U Kupljenovu dograđena

škola i sagrađena

sportska dvorana

Broj 122 listopad 2018. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 6-7

ŠKOLSTVO

OBRAZOVANJE

Prijem za učitelje koji su otišli u mirovinu

Organizirana konferencija o razvoju pametnih sela

POLJOPRIVREDA

Str. 4-5

Str. 6-7

Primili zahvalnice za višestruko darovanu krv

CRVENI KRIŽ Str. 18-19

32 Ž KŽ K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018. KOMUNALNA INFRASTRUKTURAKOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Poštovani čitatelji,

vrlo živa aktivnost popraćena lijepim vremenskim prilikama karakteristika je mjeseca listopada u Zagrebač-koj županiji. Poljoprivredni poslovi su u punom jeku, učenici i studenti 'zagrijali' su stolice, a ne manjka ni društvenih i političkih događaja.Otvorena je dograđena škola u Kupljenovu, s novosagrađenom sportskom dvoranom s odbojkaškim i košarkaškim igralištem na njezinu krovu. U suradnji s Uredom zastupnice u Europ-skom parlamentu Ivane Maletić, Županija je organizirala konferenciju Pametna sela - probudimo Hrvatsku - primjer Zagrebačka županija. Svečanošću u Jastrebarskom Županija je obilježila nacionalni Dan dobrovoljnih darivatelja krvi, a u Svetoj Nedelji je zahvalila učiteljima koji su otišli u mirovinu. Održana je početna konferencija projekta „Posjetiteljski centar Sošice“, investicije vrijedne oko 28 milijuna kuna, čiji je cilj una-prijediti sustav posjećivanja Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje i pridonijeti razvoju ovoga kraja. Održana je i početna konferencija projekta „In cultura veritas“ ko-jemu je Zagrebačka županija vodeći partner. Vrijednost ovoga projekta je milijun eura. U Rakovcu je na spoju dviju županijskih cesta sagrađen kružni tok, proširena cesta uz groblje, izvedena oborinska odvodnja, sagrađeno parkiralište i nogostup. Investicija je vrijedna 1,63 milijuna kuna od čega je Županijska uprava za ceste osigurala 1,42 milijuna kuna, a ostatak Općina Rakovec.U Zaprešiću je, u sklopu proslave Dana grada, organiziran tradicionalni Sajam gospodar-stva. Održano je i nekoliko izložbeno-prodaj-nih i turističkih manifestacija - Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba, Bučijada, Gastro Turopolja... Svečani koncert u dvorani „Globus“ na Zagre-bačkom velesajmu organiziran je u prigodi 20. obljetnice Zajednice kulturno-umjetnič-kih udruga Zagrebačke županije.Poštovani čitatelji, kao i obično, informirajte se u Kronici o događajima u našoj županiji.

Pozdravlja vas vaš urednik Zlatko Herček, dipl. oec

JESTE LI ZNALI?Učitelj, pisac, prevoditelj i

etnograf Milan Lang (1863. Volavje kod Jastrebarskoga - 1953. Samobor) utemeljio

je u Samoboru prvu školsku knjižnicu i prirodoslovnu

zbirku

RIJEČ UREDNIKA

Centar će se graditi u istočnom produžetku centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba u Resniku

IZRADA STUDIJSKO-PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA GRADNJU CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB

Zajedničko zbrinjavanje komunalnog otpada Zagreba i Zagrebačke županije

greba i Zagrebačke županije. Gradit će se u istočnom produžetku centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba u Resniku.

Izrada studijsko-projektne dokumenta-cije, procijenjene vrijednosti 30 milijuna kuna, s 85% sredstava (25,5 milijuna kuna) sufinancirat će se iz Kohezijskog fonda EU,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio je sufinanci-

ranje u iznosu od 5% (1,5 mili-juna), a uskoro će biti potpisan i ugovor o sufinanciranju, ta-kođer s 5%, s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. Preostalih 5% vrijednosti

projekta, u omjeru 75%-25% osigurat će Grad Zagreb i Zagre-

bačka županija.

Î Izrada studijsko-projektne dokumentacije obuhvaća, uz ostalo, izradu studije izvod-ljivosti s analizom troškova, koristi i analizom poslovnog modela, studije utjecaja na okoliš, izradu idejnog projek-ta CGO-a, ishođenje lokacij-ske dozvole i projektne prijave (aplikacijskog paketa) za EU financiranje same gradnje, izradu projektno-tehničke dokumentacije za pretovarne stanice (maksimalno osam na području Zagrebačke županije), kao i izradu doku-mentacije za javnu nabavu za gradnju Centra i pretovarnih stanica te dokumentacije za nabavu opreme potrebne za njihov rad.

ÎU ime Zagrebačke županije, predstavljanju projekta „Izrada studijsko-projektne dokumentacija za gradnju CGO Zagreb“, prisustvovala je zamjenica župana Nadica Žužak.- Svaka stvar ima svoga gospodara, pa tako i otpad. Svi zajedno moramo osvijestiti činjenicu da nije svaki otpad smeće. Dapače, veliki dio njega je ponovno uporabljiv. To je nešto na čemu moramo raditi kako bismo svi zajedno učinkovito gospodarili otpadom - rekla je zamjenica, istaknuvši pilot-projekte odvojenog sakupljanja otpada na kućnom pragu u Svetom Ivanu Zelini, Ivanić-Gradu i Bistri. - Stopa reciklaže popela se na 30%, dok se volumen odloženoga komunalnog otpada smanjio za 50%. Dokazali smo da se može - rekla je zamjenica Žužak. Uvodno su prisutne pozdravili gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i predsjednica Hrvatske udruge za gospo-darenje otpadom Aleksandra Anić Vučinić.

Sadržaj dokumentacije

Otpad nije smeće

❱ Izrada dokumentacije, proci-jenjene vrijednosti 30 miliju-na kuna, s 85% sredstava sufinancirat će se iz Kohezij-skog fonda Europske unije

Sredinom studenoga planira se objaviti otvoreni postupak javne nabave za izradu studijsko-projektne do-

kumentacije za gradnju Centra za gospodarenje otpadom Za-greb. U njemu će se, kada bude sagrađen, i tehnologijom koja će se izradom studijsko-projektne dokumentacije definirati, zbrinja-vati komunalni otpad s prostora Za-

- Ovisno o tijeku postupka, nadamo se do Uskrsa iduće godine ugovoriti izrađivača kompletne studijsko-projektne dokumenta-

NA PROSTORU

ŽUPANIJE GRADIT ĆE SE (MAKSIMALNO) OSAM PRETOVARNIH

STANICA

cije. Potom, u roku od 24 mjeseca dokumen-tacija mora biti izrađena, a u narednih deset mjeseci proći i provjeru Bruxellesa. Ako sve bude kako smo planirali, u ožujku 2022. mogli bismo pokrenuti tendere za gradnju centra - za predstavljanja projekta „Izrada studijsko-projektne dokumentacija za grad-nju CGO Zagreb“, rekao je Igor Zgomba, di-rektor Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom d.o.o., nositelja svih aktivnosti.

54 Ž K Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

Zagrebačka županija je u rujnu 2017. donijela Strategiju razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije do 2023., i time krenula prema pametnoj županiji

U SURADNJI S UREDOM EUROPARLAMENTARKE IVANE MALETIĆ ŽUPANIJA ORGANIZIRALA KONFERENCIJU 'PAMETNA SELA - PROBUDIMO HRVATSKU - PRIMJER ZAGREBAČKA ŽUPANIJA'

Prepoznati potrebe i prilike kojima će se zaustaviti iseljavanje iz ruralnih krajeva

O važnosti razvoja ruralnih krajeva, o izazovima ži-vota na selu, o tome što znači razvijati se i postati

pametno selo (smart village)..., govorilo se za konferencije Pa-metna sela - probudimo Hrvatsku - primjer Zagrebačka županija. Županija je konferenciju organi-zirala u suradnji s Uredom zastu-pnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić.

Inicijativu za razvoj pametnih sela u EU (EU Action for smart villages) pokrenuli su 2017. eu-roparlamentarci Franc Bogovič (Slovenija) i Tibor Szanyi (Ma-đarska). Europske akcije za pa-metna sela su skup mjera i politi-ka koje djeluju na razvoj ruralnih područja.

A što su pametna sela? Kako je za konferenci-je pojasnio slovenski zastupnik u Europ-skom parlamen-tu Franc Bogovič, definicija pametna sela podrazumijeva automatizaciju i ro-botizaciju poljoprivrede, ekonomiju dijeljenja (poput zajedničke uporabe poljopri-vrednih strojeva), kružnu eko-nomiju, digitalne platforme koje mogu zamijeniti osnovne usluge (e-zdravlje, e-uprava...), širo-kopojasni internet, korištenje obnovljivih izvora energije, do-punske djelatnosti na poljopri-vrednom gospodarstvu...

- Pojam smart villages sve se

ÎUz župana Stjepana Kožića, uvodno su sudionike panela pozdravile Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u RH i Marija Vučković, državna tajnica u Ministar-stvu poljoprivrede, ujedno i izaslanica predsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede. Državna tajnica je, uz ostalo, rekla da je dosad na području Zagrebačke županije kroz Program ruralnog razvoja RH ugovoreno projekata u vrijednosti 522 milijuna kuna. - Ugovoreno je 36 projekata za mlade poljoprivrednike, 91 projekt za male farme, dva projekta za vodoopskrbu i odvodnju, četiri projekta namijenjena poboljšanju temelj-nih usluga na selu, 11 projekata obnove nerazvrstanih cesta... - rekla je državna tajnica. Uvodna tematska izlaganja, koja su prethodila panel-raspravi, uz europarlamentar-ce Franca Bogovića i Ivanu Maletić, održali su Josip Juračak, predstojnik Zavoda za menadžment i ruralno poduzetništvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu (Zašto i kako RH treba razvijati pametna sela? - primjer Zagrebačka županija), Emilija Stojmenova Duh s Elektrotehničkog fakultetu u Ljubljani, ujedno i direktorica Digitalnog središta za inovacije Slovenije (Razvoj pametnih sela na primjeru Republike Slovenije) te Boštjan Kozole, direktor tvrtke Evrosad iz Krškog, najvećeg proizvođača voća u Slove-niji (Primjena smart rješenja u poduzeću Evrosad).

ÎU sklopu konferencije održana je i panel-rasprava Pametna sela za bolju Zagrebačku županiju i Republiku Hrvatsku. Panelisti su bili župan Stjepan Kožić, državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković, europarlamentarci Franc Bogovič i Ivana Maletić, načelnica Općine Rakovec Brankica Benc i predstojnik Katedre za ekonomske znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu Mladen Vedriš. Panel je moderirao Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista.

mr. sc. Ivana Maletić ÎKoncept pametnih

sela je nadogradnja politika ruralnog razvoja. Inicijativa pa-

metna sela pokrenuta je u Europskom parlamentu 2017., s ciljem 'adresira-nja' problema depopulacije i odljeva mozgova iz europskih sela u europska urbana područja. Zaživjela je donoše-njem Akcijskog plana Europske komisije za pametna sela.

mr. sc. Stjepan Kožić ÎMeđu prvima smo

se odlučili za stvaranje preduvjeta za po-boljšanje poslovnog

okruženja, obrazovanja, infrastrukture i povećanja kvalitete života na načelima pametne županije. Sada idemo korak dalje, jer jednaku brigu i pažnju zahtije-va i naš ruralni prostor.

Franc Bogović ÎPametna sela

imaju potencijal povećati gospodarsku i socijalnu koheziju

te poboljšati socijalnu jednakopravnost društva. Ona su podrška za preciznu po-ljoprivredu, ekonomiju dijeljenja, kružnu ekonomiju, bio-osnovano gospodarstvo (biobased economy), ruralni turizam...

mr. sc. Marija Vučković

ÎPametna sela nikako ne bi smjela podrazumijevati

jednaki pristup za sve. Teritorijalna osjetljivost i prepoznavanje posebnosti ključ su uspjeha.

doc. dr. sc. Josip Juračak

ÎMoramo iskoristiti svaku inicijativu za poboljšanje stanja

seoskih područja, koja propadaju. Pri-mjenom inicijative pametna sela učimo prepoznavati raznolikosti područja i pri-lagođavati politike tim raznolikostima.

doc. dr. Emilija Stojmenova Duh

ÎAko se žele razvijati pametna sela, a onda i pametne regije,

neophodan je brzi internet. Također, e-pismenost treba podići na osjetno višu razinu.

Program ruralnog razvoja RH

Panel rasprava

PAMETNA SELA SU SELA U

KOJIMA SE RAZVOJ DEFINIRA ZAJEDNO SA

STANOVNIŠTVOM

le koje imamo i staviti ih u funk-ciju ruralnog razvoja - rekla je I. Maletić, dodavši da se ne može govoriti o regionalnom razvoju ako se ne govori i o ruralnom ra-zvoju. A o njemu se u europskim politikama prvi puta počelo go-voriti 1996. godine.

- Postalo je jasno da se mlade ljude ne može zadržati na selu samo ulaganjima u poljoprivre-du. Stoga je 2010. uspostavljena posebna strategija za ruralni ra-zvoj - rekla je. Da bi se došlo do pametnog sela, naglasila je, važna je digitalizacija, bolja prometna povezanost i tehnološko podiza-nje ruralnih prostora kako bi oni postali atraktivniji za život mla-dih obitelji.

- Srž projekta pametnog sela je čovjek koji u svojoj sredini uži-va jednake povlastice u pogledu gospodarstva, društva, obrazova-nja i zdravstva kao i gradsko sta-novništvo - rekla je Ivana Maletić.

Konferenciju je otvorio župan Stjepan Kožić, koji je u uvodnom obraćanju rekao da ruralna poli-tika mora biti uključena i usmje-rena na stvaranje preduvjeta za razvoj pametnih sela.

- Život na selu može i mora biti privlačan, što nam dokazuje i či-tav niz europskih primjera u koji-ma ljudi sele iz napučenih i užur-

❱ Inicijativu za razvoj pametnih sela u EU pokrenuli su 2017. europarlamentarci Franc Bogovič (Slove-nija) i Tibor Szanyi (Mađarska)

banih gradskih sredina u mirnije seoske. Uzmemo li u obzir interes stanovnika za doseljenje na pod-ručje naše županije, konstantan porast broja gospodarstvenika i zaposlenih, onda je Zagrebačka županija predvodnica ovakvog trenda u Hrvatskoj. Naš je zada-tak da selo i ruralni prostor uči-nimo privlačnim za život mladih ljudi - rekao je župan. Naglasio je da je važan pokretač ruralnog ra-zvoja dostupnost širokopojasnog interneta, ali i edukacija stanov-ništva o prednostima korištenja novih tehnologija.

