanjeustručnoobrazovanjeiobuku;(iii)imajulokalnirazvojniradkaosastavnidioškolskogradaigodišnjiplanrazvoja;i(iv)ojačajuidodajuvrijednostizodnosaumreži.
Ključnopitanjestogajekojijenajboljinačindaserazvijeuloganastavnikakaoonihkojiučeionihkojipodučavaju.
Puno„implicitnog“znanjamožesedobitiizpraktičnogznanja nastavnika kroz sistemske pristupe projektnom radu.Ovosemožeuraditikrozprivlačaniorganskipristup zajednica prakse koji primjenjuju strategije pažljivogplaniranjaiupravljanjakakobičlanovimoglidaizvukunajvišekoristiodučenjajednioddrugih.Istraživačisuistakličetiriglavnaizazovakodosnivajaipružanjapodrškezajednicamakojemoguda razmjenjuju implicitno znanje i razmišljaju zajedno (Makdermot(McDermott),2001.):
� izazovi sa kojima se susrijeće uprava –saopštitiipokazatidaorganizacija(škola,aliigeneralnocjelokupni obrazovni sistem) zaista vrednuje razmjenuznanja;
� izazovi sa kojima se susrijeće zajednica –kreiratirealnuvrijednostzačlanovezajedniceiosigurati da se u zajednici razmjenjuju suštinska razmišljanjakojaiduukoraksavremenom,umjestosofisticiranogkopiranja;
� tehnički izazovi –kreiratiljudskeiinformacionesisteme koji ne samo da stavljaju na raspolaganje informacije,većpomažučlanovimazajednicedamislezajednički;
� lični izazovi –bitiotvorenzaidejedrugihistalnotežitikarazvojuprakseuzajednici.
Ovačetiriizazovadaljesedijeleu10glavnihfaktorakojisucentralnizauspjehtihzajednica,aMakdermot(2001.)jepredložionačinedaseoniriješe:
Izazovi sa kojima se susrijeće uprava
1. fokusiranjenatemekojesuvažnezapraksuičlanovezajednice;
2. naćiuglednogčlanazajednicedakoordinirazajednicom;
3. osigurati da ljudi imaju vremena i motiva da učestvuju;
4. graditinaosnovnimvrijednostimaorganizacije;
Izazovi sa kojima se susrijeće zajednica
5. uključitiglavnelidere;6. izgraditiličneodnosemeđučlanovimazajednice;7. razvitiaktivnustrastvenuosnovnugrupu;8. kreiratiforumezazajedničkarazmišljanja,kaoi
sistemezarazmjenuinformacija;
Tehnički izazovi
9. olakšatiučešćeipristupznanjuipraksizajednice;
Lični izazovi
10. kreirati realni dijalog o najsavremenijim pitanjima.
2.4 NAČELA OBUKE ORGANIZOVANE U OKVIRU PROJEKTA
Obuka organizovana u okviru projekta se poslednjih godinakoristiuvelikojmjeriuobrazovanju,uučionicamaiutradicionalnijimin-servisobukamanastavnika. Glavni principi projektne metode su:
� fokusiranjenaproblem, � fokusiranjenaučesnike, � interdisciplinarnapovezanost, � teorijsko-praktičniodnosi.
PRISTUP FOKUSIRANJA NA PROBLEM I NA UČESNIKA
Fokusiranje na problem funkcioniše tako što projekat uzimaodređeniproblemkaosvojupolaznutačku.Uidealnim uslovima to bi trebalo da bude problem koji bisvakiindividualniučesnikmogaolakodaformuliše,jerćetoosiguratizainteresovanostučesnikauprocesiobrazovatiosnovuzaznačajnupromjenukompetencijaučesnika.Fokusiranjenaproblemsekoristiidaseosiguradaćeučesnicibezustezanjapostavljatipitanjaidavatiodgovorenanjih,daćesticatiiskustvaupronalaženjuodgovoranatapitanjailisamostalnorješavati probleme.
Pristupfokusiranjanaproblemobezbjeđujedanastavnicipostajuangažovaniudefinisanjupraktičnihzadatakaštopredstavljanjihovsvakodnevniškolskiživot.Pristupfokusiranjanaučesnikalogičnajeposljedicafokusiranjanaproblem,baremdokseodnosinauticajnaučesnika.Ključnopitanjeovdjejedaproblemedefinišuistipojedincikojisuodgovornizapronalaženjerješenja,štoznačidamorajusamiupravljatisituacijom.(Project-organised training,bezdatuma.)
![Page 17: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/17.jpg)
2.OPŠTIPRISTUPIVODEćANAČElA15
2.5 PRINCIPI AKCIONOG UČENJA
Principiakcionogučenjasuuosnovionikojigovoreotomedaučenjemorabitipovezanosastvarnim,konkretnimprojektom.Takvaobukaćesečestoorganizovatikaorazvojniprojekatzabrojneučesnikekoji mogu raditi zajedno ili individualno u redovnim učionicamauzavisnostiodzahtjevazadatakakojeimaju.
Centralnajedinicazaučenjećeuvećinislučajevabitiradnagrupa(4–5osoba).Odsvakogučesnikaćesetražitidaprisustvujeobucisavećformulisanimproblemomiliprojektomizodređenogsektoraisasopstvenihčasova.Radnagrupaćeseredovnosastajatiradipružanjapodrškeilidavanjakritikeiformiranjaosnovezarazmjenuiskustava,pričemućenekesmjernicedatiekspertilitrenerzaduženzatugrupu.Procesučenjaćebitiorganizovannaosnovusljedećihpretpostavki.
� Početnostanovištemožebitirješavanjesvakodnevnih zadataka. Njima se mora pristupiti takodaćetraženjerješenjazaodređeniproblemsamoposebipostatiprocesučenja.
� Učesnikmoradapreuzmeličnirizikurješavanjuproblema (lice koje iznosi problem mora biti zainteresovano za njegovo rješavanje).
� Učesnicinajboljeučeradećisarealnimispecifičnimproblemima jer tako postaju svjesni sopstvenog napretkaifaktorakojiutičunatodokrješavajuproblem.
� Većapromjenauponašanjupostižesekaorezultatponovnogtumačenjaprethodnogiskustva,azatimkroz sticanje novog znanja.
� Ponovnotumačenjenajboljesevršikrozrazmjenuidejaimišljenjasadrugimučesnicimauistojsituaciji.
� Ocjenapostignutihrezultatmožesedatisvakiputkada se grupa sastane.
� Svakomučesnikumorasedatizadatakkojiimajakkorijenurealnosti,alizaduženjemorabitirelativnosloženoinestrukturisano(nesmijeseunaprijeddatidefinitivanpristupproblemu).
Učenjejedruštveniprocesukomejevažnouzajamnoohrabrivanje i podsticanje. Projekat predstavlja centralnu aktivnost u takvom programu obuke.
ZAHTJEVI PROJEKTA U AKCIONOM PROJEKTU UČENJA
Nepromovišusveaktivnostirazvojiliučenje.Nekeaktivnosti se dešavaju jednostavno zato što se moraju obaviti i dati pojedinci mogu da ih obave. Neki oblici čistorutinskogposlanezahtijevajupunorazmišljanjaiinterakcijesadrugimljudima–oninasneučeničemuinijesupogodnizaučenje.
Da bi projekat bio produktivan i dobar koliko je to moguće,angažovaneaktivnostisestogamorajupažljivorazmotriti.
1. Projekatmorabitiukorijenjenustvarnostiidomaćinprojekta mora biti zainteresovan za rješavanje problema.
2. Učesnicimorajupreduzetiprihvatljivenivoeodgovornostiirizikakakobisezaistaosjećaliobaveznim da ozbiljno rade na projektu.
3. Morajupostojatirealnemogućnostizapostupanjepoponudi–štoznačidamorajubitinaraspolaganjuresursi za aktivnosti.
Odabraniproblemmorabitisloženiizgledatirealnoibitnoučesnicima.Zadatakmorabitiotvoren,nesmijeimati postavljene odgovore i mora biti relevantan zabudućnost,orjentisankaaktivnostiimogućzarješavanje od strane nekoliko pojedinaca koji zajedno rade.Generalno,onmorazahtijevatirealannivoodgovornosti i biti koristan za ostale.
Organizacijekojeradesaakcionimučenjemprijavilesu da su imale dobra iskustva sa takvim programima učenja,iakonijesusveaktivnostipodjednakodobre.Dorazvojauprojektimaakcionogučenjadolazikrozodgovarajućeaktivnostikaoštosuradnizadaci,učešćanakonferencijama,kursevima,formalniobrazovniprogrami,samofinansiranje,studijskeposjete,razgovorisadrugimaiposjetedrugimdržavama.Svepreduzeteaktivnostimorajupretpostavljatiipostojanjemogućnostizausavršavanjemgdjećeučesnicimoćidasteknunova znanja i unaprijede svoje kapacitete. Obuka i postignutirazvojmogubitičistolični,iliuskladusaširim interesima škole.
