kome (ne)trebaju socijalni radnici u školama

51
doc.dr.sc. Gordana Berc, dipl.socijalna radnica Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada Studijski centar socijalnog rada

Upload: luckylunatic

Post on 26-Sep-2015

35 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

Školski socijalni rad.Nasilništvo kod djece i mladih.Specifičnosti okoline; resursi, očekivanja, zakoni i pravila.

TRANSCRIPT

  • doc.dr.sc. Gordana Berc, dipl.socijalna radnica

    Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada

  • Socijalni radnik strunjak koji je osposobljen za provoenje intervencija iji je cilj sprjeavanje/preveniranje, ublaavanje i/ili rjeavanje socijalnih problema (Ronnby, 1990).

    u profesionalnom radu koristi specifine metode struke socijalnog rada (rad s pojedincem, obitelji, lokalnom zajednicom) znanstvena disciplina koja promie socijalnu promjenu; bavi se rjeavanjem problema u meuljudskim odnosima osnauje i oslobaa ljude da unaprijede svoju dobrobit (IFSW, 2005). Suvremeni socijalni rad je znanstveno-primijenjena disciplina (ganec, 1996:126)

  • kolski socijalni rad je specijalizirano podruje prakse unutar profesije socijalnog rada (Constable, 2006).

    Djelatnost kolskog socijalnog rada se pokazala osobito potrebnom u pruanju psiho-socijalne pomoi djeci koja su marginalizirana ekonomski, socijalno, politiki ili osobno.

    Cilj SR = unaprjeenje obrazovnog, psiho-socijalnog okruenja meu uiteljima, uenicima i njihovim roditeljima.

    Timski rad, osobito s uiteljima, uenicima i njihovim obiteljima (Constable, 2006).

    HOLISTIKI PRISTUP I INTERDISCIPLINARNOST

  • kolski socijalni rad -specijalizirana djelatnost usmjerena na:

    Na koordinaciju i usmjeravanje rada kole, obitelji, lokalne zajednice u svrhu postizanja kolskog uspjeha djeteta (NASW,2002).

    Aktivnosti usmjerene rjeavanju konflikta i neslaganja izmeu uenika, roditelja, uitelja u koli ili osobe povezane sa kolom.

    Aktivnosti za poticanje uitelja i uenika da postignu uspjeh u okviru zajednikog nastojanja za to boljim razvojem ivota kole (kola je ivo bie).

    Suradnju s javnim i privatnim institucijama - od vitalnog znaenja (http://members.aon.at/).

  • kolski socijalni radKOLAOBITELJUENIKLOKALNA ZAJEDNICA

  • Zlostavljana su djeca od 4 do 7 puta vie u riziku da e se nasilno ponaati od nezlostavljane.

    to dijete ranije iskazuje nasilno ponaanje, to je vei rizik za njegovo ponavljanje.

    Djeca koja svjedoe nasilju u obitelji u veem su riziku za nasilno ponaanje i meuvrnjako nasilje.

    Nasilje meu djecom: kad jedno ili vie djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada, ozljeuje ili iskljuuje iz igre i aktivnosti drugo dijete koje se ne moe obraniti.

    Takvo nasilje moe imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja stvari, unitavanja stvari...

  • DNOP rezultati istraivanja (indikacije)

    Istraivanje Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba 2003: Uzorak: 25 osnovnih kola, djeca od 4-8 razreda

    Uestalost doivljenog nasilja: 27 % uenika doivljava barem jedan od oblika nasilja u koli skoro svakodnevno, 16 % djece se svakodnevno ponaa nasilno prema drugoj djeci,djeca koja ee doivljavaju nasilje, ee su i sama nasilna prema drugoj djeci.

    Od koga djeca doivljavaju nasilje:37 % sluajeva od djeteta iz istog razreda, 16 % sluajeva od djeteta iz vieg razreda (starije), 11 % sluajeva od djeteta iz iste generacije ali iz drugog razreda.*

  • CYBERBULLING

    Nalazi Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba (2013)

    4000 uenika iz 19 osnovnih (od etvrtog do osmog razreda) i dvije srednje kole (prvi i drugi razred)

    PRIMANJE I SLANJE UVREDLJIVIH PORUKA:- svako drugo dijete barem jedan put- svako peto dijete nekoliko puta ili esto

    9% djece priznaje da je poslalo uvredljive poruke vie puta

    Svako esto dijete navodi da im se netko ulogirao u njihov Facebook profil i u njihovo ime objavljivao neugodne informacije o njima. - takvo ponaanje priznaje ak 8% djece

  • Veina nasilja meu djecom i mladima se dogaa u kolama

    Ako su nasilni oblici ponaanja odraz razliitih (socijalnihih) nepovoljnih okolnosti u drutvu trebaju li kole strune kompetencije socijalnog radnika za rjeavanje socijalnih i drugih problema kod djece i mladih i njihovih obitelji ili je to jo uvijek suvian troak za dravni budet?