- Pred nama je velika, značajna

zadaća. Niz stvari koje treba po-krenuti. Zagrebačka županija je prošle godine donijela Strategiju razvoja informacijske i komu-nikacijske tehnologije i krenula prema pametnoj županiji. Cilj je podići kvalitetu života građana, konkurentnosti gospodarstva i efikasnosti javne uprave na nače-lima održivog razvoja uz primje-nu informacijsko-komunikacij-ske tehnologije - rekao je župan, dodavši da tranzicija, kroz koju prolaze ruralna područja diljem Europe, znači rizik, ali i stvarnu priliku da upravo ruralni prostor dobije novu i izraženiju ulogu.

više etablira u EU. No, on mora biti i u krovnim dokumentima i ciljevima Europske unije. Pa-metna sela imaju potencijal po-većati gospodarsku i socijalnu koheziju te poboljšati socijalnu

jednakopravnost. Stoga je jako značajna njegova

promocija i podno-šenje amandmana na uredbe buduće financijske per-spektive EU (2021.-

2027.) - rekao je Bogović, dodavši da

ideju pametnih sela tre-ba nadograđivati, a države,

županije, općine, i naposljetku stanovništvo ruralnih krajeva, trebaju prepoznati i potrebe i prilike koje će zaustaviti iselja-vanje iz ruralnih područja.

Pametna sela su, pojasnila je hrvatska europarlamentarka Ivana Maletić, sela u kojima se razvoj definira zajedno sa sta-novništvom, s mladima, nepro-

fitnim organizacijama, poduzet-nicima, poljoprivrednicima...

- Zajedno treba definirati po-tencijale, prepoznati prilike i temeljem toga utvrditi strateške ciljeve, projekte i aktivnosti. Važ-no je da svaka ruralna zajednica napravi svoj mali plan i program. Moramo iskoristiti sve potencija-

76 Ž K Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018. OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE

I SLUŽBENO OTVORENA DOGRAĐENA OSNOVNA ŠKOLA I NOVOSAGRAĐENA SPORTSKA DVORANA U KUPLJENOVU

Doprinos Grada Zaprešića pronatalitetnoj politici U dogradnju i energetsku obnovu škole, kao i gradnju sportske dvorane, zajedno s nabavnom opreme, uloženo je 26,6 milijuna kunaI službeno je otvorena dogra-

đena škola u Kupljenovu, s novosagrađenom sport-skom dvoranom. Na krovu

dvorane smješteno je sportsko igralište, odbojkaško i košarkaš-ko. Ovu školu, u šest razrednih odjela, sada u jednoj smjeni, po-lazi 81 učenik.

- Ovakva škola bila je naša dugogodišnja želja, a sada je ponos cijeloga kraja. Vjerujem,

oplemenit ćemo je prijenosom znanja i vrednotama koje ćemo njegovati u djeci - rekla je ravna-teljica Jadranka Kekelj.

U dogradnju i energetsku ob-novu škole, kao i gradnju jedno-dijelne sportske dvorane, zajed-no s nabavnom opreme, uloženo je 26,6 milijuna kuna. Najveći

ÎOvom proslavom želimo zahvaliti učiteljima na svemu što su učinili za djecu. Što su na njih prenijeli svoja znanja - poručio je župan Stjepan Kožić, dodavši da u današnja vremena učiteljima nije lako raditi. Njihov položaj u društvu, rekao je, nije dosegnuo status koji zaslužuju. - Stoga Županija pokušava na druge načine pripomoći da njihov rad bude ugodniji, prije svega ulaganjem u obrazovanje - rekao je župan. Osim gradnje škola i sportskih dvorana, u zadnje se vrijeme, nastavio je, dosta ulaže i u energetsku obnovu školskih zgrada. - Osigurali smo i pomoćnike u nastavi, a početkom listopada smo raspisali i natječaj za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija - rekao je župan.

ÎUčiteljima je njihov dan čestitao i gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec, rekavši da nije lako prenijeti znanje. - To je vještina koju treba cijeniti - rekao je.Uvodno se prisutnima obratio i ravnatelj OŠ Vladimira Dešćaka Ivica Pavlić. Prigodni glazbeno-recitatorski program izveli su učenici škole, pod vodstvom Zorana Jašeka, Mare Jularić i Darka Brajčića.

Ulaganje u obrazovanje

Vještina koju treba cijeniti

OSNOVNA ŠKOLA VLADIMIRA DEŠĆAKA U NOVAKIMA (GRAD SVETA NEDELJA) BILA DOMAĆIN PROSLAVE SVJETSKOG DANA UČITELJA

Zahvala za prenošenje znanja mladim generacijama

Županija je i ove godine obi-lježila Svjetski dan učitelja, 5. listopada. Domaćin sveča-

nosti bila je OŠ Vladimira Dešćaka u Novakima (grad Sveta Nedelja). Prigodne poklone zahvale primilo je 33 učitelja osnovnih i srednjih škola.

- Mi prosvjetni radnici uvijek smo znali kakva nam je sud-bina. No, ljubav prema radu, prema djeci, sve je nadja-čala. Radili smo s entuzi-jazmom, dajući sebe da bi djeca dala ono najbolje što mogu dati kroz odgoj i obra-zovanje - zahvalivši na prijemu,

u ime umirovljenih učitelja rekla je Đurđa Ivičar-Felja, dugogodišnja ravnateljica OŠ Velika Mlaka. U mi-rovinu je otišla s 42 godine radno-ga staža.

- Još u gimnaziji želja mi je bila raditi s djecom. Kasnije, znala sam da svakom učeniku treba pristupiti individualno da bi mogao napredovati. Trudila sam se da djeca, kada dolaze u

Učitelji koji su otišli u mirovinu dobili su ručni sat, a učiteljice unikatni nakit

iznos, 19,1 milijun kuna osigu-rao je osnivač škole Grad Zapre-šić, Županija je izdvojila 5,4 mili-juna, a Ministarstvo regionalnog razvoja 2 milijuna.

- Način financiranja trebao bi biti primjer kako raditi i

i produženi boravak u školi. - Ova investicija je doprinos

Grada pronatalitetnoj politici. Energetski smo obnovili škole u Pojatnom, Jablanovcu, upravo je završena rekonstrukcija OŠ Ljudevita Gaja, a pred nama je

gradnja sportske dvora-ne uz OŠ Antuna Au-

gustinčića - rekao je gradonačelnik Za-prešića Željko Turk, poručivši da se iz Zaprešića ne odlazi,

dapače, mlade obitelji u njega dolaze.

- Ove školske godine ima-mo više osnovnoškolaca. Ova-kvim investicijama, kroz obrazo-vanje, želimo našoj djeci pružiti bolju budućnost - rekao je.

PRIGODNE POKLONE PRIMILO JE

33 UČITELJA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA

U ŠEST RAZREDNIH ODJELA,

SADA U JEDNOJ SMJENI, ŠKOLU POLAZI 81

UČENIK

❛Znali smo kakva je sudbina prosvjet-nih radnika, no ljubav prema radu, prema djeci, sve je nadjačala - rekla je Đurđa Ivičar-Felja, dugogodišnja ravnateljica OŠ Velika Mlaka

školu, uvijek budu sretna - rekla je Đ. Ivičar-Felja.

U znak zahvalnosti, učitelji koji su otišli u mirovinu dobili su ručni

sat, a učiteljice unikatni nakit.

Đurđa Ivičar-Felja (u sredini)

❛Iz Zaprešića se ne odlazi, dapače, mlade obitelji u njega dolaze - poru-čio je gradonačelnik Željko Turk

u drugim sredinama. Zajedničkim snagama,

u ovom slučaju lokalne i regi-onalne uprave i Ministarstva regionalnog razvoja, lakše se dolazi do novih objekata, a time i nove kvalitete obrazovanja na našem području - poručio je župan Stjepan Kožić, podsjetiv-ši na osjetna ulaganja Županije u školstvo. Samo ove godine za

kapitalnu gradnju osigurano je 50 mi-lijuna kuna.

Preuređenjem po-stojećeg i dogradnjom novoga školskog prosto-ra, škola u Kupljenovu ima osam učionica s pripadajućim kabinetima, kuhinju, blagova-onicu, knjižnicu... Osim jedno-smjenske nastave, omogućen je

❱ Investiciju su zajedno financirali Grad, Županija i Ministar-stvo regionalnog razvoja

98 Ž K Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora Suvag, inicijativom Grada Za-

prešića, otvorila je u Zdrav-stvenom centru Zaprešić-sje-ver logopedsku ambulantu. U njoj će, od ponedjeljka do petka, u dvije smjene, raditi dva logopeda sa završenom verbotonalnom edukacijom.

- Otvaranje ove ambu-lante veliki je iskorak koji se naslanja na koncept „Zdrav-lje za sve“. Na ovaj način, oni-ma kojima je po-trebna, omogućili smo dostupnost logopedske usluge, jer svjedoci smo pove-ćanja broja osoba s jezičnim poremećajima. Iako stalno govorimo o djeci, ne smijemo zaboraviti ni porast govorno-jezične patolo-gije kod odrasle populacije - re-kla je Katarina Pavičić Dokoza, ravnateljica Su-vaga.

Uz djecu s govornim po-r e m e ć a j i m a , uslugu u logo-pedskoj ambu-lanti u Zapreši-

ću mogu dobiti i osobe nakon cerebrovaskularnog inzulta i osobe koje boluju od neurode-gerativnih bolesti.

Osnivač Suvaga je Grad Za-greb, pa je ambulantu otvorio gradonačelnik Milan Bandić, a ispred Županije svečanosti je prisustvovala zamjenica župa-na Nadica Žužak.

- Ambulanta će olak-šati liječenje djeci,

ali i odraslim paci-jentima koji imaju potrebu za ovom uslugom - rekla je zamjenica Žužak.

Gradonačelnik Zaprešića Željko

Turk rekao je da je logopedska usluga sve

više potrebna, a da će je u ovoj ambulanti koristiti ne samo stanovnici Zaprešića, nego i ci-jele županije.

psihosocijalnu pomoć. Najčešće je potrebna pacijentima s uzna-predovalim onkološkim i neuro-loškim bolestima te demencijom.

O radu dva mobilna palijativna tima na području županije (s ra-dom su počeli 1. lipnja) govorio je Miro Benčić, voditelj Projektnog tima za razvoj palijativne skrbi na području Zagrebačke županije.

- Ova nova djelatnost u sklopu Doma zdravlja Zagrebačke župa-nije sjajno je prihvaćena kod kori-snika. Trenutno punimo registar palijativnih pacijenata kako bi-

U SKLOPU SVJETSKOG DANA HOSPICIJA I PALIJATIVNE SKRBI ORGANIZIRANA TRIBINA 'SKRB O PALIJATIVNOM BOLESNIKU NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE'

Skrb za bolesnike koji boluju od teških i neizlječivih bolesti

položaj županije, nužno je ustro-jiti dodatne timove, specijalizirati liječnike i medicinske sestre za palijativnu skrb i angažirati vo-lontere kako bi se postojeći su-stav rasteretio - rekla je Marina Milčić, voditeljica samoborskoga

mobilnog palijativnog tima. O problemu razgraničavanja

palijativnih od kroničnih bo-lesnika dječje dobi govorio je

Renato Mittermayer, ravnatelj SB Gornja Bistra, dok je o tenden-ciji starenja stanovništva koja sa sobom nosi niz zdravstvenih problema, prvenstveno porast broja oboljelih od demencije i Al-zheimerove bolesti, predavanje održao Ninoslav Mimica, iz Klini-ke za psihijatriju Vrapče, ujedno i predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest. U ime Ministarstva zdravstva prisut-ne je pozdravila Sanja Predavec, voditeljica Službe za primarnu zdravstvenu zaštitu i zaštitu u za-jednici.

❱ Tendencija starenja stanovništva sa sobom nosi niz zdravstvenih problema, prvenstveno porast broja oboljelih od demencije i Alzhei-merove bolesti

❱ Palijativna skrb najčešće je potrebna pacijentima s uznapre-dovalim onkološkim i neurološkim bolestima te demencijom

❱ Na prostoru Zagrebačke županije, prema podacima Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, živi preko 5600 osoba s demencijom

Palijativa obuhvaća liječenje psihičke, fizičke, socijalne i duhovne boli, kao i psihosocijalnu pomoć

POLIKLINIKA ZA REHABILITACIJU SLUŠANJA I GOVORA

U Zaprešiću otvorena logopedska ambulanta U ambulanti će, od ponedjeljka do petka, u dvije smjene, raditi dva logopeda sa završenom verbotonalnom edukacijom

ÎŽupanija u 2019. planira pokrenuti pilot-projekt sufinanciranja smještaja palijativnih bolesnika u ustanovama socijalne skrbi. Stoga će do kraja ove godine organizirati savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kako bi se definirale potrebe i prikupila baza podataka o ustanovama socijalne skrbi koje bi mogle sudjelovati u pružanju smještaja. S pilot-projektom prisutne je upoznala Ksenija Čuljak, pročelnica Županije za zdravstvo i socijalnu skrb, rekavši da će njegovi korisnici moći biti palijativni bolesnici ili osobe oboljele od demencija, prvenstve-no Alzheimerove bolesti, koje su socijalno ugrožene i pravo na smještaj ostvaruju sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. Ključni partneri u provedbi ovoga projekta trebali bi biti domovi za starije i nemoćne osobe te centri za socijalnu skrb.- Cilj projekta je stvoriti uvjete za razvoj socijalnog partnerstva u svrhu smještaja i zbrinjavanja ciljane skupine korisnika - rekla je pročelnica Čuljak.Početak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću bit će obznanjen na mrežnoj stranici Županije, www.zagrebacka-zupanija.hr.