Međutim,kodškolskogstručnogusavršavanja,miisključivorješavamoradnezadatkekojisuodinteresaistovremenoizaškoleizapojedince.Najvažnijielementustvaranjuovevezejesteidentifikovanjeaktivnosti koje imaju neophodni potencijal za razvoj. Čimseoneidentifikuju,učesnicimorajubitiuključeninanačinnakojionismatrajudasuaktivnostiobukeadekvatne,uzbudljiveidadolikujunjihovombudućemrazvoju,akoseželidobitiefikasanprocesobuke.
![Page 18: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/18.jpg)
![Page 19: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/19.jpg)
17
3. KLJUČNI AKTERI U ŠKOLSKOM PROFESIONALNOM USAVRŠAVANJU NASTAVNIKAOvopoglavljeidedaljeodopštegpristupainačelapredstavljenihuprethodnimodjeljcimaiusredsređujesenapraktičnekorakeuuspostavljanjuškolskezajednicepraksezakontinuiranirazvojkompetencijanastavnika,pritomnaglašavajućiključneaktereutomprocesu.
Ovajpriručnikpočivanakompetencijama,učenju,akcionomučenjuihorizontalnomučenjuinjegovciljejestedasepromovišeodrživiprofesionalnirazvojnastavika.Preduslovizapočetakovogprocesauključuju:
� odsustvo pravnih ili administrativnih barijera za profesionalno usavršavanje nastavnika na školskom nivou;
� podrška školskom CPD-u od strane relevantnih nacionalnihorgana,kaoirukovodiocaškole;
� motivisaniispremninastavnicidaučestvujuuškolskimzajednicamaprakse;
� interesantneiprivlačneteme,problemiipraksaidentifikovanikaozajedničiizazovikojizaslužujuzajedničkorazmišljanjeizajedničkeaktivnosti;
� pojednostavljivanje školskog CPD-a od strane dobrokvalifikovanihtrenera–bilobiidealnodatobudulokalniekspertiumjestomeđunarodnihkonsultanata.
Ključniakteriuškolskomrazvojukompetencijasunastavnici,treneriidirektoriškola.Umodelukojijeprikazan na SLICI 3.1,učesnici(nastavnici)primajuinformacijeodeksperata,srodnihgrupaiindividualnihstudija van škola putem face-to-face (F2F) ili virtuelnih sredstava. Rezultati se prikupljaju u portfoliju koji sadržidokazanekompetencijeipoboljšanupraksu
učensnikakojumožeocijenitinezavisnitimocjenjivačakojijesastavljenodnastavnikakaosrodnegrupe,direktoraškole,treneraicentralnihorgana(Ministarstva
prosvjeteisportailiCentrazastručnoobrazovanje).Nakrajuseizdajesertifikatilidiplomačimsezavršiocjenjivanje.
SLIKA 3.1 UČENJE U ZAJEDNICAMA PRAKSE
![Page 20: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/20.jpg)
18 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
Važnojenapomenutidaješkolskousavršavanjekompetencijanajefikasnijekadaodgovaraodređenimpotrebamailipromjeni.Sveorganizacije,uključujućiiškoleinacionalniobrazovnisistem,želedabudunekavrstaravnotežedoksenedeseplaniraneilineplaniranepromjene,ipodržavajuprimjenunečegnovog.Uvećinislučajeva,novinaćeporemetitipostojećuravnotežuizmeđuraznihorganizacionihelemenata.Napredovanjauškolskomrazvojukompetencijaobičnosemotivišutokomilinakonperiodakadadolazidoporemećajateravnoteže,bezobziradalisedatidogađajsmatrapozitivnimilinegativnim.Takav„poremećaj“stimulišeperiod ponovnog ocjenjivanja koji proizilazi iz oblasti kao što su:
� smjerniceipolitika(nesamovladineodluke,novizakoni,itd.),
� struktura(procesireforme,itd.), � kontekst(očekivanjarazličitihzainteresovanihstrana),
� upravaškole(vizije,stiloviupravljanja,ovlašćenje,itd.),
� kulturaškole(zajedničkauvjerenjaivrijednosti), � učenjenastavnika(okruženjeosnovanozarazvojukompetencijanastavnika),
� nastavnici(iskustvo,privatniživot,itd.).
Zasvakiodovihelemenataizanjihoveodnose,primjena novog koncepta za razvoj kompetencija možebititeška,aliorganizacijaćedosegnutinoviiizmijenjenioblikravnoteženakonprimjenetakvogkoncepta.Vrločestosedešavadavelikepromjeneizazovuvelikiotporivišekonflikata,ionenemorajunužnobitinajboljerješenjeumnogimslučajevima.Ovajpriručnikstogapredlažedačitaocitrebada„misleglobalno,aradelokalno“–shvatajućidapromjenanijenitilinearni,nitilogičkipostepeniproces,gdjesetematskaoblastzarazvojkompetencija,kojaćebitipokrivenazajednicomprakseodsamogpočetka,morajasnoformulisati.UCrnojGori,na
primjer,nacionalniorganisuidentifikovaliunaprjeđenjeključnihkompetencijazacjeloživotnoučenje(kakojedefinisaoEvropskiparlamentiSavjet,2006.),inaročitoključnukomponentu„učitikakoseuči“,kaoglavnuprazninuustručnimkompetencijamanastavnika,činećijetimecentralnomtemomzacjelokupni školski model CPD-a.
3.1 TRENER
Jedan od glavnih aktera u školskom modelu CPD-a je trener.Onjekvalifikovaninastavnikkojijeučestvovaouprojektimaiobukamauprošlostiiimasertifikattrenerakojiizdajunadležninacionalniorgani.
Unekimslučajevima,kadajetemarazvojakompetencijanovainepoznatanastavnicima,trener–usaradnjisadirektoromškole–trebadaorganizujepočetnurundutradicionalneformalneobukezabudućeučesnikeuzajedniciprakse:trenerćevoditiovuobuku,premošćujućipraznineuosnovnomznanjuipripremajućinastavnikezahorizontalnoučenje.Uokvirucrnogorskogprojekta,ovapočetnaobukajeodgovorilanasljedećapitanja:
� Kojesutoključnekompetencijesastanovištacjeloživotnogučenjakojesutakovažne?
� Što bi nastavnici trebalo da urade kako bi poboljšali ključnekompetencijeučenika?(Prezentacijaidaljediskusijeoalatima,metodamaivježbamasakolegamakojiučestvujuuobuci.)
� Kakoučesnicimogunaučitijednioddrugih(horizontalnoučenje)ikakoseiskustvoiznanjemogurazmijenitimeđuučesnicima?
� Kakonastavnikmožepoboljšatisvojupraksu(uodnosunaspecifičneključnekompetencije)iistovremenonaučitiiznje?
� Kako se primjeri dobre prakse iz škola mogu dokumentovati i razmijeniti sa ostalim školama u Crnoj Gori?
Kadaškolskimodelrazvojakompetencijauključujevišeodjedneškole,trenerseumrežavasaostalimsertifikovanimtrenerimaizostalihškolaučesnica(zajednicapraksezatrenere),kaoštojetoprikazanona SLICI 3.2.Prematome,trenerjeuključenudvijezajedniceprakse–jedanzatrenereidrugizaškoluporijekla–sjedinimciljempromovisanjaiomogućavanjarazvojakompetencijameđunastavnicima,kolegamauškoli.Stogaseodtreneraočekujedaučestvujusasvojimidejama,konceptimaidobrompraksom,osiguravajućidasusvinajboljirezultatinaodgovarajućinačinrazmijenjeniidasurezultati i ideje na raspolaganju drugim trenerima.
3.2 NASTAVNIK
Nastavnikjenesumnjivonajvažnijestručnoliceizainteresovana strana u školskom modelu strategije. Nastavnicitrebadaformulišusvojepraktičneprojekte,da steknu iskustvo iz njih i da dijele svoja iskustva sa kolegama i trenerom. Oni se motivišu da rade kaogrupazahorizontalnoučenje(lokalnazajednicaprakse),gdjeonipodučavajujednidrugeiistovremenoučejednioddrugihikoristećitreneraiostaleresursekaosredstvazaučenje.Odnjihsetakođeočekujedasistematskirazmjenjujuznanjeistečenevještinesakolegama(uzodređenupodrškuodtrenera)idaopišudobreprimjerenanačinkojinajboljeodgovarapotrebama objavljivanja istog na interenet stranici projekta,toobavljatrener.
Praksaiunaprjeđenjepraksepredstavljajuosnovuza profesionalni razvoj nastavnika na nivou škole.
![Page 21: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/21.jpg)
3.KljUČNIAKTERIUŠKOlSKOMPROFESIONAlNOMUSAVRŠAVANjUNASTAVNIKA19
Radzasnovannaprojektupružajedanodnajboljihalatkizaangažovanostunoveoblikeprakse,aučenjezasnovanonaprojektupomažedatajprocesbudetransaprentanidamusemožepristupitiradiposmatranja,diskusijeidobijanjapovratnihinformacijaodčlanovazajedniceprakse.Kakobiseobezbijedilinajboljirezultati,nastavnikmoraformulisatiiimplementiratiprojekatuskladusazajedničkomregulativomiudogovorusadirektoromškole,treneromiostalimčlanovimazajedniceprakse.