    Isplati li se investirati?to kolski socijalni rad nudi?

  • kolski socijalni radKOLAOBITELJUENIKLOKALNA ZAJEDNICA

  • SOCIJALNI RADSocijalna pedagogijaMentalno zdravljeSocijalna medicinaEkonomijaPravoPsihologijaSocijalna politikaReligija i duhovnostSociologija

  • Grupe korisnika:djeca i mladi - u rjeavanju problema u koli, obitelji i lokalnoj zajedniciRoditelji i uitelji i drugo osoblje kole

    Podruja rada: pomae uenicima u uenju i socijalizaciji veza izmeu obitelji, kole i lokalne zajednice upuuje uenike/roditelje u ustanove u lokalnoj zajednici pomae u kriznim situacijamaprovodi preventivne programe (SSWAA,2005)

  • Svako dijete moe biti u odreenom trenutku ranjivo ili se tako osjeati zbog poruka koje mu alje drutvo ili sama kola obzirom na njegov: spol, nacionalnost, vjersku orijentaciju, socio-ekonomski status, njegove posebne potrebe i sl.

    Mo obrazovanja je da se ovakve poruke korigira.Uloga kole...

    Proaktivno djelovanje (Constamble,2006).

  • Struni suradnik socijalni radnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednom radu s uenicima, roditeljima i zaposlenicima kole, prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu uenika i njihove obitelji, surauje s institucijama i ustanovama, po potrebi sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu kolu, obavlja poslove vezane uz smjetaj uenika u druge obitelji i ustanove socijalne skrbi, organizira nabavu kolskog pribora i udbenika za socijalno ugroene uenike, savjetuje i pomae roditeljima u ostvarivanju prava s podruja zdravstvene i socijalne skrbi, vodi odgovarajuu pedagoku dokumentaciju te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.

    Pravilnik o obvezama uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli (Zakon o osnovnom kolstvu NN 59/90, 27/93 i 7/96) lanak 9, st. 6:

  • Udomljeno dijeteSiromatvoProblemi sa Zakonom (roditelji ili dijete)Odvojeni ivot od roditeljaZlostavljeno i zanemareno dijeteRastava roditeljaSocijalni problemi kao osnova za intervenciju kolskog socijalnog radnika (obitelji u riziku)Ovisnost roditelja/djetetaSmrt roditelja (alovanje)Dijete s posebnim potrebama

    Maloljetnika trudnoaRizik u obitelji odispadanja iz kole Migranti

    *

  • Loe ocjeneKraaPovuenost

    Markiranje

    AutoagresijaAgresivno ponaanje(fiziko i verbalno)Ponaanje djeteta u koli_DV - indikacije za intervenciju kolskog socijalnog radnikaUnitavanje stvari uenikaUnitavanje kole i kolskog inventaraVrijeanje, psovke

    Ometanje nastave*EksperimentiranjeSa sredstvima ovisnosti...

  • **Uzorak: 1500 mladih u dobi 14-27, na podruju cijele Hrvatske M=50,8% =49,2%; 48,6 % ima prihvatljiv stav o konzumaciji alkohola (Iliin, 2013)

  • **Rizini imbenici razvoja:

    Razina pojedinca

    Obitelji

    kole

    LokalneZajednice

    DrutvaDNOP

    MarkiranjeNasilniko ponaanjeUlazak u loe drutvo Konzumacija sredstava ovisnosti,Krae, Provale

    Posljedice:

    Sukob sa zakonomOvisnost Ispadanje iz koleSocijalna iskljuenost

  • KOLSKI SOCIJALNI

    RADNIK - medijator

    POJEDINAC(Socijalni rad s pojedincem) GRUPA/OBITELJ(Socijalni rad s obitelji, Socijalni rad s grupom)LOKALNA ZAJEDNICA(Socijalni rad u lokalnoj zajednici)

  • kolski socijalni radKOLAOBITELJUENIKLOKALNA ZAJEDNICA

  • *Slika1: Bronfenbrenners structure of environment (Paquette & Ryan, 2001:1)

  • 1. mikrosustav (obitelj, kola, susjedstvo)

    2. mezosustav (sustav u kojem dijete ivi u odnosu izmeu vie mikrosustava)

    3. egzosustav (sustavi u kojima dijete nije aktivan sudionik ali oni utjeu na njegov ivot, primjerice radna sredina roditelja),

    4. makrosustav (ira lokalna zajednica, drutvo koje daje pravila funkcioniranja za prethodne sustave.