1. Poremećaj pamćenja

2. Poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti

3. Poteškoće govora, čitanja i pisanja

4. Gubitak prostorne i vremenske orijentacije

5. Pogrešne procjene i odluke

6. Poremećaj apstraktnog mišljenja

7. Učestalo gubljenje i zametanje stvari

8. Promjena raspoloženja i ponašanja

9. Promjena osobnosti

10. Gubitak interesa za socijalne aktivnosti (izvor: Hrvatska udruga za Alzhei-merovu bolest)

Smještaj palijativnih bolesnika u ustanove socijalne skrbi

Deset ranih znakova Alzheimerove bolesti

AMBULANTA ĆE OLAKŠATI

LIJEČENJE DJECI, ALI I ODRASLIM PACIJENTIMA

KOJI IMAJU POTREBU ZA LOGOPEDSKOM

USLUGOM

Tko su palijativni pacijenti, kako pomoći njima i nji-hovim bližnjima da lakše prebrode neizbježno, kako

napreduje rad mobilnih palijativ-nih timova i što je potrebno uči-niti kako bi se unaprijedio njihov rad - samo su neka od pitanja na koja je odgovor dan za tribine „Skrb o palijativnom bolesniku na području Zagre-bačke županije“. Organizirana je u prigodi Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi, a održana u Specijalnoj bolni-ci za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. Okupila je zdravstvene djelatnike župa-nijskoga Doma zdravlja, zapo-slenike centara za socijalnu skrb i ustanova socijalne skrbi, predstavnike Crvenoga križa...

Palijativna skrb je sveobuhvat-na skrb za bolesnike koji boluju od teških i neizlječivih bolesti, ali i članove njihovih obitelji. Obu-hvaća liječenje psihičke, fizičke, socijalne i duhovne boli, kao i

smo mogli predvidjeti potrebe za dodatnim timovima - rekao

je Benčić, dodavši da su te potre-be evidentne.

- Ugovoren je i treći mobilni pa-lijativni tim, čije će sjedište biti u Velikoj Gorici, a s radom će početi u studenome - rekao je Benčić.

Od 1. lipnja do 30. rujna ove

godine mobilni palijativni timovi u Samoboru i Iva-nić-Gradu bili su u 590 kućnih posjeta, što pro-sječno iznosi sedam posje-ta dnevno u osmosatnom radnom vremenu.

- S obzirom na površi-nu i specifičan geografski

1110 Ž K Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018. GOSPODARSTVO

Klub za zapošljavanje Zagrebačke županije i Obrtničke komore Zagreb RADO

poziva sve nezaposlene u dobi do 29 ili više od

50 godina na radionice koje ukljuËuju:

› Izradu profesionalnog plana traženja zaposlenja,

životopisa i prijava na natječaje

› Upoznavanje poslodavca koji nude praksu

ili zaposlenje

› Stjecanje novih vještina na edukacijama stručne

osposobljenosti za pojedina zanimanja

› Dobivanje detaljnih uputa o mogućnostima

samozapošljavanja i pisanju poslovnog

plana za potporu samozapošljavanja HZZ-a

Prijavite se u prostorijama udruženja obrtnika u gradovima ZagrebaËke županije ili na facebook stranici RADO.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj ove publikacij isključiva je odgovornost Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije.“Pametno i aktivno do sigurne budućnosti” UP.01.3.1.01.0043. Iznos projekta: 872.034,44 kn (100% EU potpora)

Klub za zapošljavanje RADO Klub za zapošljavanje Zagrebač-

ke županije i Obrtničke komore Zagreb - RADO kreće s odabi-rom kandidata, nezaposlenih

osoba, radi pripreme za njihovo zapo-šljavanje. Temeljem dva projekta za koja su sred-stva dobivena iz Europskoga socijalnog fonda - „Pametno i aktivno do sigurne budućnosti“ (prijavitelja Regionalne ra-zvojne agencije Zagrebačke županije) i „Osnaživanje i aktiviranje ranjivih skupi-na za tržište rada“ (prijavitelja Obrtničke komore Zagreb u partnerstvu s Agenci-jom za strukovno obrazovanje odraslih, Obrtničkim učilištem i Zagrebačkom žu-panijom) nastao je klub za zapošljava-nje RADO. Klub formalno djeluje unutar prostora Obrtničke komore Zagreb, u Ilici 49, a operativno će biti aktivan u prostorima udruženja obrtnika gradova Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko, Veli-ka Gorica, Dugo Selo, Ivanić-Grad, Vr-

bovec i Sveti Ivan Zelina.Obavještavanje, motiviranje i selekcija kandidata koji će pohađati radionice u organizaciji Kluba za zapošljavanje RADO započela je u listopadu i traje do kraja ove godine.

Ako ste nezaposlena mlada osoba do 29 godina starosti ili osoba iznad 50 godina starosti koja traži zaposlenje, ovo je prilika da se ohrabrite, pojača-te kompetencije pri traženju posla ili možda kroz radionice upoznate bu-dućeg poslodavca. Na vrijeme ćete biti obaviješteni o roku prijave.

Nezaposlene osobe, njih 48, imat će priliku steći nove kompetencije na edukacijama za zanimanja koja će biti objavljena naknadno. S njima će raditi stručnjaci bogatog iskustva, motivator, psiholog i karijerni savjetnik. Imat će priliku sudjelovati u tri vrste radionica

kroz koje će steći osnovna znanja o po-trebi vlastite samoprocjene u kontekstu tržišta rada i traženja zaposlenja, potre-bi razvijanja vještina, planiranja karijere i predstavljanja poslodavcu, naučit će pisati profesionalni plan traženja zapo-slenja, životopis i prijavu na natječaje, dobiti detaljne upute o mogućnostima samozapošljavanja i pisanju poslov-nog plana za potporu samozapošljava-nja HZZ-a... Nakon radionica moći će dolaziti na individualna savjetovanja, jednom u dva tjedna, u svakom gradu Zagrebačke županije u prostorijama udruženja obrtnika prema unaprijed utvrđenom rasporedu.Ovisno o stručnosti te potrebama lo-kalnih poduzetnika, na radionice će biti pozivani obrtnici koji će predstaviti svoj posao i potrebe za radnicima. Bit će to prilika da tražitelji zaposlenja upoznaju poslodavca koji bi ih mogao uzeti na praksu ili zaposliti.

GOSPODARSTVO

U sklopu trodnevna posjeta Hrvatskoj, tvrtke Fed u Rugvici i Iverpan u Sve-tom Ivanu Zelini, kao i SB

Naftalan u Ivanić-Gradu posjetilo je izaslanstvo kineske provincije Zhejiang. U ime Zagrebačke žu-panije, koja je, inicijativom Vele-poslanstva Narodne Republike Kine u RH, organizirala obilazak, izaslanstvo je primio pročelnik Upravnog odjela za gospodar-stvo Damir Fašaić.

- Zagrebačka županija ima sta-tus jedne od gospodarski najjačih i najperspektivnijih županija u RH. Imamo perspektivan geo-grafski položaj koji smo odlučili maksimalno iskoristiti razvojem poduzetničkih zona. Rezultati nisu izostali. Neke od najvećih domaćih, ali i stranih tvrtki od-lučile su svoju poduzetničku ak-tivnost razvijati upravo na našem području - rekao je Fašaić, do-davši da je Zagrebačka županija

Kinesko izaslanstvo posjetilo je tvrtke Fed i Iverpan te Specijalnu bolnicu Naftalan

Razgovaralo se o prijedlogu mirovinske reforme, stanju gospodarstva na području županije te pripremi i provedbi projekata sufinanciranih iz EU fondova

Sjednicu je održalo Gospodar-sko-socijalno vijeće u Zagre-bačkoj županiji. Razgovaralo

se o prijedlogu mirovinske re-forme, stanju gospodarstva na području županije te pripremi i provedbi projekata sufinancira-nih iz fondova Europske unije. Damir Fašaić, pročelnik Županije za gospodarstvo, iznio je podat-ke FINA-e za 2017., prema koji-ma su poduzetnici Zagrebačke županije drugi u Hrvatskoj pre-

ŽUPANIJU POSJETILO IZASLANSTVO KINESKE PROVINCIJE ZHEJIANG

Mogućnosti suradnje s malim i srednjim tvrtkama

SJEDNICU ODRŽALO GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

Prema ostvarenom prihodu, poduzetnici koji posluju na prostoru županije drugi u državi

ma ostvarenom prihodu i neto dobiti. Rekao je i da je krenula (sredinom listopada) isplata više od 5,3 milijuna kuna županijskih

Geng, u Hrvatskoj je bora-vilo s namjerom uspostavljanja suradnje s malim i srednjim po-duzećima te obrtima. Razgovore je vodilo i u Ministarstvu gospo-darstva i Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Provincija Zhejiang primorska je pokrajina na istoku Kine s 55 milijuna stanovnika, u kojoj po-sluje oko 5,8 milijuna tvrtki. Gos-podarstvo provincije bazirano je na brodogradnji, kemijskoj, pre-hrambenoj i građevinskoj indu-striji, a u posljednje vrijeme sve više na razvoju digitalne ekono-mije i informacijskih tehnologija.

učinkovita i kooperativna javna uprava, na usluzi investitorima, posebno kod ishođenja građevin-skih dozvola.

Kinesko izaslanstvo, koje je vodio generalni direktor provin-cijskog Odbora za ekonomiju i informacijske tehnologije Zhang

potpora poduzetnicima. Govoreći o europskim projek-

tima, Velimir Kokot, pročelnik za fondove EU, regionalnu i među-narodnu suradnju, rekao je da najveći interes postoji za mjere kojima Županija sufinancira, gra-dovima i općinama, izradu pro-jektne dokumentacije.

- U sklopu ove mjere dosad smo podržali 130 projekata, s učešćem od 60 do 100 posto uku-

pnih troškova, ovisno o indek-su razvijenosti jedinice lokalne samouprave - rekao je Kokot. Veliki interes, dodao je, postoji i za mjeru tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natje-čaje, zahvaljujući kojoj je, u raz-doblju od 2015. do 2018., sufi-nancirano 107 projekata.

1312 Ž K Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018. GRADOVI I OPĆINEGRADOVI I OPĆINE

U Rakovcu, na spoju dviju županijskih cesta, sagra-đen je, a krajem listopada i svečano otvoren kružni

tok. Istovremeno, proširena je i cesta uz groblje, izvedena obo-rinska odvodnja, sagrađeno par-kiralište i nogostup. Investicija je vrijedna 1,63 milijuna kuna, od čega je Županijska uprava za ceste (ŽUC) osigurala 1,42 milijuna, a Općina 213.000 kuna.

- Za nas je ovo veliki projekt! Nji-me je reguliran sve veći promet na cesti prema Mlaki, a istovremeno je postignuto smirivanje prometa u centru Rakovca. To nam je važ-no zbog svih sudionika u prometu, ponajprije djece - rekla je načel-nica Brankica Benc. Paralelno s gradnjom kružnog toka, dodala je, postavljena je i nova ograda na mjesnom groblju. Radove je sufi-nancirala Županija.

- Zahvala županu što podupire

Uz kružni tok, proširena je i cesta uz groblje, koje je dobilo novu ogradu, izvedena je oborinska odvodnja, sagrađeno parkiralište i nogostup

Sudjelovalo je gotovo 240 izlagača, iz Zaprešića i okolice, ali i susjednih gradova, pa i županijaGotovo 240 izlagača, iz Zapre-

šića i okolice, ali i susjednih gradova, pa i županija, sudje-

lovalo je na ovogodišnjem, trod-nevnom, 20. Sajmu gospodarstva u Zaprešiću. Organiziralo ga je Udruženje obrtnika Zaprešić, čija je predsjednica Jasenka Jan-čić rekla da se nakon 20 godina trebaju zbrojiti pozitivni učinci saj-ma, učinjene pogreš-ke, „zatvoriti knjiga i otvoriti nova“.

- Na sajmovima je sve manje proizvod-nih obrta, sve je manje većih tvrtki, a sve više OPG-ova s poljoprivrednom proizvodnjom. Unatoč tome, zado-voljstvo je što je naš sajam opstao i postao dio identiteta ovoga grada - rekla je J. Jančić. Poručila je da su se obrtnici uvijek borili s raznim poslovnim teškoćama, krizom,

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE I OPĆINA RAKOVEC INVESTIRALI 1,63 MILIJUNA KUNA U POBOLJŠANJE PROMETNE INFRASTRUKTURE

Kružni tok osigurao sigurniji promet u središtu Rakovca

UDRUŽENJE OBRTNIKA ZAPREŠIĆ ORGANIZIRALO 20. SAJAM GOSPODARSTVA

'Opstali smo jer je obrtništvo duboko ukorijenjeno u tradiciju naših obitelji'

duzetnike i obrtnike, zahvaljujući njima naš proračun se dobro puni. Započeli smo (sredinom listopada; op.a.) s isplatama potpora podu-zetništvu, u ukupnom iznosu od 5,3 milijuna kuna. Do kraja godine, rebalansom proračuna, osigurat ćemo i dodatna sredstva kako bi potpore dobili svi projekti koji su pozitivno ocijenjeni - rekla je N. Žužak.

Gradonačelnik Željko Turk rekao je da zaprešićkim poduzetnicima trenutno nedostaje između 300 i 400 radnika, prije svega proizvod-nih zanimanja, predsjednik OK Za-greb Mirza Šabić da je ovaj sajam dobar primjer sinergije i suradnje Grada i obrtnika, a predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec da Hr-vatska obrtnička komora potiče svoje članove da izađu na ovakve sajmove.

projekte u našoj općini! Sve ono što je dosad realizirano, od asfal-tiranih cesta, uređenih društvenih domova, plinofikacije, gradnje vo-dovoda, povrata osmogodišnjeg obrazovanja..., potvrđuje da je osnivanje Općine Rako-vec prije 25 godina bilo opravdano - rekla je na-čelnica.

Župan Stjepan Kožić je rekao da, osim što pove-ćava sigurnost u prome-tu, kružni tok daje i novu vizuru središtu Rakovca.

- Postojanje malih op-ćina izuzetno je bitno za njihove žitelje, nisam si-guran da bi se bez općina

ovakvi projekti mogli realizirati - rekao je. Još jednom je naglasio da stanje lokalnih i županijskih cesta nije dobro.

- Način financiranja ŽUC-a ne omogućava realizaciju značajni-

stečajevima, danas s nedostatkom radne snage, ali uvijek su opstali jer obrt je, rekla je, duboko ukorije-njen u tradiciju naših obitelji.

Sajam je otvorila pomoć-

nica ministra gospodarstva, podu-zetništva i obrta Ana Mandac.

- Uz svu digitalizaciju i prefiks „e“, ovakvi su sajmovi neizmjerno važni. U doba novih tehnologija i

DO KRAJA GODINE ŽUPANIJA

ĆE REBALANSOM PRORAČUNA OSIGURATI

DODATNA SREDSTVA ZA POTICANJE

PODUZETNIŠTVA svih mogućih in-ternetskih prodaja raduje što još uvijek živi izravan kontakt proizvo-đača i nuditelja usluga s kupcima - rekla je pomoćnica ministra. Ispred Zagrebačke županije, pokrovitelja sajma, otvorenju je prisustvovala zamjenica župana Nadica Žužak.