3.3 DIREKTOR ŠKOLE
Važnojedadirektorškolebudeaktivnouključenuprofesionalni razvoj preostalih zaposlenih u školi.
Direktormožedaimaidejeotomeštobitrebalopoboljšati i koliko novca i ostalih resursa treba potrošiti.Direktorimaijasneodnosesanadležnimorganima,paćestogaboljeznatizanovereformeiočekivanjaprijenegoštotosaznajunjegovizaposleni.Poredtoga,uvijekćeimatikontaktsalokalnimpartnerima(kompanijama,roditeljimaipolitičarima,izmeđuostalog)kojimogudaimajuvažnuuloguupružanjukonkretnihključnihkompetencijaučenicima.Direktorškolemorausaglasitisatreneromsadržajioblikprogramaobuke,kaoiodlučitiotomekobitrebalodaučestvujeipodkojimuslovima.Zbogsvegagorenavedenog,direktorškoleimavažnuulogu,jeriakomoždanijedirektnouključenuobukuizajednicupraksekaotakvu,imavažnuuloguuizgradnjiatmosferepodrškeuškoliiodlučivanjuookviruzaškolskimodelrazvoja.
3.4 NADLEŽNI ORGANI ZA OBRAZOVANJE
Ministarstvazaobrazovanjenanivoudržaveiostalerelevantneinstitucije(Centarzastručnoobrazovanje,prosvjetnainspekcija,itd.)neizostavnisufaktoriupružanjupodrške.Onimogupružitifinansijskupodrškuiodobritiiizdatisertifikatetrenerima,oniimajuiskustvoi osoblje za dalju podršku projektima za profesionalni razvojiumogućnostisudaprivukufinansiranjeizrazličitihizvora.Onisutakođeodgovornizapokretanjedobreprakseiobezbjeđivanjenjihoveodrživosti.
SLIKA 3.3 jasno stavlja institucije u poziciju osnove ipokretačaovogškolskogmodela,upozicijuukojojmorajupostićisporazumsaškolamaoočekivanomiželjenomprofesionalnomrazvojunastavnikauovojoblasti.Takođevažnozaagencijedaimajudobrevezeisaradnjusaodgovarajućimškolama,takodamogupovezatiškolepopotrebiiiskoristitiobučeneisertifikovanetrenere.
SLIKA 3.2 TRENERI I NJIHOVA MREŽA UČENJA
SLIKA 3.3 ODNOSI U ŠKOLSKOM MODELU IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA
![Page 22: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/22.jpg)
20 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
Cjelokupni proces razvoja kompetencija odigrava se napoljuprakticnograda,iupraksićeustvaridoćidopoboljšanjaitojeonogdjećeučesnicibitiuključeniuprocesučenja.Prematome,kontekstjeveomavažan.Direktoriškolainastavniciželjelibidapoboljšajusvojupraksu,aučenjeiztogapredstavljadodatnudimenzujuovogmodelazaprofesionalnirazvoj.Unaprjeđenjepraksejezajedničkiprojekatzasveučesnike,učesnicitreba da razmijene primjere dobre prakse koji na kraju treba da budu dostupni svim nastavnicima.
Sdrugestrane,nijelakoobavitirazmjenuznanja.
� Oni koji posjeduju znanje mogu samo da razmijene sadržajkojiznajudaposjeduju.
� Oni razmjenjuju jedino ona znanja za koja smatraju dabidrugiželjelidačuju,aneonazakojavjerujudasudrugimavećpoznata.
� Oni kojima je potrebno više znanja moraju postavljati pitanja kako bi dobili informacije koje su impotrebneikoježeledaznaju.
� Morajuimsepružitimogućnostidaposmatrajusvojekolegenaradugdjećeonisamitumačitizaštodolazidodobreprakseinatajnačinsticatiidejuoimplicitnomznanju,kojeječestouosnovidobreprakse,čakikadanastavnicinijesueksplicitnipotom pitanju.
Treneri moraju obezbijediti da se obavljaju aktivnosti sistematskerazmjeneznanja,daseteaktivnostiorganizuju u saradnji sa direktorima škola i da su svi nastavniciuključeni.Primjeridobrepraksemoguserazmijenitisasvimkolegamaudržavi.
SLIKA 3.4vizuelnoprikazujepredloženimodelškolskog profesionalnog razvoja nastavnika.
SLIKA 3.4 ŠKOLSKI PROFESIONALNI RAZVOJ
![Page 23: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/23.jpg)
21
4. KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U ŠKOLSKIM ZAJEDNICAMA PRAKSE: PROCES U CRNOJ GORI
Ukontekstuzahtjevazapovećanjemfleksibilnostiimobilnostiradnikakojimoguobavljativišerazličitihposlovanaradnommjesu,težnjapolitikaEvropskeUnijezapromovisanjemključnihkompetencijauobrazovanjuodražavasvevećeinteresovanjekompanijazazapošljavanjemizadržavanjemzaposlenih koji imaju širok opseg opštih kompetencija koje se mogu primijeniti na sva radna mjesta. Dokument„Razvojaljudskihresursa–CrnaGora2017.“naročitonaglašavapotrebuzaključnimkompetencijamainastojanjimadržavedaomogućistvaranje radne snage koja je sposobna da ispuni zahtjeveekonomijeurazvoju.CentarzastručnoobrazoivanjeidentifikovaojeključnekompetencijekaointeresantnutemuizamolioETFzapomoćuovojinicijativikojabiomogućilastručnimškolamadaispune ove izazove kroz realizaciju novog modela za razvoj kompetencija nastavnika. ETF je pripremio projekatposebnosefokusirajućinacjeloživotnoučenjeiključnekompetencijeusaradnjisaCentromzastručnoobrazovanjeiZavodomzaškolstvo,podržavajućicrnogorskenadleženorganedarazvijupolitikuipraksuupromovisanjuključnihkompetencijaustručnimškolama u periodu 2009-11.
Fokus interesovanja projekta ETF-a bili su nastavnici kaonajznačajnijinosiocipromjenaupružanjuključnihkompetencija. Projekat se stoga skoncentrisao na novi modelhorizontalnogučenjaiučenjanaradnommjestu
zanastavnikekojisuimalipotrebuzazafleskibilnijimiličnijimnačinomučenjakojibizamijeniotradicionalnekratke kurseve koji posotoje nakon završenih redovnih studija.SporazumkojijepotpisanizmeđuETF-aicrnogorskih zainteresovanih strana ustanovio je da: razvojnastavnikatrebadabudeugrađenunjihovraduškolama,učenjetrebadabudeutimovimaiširimmrežamainovipristupiorganizacijiučenjazaučeniketrebadaiduzajednosaličnimizajedničkimrazvojemkompetencija nastavnika. Glavna poruka je bila da nastavnici moraju da preduzmu više odgovornosti za razvojsopstvenihkompetencija,dausvajajuširispektarpedagoškihmetodaidasasigurnošćupraveizborekojisu im na raspolaganju u njihovom svakodnevnom radu.
Centarzastručnoobrazovanjekreiraojepreliminarnumrežuškolakojesuzainteresovanezaučešćeuzajedničkomrazvojuizsvihkrajevadržave.Napočetnomsastankukojijeodržanuaprilu2010.godine,zainteresovanestranesuodlučiledaseisključivofokusirajunaključnukompetenciju„učitikakoseuči“,jerjeonaidentifikovanakaonajvećiizazov.Sljedećeškole koje su unaprijed odabrane saglasile su se da sepriključeprojektu:„BećoBašić“–srednjamješovitaškola2,Plav;„MarkoRadević“–srednjagrađevinskaigeodetskaškola,Podgorica;„SergijeStanić“–srednjastručnaškola,Podorica;„IvanGoranKovačić“–srednja
2 Nudeopšteistručnoobrazovanje.
mješovitaškola,HercegNovi;Srednjaekonomsko-ugostiteljskaškola,Nikšić;„Bratstvojedinstvo“–srednjamješovitaškola,Ulcinj;Srednjasturčnaškola,Cetinje;„VasoAligrudić“–srednjaelektro-tehničkaškola,Podgorica;Srednjastručnaškola,Pljevlja.Svirukovodiociškolaobavezalisusenauključivanjeprojekta u školama i školskim aktivnostima.
CentarzastručnoobrazovanjeuCrnojGoriuradioje pilot shemu sa ciljem da se procijeni spremnost i sposobnoststručnihškoladakreirajuirealizujuovuvrsturazvojnograda,akojabiprethodilaprimjeniovoginstrumentaumnogoširemopseguzastručnousavršavanjenastavnika.Ciljzajedničkogprojektajestedainspirišeipodučiodabranugrupunastavnikaipripremiihzanastavnike-trenerekojićedaljeobučavatisvojekolege.Početnatačkabilajeusvajanjekonkretnih„domaćih“prijedlogaprojekatakojisuodgovaralistvarnimpotrebamauškolskimokruženjima,kojesukreiraliisprovelisaminastavnici.Centarzastručnoobrazovanje i ETF preuzeli su uspješna iskustva ovog novogmodelazauvođenjepromjene,obezbjeđujućidalju konsolidaciju i podršku za organizovanje školske in-servis obuke nastavnika kroz razvojni rad u školama.