  • ZajednicaDrutvo

    Egzo sustav Mezo sustav

    kola, susjedstvo, DVDIJETE obiteljDrutvoKulturaZajednica Micro sustav Makro sustavZakoniVrijednosti

  • Radi razumijevanja odnosa koji se dogaaju u realnosti i kako ih moemo vidjeti na jasniji nain radi pojanjenja i razumijevanja situacije.

    2. Ekoloka perspektiva polazi od pozicije multikauzalnosti (viestrukih uzroka) vie nego linearno kauzalni pristup.

    3. Naa panja je usmjerena na promatranje situacija koje su posljedica transakcije izmeu ljudi i okoline.

  • Socijalni radnici se uglavnom susreu s (Monkman, 1978):

    3 kategorije modela ponaanja ljudi 3 kategorije razliitih okruenja

  • Postoje tri kategorije strategija ponaanja:

    1) strategije ponaanja za preivljavanje (potreba za preivljavanjem hrana, stanovanje, zdravstvena zatita)2) strategije ponaanja u intimnim odnosima (potreba za pripadanjem, stvaranje bliskih i vanih tipova veza, koritenje organizacija u LZ)

    3) strategije ponaanja za rast i razvoj (potreba za postignuem).1) kognitivnih kapaciteta (otkrivanje BMR u vrtikoj dobi), 2) fizikih kapaciteta, 3) ekonomskih,4) emocionalnih kapaciteta.

    Strategije ponaanja su u odreeno vrijeme pod odreenom vrstom utjecaja informacija iz prolih iskustava koje je osoba prikupila u ivotu i ove strategije se izgrauju tijekom vremena (utjecaj roditelja).

  • Okolina moe biti promatrana kao sastavnica:

    1) resursa 2) oekivanja 3) zakona i pravila.

  • To su materijalni izvori koje moemo uloiti kada je potrebno u svrhu zadovoljavanja odreenih potreba.Pincus i Minahan (1972) su okarakterizirali resurse sustava kao neformalne, formalne i drutvene.

    Neformalni su: obitelj, susjedstvo, suradnici na poslu, i sl.

  • Formalni mogu biti:lanstvo u nekim organizacijama, udruenjima, koja promoviraju interese svojih lanova, kao to su Udruenje Roma i sl.

    Drutveni resursi:kole, bolnice, sudovi, agencije...

  • Resursi sustava mogu biti odgovarajui ili neodgovarajui i mogu osigurati mogunosti ali i stvoriti ogranienja (pr. dijete s posebnim potrebama (blaga mentalna retardacija - potrebe za zdravstvenim uslugama i prilagoenim kolskim programom)

    U mnogim situacijama, ne postoji dovoljno resursa koji bi odgovorili na potrebe vezano uz strategije preivljavanja, intimnosti i razvoja osoba(Goljak - primjer djeaka koji oekuje roditelje koji su obeali doi mu u posjetu, a nisu odrali obeanje ve nekoliko puta).

  • U normativnom smislu osobe se ne ponaaju uvijek na isti nain u odreenoj ulozi. (pr. Uloga supruge obzirom na kulturu, mjesto ivljenja, religiju i sl.). Uloge se mijenjaju, jer su one drutveno definirane i funkcionalno orijentirane: Pr. Uloga majke nekad (odgoj djece i odravanje kuanstva) i danas (zaposlena + odgoj djece i odravanje kuanstva). Ponekad drutvene promjene ne odgovaraju pojedincima i stvaraju zbrku izmeu strategija ponaanja i okoline (ratna zbivanja, velike politike promjene i sl.).

  • = su poveznice izmeu postavljenih i pravilima odreenih ponaanja koje su postavili autoriteti poput zakonodavstva i volje veine (pritiska veine).

    = su neophodna i pozitivna komponenta u okolini. Sub-kategorije: prava i odgovornostipostupci (procedure), sankcije, poticajni imbenici,kanjavajui imbenici.

  • Oekivanja, zakoni i propisi, procedure su povezani kroz resurse. Kvaliteta pojedinih resursa, kao to je kola, ovisi u velikom dijelu o dravnoj politici .