- Iznimno smo ponosni na po-

❛Način financiranja ŽUC-a ne omogućava realiza-ciju značajnijih i kvalitetnijih projekata. Tražimo od resornog ministarstva da se odnos prema županijskim upravama za ceste popravi - naglasio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

jih i kvalitetnijih projekata. Glavni izvor prihoda žu-panijskih uprava za ceste, naknada koja se plaća pri registraciji motornih i pri-ključnih vozila, nije se mi-

jenjala od 2002. godine. Tražimo resorno ministarstvo da se odnos prema županijskim upravama za ceste popravi, da bude kvalitetniji. Bit ćemo uporni u tome - rekao je župan. ❛Sve ono što je realizirano u proteklih 25 godina potvrđuje da je osnivanje

Općine Rakovec bilo opravdano! - rekla je načelnica Brankica Benc

Regionalna Razvojna agen-cija Zagrebačke županije u su-radnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Obrtničkom komorom Zagreb provodi pro-jekt „Nova prilika - Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Zagrebačke županije“. Projekt je financiran 100% sredstvima EU iz Europskoga socijalnog fonda. Ukupna vrijednost pro-jekta je 1.999.672,88 kuna, a njegovo trajanje 23 mjeseca (od svibnja 2018. do travnja 2020.).

LOKALNE INICIJATIVE ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA - FAZA III.NOVA PRILIKA - LOKALNO PARTNERSTVO ZA ZAPOŠLJAVANJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Cilj projekta je promicati razvoj poduzetništva i obrtništva u Zagre-bačkoj županiji kako bi se što veći broj nezaposlenih osoba uključio u tržište rada kroz model samoza-pošljavanja. Kroz provedbu mjera iz Strategije razvoja ljudskih po-tencijala Zagrebačke županije, cilj je utjecati na nesrazmjer ponude i potražnje na tržištu rada, a sve u cilju povećanja kompetencija radne snage u svrhu smanjenja nezapo-slenosti ranjivih skupina.

Zainteresiranim korisnicima pro-

jekta omogućit će se uključivanje u model edukacije o poduzetništvu i razvoju poslovnog plana. Ujedno će 25 osoba biti sufinancirano za pokretanje vlastitog posla. Za njih će biti organizirano poslovno men-toriranje kroz 12 mjeseci od otva-ranja poslovnog subjekta. Izradit će se revizija provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala Za-grebačke županije 2014.-2020., te omogućiti proaktivniji rad LPZ-a ZŽ, s ciljem da se u njega uključi što više poslodavaca.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskoga socijalnog fonda.Sadržaj ove informacije isključiva je odgovornost Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije

15Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018.14 Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. EUROPSKI FONDOVI

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Nakon IPARDA novac za plastenik dobio i kroz Program ruralnog razvoja

Ulazim u trgovinu. U Sla-vonskom Brodu. Gledam rajčice. „Uzmite ove, Špe-harove. Nešto su skuplje,

ali su bolje“, kaže prodavačica. Ne zna da je to moja roba. Iz mojega plastenika. Ili..., ulazim u drugu trgovinu, a u kutijama s mojim imenom, u 'mojoj' amba-laži, rajčica koja nije iz mojega plastenika. Uvozna je! Svoje sor-te uvijek mogu prepoznati. „Za-što to radite?“, pitam prodavači-cu, a on kaže: „Pa znate, rajčica u ovim kutijama se bolje prodaje“.

Tako svoje dogodovštine pre-pričava Tomislav Špehar, vlasnik Poljoprivred-nog obrta „Domi“, iz Brđana, u Brodsko-posavskoj župani-ji. Bavi se hidro-ponskim uzgojem rajčice. Prije pet godina, uz stručnu pomoć konzultana-ta Regionalne razvoj-ne agencije, povukao je sredstva iz IPARD programa za podizanje plastenika, nabavu strojeva za pakiranje i sortiranje rajčice i gradnju kotlovnice na bi-omasu. Posao se dobro razvijao, pa je lani na mjeru 4.1.1. Progra-

- Problema i muke uvijek ima, ali ge-neralno zadovoljni smo onime čime

se bavimo. Vraća-mo kredite, a radnici

uredno primaju plaću. Da može biti bolje - može, ali može i gore - govori Tomislav, čiji obrt trenutno zapošljava de-vet radnika. Robu prodaje trgo-vačkim lancima.

Berba rajčice počinje sredi-nom travnja, a završava počet-kom prosinca.

- Kod nas se i dalje uvozi raj-čica, uglavnom iz Italije i Špa-njolske, a domaća proizvodnja trgovcima služi za dopunu robe - kaže Tomislav. Na pitanje zašto se ne udruži s drugim proizvo-đačima, odgovara da je to i svo-jevrsni rizik, jer nema garancije da bi isporučenu robu mogao naplatiti. Rajčicu uzgaja u tri ple-stenika ukupne površine 12.400 četvrnih metara. Proizvodi dvije sorte - Bartezu i Floyd.

Poljoprivredni obrt Domi rajčicu uzgaja u tri plastenika ukupne površine 12.400 četvornih metara

❱ Problema i muke uvijek ima, ali gene-ralno zadovoljni smo! Vraćamo kredite, a radnici uredno primaju plaću - govori Tomislav Špehar

ma ruralnog razvoja RH (Restrukturi-

ranje, moderni-zacija i povećanje

konkurentnosti po-ljoprivrednih gospodar-

stava) prijavio podizanje plaste-nika za proizvodnju rasadnica, nabavu traktora i traktorskog utovarivača, gospodarskog vo-zila, agregata za struju, visoko-

tlačnog perača, malčera, viličara i gradnju još jedne kotlovnice na biomasu (drvnu sječku). Špeha-ra su kroz izradu potrebne do-kumentacije i njezinu prijavu na natječaj, i opet vodili konzultanti RRA. I projekt je prošao! Ukupna investicija iznosila je oko 3,5 mi-lijuna kuna, bez PDV-a, a povrat sredstava, koji će završiti krajem ove godine (isplata je u ratama) oko 1,72 milijuna kuna.

EUROPSKI FONDOVI

BERBA RAJČICE

POČINJE SREDINOM TRAVNJA, A ZAVRŠAVA

POČETKOM PROSINCA

EUinfo

Župan Stjepan Kožić donio je odluku o dodjeli bespovratnih potpora je-dinicama lokalne samouprave za sufinanciranje projektne dokumentacije za projekte koji će se financirati iz fondova i programa EU. Odobreno je uku-pno 375.000 kuna. Općina Jakovlje dobila je 100.000 kuna za izradu glavnog i izvedbenog projekta i troškovnika radova za rekonstrukciju i dogradnju Doma kulture, te 38.000 kuna za idejni i izvedbeni projekt s troškovnikom za uređenje platoa ispred mrtvačnice u Kra-ljevom Vrhu. Gradu Velikoj Gorici odobreno je 67.237 kuna za glavni i izvedbeni projekt obnove vile Bedeković, Gradu Ivanić-Gradu 48.000 kuna za glavni projekt energetske ob-nove zgrade Civilne zaštite i JVP Ivanić-Grad, a Gradu Jastre-barskom 38.625 kuna za glavni projekt rekonstrukcije vatro-gasnog doma u naselju Čabdin. Za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade područne škole u Laduču (prenamjenu dijela škole u dječji vrtić) Općini Br-dovec je odobreno 34.387 kuna, dok je Općina Pušća dobila 48.750 kuna za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju

nerazvrstane ceste Stanišakov jarek. Župan je donio i odluku o dodjeli bespovratnih potpora za sufinanciranje

tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje u ukupnom iznosu od 157.850 kuna. Gradu Ivanić-Gradu je za projekt „Zaželi, radi, pomaži!“ odo-breno 30.000 kuna, Gradu Svetom Ivanu Zelini za projekt vatrogasnog centra

19.750 kuna, Općini Rugvica za projekt izgradnje zgrade jav-ne namjene - dječji vrtić u k.o. Okunščak 19.500 kuna, Opći-ni Križ za projekt izgradnje dječjeg vrtića 24.000 kuna, a za projekt „Nije svaki otpad smeće“ 9600 kuna, Općini Jakovlje za projekt uređenja platoa u sklopu mrtvačnice u Kraljevom Vrhu 30.000 kuna, te Općini Dubravica 10.000 kuna za pro-jekt energetske obnove zgrade Općine i 15.000 kuna za pro-jekt rekonstrukcije vatrogasnog doma Bobovec.

Od 2015. do danas Županija je sufinancirala provedbu pro-jekata, izradu projektne dokumentacije i tehničku pomoć za pripremu 323 europska projekta, za što je ukupno isplatila 14,1 milijun kuna.

BESPOVRATNE POTPORE GRADOVIMA I OPĆINAMA

ʠ Od 2015. do danas Županija je sufinancirala provedbu projekata, izradu projektne dokumentacije i tehničku pomoć za pripremu 323 europska projekta

Održana je početna konferencija milijun eura vri-jednog projekta „In cultura veritas“. Pokrenut je s ci-ljem stvaranja nove, inovativne prekogranične turistič-ke destinacije koja će povezati Zagrebačku županiju sa slovenskim subregijama Obsotelje i Kozjansko. Konfe-rencija je održana u Skazovoj kući, u Šmarskoj vinskoj kleti, u Občini Šmarje pri Jelšah. Upravo je uređenje ove vinske kleti jedna od aktivnosti projekta.

Projektu prekogranične suradnje Slovenije i Hrvatske „In cultura veritas“, u kojemu je Zagrebačka županija vodeći partner, dodijeljena su na javnom pozivu Programa suradnje INTERREG V-A Slovenija-Hrvatska sredstva za rea-lizaciju zajedničkih ciljeva vezanih za uspostavu nove prekogranične turistič-ke destinacije. Uz Zagrebačku županiju, hrvatski partneri u projektu su Udru-ga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i Muzejski dokumentacijski centar (MDC). Sa slovenske strane partneri su Razvojna agencija Sotla, Občina Šmarje pri Jelšah i Kmetijsko gozdarski za-vod Maribor.

Ukupni proračun projekta je 1.003.317 eura, od čega će projektnim partnerima iz Europskoga fonda za regionalni razvoj (EFRR) biti dodijeljeno 852.819,44 eura. Glavni cilj partnera je unaprijediti vidljivost, privlačnost, dostupnost i zaštitu kulturne baštine na područjima uključenima u

projekt te povećati gospodarske aktivnosti kroz razvoj nove, održive prekogranične turističke destinacije.

Unapređenjem sadržaja na vinskim cestama želi se razviti novi turistički proizvod koji će biti zanimljiv po-sjetiteljima, ali koji će i potaknuti pružatelje turistič-

kih usluga da uključe kulturnu baštinu u svoju ponudu. Nova prekogranična turistička destinacija povezat će četiri vinske ceste: Šmarsko-virštanjsku na slovenskoj strani te Plešivičku, Zelinsku i Samoborsku na hrvatskoj strani. Uz to, tradicija vinogradarstva i vinarstva prezentirat će se u muzejima uklju-čenima u projekt te u objektima kulturne baštine. Kako bi nova destinacija bila što privlačnija posjetiteljima, sredstva EFRR-a uložit će se i u poboljšanje posjetiteljske infrastrukture. Občina Šmarje pri Jelšah uredit će Šmarsku vin-sku klet, u sklopu Skazove kuće, te je dodatno opremiti, a na četiri lokacije

postavit će pametne klupe i turistomate s promotivnim informacijama. I na hrvatskoj strani će se uložiti u postav-ljanje turistomata i pametnih klupa (uz tri muzeja) te će se digitalizirati muzejske zbirke.

Značajan doprinos projekta bit će digitalizacija turistič-ke ponude, za što je proračunom projekta predviđeno go-tovo 200.000 eura. Ove aktivnosti realizirat će Zagrebačka županija kao vodeći partner projekta.

POČETNA KONFERENCIJA PROJEKTA 'IN CULTURA VERITAS'

ʠ Ovo je prvi projekt prekogranične suradnje u kojemu je Zagrebačka županija vodeći partner

www.euinfo.hr

1716 Ž K Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

Sajam se organizira u prigodi Svjetskog dana hrane (16. listopada) i Svjetskog dana seoske žene (15. listopada)

'BUČIJADA' - JEDNA OD NAJPOSJEĆENIJIH TURISTIČKO-GASTRONOMSKIH MANIFESTACIJA U ŽUPANIJI

NA TRGU BANA JELAČIĆA U ZAGREBU ODRŽANA SAJAMSKA PRIREDBA 'DANI HRANE I TRADICIJSKIH PROIZVODA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA'

Osim po naftalanu, Ivanić-Grad postaje prepoznatljiv i po bučama

Domaće u srcu metropole

Marmelada od buče, keste-na i dunje ili buče, jabu-ke i đumbira. Ili ajvar od buče. Može i ukiseljena

cikla, krastavci ili grah salata... - Odlučili smo pokazati da se

može, ma koliko teško bilo - pri-povijeda Jelena Lacković Žertuš, upraviteljica Zadruge „Izazov“. Osnovana je početkom ove godi-ne, sa sjedištem u Kloštru Ivaniću. Devet je zadrugara i nisu svi poljo-privrednici, ali poljoprivrednicima žele pomoći.

- Želja nam je okupiti što više

❱ Na prodajnoj izložbi bučinog ulja sudjelovalo je 35 proizvođača, a na gospodarskom sajmu preko 200 izlagača

ÎOva manifestacija dio je potpore i podrške obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Na njoj mogu pokazati domaće, tradicionalne proizvode - za svečanosti otvorenja sajma rekao je župan Stjepan Kožić. Dodao je da su Županija i Grad, za trženje domaćim proizvodima, neraskidivo povezani. - Zagrepčani iz županije svakodnevno mogu dobiti svježe proizvode, a naši proizvođači u neposrednoj blizini imaju veliko tržište - rekao je.Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Zagreba, rekla je da je suradnja Grada i Župa-nije primjer dobre prakse kojom se stvara sinergija za dobrobit zajednice. - Kupnjom ovdje ponuđenih proizvoda najbolje pomažemo domaćoj proizvodnji - poručila je.

Podrška OPG-ovima

Ove godine u sa-mom srcu me-tropole, na Trgu bana Jelačića.

- Sadim povr-će. Papriku, pa-tliđane, rajčicu, krastavce, grah... Imam i voćnjak aronije, kupine, maline, kruške, jabuke, šljive... Naslijedila sam bakino gospo-darstvo. OPG sam

otvorila u travnju ove godine i zasad sam jako zadovoljna, i prodajom i promocijom proi-zvoda - kaže Nikolina.