![Page 24: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/24.jpg)
22 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
4.1 ANALIZA OSNOVNE SITUACIJE
Specijalizovani univerzitetski programi za obrazovanje nastavnika postoje na tri fakulteta na Univerzitetu Crne Gore3,alisvisvršenistudentiimajupravodakonkurišuzaposaonastavnikaukolikonjihovprofilodgovarapotrebamaodređeneškole.Dakle,svistudenti na na bilo kom univerzitetu u Crnoj Gori mogudabudupotencijalninastavnici,čakistudentisa onih fakulteta na kojima ne postoji odsjek za za obuku nastavnika. I tako se dešava da svršeni studenti iz visokoškolskih ustanova koje nemaju odsjeke za obukunastavnika,počinjusvojunastavničkukarijerubezapsolutnoimalopedagoškeilididaktičkeobuke.Zbog toga problemi koji se javljaju zbog nedostatka odgovarajućihpedagoškihipsihološkihvještinanaročitosuprisutniusrednjemstručnomobrazovanju,gdjesumnoginastavniciustvariinženjeri,ekonomisti,doktori,zanatskistručnjaci,itd.
Univerzitetskoobrazovanjezanastavniketakođeimasvojihmanjkavosti,jersenastavauglavnomfokusiranatehničkepredmete(90%suakademskičasovi),asamooko10%sadržajaivremenaposvećenojepsihologijiipedagogiji,kojeseuglavnompredajukaoteorijskipredmeti.Saradnjaizmeđufakultetazaškolovanjenastavnika,Ministarstvaprosvjeteisportaiškolajeslabausmisludaonemogućavanastavnikeusvojstvuučenikadasteknuzadovoljavajućipraksuudržanjunastaveidaimajuaktivnoiskustvoprijenegoštosezaposlekaonastavnici(Vujačićetal.,2006.;Petkovaetal.,2010.).
Shodno Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju (2002.),licekojejeprihvatilozaposlenjeuškolipoprvi put smatra se „nastavnikom-pripravnikom“ koji
3 Pripremanjenastavnikapredškolskogobrazovanja,nastavnikarazrednenastave i nastavnika nekih opštih predmeta za osnovne i srednje škole.
jekvalifikovanzaobukunaposlučijijeciljnezavisnoobavljanjeposlaunutaropseganjegovihkvalifikacija.Nastavnik-pripravniksavišomilivisokomstručnomspremom je na probnom radu u trajanju od jedne godine.Pripravničkistažizvodisepoutvrđenomprogramuobrazovno-vaspitnogradauustanovi,podneposrednimnadzoromovlašćenognastavnika(mentora),kojiimanajmanjeististepenškolskespremekojuposjedujepripravnik.Mentoraodređujedirektorškole,naprijedlogstručnog,odnosnonastavničkogvijećaustanove.Nastavnik-pripravnikmorapolagatistručniispitnakrajuovogdijelakojisesastojiiztridijelaiobuhvata:didaktikupredmetakojisepredaje,pedagogiju i psihologiju i školsko zakonodavstvo za nastavnike(Vujačićetal.,2006.).Stručniispitsepolažeprednadležnomkomisijom.
Zavod za školstvo odgovoran je za pripremu sveobuhvatnogsistemastručneobukenastavnika.Zavod za školstvo pokriva obrazovanje prije univerziteta iimaistraživačku,savjetodavnuirazvojnufunkciju.Zavodzaškolstvojetakođeodgovoranzapitanjaopštegobrazovanjausrednjimstručnimškolama.OnjetakođeodgovoranuodređenojmjerizastručnepredmeteusaradnjisaCentromzastručnoobrazovanje–svojompartnerskominstitucijom.Svjetskabankajenedavnopodržalaosnivanjenacionalnog sistema za CPD za nastavnike u CrnojGori,radećinaosnovu:(i)mentorstvaiuvođenjanovihnastavnika;(ii)sistemaprocjeneuspješnostiradanastavnika;(iii)standardizovanihprofesionalnihzvanjazanastavnike;(iv)napredovanjaukarijeriputemunapređenja(nastavnik-mentor,nastavnik-savjetnik,nastavnik-višisavjetnikinastavnik-istraživačuprocesunastave);(v)obukenastavnikazatrenere;(vi)katalogaakreditovanihprogramaobuke;i(vii)školskogmodelakontinuiraneobukezanastavnike(Petkovaetal.,2010.).
Crna Gora ima iskustva u profesionalnom razvoju nastavnika u opštem obrazovanju sa modelom koji je uvedenusveosnovneisrednjeopšteškole2009/10.saprenošenjemnastručneškolekojejeplaniranozaškolsku2011/12.godinu.Zavodzaškolstvonedavnojeobjaviodokument(Popovićetal.,2009.)ukojemjenapravljenarazlikaizmeđutradicionalnihimodernihmetodarazvojakompetencija,naglašavajućidabisavremeni metod trebalo da:
� sezasnivanakonstruktivističkojteorijiučenja; � budekontinuiranidugoročanproces; � ukaženakontinuiranuisistemskupodrškuipraćenje;
� budeuskladusapotrebamasvakodnevneprakse; � budepovezansaškolskimreformama; � motivišenastavnikedabudurefleksivnipraktičariiistraživači;
� danaglasivažnostkontekstaukojemćeznanjestiče.
Ova opšta slika razvoja nastavnika u osnovnom i stručnomobrazovanjuuzrad(in-servis)uCrnojGoribila je predmet „provjere u stvarnosti“ tokom pripremne posjeteETF-aCrnojGoriutristručneškole,ujunu2010. Tokom razgovora postalo je jasno da je za škole najbolje,gdjekodjetomoguće,danastavniciimajumagistarskistepenzaodređenuoblastukombinacijiilipedagoškimosnovamastečenimtokomuniverzitetskogobrazovanja ili na programima za obuku nastavnika kojebizavršilitokomprvegodineradauškoli,uzpodršku iskusnih kolega.
Sagovorniciizškolakojesuposjećeneistaklisusudajeodgovornostsvakepojedinačeškoledaobezbijedida kompetencije nastavnika odgovaraju zahtjevima nastavnogplanaiprogramakojetrebaispunitinanačinkojićezadovoljitirazičitepotrebeučenika.Svakaškolamožedatražidaseorganizujuodređeniseminarisaodređenimtrenerimaimogutodobitisvedokimaju
![Page 25: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/25.jpg)
4. KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U ŠKOLSKIM ZAJEDNICAMA PRAKSE: PROCES U CRNOJ GORI 23
sredstavadaihplate.Međutim,poštovećinaškolaimaoskudneresursezaprofesionalanrazvojnastavnika,većinuin-servisobukeobavljaZavodzaškolstvoiliCentarzastručnoobrazovanjeiangažujupriznatetrenere i uglavnom pokrivaju ono što je uglavnom obuhvaćenokatalogom.
Ovaj katalog daje programe za profesionalni razvoj nastavnika.Onsadržikursevekojiseodnosenaopštepredmeteinaspecifičnepedagoškeproblemeiizazove,uključujućisadržajzaosnovnoisrednjeobrazovanje,alibezbilokakvihposebnihkursevazaoblastistručnogobrazovanja.
Centarzastručnoobrazovanjeorganizujeseminarezanastavnikestručnihpredmeta.Međutim,tokomposlednjih4-5godina,finansijskaograničenjapokazalasu da se obuka organizovala samo kada je postojala finansijskaimetodološkapodrškadonatora(npr.luxDevelopment,GIZ,KulturKontaktAustria).Većinain-servis obuka organizuje se na centralnom nivou i dešavasedaškolenemajuutisakdamogudautičunabilokakavnačinnadostavljenisadržajobuke.Školemogudaorganizujuseminarezasvojezaposlene–naročitooICT,metodamanastaveistranimjezicima,alii oni su rijetki zbog visokih troškova.
Nastavnici i uprave škola u svim školama pokazali suvisokinivoposvećenostirazvojukompetencijanastavnikakroznoviiekonomskiodrživijipristup.
4.2 KREIRANJE ŠKOLSKOG MODELA
Inicijativa kontinuiranog profesionalnog razvoja na nivouškoladaješkolamamogućnostdarazmišljajuoalternativnim pristupima za in-servis obuku nastavnika.
Naosnovupozitivnihinformacijadobijenihodškola,Centar za obrazovanje dogovorio se sa rukovodiocima školadaoslobodelokalneresursezaučesnikenaprojektu. Postignuti su sporazumi da se redovne radioniceodržavajuuCentruzastručnoobrazovanjekako bi se motivisao i pripremio rad u školama-učesnicimanaprojektu,kaoizaredovnusavjetodavnupodrškukojućeeksterniekspertpružatiprijeitokomprocesapripreme,gdjećeučesniciimatiprikikudadajusugestije za izbor teme i tokom faza implementacije. Naročitojetraženapodrškaupružanjuznanjazaradna projektu u školskim timovima. Eksterno savjetovanje obezbijediojemeđunarodniekspertiForumMNE(crnogorskanevladinaorganizacija),postavljajućitimeosnovzadobrusaradnjuizmeđudržavnihorganizacija,javnihorganizacija,kaoiorganizacijaizsektorazagrađanskodruštvouoblastiobrazovanja.Zahtjevjetakođebiodaseglavnidioradaobavljanacrnogorskom jeziku.