    Uspjeh dravne politike se moe mjeriti kroz rezultate koji e pokazati koliko je politika bila uspjena u zadovoljavanju strategija ponaanja djece koja su u transakciji sa kolom (legalizacija droge, abortusa).

    Ukoliko ta politika proizvodi destruktivne strategije ponaanja, politiku je potrebnu mijenjati.

  • Socijalni radnici su esto u prilici da procijene kompatibilnost izmeu dravne politike i strategija ponaanja.

    Razred je dobar primjer koji moe stvoriti povezanost kategorija okoline (zakoni, oekivanja). Prijava zlostavljanja ili zanemarivanja (zlouporaba).

    Izvrenje pojedinih oekivanja u razredu dolaze do uenika kroz uitelja (i drugih osoba).

    Uitelj je za uenika resurs, ali je istodobno u poziciji postaviti oekivanja za uenika u pogledu stvaranja strategija ponaanja, koja se ponekad ne podudaraju sa strategijama ponaanja koje je uenik usvojio (kultura ponaanja, rjeavanje sukoba i sl.).

  • Najei problemi u koli su razliita rizina ponaanja uenika

    Rizina ponaanja predstavljaju ponaanja kojima se ne kre pravne norme, ali su ponaanja koja prethode delinkventnom ili se esto javljaju uz delinkventno ponaanje (Ajdukovi i Ruevi, 2008.)

    U hrvatskoj se literaturi kao rizina ponaanja najee spominju (Zlokovi i Vrcelj, 2010.):

    nasilje nad vrnjacima (fiziko, psihiko, cyber...),zloupotreba alkohola i droge, puenje duhana,rizina seksualna ponaanja,markiranje s nastave i trajno naputanje kole...

    Rezultati jednog istraivanja (Iveli, Berc, 2013)

  • Ispitati percepciju strunih suradnika u kolama o pojavnosti rizinih ponaanja djece osnovnokolske dobi

    Utvrditi postoji li potreba za strunim radom socijalnog radnika kao lanom strunog tima u koli.

  • Kvalitativna metodologija

    Sudionici istraivanja: osam strunih suradnika koji rade u osnovnim kolama (Bjelovar, Zagreb): etiri pedagoga, jedan socijalni pedagog, jedan defektolog, jedan psihologjedan socijalni radnik.

    Prosjean radni sta strunih suradnika u koli: 17,5 godina

  • Metoda prikupljanja podataka: polustrukturirani intervju

    Istraivaka pitanja:

    1. S kojim rizinim ponaanjima uenika osnovnokolske dobi se struni suradnici u koli danas susreu?

    2. U kojim podrujima rada obzirom na pojavnost rizinih ponaanja u koli bi socijalni radnik bio najpotrebniji?

    3. Kako struni suradnici procjenjuju suradnju s centrom za socijalnu skrb?

  • Postupak prikupljanja podataka:Kontakti sa kolama dopisi i osobni kontaktiOdobrenja ravnatelja kolaEtiki aspektiPotpisani pristanci

    Podaci su prikupljani u svibnju 2012.godine na podruju Bjelovarko-bilogorske upanije i Grada Zagreba u etiri osnovne kole na radnim mjestima strunih suradnika

    Obrada podataka: otvoreno kodiranje

  • Otvoreno kodiranje koraci (Mesec, 1998):

    1. u svakom odgovoru podcrtavanje znaajnijih dijelova izjava ispitanika2. za svaki odgovor ispisivanje podcrtanih dijelova izjava (jedinice kodiranja)3. pripisivanje pojmova definiranim jedinicama kodiranja4. pridruivanje srodnih pojmova u kategorije5. analiza znaenja kategorija

  • I./ S kojim rizinim ponaanjima uenika osnovnokolske dobi se struni suradnici u koli danas susreu?

    1. Vrnjako nasilje (...javljaju se meusobni sukobi uenika...(2);...ima agresivnih ponaanja...(5)...imamo pritube uenika da ih se vrijea, vi ste sa sela, zamazani ste...(4); ...ismijavanja uenika...(2)...problem vrnjakog nasilja, fizikog i psihikog, a u zadnje vrijeme i elektronskog nasilja...(1);...svae preko facebooka koje se nastavljaju u koli...(7)).