Na ovogodišnjoj sajamskoj priredbi, koju su zajedno or-

ganizirali Županija i Grad Za-greb, sudjelovalo je stotinjak

proizvođača hrane i tradicijskih proizvoda.

ta prije 14 go-dina.

- Iz godine u godinu sve smo veći, sve je više izla-

gača - rekao je. U ime Zagrebačke županije,

pokrovitelja Bučijade, župan Stje-pan Kožić je rekao da se ona ubra-ja među najveće manifestacije u županiji.

- Svjesni smo turističkog i gospodarskog potencijala naših manifestacija te ih, koliko god možemo, i financijski pomažemo - rekao je župan, također izrazivši i zadovoljstvo što se bučino ulje, organiziranjem proizvođača, po-čelo i izvoziti.

Manifestaciju je otvorio izaslanik Predsjednice

RH Mate Granić. U ime predsjednika

Vlade RH prisut-ne je pozdravio ministar pra-vosuđa Dražen Bošnjaković, a u ime predsjednika

Sabora saborski zastupnik i načelnik

Rugvice Mato Čičak.

poljoprivrednih proizvođača s pro-stora Otoka Ivanića, a konačni je cilj pogon za proizvodnju zimnice te preradu voća i povrća - kaže Je-lena.

Jedna od prvih koja je, kako sama kaže, otvorila vrata zadruge je Ni-kolina Lučić iz Bešlinca. I upravo je ona, naučivši to od bake, kreatorica spomenutih marmelada i zimnice koje su Za-grepčanima,

ali i gostima metropole, bile ponuđene na sa-jamskoj priredbi Dani hrane i tradicijskih pro-izvoda Zagrebačke žu-panije i Grada Zagreba.

Nikolina Lučić i Jelena Lacković Žertuš

- Ivanić-Grad je, osim po naf-talanu, postao prepoznatljiv i po bučama. Postali smo svojevrsni brend! - komentirala je Ankica Bešter, direktorica Turističke za-jednice Ivanić-Grada, koja je i ove godine organizirala manifestaci-ju.

Gradonačelnik Javor Bojan Leš poručio je da se kvalitetan proi-zvod uvijek može prodati.

- Tržište je osigurano, sve koli-čine bučinog ulja koje proizvedu naši proizvođači prodaju se - re-kao je Leš, zadovoljan načinom na koji se razvija Bučijada, pokrenu-

U Ivanić-Gradu je, tradicio-nalno trećeg vikenda u listopadu, održana Buči-jada, jedna od najposje-

ćenijih turističko-gastronomskih i gospodarskih manifestacija u županiji. Uz prodajnu izložbu bu-

činog ulja, uz sudje-lovanje 35 pro-

izvođača, gospodarski sajam s preko 200 izlagača, kulturno-umjetnički i zabavni program..., u sklopu manifestacije održan je i stručni skup o nutritivnim i antioksidacijskim vrijednostima bučine pogače, kao i brendiranju bučinog ulja kao suvenira konti-nentalne Hrvatske.

ORGANIZIRANJEM PROIZVOĐAČA, BUČINO ULJE SE

POČELO I IZVOZITI

1918 Ž K Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018. GOSPODARSTVO DOGAĐAJI

DRUŠTVO CRVENOGA KRIŽA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE OBILJEŽILO DAN DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI

Daruju dio sebe da bi drugima spasili život Lani je Društvo Crvenoga križa prikupilo 11.889 doza krvi, što je 1089 doza više od plana

U prigodi nacionalnog Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, 25. listopada, Druš-tvo Crvenog križa Zagre-

bačke županije, na svečanosti u Jastrebarskom, uručilo je zahval-nice za višestruko darovanu krv. Primili su ih darivatelji za 35, 50, 55, 75, 100 i više od 100 puta da-rovanu krv, kao i oni koji, zbog zdravstvenih razloga, više nisu u mogućnosti odazvati se ovoj humanitarnoj akciji. Počasnom članicom Društva Crvenoga križa Zagrebačke županije postala je Štefica Kamenarić-Filipović, nje-gova dugogodišnja predsjednica.

- Dobro se sjećam 1997. kada smo osnivali društvo. Bili smo bez ijedne kune, ali puni entuzi-jazma i želje da nešto napravimo. Danas smo respektabilno druš-tvo koje, ovisno o situaciji, djeluje na područjima koja to u datom trenutku zahtijevaju. Naravno, dobrovoljno darivanje krvi uvijek nam je bio prioritet - rekla je Š. Kamenarić-Filipović, dodavši da se puno toga ne bi moglo napra-viti da nije bilo podrške Županije i osobno župana Stjepana Kožić. On je zahvalnice uručio dariva-teljima s najviše darovanih doza krvi.

- Ovime želimo zahvaliti onima koji su darovali krv kako bi drugi-ma spasili život. To nema cijenu! Radi se o izuzetno plemenitim ljudima koji, ne tražeći nikakvu naknadu, daruju dio sebe. Ne šte-de se, nego se daruju za druge - rekao je župan.

Nacionalno Društvo Crvenoga križa ove godine slavi 140. obljet-nicu djelovanja, 25. godišnjicu međunarodnog priznanja kao sa-

VIJESTI

Dvorana za taekwondo

Školska kuhinja

Poduzetničke manifestacije

Tristotinjak obroka dnevno odsad može biti pripremljeno u novoj kuhinji OŠ Milke Trnine u Križu. Kuhinja je opremljena prema HACCAP standardu. Investiciju od gotovo 900.000 kuna u potpunosti je financirala Županija, u čije je ime otvorenju kuhinje prisustvo-vala zamjenica župana Nadica Žužak.- Naša ulaganja u prosvjetu očituju se na niz načina, od gradnje škola do njihova opremanja suvremenom tehnologijom i novim inventarom, kao što je kuhinja u ovoj školi - rekla je zamjenica.

Za sudjelovanje na poduzetničkim manifestacijama, Županija je poduzet-nicima odobrila 182.507 kuna. Potporu je, u iznosu od 2300 do 25.000 kuna, dobilo 16 poduzetnika. Za organizira-nje manifestacija povezanih s poduzet-ništvom potpora je, u ukupnom iznosu od 161.000 kuna, odobrena gradovima Samoboru i Velikoj Gorici te UO Za-prešića i Ivanić-Grada, dok su potporu za zajednički nastup poduzetnika na manifestacijama, u ukupnom iznosu od 37.500 kuna, dobili UO Samobor i TZ Svetog Ivana Zeline.

Taekwondo klub Bistra uredio je u prostoru West gatea dvoranu za treninge „Sportski dječji centar“. U dvorani, veličine 400 četvornih metara, stavljeno je 250 četvornih metara tatami podloge (trenutno na posudbi) te je opremljena mini teretana za bolju pripremu sportaša. U dvorani će trenirati stotinjak djece.

❱ Počasnom članicom Društva Crvenoga križa postala je Štefica Kamenarić- Filipović, njegova dugogodišnja pred-sjednica

mostalnog društva i 65. obljetni-cu organiziranoga darivanja krvi.

Društvo Crvenoga križa Zagre-bačke županije prikupilo je lani 11.889 doza krvi, što je 1089 doza više od plana.

- Zadovoljni smo, svake godine sve više napredujemo - rekla je Andrea-Silvija Hotujac, ravnatelji-ca Društva Crvenoga križa Zagre-bačke županije.

Na humanosti, darivateljima krvi zahvalili su i zamjenik gra-donačelnika Jastrebarskoga Stipe Bučar i ispred Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu Tatjana Mušlin.

- Ovdje se, na jednome mjestu, koncentrirala dobrota i plemeni-tost. To je ono što se na drugim skupovima ne može pronaći - re-kla je T. Mušlin.

Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavo-da za statistiku za 2017.,

Zagrebačka županija bilježi, sa stopom od 6,8 posto, najveći rast zaposlenosti u Republici Hrvat-skoj. Nakon Zagrebačke, slijedi Osječko-baranjska županija (s po-većanjem stope zaposlenosti od 3,6 posto), Virovitičko-podravska (2,6 posto), Zadarska (2,4 posto) te Krapinsko-zagorska županija (1,9 posto). Osim za prethodno jednogodišnje razdoblje, Zagre-bačka županija je najuspješnija i u, ukupno gledajući, zadnjih pet godina, tijekom kojih je stopa za-poslenosti na njezinu području porasla za 23,5 posto. Na drugom mjestu je Krapinsko-zagorska županija s gotovo duplo manjom stopom, od 12,8 posto, pa Brod-sko-posavska sa 7,7 posto. Župan Stjepan Kožić naglašava da je Županija, svjesna da razvoj ovisi o investicijama, još prije 15-ak godina krenula s intenzivnim ula-ganjem u poduzetničke zone u kojima danas posluje 500-tinjak tvrtki koje sustavno zapošljavaju

nove radnike.- Danas je Zagrebačka županija

vodeća gospodarska inovativna regija. U njoj posluju uspješne tvrtke, poput Rimac Automobi-la, KM Kovnice, IKEA-e, Designer

Outleta Croatia, Plive, logističkih centara Kauflanda, Lagermaxa i RALU Logistike…, stoga ne sum-njam da će naša županija nasta-viti bilježiti pozitivne trendove, kako u rastu zaposlenosti, tako i prema nizu drugih gospodarskih pokazatelja - kaže Kožić i nagla-šava da su upravo poduzetnici s područja Zagrebačke županije drugi u državi po povlačenju EU sredstava, čemu je veliki dopri-nos dala i županijska Regionalna razvojna agencija.

Inače, Zagrebačka županija svake godine raspisuje natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima. Potpore se dodje-ljuju za početak poslovanja te za povećanje konkurentnosti za pro-izvodne i neproizvodne djelatno-sti. U tijeku je isplata 5,3 milijuna kuna za prvih 148 poduzetnika s bodovne liste. Međutim, kako bi potpore dobili svi oni koju su se prijavili na natječaj, a koji ispu-njavaju kriterije, Županija je već krenula s izradom rebalansa pro-računa te se očekuje da će do kra-ja godine biti isplaćene potpore u ukupnom iznosu od 8,6 milijuna kuna.

- Želimo za sve koji su podni-jeli zamolbe i ispunjavaju uvjete osigurati bespovratna sredstva - kaže župan.

Svjesna da razvoj ovisi o investicijama, Županija je prije 15-ak godina krenula s intenzivnim ulaganjem u poduzetničke zone

OBJAVLJENI PODACI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU O ZAPOSLENOSTI U 2017.

Zagrebačka županija bilježi najveći porast zaposlenosti u RH

❱ Prijedlogom rebalan-sa proračuna za 2018., koji je u izradi, potpore za razvoj poduzetništva trebali bi dobiti svi prijavite-lji koji su ispunili uvjete natječaja

2120 Ž K Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018. DOGAĐAJI DOGAĐAJI

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

Dolaskom jeseni i hladnijeg vremena u našim krajevima započinje pripravljanje domaćih suhomesnatih proizvoda te se ponovno aktualizira pitanje trihineloze. Uvijek valja imati na umu da se trihinela može pojaviti na svakom gospodarstvu, a jedina potvrda da je meso slobodno od trihinele pregled je mesa kod veterinara. Sama bolest može ostaviti teške i trajne negativne posljedice za ljude, moguć je i smrtni ishod. Uzročnik trihineloze je crvić (oblić) svrstan u rod Trichinella, najpoznatija i najraširenija vrsta u Hrvatskoj je Trichinella spiralis. Čovjek se najčešće invadira konzumirajući nedovoljno termički obrađeno trihinelozno meso ili termički neobrađene prozvode, poput kušanja sirove smjese za kobasice. Važno je napomenuti da soljenje, sušenje i dimljenje mesa ne uništava ličinke trihinele. Ljudi se mogu zaraziti i mesom divljih svinja koje su invadirane trihinelom. Postoje dva ciklusa s obzirom na razvoj i način širenja. Šumski put gdje su glavni 'rezervoari' šumske životinje (lisica, divlja svinja, jazavac) te ruralni/urbani gdje su glavni nosioci svinje koje se zaraze proždiranjem zaraženog štakora. Kod nekih je životinja moguća zaraza putem sisanja majčinog mlijeka ili intrauterinim putem, stoga, vrlo je važno pregledati i meso odojaka na prisutnost trihinele.

Pregled mesa na trihinelu propisan je nacionalnim zakonskim okvirom Naredbom o obveznom pregledu mesa svinja na pri-sutnost oblića roda Trichinella kod klanja za osobnu uporabu u kućanstvu NN 28/10 i na razini Europske unije Uredbom Komisije 2015/1375.Za pregled je u ovlaštenu veterinarsku organizaciju potrebno do-staviti minimalno 50 grama mišinog tkiva (ošita) s mjesta prijelaza iz mišićnog u tetivasti dio. Za divlje svinje također ošit, a može i mišić prednje noge te jezik, minimalno 100 grama mesa. Uzorak mora biti svjež, a ako je uzoraka više, svaki mora biti pojedinačno označen ušnom markicom uz navedeno ime, prezime, adresu vlasnika i kontakt. Na pretragu se može donijeti i proizvod, npr. kobasice. Referetna metoda koja je zakonski propisana je metoda umjetne probave gdje se u laboratorijskim uvjetima oponaša probava u želucu pod uvjetima povišene temeperature. Umjetna probava se radi na skupnim uzorcima, najčešće od 50 ili 100 uzo-raka, a sam postupak traje sat i trideset minuta. Nakon postupka, ovlašteni veterinar pod mikroskopom očitava sediment. U slučaju pozitivnog nalaza umjetna probava se ponavlja na manjem broj uzoraka sve dok se ne dođe do pojedinačnog uzorka. Zaraženo meso se neškodljivo uklanja.Ovim putem želimo vam skrenuti pažnju da ne konzumirate domaće proizvode ako su nepoznatog podrijetla ili znate da meso nije pregledano. Nedavna pojava trihineloze u Slavoniji, gdje je zaraženo oko 150 svinja, najvjerojatnije preko kontaminirane hra-ne, trebala bi osvijestiti ljude i potaknuti ih da meso pregledavaju, jer osim što je domaća hrana zdrava, ona mora biti i zdravstveno ispravna!

Domaće meso i proizvodi da, ali samo od pregledanog mesa!