Centarzastručnoobrazovanjegarantovaojeneophodnukonsultantskupodrškuisavjetezaškole,pričemusuZavodzaškolstvoiCentarzastručnoobrazovanje imenovali 2-3 predstavnika u svojstvu kontakt osoba za CPD inicijativu i za formiranje interfejsaizmeđuškolanalokalnomnivouistrukturanacentralnom nivou tokom realizacije raznih mjera.
Školakaoinstitucijaodabranajekaojedinicazaučešćeu projektu. Svaka škola imenovala je osnovnu grupu od dvanastavnikazabudućetrenereijednogdirektora.Trebalo je da škole pripreme prijedlog razvojnog projektazapromovisanjeključnihkompetencijaipreuzmu odgovornost za njegovu realizaciju.
U tom procesu pojavio se ozbiljan problem u smislu dajeinterniškolskiprocesplaniranjastalnoviđenkao prepreka projektima. Naše iskustvo u tom smsilu prepoznalo je neke posebne uslove kojih škola mora biti svjesna kada planira projektne aktivnosti. Projekti
moraju biti pripremljeni u skladu sa ukupnim školskim procesomplaniranja,aučesnicimamorabitinaraspolaganjuvrijeme,prostoripotrebniresursizaradnaprojektu.Takođejepostalojasnodamnogičasovineplaćenogradauključenogupilotprojektečestonijesunipriznatiiliregistrovaniilakopostajupreprekakojabiseprevazišlaaobezbjeđivanjemvećeadministrativne podrške u školama.
DogovorenojedaseupravaškoleuključiuprojekatodpočetkazajednosaCentromzastručnoobrazovanje.Razvojniraduškolamačestosezasnivanaželjipojedinih nastavnika da implementiraju ovu vrstu novog rada,aliovajCPDprojekatinsistiradaseprojektipravilno povezuju unutar širih školskih organizacija uz aktivnu podršku rukovodstva. Rukovodioci škola iz devet pilot škola su se stoga obavezali da preuzmu odgovornostizasprovođenjeneophodnihodlukapronalaženjemfleksibilnijihputevakadajetopotrebnoi prepoznali sebe i svoje škole kao nosioce CPD inicijativa.ČinjenicadajeZavodzaškolstvovećuveokoncept školskog profesionalnog razvoja nastavnika usvimopštimsrednjimškolamavažanjefaktorkojipomažeškolamadapreuzmuvlasništnonadnovimmodelom.ZavodzaškolstvoiCentarzastručnoobrazovanjetakođeplanirajudauvedusličanpristupustručnimimješovitimškolamaodškolske2010/11.godine.
Razgovorikojisuvođenitokomposjetaškolama,nasastancimasaupravamaškola,budućimtrenerima,Zavodom za školstvo i Centrom za obrazovanje doveli sudorazvojasljedećihmodelaobukezaprvugodinu,kao što je to prikazano na SLICI 4.1:
1. uvodnidanizaučesnikeškolaipredstavnikeZavodazaškolstvoiCentrazastručnoobrazovanje;
2. periodrazmatranjaukojemučesniciidentifikujui razmišljaju o problemima i izazovima u svom svakodnevnomradu;
![Page 26: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/26.jpg)
24 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
3. trodnevnaobukauPodgorici;4. periodrazvojaukojemučesniciradenarazvijanju
konkretnih školskih projekata i pokušavaju da primijenenovemetodeizovihprojekata;
5. razmjenaznanjazaučesnikeizaposleneZavodazaškolstvoiCentrazastručnoobrazovanje.
Sastavni elementi bi se u osnovi sastojali od sljedećeg:
Uvodni sastanak
� uvod u školski model profesionalnog razvoja nastavnikaiprogramobuke;
� formulisanje problema i izazova u crnogorskom srednjemstručnomobrazovanju;
� uvod u smjernice koje su pripremljene za škole za implementacijuškolskogprofesionalnograzvoja;
� informacije o podršci dostupnoj od centralnih nadležnihorgana;
Priprema
� fokusiranjenaproblemeiformulisaneizazova; � provjeriti da li su pitanja validna i pokušati da se definišunjihoviuzrociirazlozi;
� povezati probleme i izazove sa:• okruženjemzaučenje,ustanovamairesursima;• nastavnim planom i centralnim i lokalnim planiranjem;
• kompetencijomnastavnika;• tradicijama;
Seminari za obuku trenera (koje su implementirali konsultantiETF-azanastavnikeizabranezabudućetrenere)
� učenjeistiloviučenja; � metodevertikalnogihorizontalnogučenja; � školskirazvojikompetencijenastavnika–poboljšavanjeobaelementazajedno;
� strateškielementučenjaikompetencije; � poboljšanjekompetencije„učitikakoseuči“kodučenika;
� saradnjanastavnikairazmjenjeznanja; � procjenadalisuprojektivrijedninapora;
Realizacija modela
� treneri rade individualno i u virtuelnim grupama na razvojunovihpristupaučenjuusvojimškolama;
� treneri realizuju projekte koje su kreirali4 u skladu sa novimvještinamaiznanjemstečenimtokomobuke.
PRIKAZ 4.1 predstavlja uzorak projektnog zadatka kao ilustracijukakoseradzasnovannaučesnikumožejednostavno organizovati u školama.
4 Osamškolaučesnicajeodabralodarazvijeprojektepromovišućiključnukompetenciju„učitikakoseuči”,doksuostaleodabrale„ICTipreduzetništvo”.
SLIKA 4.1 FAZE OBUKE UNUTAR CPD MODELA U CRNOJ GORI
![Page 27: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/27.jpg)
4. KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U ŠKOLSKIM ZAJEDNICAMA PRAKSE: PROCES U CRNOJ GORI 25
INTERNET STRANICA PROJEKTA
Dio CPD inicijative u Crnoj Gori bila je priprema internet stranice koja informiše javnost o projektu i postignutim rezultatima,kojajeistovremenoslužilakaoplatformazainternurazmjenuznanjaučesnikanaprojektu.InternetstranicakreiranajeunutarzvaničneinternetstraniceCentrazastručnoobrazovanje(www.cso.gov.me);linkzazvaničnuinternetstranicuzaškolskiprofesionalnirazvoj je (SLIKA 4.2).
USPOSTAVLJANJE ŠKOLSKIH ZAJEDNICA PRAKSE
Tokom2011.godine,školskezajednicepraksezaprofesionalni razvoj nastavnika uspostavljene su u svakoj od devet škola na bazi obuke sprovedene tokom 2010. godine i realizacije promotivnih projekata uškolama„učitikakoseuči“.Treneripilotprojekataiz2010.godine,uzpodrškudirektoraškole,privuklisuidruge nastavnike iz svojih škola i uspostavili zajednice prakse.Dakle,formiranojedevetzajednicaprakse,sarasponomod5do17članova,uzavisnostiodškole.Formiranjeidjelovanjezajednicaprakseuključenojeuškolskeplanovezaškolsku2010/11.godinu,uciljuprofesionalnog razvoja nastavnika u svim školama.
Trenerisukrenulisaobukomsvojihkolegapratećiprogram i metode obuke koji su im dostavljeni 2010. godine,korišćenjemmodelaprikazanognaSLICI 4.1. Obukajeodržanauskladusadogovoromizmeđuučesnikaidirektoraškole,uzuslovezaobukuusvakojodškolagdjejedatdetaljanopisotomekada,gdje,kakoikometrebaodržatiobuku.
PRIKAZ 4.1 ZADATAK
Šta mi želimo da uradimo?
Mibismoželjelidapređemosatradicionalnognačinapodučavanjanamodelprocesaučenjakakobismopoboljšalikompetenciju„učitikakoseuči“kodučenika.
Možetekoristitiraznevježbe,grupnirad,projektnumetodologiju,možetepromijenitirasporeduučioniciilinekedrugeaktivnosti,ilimožeteorganizovatipoludnevnuaktivnostiuokviruvašegpredmeteilipredstavitiambicionuaktivnostkojauključujevišepredmetakojubisteorganizovaliusaradnjisakolegama.Ovojevašizbordokgodsepridržavateciljakojijeusmjerenkapoboljšanjuključnihkompetencijaučenika.
Miželimodaplanirateirealizujeterealniprojekatuvašojškoliidanamdostaviteizvještajovašemiskustvu.
O čemu želimo da nas obavijestite?
Nasljedećojradioniciuperioduoddvamjesecamibismoželjelidanamodržiteprezentacijuoprojektuodgovarajućinasljedećapitanja.
� Kako je organizovan? � Štosuučeniciradilinaprojektu(uprocesuučenja)? � Dalistesesuočilidanekimproblemimakadastepromijeniliplanoveilisuseonipojavljivalizbognačinanakojijeprojekatsprovođen?