    2. Problemi discipline uenika(...nepotivanje kunog reda...(1);...ne noenje potrebnog pribora...(1);...neprihvaanje kolskih pravila...(7)), zatim se javlja nepotivanje autoriteta (...nepotivanje autoriteta...(2);...nepotivanje autoriteta...(3)...najee problemi discipline...(1);...dosta ima nediscipline...(2);...najee su disciplinski problemi...(3))

  • 3. Markiranje s nastave(...kanjenje na nastavu...(1);...nedolazak na nastavu...(2);...markiranje...(6);...uenici nepolaznici...(7)).

    4. Konzumacija sredstava ovisnosti (duhan, alkohol, droga)(...javlja se puenje unutar kole...(3);...pojavljuju se uenici koji pue...(5);...bilo je eksperimentiranja sa travom i cigaretama...(8);...bilo je i pive...(8)).

    5. Vandalizam(...unitavanje kolske imovine...(3))

  • 1. Savjetodavni rad sa uenicima, njihovim obiteljima i uiteljima(...kod razvoda...(1);...gdje su poremeeni obiteljski odnosi, gdje ima alkoholizma...(1); ...zbog nasilja u obitelji i meu uenicima...(6);...za uenike koji se nalaze u stanju neke potrebe, bilo materijalne, emocionalne i obiteljske...(6);...definitivno to se tie suradnje sa roditeljima i oko roditeljskih prava i obveza koje socijalni radnik moe bolje objasniti...(3);...savjetodavni razgovor sa uenicima, roditeljima, uiteljima.(3);...pa u podruju obiteljskog savjetovanja i podrke...(8))

    2. Prikupljanje informacija o socioekonomskoj situaciji obitelji(...u radu sa obiteljima koje imaju loe socijalne uvjete...(1);...i drugo socijalno stanje obitelji, mi ne znamotu se dogaa svata, trae besplatnu kuhinju, pomo crvenog kria, a mi pravu priu ne znamo jel tamo neki mercedes ili velika kuato bi trebalo provjerititu bi kompetencije socijalnog radnika bile izuzetno bitne(2)

  • 3. Ulazak u obitelj, odlazak na teren(u prevenciji nekih rizinih situacija, pod broj jedan mislim na ulazak u obitelj jer mi ne ulazimo u obitelj..a tu moe biti svata(2);za ulazak u kuu u obitelj to mi nemamo pravonemamo mi dovoljnu sliku o tome to se dogaa(7);ulaska u obiteljda se vidi kako oni ive(8)).

    4. Rad u preventivnim programima(...u preventivnim programima...(1);...u prevenciji rizinih situacija...(2);...za rad u preventivnim grupama...(2);...za preventivne programe...(6)).

    5. Bolja suradnja sa CZSS(...pa ja mislim u suradnji s centrom jer je on najblii tom fahu(4);...povezanost socijalnog radnika s centrom za socijalnu skrb(5)).

  • 1. Zadovoljstvo u suradnji(...zadovoljna sam...da...(1);...imamo dobru suradnju...pomau nam... (3);...pruaju mi potporu i podrku...(6))

    2. Nezadovoljstvo u suradnji(nisu dovoljno ekipirani, tromi sunema odgovore na dopise(7); nemam neku suradnju s kojom se mogu pohvaliti, ja znam da je to zbog toga to su preoptereeni, zadueni za sveali nama su jako potrebni...(8)).

    3. Neimanje iskustva u suradnji(... nemam negativna iskustva...kolegica socijalna radnica se time bavi...(4);...ne kontaktiram centar, kolegica socijalna radnica to radi...(5))

    4. Suradnja bolja, ali je nezadovoljstvo jo prisutno(pa u zadnje 2-3 godine je suradnja neto bolja, ak sam i dobila neke odgovore to prije i nisamodnosno, ak se nikad nije dogodiloda sam dobila odgovorno,nisam sa svime zadovoljnapa ak nisam zadovoljna ni na viim instancama...(2)).

  • Percepcija strunih suradnika o pojavnosti rizinih ponaanja uenika:Vrnjako nasilje (fiziko, psihiko, cyber), problemi s disciplinom, markiranje, ovisnosti, vandalizam

    Potrebe za socijalnim radnicima podruja(savjetovalini rad s uenicima, obiteljima i uiteljima; upoznavanje s obiteljskom situacijom; rad na socijalnim problemima i ekonomskoj situaciji; provoenje preventivnih programa, za uspostavljanje bolje suradnje s CZSS)

  • Izdvojene izjave sudionica istraivanja

    socijalni radnik bi nam itekako dobro doao(1) svakako, naravno da postoji potreba, bilo bi glupo rei da ne postoji, jer definitivno su socijalni radnici sastavni dio naeg posla, jako nam pomau, kada bi bio u koli, puno bre bi se stvari odvijale dobivale bi se kvalitetnije informacijepogotovo oko razvoda, roditeljskih prava, dijeljenja skrbnitva, tko ima roditeljska prava, kome dijete pripada, pa dou u kolu, mi ne znamo...(3)

  • KOLSKI SOCIJALNI RADNIKKome (ne)treba?