❱ Uzorak mora biti označen ušnom marki-com, uz navedeno ime, prezime i adresu vlasnika i njegov kontakt

PROMICANJE DOBROBITI DOJENJA TIJEKOM PRVIH ŠEST MJESECI DJETETOVA ŽIVOTA

Svi gradovi u županiji dobili klupu za dojenje Mogućnosti klupa, koje imaju i dodatak za previjanje, predstavile su glavne sestre, voditeljice grupe za potporu dojenja i patronažne sestre ispostava Doma zdravlja Zagrebačke županije

U svim gradovima župani-je postavljene su klupe za dojenje. U funkciju su stavljene u

sklopu Nacionalnog tjedna dojenja, kojim se svake godine pr-voga tjedna u listopa-du promiče dobrobit dojenja tijekom prvih šest mjeseci djeteto-va života. Mogućnosti ovih klupa, koje imaju i dodatak za previjanje, predstavile su glavne sestre, voditeljice gru-

pe za potporu dojenja i patro-nažne sestre ispostava Doma zdravlja Zagrebačke županije.

ÎUkupna vrijednost klupa je 120.000 kuna, a nabavu, posred-stvom županijskoga Doma zdravlja, u potpunosti je financirala Zagre-bačka županija.- Postavljanjem klupa motiviramo mlade majke da i dalje ostanu u projektu potpore dojenja - rekao je Većeslav Bergman, ravnatelj župa-nijskoga Doma zdravlja.

Potpora dojenju

ZAJEDNICA UDRUGA UMIROVLJENIKA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U DRENJU BRDOVEČKOM OBILJEŽILA DAN STARIJIH OSOBA

'Ne treba penzija biti velika, neka samo dugo traje' Dan starijih osoba, koji se u

svijetu obilježava 1. listo-pada, Zajednica udruga

umirovljenika Zagrebačke župa-nije obilježila je druženjem svojih članova u Drenju Brdovečkom. U prigodnome programu sudjelo-vali su pjevački zborovi udruga umirovljenika iz Svete Nedelje i Zaprešića te pjevački zbor KUD-a Januševac iz Brdovca.

Uvodno su prisutne pozdra-vili predsjednik Udruge umi-rovljenika općine Brdovec Želj-ko Gašparinčić, predsjednik Zajednice udruga umirovljeni-ka Zagrebačke županije Josip Jakopač, načelnik Općine Brdo-vec Alen Prelec, predsjednica

❱ U programu su sudjelovali pjevački zborovi udruga umirovljenika iz Svete Nedelje i Zaprešića te pjevački zbor KUD-a Januše-vac iz Brdovca

Središnje događanje održano je u Dugom Selu.

- Županija je 2015. oformila Koordinacijski tim za dojenje, zahvaljujući kojemu u našim gradovima imamo grupe za potporu dojenja. Time želimo naglasiti koliko je važno dojiti dijete u prvim mjesecima živo-ta - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak. Objasnila je i za-

OD POČETKA OVE

GODINE ŽUPANIJA DODJELJUJE TISUĆU KUNA JEDNOKRATNE POMOĆI ZA

SVAKO NOVOROĐENO DIJETE

što je za središnju svečanost odabrano Dugo Selo.

- Od početka ove godine Županija dodje-ljuje tisuću kuna jednokratne pomoći za svako novorođeno dijete. Primijetili smo da je do sada velik broj zahtjeva, njih

140, stigao upra-vo iz Dugog Sela,

grada koji bilježi iznimno povoljan,

vitalni pronatalitetni indeks u Republici Hrvat-

skoj - rekla je zamjenica župa-na.

Pozitivan prirast u Dugom

Selu komentirao je i gradona-čelnik Nenad Panian.

- Dugo Selo je grad mladih, grad obitelji, mirno okruženje za život. Jednostavno, pruža svim građanima ono što im treba... Povezani smo vlakom, desetak minuta treba nam do Zagreba - rekao je Panian.

Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna i, ispred Zagre-bačke županije, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Kse-nija Čuljak.

Najstarija sudionica druženja bila je 105-godišnja Anđela Šo-štarić.

NAJSTARIJA SUDIONICA

DRUŽENJA BILA JE 105-GODIŠNJA ANĐELA

ŠOŠTARIĆ

2322 Ž K Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018. GRADOVI I OPĆINE

SVEČANOST U PRIGODI DANA SAMOBORA ODRŽANA U PREUREĐENOJ KINO DVORANI

Po kvaliteti života Samobor je treći grad u Hrvatskoj

Samobor je jedan od najsigurnijih gradova u Republici Hrvatskoj i jedna od najboljih destinacija kontinentalnog turizma Treće subote u listopadu Sa-

mobor slavi dan grada. Svečana sjednica Grad-skoga vijeća tim povodom

održana je u preuređenoj dvorani kina, u zgradi Hrvatskog doma. Prisutnima se uvodno obratio Mi-ran Šoić, predsjednik Gradskoga vijeća, zahvalivši svima koji su su-djelovali u obnovi kino dvorane i same zgrade. Podsjetio je i na sve ono što se u Samoboru napravilo unazad godine dana.

- Drago mi je što gradski vijeć-nici složno donose odluke od in-teresa za grad. Tako su, uz ostalo, donesene odluke o uređenju kina, dogradnji vrtića u Bregani, uređe-nju gradskih prometnica i uvođe-nju nove prometne regulacije zbog veće sigurnosti djece... - rekao je.

Gradonačelnik Krešo Beljak go-vorio je, uz ostalo, o nagradi koju je Samobor primio kao treći grad u Hrvatskoj po kvaliteti života te o ulaganjima u gospodarstvo i po-voljnoj klimi za poduzetnike, po čemu je drugi grad u državi. Ista-knuvši realizirane projekte, zahva-lio je pojedincima koji su zaslužni za njihovo ostvarenje.

- Samobor je po svim pokazate-ljima jedan od najrazvijenijih i naj-uspješnijih gradova Hrvatske, a re-zultat je to tradicije, dugogodišnjeg rada i truda svih stanovnika, odno-sno svih onih koji svojim radom

U sklopu proslave 776. ro-đendana grada Samo-bora, Samoborska na-

rodna garda obilježila je 170. godišnjicu osnutka. Tim po-vodom organiziran je 1. susret povijesnih postrojbi Hrvatske vojske. Stotinjak članova iz 16 povijesnih postrojbi odalo je počast poginulim braniteljima u Parku domovinske zahvalnosti, nakon čega su prošli gradskim ulicama.

SAMOBORSKA NARODNA GARDA

Susret povijesnih postrojbi

doprinose boljitku naše sredine, a najmanje je to zasluga politke i po-litičara - rekao je. Dodao je da broj obrta i poduzeća u Samoboru raste te da će novi zamah gospodarstvu dati uređenje Malog tehnopolisa.

Rekao je i da se Samobor može pohvaliti padom nezaposlenosti i porastom broja stanovnika, kao i time što je jedan od najsigurnijih gradova u RH i jedna od najboljih destinacija hrvatskoga kontinen-

talnog turizma. U ime Zagrebačke županije, Sa-

moborcima je njihov dan čestitala zamjenica župana Nadica Žužak, a prisutnima na svečanoj sjednici obratio se i zamjenik župana Hrvo-je Frankić, i sam Samoborac.

Tradicionalno, uručene su na-grade, priznanja i plakete Grada. Nagrada za životno djelo posthu-mno je dodijeljena Andriji Georgi-jeviću.

Nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena

Andriji Georgijeviću

GRADOVI I OPĆINE

SVEČANA SJEDNICA U PRIGODI DANA ZAPREŠIĆA ODRŽANA U OBNOVLJENOJ JELAČIĆEVOJ VRŠILNICI

'Godina iza nas bila je puna izazova, bila je neopisiva!' Posebna čestitka upućena je kuglačima Zaprešića koji su nedavno postali ekipni svjetski prvaci u kuglanju

Godina iza nas bila je puna izazova, rekao bih neopi-siva! - u prigodi Dana Za-prešića, za svečane sjed-

nice Gradskoga vijeća, rekao je gradonačelnik Željko Turk.

- Počela je obnova pruge od Za-prešića do Zaboka. Ona je za nas puno više od novoga modernog povezivanja, elektrifikacije, novih stajališta... Zagorski cug, zagorska štreka dio su kulture našega pod-neblja. Dijelim neopisivu sreću što je taj hvalevrijedan projekt u rea-lizaciji - naglasio je. Istaknuo je i završeni natječaj, odnosno odabir izvođača za nastavak gradnje juž-ne obilaznice, vrijedne 96,2 mili-juna kuna.

- Ovaj iznos govori o obujmu za-hvata i njegovom značenju - rekao je. Zahvalio je Vladi i institucijama RH što su prepoznali projekte od

- Rezultate možemo napraviti samo sinergijom i zajedništvom - poručio je. Zahvalio je svima koji su radili za grad i koji, na bilo koji način, vole Zaprešić. Posebnu za-hvalu uputio je kuglačima Zapre-šića koji su nedavno postali ekipni svjetski prvaci u kuglanju.

USKORO SE NASTAVLJA

GRADNJA JUŽNE OBILAZNICE, PROJEKT

VRIJEDAN 96,2 MILIJUNA KUNA

ÎŽupanija je dobila zadaću da izradi izmjene i dopune Prostornoga plana i u njega unese vodnu stepenicu na Savi kod Zaprešića. Naime, uprava HEP-a, s kojom sam bio na sastanku, donijela je odluku o gradnji prve vodne stepenice na Savi, koja će značiti sigurnost od plavljenja, a isto tako bit će i novi gospodarski i infra-strukturni projekt - za sjednice je rekao predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan. I on je pozvao na zajedništvo.- Zajedništvo je dogovor, sloga. Sve naše odluke moraju se provesti u otvorenom dija-logu. Koji puta je kritika neugodna, ali ona pridonosi različitosti naših pogleda - rekao je Mikuljan, podsjetivši na nedavno potpisani politički dogovor o suradnji u Skupštini Zagrebačke županije i zajedništvu koje, rekao je, sada čine 2/3 vijećnika. U ime predsjednika Vlade RH prisutne je pozdravio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, i sam stanovnik Zaprešića, a u ime predsjednika Sabora saborski zastupnik i načelnik Rugvice Mato Čičak.

Vodna stepenica na Savi

značaja za zaprešićki kraj - grad Zaprešić i okolne općine. Ista-knuo je i projekt grad-nje kanalizacije.

- Kompletna dokumen-tacija je gotova i odlazi na ana-lizu JASPERS-u. Veseli da ćemo ovim višemilijunskim projektom zaokružiti komunalnu infrastruk-turu i time omogućiti dodatni ra-zvoj gospodarstva - rekao je Turk. Govoreći o nezaposlenosti, rekao je da je ona u Zaprešiću rekordno niska, najniža od osnutka hrvat-ske države.

- Sve veća potreba za radnicima

novi je društveni moment koji traži i nove izazove - poru-

čio je. Govorio je i o ulaganjima u školstvo,

sport, kulturu...- Ponosni smo na projekt

Novih dvora i uređenje prostora u kojemu održavamo današnju sjednicu, a koji je isfinanciran eu-ropskim novcem. Čekamo novu omotnicu u kulturi kako bismo za obnovu mogli prijaviti i pre-ostalih sedam objekata - rekao je Turk. Kao predsjednik Udruge gradova u RH, rekao je da grado-vi moraju biti partneri Vladi RH.

Nagradu za životno djelo primio je akademik Marko Samardžija

2524 Ž K Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018. 2524 Ž KŽ KFINANCIJE DOMOVINSKI RAT

Prve napadne operacije u Domovinskom ratu

Komemoracijom na Spo-men-području „Trokut“ kod Novske i ove je godi-

ne odana počast braniteljima poginulima u prvim napadnim operacijama Hrvatske vojske u Domovinskome ratu - „Orkan 91“, „Otkos 10“ i „Papuk 91“, vođenima od 29. listopada 1991. do 3. siječnja 1992. go-dine. O tome su govorili grado-načelnik Novske Marin Piletić, brigadni general Rudi Stipčić, zamjenica bjelovarsko-bilogor-skog župana Bojana Hribljan, mi-nistar branitelja Tomo Medved i izaslanik Predsjednice RH Ivan Krupec.

Ostvareni uspjeh Hrvatske vojske krajem 1991. pokazao je agresoru da je Hrvatska odluč-

na u oslobađanju okupiranih područja, rečeno je za komemo-racije.

Među postrojbama koje su su-djelovale u operacijama na za-padno-slavonskom ratištu bile su i 151. brigada Samobor, 153. brigada Velika Gorica, 51. samo-stalni bataljun Vrbovec, 53. sa-mostalni bataljun Dugo Selo i 65. samostalni bataljun Ivanić-Grad.

Brigadni general Rudi Stipčić, ratni zapovjednik Operativ-ne grupe Posavina, autor je

knjige „Zagrebački korpus Zbora narodne garde - 3. Operativna zona Zagreb“. Promovirana je sredinom listopada.

- Napisana je da u zaborav ne padnu događaji iz ratne 1991. na prostoru Pounja, Pokuplja, Moslavine, Posavine, grada Za-greba i zagrebačkog prstena. Objedinjuje podatke o borbe-

nim djelovanjima na bojištima od Karlovca, preko Pokuplja do Siska i o obrani dijela zapad-noslavonskog bojišta, kojom je spriječen proboj JNA prema Zagrebu - za promocije je rekao Stipčić. Najbliže Zagrebu (33 km) snage JNA bile su početkom listopada 1991. kada su zauzele most na rijeci Kupi kod Pisaro-vine.

Županija je financijski pomo-gla tiskanje knjige.

Povodom Dana Svih svetih i Dušnog dana, ispred spo-men-obilježja na mostu pre-

ko Kupe u Pokupskom izaslan-stvo Županije položilo je vijenac i zapalilo lampaše za sve poginule hrvatske branitelje i civile u Do-movinskom ratu.

U izaslanstvu Županije bili su župan Stjepan Kožić, njegovi za-mjenici Nadica Žužak i Hrvoje Frankić, predsjednik Županij-ske skupštine Damir Mikuljan i potpredsjednici Ljubica Am-brušec i Zvonko Kunić, članovi županijskog Odbora za hrvatske branitelje i načelnik Pokupskog Božidar Škrinjarić. Molitvu je predvodio vlč. Antun Pećar.

Projekcije se nastavljaju u studenome u Oroslavju, Jakovlju, Brdovcu i Zaprešiću

ZAGREBAČKI KORPUS ZBORA NARODNE GARDE

DAN SVIH SVETIH I DUŠNI DAN

FESTIVAL DOMOLJUBNOG FILMA 'GORDAN LEDERER'

Da u zaborav ne padnu događaji iz ratne 1991.