� Da li ste imali podršku kolega (školskih kolega ili kolega trenera)? � Kojestepostiglirezultateupogledupoboljšanekompetencije„učitikakoseuči“? � Koji su ostali rezultati koje ste dobili? � Kakosteprevazišlioklijevanjeučenika,akojepostojalo? � Možeteliopisatisopstvenuuloguuprocesuiopisatištojepovamabilonajteže? � Kakosuvamškola,sistem,kolege,konsultantiilinekadrugalicamogliboljepomoćiilikakosuvasmoglivišepodržati?
� Možeteliopisatikojajekompetencijapotrebnaigdjesevašakompetencijamožepoboljšati?
Željelibismodanamodržiteprezentacijuutrajanjuod15minutaiobuhvatatiteštojevišemogućegorenavedenih tema.
![Page 28: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/28.jpg)
26 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
Nakonpočetnogperiodaobuke,novipolaznicisupozvani da razviju svoje projekte za promovisanje kompetencije„učitikakoseuči“.Tokomsprovođenjanovihprojekata,novoosnovanezajedniceorganizovalesu povremene sastanke kako bi raspravljali o iskustvima,analiziralizajedničkeizazoveiučiliizgrešaka ili dobre prakse drugih. Nastavnici su radili na poboljšanju sopstvene prakse u smislu prenošenja što kvalitetnijekompetencije„učitikakoseuči“učenicimakrozakcionoučenje.Nastavnicisutakođeradiliuzajednicipraksepoprincipumrežehorizontalnogučenjagdjesuučilizajednoijednioddrugih.
Treneri su imali ulogu facilitatora u svakoj od devet zajednicaprakse,obezbjeđujućistrukturuzarazmjenuiskustava i sa trenerima iz ostalih škola. Treneri su takođeradilisadrugimtrenerimaizCPDinicijative
u drugoj unakrsnoj zajednici prakse u cilju razmjene znanjaiunaprjeđenjaobuke,stimdajevećidiokomunikacijebiozasnovannaCPDplatformi.Dalje,treneri i facilitatori tih devet školskih zajednica prakse subilinadgledaniisavjetovaniodstranemeđunarodnihilokalnihkonsultanataETF-a.Učenjeirazvojkompetencija nastavnika su se zato odvijali na dva međusobnopovezananivoauzobostranupodršku:jedannivounutarsvakepojedinačneškole,adrugijebiozajedničkiunakrsniškolskinivo,kakojeprikazanona slici 3.2.
Na projektu su radila dva eksterna konsultanta: međunarodnikonsultantjeradiobezdirektnogprisustva u cilju podrške trenerima i lokalnom ekspertu popotrebi,dokjelokalniekspertbiomnogovišeuključenuobuku,posjećujućiškoleipružajućipodršku
trenerima kada je to potrebno. Oba konsultanta su pratilaobukuidaladoprinosfinalnojkonferencijizarazmjenuznanjakojajeodržananakrajuprojekta.Eksternistručnjaciikonsultantiigrajuključnuuloguuodržavanjumetodologija,podsticanjusaradnjeizmeđuinstitucijaiolakšavanjurazmjeneznanja,auovomkonkretnomslučaju,uključivanjecrnogorskogfacilitatora je bio korak od neprocjenjive koristi u svladavanjujezičkihidrugihlokalnihpreprekausljedećimrundama.
ETFjeveomapažljivopratilasprovođenjeprojekta,obezbjeđujućidodatnekonsultacije,uvideipreporukeusvimfazamaizradeisprovođenjaCPDmodela.ETFjetakođeimaladirektnusaradnjusaCentromzastručnoobrazovanjeiZavodomzaškolstvouciljuobezbjeđivanjanjihovepodrškeaktivnostimaigarantovanjaodrživosti.
CentarzastručnoobrazovanjeiZavodzaškolstvosubiliaktivnipartneriuprojektu,preuzimaliodgovornost za imenovanje trenera (sa njihovog spiska kvalifikovanihtrenera)ipažljivopratiliprojekat.Onisutakođebiliodgovornizakreiranjeinternetstranicenakojoj bi primjeri dobre prakse mogli biti objavljeni i gdje bi treneri mogli da razmijene znanja i materijale.
4.3 INSTRUMENTI NADZORA
Projektneaktivnosti,pogotovokadasesprovodenadecentralizovaniškolskinačin,zahtijevajujasnesmjernice i instrumente nadzora kako bi se obezbijedilo uspješnoizvršenjeiomogućilomjerenjenapretka.Stoga,jasnesmjernice(PRIKAZ 4.2) dostavljene su u devetškolakojeučestvujuuCPDinicijativirazvijenojuprvoj polovini 2011. godine.
SLIKA 4.2 INTERNET STRANICA ZA CPD MODEL U CRNOJ GORI
![Page 29: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/29.jpg)
4. KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U ŠKOLSKIM ZAJEDNICAMA PRAKSE: PROCES U CRNOJ GORI 27
PRIKAZ 4.2 SMJERNICE ZA PRAĆENJE NAPRETKA
Projektni prijedloziKljučne kompetencije(učitikakoseuči,preduzetništvo).Kratak pregled faze školski profesionalni razvoj (zajednica prakse) u vašoj školi. � Da li je u potpunosti razvijen i da li funkcioniše? � Da li je vaš projekat dio godišnjeg školskog plana?
IzvođačiCilj projekta:opšticiljprojektauvašojškoli–uključujućiiobukuzanastavnike,kaoiciljzaučenike.Ciljevi: posebnipredmetizarazličiteciljnegrupe,različitefaze.Ciljna grupa (grupe): opišiteciljnegrupe(neposredneiposredne),dajtekonkretnepodatke i razloge za svoj izbor.Projektni tim/tim trenera.
ProcesiRaspored:
MjesecAktivnost
I II III IV V
1. Pripremna faza
1.1 ...
1.2 ...
...
2.Sprovođenje
2.1…
2.2…
...
3.Završetak,izvještavanje
� Koliko ste planirali da traje projekat? � Kada bi ga trebalo sprovesti?
Plan obuke: � Kakojeobukaplanirana(cijelidan,nekolikosatidnevno,višeodgodinudana,tokomkratkogvremenskogperioda,itd.)?
Obuka: � Kakvaobukajeplaniranailidalijevećsprovedena? � Ukojojmjerijepraksabilauključenauprocesobukeiliukojojmjeristeplaniraliuključivanjeprakseuobuku?
RezultatiZadovoljstvo: � Kolikosuzadovoljniučesnici(nastavnici)? � Kolikosuzadovoljniučenici? � Kolikojezadovoljnalokalnazajednica(upravaškole,roditeljiitd.)?
Ključni rezultati: � Da li je došlo do napretka u kompetencijama nastavnika? � Dalisuučenicistekliboljekompetencije(boljeocjene)? � Da li je saradnja poboljšana na nivou škole?
Procjena: plan procjene vašeg projekta.Identifikovane prepreke i kako ih savladati: promjene u školskom razvoju kompetencijaubudućnosti.
Potrebna podrškaOd centralnih nadležnih organa: � Dalisteutvrdilibilokakveelementeuvezisakojimaželitedaimatepodrškucentralnihnadležnihorgana?
Od lokalnog eksperta: � Dalivamjepotrebnabilokakvapomoćodstranelokalnogekspertauvezisaprimjenomstečenogznanjanastavnikauučionicamanadobrobitučenika?
� Dalivamjepotrebnapodrškauunaprjeđivanjuključnihkompetencijaučenika? � Dalivamjepotrebnapomoćuvezisadokumentacijomopostignutim
rezultatima?
![Page 30: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/30.jpg)
28 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
4.4 REZULTATI I ODRŽIVOST
Šanse da se materijalizuje školska in-servis obuke nastavnika nakon završetka projekta ETF su velike i dobre.ČinisedaraspodjelaobavezaizmeđudržaveiprojekatauškolamauCrnojGoridobrofunkcionše,asadajevažnodasenoveškoleuključeumrežu.Formalno priznanje školskog modaliteta za in-servis obuku nastavnika u Crnoj Gori po propisima Zavoda zaškolstvoiCentrazastručnoobrazovanjepružadobru pravnu i administrativnu osnovu za podizanje CPDinicijativenanacionalninivo.TekućeplaniranjepredpristupnoginstrumentaIVzafinansiranje(IPA)predstavljadobruprilikuzaodržavanjemrežei organizaciju redovne nacionalne radionice za razmjenuiskustava.ProcesćebitiorganizovannabaziprojektnelogikeEvropskogsocijalnogfonda,gdjeselokalniprojektniprijedloziproslijeđujunacionalnom
centru,anovacjenamijenjenzapokretanjeaktivnostiorganizovanih na osnovu rada na projektu. Upravo je talogikaonoštostojiizapripremeoveinicijative,aprojekatjevećzapočet.