  • Bai, J. (2000) Rizini i zatitni imbenici u razvoju poremeaja u ponaanju djece i mladei: teorijsko motrite. U: Bai, J., Jankovi, J. (ur.) Rizini i zatitni imbenici u razvoju poremeaja u ponaanju djece i mladei, Zagreb, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladei i zatitu djece s poremeajima u ponaanju, 31-45. Berc, G. i Buljevac, M. (2007) Slobodno vrijeme i mladi- preventivni aspekti. Dijete i drutvo, 9 (1) 25-48.Berc, G. (2009) Uloga kolskog socijalnog rada u prevenciji poremeaja u ponaanju djece i mladih. U:Prevencija poremeaja u ponaanju stanje i perspektive. R. Gali i M. Koren Mrazovi (ur.). Grad Zagreb, 29-42.Dupper, D. (2003). School social work: skills and interventions for effective practice. New Jersey: John Wiley & sons.Franc,R. aki, V. i Ivii, I. (2002) Vrednote i vrijednosne orijentacije adolescenata: hijerarhija i povezanost sa stavovima i ponaanjima. Drutvena istraivanja, 11 (2002) 2-3 (58-59), 215-238.Iliin, V. (2002) Interesi i slobodno vrijeme mladih. U: Mladi uoi treeg milenija. Iliin, V. i Radin, F. (ur.) Zagreb, Institut za drutvena istraivanja Zagreb, Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, 269-302.Iliin, V. (2003) Mediji u slobodnom vremenu djece i komunikacija o medijskim sadrajima. Medijska istraivanja: znanstveno-struni asopis za novinarstvo i medije, 9 (2003) 2, 9-34.Iliin.V., Bouillet, D., Gvozdanovi, A., Potonik, D. (2013) Mladi u vremenu krize. Zagreb: IDIZ i Friedrich Ebert Stiftung.Jankovi, J. i Bai, J. (2001) Prevencija u lokalnoj zajednici. U: Jankovi. J. i Bai, J. (ur.) Prevencija poremeaja u ponaanju djece i mladih u lokalnoj zajednici, Zagreb, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladei i zatitu djece s poremeajima u ponaanju, 27-32.

    *

  • Male, D. (2000) Suradnja kole, obitelji i lokalne zajednice u prevenciji poremeaja u ponaanju djece i mladih.U: Bai, J. i Jankovi, J. (ur.) Lokalna zajednica izvorite Nacionalne strategije prevencije poremeaja u ponaanju djece i mladih. Zagreb, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladei i zatitu djece s poremeajima u ponaanju, 84-103.Maranguni , M. (2009) Poremeaji u ponaanju medicinsko-psihijatrijski aspekti. U:Prevencija poremeaja u ponaanju stanje i perspektive. R. Gali i M. Koren Mrazovi (ur.). Grad Zagreb, 43-52.Paquette, D. & Ryan, J. (2001.) Brofenbrenners Ecological Theory http://pt3.nl.edu/paquetteryanwebquest.pdf, visited 10.10.2010.Plenkovi, J. (2000) Slobodno vrijeme mladei. Rijeka, Drutvo prijatelja Hrvatska - Japan Rijeka, Sveuilite u rijeci, Graevinski fakultet.Poliklinika za zatitu djece grada Zagrebahttp://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-medu-djecom-2/Raboteg-ari, Z. (2001) Komunikacija izmeu djece i roditelja. U: Stjepan B. (ur.) Hrvatska obitelj na prekretnici, Zagreb, Glas koncijal, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, 221-255. Radeti-Pai, M. (2002) Neka obiljeja obitelji i roditelja kao rizinih imbenika za pojavu ni razvoj poremeaja u ponaanju djece i mladei. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja, 38 (2002) 2, 133-144.Zlokovi, J. i Vrcelj, S. (2010). Rizina ponaanja djece i mladih. Odgojne znanosti, 12 (1), 197-213.Zrili, S. (2006). Sudionici u krugu kolskog nasilja-nasilnik, rtva i promatra. Magistra Iadertina, 1 (1), 49-57.

    *

  • e-mail: [email protected]**

    **