Vijenac za sve poginule branitelje i civile

'Festival istine i borbe za nju'

Gradski ogranak Udruge hr-vatskih dragovoljaca Do-movinskoga rata Zaprešić

organizator je Festivala domo-ljubnog filma „Gordan Lederer“. Prve projekcije održane su kra-jem listopada u Bistri. Prikazani su filmovi „Dr. Franjo Tuđman prvi hrvatski predsjednik“, au-tora Obrada Kosovca i Krešimi-ra Čokolovića, te „Štafeta smrti“, autorice Nade Prkačin. Projek-cijama je, uz ostale, prisustvo-vao i predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan.

- Festival nosi ime poznatog snimatelja Gordana Lederera koji je poginuo u Domovinskom ratu za istinu. Nadam se da će i ovaj festival biti festival istine i borbe za nju - rekao je Mikuljan.

Projekcije filmova nastavlja-ju se u studenome u Oroslavju („Krvava berba grožđa“, „Ma-

r i b o r najveće

s t r a t i š t e Hrvata), Jakovlju

(„Ovčara - neispriča-na priča“, „Jazovka“), Brdovcu („Broj 55“) i Zaprešiću („1918.-2018. Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj“, „Ovčara - neispričana priča“).

ORGANIZATOR FESTIVALA JE

UHDDR ZAPREŠIĆ

POREZNI SAVJETNIK

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 68/18) stupio je na snagu 4. kolovoza 2018. godine. Osnovni razlog za njegovo donošenje je rješavanje problema dugotrajno blokiranih građana te uklanjanje neizvje-snosti zbog neograničenog traja-nja provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Najvažnija izmjena odnosi se na uvođenje roka do ko-jeg je Financijska agencija (Fina) dužna neizvršenu osnovu za plaćanje držati u redoslijedu radi provedbe ovrhe. Naime, najveći broj osnova za plaćanja odnosi se na izvansudsku ovrhu koja može trajati do smrti građana i nastaviti se nakon smrti u odnosu na nasljednike.

1. Što je osnova za plaćanje koju može zahtijevati ovr-

hovoditelj?Opseg osnova za plaćanje koje ovrhovoditelj može dostaviti u izvansudskom postupku izravne naplate dodatno je proširen, pa osnova za plaćanje obuhvaća: ovršnu odluku domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti; ovršnu nagodbu sklopljenu pred domaćim sudom ili upravnim tijelom; ovršnu nagodbu postignutu u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku; zadužnicu, bjanko zadužnicu; nalog za plaćanje Hr-vatske radiotelevizije s potvrdom ovršnosti; europski ovršni naslov i europski platni nalog koji glase na ispunjenje određene novčane tražbine; obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremni-ne; rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju; nalog Ministarstva financija za naplatu po aktivira-nom državnom jamstvu; nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i pre-kršajnom postupku; svaku drugu odluku nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomično prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe.

2. Tko provodi ovrhu na nov-čanim sredstvima?

Ovrhu na novčanim sredstvima provode Fina, Hrvatska narodna banka i banke.

3. Na kojim novčanim sred-stvima se provodi ovrha?

Ovrha se provodi na novčanim sredstvima po svim računima i

oročenim novčanim sredstvima u svim bankama u kojima ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva, prema OIB-u ovršenika, bez njegove suglasno-sti, osim ako je osnovom za pla-ćanje ovrha, odnosno osiguranje određeno isključivo na pojedinim računima u kojem slučaju će se ovrha, odnosno osiguranje pro-vesti na način i u opsegu kako je osnovom za plaćanje naloženo.

4. Na kojim sredstvima se ne provodi ovrha?

Ovrha se ne provodi na novčanim sredstvima, odnosno računima izuzetima od ovrhe na temelju zakona (primjerice, primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, tjelesnoga oštećenja, socijalne skrbi, privremene nezaposleno-sti, dječjeg doplatka, stipendije i pomoći učenicima i studentima) te ovršenik tim sredstvima može slobodno raspolagati.

5. Do kojeg iznosa banka izvr-šava nalog Fine?

Banka izvršava nalog Fine u visini raspoloživih novčanih sredstava po računima na kojima se provodi ovrha do iznosa određenog u na-logu Fine i o tome je obavještava.

6. Smatra li se raspoloživim novčanim sredstvima i do-

zvoljeno prekoračenje po raču-nu?Ne, pod raspoloživim novčanim sredstvima po računima ne sma-tra se odobreno prekoračenje na računu ovršenika na temelju kre-dita banke, osim ako su ovršenik i banka ugovorili drugačije ili je ovršenik nakon početka proved-be ovrhe dao izričitu suglasnost banci da se ovrha može provesti iz tih sredstava.

7. Smije li se za vrijeme traja-nja ovrhe mijenjati ugovor o

oročenju?Ne, banka i ovršenik ne smiju produžiti niti mijenjati ugovor o oročenju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ali ugovor mogu otkazati ili raskinuti te će se u tom slučaju ta sredstva smatrati pri-ljevom novčanih sredstava koja se koriste za namirenje neizvršene osnove za plaćanje.

8. Kada Fina postupa po do-stavljenoj osnovi za plaća-

nje?Fina postupa po osnovi za

plaćanje ako su OIB i ime i prezime, odnosno naziv ovrše-nika i ovrhovoditelja iz osnove za plaćanje, odnosno zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjeva za naplatu istovjetni OIB-u i imenu i prezimenu, odnosno nazivu koje je Fini dostavilo nadležno tijelo za postupak dodjeljivanja OIB-a i za vođenje evidencije o OIB-u.

9. Koji je krajnji rok postupa-nja po nenaplaćenim osno-

vama za plaćanje?Ako se tražbina iz osnove za plaćanje ne naplati od ovršenika fizičke osobe u cijelosti u roku od tri godine od primitka u Finu, nakon što po toj osnovi za pla-ćanje nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzasto-pno s računa tog ovršenika, Fina prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje za ovršenika iz osnove za plaćanje za kojeg su zadovolje-ni navedeni uvjeti.

10. Kada Fina neće prestati s izvršavanjem osnove za

plaćanje iako je prošao rok od tri godine?Fina neće prestati s izvršavanjem upisane osnove za plaćanje niti nakon isteka roka od tri godi-ne ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.

11. Znači li prestanak provo-đenja ovrhe da je dug gra-

đana brisan?Ne, dug građana na ovaj način ne prestaje egzistirati, ali se pretpostavlja kako ovrhovoditelj nema razlog ustrajati na ovrsi na novčanim sredstvima. Stoga, ako ovršenik nema sredstva za napla-tu, ovrhovoditelj može odlučiti kako neće pokrenuti novi ovršni postupak na sredstvima dužnika, već će na drugi način rješavati svoj odnos s dužnikom. Također, ovrhovoditelju nije zabranjeno zatražiti da se ovrha na novča-nim sredstvima ponovno počne provoditi.

12. Odnose li se odredbe o prestanku provođenja

ovrhe i na pravne osobe?Ne, odredbe o prestanku pro-vođenja ovrhe ne odnose se na ovršenike pravne osobe, jer u slu-čaju ako pravna osoba ne može ispunjavati svoje obveze, pokreću su insolvencijski postupci.

Provedba ovrhe na novčanim sredstvima

2726 Ž K Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. BROJ 122, LISTOPAD 2018.

Objektima sa smještajnim kapacitetima, ugostitelj-skim objektima,

kao i turističko-in-formativnim cen-trima i turističkim agencijama, koji na prostoru županije pružaju dodatne usluge cikloturisti-ma, Turistička zajed-nica Zagrebačke županije dodijelila je standarde kvalite-te Cyclist Welcome Quality.

Uvjete za ulazak u Cyclist Welcome mrežu zadovoljilo je 27 objekata, koji su kategori-zirani s dvije do pet zvjezdica - biciklističkih kotača (smještaj-ni objekti), odnosno svrstani su u dvije kategorije, osnovna ponuda CW i dodatna ponuda CW+.

- Cikloturisti su nam neobič-no važni gosti zbog toga što ih je u Europi oko 60 milijuna, a godišnje troše osjetno više od klasičnih turista. Mora nam biti u interesu da dio njih do-

vedemo i u Hrvatsku - rekla je Ružica Rašperić, direktorica TZ Zagrebačke županije. Naglasila je da je zadnje dvije godine po-svećena velika pažnja razvoju cikloturizma na području župa-nije, grane turizma koja godiš-nje raste stopom od 15 do 20 posto.

- Time nam cikloturizam po-staje jedan o najznačajnijih tu-rističkih proizvoda - dodala je.

Folklorni ansambl Turopolje, predstavljajući Zagrebačku županiju, osvojio je drugo

mjesto na 25. Susretu hrvatskih folklornih ansambala i izvornih

skupina u kategoriji koreografira-nog folklora. Smotra je održana u Čakovcu, a FA Turopolje je izveo koreografije Pjesme i plesovi Šišlja-vića (autor koreografije Tomislav Miličević, glazbena obrada Dario Filković) i Pjesme i plesovi Vuko-meričkih gorica (autor koreogra-fije Tomislav Miličević, glazbena obrada Ivan Potočnik).

Odlazak na državni susret FA Turopolje je izborio kao najbolji na 20. Smotri koreografiranog folklora Zagrebačke županije, održanoj u Velikoj Gorici.

Promocijom videomonografije „Kazalište koje život znači“, pedesetu obljetnicu pro-

slavilo je Gradsko kazalište Ja-strebarsko. Velimir Kokot, pred-sjednik Kazališta, rekao je da jaskansko kazalište nije zgrada (dapače, nema vlastiti prostor) nego je građeno od ljudi, njihove kvalitete, emocija, uloženoga slo-bodnog vremena...

- Velika smo obitelj koja pamti lijepe trenutke. Kazalište je naša

Ukupni troškovi projekta iznose 27,4 milijuna kuna, od čega 85% otpada na bespovratna europska, a 15% na sredstva Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva zaštite okoliša

PEDESET GODINA GRADSKOG KAZALIŠTA JASTREBARSKO

EUROPSKIM SREDSTVIMA GRADI SE POSJETITELJSKI CENTAR U SOŠICAMA

'Kazalište koje život znači'

Najveće pojedinačno ulaganje u povijesti općine Žumberak

U Sošicama, površinom najvećem naselju Žum-berka, europskim se sredstvima gradi po-

sjetiteljski centar, kojemu je osnovni cilj povećati broj dola-zaka gostiju te edukacija u Par-ku prirode Žumberak-Samobor-sko gorje. Investicija obuhvaća gradnju nove upravne zgrade JU Park prirode Žumberak-Samo-borsko gorje, multimedijalne i zgrade sa smještajnim kapa-citetima, gospodarske zgrade (u kojoj će stanicu imati Hrvat-ska gorska služba spašavanja),

Zadnjih godina Kazalište stipendira učenike slabijega socijalnog statusa

Î Pomoćnik ministra zaštite oko-liša i energetike Igor Kreitmeyer rekao je da hrvatske nacionalne i parkove prirode godišnje posjeti više od 4 milijuna domaćih i stranih gostiju te da će ovakav projekt zasigurno pridonijeti po-rastu dolazaka turista. S njime se složio i Dragutin Stopić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije, rekavši da Županija maksimalno podupire ovaj projekt zbog čega se i krenulo u proširenje, odnosno obnovu prometnice do Sošica.

Nacionalni i parkovi prirode

početkom listopada u Zagrebu, rekao je Zdenko Šiljak, načelnik Žumberka, dok je Kristijan Br-kić, ravnatelj JU PP Žumberak-Samoborsko gorje, dodao da se ovom investicijom, između ostalog, nastoji spriječiti daljnja depopulacija i deagrarizacija Žumberka.

Posjetiteljski centar u Sošica-ma trebao bi biti sagrađen do veljače 2020. godine.

❱ Objekti koji se grade zadržavaju tradicionalnu žumberačku arhitekturu, a u njih će biti ugrađeni najmoderniji sustavi energetske učinkovitosti

Kao specifična grana turizma, cikloturizam godišnje raste stopom od 15 do 20 posto

CIKLOTURIZAM - TURISTIČKI PROIZVOD S NAJVEĆOM PERSPEKTIVOM RAZVOJA

SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA I IZVORNIH SKUPINA

Dodijeljeni standardi kvalitete Cyclist Welcome Quality

FA Turopolje na državnoj smotri koreografiranog folklora

ÎTijekom proteklih godina TZ Za-grebačke županije pripremila je 13 izdanja karata biciklističkih staza, u ukupnoj duljini od 1317 kilometara, a u suradnji s lokalnim turistič-kim zajednicama i Regionalnom razvojnom agencijom Zagrebačke županije izrađena je i Cikloturistička ruta Zagrebačke županije, ukupne duljine 207 kilometara.

Biciklističke staze

❱ Sve biciklističke rute u županiji unijete su u mobil-nu platformu Vision One

kuća, naš dom. Mjesto u kojemu se osjećamo ugodno, koje na nas djeluje inspirativno, koje u nama budi posebne osjećaje - rekao je Kokot.

Kroz jaskansko kazalište, pro-teklih pet desetljeća, prošle su brojne generacije Jaskanaca. Mnogi od onih koji su glumi-li ili radili u tehnici okupili su se na svečanosti, kojoj je u ime Zagrebačke županije prisustvo-vala zamjenica župana Nadica Žužak. Prisutan je bio i zamjenik Hrvoje Frankić.

Čestitavši 'kazališnoj obitelji' pola stoljeća rada, zamjenica

❛Kazalište je naša kuća, naš dom. Mjesto u ko-jemu se osjećamo ugodno, koje na nas djeluje inspirativno, koje u nama budi posebne osjećaje - rekao je predsjednik Kazališta Velimir Kokot

Žužak je rekla da ljudi koji na-vrše 50 godina života imaju bo-gato iskustvo, ali da su još uvi-jek dovoljno mladi da uspješno rade velike projekte.

Prisutnima se obratio i gra-donačelnik Jastrebarskoga Zvo-nimir Novosel, koji je desetak godina bio i predsjednik Kaza-lišta. Sadašnji predsjednik Veli-mir Kokot posebnim je istaknuo festival „Život i smijeh“, koji Ka-zalište organizira s ciljem priku-pljanja sredstava za stipendira-nje učenika slabijega socijalnog statusa. Za ovu školsku godinu osigurane su dvije stipendije.