Dvadesetučesnikajeobučenodaradekaotreneriuškolama,gdjejefokusposebnostavljennaključnukompetenciju„učitikakoseuči“,agrupaučesnikaje registrovana kao potencijalni nastavnici-treneri u saradnji sa Zavodom za školstvo. Iskustva programa obuke obezbijedila su nove informaicije za namjenski školskiprogramobukeukataloguzastručnousavršavanjenastavnika.Ovajnoviprogramćebitipredstavljen od strane trenera odabranih sa spiska uspješnihučesnikaobuke.Novitrenerićeobezbijeditidaljuobukuokompetenciji„učitikakoseuči“ucrnogorskomsrednjoškolskogobrazovanju,uključujućiiškolezastručnoobrazovanje.
![Page 31: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/31.jpg)
29
5. ISKUSTVA I PREPORUKE
Ovo posljednje poglavlje opisuje pouke koje je ETF izvukaotokomsprovođenjapilotprojektaškolskogmodelaCDP-azanastavnikeuškolamazastručnoobrazovanje,prijepokušajaizdvajanja,strukturiranjaiorganizovanjaglavnihizvučenihpoukakakobiseobezbijedileefikasnesmjernicezasličnevježbeudrugim situacijama ili kontekstima.
5.1 ZAHTJEVI ZA KAPACITETIMA
INSTITUCIONALNO UPORIŠTE
Institucionalni „dom“ za školsku in-servis obuku je apsolutno neophodan kako bi se osigurao sistemski pristup ovom modelu. Ovo nacionalno uporište mora daobezbijedisredstva,dimenzioniranje,sporazumesaškolama,strateškoupravljanjeiprostorzaredovnesastankečlanovamrežeobuke.Obezbjeđivanjeprostorijazasastankejebitnojeromogućavarazmjenusistemskogiskustvaiznanja,obezbjeđujenove informacije za razvoj ovog posla u skladu sa nacionalnimpotrebama,praćenjetrendovaiširenjedobreprakseusvimškolamazastručnoobrazovanje.
Modelmorabitičvrstougrađenuškolskeorganizacijeimoraseobezbijeditidovoljnostručnihimetodičkihresursa,jerbiseusuprotnomsprovođenjemodelamoglosuočitisanizomekonomskihipraktičnihpreprekausaradnji.UkonkretnomslučajurealizacijeovemetodeuCrnojGori,tepreprekesudjelimičnoizbjegnutekrozpotpisivanjeinicijalnogugovoraizmeđu
rukovodstvaškolaiCentrazastručnoobrazovanje,ikrozobezbjeđivanjezajedničkogokvirazarazvojprofesionalnih konsultantskih resursa i uspostavljanje mrežezanastavnike-trenereizškola.
Svakaškolaučesnicamoraimatinajmanje:(i)aktivanprojekatkojimorasprovestiodpočetneidejedonjenerealizacije;(ii)najmanjedvanastavnikakojisuuključeniuprojekat;(iii)posvećenuupravuškolekojajespremnadaobezbijedipotrebneokvireiresursezaprojekat;(iv)detalje„upravljanja“projektommrežeučenja(teorijskaimetodičkaosnovaprojektakojuobezbjeđujeikontinuiranoodržavaCentarzastručnoobrazovanjenanivoudržave);i(v)savjetovanjekojeobezbjeđujunacionalni(aponekadimeđunarodni)stručnjacizaučesnike.
PLATFORMA PEDAGOŠKIH RESURSA ZA MREŽE UČENJA
Centralna institucija treba da osigura konstantnu pedagoškustručnostimetodološkaznanjauškolamauključenimulokalnirazvojkrozobezbjeđivanjespecijalizovanogosoblja,biloonihkojisuzaposleninakratkoročnojosnovidirektnoodstraneCentrazastručnoobrazovanjeilidrugihinstitucija,jerčestomožebitipotrebnoad hoc angažovanjestručnjakauodređenimfazamaprojekta.Osposobljeninastavnici-treneriizmrežeučenjatrebadabuduuključeniuovuvrstupozicijenadržavnomnivou.
ZAHTJEVI ZA RESURSIMA
Školska in-servis obuka nastavnika za prenošenje ključnihkompetencijamožepredstavljativrlo
ekonomičannačinzarazvojkompetencijauškolama,alijošuvijekpostojipotrebazaodređenimresursima.Treba da postoji centralizovana raspodjela sredstava za: organizaciju radionica i sastanaka za razmjenu iskustava,obezbjeđivanjeljudskihresursazapokretanjemrežeučenja,mentorstvauškolamagdjejetopotrebnoiorganizacijupromotivnihdogađajaiinicijativazaodnosesjavnošću.Školemorajuizdvojitisredstvapotrebnabilouciljuoslobađanjatreneraodnekih njihovih redovnih zadataka ili im to nadoknaditi na drugenačine.Školemorajunapravitimjestazatimovenastavnika za rad na projektu planiranja programa za školsku godinu kao formalizovane strategije koja za cilj ima poboljšanje kvaliteta i inovacije.
PODSTICAJI ZA TRENERE
Školskain-servisobukanastavnikanemožesegraditi na temelju dodatnog dobrovoljnog rada od straneveomaposvećenihnastavnikaspremnihdapreuzmu odgovornost za razvoj pedagoškog rada kroz obuku svojih kolega. Podsticaji za ovu vrstu posla se morajuobezbijeditinanivousisitema,apostojiihitnapotreba da se trenerima obezbijedi dodatno vrijeme potrebno da bi ovaj rad postao dio njihovih redovnih zadataka u školama. Ova vrsta aktivnosti obuke mora bitiprepoznatanacentralnomnivoukaovažankorakurazvojukarijere,atreneritakođetrebadadobijuslužbenecertifikateodstraneMinistarstvaprosvjete.Nakonzvaničnogpriznanja,treneribitrebalodaimajupravo da rade kao nastavnici-treneri u drugim školama idabuduplaćenizasvojrad.Onibitakođetrebalodaimajuprivilegovanpristupdomaćimkonferencijama,sponzorskimprojekatimaidrugimmeđunarodnimaktivnostima.
![Page 32: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/32.jpg)
30 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
EKSTERNA KONSULTANTSKA PODRŠKA ZA MREŽE UČENJA
ŠkolebitrebalodaprivukubesplatnustručnupomoćipristupdrugimizvorimaresursakrozdržavneinstitucijekaoštojeCentarzastručnoobrazovanje.UCrnojGori,konsultantskeuslugesuponudilimeđunarodnistručnjaciidomaćikolege,kojejeugovorilaETF,atokom trajanja projekta organizovane su radionice kojesupredstavljaleprilikuzameđusobnurazmjenuznanjaiinspiracijeizmeđuškolaučesnica.Ovieksternikonsultantiprojektaigrajuvažnuuloguuodređivanjufokusaikoncepata,izbormetoda,dimenzioniranjuprojektaikreiranjuodrživihprojektnihprijedloga,aprocesnećemoćidafunkcionišebeznjihovogučešća.Trenutno iskustvo pokazuje da je njihov doprinos veomavažanuodržavanjunapretkaukontinuiranomprofesionalnom razvoju.
Konsultantitakođeimajuvažnuuloguupodsticanjuorganizovanogradanaprojektuuškolama,budućidarazvojniprocesnijeposaozapočetnike.UCrnojGori,većinaučesnikaimalajeodređenoiskustvosaprojektom,ametodradajebiovećpoznatodabranimtrenerima.Međutim,formulacijaprojektazahtijevaznačajanobimposlanapisanju-održavanjusastanaka-razmišljanju što zahtijeva visok nivo koncentracije projektnogtima,štomožebititeškopostićiuvremenskom periodu planiranom za izvršenje zadataka nastave u školama. Eksterni konsultanti mogu imati veomaznačajnuuloguuovomsegmentuipodsticanjunapretka procesa.
5.2 RAZMJENA ZNANJA
Razmjena i širenje znanja po principu nastavnik-nastavniku ne dešava se samo po sebi. Za to je
potrebna organizovana i planirana strategija. Po CPD modelu,razmjenaznanjajeorganizovanakrozmrežehorizontalnogučenja,gdjesenastavnici-treneriredovnosastajuuškolamakojeučestvujuuprojektu.Ovezajedničkeprezentacijeiskustavapokazalesudasuškolskeimeđuškolskemrežepružilenadahnuće,energijuipažnjuiuistovrijemebileforumzarazmjenudobrihprimjeraobnovljeneprakse.Ciljangažovanihnastavnikajestedanastaveodržavanjemreženakon završetka projekta kroz izgradnju sinergije i stečenogznanjakrozzajedničkiraddevetškolaunutarzajedničkogokvira,kaoiširenjeovakvemrežekrozotvorenetematskearanžmanezamnogovišeučesnika.
Dakle,konceptrazmjeneznanjameđučlanovimagrupeunutar školske zajednice prakse i ideje o razmjeni znanjameđuškolamamorabitipažljivouvedeniobrazložen,atrebakreiratiielektronskuplatformu.Rezultatiusmislukorisnihalata,metoda,novihznanja,dobrih ideja i savjeta treba da budu objavljeni na sistematičannačinprekoelektronskeplatforme,dokznanja i iskustava treba razmjenjivati tokom trajanja procesa,akojaopettrebasistematizovatinazavršnojradionici projekta.
5.3 PREPORUKE
Naosnovuovihrazmišljanjakreiranesusljedećepreporuke.
PREPORUKE ZA KREATORE POLITIKA
� Formalizovati i institucionalizovati školsku in-servis obukuzastručneškolekaododatnukomponentuuzredovnuobuku,uspostavljajućitemeljnupedagoškuinicijalnuobukunastavnikaustručnimškolama,pomogućnostiuznačinradakojibibio
zasnovan na „dvojnom sistemu“ gdje se fakultetsko obrazovanjemijenjasaobukomuučionicama.
� Uspostaviti nacionalnu strukturu karijere za nastavnike,krozkojućesepriznavatiicijenitidodatniradtreneraiškola,iponuditiprivlačnepodsticajezaonenastavnikekojisezalažuzapoboljšanjekvalitetanastaveiučenjauškolama.
� Iskoristitieksterneresurse,gdjejetomoguće,kakobiseosiguralodanovimodelipočnudaseprimjenjujuipostanusamoodržividiorazvojakompetencija nastavnika.
PREPORUKE ZA RUKOVODSTVO ŠKOLA
� Obezbijeditidakontinuiranoulaganjeustručnousavršavanje kompetencija nastavnika postane sastavni dio godišnjeg plana škole i osigurati njegovudostupnostrazličitimzajednicama.
� Odvojiti potrebne interne resurse u školi u cilju profesionalizacijetrenerausvojojnovojfunkciji,itražitieksternofinansiranjezaširenješkolskihrazvojnih aktivnosti.
� Zauzetiodlučanividljivliderskistavopedagoškomradunarazvojuuškolamaiaktivnopodržatikreativnost,inovativnostirazvojkvalitetanastaveiprocesaučenja.
PREPORUKE ZA NASTAVNIKE-TRENERE/FACILITATORE ZAJEDNICE PRAKSE
� Profesionalizovati novu ulogu školskog nastavnika-trenerairaditinazvaničnomprepoznavanjufunkcijeunutar cjelokupne organizacije škole.
� Očuvatiirazvijatizajednicuprakseuspostavljenuzajedno sa kolegama iz drugih škola i koristiti internetplatformuštojevišemoguće.
� Preduzeti inicijativu i dati prijedloge (sami ili s kolegama iz zajednice prakse) u interakciji sa CentromzastručnoobrazovanjeiZavodomzaškolstvo u cilju proširenja aktivnosti vaših trenera.
![Page 33: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/33.jpg)
31
SPISAK AKRONIMA
CoP Communityofpractice(zajednicaprakse)
CPD Continuing professional development (kontinuirani profesionalni razvoj)
ETF European Training Foundation (Evropska fondacija za obuku)
GIZ Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit
ICT Informationandcommunicationtechnology(informacionihikomunikacionihtehnologija)
IPA Instrument for Pre-Accession Assistance (predpristupnog instrumenta)
![Page 34: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/34.jpg)
![Page 35: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/35.jpg)
33
REFERENCE
EvropskiparlamentiSavjetEvropskeunije,‘Recommendation of the European Parliament andoftheCouncilof18December2006onkeycompetencesforlifelonglearning’[PreporukaEvropskog parlamenta i Savjeta od 18. decembra 2006.godineoključnimkompetencijamazacjeloživotnoučenje],Official Journal of the European Union,l394/10,30.Decembra2006.
Hord,S.M.iRutherford,W.l.,‘Creatingaprofessionallearningcommunity:CottonwoodCreekSchool’[Stvaranjeprofesionalnezajedniceučenja:KotonvudKrikškola],Issues about change, 6(2),SouthwestEducationalDevelopmentlaboratory,Ostin,TX,1998.
Marquardt,M.,leonard,H.S.,Freedman,A.iHill,C.,Action learning for developing leaders and organizations: Principles, strategies, and cases [Akcionoučenjezarazvojlideraiorganizacija:Principi,strategije,iprimjeri],AmericanPsychologicalAssociation,Vašington,DC,2009.
McDermott,R.,Knowing in community: 10 critical success factors in building communities of practice [Znanjeuzajednici:10ključnihfaktorauspjehauzgradnjizajedniceprakse],[navezi],2001.Preuzeto24.jun2013.:www.co-i-l.com/coil/knowledge-garden/cop/knowing.shtml
Nielsen,S.(ed.),Evropskafondacijazaobuku,Learning from ‘LEARN’ – Horizontal learning in a community of practice in South Eastern Europe [Učitikakoseuči:HorizontalnoučenjeuzajedniciprakseujugoistočnojEuropi],PublicationsOfficeoftheEuropeanUnion,luksemburg,2011.
Petkova,E.,Feiler,l.iNielsen,S.,Evropskafondacijazaobuku,Montenegro – Review of human resources development [CrnaGora–Odjeljenjezaljudskeresurse],PublicationsOfficeoftheEuropeanUnion,luksemburg,2010.
Popović,D.etal.,Školski profesionalni razvoj: Smjernice za škole,Zavodzaškolstvo,Podgorica,2009.
Pór,G., Building a case for communities of practice: What makes communities of practice an economic imperative?[Kreiranjeprimjerazazajedniceprakse:Štačinizajedniceprakseekonomskimimperativom?], [navezi], 2001. Preuzeto 24. Jun 2013.:www.co-i-l.com/coil/knowledge-garden/cop/thought.shtml
Project-organised training: The project method,[navezi],Associazioneinternazionaleimpegnocivile,bezdatuma.Preuzeto24.jun2013.:www.impegnocivile.it/club%20amici%20di%20quasimodo/attivit%C3%A0/the%20project%20method.htm
Revans,R.W.,The origins and growth of action learning [Porijekloirazvojakcionogučenja],Chartwell-Bratt,Bromley,1982.
Smylie,M.A.,‘Teacherlearningintheworkplace:Implicationsforschoolreform’[Nastavnikkojiučinaradnommjestu:Implikacijezaškolskereforme],uGuskey,T.R.iHuberman,M.(eds),Professional development in education: New paradigms and practices [Profesionalnirazvojuobrazovanju:Noveparadigmeiprakse],TeachersCollegePress,Njujork,NY,1995.
Stielau,j.,Horizontal learning: Background, practice and possibility [Horizontalnoučenje:Osnovneinformacije,praksaimogućnosti],CommunityDevelopmentResourceAssociation,2007.
Vujačić,l.,Đorđević,j.iMićović,N.,‘Nationalreport–Montenegro’[Nacionalniizvještaj–CrneGore],uZgaga,P.(ed.),The prospects of teacher education in South-east Europe [PerspektiveedukacijenastavnikaujugoistočnojEuropi],ljubljana,2006.,str. 401-36.
Wenger,E.,Communities of practice: Learning, meaning and identity[Zajedniceprakse:Učenje,značenjeiidentitet],CambridgeUniversityPress,1998.
Wenger,E.,Communities of practice: A brief introduction[Zajedniceprakse],[navezi],2006.Preuzeto24.jun2013.:www.ewenger.com/theory/index.htm
Wenger,E.,McDermott,R.iSnyder,W.M.,Cultivating communities of practice: A guide to managing knowledge[Njegovanjezajedniceprakse:Vodičzaupravljanjeznanjem],HarvardBusinessSchoolPress,Boston,MA,2002.
![Page 36: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/36.jpg)
![Page 37: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/37.jpg)
EUROPEAN TRAINING FOUNDATION
ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE
luxembourg:PublicationsOfficeofthe European Union
2013–36pp.–29.7x21.0cm
ISBN:978-92-9157-612-8 doi:10.2816/19702
![Page 38: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/38.jpg)
![Page 39: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/39.jpg)
HOW TO OBTAIN EU PUBLICATIONS
Our priced publications are available from EU Bookshop (http://bookshop.europa.eu), where you can place an order with the sales agent of your choice.
The Publications Office has a worldwide network of sales agents. You can obtain their contact details by sending a fax to (352) 29 29-42758.
Europe Direct is a service to help youfind answers to your questions
about the European Union
Freephone number (*):00 800 6 7 8 9 10 11
(*) Certain mobile telephone operators do not allowaccess to 00 800 numbers or these calls may be billed.
More information on the European Unionis available on the Internet(http://europa.eu).
Cataloguing data can be found at the end of this publication.
Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2013.
ISBN: 978-92-9157-612-8doi:10.2816/19702
© European Training Foundation, 2013.
Reproduction is authorised provided the sourceis acknowledged.
Printed in Italy © Cover photos: UN Photo/Pasqual Gorriz - Fotolia/Gina Sanders - ILO/Crozet M.
![Page 40: ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE …](https://reader031.vdocuments.net/reader031/viewer/2022012510/6187a55e82a24c3adc48edca/html5/thumbnails/40.jpg)
TA-0
3-13
-437
-0E
-C
CONTACT US
Further information can befound on the ETF website:www.etf.europa.eu
For any additional informationplease contact:
European Training FoundationCommunication DepartmentVilla GualinoViale Settimio Severo 65I – 10133 Torino
E [email protected] +39 011 630 2200T +39 011 630 2222
ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKENASTAVNIKA IZ CRNE GOREPRIRUČNIK ZA KREATORE POLITIKA I PRAKTIČARE