UVJETE ZA ULAZAK U CYCLIST WELCOME MREŽU ZADOVOLJILO JE 27

OBJEKATA

zgrade s restoranom, kafićem i suvenirni-com. U svim zgrada-ma, koje izgledom zadržavaju tradicio-nalnu žumberačku arhitekturu, bit će ugrađeni najmoder-niji sustavi energet-ske učinkovitosti. Zgrade će povezati dječje i sportsko

igralište, mali amfiteatar na otvorenom i parkiralište.

Ukupni troškovi projekta „Po-sjetiteljski centar Sošice“ iznose 27,4 milijuna kuna, od čega bes-povratna europska sredstva iz Operativnog programa „Konku-rentnost i kohezija“ iznose 23,3 milijuna. Preostalih 15 posto investicije (4,1 milijun kuna) po-krivaju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Mini-starstvo zaštite okoliša i energe-tike. Uz JU Park prirode Žumbe-rak-Samoborsko gorje, partneri projekta su Općina Žumberak i Udruga „Žumberačke vile“.

- Ovaj projekt je okidač razvo-ja Žumberka budući da je riječ o najvećoj pojedinačnoj investi-ciji u povijesti ovoga kraja - za početne konferencije projekta,

❱ Nositelj projekta je Javna ustanova Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje, a partneri Općina Žumberak i Udruga 'Žumberačke vile'

GRADOVI I OPĆINEDOGAĐAJI

29Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018.28 Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. DOGAĐAJIDOGAĐAJI

Med bagrema Dragutina Cveteka, člana Udruge pčelara Vrbovec, šampion je ovogodišnjega, 16. senzorskog

ocjenjivanja meda Zagrebačke žu-panije. Priznanja najuspješnijim pčelarima, u sklopu 9. Festivala pčelarstva Zagrebačke župa-nije, uručena su u Pisarovi-ni. Ukupno je ocijenjeno 119 uzoraka meda - bagremova, cvjetnoga, meda kestena, lipe, amorfe, trušljike, uljane repice, suncokreta i meduna. Na ocje-njivanje su ih dostavili članovi deset pčelarskih udruga. Od ukupno dodijeljenih 25 zlatnih priznanja, najviše njih (osam) primili su članovi Pčelarske udruge „Lipa“

Od posavske guske, turopolj-ske kotlovine, masti s ljutom paprikom, šarana na rašlja-

ma, friganih srdela i kozica..., do štrukla, gibanice i goričke baklave. Nedjeljni turopoljski ručak, u sklo-pu tradicionalne gastronomske manifestacije Gastro Turopolja, već 17. u nizu, iznova je privukao veliki broj Goričana.

- Gastro postaje sve značajni-ja manifestacija, sa sve većim

Škrlet je najbolje sljubiti s laganom mediteranskom prehranom

GASTRO TUROPOLJA I OVE GODINE PRIVUKAO VELIKI BROJ POSJETITELJA

Nedjeljni turopoljski ručak

U sklopu projekta „Škr-let - simbol Moslavine“, potpomognutog sred-stvima Zagrebačke žu-

panije, u Ivanić-Gradu je održana radionica sljubljivanja škrleta i jela.

- Škrlet je sorta budućnosti! Svjetski trendovi u ljudskoj ishrani idu prema lakšim varijanta-ma hrane, s manje masti i šećera. A tu je mjesto i škrletu. On je najperspek-tivnija sorta koja se uzgaja u konti-nentalnoj Hrvat-skoj - kaže Marko Miklaužić, jedan od osam vinara udruženih u Udru-gu „Škrlet Moslavi-na“, koja je organi-zirala radionicu.

- Ono što je Istra

postigla s malvazijom, Krk s vrbničkom žlahtinom, u Mo-slavini želimo postići škrletom. Želimo da kada se kaže Mosla-vina, jedna od prvih asocijacija bude upravo škrlet - kaže Janko Kezele, predsjednik Udruge.

Tomislav Voštinić škrlet vidi i kao dobru poveznicu s turiz-mom.

- Otkad smo otvorili vina-riju, dolazi nam sve veći broj stranaca, posebno Amerikana-ca i Nizozemaca. Dolaze zbog škrleta i domaće hrane. Sve je jednostavno, naše, autohto-no... - kaže Voštinić koji je škr-let počeo izvoziti i u Austriju, a posebno ga raduje što će, ne-davno potpisanim ugovorom, 30 posto proizvodnje iz ovogo-dišnjeg uroda (redovne berbe) završiti u SAD-u.

Radionicu je vodio somme-lier Tomislav Jakopović koji je rekao da je škrlet najbolje slju-biti s laganom mediteranskom prehranom.

Od ukupno dodijeljenih 25 zlatnih priznanja, najviše njih (osam) primili su članovi Pčelarske udruge 'Lipa' iz Jastrebarskoga

PČELARSKA UDRUGA 'KUPSKA DOLINA' BILA DOMAĆIN 9. FESTIVALA PČELARSTVA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Šampionom proglašen med bagrema Dragutina Cveteka

- komentirala je Milada Mesarić, direktorica TZ Velike Gorice, uz goričko Udruženje obrtnika, orga-

nizatora manifestacije. Vladimir Birek, predsjednik

Udruženja obrtnika Velike Gori-ce, rekao je da ovom manifesta-cijom „ugostitelji vraćaju gostima ono što su oni njima davali tije-kom godine“.

- Ova manifestacija prezentira ugostiteljstvo našega grada, ali i svakog ugostitelja ponaosob. Ima nas dosta, ali ne bi bilo štete da nas ima i više - komentirao je Bi-rek.

❛Manifestacija prezenti-ra ugostiteljstvo naše-ga grada, ali i svakog ugostitelja ponaosob - komentirao je Vladimir Birek, predsjednik UO Velike Gorice

Škrlet - simbol Moslavine

❛Ono što je Istra postigla s malvazijom, Krk s vrbničkom žlahtinom, u Moslavini želimo po-stići škrletom - kaže Janko Kezele, predsjednik Udruge 'Škrlet Moslavina'

brojem sudionika. Odaziv restora-na je dobar, ali izuzetno je dobar i odaziv udruga koje se natječu u kuhanju turopoljske kotlovine, ove godine njih 34. Naravno, pripre-maju se i druga tradicionalna jela

Župan Stjepan Kožić, zajedno sa saborskim zastupnikom i načelnikom Brdovca Ale-

nom Prelecom, načelnicom Ma-rije Gorice Maricom Jančić i na-čelnikom Dubravice Marinom Štritofom, obišao je obiteljsku mini siranu Fürnkranz u Br-dovcu.

Od 12 krava obitelj Fürn-kranz dnevno dobije od 150 do 180 litara mlijeka koje preradi u svježi i kuhani sir - dimljeni i sa začinima (pa-prikom, vlascem, origanom, orasima...)

Od 12 krava obitelj Fürnkranz dnevno dobije od 150 do 180 litara mlijeka koje preradi u svježi i kuhani sir

ODRŽIVOST MALIH OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA

Župan u obilasku mini sirane Fürnkranz rina Fürnkranz, vlasnica obrta.

S proizvodnjom svježeg sira obitelj Fürnkranz je krenula 1998., a mini siranu je regi-strirala 2007. godine. Danas je uključena i u Ceste sira zagre-bačke regije.

- Ovo krasno gospodarstvo pokazuje da se ono što se pro-izvede može prodati na samom domaćinstvu. Od proizvodnje do prodaje sve se odvija, prak-tično, u istom dvorištu. Izuzet-no sam sretan što ima takvih obitelji - komentirao je župan Kožić. Rekao je da se Županija opredijelila za razvoj ruralnih prostora i održivost malih OPG-ova.

- Želimo da ljudi ostanu na svojoj djedovini, jer ako na njoj nema proizvodnje, pretvorit će se u pustoš - rekao je.

- Sve što proizvedemo, i pro-damo. Isključivo u sirani, na kućnom pragu. Imamo svoje kupce i nema nas na tržnicama i sajmovima - pojašnjava Kata-

larskih udruga, aktivno djeluju 522 pčelara čije pčelinje zajednice, zahvaljujući ponaj-prije čistim prirodnim staništima, godišnje proizvedu oko 622 tone meda. Domaćin ovogodišnjega festivala bila je Pčelarska udruga „Kupska dolina“.

U ZAGREBAČKOJ

ŽUPANIJI, KROZ DESET PČELARSKIH UDRUGA, AKTIVNO DJELUJU 522

PČELARA

JEDNA OD NAJPERSPEKTIVNIJIH VINSKIH SORTI KONTINENTALNE HRVATSKE

❱ Ocijenjen je med kestena, lipe, amorfe, trušljike, uljane repice, suncokreta, meduna te bagre-mov i cvjetni med

iz Jastrebarskoga. Proizvođačima meda priznanja su

uručili predsjednik ocjenjivačke komi-sije Dragan Bubalo, sa zagrebačkoga

Agronomskog fakulteta, načelnik Pisarovine Tomo Kovačić i pro-

čelnik Upravnog odjela za po-ljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković.

- Naši pčelari uglavnom su hobisti, a Županija im, osim fi-

nancijskim potporama, pomaže i u plasmanu meda na tržište organizira-

njem brojnih manifestacija - podsjetio je Kraljičković.

U Zagrebačkoj županiji, kroz deset pče-

31Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018.30 Ž K BROJ 122, LISTOPAD 2018. ZANIMLJIVOSTI

KRIŽALJKA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

DOGAĐAJI

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XII / Broj: 122, listopad 2018.

IMPRESSUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Melita Vrbanek iz Zorkovca Vivodinskog (Karlovačka županija) najuzornija je hrvatska seoska žena za 2018.

godinu. Na izboru, kojega je na Trgu bana Je-lačića u Zagrebu organizirala Udruga „Uzor-ne hrvatske seoske žene“, za prvu Melitinu pratilju izabrana je Božica Perić iz Viškova-ca (Osiječko-baranjska županija), a drugu Ljiljana Kolarec iz Bapske (Vukovarsko-sri-jemska županija). Na izboru je sudjelovalo 20 uzornih iz 14 hrvatskih županija, među njima i Željka Tomašec, najuzornija seoska žena Zagrebačke županije za 2018., i njezine dvije pratilje Božica Vrhovec i Renata Šinko.

Najuzornija je Melita Vrbanek iz Zorkovca Vivodinskog

ULOGA SEOSKE ŽENE U OČUVANJU RURALNOG PROSTORA

Marijana je redovito dolazila na mamo-grafske preglede. Na jednome od njih, u 42. godini života, saznala je da boluje od karcinoma dojke. Nakon

mjesec i pol dana je operirana. Primila je 16 ke-moterapija i 25 puta bila na zračenju. Danas je zdrava osoba. Izliječena!

- Redovito se kontrolirajte! Barem jednom godišnje napravite i ultrazvuk. Pravila više nema, godine ne čine razliku. U bolnici sam su-sretala oboljele osobe od 23 do 80 godina živo-ta. Sretna sam što sam došla na vrijeme! - kaže Marijana. Ona je, zajedno s još četiri osobe koje su pobijedile karcinom dojke, su-djelovala u ovogodišnjoj edukativnoj šetnji glavnom velikogoričkom uli-com, kojom je Udruga Edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke župa-nije, prve subote u listopadu, obilje-žila Dan ružičaste vrpce.

- Svake godine, kada nas vide u mi-mohodu, barem se jedna žena sjeti da bi bilo dobro otići na mamografski pregled - komenti-rala je Đurđa Dehin, predsjednica Udruge.

Danom ružičaste vrpce dodatno se želi osvi-jestiti žene na važnost mamografskog pregleda

UDRUGA EDUKACIJOM PROTIV RAKA DOJKE

Otkrije li se na vrijeme, karcinom dojke je izlječivDan ružičaste vrpce obilježava se prve subote u listopadu

i samopregleda dojke.- Današnjim tempom života, nažalost,

izloženi smo raznim utjecajima koji, vjerojatno, pridonose da je broj žena oboljelih od raka doj-ke u porastu. Ali, ako se otkrije u ranoj fazi, on je izlječiv! Stoga ova šetnja ima za cilj upozoriti da su samopregled, prevencija, mamografski pre-

gled..., iznimno bitni, jer to je nešto što spašava život - rekla je zamjenica Žužak, koja se zajedno s gradonačelnikom Velike Gorice i saborskim zastupnikom Draženom Barišićem pridružila edukativnoj šetnji.

Od raka dojke, upozoreno je, obolijevaju i muškarci!

Park u Gornjoj Bistri nalazi se na sjevernim obroncima Medvednice, u općini Bistra. Podignut je u 19. stoljeću u slobodnom stilu, a kao spomenik parkovne arhitek-ture zaštićen je 1971. godine. U parku, procijenjene starosti približno 160 godina, ističu se aleja graba, više

skupina graba, smreke, breze i hrastova, te stoljetne tise i aleja divljeg kestena. U parku dominira dvorac koji je pripadao plemenitoj obitelji Oršić, a u čijem prostoru danas djeluje Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra.

OD RAKA DOJKE,

UPOZORENO JE, OBOLIJEVAJU I

MUŠKARCI!

Park u Gornjoj Bistri

Koncertom u Kongresnoj dvorani „Globus“ na Zagrebačkom vele-sajmu, Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije proslavila je 20. obljetnicu djelovanja. Zajednica danas okuplja 182 udruge - folkloraše, tamburaše, kazališne amatere, zborske pjevače, plesače, puhačke orkestre... Na koncertu su sudjelovali Plesni klub „Megablast“, Limena glazba i

mažoretkinje Vrbovec, KUD „Januševec“, Tambu-raško društvo „Ferdo Livadić“, „Cirkultura“, Baletni studio Jastrebarsko, Mješoviti pjevački zbor KUD-a „Ban Josip Jelačić“, Zelinsko amatersko kazalište „Zamka“, Folklorni ansambl Sveta Nedelja, „Su-dar beat“, Vokalni ansambl „Milka Trnina“, Udruga „Štagalj“, KUD „Preporod“, „Vitezovi zelingradski“, Ansambl „Jane“ i Adalbert Turner Juci. Povelja Hrvatskog sabora kulture za izuzetna dostignuća na području kulturno-umjetničkog amaterizma i obogaćivanje kulture uručena je predsjedniku Zajednice Zlatku Herčeku. Koncertu su, uz ostale, prisustvovali župan Stjepan Kožić, koji se prisutnima uvodno i obratio, njegovi zamjenici Nadica Žužak i Hrvoje Frankić, predsjednik Skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan, podpredsjednici Skupštine Ljubica Ambrušec i Zvonko Kunić, kao i tajnik Hrvatskog sabora kulture Dražen Jelavić.

Dvadeset godina Zajednice kulturno-umjetničkih udruga